IvanSuta, Prilog poznavanju prapovijesnih putova ... (147-156)

Histria Antiqua, 17/2009.

Ivan SUTA

v

PRILOG POZNAVANJU PRAPOVIJESNIH PUTOVA U DALMATINSKOJ ZAGORIUDK903:656.11] (497.5 - 3 Dalmatinska Prethodno priopcenje Primljeno: 21 5. 2008. Odobreno: 15. 9. 2008. zagora) Ivan Suta Muzej grada Kastela Brce 1 21215 Kastel Luksic, Hrvatska

radu hroz pojedina prapooijesna l'azdobija, na osnovu dostupnib podataka analiziraju putevi u istocnom dijelu Dalmatinske zagore. Razmatra se odnos puteva prema gomilama, gradinama i lokvama. Posebna paznja posvecuje se uremenu od eneolitika do kraja ieljeznog doba, odnosno poeetka rimshe vladavine. Tada nalazimo znatno veCibrojposrednib podataea, zbog eega se lakSe mogu donositi zakij'ueci 0 smjerouima i karalueru puteva. Razmatraju se i dosadasnj! rezultati istraiiuanja prapouijesnih komunikacija U ovom dij'elu Zagore, koji se uglavnom odnose na predrimske praoce, odnosno zeijeznodobne puteve kojib se trase odreduju iskijuCivoprema razmjestaju gradinskib naselja iprostornoj logici.

U

Kljucne rijeci: putevi, prapovijest, gomile, gradine, lokve

Iako je postalo uobicaieno nazivati Dalmatinskom zagorom citavo srednjodalmatinsko zalede, u uzern smislu taj toponim obuhvaca samo dio ovog prostora, koji je omeden Krkom i Cikolom sa zapadne, Svilajom i Petrovim poljem sa sjeverne, te Cetinom i Mosorom sa istocne strane. Razdjelnicu prema primorju cine brda Kozjak, Opor, Veliki ]elinak, Labisnica i Boraja.' U brezuljkastom reljefu prevladavaju nizovi manjih

uzvisenja izduzeni u smjeru pruzanja dinarskog gorja. Najvaznije prirodne barijere ko]e uglavnom otezava]u komunikaciju transverzalnim pravcima su brda Kozjak (778 m), Mosor (1334 m) i nesto prohodniji Mosec (838 m). Izmedu uzvisenja nalaze se manje krske zaravni i polja, koja Cine zivotne prostore danasnjih sela. Zapadni dio ovog podruqa prema Krki i Cikoli postupno postaje ravniji, s krskirn zaravnima izmedu kojih su plodnija147

, KUZfC 1998, 7.

Ivan Suta, Prilogpoznavanju

prapovijesnih putova.. (147-156)

Histria Antiqua, 17/2009,

S1. 1. Pogled na Labinsku dragu (strelicom oznacen poloza] Mujine

pecme).

HARDING 2000" 172,

flisna tla, poput Danilskog polja. Predmet rada bit ce istocn! dio Dalmatinske zagore, odnosno prostor kojemu zapadnu granicu cini linija koja povezuje sela Donje Vinovo, Unesic, Koprno, Sitno Donje, Mravinca i Boraja. Prema sjeveru ce se obraditi prostor do Muca, dakle nece se razmatrati dio prema Svilaji. Geografska obiljezlja prostora, bez vecih kompaktnih cjelina uvjetovala su specifican kulturni razvoj i koriStenje prostora u proslosti. Na vedni krskog terena nije rnoguce baviti se zemljoradnjom, pa je stocarstvo do danas ostalo glavna grana privrede lokalnog stanovnistva. Na ta] nacin ostao je u veco] mjeri sacuvan prvobitni pejzaz, jer koristen]e prostora za stocarstvo nije zahtijevalo znacajnfje intervencije u prostoru. Opca karakteristika je nedostatak voda tekucica, cime su zivotni uvjeti bitno otezani. Vodu nalazimo u rijetkim sezonskim izvorima i lokvama u kojima se prikupljala oborinska voda. Iz ovakve slike izdvaja se prostor plodnog i vodom bogatog prostora Muca i okolice, posebno dijela prema zapadu koji graniCi sa Petrovim poljern. Ograniceni prirodni uvjeti nisu pogodovali razvoju znacajnijih naselja, sto je i posljedica blizine podruqa koja su imala bitno povoljnije prirodne uvjete i mogucnost za razvoj jacih kulturnih centara. Obalni dio, posebice prostor oko Kastelanskog zaljeva, Sinjsko i Petrovo polje su zbog toga viSeprivlacili148

ljudske zajednice u proslosti. Logicno je stoga pretpostaviti da su na ovaj dio Zagore kulturni utjecaji stizali upravo iz ovih gravitacijskih centara. Ipak, nedvojbeno je znacenje Zagore u kontekstu veza obala-zalede i duzobalnih komunikacijskih pravaca. Problematika puteva usko je povezana sa pokusaiima rekonstrukcije cjelokupne slike ovog prostora u prapovijesti. S obzirom da izravni materijalni dokazi 0 postojanju puteva nedostaju, potrebno je u proucavan]e ukljuciti sve posredne materijalne ostatke vezane uz uze prapovijesno razdoblie.' Na takav nacin se donekle moze odrediti znacenie pojedinih prirodnih pravaca u uzem razdoblju, a preko cega se lakse razumijevaju socijalni i ekonomski odnosi razlidtih zajednica koje su nastanjivale ovaj prostor. Posebna paznja posvecu]e se vremenu od eneolitika do kraja zeljeznog doba, odnosno pocetka rimske vladavine. Tada nalazimo znatno ved broj posrednih podataka, zbog cega se lakse mogu donositi zakljucci 0 smjerovima i karakteru puteva. Za poznavanje puteva u starijim prapovijesnim razdobljima imamo malo podataka, pa je odredivanje pravaca znatno teze. Ipak, nuzno je upozoriti na prirodnu komunikaciju preko Labinske drage (sl. 1) u kojoj se nalazi Mujina pedna KoriStena je kao staniste neandertalca oko

IvanSuta, Prilog poznavanju prapovijesnih putova ... (147-156)

Histria Antiqua, 17/2009.

40 000 god. prije sadasnjosti, a s pecine je bilo moguce kontrolirativeCidio drage i zapadnog dijela Kastelanskog polja.3Pogodnost koristeniu ovog prijevoja mogla su biti i bogata leZiSta rozniaka na sirern prostoru oko drage. Novijimrekognosciranjem prostora oko pedne pronadeno je nalaziste na otvorenom u blizini zaseoka Giljanovici', kojebi se prema tipoloskim karakteristikama pronadenih litickfh artefakata moglo datirati u vrijeme koristenia pedne, u razdoblje srednjeg paleolitika. Novo nalaziste potvrdujekomunikacijsku vaznost ovog prijevoja i pruza, uz Resnik, novu perspektivu za istrazivanja paleolitika na ovom prostoru. Osim Labinske drage, za neandetralca je mogao biti vazan i prijevoj Prosik izmedu Opora i Trecanice. Ovdjenalazimo nekoliko pripecaka koji dosada nisu istrazivani, a mogli bi sadrzavati paleolitske slojeve', posebno uzmemo li u obzir blizinu Labinske drage. Neolitik je sljedece razdoblje u kojernu na osnovu rasprostranjenosti nalaza mozemo dati zakljucke 0 komunikacijskim pravcima. Osim prostora obliZnjeg Sinjskog polja, koje je prema broju nalazista bilo gusee naseljeno, i na obalnom dijelu mozemo ocekivati slicnu situaciju. Ono je bilo zbog povoljnijih zivctnih uvjeta i karaktera neoliticke privrede zasigurno zanimljivo neolitickorn covjeku, iako pojedini autori smatraju da ovajdio obale nije bio naseljavan u neolitiku" Naseljenost priobalnog prostora u neolitiku prvenstveno potvrduju ostaci naselja na otvorenom iz podmorja Resnika', zatim slucaini nalazi iz Solina i Splita," busena kamena sjekira sa polozaja Smokvinac u Kastel Starom? i busena kamena sjekira pronadena pri novijim istrazivaniima kasnosrednjovjekovnog naselja Babe u Planorne." Ovo je naselje smiesteno uz istoimenu lokvu koja se nalazi u neposrednoj blizini Labinske drage. Naravno da su busene kamene sjekire prilicno nezahvalne za uze kronolosko datiranje, jer ih nalazimo i tijekom eneolitika i ranog broncanog doba, no polozaji na kojima su pronadeni imaju sve prirodne pogodnosti za formiranje stalnih

neolitickih naselja kakva nalazimo u zapadnom dijelu Zagore." Naseljenost potvrduju i neoliticki nalazi iz spilje Krcine kod Klis Grla" i Dukine jarne u Klis KosLI3Uz nalaze iz Dugopolja" i naselja u Biskorne" jasnije se uocava koristenje pravca prema Sinjskome polju. Kliski prijevoj (s1.2), kao vazan prirodni komunikacijski pravac smiesten izmedu masiva Mosora i Kozjaka, vee tijekom neolitika postaje vazna poveznica zaleda i obale." Novijim zastitnim istrazivanjima vrtaca na polozaju Kovacina u Vueevici otkriveni su ostaci naselja u dvije vrtace. Obje su koristene u razdoblju od srednjeg neolitika do ranog broncanog doba," Smjestene su u blizini lokve Popiraca koja se nalazi na krizanju uzduzncg zakozackog puta i put a preko Kozjaka, koji je povezivao Vueevicu s Kastelima, Koristenje vrtaca, koje je najvjerovatnije bilo sezonskog karaktera, upucu]e na koristenje uzduznog zakozjackog puta te teze prohodnog puta preko Kozjaka jos od srednjeg neolitika. Put preko Kozjaka ocito je bio vaZan i u broncanom dobu, jer uz trasu na hrbatu Kozjaka istocno od vrha Debelic nalazimo dvije manje gornile." Osim ovih pravaca, neolitski nalazi iz pecine kod Sutine upucuiu na vaznost prijevoja izmedu brda Svilaje i Visoke koji je spajao prostor Sinjskog i Muckog polja." Razdoblje eneolitika donosi bitne promjene u nadnu zivota i strategiji koristenja prostora na sirem prostoru. Podizu se grobne gomile i intenzivnije koriste vrtace. Razvoj stocarstva eini Dalmatinsku zagoru privlacnijim mjestom za zivljenje sto se oeituje u porastu broja nalazista, posebno onih vezanih uz kraj eneolitika kada se razvija cetinska kultura. Dosadasn]e skromne spoznaje 0 nacinu zivota nosioca ove kulture svjedoce 0 transhumantnom stocarstvu kao temelju egzistenciie." Prirodni uvjeti, prije svega razlicite klimatske zone prisutne na maloj udaljenosti zasigurno su pogodovali transhumanci, koja je na ovom podruqu bila prisutna do najnovijeg doba. S obzirom na takav nacin zivota logicno je da su putevi bili vazni. Srednjodalmatinsko zalede smatra se za maticno podruqe ove kulture, a nalazi rasprostranjeni na vrlo sirokom prostoru potvrduju intenzivne kontakte i mobilnost ovdasniih zajednica. Potrebno je napomenuti da u ovo vrijeme na sirem zapadnoevropskom podruqu dolazi do razvoja mobilnijeg nacina zivota i uspostavljanja dugih trgovackih ruta." Ovom razvoju doprinosi i otkrice kotaca koji bitno olaksava transport. Iako su primitivna kola viSe bila upotrebljavana u lokalnim relacijama, ostaci prapovijesnih staza izradenih od drvenih trupaca na mocvarnim terenima sjeverne Evrope svjedoce 0149

Sl. 2. Kliski prijevoj.

KARAVANIC-GOLUBIC-KURTANjEKSOSIC-ZUPANIC 2008., 31. 4 Novo nalaziSte otkl'ili su Miroslav Katie i Marijan Lozo. 5 BABIC 1991., 29. 6 MARjANOVIC200], J09, 115. Bitno drugacij'i stav a naseljenosti obalnog prostora tijekom neolitika ima B. Marjanotnc, koji promiSlj"ajuei a razlozima manje koncentracije nalazista ad Segeta do Stobreia upucuje na nepoooljne uvjete za razvoj neoliticke priorede. Osim za zemljoradnju nema uvjeta za razvoj drugih oblika neoliticke priorede, sto bi mogao, prema Matjanovieu, bili rasiog nepridacnost; ovog dijela abate neolilickim zajednicama. Autor spominje nalaze sa Trstenika, ojerovatno misleei na nalaze s Resnika, no zbog cinjenice da su pronadeni u m01'Ztdouodi u pitanje njibov stoarn: karakter. 7 BRUSIC200], 7; BRUSIC2008.,3

76.MAROVIC 1967., 5Sjekira se nalazi u vlasnistvu obiteiji Puijas iz Kastel Staroga, pronadena je pri krcenju terena prije 20-ak godina. 10 Na podatku zabualjujem T. Buricu, voditeiju istrazivanja. II MENDUSIC 1998., 47. 12 ZEKAN, 1977., 137. 13 KATIe, 1991., 31-34. H KLISKle, 2001., 60. 15 MULLER 1998., 64. 16 BRUSIC2008., 76 17 SUTA-KATAVIC 200], 71-79. 18 BABIC 1991., 28. 19 KLISKIC2005., 92. 20 MAROVIC-COVIC 1983., 217. 21 SHERRATT2001., 268.8 9

Ivan Suta, Prilog poznavanju prapovijesnih putova.. (147-156)

Histria Antiqua, 1712009,

S1. 3, Gradina kod crkve Sv Marka u Vinovu Gornjem. S1.4, Gomile uz put kod crkve Sv Ante u Vucevici.

22 23

LlLlE 2004" 415. SUTA-KATAVlC200], 7I 24 MATAS2002" 72; SUTA 2001, 31 25 KLlSKIC 2001., 64. 26 CaVlC 1989" 79, 27 BABlC 1980, 61-61 28 TOMASaVlC 2006, 83-85. 29 GJURASIN 2007., 11 30 SUTA 2006, 419, 3/ MATAS 2002" 70; tUPlC 2008" 44, Autori koriste razliCite toponime, Vukanova i Bamnova vlaka, no ispraoan je naziu Baranoua vlaka kojeg nauodi Matas. Toponim Vukanova vlaka nije poznat u Kladnjicama, dok se Baranoia vlaka nalazi juino ad zaseoka Barani. 32 SUTA-KATAVIC200], 7I 33 U blizini vl'taee u kojoj se nalazi lokva je manja gomila, priucno deuastirana gradnjom oblti:njeg subozida. 3. Uz lokvu se nalaze dvije gornile. 35 Uz lokvu je istraiena gomi/a iz kraja eneolitika iii poeetka broncanog dcba. Na podatku zabvaijujem D. PeriSi, vodileiju istraiivanja, 36 Rekognosciranjem proslora aka lokve, pored crkve so. Marije, pronaden je ulomak busene kamene sjekire, U blizini lokve nalazj se poznati lerminacijski naipis jz 1 sf. poslije Kr,: BABIC 1996,58 aka lokve se nalazi i ceca koncenIraeija anlieke keramike: BURIC 2003,71, 37 KATIC2008, 72 38 MENEJUSlC1998" 47-62,

vaznosti i velikom trudu ulozenom u gradnju i odrzavanje puteva." Cetinska kultura nastavlja svoj razvoj u ranom broncanom dobu kada se razvija i Posuska kultura. Stariji autori, koji su definirali ove prapovijesne kulture i razmatrali odnose medu njima, smatraju da nosioci cetinske kulture nisu intenzivnije podizali gradinska naselja, dok s nositeljima posuske kulture dolazi do masovnijeg podizanja gradinskih naselja i veceg udjela ratarstva u privredi. Gradine koje mozemo s vecom sigurnoscu datirati u ovo vrijeme su: gradina kod crkve sv Ante u VucevicF3,Gradinica u Koruscima", gradina kod crkve sv Filipa i lakova u Kladnjicama, Gradenica u Dugopoliu", gradina kod Baturinih staja u Niskome, gradina kod crkve Sv Marka u Gornjem Vinovu (sl. 3) i gradina kod zaseoka Alajbezi u Ljubitovici. Polozaj' na kojima se nalaze ove gradine nemaju izrazite prirodne defanzivne karakteristike, slabije su utvrdene i imaju manju branjenu povrsinu. Nalaze se blize prirodnim komunikacijskim pravcima i na nizoj relativnoj nadmorskoj visini. Gradine posuske kulture na hercegovackom podruqu takoder su150

na nizim relativnim visinama i na polozajima koji su blizi obradivim povrsinama." ve ci n a istr az en ih grobnih gomila na srednjodalmatinskom prostoru pripada ranome broncanom dobu, sto daje osnovu za pretpostavku da i vecl dio neistrazenih pripada ovom periodu. Cesto nalazimo gomile uz prirodne komunikacijske pravce, 5tO je vee utvrdio Ivo Babic rekognoscirajuci prijevoje prema zaledu na prostoru okolice Trogira, Kastela, Klisa i Selina." Gomile uz trasu puta preko prijevoja Dubci prema Poletnici zabiljezio je M, Tomasovic." U Zagori takoder nalazimo gomile na prirodnim komunikacijskim pravcima, Ranobroncanodobna gomila cetinske kulture istrazena je u selu Koprivno, na polozaju kod Kriza uz kasnosrednjovjekovno groblie." Ova gomila nalazi se na prijevoju preko kojeg je vodio put koji je spajao dolinu sela Dugopolje i Koprivno i dolinu sela Konjsko. U nastavku uzduznog zakozjackog puta gomile nalazimo u Konjskom polju, u Vucevici na polozaju Vlake, Brcica gomila i kod crkve Sv Ante (sl. 4), te na polozaju Mucenica izmedu Radosica i Vucevice, Ranobroncanodobne cetinske gomile na polozaiu Matijin dolac u Vucevid takoder se nalaze na prijevoju izmedu brda Paklenica i [arebinjak. Preko ovog prijevoja vodi put koji povezuje Vucevicu, Korusca i Dugobabe." Iz unistene gomile na polozaiu Baranova vlaka, uz put koji vodi od Lecevice prema Kladnjicama potjece ranobroncanodobni vrc." Vecu koncentraciju gomila nalazimo i uz prijevoj preko Moseca, oko crkve Sv Marka u Vinovu Gorniem. Mozda najvazniji element za odredivanje trasa su lokve, uzmemo li u obzir stocarski karakter puteva Razlikovati one koje su bile u upotrebi u prapovijesti od novijih, tesko je bez arheoloskih potvrda poput keramickih nalaza iii grobnih gomila uz njih. VeCina lokava mora se odrZavati i cistiti, zapustanjem presusuju i gubi im se trag, Lokve koje se danas nalaze uz putve i sadrze arheoloske nalaze u okolici, upucuju na kontinuitet koristenia komunikacijskih pravaca. Vazne lokve uz komunikacije u Zagori koje sadrze prapovijesne ostatke u okolici su Popiraca u vucevici", Plitaca u Brstanovu", lokva kod Neveske gradine u Nevestu, Zamelica u Nskome", Zuzelju Radosicu", Stara Lokva u Blizni Gornioi" i lokvaBliznica u Gustirni u zaledu Marine." Ovaj broj je zasigurno yea, no bez direktnih arheoloskih potvrda tesko je odrediti starost pojedinih lokava. vaznost lokava u prapovijesti na krskim terenima dalmatinskog zaleda potvrduju i nalazi iz sibensko-drniskog podrucja." Osnovni oblik aglomeracije u kasnom broncanom i zeljeznorn dobu ovog prostora su gradine.

Ivan Suta, Prilog poznavanju prapovijesnih putova ... (147-156)

HistriaAntiqua, 1712009.

Istrazivanjima ovog tipa naselja oko velikih krskih poljau jugozapadnoj Bosni utvrdena je nova, intenzivna faza izgradnje krajem kasnog broncanog i pocetkom Zeljeznogdoba. Gradine podignute u ovom razdoblju na tomprostoru najvjerovatnije su kontinuirano naseljavane tijekom cijelog zeljeznog doba." Prema raspolozivim podacima, slican kulturni razvoj prisutan je na cijelom prostoru srednje Dalmacije, zapadne Hercegovine i jugozapadne Bosne." U tom smislu ne iznenaduje tipoloskasrodnost u nacinu gradnje gradinskih utvrdenja na podruqu srednjodalmatinske grupe." Gradine koje prema nadnu gradnje i obliku mozerno svrstatiu delmatski tip nalazimo cesto na ovom podruqu. Uobicajenje oblik potkovice s razlicitim vaniacijama." Uovu kategoriju mozemo svrstati vise gradina, a vedna ih je smiestena na osojnim stranama brda, najeesce na grebenastim istakama. Primjeri takvog smjestaja i nadna gradnje su gradina kod Cudina u Bristivici", gradina na sjevernim padinama Vilaje u Prapatnicr'', gradina kod Markovina u Primorskom dolcu (s1. 5)45, gradina kod Veljaeau Radosicu", gradina kod Giljanovica u Labinu", gradina kod zaseoka Kmeti u Donjem Mucu i Sismen u Dugopoliu," Karakteristicno je za sve ove gradine da su izgradene na mjestima koja su prvenstveno odabrana da bi kontrolirala zivotni prostor zajednice, odnosno odabirani su poloZaji s kojih je bila moguca istovremena kontrola pasniaka i polja. Ovose podudara i s Covicevom analizom polozaja gradinskih naselja u okviru zeljeznodobne srednjodalmatinske grupe." Prirodne komunikacije nisu bilepresudne za odabir polozaja, iako nalazimo i primjere smiestanja zeljeznodobnih gradina neposredno uz puteve, poput gradine na Sutiliji u Gornjem Segetu" ili gradine na polozaiu Kliske tvrdave. Pitanje puteva u ovom razdoblju posebno je osjetljivo, zbog cinjenice da ono prehodi rimskom osvajanju i gradnji rnreze kolnih puteva. Opsezan infrastrukturni projekt koji je podrazumijevao sredene politicke prilike, raspolozivu radnu snagu i tehnicku sposobnost imao

je za cilj integraciju cijele provincije i povezivanje sa Panonijom. Nekoliko vaznih magistralnih rimskih cesta vodile su preko ovog dijela Zagore. Via Gabiniana je nakon Kliskih vrata prelazila Kodnje brdo, i dalje dolinom kroz sela Konjsko, Prugovo, Gizdavac vodila prema Mucu, Postinju, Petrovu polju i Burnurnu" Druga vazna cesta je od Kliskih vrata vodila preko Klapavica i dugopoljskih Poda do krizanja kod Bukovace, gdje se odvajala prema Tiluriju i Aequumu." I preko Labinske drage prolazila je rimska cesta, koja je preko Labina, Prgometa, Primorskog dolca i Sitnoga vodila prema Unesicu. Klancem izmedu Baradica i Sutilije takoder je prolazila rimska cesta, koja je preko Gornjeg Segeta vodila do Prapatnice, gdje se odvajao krak prema Boraji i prema Prgometu u kojemu se spajala sa cestom koja je dolazila iz pravca Labinske drage.v Pretpostavlja se i postojanje zakozjackog longitudinalnog rimskog pravca" Iako povezivanje svih zeljeznodobnih gradinskih naselja nije bilo presudno za odredivanje trase", autori koji su se bavili komunikacijama uzimaju polozaje gradina kao dokaz postojanja prapovijesnog puta." Zaninovic smatra da u osnovi rimske cestovne mreze lezi prapovijesna. Rimski putevi nastali su na staroj mrezi stocarskih delmatskih puteva i staza, stirn sto su ih Rimljani u glavnim pravcima podigli nasvoj tehnicki nivo" Nedostaci ovakvog pristupa u analizi putnih pravaca proizlaze prvenstveno iz Cinjenice da nisu sva gradinska naselja koristena u istom periodu. Tako se naprimjer za bolje istrazeni prostor zapadne Hercegovine navodi da se za tek nesto vise od polovice ukupnog broja gradina rnoze potvrditi koristenje u zeljeznom dobu." Gradinska naselja na ovom podrucju tek se u novije vrijeme detaljnije rekognosciraju, a arheoloska istrazivan]a nisu provedena ni na jednoj od oko sezdesetak registriranih. Stoga se vrijeme koristenja pojedinih lokaliteta moze odredivati tek pomocu sakupljenog povrsinskog materijala ili, sto je nepouzdanije, pomocu nacina gradnje i odabirapolozaja,

SI. 5. Gradina kod Markovina u Primorskom Dolcu.

39 BENAC

1985., 192; GOVEDARICA 1983, 331; COVIC 1987.,

1982.,17340

BATOVIC

443.4J

42 43 44 45 46 47

COVIC 1987., 464 BENAC 1985., 193. A. MILETfC 2007., 68. SKOBALj 1972.,353 SUTA-BARTULOVIC 2007., 16 16

isn

Primjere rekonstrukcije prapovijesnih putnih pravca na ovom podrucju prema rasporedu gradinskih utvrdenja dao je Z. Miletic, koji smatra da je delmatska cestovna mreza na prostoru izmedu Krke i Cetine u rimsko doba ostala uglavnom nepromjenjena." Jedna trasa polazi od Siculija preko Labinske drage, zatim preko gradine Kastilac prema Prgometu. Ovdje se jedan krak odvaja prema Sitnom, Koprnu i Unesicu. Drugi krak polazi prema Trolokvama blizu Gradine, zatim uz dvije gradine u Sratoku (Bogdanovic), uz Gradinu u Gornjim Utorima i do Magnuma (Baline glavice).151

SK(/BALj 1970., 353 48 KLISKfC, 2001., 68. 49 COVIC 1987., 462. 50 t. MILETfC 1993b., 147. 51 BOjANOVSKf 1974, 130.;

t.

MILETfC 1993b., 135. 52 BOjANOVSKf 1974, 151. 53 MILETfC 1993b, 147-148 54 KATIC 1995., 323 55 BOjANOVSKf 1974.,28. 56 ZANfNOVIC 1967.,24, BOjANOVSKf 1974., 28,130-131; BENAC 1985., 209, t. MILE7YC 1993a, 76; N1KfC

t.

1985.,22957 58 59

ZANINOVIC 2007., 161. COVIC 1987., 461 l.MILETfC 1993a, 77

Ivan Suta, Prilog poznavanju prapovijesnih putova, .. (147-156)

Histria Antiqua, 17/2009.

Sl. 6. Gradina kod Giljanovica u Labinu, u pozadini je vrh Labisnice,

60

BABIC 1980.., 63; ZANINOVIC PERf()C 1980.., 113. SKOBALj 1970., 353; SUTA 20.0.7.,

1996,311.61 62

16, 41.64

BABIC 1991., 41. KUZIC 1998., 90..; SUTA 20.0.7., 8. 65 SUTA-BARTUWVIC 20.0.7., 36 66 IST1, 35. 67 MATAS 20.0.2., 67. 68 ZANINOVIC 20.0.7., 130. 69 SUTA-BARTUWVIC 20.0.7., 40. 701. MILETIC 1993a., 73, 77. 71 SUTA-BARTUWVIC 20.0.7., 42-43. 72 A. MILETIC 20.0.8., 65.63

Odredivanje trase prapovijesnog puta preko Trolokava, Bogdanovica, Utora do Magnuma prema spomenutim gradinskim nalazistima je upitno ponaivise zbog cinienice neke od gore navednih gradina iii nisu evidentirane na terenu iii rekognosciranjem nije utvrdeno njihovo koristenje u prapovijesti. S druge strane uz prepostavljenu trasu postoji jos nekoliko gradina koje nisu spomenute. Gradinu na polozaiu Kastilac evidentirao je I. Babic." Iako smo nekoliko puta pregledali poloza] nismo je pronasli, a kasnijim snimanjem polozaja iz zraka takoder nisu utvrdeni tragovi gradinskog naselja. Na samom vrhu ovog brezuljka koji odvaja prostor krske zaravni sela Labin od Labinske drage, koji nema izrazite prirodne defanzivne karakteristike pronadene su sarno dvije manje gomile koje se ne mogu dovesti u vezu s gradinskim utvrdenjem. Na jugoistocno] padini brijega, iznad usjeka zeljeznicke pruge postoji najvjerovatnije novovjeki kamenolom ili vjerovatnije rudnik pakline iz 18. stolj. koji se spominje u lzvorima." jedina znacajnfja gradina na podruqu sela Labin je gradina [uzno od zaseoka Giljanovici'? (kota 531, sl. 6). Ostale tri gradine na podruc]u sela: Osljak (kota 595), Labisnica (kota 701) i gradina kod Jurica nisu prema velicini branjene povrsine i ostacima fortifikacija znacajnija trajno naseljena gradinska naselja koja bi se mogla usporedivati s gradinom kod Giljanovica. Babic upucu]e na mogucnost ubikacije srednjovjekovnog castruma Albona na vrh Labisnice (kota 701) .63 No, cini se vjerovatnija ubikacija na gradinu juzno od Gilianovica. Na to upucuje sam nepristupacni poloza] na vrhu Labisnice, te sasvim skromni ostaci fortifikacija i pokretnih nalaza. Na podrucju sela Prgomet, Miletic ne navodi prapovijesnu gradinu iznad zaseoka Bikici gdje se nalaze i ostaci mletacke utvrde Znoilo." S ovog je polozaja moguca dobra vizualna kontrola podrucja Primorskog152

Dolca, Prgometa, Labina i Prapatnice. Gradina kod Basica u Trolokvama vjerovatno je gradina u nastavku pretpostavljenog prahistorijskog putnog pravca. toponim ukazuje na postojanje gradinskog naselja, se vjerovatnije radi 0 gomili, koja ima nesto '''Ul'''''"''f& oblik koji podsjeca na tzv. limitne tumule/' Dvije gradine u Sratoku (Bogdanovic) su viefl3vatJIlO Gradina kod zaseoka Mateljani i Gradina sjeverno zaseoka Grgid u Trolokvama. Rekognosciranjem gradine nisu pronadeni prapovijesni pokretni nalazi. materijal pripadao je razdoblju kasne antike sto pitanje datiranje nalazista, U nastavku nrplnf\Ct~"II,~nt\II puta Miletic ne spominje gradinu Jedinica u lJIV()leVl.Clffia'"' gradinu kod crkve Sv. Filipa i Jakova u Kladnjicama, strateski vaznu gradinu na Mosecu kod crkve Sv. u Vinovu Gornjem." Drugi prapovijesni put prema Mileticu i Zaninovieu68 koji se koristi i u rimsko vrijeme, vodio je od preko Boraje do Trogira. Kao dvije vazne gradine su kontrolirale ovaj put autor spominje gradinu zaseoka Mudrid u Prapatnici (Vidovagradina)" i kod Crnog vrha na Vilaji." Izostavljene su gradine polozaju Kulina u Gornjem Segetu, cak tri gradine izdvojenom hrbatu Boraje izmedu Ljubitovice i Gornje, gradina sjevernije od sela Lepenica (kota 496) gradina kod zaseoka KnezeviCi u Boraji. Opsegom najveca gradina Grad na izdvojenom Boraje(kota 643), najvjerovatnije pripada zeueznea dobu." Gradina je utvrdena s dva bedema, a posebno izrazen vanjski bedem na zapadnom dijelu gradine. se nesumljivo 0 vaznorn naselju koja vizualno citavim okolnim prostorom. Odavde je, osim longitudinalnog pravca preko Boraje, moguca dva transverzalna puta koji preko Boraje povezuju i Ljubitovicu. Uz jos jedan transverzalni put zapaillllJl od vrha Boraja nalazi se gradina Kurlia." Polozaji gradina potvrduju vaznost teze prohodnih komunikacija. Pretpostavljeni prapovijesni putevi imaju logicnu osnovu kao prirodni komunikacijski pravci, odredivanje predrimskih trasa sarno na osnovu gradinskih naselja i prirodne prostorne logike je uzeti sa rezervom, jer bi se na taj nadn moglo jos nekoliko magistralnih pravaca kroz ovaj dio Na primjer, uzmemo li u obzir gradine uz trasu, na nadn kao i pravac preko Boraje mogao bi se reKcmstrU11"dl longitudinalni magistralni pravac koji od Prgometa kroz usku i dugu prodolinu sela Primorski Dolac Perkovicu, ili pravac koji od Gornjeg Segeta preko

IvanSuta, Prilog poznavanju prapovijesnih putova ... (147-156)

Histria Antiqua, 17/2009.

i Bliznevodi prema Grebastici. Takoder je potrebno uzeti u obzir i cinjenicu da postojanje i odrzavanje magistralnih pravaca ovisi 0 politickim prilikama, sto narocito moze imati vaznost u brcncancm i zeljeznom dobu kada moramo imati u vidu ceste sukobe susjednih zajednica, a odrzavanie mreze putevau svakom slucaju moralo je imati donekle sredene . odnose medu zajednicama. Zeljeznodobna mreza puteva na ovom podrucju vjerovatno je bila znatno disperzivnije rasp ore dena, a putevi su bili organizirani na nacin da se prvenstveno zadovoljelokalne potrebe zajednica. Komuniciranje duzim magistralnim trasama vjerovatnije je bilo organizirano prekomreze lokalnih puteva. Postojanje ovakve mreze za Delmateje moglo imati znacajm prednost u dugotrajnim sukobimasa Rimom u 2. i 1.stolj. prije Krista, otezavajuCi

kretanje i logisticku podrsku rimskoj vojsci. Podatak Diona Kasija 0 kolima napunjenim stijenama koja su Iliri prilikom opsade Andetrija bacali na Rimljane, kojega Nikic uzima kao dokaz da su domoroci gradili puteve, ipak je kasnijeg datuma i ne moze se projicirati u zeljezno doba." Ne umaniuiud vaznost poiedinih magistralnih pravaca, u prvom redu onih koji su isli preko Kliskog prijevoja i Labinske drage, postoji vise alternativnih pravaca koji su takoder mogli imati vaznu ulogu u odrZavanju kontakata. Arheoloski nalazi uz takve pravce potvrduju i njihovo koristenie. Njihovo koristenje lakse je razumijeti u obzir posebno ako uzmemo u obzir Cinjenicu da nema izravnih dokaza 0 postojanju kolnog prometa, sto je znacilo da su mogli biti koristen! putevi s vecim nagibom.

73

NlKfe 1985, 230.

153

Ivan Suta, Pri]og poznavanju prapovijesnih putova ... (147-156)

Histria Antigua, 1712009,

LITERATURA: BABIC 1980.

odnosu na prirodne puteoe, Materijali Saueza arbeoloskib drustaua jugoslavije 16, Pee 1978, Beograd 1980., sir. 61-67I. Babic, Gradine i gomile izmedu Trogira i Splita u

BABIC 1991 BABIC 1996 BOjANOVSKf 1974 BRUSIC2D04 BRUSIC2DD8 BURfC2DD3

L Babic, Prostor izmedu Trogira i Splua, Kastel Novi 1991. l. Babic, Dva medasna natpisa namjesnika Publij'a Kornelija Dolabele iz Trogirske zagore, Arbeoloski radom i raspraue 12, Zagreb 1996, str. 57-69 l. Bojanovski, Dolabelin sistem cesta u rimseojproiincsi Dalmaciji, Djela, knjiga XLVI!, Centar za balkanoloiea ispitivanj'a, knf2, Sarajevo 1974. Z. Brusic, Resnik-bidl'Oarbeoloska istraiivanj'a (katalog iiloihe); Kastela 20.04.

Z. Brusic, Pokrovnik naselje iz neolitisa, Szbenik 20.0.8. Hidronimija i oodoopserbni sustaoi trogirskoga distrikta kroz povijest, Histria Antiqua 10.120.0.3.,65-75S Caee, Podrueje Kastela na prijelazu iz prapouijesti u pouijesno dcba, Zbornlk Kastel Sucurac od prapouijest; do XX stolf, Kastel Sucurac 1992., 33-50. B, Covie, Posusea kultura, Clasnik zemaljskog Sarajevo1989, sir. 61-127B. Gotedarica, Rano broncano doba na podrueju

r. Buric,

CACE 1992. COVIC 1989 COVEDARICA 1989

muzeja u Sarajeuu, n. s. 44,

istoenogjadrana, Akademija nauea B i H, Centar za balkanoloska ispitivanja, Djela LXVI!, knjiga 7, Sarajevo 1989. groblja opane Dugopolj'e(katalog isioibe),

GjURASIN 20.0.7 CRBESA 1997 KARAVANIC-GOLUBIC-KURTANjEKSOSIC-ZUPANIC 20.0.8

H Gjurasin. Kasnosrednjovjekovna

Split 20.0.7

J

Grbeia, Unesic i okolica kroz tisudjeca, Unesic 1997

l. Karaoanic- V Gdubic-D. Kurtanj'ek-R, Sosie-j. Zupani~ Liticka analiza materijala iz Mu:jine pecine, Vjesnik za arbeologiju i povijest dalmatinsku 10.1,Split 20.0.8" 29-58. M. Kalie, Neolzticki nalazi iz Dukine jame u Klis-Kosi, Obavijesti Hruatskog arbeoloskog drustoa br. 2, Zagreb 1991., 31-35M. Katie, Uloga krskib lokava u prebistoriji u svjetlu neoluidzog nalazisla Bliznice kod Gustirne-opcina Marina, zbornzk Naselja i komunikacije u kontekstu veza jadranskog priobala i unutmsnjostz; Zagreb 20.0.8" sir. 71-77 D. Kliskie, Prapotnjes: na podruGju Dugopolja, Dugopolj'e st: I, Zagreb-Dugopoije 20.0.1.str. 55-79. D Kliskie, Prapouijesni lokaliteti na prostoru Neorica i Sutine, Zbornzk knf 7, Zbornik radoua Neoric i Sutina; Split 20.04. P Kuiie, Potnjest Dalmatinshe zagore, Split 1998. M, Lillie, Traceuays and boats, Ancient Europe 80.0.0.BC-1DDDAD: Encyclopedia oj the Barbarian world, 20.04, 415-420. B. Marjanouic, Geomorfolosee osnoue naseljauanja jadranshog podrucja u neoluieu, Histria Aniiqua 11, Pula 20.0.3, sir. 10.7-119.0 Zagol'i"

KATIC 1991 KATIC 20.0.8

KLISKfC 20.0.2 KLISKfC 20.0.6 KUZIC 1998 LILLIE 20.04 MARjANOVfC 20.0.3

154

Ivan Suta, Prilog poznavanju prapovijesnih putova ... (147-156)

Histria Antiqua, 1712009.

MATAS2002 MAROVIC1959 MENfJUSIC1998

M. Matas, Prilog proucavanju gradina i gromila na podruGju opcine Leceuica u Splitskoj zagori, Geoadria 712(2002), 63-74.I. Marovic,

Nekoliko prethistorijskih nalaza iz Splita i okolice Sinja, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 60, Split 1958., str. 5-10

M. MenduJic, Neoliticka naseija na sibensko-drniSkom podruqu, Izdanja Hrvatskog arbeoloihog drustva 19, Podruqe Sibenske zupanije od pretpovijesti do srednjeg vijeka, Zagreb 1998., 47-63. A. Miletic, Castellum Tariona, Vjesnik za arheologiju ipovijest dalmatinsku 101, Split 2008., str. 59-74. Z. Miletic, Rimska cestovna mreia izmedu Arauzone i Tragurija, RFFZd 31(18), Zadar 1993., 63-88. Z. Miletic, Rimske ceste izmedu jadera, Burnuma i Salone, RFFZd 32(19)(1992193), Zadar 1993., 105-116

A. MILETIC

t. MILETIC1993a t. MILETIC1993bMULLER1998

J Muller, Neue fruhneolitische Fundstellen an der

Izdanja Hrvatskog arheoloskog drustva 19, Podrucje Sibenske zupanije od pretpovijesti do srednjeg vijeka, Zagreb 1998., str. 63-75.Ostadria, Luma,

NIKIC1983

D. Nikic, Prilog proucauanju predrimskih i rimskih komunikacija na podruqu Glamoca i Dutma, Godisnjak centra za balkanoloska ispitivanja 21, knj 19, Sarajevo 1983.

PERICIC1980 PROTIC1989 SHERRA7T2001

S. PeriCic, Dalmacija uoa pada Mletacke repubilke, Zagreb 1980.G. Protic, Prethistorijsko staniste Mihovilovica ograda(Klis), Obavijesti Hrvatskog arbeoloieog drustva 21, br. 2, Zagreb 1989., 16 A. Sberratt, The emergence of Elites: Earlier Bronze Age Europe, 2500-1300 BC, The Oxford Illustrated History of Prehistoric Europe, Oxford University Press 2001, str. 244-277. VKatavic, Arheoloska zastitna istrazivanja i rekognosciranja na podrucju sela Vucevica u zaledu Kastela, Obavijesti Hrvatskog arheoloskog drustva 35, br. 2, Zagreb 2003. str. 71-80.I. Suta, I.I. Suta-

SUTA-KATAVIC003 2

SUTA2005 SUTA-BARTULOVIC2007 TOMASOVIC006 2

vuceoica, Hrvatski arheoloski godiSnjak 2, Zagreb 2006 str. 419-421.

Suta- T. Bartulotnc, Gradine Kastela i okolice (katalog izlozbe), Kastela 2007

M. Tomasooic, Arheoloska topografija Gornjih Brela uz najraniju komunikaciju sa zaledem, Obavijesti Hrvatskog arheoloskog drustva 38, br. 2, Zagreb, 2006, str. 73-89. M. Zaninovic, Rider izmedu Salone i Scardone, Arheoloski radovi i raspraue 12, Zagreb 1996, str. 307-323. M. Zaninovic, Ilirsko pleme Delmati, Sibenik 2007 M. Zekan, Novi arheoloski nalazi u peanama srednje Dalmacije, VAHDLXX-LXXI, Split 1977., 137-147 B. Zupic, Prapovijesni predmeti, Arheoloska zbirka Franjevackog samostana u Sinju, Sinj 2008., str. 281-293.

ZANINOVIC1996 ZANINOVIC2007 ZEKAN 1977 ZUPIC2008

155