Ludwig van Beethoven - lik i djelo

- posljednji bečki klasičar i prvi romantičar

- živio na prijelazu iz klasicizma u romantizam (1771. - 1821.)

- polovicom života oglušio

- skoro sva poznata djela je napisao kao gluha osoba

- Beethoven - jedan od najvećih simfoničara, razrađuje srednji dio simfonije

- Haydn - 104 simfonije (sve su to kraće simfonije)

- Mozart - ima veću motivičku razradu, umjeren po pitanju orkestracije, a Beethoven to radi duže (traje duže)

- Mozart ako ima uvod to je kratki uvod i kratki završetak, dok Beethoven ima dugi uvod, provedbu i završetak s temom

- sonatni oblik - u njemu se skladatelji razlikuju

EKSPOZICIJA (most, codetta) | PROVEDBA | REPRIZA (most, codetta, coda)

- ako je glavna tema u duru, sporedna tema će biti u drugom tonalitetu, ali zvučno drukčijem karakteru

- ako je glavna tema u molu, onda druga sporedna mora biti u duru

- pripada 1. bečkoj klasičnoj školi

- kod Haydna vidimo razvoj od malih simfonija do grandioznih

- Beethoven je sve duže (trajanje, uvod, provedba)

- izvođački aparat kod Beethovena veći nego u Mozarta

- konsonanca - skladno zvučanje među 2 tona

- disonanca - neskladno zvučanje između 2 tona, u polifoniji je pažljivo pripremljena (umjerena disonanca)

- tonalitet je proširen

- dominantna skupina - 3., 5. (glavni) i 7. stupnjevi

- subdominanta - 2., 4. i 6. stupanj

- dupla dominanta

Simfonija

- po čemu je izvršio najveći utjecaj na skladatelje, to je svakako područje simfonije

- moralo se je učiti na notama i tako su Hector Berlioz, Gustav Mahler, Richard Wagner, Franz Schubert i Anton Bruckner učili po njegovim partiturama

- Beethoven je ukupno skladao 9 simfonija

- najznačajnije (glavne) simfonije: III., V. i IX. simfonija

- sporedne simfonije: VI. i VII.

V. simfonija ili Sudbinska simfonija

- napisana u C-molu

- ima 3 stavka

- najznačajniji je prvi stavak koji podsjeća na kucanje sudbine na vrata

- u motivu od 4 tona napravio je 1. stavak

IX. simfonija ili Oda radosti

- napisana u D-duru (on se koristi za nešto uzvišeno i svečano)

- ima 4 stavka

- digresija: Mozart je pisao u Es-duru kad je bio zaljubljen

- to je posljednja Beethovenova simfonija te ju je pisao 10 godina

- poznatu nam melodiju kroz prva 3 stavka fragmentalno donosi orkestar te je najavljuje, a cjelovita melodija je tek u 4. stavku

- u 4. stavku prvi put Beethoven uvodi ljudski glas (miješani zbor i 4 solista)

- u 4. stavku prvo čujemo gudače, zatim puhače, a onda zbor i to je redoslijed dovođenja teme u tom stavku

- 2. stavak se zove Scherzo

- cijela simfonija traje oko sat vremena

- 3. stavak je Romanca

VI. simfonija ili Pastoralna simfonija

- napisana u F-duru

- programna je (kroz glazbu se prča priča/oponaša zvuk te ima naslov)

- ima 5 stavaka

- 1. stavak: Buđenje radosnih osjećaja pri odlasku u prirodu -> glavna i sporedna tema izražavaju radost (a inače samo jedna od te dvije)

- 2. stavak: Scena na potoku -> gudači stalno sviraju dočaravajući potok, na kraju stavka dva klarineta i flauta imitiraju ptice -> vrhunac stavka

- 3. stavak: Zbor seljaka ->seljaci se sastaju, muškarci vjenčaju (koristio motiv iz narodne pjesme), a zatim imitira ženu koristeći obou; muškarci se čuju grublje; dok se vjenčaju ne primjećuju da se iznad njih vuku oblaci

- 4. stavak: Oluja -> čuju se gromovi, kiša (udaraljke i dinamika), nakon toga razvedravanje

- 5. stavak: Sunce koje sja -> dočarava rađanje Sunca nakon oluje; nakon oluje nježnije melodije (melodija se kreće u tercama) -> ponovno drveni puhači

Programnost - Hector Berlioz

- Hector Berlioz je Francuz, nizak rastom, ali voli visok zvuk

- na Berlioza je snažno utjecao Beethoven

- u 19. st. dolazi do pojave novih instrumenata zbog potrebe izraza romantičnih osjećaja (npr. saksofon, varijante klarineta, harfa), dirigent postaje neophodan zbog većeg broja izvođača

Fantastična simfonija

- napisana u C-duru

- ima 5 stavaka

- Berlioz je ovu simfoniju napisao za Harriet Smithson, lijepu britansku glumicu u koju se je zaljubio vidjevši je

- opisao svoju dragu, od prekrasne i krasne pa do one koja se druži sa vješticama

- fiksna ideja - muzički motiv koji opisuje nju, a u 1. stavku to su violine

- 2. stavak: opisuje je na plesu, čuje se harfa

- 3. stavak: oboa (stari instrument) simbolizira Harriet, a engleski rog (novi instrument) simbolizira njega

Nacionalni stil 19. st.

- skladatelji 19. st. počesto su posezali za narodnom ostavštinom

- razlikujemo 2 vida korištenja te ostavštine:

1. doslovno uzimanje teksta ili glazbe - npr. Haydn: „O Jelo, Jelice“ -> pjesma gradišćanskih Hrvata

2. imitacija ostavštine - grčki Sirtaki

- za grčku, makedonsku i bugarsku ostavštinu karakteristična je upotreba nepravilnih (mješovitih) mjera

- 2 zanimljiva stila:

1. slavenski plesovi Antonína Dvořáka (Čeh)

2. mađarski plesovi Johannesa Brahmsa (Nijemac)

- Antonín Dvořák je domoljub, dok kod Brahmsa nema neke poveznice zašto sklada mađarske plesove

- oba skladatelja su imitirala stil kojem su pripadali

- prevladava zanosna melodija

- tema je u G-molu, a zatim ista melodija u G-duru

- njihova popularnost svjedoči da su obrađeni za klavir (slavenski-četveroručno, a mađarski četveroručno i dvoručno)

- obilježja slavenske glazbe: široka melodija vedrog karaktera

- mađarski ples imao je poznati bis - dodatni broj koji izvodi izvođač na koncertu uz ponovni dolazak na pozornicu zbog oduševljenja publike (kao danas npr. kada vičemo „Hoćemo još!“)

- glavna melodija se i kod Dvořáka i kod Brahmsa ponavlja mnogo puta

- postoji još i sporedna tema

- srednji dio plesova je u duru

Simfonijska pjesma ili poema

- svira je veliki orkestar

- jednostavačno djelo, taj jedan stavak može biti oblikovan prema bilo kojoj formi

- skoro uvijek je programna

- traje 10-15 minuta

- Franz Liszt, mađarski pijanist i skladatelj, izumio je cijelu formu simfonijske poeme

- on je posljednjih 11 godina života bio svećenik

- simfonijska poema nastala je kao protuteža glazbenoj minijaturi

Bedřich Smetana: Vltava (iz ciklusa „Moja domovina“)

- spoj nacionalne i programne glazbe

- u prvom redu ovo je ipak programna skladba

- rodoljub i domoljub Smetana napisao je ciklus od 6 simfonijskih pjesama i nazvao ga „Moja domovina“ te je Vltava dio tog ciklusa

- opisuje se tok rijeke Vltave od izvora do Praga

- sam motiv Vltave je u E-molu

- melodija je široka i raspjevana, ima lirski karakter karakterističan za slavenske narode

- na početku Vltave nastup 2 flaute i klarineta (1. flauta - hladni žubor, 2. flauta - vrući žubor -> pretvorio se u rijeku koju simboliziraju violine)

- vodopadi u E-duru, iza vodopada nastup cijelog orkestra

- glavni dio je središnjica i raspoznajemo 3 slike:

1. prikaz svadbe (plesni dio u dvodobnoj mjeri)

2. prikaz lova (kratka scena, u daljini se čuju rogovi)

3. večernji ples vile nad vodom

- nakon toga se ponavlja prvi dio, violine donose raspjevanu melodiju

- čuju se zvona i ona označuju da smo došli u Prag

Glazbena minijatura

- jedna od osnovnih značajka romantizma je izražavanje trenutnih osjećaja

- traje 5-10 minuta i izražava trenutačne osjećaje

- u pravilu je to jednostavačno instrumentalno djelo

- glazbena minijatura dobiva na značenju u romantizmu

- vrste minijatura:

bagatela, valceri, noktino, nokturna, etide, mazurke, polke, gavota, preludiji, interludij, balade, scherzo, impromptus, gondolijera, pjesma bez riječi, poloneza, rondo, capricio

- najveći predstavnik glazbene minijature u 19. st. bio je Frédéric Chopin, poljski skladatelj, pijanist i pedagog

- skladao je isključivo za klavir te je bio jedan od najvećih pijanističkih virtuoza

- karakterizira ga sentimentalna glazba, prisutan je slavenski duh jer je bio rodom Poljak

- cijeli život proveo je u Parizu i imao je ljubavnu vezu sa prvom feministkinjom George Sand

- skladao je 27 etida, 53 mazurke, 15 valcera, 4 scherza, 4 ronda, 27 preludija, 2 soolo koncerta za klavir i orkestar, 3 sonate za klavir i još niz pojedinačnih djela

- ova 24 preludija skladana su svaki u drugom tonalitetu (iskoristio je sve tonalitete)

- 3 posthumna preludija izuzeta su od ovih 24

- umro je u dobi od 39. g. zbog tuberkuloze

Etida br. 12.: Revolucionarna

- napisana u C-molu te je programna

- Chopin dočarava atmosferu za vrijeme revolucije poljskog naroda protiv tuđinaca i izražava svoje revolucionarne osjećaje

E-mol preludij

- dominira osjećaj sjete

Solistički koncert u 19. st.

- ciklična forma skladana za orkestar i neki instrument

- višestavačno djelo skladano za orkestar i instrument

- ima 3 ili 4 stavka te je isti raspored kao i u simfoniji te ima istu formu

- u baroku se izumljuju nama danas poznati instrumenti (pr. čembalo) te je ta forma nastala u baroku, a poznati predstavnik je bio Vivaldi

- u 19. st. instrumenti dobivaju današnji izgled zbog iskustva u izradi i novih materijala

- zbog tog napretka pišu se mnoga nova instrumentalna djela

- vodeća glazbala su klavir, violina i violončelo, ali i neka puhača glazbala (fagot, truba, ...)

- 1. stavak solističkog koncerta je uglavnom sonatni oblik - često dupla ekspozicija (npr. orkestar donosi glavnu i sporednu temu, pa onda istu temu donosi i instrument), u provedbi skupa sviraju

- solistička kadenca - moment u kome solist ima solo dionicu i u njoj pokazuje izražajna sredstva solista, ona dolazi ili prije reprize ili prije kraja stavka

- skladatelji koji su pisali solistički koncert: Frédéric Chopin (2 koncerta za klavir i orkestar), Petar Iljič Čajkovski (3), Ludwig van Beethoven (5 + 1 za violinu, Mozart (27)

Petar Iljič Čajkovski: 1. klavirski koncert u B-molu

- ekspresivan, široka melodija jer je slavenski skladatelj

- prvo započinje rog (uistinu jak početak roga), orkestar ima glavnu ulogu pa zatim klavir

- ima dvostruku ekspoziciju

Felix Mendelssohn: 1. violinski koncert u E-molu

- glavna tema odmah ima violina

- sporedna tema je mirnija od glavne

- motiv glavne teme je u duru

- ovo je skladba u kojoj i orkestar i violina su ravnopravni u dionicama

- ima dvostruku ekspoziciju

Suita u romantizmu

- višestavačni (ciklični) glazbeni oblik koji se razvija u baroku

- sastoji se od minimalno 4 stiliziranih (plesnih) stavaka

- osnova tih plesova: allemande, courante, menuet, gavota, ...

- imali su i neplesne stavke, npr. Air - ili za orkestar ili za pojedinačni instrument

- stavci suite mogu se i izdvojeno izvoditi

- utemeljitelj suite je Johann Jakob Froberger, njemački barokni skladatelj

- u 19. st. suita trpi utjecaj nacionalnih stilova i programnosti

- ipak prevladava programnost

- stavci više nisu nužno plesni, oni su duži te imaju razne nazive

- kad spojimo više minijatura možemo reći da smo dobili suitu

Camille Saint-Saëns: Karneval životinja

- svaki stavak prikazuje određenu životinju (slon, lav, akvarij s ribama, fosili, pijanisti, labudovi)

- za orkestar i 2 klavira

- Robert Schumann sklada nekoliko suita za klavir, pr. Dječji kutak, Leptiri

Modest Petrovič Musorgski: Slike s izložbe

- najpoznatija suita 19. st.

- ima 10 stavaka

- nastanak ove suite vezan je uz smrt Musorgskovog prijatelja

- napravljena je na klaviru

- Maurice Ravel ju je orkestrirao i u tom obliku je poznatija

- ima promenadu - stavak koji se ponavlja na početku i između svakog stavka

- uloga promenade među stavcima je da odrazi dojam koji slika ostavlja na slušatelja/gledatelja

- cijelo djelo traje 30 minuta

- neke slike: Ples pilića u ljusci, Koliba na kokošjim nogama

Solopjesma

- forma koja je nastala u 19. st.

- razvila se u salonima, može biti pojedinačna ili u ciklusima

- dio opće kulture bilo je znanje sviranja klavira

- solopjesma je skladba za klavir i glas -> potekla iz zabave

- s vremenom se sve više razvija i izdiže iz zabave te postaje ozbiljno umjetničko djelo

- nekad orkestar ima dvije uloge: 1. pratnja; 2. klavir jednako sudjeluje u izvedbi svojom dionicom

- razlikujemo 3 vrste solopjesme:

1. strofna

- melodija i pratnja ponavlja se iz kitice u kiticu, a tekst se mijenja

- primjer je R. Schumann: U prekrasnom mjesecu svibnju -> izražava ljubav prema Klari

- u primjeru klavir je pratnja

2. strofna varirana

- ima strofe, međutim melodija u nekoj od strofa doživljava varijacije (melodija ili harmonija) ili nakon npr. 2. kitice dolazi do umetka (posebna muzička epizoda)

- primjer je F. Schubert: Pastrva -> dječak lovi ribu

- u primjeru klavir je pratnja

3. prokomponirana

- nema kitice, skladatelj uzme tekst i sklada uvijek novu

- nema ponavljanja od početka do kraja

- primjer je F. Schubert: Vilinski kralj -> za klavir i bariton; sin i otac idu kući kad dječak ugleda vilinskog kralja koji ga mami i ubija dječaka -> mala opera (4 lika u jednom pjevaču)

- u primjeru klavir ima svoju dionicu i dramatiku spjeva, mijenja se boja galsa

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

- najveći predstavnici: Franz Schubert, Robert Schumann, Johannes Brahms, Gustave Maller (za glas i orkestar), Hugo Wolf (isključivo sklada solopjesme)

- primjeri solopjesama: F. Schubert: Zimsko putovanje, R. Schumann: Pjesnikova ljubav, G. Maller: Dječakov čarobni rog/Pjesme mrtvoj djeci

POPIS SLUŠNIH PRIMJERA

1. Ludwig van Beethoven: IX. simfonija, 4. stavak - > SIMFONIJA

http://www.youtube.com/watch?v=FY6T0nGMVQc

- zvuči kao da orkestar počne nešto svirati i na pola završi, u 15. sekundi se čuje zbor

2. Ludwig van Beethoven: V. simfonija, 1. stavak -> SIMFONIJA

http://www.youtube.com/watch?v=K2QYerAKdCg

- čuje se kucanje sudbine na „vrata“, dva puta za redom i onda se uključuju gudači

3. Ludwig van Beethoven: Mjesečeva sonata, 1. stavak -> SONATA

http://www.youtube.com/watch?v=sbBy6n3M-Vc

- čuje se klavir, nema varijacija, vrlo jednolično

4. Johannes Brahms: Mađarski ples

http://www.youtube.com/watch?v=etzxbCAOx3g

- čuju se gudački instrumenti, vrlo živo, nakon 10-ak sekundi se i drugi instrumenti pridružuju, ovo je poznati bis

- pomalo sliči na Ples pilića u ljusci, treba paziti da se ne pomiješa

5. Antonín Dvořák: Slavenski ples u g-molu

http://www.youtube.com/watch?v=jJaWsFeDmyY

- udarac po klaviru, nema varijacija (u smislu od najvišeg do najnižeg tona), već se nakon udarca normalno svira

- pomalo sliči na Revolucionarnu etidu i treba paziti da se ne pomiješa

6. Bedřich Smetana: Vltava -> SIMFONIJSKA PJESMA

http://www.youtube.com/watch?v=0e4MRKfs-DQ

- čuje se instrument i nakon svakih par sekundi kao neko štucanje

7. Frédéric Chopin: Etida op. 10 br. 12, revolucionarna -> GLAZBENA MINIJATURA

http://www.youtube.com/watch?v=gyF88vHiTiU

- udarac po klaviru, jake varijacije, kao da prolazi rukom preko cijelog klavira (od najvišeg do najnižeg tona)

8. Hector Berlioz: Fantastična simfonija, 1. stavak -> SIMFONIJA

http://www.youtube.com/watch?v=mTDbkp4HHs8&feature=channel_page

- na početku se čuju instrumenti (puhački) koji se oko 10. sekunde „sjedinjuju“ i par sekundi su na istoj frekvenciji

9. Antonín Dvořák: Simfonija iz novog svijeta, 1. stavak -> SIMFONIJA

http://www.youtube.com/watch?v=Kj_Mr3EwxHs

- dosta jednolična skladba, teško prepoznatljiva, nema varijacija, vrlo uspavano djeluje

10. Petar Iljič Čajkovski: Solistički koncert za klavir i orkestar u B-molu, 1. stavak -> SOLISTIČKI KONCERT

http://www.youtube.com/watch?v=sIyQU3gudVg

- odmah se čuju rogovi, lako prepoznatljivo

11. Felix Mendelssohn: Solistički koncert za violinu i orkestar u E-molu, 1. stavak -> SOLISTIČKI KONCERT

http://www.youtube.com/watch?v=ugvN9vzwmH8

- čuje se cviljenje violine, proizvodi vrlo visoke tonove i lako je prepoznatljivo

12. Modest Petrovič Musorgski: Slike s izložbe, promenada -> SUITA

http://www.youtube.com/watch?v=FdQHwuELMGw

- čuje se nešto kao: na-na-na-nana

13. Modest Petrovič Musorgski: Slike s izložbe, Ples pilića u ljusci -> SUITA

http://www.youtube.com/watch?v=bscIIJRWLM4

- čuju se udaraljke, i neko piskutanje, vrlo dinamično i živo, može se predočiti ples pilića