1

NADOMJESNA KRIVULJA OPTERE ENJA I POSTUPCI NJENE UPORABE KODUSPOSTAVE TRŽIŠTA ELEKTRI NE ENERGIJE

SAŽETAK

Otvaranje tržišta elektri ne energije, a posebno razigravanje odnosa na njemu, nedvojbeno jedoga aj od velikog zna enja prije svega za kupce elektri ne energije, elektroprivredna društva igospodarstvo, a potom se njegovi drugi utjecaji odražavaju na svekoliki život u društvu. Tržište elektri neenergije u Republici Hrvatskoj je otvoreno ali ne i pokrenuto, daleko je od razigranosti mogu ihnatjecatelja. Kupci su tržišni subjekti za iju e se opskrbu potražnje elektri ne energije natjecatiOpskrbljiva i. Potonji e s trgova kim mjerilima ocjenjivati zna ajke potrošnje kupca. Jedna od zna ajkipotrošnje kupca je krivulja optere enja. Od samog po etka rada na novom ustroju odnosa izme upotražnje i ponude elektri ne energije otvorilo se pitanje: mjeriti svim kupcima krivulju optere enja ili jeizvesti iz njegove potrošnje, utvrditi nadomjesnu krivulju optere enja. Ekonomska gledišta podržavajuuporabu nadomjesne krivulje optere enja. Referat prikazuje mogu e postupke u uporabi nadomjesnihkrivulja optere enja i njeno mjesto u odnosima subjekata na tržištu elektri ne energije u RH u njegovompo etnom i kona nom otvaranju.

Klju ne rije i: Tržište elektri ne energije, nadomjesna krivulja optere enja, analiti ki postupak,sinteti ki postupak, energija uravnoteženja.

STANDARD LOAD PROFILES AND METHODS OFAPPLICATION IN OPENING ELECTRICITY MARKETS

SUMMARY

Opening of the electricity market is an event of great importance for customers, power utilitiesand the economy, as well as the entire society. Croatian electricity market is formally opened, but is stillfar from completely functioning, with no real competitiveness. Soon the suppliers will compete for thesupply of customers’ electricity needs, therefore customers’ consumption characteristics will beevaluated. Load profile is one of those characteristics. The question is – to meter all customers’ loadprofiles or to standardize them. From the financial standpoint the answer would be to standardize them.

The paper presents some standard load profiles application methods and the role of standardload profiles during the opening of Croatian electricity market.

Key words: Electricity market, standard load profile, analytic approach, synthetic approach,balancing energy.

Damir Karavidovi , dipl.ing.HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o.Damir.Karavidovi @hep.hr

Tanja Marijani , dipl.ing.HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o.Tanja.Marijani @hep.hr

HRVATSKI OGRANAK ME UNARODNEELEKTRODISTRIBUCIJSKE KONFERENCIJE – HO CIRED1. savjetovanjeŠibenik, 18. - 21. svibnja 2008.

SO6 – 02

2

1. UVOD

1.1. Obilježja otvaranja tržišta elektri ne energije

Okvir organizacije budu eg tržišta elektri ne energije i temeljni odnosi tržišnih subjekata na tržištuelektri ne energije u Republici Hrvatskoj, utemeljeni su zakonskim i podzakonskim propisima. Utemeljenje oblik bilateralnog tržišta, odnosno, tržišni odnosi e se ure ivati bilateralnim ugovorima izme u tržišnihsudionika.

Organizacija tržišta i tržišni odnosi grade se prema na elu „korak po korak“. Stupanjem na snagudruge ina ice Zakona o tržištu elektri ne energije (L1.), u prosincu 2004. godine, odre ena je dinamikaotvaranja tržišta elektri nom energijom. Otvaranje tržišta zapo inje u trenutku kada tarifni kupci odre enekategorije potrošnje steknu pravo na položaj povlaštenog kupca.

Postupnost otvaranja tržišta pravilo je primijenjeno u svim zemljama EU, a dinamika i slijedkategorija potrošnje ovisili su od niza initelja. Danas još uvijek ima manje zemalja EU s potpunootvorenim nego li s djelomi no otvorenim tržištem. Uobi ajeno se tržište razvija od tržišta s obilježjima„trgovanja na veliko“, kada su povlašteni samo veliki kupci, do tržišta s obilježjima „trgovanja na malo“kada povlašteni kupci postaju i kupci s malom potrošnjom.

Povlašteni kupac ima privilegiju u mogu nosti biranja Opskrbljiva a i mogu nosti pregovaranja ouvjetima opskrbe i cijeni elektri ne energije. Povlašteni kupac je središte tržišta elektri ne energije. Korištenjemogu nosti povlaštenih kupaca za promjenu Opskrbljiva a poti e natjecanje, što tržištu daje iskonskaobilježja. Obilježja djelovanja tržišta ovise od aktivnosti kupaca u promjeni Opskrbljiva a i promijeni uvjetaisporuke izme u kupca i postoje eg Opskrbljiva a, broju Opskrbljiva a i kakvo i njihovih ponuda.

U Republici Hrvatskoj, u 2008. godini, nastupa vrijeme kada svi tarifni kupci elektri ne energijestje u pravo promjene dosadašnjeg položaja tarifnih kupaca u položaj povlaštenih kupaca. To pravo,kupci koji su Zakona o tržištu elektri ne energije definirani kao mali kupci, mogu, a i ne moraju iskoristiti.

1.2. Zna ajke potrošnje povlaštenog kupca pri ugovaranju opskrbe elektri nom energijom

U pregovorima o odrednicama ugovora o opskrbi, sa stanovišta povlaštenog kupca na prvomemjestu je cijena elektri ne energije, a s gledišta Opskrbljiva a cijeni se pristupa kroz zna ajke kup evepotrošnja elektri ne energije. Opskrbljiva potrošnju elektri ne energije promatra kroz koli inu i njenraspored u danu, tjednu i mjesecu promatrane godine, kroz stalnost i predvidljivost promjena, kroz vlastitakomercijalna mjerila i uvjete kupovine na veliko.

Za Opskrbljiva a je od bitne važnosti oblik dnevne krivulje potrošnje (kWh/h) svakog kupca uugovorenom obra unskom razdoblju, a posebno zbirna dnevna krivulja potrošnje svih kupaca.

Stvarni oblik dnevne krivulje potrošnja lako se može utvrdi ako je obra unsko mjerno mjestokupca (u daljnjem pisanju: OMM) opremljeno brojilom koje mjeri i pohranjuje mjerne podatke zaoblikovanje krivulje potrošnje.

Mrežnim pravilima za elektroenergetski sustav (L2.) propisani su temeljni tehni ki uvjeti za brojilana obra unskim mjernim mjestima, nezavisno od njegova položaja (tarifni ili povlašteni kupac) i kategorijepotrošnje. Prema ovoj ispravi, za sve kupce priklju ene na NN mrežu s priklju nom snagom manjom od30 kW, za opremu na OMM-u nije propisano brojilo s mjerenjem snage i pohranom mjernih podataka okrivulji potrošnje.

Kada Opskrbljiva kroz cijenu elektri ne energije vrednuje neki oblik krivulje potrošnje ilipoznavanje tog oblika, dakako da on mora imati mogu nost utvr ivanja ostvarenja te krivulje, odnosnoutvr ivanje pozitivnog i negativnog odstupanja ostvarene od planirane potrošnje. To bi nedvojbeno bilomogu e kada bi obra unska mjerna mjesta svih kupaca bila opremljena brojilom koje mjeri snagu ipohranjuje mjerne podatke za oblikovanje krivulje potrošnje.

No, takav pristup bi s ekonomskog gledišta bio za kupce s malom potrošnjom prezahtjevan imogu e neopravdan. Postavlja se pitanje tko bi, izme u kupca, Opskrbljiva a i operatora mreže, snosiotroškove nabave i ugradnje brojila za potrebe poticanja takvih tržišnih odnosa. S gledišta kupca ekonomskaopravdanost takvog „ulaganja“ ovisila bi o cijeni elektri ne energije koja bi se postigla na tržištu za njegovukoli inu i oblik krivulje potrošnje, a ne treba zanemariti i pove ane troškove mjerne usluge.

Opskrbljiva malih kupaca ne promatra, kao bitno važnu, potrošnju jednog malog kupca sgledišta koli ine i vremenskog slijeda ve ogromnu skupinu malih kupaca s istovjetnim zna ajkamapotrošnje.

Jedan na in za predstavljanje zna ajki kup eve potrošnje kroz njenu dnevnu slijednost, a bezpodataka utvr enih mjerenjem, jest pridjeljivanje skupinama kupaca s približno istim zna ajkamapotrošnje nadomjesnu krivulju potrošnje, odnosno, nadomjesnu krivulju optere enja.

3

2. POGON ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA U UVJETIMA TRŽIŠTA ELEKTRI NE ENERGIJE

2.1. Potražnja elektri ne energije i njeni oblici

Elektroenergetski sustav u svom najširem poimanju obuhva a elektrane, prijenosnu idistribucijsku mrežu, te trošila kod kupaca (L3). Elektroprivredni dio elektroenergetskog sustava izostavljatrošila kod kupaca. Trošila kod kupaca svojim priklju enjem na elektri nu mrežu stvaraju potražnjuelektri ne energije, a koriste i elektri nu energiju oni stvaraju potrošnju elektri ne energije. Potražnjaelektri ne energije može se promatrati kao nešto o ekivano ili planirano, a potrošnja kao nešto ostvareno.Pre esto to poistovje ujemo.

Optere enje initelja elektroenergetskog sustava, njegovog dijela ili itavog elektroenergetskogsustava obilježeno je elektri nom snagom u nekom trenutku i energijom predanom u nekom razdoblju.Optere enje elektroenergetskog sustava ima naglašenu vremensku slijednost (dinamiku), koja je pakuvjetovana potražnjom elektri ne energije tijekom njenog korištenja. Promjena optere enja jest stalnazna ajka, a razdoblje promatranja promjena se u elektroenergetskom sustavu uobi ajeno svodi na vrstorazdoblje od 15 minuta ili 1 sat. Promjene optere enja u vremenskom slijedu se prikazuje krivuljomoptere enja , a uvjetovano promatranim razdobljem uobi ajeno se koriste dnevne krivulje optere enja.Jedinica mjere u prikazu P = f(t) treba biti kW ili MW i sat.

Skup mjernih podataka koji se sastoji od mjernih vrijednosti svih 15-minutnih srednjih snagaunutar jednog dana, poredanih po vremenu nastanka, koristi se za oblikovanje dnevne krivuljeoptere enja. U njemu se prepoznaje najve a vrijednost srednje 15-minutne snage nazvane vršna snaga.

Potrošnja elektri ne energije tako er ima dinamiku, a uobi ajeno se kao i snaga promatra tijekomdana pa možemo sukladno promjenama optere enja govoriti o dnevnoj krivulji potrošnje. Jedinicamjere u tome prikazu treba biti kWh/h ili MWh/h.

Poslovna praksa uobi ajeno rabi samo izraz dnevna krivulja optere enja, a kao jedinicu mjere uprikazu koristi kako joj je potrebno, jedinicu za snagu (MW), kada se usredoto uje na krivulju P = f(t) ilijedinicu za potrošnju (MWh/h), kada se usredoto uje na površinu ispod krivulje. Potonje nije ispravnopostupanje ali je prakti no neizmjenjivo te emo se u daljem razmatranju prikloniti ovakvom slijednomprikazivanju optere enja i potrošnje elektri ne energije.

2.2. Namirenje o ekivane potražnje

Namirenje o ekivane potražnje u slijede em danu u pogledu elektri ne energije uz potrebnusnagu zasniva se na o ekivanoj (prognoziranoj) dnevnoj krivulji optere enja, a u jednostavnijem prikazuna razini jednog elektroenergetskog sustava, kao upravlja kog podru ja (regulacijskog) svodi se nauravnoteženje potrošnje i proizvodnje elektri ne energije (Slika 1.).

Slika 1. Uravnoteženje proizvodnje i potražnje na razini elektroenergetskog sustava ili njegova dijela

4

U pogonu elektroenergetskog sustava presudnu ulogu u postizanju ravnoteže izme u potrošnje sjedne strane i proizvodnje unutar sustava te dotoka elektri ne energije izvan sustava s druge strane,imaju Operator tržišta i Operator prijenosnog sustava, a potom i Operator distribucijskog sustava.Operator tržišta poglavito kroz izradu tržišnog plana na temelju ugovornih rasporeda sudionika na tržištuelektri ne energije, a Operator prijenosnog sustava kroz pružanje usluga i izradu plana rada sustava.Operator distribucijskog sustava pak re enom doprinosi nabavom elektri ne energije za pokri e gubitakau distribucijskoj mreži.

Izazovi održavanja ravnoteže elektroenergetskog sustava tijekom pogona, manji su ako sepoznaju zna ajke potrošnje kupaca, mogu i utjecaji na promjenu potrošnje i dobro predvi aju promjenepotrošnje, odnosno, ako se dobro planira potražnja s jedne strane i proizvodnja s druge strane. Premapravilima djelovanja tržišta elektri ne energije, proizvo , Opskrbljiva i trgovac izra uju ugovornerasporede proizvodnje, isporuke i kupoprodaje elektri ne energije i to kao satne planove zarazdoblje od jednog dana do najviše 31 dan.

Elektri na energija potrebna za pokrivanje razlike izme u stvarno isporu ene ili preuzeteelektri ne energije i elektri ne energije iz ugovornog rasporeda je energija uravnoteženja. Potonju usvakom trenutku održava raspoloživom Operator prijenosnog sustava. Energija uravnoteženja ima svojucijenu i u kona nici mora je platiti onaj koji je uzrokovao potrebu za njom. Energiju uravnoteženja utvr ujeOperator tržišta, a Operator prijenosnog sustava sukladno Pravilima o uravnoteženju elektroenergetskogsustava (L4) ra unom tereti onoga koji je planiranjem/ostvarenjem potrošnje (Opskrbljiva ) i/iliproizvodnje izazvao energiju uravnoteženja.

Opskrbljiva planira potražnju svojih kupaca i to:a) Kod kupaca s mjerenjem snage i pohranom krivulje optere enja na temelju ugovornog

rasporeda, utana enog ugovorom o opskrbi,b) Kod kupaca bez mjerenja snage i pohrane krivulje optere enja na temelju nadomjesnih

krivulja optere enja i njegove procjene potrošnje o tijeku i razini odstupanja.

Nadomjesna krivulja optere enja za male kupce bez mjerenja snage i pohrane mjernih podatakakrivulje optere enja (u daljnjem pisanju: kupci bez mjerenja snage) je ekonomski prihvatljiv i prakti novjerodostojan na in za predstavljanje zna ajki kup eve potrošnje.

U ovom radu promatramo poslovne aktivnosti planiranja ugovornog rasporeda, odnosno, dnevnekrivulje optere enja, koriste i nadomjesnu krivulju optere enja, a potom i pravila za njenu uporabu ufunkciji utvr ivanja energije uravnoteženja.

3. UPORABA NADOMJESNE KRIVULJE OPTERE ENJA

3.1. Stanje uporabe nadomjesne krivulje optere enja tijekom otvaranja tržišta

Stupanjem na snagu druge ina ice Zakona o tržištu elektri ne energije, u prosincu 2004. godine,odre ena je dinamika otvaranja tržišta elektri nom energijom kroz stjecanje statusa povlaštenog kupca.Danom stupanja na snagu Zakona o tržištu elektri ne energije svi kupci s godišnjom potrošnjom ve omod 20 GWh i svi kupci priklju eni izravno na prijenosnu mrežu stekli su položaj povlaštenog kupca, a od01. srpnja 2006. godine tako er i svi kupci s godišnjom potrošnjom ve om od 9 GWh. Kupci s ovakovelikom potrošnjom moraju na OMM-u imati brojila s mjerenjem snage i pohranom mjernih podatakakrivulje optere enja. Kod njih se u planiranju potrošnje i obra unu energije uravnoteženja ne primjenjujenadomjesna krivulja optere enja.

Uporaba nadomjesne krivulje optere enja vezana je za 01.srpnja 2007. godine kada su svi kupcikategorije poduzetništvo, pa me u njima i kupci na NN mreži s tarifnim modelom plavi, bijeli i naran asti,stekli pravo koristiti položaj povlaštenog kupca, a zato što im se na OMM-u ne mjeri snaga. No, premaPravilima o uravnoteženju elektroenergetskog sustava, u prijelaznom razdoblju od 01.sije nja 2007. do31. prosinca 2008. godine, za njih se primjenjuje jedinstvena nadomjesna krivulja optere enja.

U prijelaznom razdoblju od 01. srpnja 2008. do 31. prosinca 2008., jedinstvena nadomjesnakrivulja optere enja e se primjenjivati i na sve tarifne kupce kategorije potrošnje ku anstvo ipoduzetništvo s priklju nom snagom manjom od 30 kW, koji e iskoristiti pravo prve promjene položaja iste i položaj povlaštenog kupca, a koji prema Mrežnim pravilima ne moraju biti opremljena brojilima smjerenjem snage.

5

3.1.1. Stanovišta o propisanom na inu uporabe jedinstvene nadomjesna krivulje optere enja

Mišljenja smo kako se za nare eno prijelazno razdoblje, odrednica o primjeni jedinstvenenadomjesne krivulje optere enja mora primjenjivati i na kupce koji su stekli položaj povlaštenog kupca ikod kojih, prema Mrežnim pravilima, OMM mora biti opremljeno brojilima s mjerenjem snage, a trenutnonije. Dakako, ovakav stav vrijedi sve do opremanja OMM brojilom sukladno Mrežnim pravilima.

Kupci, s kojima Opskrbljiva ima ugovore o opskrbi prijavljene Operatoru tržišta, možemozamisliti kao bilan nu skupinu (izraz koji koriste autori referata). Bilan nu skupinu jednog Opskrbljiva amogu initi:

a) Kupci kategorije potrošnje poduzetništvo na VN, SN i NN mreži, za potonju tarifni modelcrveni, kod kojih se na OMM-u mjeri snaga i pohranjuju mjerni podatci krivulje optere enja, i

b) Kupci kategorije potrošnje poduzetništvo na NN mreži tarifni model plavi, bijeli i naran asti tekategorije potrošnje ku anstvo kod kojih se ne mjeri snaga, a krivulja optere enja planirakroz pridruženu nadomjesnu krivulju optere enja.

Opskrbljiva s kupcima pod a), ugovorom o opskrbi utana uje planiranje dnevne krivuljeoptere enja kao obvezu kupca, a time i preuzimanje odgovornosti za odstupanja od ostvarene krivuljeoptere enja od strane kupca. Isti Opskrbljiva s kupcima pod b), ugovorom o opskrbi utana uje svojuobvezu primjene kupcu pridružene nadomjesne krivulje optere enja kao njegove dnevne krivuljeoptere enja u planiranju ugovornog rasporeda za bilan nu skupinu.

Nadomjesne krivulje optere enja za skupine kupaca predlaže Operator distribucijskog sustava,utvr uje Operator prijenosnog sustava, odgovoran za nabavu energije uravnoteženja, a primjenjuje svakiOpskrbljiva kod oblikovanja ugovornog rasporeda svoje bilan ne skupine kupaca.

Primjena jedinstvene nadomjesne krivulje optere enja zna i primjenu jednake krivuljeoptere enja u planiranju potrošnje svakog povlaštenog kupca, odnosno, jedna krivulja za zbirnu potrošnjusvih kupaca kod kojih se ne mjeri snaga.

Držimo izvjesnom nedore enoš u sadržaja prijelazne odredbe Pravila o uravnoteženjuelektroenergetskog sustava zato što ne navode temeljnu odrednicu o postupku oblikovanja jedinstvenenadomjesne krivulje optere enja, odnosno držimo kako je previše odluka prepušteno naknadnomure ivanju. Mislimo na odrednicu koja bi snagom propisa i svjetlom razvidnosti kazala kako se iz krivuljeoptere enja elektroenergetskog sustava razlu ivanjem odre enih sastavnica po koli ini i vremenskomslijedu (Slika 2.) dobije zbirna krivulja optere enja sustava, snagom kupaca koji nemaju mjerenje snage,a koja se za razmatrane potrebe naziva jedinstvena nadomjesna krivulja optere enja. Radi se orazlu ivanju:

a) Krivulje gubitaka u mreži prijenosa elektri ne energije,b) Krivulje gubitaka u mreži distribucije elektri ne energije ic) Krivulje optere enja kupaca kod kojih postoji mjerenje krivulje optere enja.

Slika 2. Utvr ivanje analiti ke jedinstvene nadomjesne krivulje optere enja kupaca bez mjerenja snage

6

Mišljenja smo kako odnos prema gubitcima u itavom postupku oblikovanja jedinstvene nadomjesnekrivulje optere enja treba postaviti važnim i razvidnim. Pri tome mislimo na slijede e potrebe:

a) Izrijekom odrediti kako se oblikuje krivulja gubitaka na razini pojedine mreže i za planskugodinu primjene u opisanom postupku objaviti volumen i krivulju,

b) Izrijekom odrediti kako se krivulja gubitaka razlu uje iz krivulje optere enjaelektroenergetskog sustava (primjerice, utvrditi pravilo linearne ovisnosti gubitaka odoptere enja mreže),

c) Nabavu energije za pokri e gubitaka provesti propisanim razvidnim postupkom (ugovoriti).

Tako se, prema Slici 2. analiti kim postupkom dobije zbirna krivulja optere enjaelektroenergetskog sustava snagom kupaca bez mjerenja snage, a koja se za kupce s nare enimzna ajkama mjerne opreme na OMM-u, utvr uje kao jedinstvena nadomjesna krivulja optere enja.

Prema odrednicama Pravila o uravnoteženju elektroenergetskog sustava (u daljnjem pisanju:Pravila) i internetskoj obavijesti Operatora prijenosnog sustava o uravnoteženju sustava, jedino rije i„jedinstveni nadomjesni“ upu uju na opisani postupak utvr ivanja jedinstvene nadomjesne krivuljeoptere enja kupaca bez mjerenja snage. Mišljenja smo kako se na taj na in nedostatno ostvaruje obvezarazvidnosti u odnosu s tržištem. Razmatramo li na internetskoj stranici objavljeno pravilo o oblikovanju iprimjeni jedinstvenog nadomjesnog dijagrama optere enja, pojavljuju nam se pitanja jer:

a) Ima novih izraza kao „nadomjesni dijagram satnog optere enja sustava“,b) Nema izraza koji je predmet tuma enja, a to je „jedinstveni nadomjesni dijagrama

optere enja“,c) Nije izrijekom re eno kome je namijenjen sustav za oblikovanje krivulje optere enja -

Opskrbljiva u povlaštenih kupaca i/ili povlaštenom kupcu bez mjerenja snage, i/ili…d) Ako je namijenjen Opskrbljiva u povlaštenih kupaca je li ga on treba koristi pojedina no ili

skupno za sve svoje kupce bez mjerenja snage, ili je to stvar njegove slobodne volje …e) Koeficijenti za oblikovanje nadomjesnog dijagrama optere enja odre uju satne udjele na

temelju godišnjeg dijagrama optere enja sustava, a ne primjerice mjese nog kaostandardnog obra unskog razdoblja,

f) Nije prikazan na in prora una koeficijenata za oblikovanje nadomjesnog dijagramaoptere enja.

Referat se postavlja prema sadašnjem trenutku, i za kratkoro no prijelazno razdoblje, uporabepropisanih pravila za uravnoteženje sustava jer s jedne strane ona su trenutno važe a, pravila zapravonisu zaživjela, a s druge pak strane možda e se morati primjenjivati prije primjene propisanog sinteti kogpostupka i to snažno i duže nego što se propisalo i nego što sada o ekujemo.

3.2. Na in uporabe jedinstvene nadomjesne krivulje optere enja do 31. prosinca 2008. godine

U praksi tržišne regulative prethodno opisani postupak utvr ivanja jedinstvene nadomjesnekrivulje optere enja kupaca bez mjerenja snage, naziva se analiti ki postupak.

Postoje ina ice ovog postupka za koje navodimo temeljne zna ajke o kojima se valja odrediti uzbiljskoj primjeni propisanih pravila, što prema našem mišljenju zna i prijeku potrebu dorade sadapropisanog postupka.

3.2.1. Pojednostavljeni analiti ki postupak

Za proteklu godinu utvr uje se krivulja optere enja elektroenergetskog sustava. Sukladnopravilima za djelovanje tržišta, mogu e je oblikovanje zajedni ke krivulje optere enja za sve naponskerazine sustava ili posebno za VN, SN i NN mrežu. Za tako slojeviti prikaz krivulja optere enja potrebno jeimati izgra en sustav mjerenja s pohranom i daljinskim prijenosom mjernih podataka na su elju mrežaviše i niže naponske razine. Za elektroenergetski sustav mogu e je oblikovati krivulje optere enja mrežeprijenosa i mreže distribucije elektri ne energije, a uz njih i krivulje gubitaka. Podatci su pridijeljenisvakom satu u godini, što omogu uje korištenje podataka za dnevne krivulje optere enje (na in korištenjapodataka dalje ne tuma imo).

Potom se iz krivulje optere enja elektroenergetskog sustava razlu uje krivulja gubitaka u mrežiprijenosa i distribucije elektri ne energije i zbirna krivulja optere enja kojom kupci s mjerenjem snageoptere uju mrežu (L6).

Preostala krivulja optere enja sustava, ili mreže odre ene naponske razine, je krivulja optere enjakojom kupci bez mjerenja snage, optere uju mrežu (Slika 2. – krivulja koja odre uje plavu površinu).

7

Potonja je prema prirodi postupka oblikovanja analiti ka krivulja, a za korištenje se utvr uje kaojedinstvena nadomjesna krivulja optere enja za sve povlaštene kupce bez mjerenja snage (Slika 3.). Ovajpostupak naziva se „postupak s preostalom krivuljom optere enja“ kao i „pojednostavljeni analiti ki postupak“.

Slika 3. Preostala krivulja optere enja za uporabu u pojednostavljenom analiti kom postupku

Potrošnja pojedinog povlaštenog kupca, kada on svoju potrošnju prikazuje krivuljom optere enja,primjerice za ugovor o opskrbi, svodi se na oblik jedinstvene nadomjesne krivulje optere enja.Opskrbljiva ga pak koristi za prijavu ugovornog rasporeda Operatoru tržišta svih svojih kupaca bezmjerenja snage. Operator tržišta pak može koristiti ovu krivulju za usporedbe ugovornog rasporedaOpskrbljiva a.

3.2.2. Prošireni analiti ki postupak

Kod ovog postupka, za razliku od prethodnog, iz preostale krivulje optere enja sustava, ili mrežeodre ene naponske razine, odnosno, iz analiti ke zbirne krivulje optere enja kupaca bez mjerenja snage(Slika 3.), razlu ivanjem se oblikuju analiti ke krivulje optere enja za izabrane skupine kupaca približnihzna ajki potrošnje (Slika 4.).

Slika 4. Utvr ivanje analiti ke nadomjesne krivulje optere enja za skupine kupaca bez mjerenja snage

8

Preostala krivulja optere enja sustava razlu uje se na više krivulja korištenjem koeficijentarazlu ivanja „z“. Potonji ima vremenski slijedne vrijednosti, odnosno vrijednosti su odre ene za svako15 – minutno ili satno razdoblje svakog dana, a koeficijent ima zna enje udjela skupine kupaca uelektri noj energiji i snazi u preostaloj krivulji optere enja. Zbroj vrijednosti koeficijenta „z“ svih skupinakupaca u promatranom satu dnevne potrošnje mora biti jednak 1.

Koeficijent „z“ za svaku skupinu kupaca odre uje Operator distribucijskog sustava na temeljupojedina nih nadomjesnih krivulja optere enja ili pojedina nih sinteti kih krivulja optere enja koje jeusvojio za provedbu sinteti kog postupka za karakteristi ne skupine kupaca (primjer dvije krivulje za svekupce bez mjerenja snage - Slika 5.).

Slika 5. Primjer dvije sinteti ke dnevne krivulje optere enja (normirane na 1000 kWh / godišnje)

Dakako, od bitne je važnosti utvrditi postupak izra una koeficijenta razlu ivanja „z“ za svakuskupinu kupaca. Prvi korak u proširenom analiti kom postupku je odrediti sinteti ku zbirnu krivuljuoptere enja kupaca bez mjerenja snage. Ona se dobije, prvo pretvaranjem usvojenih pojedina nihsinteti kih krivulja optere enja normiranih na potrošnju 1000 kWh/godišnje u satne krivulje stvarnegodišnje potrošnje za svaku skupinu kupaca, potom i zbrajanjem tih skupnih krivulja potrošnje (Slika 6.).

Slika 6. Sinteti ka zbirna krivulja optere enja kupaca bez mjerenja snage

9

Sinteti ka zbirna krivulja optere enja kupaca bez mjerenja snage predstavlja propisani tijeksnage doti ne skupine kupaca u opskrbi elektri nom energijom kojom oni optere uju elektroenergetskisustav ili dio mreže (L6).

Iz sinteti ke zbirne dnevne krivulje optere enja utvr uje se koeficijente razlu ivanja „z“ za svakisat i za svaku skupinu kupaca, kao udjel ukupne snage svake skupine kupaca na koji ona ima pravo uodnosu na zbir optere enja svih skupina kupaca, izražen u postotku prema slijede em izrazu:

100% ; 1...kj kjkj

z t P t j nP t

Primjer tijeka vrijednosti koeficijenta razlu ivanja „z“ za sinteti ku zbirnu krivulju optere enja ikrivulje pojedinih skupina kupaca s prethodne slike dajemo na Slici 7.

Slika 7. Razlu ivanje koeficijenta „z“ skupine kupaca

Analiti ka zbirna dnevna krivulja optere enja neke skupine kupaca (Pkj), kao nadomjesna krivuljaoptere enja skupine kupaca, a koju smo oblikovali razlu ivanjem iz preostale krivulje optere enja P(t)(Slika 4.), ima slijede i tijek:

; 1...kj kjP t P t z t j n

Prema Slici 8. razvidno je kako se preostala krivulja optere enja razlu i na krivulje pojedinihskupina bez ostatka (manjka ili viška).

10

Slika 8. Razlu ivanje jedinstvene nadomjesne krivulje optere enja svih kupaca bez mjerenja snage nakrivulje optere enja pojedinih skupina karakteristi nih kupaca

4. PREDVI ENI NA IN UPORABE NADOMJESNE KRIVULJE OPTERE ENJA NAKON31. PROSINCA 2008. GODINE

4.1. Odrednice propisa

Pravila o uravnoteženju elektroenergetskog sustava odre uju kako Operator distribucijskogsustava treba do 31.12.2008. predložiti Operatoru prijenosnog sustava nadomjesne krivulje optere enjaza pojedine kategorije kupaca bez mjerenja snage, kao i predložiti pravila za njihovo korištenje.

Nadomjesna krivulja optere enja za odre ene karakteristi ne skupine kupaca koristi se zaplaniranje njihove potrošnje, za oblikovanje zbirne nadomjesne krivulje optere enja svih kupaca bezmjerenja snage i kona no za utvr ivanje ugovornog rasporeda svih kupaca jednog Opskrbljiva a.Sudjeluju i u planiranju potrošnje, nadomjesna krivulja optere enja sudjeluje i u utvr ivanju energijeuravnoteženja.

HEP-ODS d.o.o., kao Operator distribucijskog sustava, pokrenuo je postupak istraživanjapotrošnje karakteristi nih skupina kupaca radi utvr ivanja prikladnih nadomjesnih krivulje optere enja, tepredlaganja, u propisanom roku, njihovog normiranja i po etka korištenja. Postupak istraživanja jedugotrajan i složen, a posao odgovoran.

Postupak korištenja nadomjesne krivulje optere enja za pojedine kategorije kupaca bez mjerenjasnage nije propisan važe im propisima. On se treba utvrditi zajedno s prijedlogom karakteristi nihskupina kupaca i njima pridruženog normiranog oblika nadomjesnih krivulja optere enja.

U velikoj dvojbi smo je li sveobuhvatno propisivanje pravila korištenja nadomjesnih krivuljaoptere enja, primjerice kako ih koristiti u postupku utvr ivanja energije uravnoteženja za pojedinogkupca, nadležnost Operatora distribucijskog sustava ili Operatora prijenosnog sustava, HROTE-a iliOpskrbljiva a.?

Budu i da je razvidno kako se postupak temelji na nadomjesnim krivuljama optere enja zapojedine karakteristi ne skupine kupaca, prepoznaje se mogu nost korištenja proširenog analiti kog(opisan u to ki 3.2.2.) ili istog sinteti kog postupak.

11

4.2. Zna ajke nadomjesnih krivulja optere enja kupaca u sinteti kom postupku

Operator distribucijskog sustava utvr uje oblik nadomjesnih krivulja optere enja, normira ih naodre enu godišnju potrošnju i predlaže Operatoru prijenosnog sustava za prihva anje i objavljivanje nainternetskim stranicama za javnu uporabu.

Temeljna zna ajka sinteti kog postupka nalazi se u injenici da se normirani oblici krivuljaoptere enja skupina kupaca bez mjerenja snage (primjerice ku anstvo, ku anstvo s uporabom elektri neenergije za grijanje, poduzetništvo, seoska gospodarstva, …) dobiju osmišljenim dugotrajnimistraživanjem kod izabranog uzorka kupaca.

Oblik dnevne nadomjesne krivulje optere enja se normira za neku jedini nu godišnju potrošnju(kod ku anstava primjerice 1000 kWh/godišnje), a za potrebe planiranja ugovornih rasporeda prilago ujese stvarnoj potrošnji koli ine elektri ne energije.

Nadalje, pokazuje se opravdanim promatrati potrošnju nekih skupina kupaca preko nadomjesnekrivulje optere enja u: radnom danu, subotom i nedjeljom (istovjetna s blagdanskim ili prazni nimdanom). Utjecaj godišnjih doba tako er je korisno obuhvatiti krivuljom za zimu, ljeto i dva prijelaznarazdoblja (prolje e i ljeto).

Kod kupaca kategorije ku anstvo promjene oblika krivulje i koli ine potrošnje su posebno prisutneu dane boži nih blagdana (24.12.) i novogodišnjih praznika (31.12.).

Krivulja optere enja kupaca kategorije ku anstvo mora se promatrati dinami ki uz posebnouvažavanje utjecaja temperature što nije slu aj kod potrošnje poduzetnika i seoskih gospodarstava.

Uz normirane nadomjesne krivulje optere enja Operator distribucijskog sustava mora utvrditi isve koeficijente za prera unavanje normirane krivulje na krivulju specifi nu za pojedinog kupca.

4.3. Sinteti ki postupak oblikovanja zbirne nadomjesne krivulje optere enja kupaca bezmjerenja snage

4.3.1. Utvr ivanje sinteti ke nadomjesne krivulju optere enja skupine kupaca

Opskrbljiva oblikuje sinteti ku nadomjesnu krivulje optere enja skupine kupaca za njihovupretpostavljenu potrošnju, kroz postupak utvr ivanja sinteti ke nadomjesne krivulje optere enja svakogkupca iz doti ne skupine. Potonju Opskrbljiva utvr uje na slijede i na in:

a) Utvr ivanje težinskog koeficijenta potrošnje:

Kpotr = Potrošnja u prethodnoj godini (kWh) / 1000 (kWh)1000 kWh = godišnja potrošnja prema normiranoj krivulji optere enja

b) Utvr ivanje pojedina nih vrijednosti snage za oblikovanje sinteti ke nadomjesne krivuljeoptere enja kupca:

Kpotr x P 15-min (kW)

P 15-min = svaka vrijednost 15-minutne snage odre ena normiranom nadomjesnom krivuljomoptere enja za kupce doti ne skupine.

Tako se dobije skup podataka s kojima se oblikuje sinteti ka nadomjesna krivulja optere enjajednog kupca, za iste uvjete za koje je utvr ena normirana (radni dan, zimska sezona, …), noprilago ena njegovoj potrošnji (primjer na Slici 9.).

12

Slika 9. Prera un normirane nadomjesne krivulje optere enja skupine (1000 kWh/godinu) na nadomjesnukrivulju optere enja kupca (s potrošnjom 3.500 kWh/godinu)

Opskrbljiva za svakog kupca doti ne skupine provodi prera un normirane nadomjesne krivuljeoptere enja skupine kupaca na nadomjesnu krivulju optere enja doti nog kupca (preko njegoveostvarene potrošnje), a potom zbraja vremenski istovjetne podatke pojedina nih nadomjesnih krivuljaoptere enja kupaca u sinteti ku nadomjesnu krivulju optere enja karakteristi nih skupina kupaca (1 - n).

4.3.2. Utvr ivanje sinteti ke nadomjesne krivulje optere enja bilan ne skupine kupaca

Opskrbljiva zbrajanjem vremenski istovjetnih vrijednosti pojedina nih nadomjesnih krivuljaoptere enja karakteristi nih skupina kupaca, oblikuje sinteti ku zbirnu nadomjesnu krivulju optere enjasvih kupaca bez mjerenja snage (Slika 10.).

Slika 10. Utvr ivanje sinteti ke zbirne nadomjesne krivulje optere enja kupaca bez mjerenja snage

Zbirna nadomjesna krivulja optere enja kupaca bez mjerenja snage, koristi Opskrbljiva u zaoblikovanje ugovornog rasporeda za cijelu bilan nu skupinu, koju pored navedenih ine i kupci smjerenjem snage. Opskrbljiva ugovorom o opskrbi s povlaštenim kupcem kod kojeg se mjeri snaga,ugovara dnevnu krivulju optere enja i koristi je za izradu ugovornog rasporeda bilan ne skupine.

13

Svi iznosi u ugovornim rasporedima, kako kupca s Opskrbljiva em, tako i Opskrbljiva a premaOperatoru tržišta, moraju biti izraženi u kWh/h ili MWh/h. Na to je važno ukazati radi korištenja mjernihpodataka iz brojila, odnosno prikaza nadomjesne krivulje optere enja (P=f(t)) kao nadomjesne krivuljepotrošnje (W=f(t)) u promatranom razdoblju.

5. USPOREDBA ANALITI KOG I SINTETI KOG POSTUPKA OBLIKOVANJA NADOMJESNEKRIVULJE OPTERE ENJA

Temeljni propisi koji ure uju mjerna pravila utvrdili su opredjeljenja glede mjerenja krivuljeoptere enja kod jedne velike skupine kupaca i s velikim udjelom u optere enju sustava (ku anstva ipoduzetništvo s priklju nom snagom ispod 30 kW). Propisi koji ure uju organizaciju i djelovanje tržištaelektri ne energije tome su odgovorili postavljanjem zahtjeva za sudjelovanjem ovih kupaca u tržišnimodnosima s nadomjesnom krivuljom optere enja. Korisnici nadomjesnih krivulja su kupci i Opskrbljiva i, auvažavaju i postupni razvoj tržišnih odnosa odre ena je uporaba analiti kog postupka dok kod potpunootvorenog tržišta koristio bi se sinteti ki postupak. Cilj oba postupka je oblikovati nadomjesnu krivuljuoptere enja, kao krivulje „nadomještenih mjerenja“ tijeka optere enja, tako da vjerno predstavlja stvarnukrivulje optere enja svakog kupca bez mjerenja snage (kupac se njome predstavlja opskrbljiva u), kao istvarne zbirne krivulje optere enja svih kupaca bilan ne skupine (primjenjuje ih Opskrbljiva ).

Postupci oblikovanja nadomjesne krivulje optere enja, normiranje nadomjesne krivulje optere enjau sinteti kom postupku i njena uporaba izravno povezuju operatore mreže, opskrbljiva e i kupce, aneizravno je uklju en Operator tržišta (HROTE) i energetska regulatorna agencija (HERA). Zato kada ihuspore ujemo moramo naglasiti s ijeg motrišta iskazujemo ocjene i u kojem postupku primjene, a turazlikujemo dva temeljna postupka:

1. Primjena nadomjesne krivulje optere enja u oblikovanju ugovornog rasporeda Opskrbljiva ai

2. Primjena nadomjesne krivulje optere enja u postupku utvr ivanja energije uravnoteženja.

5.1. Usporedba u postupku ugovornog rasporeda Opskrbljiva a

Neizbježno je, bez normiranih nadomjesnih krivulja optere enja skupine karakteristi nih kupaca,koristiti analiti ki postupak oblikovanja nadomjesne krivulje optere enja s ishodištem u krivulji optere enjasustava unato nedostatcima tog postupka. Temeljni nedostatci pojednostavljenog analiti kog postupkaglede oblikovanja nadomjesne krivulje optere enja (poslije navodimo za energiju uravnoteženja) su:

a) Svim kupcima bez mjerenja snage se pridružuje jedinstvena nadomjesna krivuljaoptere enja, dakle krivulja istog oblika (potencijalno nepovoljna za kupce, a nešto manje zaopskrbljiva e kod oblikovanja krivulje optere enja bilan ne skupine),

b) Opskrbljiva mora u oblikovanju nadomjesne krivulje bilan ne skupine snositi rizik promjenatemperature,

c) Operator nadležan za gubitke u mreži mora dobro procijeniti koli inu i krivulju energijegubitaka.

Temeljni nedostatak pojednostavljenog analiti kog postupka potkrepljujemo usporedbom stvarnekrivulje optere enja dva kupca kategorije ku anstvo i jednog poduzetnika (utemeljena na mjerenju) inadomjesne krivulje optere enja utvr ene aktualnim postupkom iz analiti ke zbirne nadomjesne krivuljekoju je Operator prijenosnog sustava stavio na raspolaganje za karakteristi nu srijedu, mjeseca rujna2007. godine (Slika 11.1. do 11.3.).

14

Slika 11.1. Kupac kategorije ku anstvo, godišnja potrošnja 6.800 kWh

Slika 11.2. Kupac kategorije ku anstvo, godišnja potrošnja 2.700 kWh

Slika 11.3. Kategorija poduzetništvo, godišnja potrošnja 28.000 kWh

Slika 11. Usporedba mjerene i krivulje optere enja prema pojednostavljenom analiti kom postupku

Slike nam omogu uju ocijeniti vjerodostojnost pojednostavljenog analiti kog postupka uoblikovanju nadomjesne krivulje optere enja za jednog kupca i ocjena ne bi bila prolazna. S gledištavjerodostojnosti zbirne nadomjesne krivulje optere enja bilan ne skupine vjerojatno je stanje bolje.

Sinteti ki postupak pak nadvladava nedostatke pojednostavljenog analiti kog postupka.Prepoznatljivo je kako se kod sinteti kog postupka oblikovanja zbirne nadomjesne krivulje optere enjakupaca bez mjerenja snage ide od „dolje prema gore“, za razliku od analiti kog postupka kod kojeg se ideod „gore prema dolje“.

Prema zna ajkama opisanih postupaka vjernom predstavljanju treba biti bliže sinteti ki postupakoblikovanja nadomjesne krivulje optere enja pojedinog kupca, a potom i bilan ne skupine. Posebno jeova injenica naglašena kod oblikovanja nadomjesne krivulje optere enja pojedinog kupca. Temeljnezna ajke sinteti kog postupka su:

15

a) Vjernije predstavljanje stvarne krivulje optere enja kupca,b) Operator mreže nadležan za oblikovanje normirane nadomjesne krivulje optere enja snosi

odgovornost za obuhvat promjene temperature,c) Opskrbljiva ima jednostavniji posao oblikovanja zbirne nadomjesne krivulje optere enja

(zbraja) za bilan nu skupinu.

Prednosti sinteti kog postupka dolazi do izražaja tek oblikovanjem skupina kupaca s bliskimzna ajkama potrošnje elektri ne energije i pridjeljivanjem izabranim skupinama kupaca nadomjesnekrivulje optere enja oblika vjerodostojnog slijednosti njihove stvarne potrošnje.

Strateška odluka za povoljnost provedbe postupaka s nadomjesnom krivuljom optere enja uuvjetima kakvi su izme u sudionika tržišta elektri ne energije u nas, je u uskla enosti interesa i radaOperatora distribucijskog sustava , Operatora prijenosnog sustava, Opskrbljiva a i HROTE-a.

5.2. Usporedba u postupku utvr ivanja energije uravnoteženja

Uspore ivati dva opisana postupka s nadomjesnim krivuljama optere enja u njihovoj primjeni kodutvr ivanja i obra una energije uravnoteženja je nespretno jer, kako smo ve istaknuli, postupak nijepropisan. Potonje e se morati urediti dopunom i izmjenom Pravila za uravnoteženje elektroenergetskogsustava, a mi emo usporedbu temeljiti na temelju prihvatljivih pretpostavki.

Energija uravnoteženja je elektri na energija potrebna za pokrivanje razlike izme u elektri neenergije iz ugovornog rasporeda (planirane) i stvarno preuzete elektri ne energije, za njeno je utvr ivanjepotrebno poznavati planiranu potrošnju iz ugovornog rasporeda Opskrbljiva a i ostvarenu potrošnjuutvr enu o itanjem brojila na obra unskim mjernim mjestima ili nekim drugim na inom.

Iz ovog tuma enja proistje e kako je koli ina energije uravnoteženja ovisna od kakvo epredvi anja potrošnje (oblik krivulje i koli ine energije) i od ostvarenja potrošnje. Energija uravnoteženjaima prirodu viška ili manjka energije, a ako tako promatramo moramo utvrditi s ijeg motrišta. Dok nepostoje pravila za primjenu nadomjesnih krivulja optere enja, predlažem promatranje s motrišta operatoramreže, zato što on utvr uje jedinstvenu nadomjesnu krivulju optere enja u pojednostavljenom analiti kompostupku (Operatora prijenosnog sustava) odnosno nadomjesnu krivulju optere enja karakteristi nihskupina kupaca u sinteti kom postupku (Operatora distribucijskog sustava).

Tako er, opredjeljenje za promatranje s mjesta operatora mreže leži i u tome što on pripremamjerne podatke za primjenu krivulje u koju je ugra ena njegova prognozu potrošnje (koli ine energije) u„ruhu“ utvr ene nadomjesne krivulje optere enja. Mi pretpostavljamo kako e pravila za primjenunadomjesnih krivulja optere enja dati operatorima mreže takvo ovlaštenje. U oba postupka, prognozapotrošnje se dostavlja opskrbljiva ima, a kupcu u ini javno dostupna objavom na internetskoj stranicioperatora mreže. Dakako, Opskrbljiva mora imati pravo osporiti neuvjerljivu ili nevjerodostojnu prognozupotrošnje, a mora se i propisati ija je rije posljednja (mi mislimo operatora mreže). Iz posljednje rije iproistje e i odgovornost za odnos prema ostvarenju potrošnje.

Pretpostavljamo kako e se za skupinu kupaca bez mjerenja snage utvrditi jedna vremenskagodina kao obra unsko razdoblje uravnoteženja. Godišnja razlika izme u potrošene koli ine elektri neenergije na mjestima preuzimanja kupaca bez mjerenja snage utvr ena o itanjem potrošnje (ili na drugina in) i koli ine elektri ne energije utvr ene na temelju prognozirane krivulje optere enja, naziva segodišnja više/manje potrošena energija i uzima se kao da je od nadležnog operatora mreže predanaodnosno preuzeta.

Utvr ivanje energije uravnoteženja za sve kupce bez mjerenja snage jednog Opskrbljiva a kaopolazište uzima prognoziranu zbirnu nadomjesnu krivulju optere enja PNKO (Slika 12.), a o itanjempotrošnje svih kupaca bez mjerenja snage, istog Opskrbljiva a, uporabom formule koja odražava obliknadomjesne krivulje optere enja (PNKO), povratno se dobije potrebnu nadomjesnu krivulja optere enja(PONKO).

16

Slika 12. Odstupanje koli ina energije kod primjene nadomjesnih krivulja optere enja.

U primjeru na Slici 12. uzelo se kako je za kupce doti nog Opskrbljiva a tijekom promatranogdana zbirno potrebno više energije nego li je prognozirano. U sinteti kom postupku pak, obje krivuljemogu biti za sve kupce ili za neku od karakteristi nih skupina kupaca.

No, odstupanje izme u potrebne nadomjesne krivulje optere enja PONKO i stvarne krivuljeoptere enja svih kupaca bez mjerenja snage, ipak su nešto druk ije (Slika 13.), a njih bismo to no utvrdilitek mjerenjem.

Slika 13. Odstupanje energije i snage kod primjene nadomjesnih krivulja optere enja

Kod analiti kog postupka na temelju izvršene isporuke elektri ne energije utvr uje se preostalakrivulja optere enja koja se uzima kao krivulja ukupnih potreba kupaca bez mjerenja snage, operatormreže svakom kupcu pridjeljuje odgovaraju i udjel u toj krivulji optere enja. Kod sinteti kog postupkanadomjesnu krivulju za karakteristi ne skupine kupaca utvr uje Operator distribucijskog sustava kao iprognozu potrošnje za nju.

Usporedba analiti kog i sinteti kog postupka za pravila koja se primjenjuju u tržišnim odnosima uSR Njema koj (L6) dajemo u preglednoj tabeli (Tabela I).

17

Tabela I. Usporedba zna ajki postupaka prema energiji uravnoteženja kroz obveze Opskrbljiva a iOperatora mreže

Usporedba postupaka s gledišta energije uravnoteženjaMjerilaza usporedbu Analiti ki postupak Sinteti ki postupakPodjela V/M

koli inaDijele se na Opskrbljiva e Podmiruje Operator mreže

Neto nostprognoze

Dijeli se na teret svih Opskrbljiva a Optere uje Operatora mreže

Troškovi zaoperatora

mrežeNema troškova, on je izabrani sudac Za Operatora mreže ima troškova

Prema sadašnjim propisima, nadležan za oba postupka s nadomjesnim krivuljama, u dijelubilanciranja energije, je Operator prijenosnog sustava. Naime, Operator prijenosnog sustava kodanaliti kog je vlasnik mjernih podataka i utvr uje jedinstvenu nadomjesnu krivulju optere enja, a kodsinteti kog usvaja prijedlog Operatora distribucijskog sustava o nadomjesnim krivuljama optere enjakarakteristi nih skupina kupaca i objavljuje na svojim internetskim stranicama. Navedene injenice valjauvažiti kod daljnjeg ure enja odnosa izme u Operatora i Opskrbljiva a.

Kako u SR Njema koj postoji veliki broj operatora distribucijske mreže (više od 800) i još ve i brojopskrbljiva a (preko 1000), to je i njihovo opredjeljenje u izboru postupka razli ito (Slika 14.). U samompo etku otvaranja tržišta operator mreže je mogao izabrati jedan od navedenih postupaka (lijevi prikaz), akasnije se kod sinteti kog postupka pristupilo normiranju krivulje optere enja. Danas, kada se odaberesinteti ki postupak koristi se normirana krivulja optere enja (slika desno), ali kada postoje opravdanirazlozi dopuštena su odstupanja (vlastite krivulje).

Slika 14. Opredjeljenja operatora distribucijske mreže SR Njema ke u izboru analiti kog/sinteti kogpostupka.

6. PRIMJENA NADOMJESNIH KRIVULJA OPTERE ENJA

Pravila o uravnoteženju elektroenergetskog sustava utemeljuju primjenu nadomjesnih krivuljaoptere enja, ali ne razvijaju pojedinosti primjene dalje od obveze njihova predlaganja i usvajanja. Uzprijedlog nadomjesnih krivulja optere enja pojedinih karakteristi nih skupina kupaca bez mjerenja snage,Operator distribucijskog sustava mora donijeti i pravila za primjenu. Njima e se urediti te u initirazvidnom primjena s motrišta kupca, opskrbljiva a i Operatora tržišta.

Nadomjesne krivulje optere enja mo i e se primijeniti u proširenom analiti kom i sinteti kompostupku, a koji e Operator tržišta odabrati za nas je ipak otvoreno pitanje. Dok se o tom i nekolicinidrugih otvorenih pitanja ne donese stav i odluka pravila o primjeni nadomjesne krivulje optere enja nemogu imati sve odrednice vrsto postavljene. Svakako je korisno u pripremi ove odluke sagledatiprednosti i nedostatke jednog u odnosu na drugi postupak.

18

Uobi ajeno je primjenjivati nadomjesne krivulje optere enja za obra un energije uravnoteženjana razini godišnje potrošnje što je s gledišta kupaca kategorije ku anstvo nedvojbeno jedino ispravno, aoni prevladavaju me u kupcima bez mjerenja snage (prema broju i potrošenoj energiji).

Zato se u ovom radu opredjeljujemo na prikaz sastavnica pravila koji su istodobno i koraci kojime se hoditi kroz pripremu i punu primjenu pravila za korištenje.

6.1. Sastavnice pravila za primjenu nadomjesnih krivulja optere enja

6.1.1. Poslovni odnosi, obveze, odgovornosti, …

Pravila prvo moraju utvrditi subjekte koji su u poslovnom odnosu prema primjeni nadomjesnihkrivulja optere enja. Prema važe im propisima to su slijede i: Operatora distribucijskog sustava,Operatora prijenosnog sustava, HROTE, HERA, Opskrbljiva i i kupci bez mjerenja snage. Potom morajunadograditi propisane odnose glede utvr ivanja i obra una energije uravnoteženja, a u svezi primjenenadomjesnih krivulja optere enja. Kao primjer navodimo nekolicinu bitnih obveza, nadležnosti,odgovornosti, … koji utemeljuju i poslovne odnose izme u subjekata:

a) Odgovornost Operatora distribucijskog sustava za vjerodostojnost nadomjesnih krivulja,b) Nadležnost u pra enju vjerodostojnosti i predlaganju promjena nadomjesnih krivulja,c) Prava Opskrbljiva a za odstupanje od oblika nadomjesne krivulje optere enja te prava u

prognoziranju potrošnje s propisanim oblikom,d) Nadležnosti Operatora distribucijskog sustava i Opskrbljiva a glede utjecaja temperature

(dinamiziranje planske dnevne nadomjesne krivulje optere enja),e) Obveze kupca za obavješ ivanje o promjeni zna ajki njegove potrošnje od bitnog utjecaja na

ostvarenje krivulje optere enja (koga kupac obavješ uje),f) Obveze Operatora distribucijskog sustava u primjeni nadomjesne krivulje optere enja kod

kupaca koji ostanu bez Opskrbljiva a,g) Pravo Opskrbljiva a naplate kupcu bez mjerenja snage, odgovaraju eg dijela troškova za

energiju uravnoteženja koji je Opskrbljiva platio za bilan nu skupinu (razgrani enjeodgovornosti),

h) Prava i obveze HROTE-a glede primjene i nadzora primjene nadomjesnih krivuljaoptere enja, …

Dio navedenih odluka koje se moraju propisati Pravilima za korištenje nadomjesnih krivuljaoptere enja, a u svezi odnosa me u subjektima i uz primjenu poslovnih postupaka, mislimo kako nisu unadležnosti Operatora distribucijskog sustava i kako ih on ne može propisivati. O tome treba provestiraspravu prethodno izradi pravila.

6.1.2. Osnove zna ajki usvojenih nadomjesnih krivulja optere enja

Danas možemo pretpostaviti kako e istraživanje mjerenjem, koje je u tijeku, donijeti nekolikotemeljnih skupina kupaca za koje e se predložiti nadomjesne krivulje optere enja i to:

a) Ku anstava (K),b) Poduzetništvo,c) Seoska gospodarstva,d) Kupci s posebnim zna ajkama potrošnje,

Može se o ekivati i podskupine. Posebno kod poduzetništva gdje su razlike zna ajki potrošnjeve e nego li kod kategorije ku anstva.

Potrebno je opisati zna ajke nadomjesnih krivulja optere enja pojedinih karakteristi nih skupinakupaca bez mjerenja snage, na na in i s mjerilima koja omogu uju prepoznatljivost kojoj skupini pripadasvaki pojedini kupac. Ako postoje posebne skupine s posebnim krivuljama (primjerice ku anstva sgrijanjem prostora elektri nom energijom ili s toplinskim crpkama) za njih treba utvrditi i posebna pravila.

6.1.3. Pojedinosti primjene svake od usvojenih nadomjesnih krivulja optere enja

Primjena nadomjesne krivulje za svaku skupinu kupaca mora biti odre ena i prema vremenskimzna ajkama potrošnje. Ako za neku skupinu na potrošnju nema utjecaja vrijeme odvijanja potrošnje onase izuzima iz propisivanja primjene vremenskih zona (sezone). Uobi ajeno se utvr uje krivulja zaslijede e vremenske zone:

19

a) zima,b) ljeto,c) prijelazno razdoblje.

Za svaku vremensku zonu treba se opisati pravilo primjene krivulje za karakteristi ni dan, auobi ajeno su to radni dan, subota i nedjelja. Mora se istaknuti i pravilo primjene krivulje za blagdane ipraznike. Grafi ki prikaz primjera op e nadomjesne krivulje prikazuje Slika 15.(L6).

Slika 15. Primjer skupa nadomjesnih krivulja optere enja za kupce kategorije ku anstvo.

Za svaki navedeni karakteristi ni dan mora se utvrditi 96 srednjih 15-minutnih vrijednosti snagekoji e tvoriti o ekivanu dnevnu nadomjesnu krivulju optere enja. Dnevno optere enje se odnosi na nekunormiranu godišnju potrošnju (kod ku anstva uobi ajeno 1000 kWh). Dakle, za opis srednje 15-minutnesnage za tijek jedne godine mora se utvrditi 9 dnevnih nadomjesnih krivulja.

6.1.4. Pravila pridruživanja nadomjesne krivulje za karakteristi ne skupine kupaca

Pridruživanje utvr enih nadomjesnih krivulja optere enja pojedinom kupcu, odnosno, skupinikupaca zada a je Operatora distribucijskog sustava, a temelji se na provedenim istraživanjima, opisuzna ajki pojedine nadomjesne krivulje i podatcima o potrošnji doti nog kupca u prethodnom razdoblju.Mogu e dvojbe oko razvrstavanja potrošnje kupca u utvr enu karakteristi nu skupinu, mogu se otklonitipojednostavnjenim dodatnim mjerenjem kod nekog kupca kao predstavnika skupine ili nakon po etnefaze primjene kada se krivulja pokaže neodgovaraju om.

6.1.5. Primjena nadomjesne krivulje tijekom kalendarske godine

Za cijelu kalendarsku godinu, svakom kupcu/karakteristi noj skupini kupaca, kronološkim redommora se svakom danu pridružiti datum i status iz našeg promatranja (sezona, radni dan, blagdan, danprijestupne godine,…), šifru nadomjesne krivulje optere enja koja e se primjenjivati, koeficijenteprilagodbe planiranog optere enja normiranim vrijednostima (spomenutih 1000 kWh/godinu) i kona no15-minutne vrijednosti optere enja. Ovim pothvatima dobije se pomo na matrica s 96 srednjih ra unskihvrijednosti za svaki dan promatranog godišnjeg razdoblja.

Rekli bismo kako se izra uje godišnji plan primjene dnevne nadomjesne krivulje optere enja. Tajplan kod kategorije kupaca ku anstva ne smije biti stati an, jer i utjecaji na potrošnju nisu stati ni, ve semoraju razviti i primijeniti funkcije dinamiziranja (polinom etvrtog reda) za svaku skupinu kupaca, a tozna i množenje planiranih vrijednosti s faktorom dinamiziranja. Složeno, nije jednostavno.

U navedenom postupku naglašeno je važna prilagodba normirane vrijednosti potrošnje putemnadomjesnih krivulja optere enja potrošnji u promatranoj godini. Potonja se može temeljiti na potrošnji uprethodnoj ili na objektivnoj prognozi.

Dakako, mora biti mogu e matricu dnevnih godišnjih krivulja optere enja koristiti u njenimsastavnim dijelovima kao što je 1 mjesec ili 1 tromjese je, pa ak i u razdobljima kada razdobljepromatranja prelazi promjenu kalendarske godine. To je u nas važno za kupce kategorije ku anstvo ijaobra unska razdoblja (6 mjeseci) potrošnja nisu istovjetna s kalendarskom godinom.

20

6.1.6. Podatci i njihova razmjena

Pravila za primjenu nadomjesnih krivulja optere enja trebaju sadržavati i odrednice od bitnevažnosti za razmjenu mjernih podataka koje su sukladne s pripadaju im specijalisti kim pravilimaOperatora distribucijskog sustava. Ali prije propisivanja pravila razmjene moraju se utvrditi svi odnosiizme u subjekata.

Od posebne važnosti je utvrditi obveze Operatora distribucijskog sustava u oblikovanju i slanjumjernih podataka Opskrbljiva ima, kao standardne i nestandardne usluge, kao primjerice:

a) Analiti ke zbirne krivulje optere enja koju ini potrošnja svih kupaca bez mjerenja snagekoje Opskrbljiva opskrbljuje,

b) Zbirne krivulje optere enja po svim karakteristi nim skupinama kupaca opskrbljiva a,c) Sinteti ku zbirnu krivulju optere enja bilan ne skupine Opskrbljiva a,d) Normirane krivulje optere enja svih karakteristi nih skupina kupaca, …

Za svaku krivulju valja utvrditi koji skup podataka je ini ((kao 15-minutne vrijednosti snage ili kaosatne vrijednost potrošnje u kWh, ili …) na koje vrijeme se odnose (prethodna godina, prethodni mjesec,za godinu unaprijed, …), …

Kako e u budu nosti i dalje biti jedan Operator distribucijskog sustava, a više Opskrbljiva a to jerazumno propisati navedenim pravilima kao obvezu Operatora distribucijskog sustava sve ono što jezajedni ko prema svim Opskrbljiva ima, odnosno razgrani enje provesti na pravima Opskrbljiva a.

Predlažemo izradu dokumenta koji bi sam uredio razmjenu mjernih podataka u funkcijibilanciranja za potrebe ugovornih rasporeda i utvr ivanja energije uravnoteženja.

6.1.7. Pravila utvr ivanja i obra una energije uravnoteženja

Nadomjesna krivulja optere enja koja se pridružuje obra unskom mjernom mjestu povlaštenogkupca, zamjenjuje krivulju optere enja koju bi se dobilo mjerenjem snage i pohranom mjernih podataka svremenskim slijedom. U prethodnim poglavljima smo opisali kako Opskrbljiva koristi nadomjesnu krivuljuoptere enja za oblikovanje planirane krivulje optere enja pojedinog kupca, skupine karakteristi nihkupaca i svih kupaca bez mjerenja snage njegove bilan ne skupine, a za utvr ivanje ugovornograsporeda Opskrbljiva a.

Pravila za primjenu nadomjesnih krivulja optere enja moraju osmisliti i postupak za utvr ivanjeenergije uravnoteženja koja potje e od na ina primjene nadomjesne krivulje optere enja u oblikovanjuugovornog rasporeda Opskrbljiva a, kao i obra un, cijenu, … . Nije dvojbeno kako je prema Operatorutržišta i Operatoru prijenosnog sustava za energiju uravnoteženja koja potje e od kupaca bez mjerenjasnage tako er odgovoran Opskrbljiva i kako on mora podmiriti troškove njene nabave. No, sada sepojavljuju pitanja od bitne važnosti kao što je:

a) Da li e se u ocjeni odstupanja ostvarenja od planirane potrošnje skupine kupaca snadomjesnom krivuljom optere enja na ugovorni raspored Opskrbljiva a primjenjivati pristupu Mrežnim pravilima opisan kao „dopušteno odstupanje snage“ (±10%) ?,

b) Da li e Opskrbljiva imati pravo naplatiti kupcima bez mjerenja snage, a kod kojih on koristipridijeljene im nadomjesne krivulje optere enja, troškove nabave energije uravnoteženja ?,

c) Kojim postupkom e se provesti utvr ivanje pozitivnog i negativnog udjela u ukupnoj energijeuravnoteženja svih kupaca bez mjerenje snage, svake karakteristi ne skupine kupaca,odnosno svakog pojedinog kupca neke skupine?,

d) Koje obra unsko razdoblje uravnoteženja treba primijeniti za obra un ?,e) Kako se utvr uje cijena pozitivne/negativne energije uravnoteženja za kupce bez mjerenja

snage ?f) Kada kupac bez mjerenja snage promijeni Opskrbljiva a unutar obra unskog razdoblja

uravnoteženja, kako razgrani iti obveze glede energije uravnoteženja, što prilago avati,… ?g) Kako e se razgrani iti odgovornost za nastalu energiju uravnoteženja izme u Operatora

distribucijskog sustava kao tvorca oblika nadomjesne krivulje optere enja, Opskrbljiva a kaoprimjenitelja nadomjesne krivulje optere enja u tvorbi svog ugovornog rasporeda i kupca kaoonoga koji je ostvario potrošnju u promatranom razdoblju nastanka energije uravnoteženja?

h) Nije li s gledišta ure ivanja odnosa s Opskrbljiva em u svezi obra una energije uravnoteženja, azbog postojanja kupaca s nadomjesnom krivuljom optere enja, opravdano Operatorudistribucijskog sustava dati nadležnost nabave energije uravnoteženja za distribucijski sustav ?,

Odgovori na ova i još neka pitanja, pretpostavka su za izradu Pravila za korištenje nadomjesnihkrivulja optere enja.

21

6.2. Zaklju no uz pravila za primjenu nadomjesnih krivulja optere enja

Zagovaramo pravila koja u oba podru ja primjene nadomjesne krivulje optere enja obilježavajuslijede e zna ajke:

a) jednostavnost razumijevanja i primjene,b) nepristranost u dodjeli dužnosti i prava subjektima tržišta elektri ne energije u poslovima

vezanim za primjenu,c) zaprije eno stjecanja ne pripadaju e koristi bilo kojem subjektu,d) primjena s prijelaznim razdobljem za provjeru „u živo“ ali bez obra una

Provedba pravila traži osmišljenu i snažnu informati ku podršku u poslovima Operatoradistribucijskog sustava, Opskrbljiva a i Operatora tržišta. Posebno bih istaknuo kako je redovitost uzemljama s otvorenim tržištem da Operator tržišta ima svoju programsku podršku koja, dakako, mora bitiu suživotu s onim drugih subjekata, ali se za razmjenu mjernih podataka to mora uvažavati.

Tragom zahtjeva za jednostavnom i s 01.01.2009. provedivom primjenom nadomjesne krivuljeoptere enja može se donijeti odluka o produljenju vremena primjene analiti kog postupka u utvr ivanjuenergije uravnoteženja za povlaštene kupce.

7. ZAKLJU AK

Kod pisanja referata postavili smo kao cilj, s motrišta Operatora distribucijskog sustava, na initisveobuhvatni prikaz primjene nadomjesnih krivulja optere enja u postupku oblikovanja ugovornograsporeda Opskrbljiva a i u postupku utvr ivanja energije uravnoteženja. Tako er, cilj je bio rasvijetlitineke, površnom promatra u, skrivene stranice teorije primijenjenih postupaka uporabe nadomjesnihkrivulja optere enja, a prije nego li pristupimo izradi prijedloga pravila za njihovo korištenje.

Istraživanje potrošnje kupaca bez mjerenja snage za potrebe utvr ivanja zna ajki potrošnjekarakteristi nih skupine za koje bi se predložilo nadomjesne krivulje optere enja, u tijeku je. Zapo ela jeanaliza mjernih podataka s istraživa kih mjesta i zapo eli smo utvr ivati pristup izradi pravila za njihovuprimjenu.

Danas bi nam bilo olakšano donošenje odluka za slijede i korak kada bi raspolagali iskustvomprimjene jedinstvene nadomjesne krivulje optere enja kako je ure eno Pravilima za uravnoteženjeelektroenergetskog sustava. Mislimo na primjenu analiti kog postupka za povlaštene kupce kategorijepotrošnje poduzetništvo, bilo da su kupci bez obveze mjerenja snage ili su kupci s mjerenjem snage ali imobra unsko mjerno mjesto još nije opremljeno odgovaraju om opremom.

Držimo preteškim scenarijem zapo eti primjenu nadomjesnih krivulja optere enja karakteristi nihskupina kupaca za utvr ivanje i obra un energije uravnoteženja prema sinteti kom postupku (od01.01.2009.), a bez iskustva s analiti kim postupkom i jedinstvenom nadomjesnom krivuljom.

Tijekom pripreme za izradu prijedlog Pravila za primjenu nadomjesnih krivulja optere enja, što sepropisalo kao obvezu Operatora distribucijskog sustava, otvorila su se mnoga pitanja koja smo iznijeli narazli itim mjestima u referatu. Utemeljenje i razrada ovih nare enih Pravila ne traže samo odgovore naotvorena pitanja, ve se postavlja i pitanje tko sve mora dati odgovore, odnosno, tko je sve nadležan zautvr ivanje pojedinih odrednica Pravila. To zasigurno nije samo Operator distribucijskog sustava ve i:Operator prijenosnog sustava (dopušteno odstupanje snage, utvr ivanje i obra un energije uravnoteženja!), HROTE (primjena nadomjesnih krivulja optere enja za oblikovanje ugovornog rasporeda !), HERA(cijena energije uravnoteženja za kupce bez mjerenja snage !), ….

Pojedina otvorena pitanja smještena su u organizaciju tržišta elektri ne energije i odredniceregulacije pojedinih djelatnosti pa e se za njihovo korisno rješenje, možebiti, morati mijenjati ili dopunitipropise.

Uvjereni smo kako nije zanemariv javni scenarij obavješ ivanja o uvo enju obra una energijeuravnoteženja u dosadašnji obra un prema kupcu, s ciljem razumijevanja kupca što je to što e dodatnovidjeti na ra unu i morati platiti.

Ne vidimo mogu nosti ostvarenja postupaka primjene nadomjesne krivulje optere enja bezosmišljene i snažne informati ke podrške kod svih sudionika organiziranog tržišta elektri ne energije kao ioperatora mreže.

22

LITERATURA

[1] Zakon o tržištu elektri ne energije, (NN 177/04.).[2] Mrežna pravila elektroenergetskog sustava, (NN 36/2006).[3] M. Kalea, Elektri na energija, Kigen, Zagreb, 2007. godina.[4] Pravila o uravnoteženju elektroenergetskog sustava, (NN 133/06).[5] VDEW M-05/2000, Anwendung der Representativen VDEW-Lastprofile,BTU Cottbus,[6] VDEW M-02/2000, VDEW-Bericht „Lastprofilverfahren zur Beliferung und Abrechnung von

Kleinkunden in Deutschland“, VDEW, sije anj 2000. godine[7] VDN, „Praxisleitfaden fur Ermittlung und Abrechnung Jahresmehr-und mindermengen“, rujan 2007.

godine.[8] Clemens Daehne, VBEW Seminar, Bilanzkreis und Fahrplanmanagement, rujan 2005.[9] Damir Karavidovi , Tanja Marijani HEP – ODS d.o.o., Primjena nadomjesnih krivulja optere enja

na tržištu elektri ne energije, 8. savjetovanje HRO - CIGRE, studeni 2007.