PRIRODNE SMOLE I LAKOVI*

Mnoga stabla i biljke lue ljepljive, u vodi netopljive sporedne proizvode metabolizma koji se openito nazivaju smole. Neke biljke lue tekuu emulziju (voda/ulje) poznatu kao prirodni lak, s izvanrednom sposobnou za stvaranje filmova.

Iako je kemijska graa smola razliita, veina smola se sastoji od spojeva iz skupine terpena. Terpeni su graeni od C5 podjedinica izoprena:Dijele se na:*

Terpentinsko ulje je smjesa monoterpena koja se dobije destilacijom krute borove smole (razliite vrste iz roda Pinus).Nehlapljive komponente (diterpeni) zaostaju u retorti kao kolofonij. *

Koristan podatak pri identifikaciji i klasifikaciji prirodnih smola je da di- i triterpeni ne dolaze zajedno u istom materijalu.Terpentinsko ulje se najee naziva jednostavno ''terpentin''. naziv terpentin ne oznaava hlapivo ulje ve balzam gustu smolnu izluevinu iz koje se tek postupkom destilacije dobiva hlapljiva komponenta terpentinsko ulje, a zaostaje kruti ostatak zvan kolofonij.Kolofonij :Otopljen u alkoholu upotrebljavao se kao fiksativ za crtee kredom ili ugljenom. - sastavni je dio nekih lakova. - Dodavao se pelinjem vosku pri izradi smjese za podstavljanje starih slika novim platnom.- Starenjem jako uti i postaje krt. Kiseliji je od veine ostalih prirodnihsmola (visoki jodni broj). Zbog toga vrlo tetno djeluje na materijale koji u dodiru s kiselinama ubrzano propadaju (platno, papir).*

LAVANDINO ULJELavandino ulje, (Lavandula spica DC)

Poznato poetka XVI. stoljea. kompleksna smjesa monoterpena, kako ugljikovodika tako i oksidiranih proizvoda, zajedno s nekim sekviterpenima. Linalool i linalil acetat su osnovne komponente.*

RUMARINOVO ULJERumarinovo ulje. (Rosmarinus officinalis)

jedno od najranije poznatih ulja. kamfor osnovna komponentaZbog sadraja oksidiranih monoterpena, rumarinovo i lavandino ulje su manje hlapljivi od terpentinskog ulja.*

DITERPENSKE SMOLE

Jele ,Cedrovi ,uga (Tsuga),Zlatni paari,Smreke (Picea): Borovi (Pinus) Ari (Larix), Cathaya, Duglazije

*

*

Ari Larix decidua - iskoritava se za dobivanje balzama poznatog kaovenecijanski terpentin. najvie se proizvodi u podruju Tirola. ima vrlo karakteristian sastav: Sadri velike koliine neutralnih labdenskih spojeva:epimanool (7,5%), lariksol (3%) i lariksil acetat (33%), - posljednja dva ne dolaze u drugim smolama, pa je njihova detekcija u uzorku vrst dokaz o prisutnosti smola aria.Smole Pinaceae, najznaajniji su smole bora (Pinus spp.).Kvalitativni sastav Pinacaea smola uglavnom je isti. Kvantitativni sastav varira ipodloan je promjenama uslijed izomerizacije dvostrukih veza i oksidacije.Jelke (Abies spp.)Europska srebrna jelka Abies alba daje strazburki terpentin, kojeg su Talijani nazivali olio d`abezzo, dok sjevernoamerika A. balsamea daje Canada balzam. Obje sirovine su slinog sastava diterpena, lako polimeriziraju i otvrdjuju.Zbog visokog indeksa loma svjetlosti (IR) od 1,53, Canada balzam nalazi znaajnu primjenu u mikroskopiranju, jer ima isti indeks loma kao ioptiko staklo. U konzervaciji i restauraciji koristi se pri pripravi uzoraka pigmenata koji se zatim analiziraju pod polarizacijskim svjetlom.*

Smole stabla Cupressaceae

Premda sastav ovih smola varira, imaju neka zajednika svojstva.Smole poput sandarak smole iz sjevernoafrike Tetraclinis articulata sadre oko 70%polimerizirane komunske kiseline. Sandarak smole netopljive su u nepolarnim otapalima poput terpentinskog ulja i White Spirita, a topljive u polarnim otapalima poput alkohola.Netopljive su u suivim uljima i ne moe se od njih prirediti uljno-smolni lak ukoliko se prethodno ne podvrgnu visokim temperaturama (taljenju)Stari naziv sandaraka je ''berenice'' po antikoj luci Berenice(dananji Benghazi) na libijskoj obali Sredozemnog mora, preko koje se smola izvozila. iz tog naziva potekla je rije koja oznaava lak openito -''vernice''. jedna od najee navoenih sastojaka srednjovjekovnih uljno-smolnih lakova nazivanih ''vernice liquida''. Sandarak se zbog jakog tamnjenja, teke topljivosti i krtosti vie ne koristi kao lak.

Smole Juniperus i Cupressus spp. sline su sandarak smolama*

Smole stabala AraucariaceaeNajvanija smola je kauri, proizvod Agathis australis - polufosilna smola u XIX. stoljeu se koristila za izradu lakova.Manila kopal kojeg proizvodi Agathis dammara (A. alba) pojavljuje se pod raznim nazivima ovisno o tvrdoi, kao svjea tvar melengket ili loba te stara tvrda smola pontianak ili boea

*

SMOLE STABALA LEGUMINOSAENajvei broj kopala eksudat je ove skupine stabala. Kopali spadaju u tvrde smole, to znai da se teko i otapaju. Dijele se na:recentne, koji su izluevine ivuih stabala, te fosilne grumenovi smole davno propalih stabala koji su dospjeli u tlo.Tvrdi kopali su visokopolimerizirane tvari izgraene od diterpena, odnosno enatiomera komunske kiseline. Polimer je vie umreen od polikomunske kiseline - vea tvrdoa kopala u odnosu na sandarak. dodatkom otapala (na pr. etera) bubre i prelaze u gumastu tvarneizmijenjenog oblika, ali se pritom ne otapaju. Najprije se tale, a zatim se mijeaju s vrelim uljem. - u prolosti koristili za izradu laka kojim su se premazivale koije.Kopaiba balzami se dobivaju od vrste Copaifera i uglavnom se sakupljaju u podruju rijeke Amazone. U restauraciji slika koristili su se kao dodatak otapalima za skidanje starog laka*

TRITERPENSKE SMOLETriterpenske smole potjeu od raznih vrsta irokolisnih, uglavnom tropskih stabala.triterpeni, naeni u ovim smolama, ne podlijeu polimerizaciji i lako oksidiraju.Triterpenske smole :damar i mastikstopljive u hlapljivim otapalima i pogodne za slikarske lakove. Manje poute od mnogih smola konifera i bolje se otapaju od kopala iz leguminoza. Blijede su boje i, premda poute, mogu se nanijeti u tankom sloju. Optika svojstva lakova od prirodnih smola bolja su od lakova stabilnijih sintetikih smoladamarmastiks*

DAMAR I MASTIKSDamar su smole koje se dobivaju od stabala podvrste Dipterocarpoideae iz porodice Dipterocarpaceae rasprostranjene od Sejela do Filipina i Nove Gvineje, a ponajvie u Maleziji i Indoneziji. Damar se u svojstvu laka prvi put koristio 1829. godine.Manje uti i neto je elastiniji od mastiksa.Mastiks je najvanija smola iz male skupine smola stabala vrste Pistacia iz obitelji Anacardiaceae. P. lentiscus raste kao niski grmna obalama Sredozemlja, a vea stabla se mogu nai samo na grkom otoku Chios. Mastiks se otapa u terpentinskom ulju, a nepotpuno u White Spiritu osim ako se ne dodaju aromati poput toluena ili ksilena.Vie uti od damara, no izvanredno zasiuje boje. Budui da se tijekom starenja laka dogaaju prvenstveno oksidativni procesi, a ne procesi polimerizacije, mastiks i damar, mogue je ukloniti s polarnim otapalima (aceton ili etanol) i nakon puno vremena. Mastiks se stoljeima koristio i kao vakaa guma otud mu i ime.*

FOSILNE SMOLE

Baltiki jantar. Jantar je u pravom smislu fosilna smolanajpoznatiji je Baltiki jantar koji se nalazi na obalama Baltikog mora u Poljskoj i Litvi te u Rusiji na obalama Crnog mora.Nepotpuno se otapa u organskim otapalima (u eteru 20%). u otapalu nabubri, bez gubitka izvornog oblika, u tvar vrste ali gumaste prirode to je svojstveno visokomolekulskim umreenim polimerima.Jantar se uglavnom koristi za izradu nakita*

SMOLA KUKACA-ELAKNajvanija smola kukaca je elak. Lui ga kukac koji napada stabla tako to potpuno prekrije grane. Sirovi lak koji se ostrue s granica poznat je kao stick-lak. Nakon djelominog proiavanja gnjeenjem, prosijavanjem i ispiranjem s vodom te sedimentacije u vodi,dobije se elak. najvie proizvodi u Indiji. Koristi se kao lak, naroito za namjetaj (francuska politura ili French polish). U muzejima se nekada koristio kao ljepilo, naroito za popravak polomljene keramike.*

elak sadri 70-80% smole, 4-8% obojenih tvari i 6-7% voska,Zbog velike polarnosti elak se ne moe otopiti u nepolarnim otapalima. Najee otapalo za elak je etanol te denaturirani alkohol (pirit). Svjei elak otapa se i u acetonu no starenjem sve je tee topljiv u tom otapalu.*

VoskoviVoskovi su kemijski nehomogene tvari sastavljene od dugolananih ugljikovodika, kiselina, alkohola i estera.Za razliku od triglicerida, voskovi ne sadre glicerol, ve estere dugolananih alkohola (C16 i vie) i viih masnih kiselina (C16 i vie).Veina sastojaka u voskovima su zasieni spojevi to im osigurava kemijsku stabilnost.Biljni voskovi i ivotinjski voskovi (uglavnom od kukaca)*

Razni voskovi su razliiti po tvrdoi, krtosti, ljepljivosti, sjaju, itd. mijeanjem dvaju ili vie voskova omoguavaju pripravu proizvoda eljenih svojstava.Detekcija i identifikacija voskovaispitivanjem topljivosti i talita -Thiel U novije vrijeme za analizu se koristi infracrvena pektroskopija, plinska kromatografija ili masena spektrometrija. Infracrveni spektar pelinjeg voska ne mijenja se znaajno uslijed oksidacije - Nije uoena razlika izmeu uzoraka pelinjeg voska iz razliitih izvora poput egipatskih sarkofaga, rimskih svijea ili srednjovjekovnih votanih peata.*

Vrste voskovaPelinji vosakPelinji vosak je odreen biogenetski te je priblino stalnog sastava. Sadri ugljikovodike, slobodne kiseline i estere.Temperatura taljenja pelinjeg voska je u rasponu od 62 do 70 oC, najee oko 64 oC, i ne mijenja se starenjem.elak vosak. Dobiva se kao sporedni proizvod u proizvodnji elaka, tj. pri proiavanju izluevina kukca Tacchardia lacca iz jugoistone Azije. isti elak vosak ima svijetlu i bogatu utu boju. Talite mu je izmeu 78 i 82 oC.

*

Kineski vosak. Kineski vosak je izluevina kukca Coccus ceriferus Farb iz zapadne Kine.To je skoro isti vosak koji se preteno sastoji od estera (83%) i to C48 do C60Bjelkast je, tvrd, sjajan i kristalinian. Talite mu je na 65-80 oC.Spermaceti vosak. Hlaenjem se iz sperme kita Physeter macrocephalus L. taloi oko 11% tvrdog bijelog voska poznatog kao spermaceti vosak. ima nie talite (44oC) od pelinjeg voska i vri je, dodavao se vosku za modeliranje i za odljevkeLanolin ili vosak iz vune poznat je kao hidratizirani lanolin ili anhidrolanolin.*

Karnauba vosak. Od voskova palmi najznaajniji je karnauba vosak brazilske palme Copernicia cerifera. Voskom su presvueni listovi s kojih se oslobaa kao prah te se proiava taljenjem i filtracijom.Vrlo je tvrd i prilino je sjajan. Tali se na 82-86 oC, a starenjem mu talite malo poraste.Kandelila vosak dobiva se iz trstike Euphorbia cerifera koja raste u Meksiku i Teksasu. Vosak je uto-smee boje. Tvrd je i krt s talitem u rasponu od 65-77 oC, pa se koristi kaododatak drugim voskovima kako bi se dobio vosak vee vrstoe bez porasta talita.Esparto vosak. Dobibva se kao sporedni proizvod u toku priprave esparto trave Stipa tenacissima za izradu papira. Promjenjivog je sastava. Japan vosak. je biljna mast s osobinama voska. Jojoba ulje. Iz sjemena jojobe Simmondsia spp., naene u Meksiku i na jugu SjeverneAmerike, dobiva se tekui vosak*

Mineralni voskoviCerezin vosakProiena i obezbojena tvar, koja se dobije obradom ozokerit voskova sa sumpornom kiselinom i ivotinjskim ugljenom naziva se cerezin vosak. Ozokerit voskovi nalaze se u leitima lignita.Vosak iz treseta. To je vosak koji se izolira iz treseta, tvari koja nastaje u ranoj fazi stvaranja ugljena. Montan vosak je prirodni mineralni vosak. Uglavnom dolazi iz eke i Slovake.Parafinski vosak. To su frakcije dobivene destilacijom petroleja.rasponom talita izmeu 52 i 57 oC. Rafinirani parafinski vosak bijeli je proizvod koji se od XIX. stoljeakoristi za izradu svijea. Vrlo je otporan, stabilan i inertanosnova za tzv. mikrokristalinske voskove. Ravnolanani alkani tvore osnovu (>90%)parafinskih voskova.*

Mikrokristalinivoskovi Mikrokristalinski voskovi su mineralni voskovi talita od 60-95 oC. Vrlo su otporni i elastini, imaju veliku snagu ljepljenja, pokrivniji su od parafinskog voska manje su sjajni i ilavi. Mikrokristalinski voskovi su sastavljeni od uglavnom visoko razgranatih i nepravilnih molekula. Zbog toga se polimerni lanci u njihovoj strukturi ne mogu dovoljno pravilno posloiti da bi oblikovali vee kristale.*