Priručnik o biomasi

1

Gaber M., Handlos M., Metschina Ch.

Priručnik o biomasi

Sustavi osiguranja kvalitete i Mjere kontrole kvalitete

Prodaja i isporuka

Proizvodnja

Prijevoz i logistika

2

Predgovor

U skladu s trenutnim planovima EU-a, udio obnovljivih izvora energije za krajnje energetske zahtjeve povećat će se na 20 % do 2020. godine. Obnovljivi izvori energije koji se temelje na krutoj drvnoj biomasi doprinijet će u 2020. godini s oko 56 % ukupnih krajnjih energetskih zahtjeva, što je jednako 540 milijuna punih kubnih metara drva. Primjena biomase za obnovu energije ima posebno dugu tradiciju u Austriji. Upravitelji šuma započeli su razvijati nusproizvode iz svog iskorištavanja drvne građe ranih 1980. godina, što se u ono vrijeme nije financijski isplatilo lansirati na tržište i iskorištavati kao energetsku vrijednost u lokalnim sustavima grijanja na biomasu. Na tom je polju došlo do značajnog poleta od 1995. godine. Tijekom 2013. godine, više od 2.000 lokalnih sustava grijanja na biomasu ugrađeno je u Austriji, a temelje se na krutoj drvnoj biomasi. Stopa ugradnje u ovom sektoru, koja se svake godine povećava, prirodno uzrokuje povećanu potražnju. Uz to, također postoji nagli rast u malim toplanama na biomasu. Privatni klijenti, konkretno, ne pristaju na kompromise kada je riječ o kvaliteti goriva koje kupuju, što stvara izazov kako za velike dobavljače poput Sabirno-logističkih centara za biomasu, tako i prvenstveno za male proizvođače biomase. A u globaliziranom svijetu, norme i standardi također igraju značajnu ulogu u proizvodnji biomase, konkretno u kontroli kvalitete, osiguranju kvalitete i specifikacijama proizvoda. Te smjernice služe kao upute za pokrivanje cjelokupnog lanca nabave, od samog postupka do dostave proizvoda krajnjem potrošaču. Sustav osiguranja kvalitete/kontrole kvalitete osmišljen je i za Sabirno-logističke centre i za male te srednje proizvođače i trgovce biomasom. 1. dio daje najvažnije principe u pogledu koncepata, standardizacije te mjera osiguranja kvalitete i kontrole kvalitete. Na temelju toga, 2. dio potom objašnjava i detaljno prikazuje postupke obrade u praksi. Proizvođači trebaju osigurati traženu potvrdu kvalitete na temelju kontrole procesa zajedno s lancem nabave. Nakon inspekcije, provjere i ocjene partnera važnih na tržištu, ovaj će se priručnik kontinuirano poboljšavati i prilagođavati. Njegova primjenjivost trebala bi biti važna kako malim proizvođačima, tako i profesionalnim dobavljačima goriva iz biomase. Predložena struktura, sadržaj i rješenja mogu se stoga značajno prilagoditi ovisno o odgovarajućem polju primjene.

Dr. Christian Metschina

Poljoprivredna komora Štajerske, Graz, 2014.

3

Sadržaj

Predgovor ................................................................................................................................................ 2

Sadržaj ..................................................................................................................................................... 3

1. dio ........................................................................................................................................................ 5

1. Opće definicije terminologije i principi vezani uz biomasu ................................................................ 5

1.1. Normativna pravila i propisi ......................................................................................................... 5

1.2. Mjerne jedinice i faktori konverzije .............................................................................................. 6

1.3. Udio vode i vlažnost drva ............................................................................................................. 8

1.4. Odabir vrste drva za oporabu energije ....................................................................................... 11

1.4.1. Sirovina za obradu ............................................................................................................... 11

1.4.2. Krajnji proizvod za oporabu energije................................................................................... 12

2. Standardi i njihova važnost za Proizvođače biomase ........................................................................ 14

2.1. Koristi koje standardizacija donosi proizvođačima i potrošačima ............................................. 15

2.2. Terminologija, definicije i opisi ................................................................................................... 17

2.3. Osiguranje kvalitete .................................................................................................................... 18

2.4. Uzimanje uzoraka, priprema uzoraka, uzimanje poduzoraka .................................................... 20

3. Ciljevi i okvir sustava osiguranja kvalitete za kruta biogoriva na bazi drva ....................................... 22

3.1. Ocjena lanca energetskog drva u standardizaciji ....................................................................... 23

3.2. Opće mjere osiguranja i kontrole kvalitete ................................................................................ 25

3.2.1 Sljedivost i dokaz podrijetla ........................................................................................... 25

3.2.2 Proizvodni zahtjevi ......................................................................................................... 26

3.2.3 Objašnjenje zahtjeva krutog goriva iz drvne biomase ................................................... 26

3.3. Odabir odgovarajućih mjera za izgradnju povjerenja ................................................................ 28

2. dio ...................................................................................................................................................... 29

4. Smjernice za prihvaćanje i dostavu goriva iz biomase u Sabirno-logističkom centru za biomasu .... 29

4.1. Prihvaćanje izračuna Suhe mase (Atro) ...................................................................................... 29

4.1.1. Izmjera mase tereta u dostavljenom stanju ........................................................................ 29

4.1.2. Uzimanje uzoraka oblovine ................................................................................................. 31

4.1.3. Uzimanje uzoraka drvne sječke ........................................................................................... 32

4.2. Izračun suhog sadržaja/udjela vode ........................................................................................... 34

4.2.1. Izračun udjela suhe tvari (metoda sušenja u sušioniku) ..................................................... 34

4.2.2. Izračun udjela suhe tvari i udjela vode ................................................................................ 35

4.3. Prihvaćanje izračunavanjem volumena utovara ........................................................................ 36

4

4.3.1. Izračun količine oblovine ..................................................................................................... 36

4.3.2. Izračun količine drvne sječke ............................................................................................... 37

5. Skladište i logistika skladišta Sabirno-logističkog centra za biomasu ................................................ 39

5.1. Plan skladištenja i logistički plan ................................................................................................ 39

5.2. Vrste skladišta i struktura skladišta ............................................................................................ 40

5.2.1. Deponiranje i skladištenje oblovine .................................................................................... 40

5.2.2. Skladištenje drvne sječke od grana i krošnje ....................................................................... 41

5.2.3. Skladištenje kvalitetne drvne sječke u skladištu ................................................................. 42

5.2.4. Skladištenje ogrjevnog drva ................................................................................................ 42

6. Proizvodnja biomase: Prerada drvne sječke i ogrjevnog drva .......................................................... 43

6.1. Proizvodi i procesi u Sabirno-logističkom centru za biomasu .................................................... 43

6.2. Proizvodnja kvalitete drvne sječke i ogrjevnog drva .................................................................. 43

6.2.1. Proizvodnja kvalitetne drvne sječke .................................................................................... 43

6.2.1.1. Isporuka drvne sječke ....................................................................................................... 45

6.2.2. Proizvodnja ogrjevnog drva ................................................................................................. 46

6.2.2.1. Isporuka ogrjevnog drva ................................................................................................... 48

6.3. Deklaracija proizvoda Sabirno-logističkog centra za biomasu Leoben ...................................... 49

6.3.1. Šumska drvna sječka iz ostataka ......................................................................................... 49

6.3.2. Šumsko drvo od mekog/tvrdog debla drveta ...................................................................... 50

6.3.3. Ogrjevno drvo, breza, spremno za korištenje u kaminu .................................................... 51

6.3.4. Ogrjevno drvo, bukva, spremno za korištenje u kaminu .................................................... 52

6.3.5. Ogrjevno drvo, miješano tvrdo drvo, spremno za korištenje u kaminu ............................. 53

7. Reklamacija i upravljanje uslugama .................................................................................................. 54

8. Bibliografija ........................................................................................................................................ 55

Profesionalna potpora: .......................................................................................................................... 55

Prilog ...................................................................................................................................................... 56

I Nacionalne organizacije za standardizaciju u BTC2 partnerskim zemljama .................................... 56

II Regionalni sabirno-logistički centar za biomasu kao tržišni model za biomasu .............................. 58

III Standardni obrazac za deklaraciju proizvoda za Pogon za kogeneraciju biomase/Sabirno-logistički

centar za biomasu ................................................................................................................................. 63

IV Interne radne upute za zaposlenike u Sabirno-logističkom centru za biomasu: ............................. 64

5

1. dio

1. Opće definicije terminologije i principi vezani uz biomasu

U ovom dijelu Priručnika za Sabirno-logističke centre za biomasu definirani su i opisani termini koji će se koristiti. Također su objašnjeni najvažniji faktori konverzije između pojedinačnih mjernih jedinica. Očigledno je da parametri i faktori konverzije često odstupaju jedni od drugih u relevantnoj literaturi. To je stoga što je drvo sirovina koja raste prirodno i stoga postoji širok raspon svojstava ovisno o pojedinim vrstama drveća i specifičnom okolišu u kojem rastu. Faktori konverzije koji se koriste u sljedećim odlomcima temelje se na relevantnim normama ili su uzeti iz normi u redovnoj trgovini drvnom građom.

1.1. Normativna pravila i propisi1

Europska Norma (EN)

Norma je tehnički dokument koji služi kao pravilo, direktiva ili definicija na temelju dogovora interesnih skupina. Nacionalne normizacijske organizacije moraju prihvatiti

Europske norme kao nacionalne norme.

Tehničke specifikacije (CEN/TS)

Tehničke specifikacije (TS) su normativni dokumenti koje je sastavio i odobrio tehnički odbor. Tehničke specifikacije mogu poslužiti kao provizorne norme i mogu uključivati tehničke zahtjeve inovativne tehnologije. Tehničke specifikacije također su korisne ako se ne može postići sporazum o zajedničkoj normi i zato moraju postojati različite specifikacije jedna uz drugu. Tehničke specifikacije mogu se, ali i ne moraju,

primjenjivati kao državne norme.

CEN (Comité Européen de Normalisation) – Europski odbor za normizaciju

Razne tehničke specifikacije (CEN/TS) pripremljene su u razdoblju između 2000. i 2006. godine u Tehničkom odboru CEN/TC 335 za kruta biogoriva, a potom su razvijene u potpuno prihvaćene standarde. Većina tih normi objavljena je između 2009. i 2012. godine.

1 Primjena normi i sustava certifikacije radi osiguravanja održivosti i kvalitete krutih izvora bioenergije (EIE/11/218), edukacijski materijal,

uvod

6

ISO odbor (International Organization for Standardization) – Međunarodni odbor za normizaciju

Tehnički odbor ISO/TC 238 za kruta biogoriva osnovan je 2007. godine i namijenjen je podršci razvoja međunarodnih tržišta za kruta biogoriva. Brojne europske norme koje su već objavljene koriste se kao predlošci normi u ISO/TC 238 i djelomično se dalje

razvijaju i dopunjavaju na odgovarajuće načine.

Prve norme za kruta biogoriva objavit će se 2014. godine kao ÖNORM EN ISO. Osim nekoliko iznimaka, primjenjive europske norme tada će se zamijeniti novim normama. Ta reorganizacija će kao posljedicu imati neznatne izmjene i dopune u pogledu sadržaja. Međutim, te će norme dobiti nove brojeve. U svjetlu daljnjeg razvoja pozivamo se na nove brojeve u ovom priručniku, iako će oni postati valjani tek nakon službenog odobravanja pojedinačnih normi. Do tada se primjenjuju trenutne europske norme.

Prilog 5. sadržava popis europskih normi za krute biomase u odnosu na novi ISO broj.

1.2. Mjerne jedinice i faktori konverzije

Puni kubni metar: Puni kubni metar (pm3) jest mjerna jedinica za kubni metar punog drva bez zračnog prostora, a odnosi se na oblovinu prije obrade (piljenje, rezanje, usitnjavanje, itd.). Ova mjerna jedinica koristi se za oblovinu. pm3

OO Puni kubni metar, mjereno i naplaćeno bez kore pm3

MO Puni kubni metar, mjereno s korom i naplaćeno bez kore pm3

MM Puni kubni metar, mjereno i naplaćeno s korom Kubni metar: Kubni metar (m3) je mjerna jedinica za gotovo drvo uključujući zračni prostor (šupljine) s ukupnim volumenom od jednog kubnog metra. Ova mjerna jedinica obično se koristi za ogrjevno drvo (ogrjevno drvo, trupce, komade drveta i triješčice). Nasipni metar drvne sječke Nasipni metar drvne sječke (nm) jest jedinična mjera za posječeno drvo stavljeno na hrpu, koje ima ukupni volumen od jednog kubnog metra uključujući zračni prostor (šupljine). Ova jedinica mjere primjenjuje se za drvnu sječku i piljevinu, kao i za ogrjevno drvo i slične proizvode.

7

Apsolutna suha masa: Apsolutna suha masa (atro-tona) jest jedinica mjere za jednu tonu apsolutno suhe drvne mase (drvna masa sadržaja vode od 0 %). Ispravna primjena ove jedinične mjere zahtijeva posebnu tehničku opremu i standardizirano uzimanje uzoraka. AMM atro-tona, mjereno i naplaćeno s korom AMO atro-tona, mjereno s korom i naplaćeno bez kore Odgovarajuće drvo za daljnju obradu (rezanje ili usitnjavanje) trebalo bi se normalno mjeriti s korom. Sljedeća tablica uključuje glavne faktore konverzije između punog kubnog metra, kubnog metra i nasipnog metra. To su približne vrijednosti. One mogu odstupati ovisno o završnoj obradi, razvrstavanju i/ili zbijenosti.

Oblovina

Ogrjevno drvo

Trupci

Drvna sječka

Složeni nagomilani sitni Krupni

[pm3] [m3] [m3] [nm] [nm] [nm]

1 pm3 Oblovine 1 1,4 1,2 2 2,5 3

1 m3 ogrjevnog drva spremnog za kamin 1 m dugog, gotovog

0,7 1 0,85 1,4 1,8 2,15

1 m3 trupaca spremnih za kamin, gotovih

0,85 1,2 1 1,67 2 2,5

1 nm trupaca spremnih za kamin, gotovih

0,5 0,7 0,6 1 1,25 1,5

1 nm drvne sječke, sitne

0,4 0,55 0,5 0,8 1 1,2

1 nm drvne sječke, krupne

0,33 0,47 0,4 0,67 0,85 1

Tablica 1: Faktori konverzije za proizvode iz biomase

Izvor: Energy from Wood (Energija iz drva), str. 10

8

Mjere volumena i težine Kako bi se dobila mjera volumena iz mjere težine, mogu se primijeniti izračuni korištenjem poznatih brojeva gustoće. Gustoća drva može se značajno razlikovati između različitih vrsta drva te unutar iste vrsta drva. Razlog tomu su brojni faktori. Odstupanja mogu uzrokovati parametri poput genetike, starosti, lokacije i položaja. Stoga su svi podaci o gustoći drva približne vrijednosti. Moguće fluktuacije ili značajna odstupanja glavne vrijednosti rezultat su prirode drva. Faktori konverzije uobičajene vrste drva za industrijsku i energetsku oblovinu od volumena do suhe mase i obrnuto regulirani su na sljedeći način u Austrijskoj praksi za trgovinu drvom (ÖHU):

Vrsta drveta:

Udio kore kg/pm3MO AMM/pm3

MO

[%] [kg] [kg]

Smreka 12 475 2,11

Jela 12 475 2,11

Bor 13 570 1,75

Ariš 13 625 1,6

Europska bukva 8 707 1,41

Hrast/bagrem 15 741 1,35

Javor 10 633 1,58

Jasen 14 755 1,32

Breza

12 585 1,71

Tablica 2: Faktori konverzije za uobičajene vrste drva za industrijsku oblovinu iz suhe mase u volumen

Izvor: Austrian Wood Trade Usage (Austrijska praksa za trgovinu drvom) 2006.

1.3. Udio vode i vlažnost drva Udio vode Udio vode (M) mjeri se u odnosu na čitavu svježu masu. Ova vrijednost opisuje količinu vode u čitavoj vlažnoj biomasi (svježa masa) pri čemu se vlažna biomasa sastoji od suhe biomase (suha masa) i odgovarajućeg udjela vode. Ukratko, udio vode može se opisati kao omjer između vode i ukupne tvari. Udio vode najvažniji je parametar za određivanje kvalitete drvne sječke.

9

Vlažnost drva: Vlažnost drva (U) mjeri se u odnosu na suhu masu. Ova vrijednost opisuje omjer vodene mase i suhe masa. Vlaga se stoga može pretvoriti u udio vode i izračunati iz ovoga. Ukratko, vlaga drva može se opisati kao omjer između vode i suhe tvari. Vlaga drva je uobičajeni termin u drvnoj industriji. Međutim, u praktičnom energetskom korištenju drva, računa se samo pomoću sadržaja vode.

M=Gu-Go

Gu

∗ ��

U=GU � GO

GO

∗ ��

Tablica 3: Izračun udjela vode i vlage u %

Izvor: Energy from wood (Energija iz drva), str. 11, (prema normi ÖNORM M 7132)

M … Udio vode U … vlažnost drva

Gu … Svježa masa Go … Suha masa

Vlaga

Udio vode

Vlaga Udio vode

Vlaga Udio vode

[%] [%] [%] [%] [%] [%]

15 % 13,0 % 50 % 33,3 % 85 % 45,9 %

16 % 13,8 % 51 % 33,8 % 86 % 46,2 %

17 % 14,5 % 52 % 34,2 % 87 % 46,5 %

18 % 15,3 % 53 % 34,6 % 88 % 46,8 %

19 % 16,0 % 54 % 35,1 % 89 % 47,1 %

20 % 16,7 % 55 % 35,5 % 90 % 47,4 %

21 % 17,4 % 56 % 35,9 % 91 % 47,6 %

22 % 18,0 % 57 % 36,3 % 92 % 47,9 %

23 % 18,7 % 58 % 36,7 % 93 % 48,2 %

24 % 19,4 % 59 % 37,1 % 94 % 48,5 %

25 % 20,0 % 60 % 37,5 % 95 % 48,7 %

26 % 20,6 % 61 % 37,9 % 96 % 49,0 %

27 % 21,3 % 62 % 38,3 % 97 % 49,2 %

28 % 21,9 % 63 % 38,7 % 98 % 49,5 %

29 % 22,5 % 64 % 39,0 % 99 % 49,7 %

30 % 23,1 % 65 % 39,4 % 100 % 50,0 %

31 % 23,7 % 66 % 39,8 % 101 % 50,2 %

10

32 % 24,2 % 67 % 40,1 % 102 % 50,5 %

33 % 24,8 % 68 % 40,5 % 103 % 50,7 %

34 % 25,4 % 69 % 40,8 % 104 % 51,0 %

35 % 25,9 % 70 % 41,2 % 105 % 51,2 %

36 % 26,5 % 71 % 41,5 % 106 % 51,5 %

37 % 27,0 % 72 % 41,9 % 107 % 51,7 %

38 % 27,5 % 73 % 42,2 % 108 % 51,9 %

39 % 28,1 % 74 % 42,5 % 109 % 52,2 %

40 % 28,6 % 75 % 42,9 % 110 % 52,4 %

41 % 29,1 % 76 % 43,2 % 111 % 52,6 %

42 % 29,6 % 77 % 43,5 % 112 % 52,8 %

43 % 30,1 % 78 % 43,8 % 113 % 53,1 %

44 % 30,6 % 79 % 44,1 % 114 % 53,3 %

45 % 31,0 % 80 % 44,4 % 115 % 53,5 %

46 % 31,5 % 81 % 44,8 % 116 % 53,7 %

47 % 32,0 % 82 % 45,1 % 117 % 53,9 %

48 % 32,4 % 83 % 45,4 % 118 % 54,1 %

49 % 32,9 % 84 % 45,7 % 119 % 54,3 %

Tablica 4: Omjer udjela vode i vlage

Izvor: Energy from wood (Energija iz drva), str. 12, (prema normi ÖNORM 7132)

Utjecaj udjela vode na Kaloričnu vrijednost: Uz vrstu i veličinu korištenog drva, udio vode je od goleme važnosti u smislu energetskog korištenja drva za energetski prinos (kalorična vrijednost) korištene biomase. Budući da biomasa bez udjela vode ne postoji u prirodi, neka količina vode mora ispariti za vrijeme izgaranja. Energija (toplina) potrebna za taj postupak smanjuje neto energetski prinos. Utjecaj udjela vode na kaloričnu vrijednost korištene biomase može se izračunati pomoću sljedeće jednadžbe:

qp,net,ar

� qqqqp,net,d ∗��

��∗ �, �� ∗M

ar

Tablica 5: Utjecaj udjela vode na kaloričnu vrijednost

Izvor: ISO/FDIS 17225-1, Prilog D.2

11

qp,net,ar … Kalorična vrijednost drva sa specifičnim udjelom vode [MJ/kg]

qp,net,d … Kalorična vrijednost suhe drvne mase bez udjela vode [MJ/kg]

Mar … Udio vode u isporučenom stanju [%]

0,02443 … Konstante za toplinu isparavanja vode pri 25 °C [MJ/kg]

To pokazuje da se kalorična vrijednost drva (cca. 18,5 MJ/kg) linearno smanjuje povećanjem udjela vode.

1.4. Odabir vrste drva za oporabu energije Energetski raspon drva jest termin koji se koristi za drvo, a koristit će se za oporabu energije. U principu, bilo koja vrsta drva može se koristiti za korištenje u energetske svrhe. U praksi, postoji puno kvalitetnijih mogućnosti korištenja oblovine. Takva vrsta drva naziva se drvna građa za piljenje ili industrijska oblovina. Drvna građa za piljenje obrađuje se u pilanama, industrijska oblovina u pogonima za proizvodnju papira i pulpe. Stoga se energetsko drvo normalno dobiva iz izvora niže kvalitete i razvrstava se u skladu s odgovarajućim podrijetlom.

1.4.1. Sirovina za obradu

Oblovina za energiju: Oblovina za energiju jest vrsta sirovog drveta iz šume. Odnosi se na otpadno drvo koje se ne može prodati kao piljena drvena građa i stoga je nusproizvod ili proizvod koji ostaje neiskorišten uslijed iskorištavanja oblovine. To uključuje, na primjer, panjeve, dijelove debla, istanjene dijelove drvene građe, industrijski samljeveni otpad i celulozno drvo kao vrlo meko drvo (sitni istanjeni dijelovi) te tzv. manipulirano ili sekundarno drvo (definirano prema ÖHU 2006.). To također uključuje vrste drva koje se inače ne može prodati (ÖNORM EN ISO 17225-1:2013 Konačna verzija, Razred 1.1.3.) Drvo iz šume kratke ophodnje: Uzgajanje vrsta drveća koje brzo raste radi oporabe energije iz drva uglavnom je moguće na poljoprivrednom zemljištu na ugaru te na rubovima šuma i livada. Koriste se one vrste drveća koje brzo rastu te čiji rotacijski ciklus iznosi najviše 10 do 15 godina. Za takav uzgoj preferiraju se topola i vrba. Na kraju rotacijskog razdoblja primjenjuje se tehnologija za iskorištavanje koja je ili u potpunosti automatska, ili je strojna. U slučaju automatske tehnologije iskorištavanja, rotacijska se razdoblja održavaju u rasponu od cca. 3 do 5 godina obzirom da se u tom postupku koristi sustav iskorištavanja koji reže iskoristivo drvo za energiju u jednom radnom koraku i obrađuje to drvo u drvnu sječku. U slučaju tehnologije mehaničkog iskorištavanja, odabiru se rotacijski ciklusi do 15 godina. Energetsko drvo ruši se pomoću konvencionalne motorne pile, a potom se uklanja i skladišti kako bi se osušilo. ÖNORM EN ISO 17225-1:2013 Konačna verzija, Razred 1.1.1)

12

Ostatci iz šuma: Nakon provođenja šumskog rušenja, uz razne vrste ispiljenog drva, industrijskog drva i energetske oblovine, također se proizvode i ostatci iz šuma. Drvna sječka iz ostataka šuma proizvodi se od ostataka iskorištavanja (grane, krošnje, donji dijelovi drveta) kao i od dijelova posječenog drva od debla i panjeva. Pomoću modernih sustava iskorištavanja (npr. oporaba pomoću dizalice s užetom, jaružala, itd.) takvi se ostatci iz šuma uglavnom akumuliraju na šumske ceste i mogu se obrađivati lokalno. Vlasnici šuma od uklanjanja ostataka šuma imaju nekoliko prednosti. Poboljšanje zaštite šuma od nametnika uklanjanjem prostora za njihovo razmnožavanje, upotreba i onih vrsta drva koja se ne mogu prodati, a očišćena područja rušenja olakšavaju pošumljavanje i uzgajanje mladica. U principu, čitava biomasa iz šume mogla bi se koristiti za grijanje, međutim to se nikako ne preporučuje iz ekoloških razloga. (ÖNORM EN ISO 17225-1:2013 Konačna verzija, Razred 1.1.4.) Drvo iz šumogojstva: Drvo iz šumogojstva nastaje brigom i skrbi za živice, drveće i grmlje. Odnosi se na područja koja nisu registrirana kao šumske plantaže ili plantaže energetskog drva. Ta kategorija uključuje vrstu drva koja raste u vrtovima, parkovima, uz ceste, ili u vinogradima ili voćnjacima. ÖNORM EN ISO 17225-1:2013 Konačna verzija, Razred 1.1.7.) Okrajci od rezanja (Pločasti okrajci): Okrajke od rezanja čine komadi drva koji su nastali piljenjem debla. Ti nusproizvodi obrade drva mogu se koristiti neprerađeni, ili prerađeni u drvnu sječku. Mogu se koristiti za grijanje ili kao materijal (kao drvni materijal). (ÖNORM EN ISO 17225-1:2013

Konačna verzija, Razred 1.2.1.)

1.4.2. Krajnji proizvod za oporabu energije

Drvna sječka: Drvna sječka je usitnjena drvna biomasa u obliku komadića određene veličine, proizvedena mehaničkom obradom pomoću oštrih alata, kao što su npr. noževi. (ÖNORM EN ISO 16559:2013 Nacrt norme, Kruta biogoriva ―Terminologija, de�inicije i

opisi) Drvo za gorivo/Usitnjeno drvo: Drvo za gorivo je drobljeno/usitnjeno drvo u obliku komadića razne veličine i oblika koje se proizvodi usitnjavanjem pomoću tupih alata poput valjaka, čekića i maljeva. (ÖNORM EN ISO 16559:2013 Nacrt norme, Kruta biogoriva―Terminologija, definicije i opisi)

13

Trupci/Ogrjevno drvo Posječeno i usitnjeno energetsko drvo dužine od 20 cm do 100 cm koje se koristi u uređajima u domaćinstvu, poput štednjaka, ognjišta i sustava za centralno grijanje. (ÖNORM EN ISO 16559:2013 Nacrt norme,Kruta biogoriva―Terminologija, de�inicije i

opisi) Ogrjevno drvo/energetsko drvo: Ogrjevno drvo je gorivo na bazi drva u kojem je zadržan originalni sastav, bez mijenjanja originalnog oblika. (ÖNORM EN ISO 16559:2013 Nacrt norme, Kruta biogoriva ―Terminologija, definicije i opisi)

14

2. Standardi i njihova važnost za proizvođače biomase

Standardi su pravila čiji je cilj pružanje standardiziranog i usporedivog proizvoda / usluge. Oni definiraju zahtjeve za proizvodima i kvalifikacijama te također definiraju kako se provjerava pridržavanje takvih zahtjeva. Standardi su prijedlozi čije je pridržavanje dobrovoljno. Oni dokumentiraju trenutno stanje tehnologije za određeno polje i na taj način definiraju standard. Primjena tih pravila nije nužno zlo, već puno više doprinosi okolišu u kojem proizvođači i potrošači govore istim jezikom. Njihovom se primjenom mnogi problemi mogu riješiti već u pripremi posla i projekata.

Standarde pripremaju stručnjaci koje imenuju interesne skupine (npr. korisnici, vlasti, stručne udruge, struka, industrijski proizvođači i znanstvenici). Standardi podržavaju trgovinu širom svijeta i pomažu u racionalizaciji, osiguranju kvalitete, zaštiti društva i

sigurnosti te međusobnom razumijevanju.2

Standardi se obično pripremaju na zahtjev industrijskih predstavnika. Europska komisija također može narediti pripremu standarda, na primjer radi podržavanja Europskog zakonodavstva. Sve aktivnosti CEN-a izvode se u sklopu Tehničkih odbora (CEN/TC). Ti se odbori sastoje od stručnjaka iz interesnih skupina (proizvođači, struka, potrošači, itd.) koje je imenovala državna organizacija za standardizaciju. Tehnički odbori mogu se podijeliti u različite radne skupine (RS). Rad stručnjaka normalno podržava osoblje nacionalnih organizacija za standardizaciju koji individualnim odborima i skupinama daju sekretarijate i Voditelje projekata. Cilj standardizacije krutih biogoriva, a posebice standardizacije metoda i procesa za definiranje kvalitete i osiguranje kvalitete krutih biogoriva, jest podržati tržište i međunarodnu trgovinu krutim biogorivima. Standardi su također namijenjeni pomaganju pri unaprjeđivanju

općenite kvalitete krutih izvora bioenergije koji se koriste u Europi.3

Europski/međunarodni proces standardizacije pridržava se konkretnih pravila prema

kojima se standardi obrađuju u tri faze:

1. Faza prijedloga (radne skupine pripremaju prve nacrte za standarde; oni su označeni kao „PR“)

2. Anketa (komentari nacionalnih organizacija za standardizaciju se prikupljaju i integriraju u norme; označeni su kao „Fpr“)


uvod


uvod

15

3. Ratifikacija (Nacionalne organizacije za standardizaciju glasuju za novi standard. U slučaju ratifikacije standard se objavljuje i označava sa „EN“ ili „ISO“)4

Ilustracija 1: Međunarodni okvir za standardizaciju krutih biogoriva

Izvor: Primjena normi i sustava certifikacije radi osiguravanja održivosti i kvalitete krutih izvora bioenergije (EIE/11/218), edukacijski materijal, uvod

2.1. Koristi koje standardizacija donosi proizvođačima i potrošačima

Pridržavanjem standarda, tvrtka u početku ima priliku biti u prednosti nad konkurencijom te stvoriti povjerenje i pouzdanost kod klijenta. Sukladnost proizvoda s postojećim zakonima također se može dokumentirati putem pridržavanja standarda. Uz to, primjenom normi može se postići smanjenje troškova, npr. u proizvodnom procesu kao i u pojednostavljenom procesu trgovine gdje norme čine zajedničku osnovu između prodavača i kupaca. U području trgovine biomasom, standardi definiraju metode pomoću kojih se kvaliteta biomase može mjeriti i kategorizirati tako da kupcu postaje lakše ocijeniti prikladnost biomase i njezinu odgovarajuću cijenu. Na kraju 90-ih godina prošlog stoljeća, Europska komisija ovlastila je CEN da razvije standarde za kruta biogoriva kako bi se podržala europska energetska politika namijenjena podržavanju korištenja obnovljivih izvora energije u odnosu na pozadinske klimatske promjene


uvod

WTO

zakonodavstvo standardizacija

ISO/TC 238

Kruta biogoriva

CEN/TC 335

Kruta biogoriva

slobodna trgovina

Europska

komisija

• pomoć u standardizaciji

• promidžba

EU projekti

mandat

standardi

Informacije za

igrače na tržištu

rezultati

16

(smanjenje emisija stakleničkih plinova) te sigurnost energije (smanjenje ovisnosti o uvozu energije). U svakoj europskoj državi postoji Državna organizacija za standardizaciju (pogledajte Popis u Prilogu 1). One su također članice CEN-a. Državne organizacije za standardizaciju odgovorne su za uključivanje što je moguće šireg raspona stranki iz odgovarajućih interesnih skupina u posao vezan uz procese individualne standardizacije. Cilj je postići sporazum između uključenih nacionalnih skupina i predstavljanje istog unutar europskog procesa standardizacije.5

Za razliku od loživog ulja i prirodnog plina, gorivo iz drvne biomase po svojoj je prirodi vrlo drugačije što se tiče svojstava vezanih uz gorenje. Proizvođači i potrošači ne mogu uvijek odmah prepoznati odgovarajuća svojstva kvalitete. Serija standarda ÖNORM EN ISO 17225-1 prva je svoje vrste u svijetu koja osigurava jedinstveni alat za razvrstavanje goriva iz biomase. Spomenuta serija standarda sastoji se od sedam dijelova te se, uz konvencionalno gorivo iz drvne biomase, također u obzir uzima goriva iz poljoprivredne proizvodnje. 1. dio navedene serije standarda sadrži opće zahtjeve i valjan je u Austriji od 2010. godine, u europskoj verziji kao ÖNORM EN 14961-1. Na temelju tog standarda, moguće je definirati i podijeliti svo drvo i poljoprivredne sirovine prema njihovom podrijetlu, izvoru, vrsti trgovine i svojstvima.

Pojedinačni standardi proizvoda pripremljeni su za goriva od drvnih peleta, drvnih briketa, drvne sječke/drva za gorivo, rascijepljene oblovine i agropeleta, koji su već objavljeni kao europski standardi za korištenje u neindustrijskom području. Standard za rascijepljenu oblovinu prvi je u svom području i namijenjen je osiguravanju jasnih definicija u pogledu podrijetla, proizvodnje i kvalitete kojom će se povećati prihvaćanje ovog goriva od strane klijenata. Gorivo specifične kvalitete može se proizvoditi samo ako su kriteriji kojih se potrebno pridržavati poznati, ako ih je moguće potvrditi te ako su odobreni. Glavna korist novog standarda za proizvode jest struktura jasno definiranih razreda kvalitete u koje je moguće podijeliti proizvode. Objava neznatno prilagođene serije ISO17225 planira se za 2014. godinu i ona će uključivati agro-brikete kao novi standard proizvoda. Opseg primjene tih standarda za proizvode tada više neće biti

ograničen na neindustrijski sektor.

Nova pravila igre za sudionike na tržištu

Po objavi standarda za seriju goriva ÖNORM EN 14961, norme koje su se do tada primjenjivale morale su se povući. Kao takvi, standardi za gorivo koji su se do sada primjenjivali, kao što je ÖNORM M 7133 za drvnu sječku više ne vrijede. Po objavi i provođenju nove serije standarda, također postoji i promjena u terminologiji i budućem korištenju jezika u sektoru biomase. Drvna sječka najbolje kvalitete, koja se u praksi često spominje kao G30/W25, sada je dodijeljena Razredu kvalitete „A1“. Taj termi jamči


uvod

17

podrijetlo sirovine iz kompletnog drveta, debla ili ostataka šuma, s udjelom vode od najviše 25 % (M25), jasno definirane veličine čestica (npr. P45), s udjelom vode od najviše 1 % (A1.0) te kalorične vrijednosti od najmanje 3,6 kWh (Q3.6) po kilogramu i sa srednjom gustoćom od najmanje 150 kg/m³ za meko drvo te 200 kg/m³ za tvrdo drvo (potrebno je specificirati stvarni razred svojstava). Novi termin za drvnu sječku najbolje kvalitete je npr. „A1/P45/M25/BD150“. Drvna sječka nazvana „A2“ uglavnom je različita zbog većeg udjela pepela i vode.

Za kvalitete „B1“ i „B2“, koji uključuju zeleno drvo kao i kratke ophodnje, industrijsko i korišteno drvo, postoje dodatna ograničenja za koncentraciju dušika, sumpora, klora i teških metala. Dana 15.02.2013., pojedinačno, pojednostavljeno pravilo objavljeno je u Austriji u ÖNORM C 4005 za oporabu energije iz drvne sječke i drva za gorivo u

pogonima za biomasu iznad 500 kW.

Uspostavljanje regionalnog i nacionalnog tržišta za gorivo zahtijeva jasna pravila igre za sve sudionike na tržištu. Proizvođači su odgovorni za ispravno i pravilno označavanje goriva. Proces standardizacije podržava razvoj sveobuhvatnog sustava osiguranja kvalitete kako bi zadovoljio zahtjeve i očekivanja klijenata.

2.2. Terminologija, definicije i opisi

prEN ISO 16559:2013 Kruta biogoriva – Terminologija, definicije i opis

Ovaj standard definira uvjete koji se odnose na čitavu standardizaciju u sklopu primjene ISO/TC 238 „Kruta biogoriva“. Taj se standard primjenjuje na kruta biogoriva koja

dolaze iz sljedećih izvora:

• Šumarstvo i uzgoj drveća

• Poljoprivreda i hortikultura

• Akvakultura

FprEN ISO 17225-1:2013 Kruta biogoriva – specifikacije i razredi goriva – 1. dio: Opći zahtjevi

Ovaj standard definira razrede goriva i specifikacije za kruta biogoriva obzirom na kvalitetu. Cilj tog standarda jest pružiti koherentne i jasne principe klasifikacije za kruta biogoriva na temelju: „Podrijetla i izvora“, „Oblika u kojem se trguje“ (npr. peleti, drvna sječka, …) i „Svojstava “ (npr. udio vode, udio pepela, …), kako bi se omogućilo jasno deklariranje proizvoda. Ovaj standard sadrži razvrstavanje na temelju podrijetla i izvora biogoriva. Postoje četiri glavne skupine krutih biogoriva na temelju podrijetla unutar

18

hijerarhijskog klasifikacijskog sustava: „drvna biomasa“, „travnata biomasa“, „voćna biomasa“ i „definirane i nedefinirane mješavine“. 6. Standardi proizvoda povezani sa serijom standarda definiraju kvalitetu razreda i specifikacije drvnih peleta i stoga podržavaju korištenje goriva u stambenim zgradama, malim, poslovnim i javnim zgradama. Cilj tih standarda jest pružiti koherentne i jasne principe razvrstavanja za kruta biogoriva i time osigurati alat koji omogućuje učinkovitu trgovinu gorivima te lakše razumijevanje između prodavatelja i kupaca, kao i alat za pomoć pri komunikaciji i razumijevanju s proizvođačima i uređajima. Ta norma također olakšava službeno odobrene postupke i izvještavanje. Također je moguće uspostaviti certifikacijski sustav na temelju tih standardnih zahtjeva. Standard proizvoda postoji za sljedeće vrste goriva: FprEN ISO 17225-2:2013 Kruta biogoriva – specifikacije i razredi goriva – 2. dio:

Razvrstani drvni peleti

FprEN ISO 17225-3:2013 Kruta biogoriva – specifikacije i razredi goriva – 3. dio:

Razvrstani drvni briketi


Razvrstana drvna sječka


Razvrstano ogrjevno drvo


Razvrstani nedrvni peleti


Razvrstani nedrvni briketi

2.3. Osiguranje kvalitete

EN 15234-1:2011, Kruta biogoriva – specifikacije i razredi goriva – 1. dio: Opći zahtjevi

Ovaj dokument definira procese za ispunjavanje zahtjeva i opisuje mjere koje će osigurati odgovarajuće povjerenje u pridržavanje specifikacija biogoriva. U obzir se uzima čitav lanac nabave, u rasponu od dostave sirovina do mjesta dostave za krajnjeg korisnika. Cilj ovog dokumenta jest osigurati alat za učinkovitu trgovinu biogorivima i dati kratke upute za mjere osiguranja kvalitete koje se lako primjenjuju i ne izazivaju 6 Primjena normi i sustava certifikacije radi osiguravanja održivosti i kvalitete krutih izvora bioenergije (EIE/11/218), edukacijski materijal,

uvod

19

neprimjeren administrativni posao. Postoje različiti zadatci koje treba provesti kako bi se ispunio sustav osiguranja kvalitete za kruta biogoriva na temelju EN 15234, ovisno o položaju sudionika na tržištu u sklopu lanca nabave. Dobavljač sirovina prvi je sudionik u lancu nabave za kruta biogoriva koji osigurava sredstva kao sirovinu za oporabu energije i odgovoran je za točnu specifikaciju podrijetla, izvora i lokacije dobavljenih sirovina. U sklopu čitavog lanca nabave mora biti dostupna dokumentacija i mora se omogućiti sljedivost drvne sječke. Proizvođač drvne sječke provjerava sukladnost sve ulazne dostave sirovina s postojećim specifikacijama dobavljača sirovina vezano uz podrijetlo i izvor sirovina. Trgovac drvnom sječkom provjerava je li drvna sječka sukladna s postojećim specifikacijama proizvođača drvne sječke na etiketi proizvoda ili ugovora o dobavi pri samoj dostavi. Trgovac se pridržava 6 jasno definiranih uzastopnih faza kako bi se osigurala kvaliteta tijekom čitavog lanca nabave. Potrošač drvne sječke provjerava je li etiketa na drvu sukladna s parametrima definiranima u ugovoru o

opskrbi.7

Deklaracije proizvoda trebaju uvijek biti uključene, bez obzira na način prodaje krajnjeg proizvoda (u rasutom stanju ili u ambalaži). Ako se proizvodi na tržištu prodaju u ambalaži, deklaracija proizvoda mora biti na ambalaži kao listić (tzv. etiketiranje). Uz robu u rasutom stanju uvijek treba biti dostavnica koja sadrži sve parametre kvalitete. Deklaracije proizvoda moraju/trebaju se izdati za svaku isporuku, bez obzira na oblik u kojem se takva isporuka prodaje. Standard EN – 15234-1 definira sljedeće minimalne

specifikacije kvalitete za kruta biogoriva na deklaraciji:

Dobavljač, oblik stavljanja na tržište, podrijetlo i izvor, država/države (mjesto) podrijetla, - specifikacija svojstava (sukladno s relevantnim dijelovima prEN ISO 17225), kemijska

obrada materijala (da/ne), potpis, datum

Glavna svrha normi za proizvode povezanih s ovom serijom standarda jest osiguravanje kvalitete krutih biogoriva tijekom čitavog lanca nabave, od podrijetla do dostave, te stvaranje odgovarajućeg povjerenja u ispunjavanje kvalitete definiranih zahtjeva. Cilj ovog dokumenta jest osigurati temelj za učinkovitu trgovinu krutim biogorivima. Serija standarda EN 25234 nije uključena u ISO norme. Najvažniji standardi vezani uz

osiguranje kvalitete za ovaj priručnik su sljedeće:

EN 15234-4:2012 Kruta biogoriva – Osiguranje kvalitete goriva – 4. dio: Drvna sječka za neindustrijsku uporabu

EN 15234-5:2012 Kruta biogoriva – Osiguranje kvalitete goriva – 5. dio: Ogrjevno drvo

za neindustrijsku uporabu


uvod

20

2.4. Uzimanje uzoraka, priprema uzoraka, uzimanje poduzoraka

EN 14778:2011 Kruta biogoriva - Uzorkovanje

Ovaj dokument definira procese za pripremu planova uzimanja uzoraka i pripremu certifikata, kao i za uzimanje uzoraka krutih biogoriva, na primjer iz mjesta podrijetla sirovina, iz proizvodnog pogona, iz dostave, na primjer iz kamionske dostave, ili iz skladišta. On pokriva ručne i automatske procese i primjenjuje se na kruta biogoriva definiranih svojstava. Taj se proces može primijeniti na sitni materijal (veličina čestica do 10 mm), krupni materijal (veličina čestica do 200 mm) te bale i grubi materijal s veličinom čestica iznad 200 mm. Procesi su prikladni za uzorkovanje radi određivanja udjela vode, udjela pepela, kalorične vrijednosti, nasipne gustoće, krutosti, distribucije veličine čestica, proces taljenja pepela i kemijski sastav.

Prilikom uzimanja uzoraka potrebno je obratiti posebnu pažnju kako bi se osigurala reprezentativnost uzetog uzorka. Taj standard također uključuje informaciju o

uređajima za uzorkovanje, kao o procesima za izračun ispravnog broja uzorka.8

EN 14780:2011 Kruta biogoriva – Priprema uzoraka

Ovaj dokument definira procese za smanjenje ukupnih uzoraka (ili pojedinačnih uzoraka) na veličinu uzorka za laboratorij, a od uzoraka za laboratorij na poduzorke i općenite uzorke za analizu. Primjenjuje se na kruta biogoriva. Definirani procesi mogu se primijeniti za vrijeme pripreme uzoraka, na primjer, ako se uzorci moraju provjeravati obzirom na udio energije, udio vode i pepela, nasipnu gustoću, mehaničku

snagu, distribuciju veličine čestica, ponašanje taljenja pepela, kemijski sastav i nečistoće.

Navedeni procesi nisu namijenjeni za korištenje na vrlo velikim uzorcima koji su potrebni za provjeru sklonosti izvijanju. Prilikom smanjenja uzoraka mora se voditi

računa da je svaki poduzorak i dalje reprezentativan za ukupni uzorak.9

prEN ISO 18134-1:2013 Kruta biogoriva – određivanje udjela vode – sušenje u sušioniku

– 1. dio: Ukupni udio vode – Referentni postupak

Ovaj standard definira proces kako bi se odredio ukupan udio vode uzorka krutog biogoriva sušenjem u sušioniku i trebao bi se primjenjivati ako je potrebna izrazita točnost udjela vode. Primjenjivo na sva kruta biogoriva. U ovom postupku uzorak

8Primjena normi i sustava certifikacije radi osiguravanja održivosti i kvalitete krutih izvora bioenergije (EIE/11/218), edukacijski materijal,

uvod


uvod

21

biogoriva (min. 300 g) suši se pri temperaturi od 105° sve dok se ne postigne konstantna masa, a udio vode se tada računa kao postotak gubitka mase uzorka. Proces

ispravka sile gibanja je uključen.10

prEN ISO 18134-2:2013 Kruta biogoriva – određivanje udjela vode – sušenje u sušioniku

– 2. dio: Ukupni udio vode – Pojednostavljeni postupak

Taj standard definira postupak za određivanje ukupnog udjela vode u uzorku krutog biogoriva sušenjem u sušioniku. Može se primijeniti ako nije potrebna izuzetna točnost, npr. za redovni nadzor proizvodnje u radu. Definirani postupak primjenjiv je na sva kruta biogoriva. Kako bi se odredio ukupan udio vode pomoću pojednostavljenog postupka, uzorak biogoriva suši se na zraku pri temperaturi od 105 ° sve dok se ne postigne konstantna masa, a udio vode tada se računa kao postotak gubitka mase

uzorka.11

prEN ISO 18134-3:2013 Kruta biogoriva – određivanje udjela vode – sušenje u sušioniku – 3. dio: udio vode u uzorcima za opću analizu

Ovaj standard definira postupak za određivanje udjela vode u analizi uzorka sušenjem uzorka u sušioniku. Definirani postupak primjenjiv je na sva kruta biogoriva. U tom procesu, uzorak za analizu biogoriva suši se pri temperaturi od 105 C, a udio vode se potom računa iz gubitka mase uzorka. Mogu se koristiti automatski uređaji ako je postupak potvrđen referentnim uzorcima biomase odgovarajuće vrste biomase. Automatski uređaji moraju ispunjavati sve zahtjeve ovog standarda u pogledu veličine

uzorka, temperature, atmosfere i točnosti vaganja.

10

Primjena normi i sustava certifikacije radi osiguravanja održivosti i kvalitete krutih izvora bioenergije (EIE/11/218), edukacijski materijal,

uvod

11Primjena normi i sustava certifikacije radi osiguravanja održivosti i kvalitete krutih izvora bioenergije (EIE/11/218), edukacijski materijal,

uvod

22

3. Ciljevi i okvir sustava osiguranja kvalitete za kruta biogoriva na bazi

drva

Dinamičko i održivo EU tržište za kruta biogoriva zahtijeva primjenu i općenito korištenje standarda kako bi optimizirala postupke između proizvođača, trgovaca i potrošača (Langheinrich, Kaltschmitt 2006.). Zahtjevi za kvalitetom potrošača razlikuju

se ovisno o odgovarajućoj količini o kojoj je riječ. Općenito, postoje dvije skupine:

- Mali krajnji potrošači koji traže gorivo visoke kvalitete sa vrlo strogim

specifikacijama.

- Veliki krajnji potrošači koji mogu trošiti gorivo gotovo bilo koje kvalitete te imaju

vrlo niske zahtjeve u svojim toplanama.

Prema ISO 9001, Sustav upravljanja kvalitetom (QM) općenito se sastoji od sljedećih koraka: Planiranje kvalitete (QP), Kontrola kvalitete (QC), Osiguranje kvalitete (QA) i Unapređivanje kvalitete (QI). Te smjernice bave se samo odlomcima o osiguranju i kontroli. Osiguranje kvalitete gorica (QA) ima za cilj izgradnju sigurnosti i povjerenja te pomaganja u pridržavanju specifikacija i razreda normi proizvoda zajedno s važnim odlomcima Kontrole kvalitete (QC). Svrha osiguranja/kontrole kvalitete u čitavom lancu nabave jest zajamčiti povjerenje u proizvođača krutih biogoriva vezano uz standarde i

protok informacija putem lanca nabave.

Odlomak za uvod (primjenu) Sustava osiguranja /kontrole kvalitete naveden je u standardu EN 15234. Ilustracija 1 opisuje kako sustav može pokriti predmetni dio lanca nabave te kako mu može pomoći.

Ilustracija 2: Lanac nabave za kruta biogoriva (izmijenjeno i dopunjeno iz EN 15234)

Izvor: EN 15234, BTC2, interni dijagram

Prednost uvođenja Sustava osiguranja/Kontrole kvalitete jest organizirana, isplativa trgovina krutim biogorivima na europskom tržištu. Predmetni sustav također jamči krajnjem potrošaču kupnju biološkog krutog goriva koje je sukladno sa zahtjevima koje taj potrošač postavlja i daje proizvođaču priliku za optimizaciju, provjeru i proizvodnju

proizvoda koji je sukladan sa zahtjevima na tržištu.

Lanac nabave

Sirovine (npr.

ostatci iz šuma)

Identifikacija i

prikupljanje

sirovina

Proizvodnja/

priprema krutog

biogoriva

Trgovina i

isporuka krutih

biogoriva

Krajnji korisnik

prima kruto

biogorivo

Krajnje

korištenje (npr.

u jedinici za

izgaranje)

23

3.1. Ocjena lanca energetskog drva u standardizaciji

GLAVNE FAZE LANCA NABAVE ENERGETSKOG DRVA

FA

ZE

KO

JE S

E O

CJE

NJU

JU U

ST

AN

DA

RD

U

Upravljanje šumama/planiranje šuma

Iskorištavanje energetskog drva u šumi i/ili opskrba

nusproizvodima

Prijevoz specijaliziranim tvrtkama (sjeckalica, preša,

cjepač) ;

Obrada sirovina u kruto gorivo (rezanje, cijepanje,

sjeckanje)

Prijevoz od mjesta proizvodnje u postrojenje (distribuciju);

Prodaja energije (trgovina);

FA

ZE

K

OJE

NIS

U

OC

IJEN

JEN

E Distribucija energije i krajnja potrošnja.

Ilustracija 3: Energetsko drvo za glavne faze lanca nabave

Izvor: interni dijagram, BTC2

Proizvodni lanac za kruta biogoriva na bazi drva

Lanac nabave za kruta biogoriva može uključivati jedan ili više procesa. Svaki pojedinačni proces može se i sam sastojati od jedne ili više faza. Pojedinačne faze mogu dovršiti razne tvrtke ili pojedinci. Općenito gledajući, lanac nabave može se podijeliti u 3 različita procesa: Nabava (proces sirovina), Obrada (Proizvodni proces) i Distribucija(Prodaja). Važno je razumjeti veze između procesa Nabave, Obrade i Distribucije. Svaki individualni proces i faza procesa u lancu nabave može imati značajan

utjecaj na kvalitetu krajnjeg proizvoda.

24

Ilustracija 4: Lanac nabave u procesu

Izvor: Upute za Sustav osiguranja kvalitete CEN/TR 15569:2009

Čitav lanac nabave treba uzeti u obzir kako bi se osiguralo pravilno upravljanje resursima. Uzimajući u obzir Demingov ciklus ili PDCA ciklus (Plan, Do, Check, Act - planiraj, učini, provjeri, djeluj), glavni cilj je kontinuirano unaprjeđenje. Važni koraci uključuju:

I Pronalazak, prikupljanje, organizaciju zahtjeva uključujući određivanje važnosti. II Suradnju u izvršenju zadataka III Podržavanje razvoja IV Procjenu, poboljšanje prijedloga, predviđanje učinaka

Pitanja vezana uz kvalitetu goriva trebala bi biti dijelom akcijskog plana. Možete započeti anketom o općenitim pitanjima:

• Određivanje jasnih ciljeva u dugoročnom pristupu – kontinuirani napredak u planiranju

• Mjere i strategije za provedbu (ulaganje, istraživanje i razvoj, daljnja obuka, stvaranje poticaja, itd.)

• regionalni, nacionalni, bilateralni ili EU poticaji i financiranje za ulaganje u obnovljivu energiju

• aktivnosti okrenute prema budućnosti u pogledu korištenja regionalnih resursa energetskog drva s dostupnim potencijalom

• opskrbni lanci i poslovni modeli za šumsko i poljoprivredno drvo (iskorištavanje, prijevoz i skladištenje)

25

• Osiguranje kvalitete i kontrola goriva iz drvne biomase

• provjerite trenutne poslovne uvjete i definirajte trajne AQ/AC mjere.

3.2. Opće mjere osiguranja i kontrole kvalitete

Kvalitete goriva u lancu nabave i kontrola kvalitete krutog goriva iz drvne biomase osigurava sljedivost i daje klijentima sigurnost da su svi procesi u lancu nabave pod kontrolom. Glavne procedure koje treba uvesti pokrivaju ključna područja sljedivosti, zahtjeve koje proizvodi moraju zadovoljavati i deklaracije proizvoda. Koristeći predložene strukture i metodologiju objašnjenog QA/QC sustava, osigurani su potvrda podrijetla i sigurna kontrola faktora koji utječu na kvalitetu te doprinose stvaranju povjerenja među krajnjim korisnicima vezano uz kvalitetu goriva. Sustav osiguranja kvalitete treba biti jednostavan, uzrokovati što je manje moguće birokratskog posla i

podržavati potencijal učinkovitosti.

Definicije Osiguranja kvalitete (QA) i Kontrole kvalitete (QC) (u skladu s EN 15234-

1:2011; str. 10):

„Kontrola kvalitete“ uključuje kontrolu kvalitete proizvoda ili procesa kako bi se na najučinkovitiji i financijski najpovoljniji način osigurala isporuka proizvoda i usluge u

skladu s traženim svojstvima.

„Osiguranje kvalitete“, s druge strane, uglavnom uključuje procjenu proizvoda i procesa

na temelju podataka koje je osigurala kontrola kvalitete. Podaci su korišteni za:

a) izgradnju povjerenja u proizvodnom lancu; pridržava se traženih specifikacija, procesi

se provode ispravno te

b) postizanje dosljednosti tijekom duljeg razdoblja (stabilnost u rezultatima procesa) i

kako bi se potvrdili traženi učinci unaprjeđivanja kvalitete.

Važan dio QA/QC sustava je obvezna dokumentacija koja bi trebala pokriti sljedeća

široka područja prema EN 15234:

• Sljedivost/dokaz podrijetla sirovina

• Proizvodne zahtjeve

• Prijevoz, rukovanje i skladištenje nakon proizvodnje

• Konačne specifikacije goriva

3.2.1 Sljedivost i dokaz podrijetla

Općenito, svi sudionici u opskrbnom lancu odgovorni su za osiguravanje sljedivosti podrijetla i izvora materijala koji su im isporučeni. Kako bi se osigurao ispravan dokaz

26

podrijetla, izvor i podrijetlo treba jasno opisati. Tablica 1 u prEN ISO 17225-1 daje strukturiranu klasifikaciju za podrijetlo i izvor. Detaljne informacije o izvoru, podrijetlu i mjestu (država, regija unutar države) određivanja/specifikacija proizvoda važne su za opis nekoliko svojstava drva na temelju tipičnih vrijednosti, ovisno o odgovarajućoj vrsti sirovina. Proizvođači /dobavljači imaju na raspolaganju dobar instrument za dokaz podrijetla koji im pomaže u ispunjavanju zahtjeva EU TR direktiva. Što su informacije o dokazu podrijetla detaljnije, vezano uz izvor i sastav vrsta materijala ili proizvoda, lakše

ih je kasnije dodijeliti.

3.2.2 Proizvodni zahtjevi

Zahtjevi QA/QC sustava uglavnom ovise o složenosti (broj faza) i standardima/zahtjevima proizvedenih krutih biogoriva. Ti faktori zahtijevaju mjere različitog opsega i koraka u dokumentiranju raznovrsnih detalja. Zahtjevi o obvezujućoj dokumentaciji ili mjere procesa trebale bi se uzeti u obzir na razini isplativosti kako ne bi uzrokovale dodatne, nepotrebne troškove proizvođačima i dobavljačima.

Prema EN 15234-1, procedura za uvođenje QA/QC sustava u proizvodnju normalno se sastoji od sljedećih 6 faza:

1. Definicija specifikacija

2. Dokumentiranje faza u proizvodnom lancu

3. Analiza faktora koji utječu na kvalitetu goriva i rezultate poslovanja

4. Pronalaženje i dokumentiranje Kritičnih kontrolnih točki (KKT)

5. Odabir odgovarajućih mjera za izgradnju povjerenja među klijentima

6. Priprema dokumentacije pravila za zasebno rukovanje neodgovarajućim/manjkavim

materijalom i krutim gorivima

3.2.3 Objašnjenje zahtjeva krutog goriva iz drvne biomase

Definicija specifikacija biogoriva

Ovo je prvi i najvažniji korak u lancu jer utječe na odluke vezane uz odabir strojeva/procesa, sirovina i proizvodnog pogona. Specifikacije mogu ovisiti o zahtjevima na tržištu, zahtjevima klijenata i tehničkom potencijalu proizvođača/potrošača. Mnoga

27

svojstva trebaju se definirati u skladu s ovim specifikacijama za kruta goriva. Trebala bi biti sukladna s razvrstavanjem prema FprEN ISO 17225, kao i sa zakonskim propisima. Uz to, potrebno je obratiti pozornost na moguć učinak namjernih i nenamjernih

nečistoća za vrijeme proizvodnog procesa krutih goriva.

Dokumentiranje pojedinačnih faza proizvodnog procesa

Čitav procesni lanac treba predstaviti pomoću jednostavnog dijagrama toka. Uz to, treba objasniti i ocijeniti odgovarajuće odgovornosti i nadležnost. Dokumentiranje administrativnih pitanja u proizvodnji i distribuciji krutih goriva može imati pozitivan

učinak na prodaju.

Analiza faktora vezanih uz kvalitetu goriva i radnu uspješnost

Kvaliteta biogoriva i radna uspješnost proizvođača uglavnom ovisi o sljedećim

faktorima:

a) Pripremna procjena podrijetla i izvora goriva, kao i ocjena redovne

dostave, dio su ispitivanja održivosti sirovina i dobavljača.

b) Faktori koji uključuju izvedbu i skladištenje koji utječu na postizanje i

održavanje svojstava goriva.

c) Kvalifikacija osoblja (znanja (know-how), vještine, daljnja obuka)

Pronalaženje i dokumentiranje Kritičnih kontrolnih točki (KKT)

Važno je potražiti i definirati važne kritične kontrolne točke u lancu nabave. Definirane kritične kontrolne točke moraju se moći lako provjeriti/dokumentirati i moraju biti važne u pogledu kontrole i unaprjeđivanja kvalitete. Za definirane točke mogu se primijeniti stvarni testovi putem vizualne procjene, uzimanja uzoraka te ocjenjivanja i kontrole pomoću instrumenata. KKT je potrebno provjeravati u redovno definiranim intervalima i u skladu s definiranim vrijednostima. Podrška takvih procesa trebala bi biti

isplativa i pojaviti se kao sastavni dio QA/QC sustava.

Upravljanje procesima na temelju kritičnih kontrolnih točaka važan je instrument osiguravanja kvalitete, a također služi i za sprječavanje odbijanja od strane klijenata. Ključni klijenti mogu dati proizvode na provjeru svojstava važnih za njihove procese. Ako želite isključiti odbijanja kao proizvođač/dobavljač, potrebno je osigurati potvrdu kontrole tijekom čitavog lanca nabave za kritične kontrolne točke (KKT).

28

3.3. Odabir odgovarajućih mjera za izgradnju povjerenja

Sigurnost i povjerenje potrošača/klijenata može se dobiti primjenom odgovarajućih mjera. U nastavku se nalaze neki primjeri takvih mjera:

• Jasno i potpuno označavanje

• Jasno definirane odgovornosti

• Potvrda daljnje obuke osoblja

• Jasno definirani radni procesi

• Ugradnja dostatnih mjera kontrole kvalitete (provjera, praćenje, bilježenje)

• Točno dokumentiranje procesa i rezultata ispitivanja

• Uspostavljanje postupka reklamacije

Materijal koji nije sukladan sa zahtjevima mora se odvojiti u svakoj fazi proizvodnog lanca. To također uključuje dodatne mjere poput npr. prosijavanja prevelike drvne sječke. Gorivo koje nije sukladno sa zahtjevima također se može dostaviti/prodati nakon

odvajanja kao serija za primjenu s nižim zahtjevima za kvalitetom.

Prijevoz, rukovanje/prijenos/skladištenje

Važni faktori koji utječu na krajnju kvalitetu krutih goriva iz drvne biomase su također i čisto skladište, prijenos i prijevoz. Procesi i postupci te faze trebaju se dokumentirati i oni čine sastavni dio definiranog QA/QC sustava. Gubitak na kvaliteti krutih goriva može se u potpunosti izbjeći pažljivim skladištenjem, prijenosom i prijevozom. Istovremeno, klijent se može osloniti na održive razine kvalitete ako se pridržava definiranih radnih

procesa.

Važno je uzeti u obzir sljedeće faktore (na temelju EN 15234-1):

• Vrijeme i klimatske uvjete (npr. vlaga)

• Veličinu, konstrukciju i uvjete skladišnog prostora

• Moguće infekcije (gljivice)

• Prikladnost i čistoću alata, uređaja i instrumenata

• Utjecaj prijevoza na gorivo (stvaranje prašine, mehanički otpor...)

• Obuku i uvježbavanje uključenog osoblja

29

2. dio

4. Smjernice za prihvaćanje i dostavu goriva iz biomase u Sabirno-

logističkom centru za biomasu

Regionalni Sabirno-logistički centar za biomasu u Štajerskoj je lokalna sabirna stanica za drvo i gorivo iz biomase (drvna sječka, ogrjevno drvo) najviše kvalitete, a njome upravlja skupina poljoprivrednika. Poljoprivrednici djeluju kao ulagači i operateri Sabirno-logističkog centra za biomasu puno radno vrijeme i povremeno. Specifično planirani kriteriji ulaganja jamče sudjelovanje poljoprivrednika zajedno s čitavim vrijednosnim lancem. Takav pristup stvara dodanu vrijednost kako za uključene ulagače, tako i za potrošače. Kao rezultat opsežne distribucije Sabirno-logističkih centara za biomasu planiranih u Štajerskoj, kupcima se osigurava zajamčena dugoročna dobava za njihove sustave grijanja na biomasu. Segment kupaca u Sabirno-logističkim centrima za biomasu pokrivaju mala i srednja trgovačka društva, privatni klijenti te mali i srednji okružni

sustavi grijanja u lokalnim zajednicama.

Ove se smjernice primjenjuju na lokaciju Biomassehof Leoben, Humusweg 4, 8712 Niklasdorf u trenutnoj verziji. Temelje se na smjernicama za primjenu mjerenje mase industrijske oblovine Ugovora o suradnji FHP (1994.), na Smjernicama za prihvatljivost

drva, Celulozno drvo Austrije (Rev. 7) i na standardima navedenima u 2. poglavlju.

4.1. Prihvaćanje izračuna suhe mase (Atro) Sabirno-logistički centar za biomasu Leoben ima prostor za rukovanje obračunom i za skladištenje suhe (atro) mase zbog svoje opreme – mosna vaga (koja se može umjeriti). Stoga se prihvaćanje temelji na izračunu suhe mase. Individualne radne faze opisane su u nastavku.

4.1.1. Izmjera mase tereta u dostavljenom stanju

Svježa masa sušena na zraku svakog tereta jest razlika između bruto mase dostavnog vozila (vozilo + teret) mjereno pri dolasku i tare dostavnog vozila (vozilo nakon istovara) mjereno kada odlazi iz pogona. Sljedeća pitanja definirana su kao standard:

• Mjerenje mase treba provoditi samo pomoću umjerene vage.

• Dostavno vozilo koje dolazi na lokaciju i odlazi s nje, kao i teret, mora biti bez nečistoća prije vaganja (snijeg, led, prljavština i slične nečistoće).

30

• Mora se osigurati da su iste osobe u vozilu pri vaganju na dolasku i vaganju na odlasku (ili su iste osobe izvan vozila).

Dijagram toka vaganja:

I Identifikacija vozila, dobavljača i materijala ispred ili na mosnoj vagi o Unos podataka u sustav (mosna vaga i program prihvaćanja)

• Dostavno vozilo: broj registracijske tablice

• Dobavljač: ime, adresa, mjesto odlaska, broj dobavljača/dostavnice

• Materijal: vrsta dostavljenog tereta II Dozvolite vozilu da se doveze na mosnu vagu i provjerite položaj III Vaganje vozila – prvi prijelaz IV Nastavak do mjesta utovara/istovara V Utovara/istovar VI Vaganje vozila – drugi prijelaz, provjerite položaj VII Prijenos dokumenata:

o Evidencija vaganja o Propusnica za prihvaćanje/dostavu o Račun u slučaju plaćanja gotovinom

Otisnuta vrijednost mase rezultat je izračuna vaganja koji se primjenjuje u svrhe obračuna.

Ilustracija 5: Prihvaćanje energetskog drva računanjem suhe (Atro) mase

Izvor: LK Stmk, Šumarsko udruženje Štajerske

31

4.1.2. Uzimanje uzoraka oblovine

Iz dostavljene količine potrebno je uzeti reprezentativan uzorak kako bi se odredila atro (suha) masa. Sječka se uzima pomoću motorne pile (uključujući alat za prikupljanje) odmah prije ili odmah nakon izračuna svježe mase. Uzorak se odmah priprema i analizira radi izračuna suhe tvari. Plan toka uzorkovanja sječke za dostavu oblovine:

I Uzorkovanje se mora obaviti odmah nakon izračuna svježe mase. Za drvu građu (duljina > 2 m), uzorak sječke mora biti s najmanje 10

odgovarajućih debla, za kratko drvo (duljina < 2m) s najmanje 156 debala u teretu, iz motornog vozila i iz prikolice.

III Za drvu građu, uzorci se mogu uzeti samo iz područja s najmanjom udaljenošću od 50 cm dotičnog debla do kraja debla. Za kratko drvo, potrebno je odabrati područje s razmakom od najmanje 15 cm. Za drvnu građu treba načiniti pojedinačne rezove u liniji unutar dozvoljenog raspona. Kod kratkog drva treba ravnomjerno rasporediti predmetni broj uzoraka sječke preko gornje strane zasjeka.

IV Uzorkovanje mora predstavljati čitav teret. Snijeg, led i druge nečistoće moraju se ukloniti s oblovine prije uzimanja uzoraka. Uzorkovanje mora predstavljati čitav teret. Snijeg, led i druge nečistoće moraju se ukloniti prije uzimanja uzoraka. U slučaju snijega i leda na drvetu, svako deblo s jedne strane tereta treba koristiti za uzimanje uzoraka sječke u jednoj liniji, od vrha do dna. Ako uzimanje uzoraka s bočne strane nije moguće za kratko drvo, treba uzeti uzorke sječke s one strane primjerka za uzorkovanje koji nije pokriven ledom, u slučaju da su komadi pokriveni snijegom i ledom.

VI Uzorci se uzimaju pomoću motorne pile. Motorna pila mora uvijek biti oštra i imati stalnu napetost. Motorna pila mora biti opremljena alatom za prikupljanje uzoraka koji prikuplja čitav uzorak.

VII Rezovi koji se rade motornom pilo moraju se načiniti preko polovice presjeka debla do središta debla uzoraka. Čitav uzorak dostave mora se isprazniti u odgovarajući spremnik, jasno označen i pripremljen za daljnju analizu. Mora biti zaštićen od prodiranja vlage i isušivanja.

VII Čitav uzorak dostave mora se isprazniti u odgovarajući spremnik, jasno označen i pripremljen za daljnju analizu. Mora biti zaštićen od prodiranja vlage i isušivanja.

32

Ilustracija 6: Uzimanje uzoraka dostavljene oblovine Izvor: LK Stmk, Šumarsko udruženje Štajerske

4.1.3. Uzimanje uzoraka drvne sječke

Iz količine koja se dostavlja potrebno je uzeti reprezentativan uzorak kako bi se odredila atro (suha) masa. Uzorci se mogu uzeti na tri različita načina. Mogućnost 1 je uzeti uzorak za vrijeme ili odmah nakon istovara. U tom slučaju uzorci se uzimaju iz najmanje 6-10 različitih položaja istovarene drvne sječke (hrpe). Mogućnost 2 jest uzeti uzorak izravno iz vozila koje dostavlja ili odvozi materijal. Mogućnost 3 jest uzeti uzorak za vrijeme istovara drvne sječke. Uzorak se uzima u pravilnim razmacima iz žlice utovarivača.

Plan toka za uzimanje uzoraka drvne sječke:

Mogućnost 1:

� Za vrijeme istovara ili odmah po istovaru uzima se materijal iz rasutog tereta pomoću zidarske žlice na licu mjesta, u pravilnim razmacima, s najmanje 6-10 različitih mjesta s hrpe. Mora se prikupiti ukupna količina od cca. 10 litara uzorka materijala.

� Potrebno je osigurati da se uzorci ne uzimaju iz gornjeg sloja jer takvi uzorci mogu već biti osušeni ili dodatno navlaženi kao posljedica kiše, a moglo je doći do miješanja sitnih i krupnih čestica na površinskom sloju. Kako bi se dobio reprezentativni uzorak, potrebno je ukloniti gornji sloj (cca. 10-20 cm). Također se treba pobrinuti da okolni materijal isporuke ne sklizne dolje.

33

� Uzorak materijala za testiranje puni se u kantu pomoću dovoljno velike zidarske žlice. U slučaju kiše, uzorak u kanti mora se zaštititi od dodatnog vlaženja stavljanjem poklopca na kantu.

� Uzorak materijala koji se uzima puni se u odgovarajući spremnik i temeljito miješa. Nastala homogena smjesa uzorka odmah se priprema za daljnju analizu putem uzimanja poduzoraka.

Mogućnost 2:

� Uzorci se uzimaju na dostavnom vozilu (koje se može koristiti samo za industrijsku drvnu sječku).

� Uzorak materijala uzima se pomoću dovoljno velike zidarske žlice. Gornji sloj ne smije se koristiti za uzimanje uzoraka.

� Gornji sloj (cca. 10-20 cm) mora se ukloniti. Osim toga, treba se pobrinuti da okolni dostavljeni materijal ne sklizne dolje.

� Uzorke treba uzeti s najmanje 8 položaja. Mora se osigurati reprezentativnost uzorka.

� Uzorak materijala za testiranje puni se u kantu pomoću zidarske žlice. U slučaju kiše, uzorak materijala u kanti mora se zaštititi stavljanjem poklopca na kantu.

� Uzorak materijala koji se uzima puni se u odgovarajući spremnik i temeljito miješa. Nastala homogena smjesa uzorka odmah se priprema za daljnju analizu putem uzimanja poduzoraka.

Mogućnost 3:

� Uzorci se uzimaju izravno tijekom utovara drvne sječke. � Pojedinačni uzorci uzimaju se izravno s prednje strane žlice utovarivača. To

se obavlja tijekom utovara. � Vozač utovarivača uzima uzorak izravno sa žlice utovarivača u redovnim

intervalima (npr. 6., 9. i 12. utovar). � Uzorak materijala koji se uzima puni se u odgovarajući spremnik i temeljito

miješa. Nastala homogena smjesa uzorka odmah se priprema za daljnju analizu putem uzimanja poduzoraka.

34

Ilustracija 7: Uzimanje uzoraka, uzimanje poduzoraka i izračun udjela vode za

dostavljenu drvnu sječku Izvor: LK Stmk, Šumarsko udruženje Štajerske

a Točka uklanjanja za uzorak

4.2. Izračun suhog sadržaja/udjela vode

Kako bi se odredila apsolutna suha masa tereta potrebno je izračunati udio suhe tvari ili udio vode. Kako bi to postiglo, Sabirno-logistički centar za biomasu Leoben primjenjuje metodu sušenja u sušioniku. Kod ove metode pomiješani uzorak suši se pomoću sušionika dok se ne postigne stalna masa. Gubitak težine između početne i konačne težine predstavlja udio vode sadržane u uzorku.

4.2.1. Izračun udjela suhe tvari (metoda sušenja u sušioniku)

Metoda sušenja u sušioniku, pomoću sušila, koristi se za određivanje udjela suhe tvari. Pripremljeni uzorak materijala vaga se kao svježa masa pomoću precizne vage. Uzorak materijala ostaje u sušioniku sve dok ne postigne stalnu težinu i potom se opet vaga. Udio suhe tvari/vode u uzorku materijala može se izračunati pomoću razlike između svježe mase i suhe mase.

35

Plan toka za izračun suhog udjela

I Kako bi se odredio udio suhe tvari isporučenog proizvoda, prvi je korak izmjeriti masu tare posude s uzorkom pomoću precizne vage (preciznost od min. 0,1 g).

II Nakon vaganja uzorka materijala u posudi za uzorke, potrebno je napuniti najmanje 100 g uzorka u posudu u slučaju piljevine, a u slučaju drvne sječke masa po posudi mora biti 300 – 500 g. Svježu masu uzoraka piljevine i drvne sječke treba izračunati odmah po uzimanju uzoraka, ako je moguće.

III Vlažna masa, uzorak, deklaracija uzorka i masa posude za uzorkovanje unose se u za to predviđen zapisnik.

IV Putem neposredne manipulacije potrebno je osigurati da se uzoraka materijala ne može povećati ili smanjiti nakon izračuna neto mase. Posudu s uzorkom materijala treba odmah staviti u sušionik,

V Uzorak materijala treba sušiti sve dok se ne postigne stalna masa, ili tijekom cca. 12 sati u sušioniku pri 105 °C ± 2 °C.

VI Nakon što se postigne stalna masa, osušeni se uzorak ponovno važe i određuje se suha masa. Masa suhog uzorka unosi se u za to predviđen zapisnik.

VII Potrebno se pridržavati točno definirane temperature provjerom termostata i uz pomoć maksimalnog termometra te je treba voditi bilješke svakog dana mjerenja.

VII Izračun udjela suhe tvari ili udjela vode obavlja se pomoću programa koji je već ugrađen u sustav.

4.2.2. Izračun udjela suhe tvari i udjela vode

Izračun udjela suhe tvari ili udjela vode važan je dio izračuna atro (suhe) mase. Kako bi se to postiglo, potrebno je izračunati ili udio suhe tvari ili udio vode u uzorku drva. Suha masa računa se bilo množenjem svježe mase i suhe mase kao postotak, bilo oduzimanjem mase vode od svježe mase.

Izračun suhog sadržaja/udjela vode

Vlažna težina ……… GN Suha težina ……… GT

Suhi sadržaj ……… T Udio vode ……… M

36

T�%��GT�g�

GN�g�∗ 100 M�%��100-T

Izračun atro(suhe) mase tereta:

Atro masa (G0) tereta računa se iz mase sušene na zraku (Gu) izračunate u skladu sa stavkom 4.1.1. i udjelom suhe tvari (T) izračunatim u skladu sa stavkom 4.2., korištenjem sljedeće formule:

GO�to��T�%�

100∗ GU�to�

4.3. Prihvaćanje izračunavanjem volumena utovara

Na lokacijama koje nemaju mosnu vagu ili gdje se mosna vaga ne može koristiti zbog tehničkih problema, biomasa se prihvaća na temelju volumena utovara. Član osoblja Sabirno-logističkog centra za biomasu mora biti prisutan i biomasa se mora izmjeriti prije istovara. Izračun istovarene količine dobiva se uz savjetovanje sa špediterom te (ako je prisutan) s dobavljačem. Primjenjuju se dimenzije tvornice.

4.3.1. Izračun količine oblovine

Natovareno dostavno vozilo treba izmjeriti prije istovara. Mjeri se prosječna duljina svakog dijela tereta i odgovarajuća visina. Ta kubna mjera kasnije se preračunava u puni kubni metar (pm3) pomoću faktora konverzije (F). Faktor konverzije ovisi o raznim faktorima (vrsta drva, savijanje, trulež i gustoća tereta), a računa je primatelj pošiljke.

Plan toka za izračun količine kubnog metra:

I Dostavno vozilo (kamion ili traktor s prikolicom) must mora se postaviti na ravnu površinu i mora biti lako dostupno.

II Primatelj pošiljke treba sljedeći alat: o Mjerna traka, duga najmanje 5 m o Kutnik s polugom s koljenom od 90 stupnjeva za mjerenje visine

III Prosječna duljina tereta računa se odabirom kamiona na prvom kraju djelomičnog tereta koji predstavlja prosjek preko čitavog presjeka tereta. Otuda se mjeri duljina djelomičnog tereta.

IV Visina djelomičnog tereta mora se mjeriti u središtu djelomičnog tereta. U tu se svrhu koristi kutomjer od 90 stupnjeva s polugom s koljenom i stavlja se na gornji rub djelomičnog tereta te se potom objesi da slobodno visi na teretu. Mjeri se udaljenost od kraja mjernog instrumenta do dna djelomičnog

37

tereta te se ili dodaje ili oduzima od duljine mjernog instrumenta kako bi se potvrdila točna visina djelomičnog tereta.

V Primatelj pošiljke mora izmjeriti kompletan djelomični teret pojedinačno i ocijeniti svaki pojedini djelomični teret pomoću faktora konverzije.

VI Dimenzije koje se dobiju i faktor konverzije moraju se zabilježiti na dostavnici.

Ilustracija 8: Postupak prihvaćanja izračunavanjem volumena utovara


4.3.2. Izračun količine drvne sječke

Količina drvne sječke računa se mjerenjem unutarnjeg volumena dostavnog vozila. Površina osnovice tereta množi se visinom tereta. Površina osnovice mjeri se kada je vozilo prazno, a visina je rezultat visine teretne kutije ± visina koja je premašila/nije dosegla rub teretne kutije.

Plan toka za izračun količine drvne sječke:

I Visina tereta: visina tereta dobiva se od visine bočne ploče i bilo kakvih dimenzija veličine koja je premašuje/koja je ne doseže. Dimenzija veličine koja premašuje/koja ne doseže rub mjeri se pomoću mjernog instrumenta točnosti od 1 cm. Ako je teret viši od bočne stranice (zaobljen na vrhu), visina ukupne mase računa se od zamišljene kompenzacije kroz čitavu površinu tereta. Kako bi se osiguralo ispravno mjerenje zaobljenog vrha, potrebno je poravnati čitav teret od sanduka do sanduka i potom izračunati visinu.

38

II Duljina/širina tereta: duljina ili širina tereta mjeri se nakon istovara. Ti su podaci spremljeni u skladu s odgovarajućim teretnim kutijama i koriste se za budući izračun količine. Duljina i širina moraju se mjeriti tri puta uzastopno, od unutarnje stjenke prema vanjskoj. Za izračun površine osnovice koristi se srednja vrijednost.

III Za izračun čitave dostavljene količine, površina osnovice množi se s visinom tereta.

39

5. Skladište i logistika skladišta Sabirno-logističkog centra za

biomasu

Kako bi se osigurali proizvodi (drvo i drvna sječka) odgovarajuće kvalitete, dostavljeni materijal mora se uskladištiti, osušiti te, ako je potrebno, obraditi. Materijal se prevozi u prethodno određene trgovine nakon dostave za skladištenje sve dok se tražena kvaliteta ne zatraži ili ne proda. Oblovina se isporučuje kao zeleno drvo i skladišti se sve dok udio vode ne dosegne 23 % - 35 %. Tada se prerađuje u drvnu sječku tražene kvalitete. Drvna sječka od debla sprema se odmah u skladište ili se skladišti vani radi prodaje. Drvna sječka za male pogone (do 1 MW) uvijek se skladište u skladište drvne sječke kako bi se osiguralo da na nju ne utječu vremenski uvjeti nakon prerade. Drvna sječka iz debla koje se isporučuje velikim pogonima može se privremeno uskladištiti na asfaltiranom prostoru. Cilj je uvijek pokušati dostaviti većinu volumena u skladu s principom „upravo na vrijeme“. Gotovo drvo se skladišti vani godinu dana. Tada se prevozi u skladište pod nadstrešnicu i skladišti se do prodaje kako bi se zaštitilo od vremenskih uvjeta. Šumska drvna sječka od grana i krošnji isporučena kao zeleno drvo u Sabirno-logistički centar za biomasu samo se privremeno se skladišti i to najviše do dva mjeseca.

5.1. Plan skladištenja i logistički plan

Kako bi se osigurali ispravni i učinkoviti rad i procesi, važno je definirati plan skladištenja za pojedinačne sirovine. Oblovina se skladišti u hrpe drva na prethodno određenim skladišnim mjestima. Drvna sječka skladišti se djelomično u skladištu, a djelomično vani na asfaltiranom prostoru. Gotovo ogrjevno drvo skladišti se u skladištu kako bi se zaštitilo od vremenskih uvjeta.

Osiguranje kvalitete

Ilustracija 9: Protok materijala i osiguranje kvalitete u Sabirno-logističkom centru za biomasu

Izvor: Gaber M., interni dijagram 2012.

Bestimmung

Produktqualität

Isporuka u SLCB Prijenos po kg i w% Smještaj energetskog

drva u skladišni

prostor

Prerada u kvalitetno

gorivo

Dodjela kvalitete

proizvoda

Prodaja u SLCB-u ili

isporuka klijentu.

40

Ilustracija 10: Logistika skladišta u SLCB Leoben

Izvor: Gaber Martin, interni dijagram 2013.

5.2. Vrste skladišta i struktura skladišta

5.2.1. Deponiranje i skladištenje oblovine

Za isporuku oblovine točno mjesto deponiranja definira djelatnik za vrijeme postupka primitka robe. Vozač/istovarivač dostavnog vozila mora slijediti dane upute djelatnika kako bi se osigurala ispravno skladištenje i logistika. Dodjelom mjesta deponiranja isporučene robe, hrpe drva bilježe se u skladu s predmetnim dostavnim razdobljem koji je vrlo važan za daljnju obradu, kako bi se osigurale različite kvalitete proizvoda. Struktura hrpe oblovine mora biti kako slijedi: Deblo promjera cca 40 cm mora se postaviti na tlo kao osnovica. Na obje strane gomile drva potrebno je složiti drvo u skladu s crtežom. Ta konstrukcija služi kao rub za gomilu drva i kao sigurnosna mjera, sprečavajući da se debla otkotrljaju za vrijeme skladištenja. Idealna konstrukcija izgleda ovako:

41

Ilustracija 11: Primjer idealnog skladišta za energetsko drvo

Izvor: FWG Krumbach, Toplana na biomasu Ternitz, 2013.

5.2.2. Skladištenje drvne sječke od grana i krošnje

Šumska drvna sječka od grana i krošnje (u daljnjem tekstu skraćeno kao: WHG) uglavnom se privremeno skladišti u Sabirno-logističkom centru za biomasu. U tu svrhu potrebno je definirati asfaltirano područje za privremeno skladištenje koje je prikladno za daljnji utovar. WHG se uglavnom isporučuje u kontejnerskim kamionima. Nakon primitka, osoblje upućuje vozača do mjesta istovara. WHG se skladišti u rasutom stanju na asfalt. Vozač dostavnog vozila mora prevesti materijal što je bliže moguće postojećoj gomili ili na definirano mjesto skladištenja. WHG se mora gurnuti na gomilu. Potrebno je pobrinuti se da visina gomile ne premašuje 5 metara kako bi se rizik od samozapaljenja sveo na najmanju moguću mjeru.

Ilustracija 12: Skladištenje/manipulacija materijalom od grana i krošnji u SLCB-u.


42

5.2.3. Skladištenje kvalitetne drvne sječke u skladištu

Kvaliteta drvne sječke koja se prodaje operaterima malih i srednjih pogona mora se uskladištiti pod krov kako bi se osiguralo ispunjavanje zahtjeva za visokom kvalitetom i kako bi se drvna sječka zaštitila od vremenskih uvjeta.

Ilustracija 13: Skladištenje kvalitetne drvne sječke u skladištu


5.2.4. Skladištenje ogrjevnog drva

Ogrjevno drvo treba se skladištiti u spremište prije prodaje kako bi se zaštitilo od vremenskih uvjeta. Suho ogrjevno drvo koje se koristi u pećima skladišti se u navozu uz spremište ili , kao dovršene prodajne jedinice, u spremištu. Ogrjevno drvo u rasutom stanju skladišti se u navozu, dok se jedinice upakirane za prodaju uskladištene u spremištu gdje se mogu slagati u najviše dva reda.

Ilustracija 14: Skladištenje ogrjevnog drva u SLCB-u


43

6. Proizvodnja biomase: Prerada drvne sječke i ogrjevnog drva

6.1. Proizvodi i procesi u Sabirno-logističkom centru za biomasu

Sabirno-logistički centar za biomasu Leoben proizvodi kvalitetnu drvnu sječku i ogrjevno drvo, kao i drvo za gorivo. Kako bi se zadovoljili različiti zahtjevi za kvalitetom, izuzetno je važno pridržavati se pojedinačnih etapa procesa što je točnije moguće. Za proizvodnju drvne sječke oblovinu je potrebno preraditi u malu drvnu sječku. Ogrjevno drvo proizvodi se od debla pomoću uređaja za obradu ogrjevnog drva (uređaj za cijepanje i rezanje). Drvo za gorivo se radi od rezanih grana i krošnji i mora se usitniti drobilicom zbog svog sastava (rezač male brzine).

6.2. Proizvodnja kvalitete drvne sječke i ogrjevnog drva

6.2.1. Proizvodnja kvalitetne drvne sječke

Proizvodnja kvalitetne drvne sječke provodi se na dva načina:

Mogućnost 1: Usitnjavanje izravno ispred skladišta Mogućnost 2: Usitnjavanje na licu mjesta („upravo na vrijeme“, za privremeno skladištenje)

Proizvodnja kvalitetne drvne sječke: Mogućnost 1

Za prijevoz drvne sječke izravno u skladišni prostor nakon postupka usitnjavanja potrebno je složiti sirovine (oblovinu) ispred spremišta. Kamion za drvo mora izvršiti logistički posao i prevesti oblovinu od skladišnog prostora/baze do mjesta ispred spremišta. Kada se predmetna količina oblovine uskladišti ispred spremišta, dolazi sjeckalica radi prerade oblovine u drvnu sječku i prijevoza iste izravno u skladište putem sustava izbacivača ili pomoću pokretne trake. Plan toka: I Prijevoz oblovine od skladišnog prostora (navoza) do ispred skladišta pomoću

kamiona za drva. Potrebno je osigurati da na trasama nema nikakvih prepreka i da se oblovina uzima s hrpe tako da se debla ne otkotrljaju.

II Oblovina uskladištena ispred skladišta za usitnjavanje također se mora deponirati u odjeljcima. Kako bi se to postiglo, oblovinu treba uskladištiti prema ilustraciji 11, kako bi se izbjegla oštećenja skladišta. Također se treba pobrinuti da se sjeckalica može dovesti do otvora skladišta. .

III Gomila oblovine ispred skladišta ne smije biti viša od 4 m.

44

IV Sjeckalica za drva mora biti postavljena tako da se drvna sječka može prenijeti izravno u skladište. U tu se svrhu koristi sustav izbacivanja ili odgovarajuća pokretna traka.

Ilustracija 15: Proizvodnja kvalitetne drvne sječke - skladištenje


Proizvodnja kvalitetne drvne sječke: Mogućnost 2

Ako prethodno skladištenje oblovine nije moguće ili nije nužno, drvna sječka se usitnjava na licu mjesta izravno u vozilu. U tom se slučaju oblovina uzima izravno iz gomile drva, a drvna sječka prenosi se na prijevozno sredstvo. Vozilo tada prevozi gotovu drvnu sječku u skladište. Drvna sječka mora se istovariti kipanjem ili se vozilo mora drugačije isprazniti u spremište. Tada se popunjava utovarivačem kako bi se povećao kapacitet skladištenja. Logistički sustav također se primjenjuje za dostavu „na vrijeme“. U tom slučaju, dostavno se vozilo utovaruje izravno na lokaciji sjeckalice te se drvna sječka nakon utovara prevozi izravno klijentu. Plan toka: I Sjeckalica za drvo smještena je izravno pored gomile drva koju treba preraditi.

Potrebno se pobrinuti da se pojedinačna drva ne mogu otkotrljati i prouzročiti štetu.

II Prijevozno sredstvo (traktor s prikolicom ili kamion) treba postaviti paralelno uz sjeckalicu za drva ili u položaj od 90 stupnjeva na kraju sjeckalice za drva, kako bi se osiguralo da operater sjeckalice ima jasan pogled onoga što treba popuniti.

45

III Ako se drvna sječka prevozi u skladište, to se može obaviti bez daljnjih radnih koraka. Usitnjeni materijal prazni se u skladištu, a sjeckalica se vraća u položaj za punjenje.

IV Ako se usitnjeni materijal nakon ispunjavanja isporučuje izravno klijentu, usitnjeni materijal treba poravnati na vozilu i osigurati ga od ispadanja pomoću odgovarajućeg pokrova. Tek kada je to osigurano, prijevozno sredstvo može napustiti Sabirno-logistički centar za biomasu.

Ilustracija 16: Proizvodnja kvalitetne drvne sječke – Spremnik


6.2.1.1. Isporuka drvne sječke

Plan toka:

I Neka se dostavno vozilo doveze na mosnu vagu radi vaganja. II Pobrinite se da su svi kotači i osovine vozila u ispravnom položaju i da miruju na

mosnoj vagi. Provjerite gdje se nalazi vozači i, ako je primjenjivo, putnik. III Kada se zaslon vage umiri, pročitajte tara masu i zabilježite je kao „Ulaznu masu“. IV Dajte uputu vozaču gdje treba istovariti teret. Dajte točne upute vozaču i

objasnite zahtjeve vezane uz sigurnost. V Pobrinite se da vozilo koje će se napuniti bude bez ikakvih nečistoća. Ako je

nužno, obavite vizualni pregled i dajte ga očistiti ako treba. VI Utovar dostavnog vozila predmetnim drvenim materijalom: VII U slučaju kamiona sa zaslonom koji pokazuje mjernu dozu, dajte vozaču kamiona

uputu da provjerava zaslon manometra u skladu s tim. To osigurava ispravnu procjenu volumena utovara kako bi se osiguralo da tereta nije ni previše, ni premalo. Uzmite uzorke na način opisan pod stavkom 3.1.3., mogućnost 1 do 3.

VIII Neka se dostavno vozilo doveze na mosnu vagu, provjerite gdje se nalaze vozač i putnik. Za vrijeme vaganja potrebno se pridržavati istih uvjeta. Ponovno vaganje dostavnog vozila.

46

IX Učitajte novu masu u program za vaganje i zabilježite je kao „Izlaznu masu“. X Unesite podatke u program za obračun i stvorite dostavnicu (2 do 3 primjerka). XI Predajte vozaču evidenciju o vaganju i dostavnice.

Ilustracija 17: Isporuka kvalitetnog drvnog materijala


6.2.2. Proizvodnja ogrjevnog drva

Ogrjevno drvo spremno za korištenje u pećima djelomično je načinjeno u Sabirno-logističkom centru za biomasu, a djelomično kupljeno od drugog Sabirno-logističkog centra za biomasu. Uređaj za rezanje i cijepanje koji se koristi za proizvodnju ogrjevnog drva unajmljuje se od pružatelja usluga, uključujući i djelatnike istog. Ostale uređaje za manipulaciju sirovim i gotovim proizvodima osigurava Sabirno-logistički centar za biomasu. Plan toka: I Za proizvodnju ogrjevnog drva, drvo koje se treba obraditi prenosi se na

prethodno definiranu lokaciju putem kamiona i slaže se u hrpe drva. II Uređaj za rezanje i cijepanje postavlja se blizu hrpe drva i prerađuje oblovinu. Ako

se koristi uređaj za rezanje i cijepanje bez vlastite dizalice, uređaj treba postaviti tako da se oblovina može lako prevesti pomoću teleskopskog utovarivača s hrpe drva, a prijevozni put mora biti kratak.

III Oblovina se u potpunosti prerađuje automatski u uređaju za rezanje i cijepanje na traženu duljinu gotovog ogrjevnog drva (25 cm, 33 cm, 50 cm).

47

IV Ogrjevno drvo prenosi se izravno u rešetkaste kutije ili u košare uređaja za namatanje Pack-Fix.

V Ako se rešetkaste kutije koriste za proces sušenja, prenose se izravno na njihovo odredište pomoću slagača stoga ili teleskopskog utovarivača. Rešetkaste kutije mogu se složiti do najviše dozvoljene visine od tri kutije jedna na drugu. Rešetkaste kutije moraju se postaviti na način da ne dođe do ljuljanja ili prevrtanja.

VI Ako se koristi sustav PackFix za postupak sušenja, dok se jedna košara puni, druga se prevozi do Pack-Fix jedinice i postavlja za preradu.

VII Kada se bubanj za punjenje uz potpunosti napuni ogrjevnim drvom, pokriva se mrežom i podiže uvis. Mreža se tada steže uz drvo i obrađuje u kompaktnu balu mreže napunjene ogrjevnim drvom.

VIII Jedinica pakiranja obrađena na ovaj način potom se prevozi na svoje odredište pomoću slagača stoga ili teleskopskog utovarivača. Bale se mogu slagati jedna na drugu pri čemu se umeću palice kako bi se osiguralo da se bale slažu na najviše dvije dozvoljene razine.

Ilustracija 18: Proizvodnja ogrjevnog drva


48

6.2.2.1. Isporuka ogrjevnog drva

Detaljni plan toka: I Neka se dostavno vozilo doveze na mosnu vagu radi vaganja i uzimanja uzoraka. II Pobrinite se da su svi kotači i osovine vozila u ispravnom položaju i da miruju na

mosnoj vagi. Provjerite gdje se nalazi vozači i, ako je primjenjivo, putnik. III Kada se zaslon vage umiri, pročitajte tara masu i zabilježite je kao „Ulaznu masu“. IV Utovarite prikolicu ili uputite vozača do prostora za utovar. V Ponovno vaganje dostavnog vozila. Također je potrebno pridržavati se stavke a. VI Neka se dostavno vozilo doveze na mosnu vagu, provjerite gdje se nalaze vozač i

putnik. Za vrijeme vaganja moraju postojati isti uvjeti. VII Učitajte novu masu u program za vaganje i zabilježite je kao „Izlaznu masu“. VIII Unesite podatke u program za obračun i stvorite dostavnicu (2 do 3 primjerka). IX Predajte vozaču evidenciju o vaganju i dostavnice.

Ilustracija 19: Isporuka ogrjevnog drva


49

6.3. Deklaracija proizvoda Sabirno-logističkog centra za biomasu Leoben

6.3.1. Šumska drvna sječka iz ostataka

HG 30002

Šumska drvna sječka iz ostataka šuma (meko drvo i/ili tvrdo drvo)

Primjer fotografije:

(Fotografije se mogu razlikovati od stvarnog izgleda)

Opis vrste i kvalitete:

FprEN ISO 17225-1 Ostali podaci

Sirovine 1. 1.4

Drvo iz grana i krošnji mekog ili tvrdog drva. Udio punog drva i materijala od stanjivanja mora biti najmanje 40 % prije usitnjavanja. Omjer miješanja između mekog i tvrdog drva može se razlikovati za različite proizvodne serije.

Također je potrebno ispuniti sljedeće parametre:

● bez iverice

● bez boje, laka, premaza ili sredstva za impregnaciju

● bez plastike i metala te bilo kakvih nečistoća

Oblik u kojem

se trguje

Šumska drvna sječka / drvo za gorivo

Šumsko drvo od sječe šume, materijal od grana i krošnje

Veličina P45 – P100 Drobljeno ili usitnjeno

Udio vode M30 – M55 Zeleno drvo, djelomično prethodno uskladišteno

50

6.3.2. Šumsko drvo od mekog/tvrdog debla drveta

HG 30001

Šumsko drvo od mekog/tvrdog debla drveta





Sirovine 1. 1. 3.

Od 100 % debla, do 15 % kore (prirodni udio), bez očiglednog udjela grana, krošnje, mekog ili tvrdog drva. Omjer miješanja između mekog i tvrdog drva može se razlikovati za različite proizvodne serije.


● bez iverice



Oblik u kojem

se trguje Šumska drvna sječka Šumsko drvo od debla

Veličina P31 – P63 Veličinu zrna treba dogovoriti

Udio vode M25 - M35 Treba dogovoriti

51

6.3.3. Ogrjevno drvo, breza, spremno za korištenje u kaminu

BH 50002

Ogrjevno drvo, breza, spremno za korištenje u kaminu





Sirovine 1. 1. 3. 1.

Od debla breze s korom, udio od cca 8 % (prirodni udio kore)


● bez iverice



Oblik u kojem

se trguje Trupci za ogrjev Ogrjevno drvo za kamin

Duljina 33 cm – 1 m Duljinu treba dogovoriti

Udio vode M 20 Spremno za korištenje u peći, suho

52

6.3.4. Ogrjevno drvo, bukva, spremno za korištenje u kaminu

BH 50001

Ogrjevno drvo, bukva, spremno za korištenje u kaminu





Sirovine 1. 1. 3. 3.

Od debla bukve s korom, udio od cca 8 % (prirodni udio kore).


● bez iverice



Oblik u kojem

se trguje Trupci za ogrjev Ogrjevno drvo za kamin

Duljina 33 cm – 1 m Duljinu treba dogovoriti


53

6.3.5. Ogrjevno drvo, miješano tvrdo drvo, spremno za korištenje u kaminu

BH 50003

Ogrjevno drvo, miješano tvrdo drvo, spremno za korištenje u kaminu





Sirovine 1. 1. 3. 5

Od drvne građe tvrdog drva (npr. javor, breza, bukva, hrast, itd...) s udjelom kore od cca 9 % (prirodni udio kore). Omjer miješanja pojedinačnih vrsta drva može varirati.


● bez iverice



Oblik u kojem

se trguje Trupci Ogrjevno drvo za kamin

Duljina 33 cm – 1 m Duljina kako je dogovorena


54

7. Reklamacija i upravljanje uslugama

Mi na Reklamacije koje nam podnose klijenti, dobavljači drva i tvrtke koje pružaju usluge općenito gledamo pozitivno. Reklamacija pokazuju da naši partneri nedostatak koji su otkrili izjavljuju izravno nama, a ne drže tu informaciju za sebe. Pozitivnim pristupom obrade takve Reklamacije odnos s klijentom, dobavljačem drva i tvrtkama koje pružaju usluge može se značajno popraviti, a poslovni odnos se može intenzivirati. Kada se reklamacija prihvati, glavno pitanje nije procijeniti je li takva reklamacija opravdana. Također nije hitno odmah predložiti rješenje za razlog reklamacije. Najvažniji aspekt je osigurati da osoba ili centar koji podnosi reklamaciju osjeti kako

smo ga ozbiljno shvatili.

Reklamacija nam pokazuju koje dijelove našeg posla moramo poboljšati. Stoga su reklamacije prilika da poboljšamo kvalitetu naših proizvoda i usluga. Ispravno nošenje s reklamacijama je stoga važan dio osiguranja kvalitete i razvoja Sabirno-logističkog

centra za biomasu.

Plan toka:

I Reklamacije se podnose usmeno ili u pisanom obliku. Treba detaljno proučiti razloge reklamacije i predmetne činjenice dokumentirati u skladu s tim.

II Kada se zaprimi reklamacija, strogo su zabranjene reakcije poput „To ne može biti istina!“, „Mi ne možemo ništa poduzeti u svezi s tim!“, „To nije naša odgovornost!“, „Za to je odgovoran naš kolega!“ i slični komentari.

III Osoba koja zaprima reklamaciju mora je dokumentirati (Knjiga žalbi). Potrebno je zabilježiti sljedeće podatke: Ime osobe koja podnosi reklamaciju Datum i vrijeme podnošenja reklamacije Razlog za reklamaciju Potrebno je detaljno navesti očekivanja osobe koja predaje reklamaciju i kako s reklamacijom treba postupati (npr. dati popust na cijenu prilikom sljedeće dostave, nova isporuka, itd.)

IV Osobu/centar koji podnese reklamaciju treba obavijestiti da nam treba najviše 5 dana (ovisno o razini ozbiljnosti reklamacije) kako bismo ih obavijestili o rezultatima naše provjere.

V O reklamaciji je potrebno odmah obavijestiti Direktora/odgovornu osobu u Sabirno-logističkom centru za biomasu.

VI Rješenje reklamacije priprema se zajednički. Osoba/centar koji podnosi reklamaciju obavještava se o predmetnoj odluci u roku od najviše 5 dana. Reklamacije se bilježe interno u Knjigu žalbi

55

VII Razlozi reklamacija detaljno se analiziraju na internoj razini.

8. Bibliografija

BioNorm II, Pre-normativno istraživanje o krutim biogorivima za poboljšane europske standarde, SMJERNICA DIII.8: Postupak za Planiranje kvalitete

Langheinrich, C., Kaltschmitt, M. (2006.): Implementation and application of Quality Assurance systems. Biomass and Bioenergy, 30: 915-922 Nemestothy, N. (2012.): Grundlagen für die Normung sowie Optimierung von Herstellung und Nutzung von Hackgut. BFW-Praxisinformation 28: 21 – 23 (Principi za standardizaciju i optimizaciju proizvodnje i korištenja drvne sječke)

Holzforschung Austria, Forschungsinstitut und akkreditierte Prüf- und Überwachungsstelle der Österreichischen Gesellschaft für Holzforschung (ÖGH) (Istraživanje drveta Austrija, Institut za istraživanje i akreditirani centar za ispitivanje i nadzor Austrijskog društva za istraživanje drveta)

Metschina, Ch., (2012.): Der Bedarf und die nachhaltige Vermarktung der festen, holzartigen Biomasse zur energetischen Verwertung in bäuerlichen BMN am Beispiel des Aufbaus von regionalen Biomassehöfen unter Berücksichtigung geopolitischer und ethischer Rahmenbedingungen in der Steiermark, Dissertation, Institut für Geographie und Raumforschung, Graz, 222 S (Potražnja i održiva trgovina krutom biomasom na bazi drva za energetsko iskorištavanje u poljoprivrednim Sabirno-logističkim centrima za biomasu, uz primjer uspostavljanja regionalnih Sabirno-logističkih centara za biomasu, uzimajući u obzir geopolitička i etičke nacrte uvjeta u Štajerskoj)

Landwirtschaftskammer Steiermark, Energie aus Holz – Informationsbroschüre der Landwirtschaftskammer, 9. Überarbeitete Auflage, 2005. 115 S. (Poljoprivredna komora Štajerske, Energija iz drva – informativni letak Komore)

www.ec.europa.eu/environment/forests/timber_regulation.htm Pristupite 11./2013. www.bionorm2.eu Pristupite 12./2013.

www.solidstandards.eu Pristupite 01./2014.

www.holzforschung.at Pristupite 01./2014.

Celulozno drvo Austrije, Smjernice za prihvatljivost drva, Revizija 7

Ugovor o suradnji FPP – Smjernice za primjenu mjerenja mase industrijskog drva, 1994.

Profesionalna potpora: Holzforschung Austria, Forschungsinstitut und akkreditierte Prüf- und Überwachungsstelle der Österreichischen Gesellschaft für Holzforschung (ÖGH) (Istraživanje drveta Austrija, Institut za istraživanje i akreditirani centar za ispitivanje i nadzor Austrijskog društva za istraživanje drveta)

56

Prilog

I Nacionalne organizacije za standardizaciju u BTC2 partnerskim

zemljama

Austrija

ASI - Austrian Standards Institute (Austrijski institut za normizaciju)

Heinestraße 38

1020 Beč

Tel.: +43 1 213 00 0

Faks: +43 1 213 00 650

office [at] as-institute.at

www.as-institute.at

Irska

NSAI - National Standards Authority of Ireland (Državno normizacijsko tijelo Irske)

1 Swift Square, Northwood, Santry

IE-Dublin 9

Tel.: + 353 1 807 38 00

Faks: + 353 1 807 38 38

nsai [at] nsai.ie

www.nsai.ie

Italija

UNI - Ente Nazionale Italiano di Unificazione

Via Sannio, 2

IT-20137 Milano

Tel.: + 39 02 70 02 41

Faks: + 39 02 70 10 61 06

uni [at] uni.com

www.uni.com

Njemačka

DIN - Deutsches Institut für Normung e.V.

Burggrafenstraße 6

D-10787 Berlin

Tel.: + 49 30 26 01 0

Faks: + 49 30 26 01 12 31

postmaster [at] din.de

www.din.de

Grčka

ELOT - Hellenic Organization for Standardization (Helenska organizacija za normizaciju)

313, Acharnon Street

GR-111 45 Atena

Tel.: + 30 210 21 20 100

Faks: + 30 210 22 83 034

info [at] elot.gr

www.elot.gr

Slovenija

SIST - Slovenski institut za standardizaciju

Šmartinska cesta 152

SI-1000 Ljubljana

Tel.: + 386 1 478 30 13

Faks: + 386 1 478 30 94

sist [at] sist.si

www.sist.si

57

Španjolska

AENOR - Asociación Española de Normalización y Certificación

Génova, 6

ES-28004 Madrid

Tel.: + 34 91 432 60 00

Faks: + 34 91 310 31 72

info [at] aenor.es

www.aenor.es

58

II Regionalni sabirno-logistički centar za biomasu kao tržišni

model za biomasu

Koncepti: Regionalni sabirno-logistički centar za biomasu

Regionalni Sabirno-logistički centar za biomasu u Štajerskoj je lokalna sabirna stanica za drvo i gorivo iz biomase (drvna sječka, ogrjevno drvo) najviše kvalitete, a njome upravlja skupina poljoprivrednika. Kao ulagači i operateri Sabirno-logističkog centra za biomasu, poljoprivrednici rade puno radno vrijeme i povremeno. Posebno pripremljeni kriteriji ulaganja jamče sudjelovanje poljoprivrednika zajedno s čitavim vrijednosnim lancem. Taj pristup stvara dodanu vrijednost za ulagače-sudionike, kao i za potrošače. Putem planirane opsežne distribucije Sabirno-logističkih centara za biomasu u Štajerskoj, kupcima se osigurava zajamčena dugoročna dobava za njihove toplane na biomasu. Sektor kupaca u Sabirno-logističkim centrima za biomasu pokrivaju mala i srednja trgovačka društva, privatni klijenti te mali i srednji lokalni sustavi grijanja. Tržište za ogrjevno drvo također ne smijemo podcijeniti, koje se koristi u kaljevim pećima i kaminima. Zadatak upravljanja poljoprivredom i šumarstvom jest osigurati ogrjevno drvo vrhunske kvalitete uz kvalitetnu uslugu. U fazi osnivanja, potencijalni članovi Sabirno-logističkog centra za biomasu normalno primaju kvotu udjela koji im daju pravo

da se opskrbljuju energetskim drvom.

Dobavljači koji dostavljaju sirovine u Sabirno-logistički centar za biomasu dijele sveukupnu dobit Centra, a njihov se dio računa na temelju punog kubnog metra dostavljene biomase. Prihodi od prodaje udjela čine temelj Sabirno-logističkog centra za biomasu u početnoj fazi. To osigurava potrebno ulaganje za profitabilni rad. Na temelju upisanih udjela i povezanih obveza dostave, Sabirno-logistički centar za biomasu može izračunati procjene koje se odnose na očekivani volumen protoka energetskog drva. Regionalni Sabirno-logistički centar za biomasu kupuje energetsko drvo i prodaje proizvode od ogrjevnog drva, drvnu sječku, ostala goriva iz biomase i pruža energetske usluge. Ogrjevno drvo prodaje se u duljinama od 25, 33, 50 i 100 cm, nakon skladištenja od jedne do dvije godine. Ogrjevno drvo spremno za korištenje u kaminima ima zajamčeni udio vode manji od 25 %. U slučaju prodaje šumske drvne sječke, Sabirno-logistički centar za biomasu skladišti energetsko drvo za sušenje i potom proizvodi drvnu sječku različite kvalitete. Isporuka drvne sječke velikim postrojenjima za izgaranje na drvnu sječku i toplanama na drvnu biomasu obavlja se u skladu sa zahtjevima za kvalitetom pojedinačnih klijenata. S velikim klijentima sklapaju se dugoročni ugovori o dostavi, koji osiguravaju osnovno korištenje Sabirno-logističkog centra za biomasu, a također i jamče opskrbu klijenta gorivom. Šumska drvna sječka može se, međutim, također prerađivati u grijanje izravno putem toplana na biomasu ili

projekata ugovaranja energije na bazi drva u kojima sudjeluje. (Lk Štajerska, 2008.)

Prijevoz energetskog drva iz šumske ceste do Sabirno-logističkog centra za biomasu ili do vanjskog skladišnog prostora obavlja bilo operater Sabirno-logističkog centra za

59

biomasu, bilo ugovorni prijevoznik. Vanjski dobavljači energetskog drva također mogu dostaviti drvo sami, u koordinaciji s operaterima Sabirno-logističkog centra za biomasu. Isporuka ogrjevnog drva i šumske drvne sječke provodi se na temelju određivanja kubnog volumena ili vaganja. Općenito, gorivo iz biomase će se u budućnosti prodavati uglavnom iz Sabirno-logističkog centra za biomasu, u skladu s masom i udjelom vode, što jamči transparentni i pošteni obračun biomase u skladu sa stvarnom energetskom vrijednošću. (Lk Štajerska, 2008.)

Ilustracija 20: Energetsko drvo za proizvodnju kvalitetne drvne sječke

Izvor: interna fotografija, 2012.

Put od proizvoda do klijenta varira. Međutim, glavni zadatak jest dostaviti proizvode u skladu s potražnjom klijenta u ispravnom stanju, točno na vrijeme i na pravo mjesto. Može se koristiti nekoliko prodajnih kanala. Goriva iz biomase prodaju se izravno klijentu i dobavljaju se putem ugovornih prijevoznika ili putem internog voznog parka. Klijenti također mogu sami doći po gorivo izravno u Sabirno-logistički centar za biomasu. U slučaju energetske usluge, grijanja, prodaja klijentima se provodi bilo putem skupina poljoprivrednih operatora u kojima Sabirno-logistički centar za biomasu

sudjeluje, bilo putem samog Sabirno-logističkog centra za biomasu. (Lk Štajerska, 2008.)

Prihvaćanje energetskog drva dostavljenog na mjesto skladištenja provodi se putem određivanja kubnog volumena ili vaganjem pomoću umjerene mosne vage. Također je potrebno izračunati udio vode u isporučenom drvu. Skladišnim prostorom za energetsko drvo i ogrjevno drvo upravlja se na lokaciji Sabirno-logističkog centra za biomasu. Uspostavlja se skladišni prostor s odgovarajućim kapacitetom skladišta za skladištenje kvalitetne drvne sječke. Skladište osigurava privremeni volumen kojim se

60

jamči opskrba lokalne regije šumskom drvnom sječkom. Uz to, koncentrirano skladištenje drva za gorivo, ogrjevnog drva i šumske drvne sječke jest vidljiv znak klijentu da je opskrba zajamčena u svakom trenutku. Skladišni prostor u Sabirno-logističkom centru za biomasu ima odgovarajuća područja za rukovanje tako da se usitnjavanje može obavljati pomoću velikih sjeckalica, a drvna sječka može se prevoziti putem kamiona za prijevoz drvne sječke. Ako je potrebno, također rade i decentralizirani skladišni prostori energetskog drva u kojima se energetsko drvo

usitnjava na licu mjesta i prevozi izravno velikim klijentima. (Lk Štajerska, 2008.)

Gorivo se isporučuje u odgovarajuće vrijeme, koje se dogovara s klijentom. Obvezujući dostavni profili dogovaraju se s velikim klijentima kako bi se optimizirala organizacija skladišta i logistike. Uz to, biomasa također osigurava razne druge usluge, uz nadoplatu. To uključuje, na primjer, opskrbu ogrjevnim drvom ili stvarno smještanje ogrjevnog drva u skladište klijenta. Utovar transportnog vozila klijenta, u slučaju da klijent sam prevozi proizvod iz Sabirno-logističkog centra za biomasu, jest usluga koju Sabirno-

logistički centar za biomasu pruža besplatno. (Lk Štajerska, 2008.)

Zaštićeni robni žig „Biomassehof Steiermark“ (Sabirno-logistički centar za biomasu

Štajerska)

Uniformirani izgled Sabirno-logističkih centara za biomasu širom država zajamčen je od početka pomoću zajedničke identifikacije i čini važan dio sveukupnog koncepta. Ilustracija 21 prikazuje zaštićeni robni žig „Biomassehof Steiermark“ (Sabirno-logistički centar za biomasu Štajerske) za koji je autor prijavio registraciju Registru marki Austrijskog ureda za patente 2009. godine, tijekom svog rada, u ime Šumarskog udruženja Štajerske. Nice klasifikacija, 9. izdanje 2009.; klasa 4 Goriva, osobito goriva iz biomase poput ogrjevnog drva, drvne sječke i poljoprivrednih goriva, klasa 44 Usluge u području upravljanja poljoprivredom, hortikulturom ili šumama, klasa 31, Proizvodi upravljanja poljoprivredom, hortikulturom i šumama)

61

Ilustracija 21: Zaštićeni robni žig „Biomassehof Steiermark“

Izvor: WVB Štajerska, Lk – Štajerska, 2009.

Stavljanje biomase u promet pod zaštićenim robnim žigom zahtijeva strogo pridržavanje primjenjivih kriterija pri proizvodnji goriva. Proizvode onih Sabirno-logističkih centara za biomasu koji sudjeluju u tome kontinuirano provjeravaju vanjski akreditirani laboratoriji za analizu biomase i bilježe se putem kontinuiranih Programa nadzora. Uz to, obvezujuće kriterije prihvaćanja i kvalitete pripremili su po prvi put Metschina et al.,

2007. godine tijekom pripreme koncepta za zajedničko stavljanje u promet.

Pravo na stavljanje u promet pod zaštićenim robnim žigom izdaje Odbor Udruženja Sabirno-logističkih centara za biomasu Štajerske, koji se sastoji od direktora regionalnih Sabirno-logistički centara za biomasu te predstavnika WVB Štajerska i Lk Štajerska. Zajednički izgled na nacionalnom tržištu postignut je korištenjem robnog žiga prikazanog na Ilustraciji 21. To osigurava jedinstveni nacionalni izgled za sve Sabirno-logističke centre za biomasu. Za marketinške aktivnosti na regionalnoj razini, pripremljen je pojedinačni marketinški koncept za svaki Sabirno-logistički centar za biomasu, ovisno o tome na čemu je fokus predmetnih proizvoda, budući da se planiranje koncepata mora koordinirati s potrebama odgovarajuće regije i marketinške jedinice.

Sabirno-logistički centar za biomasu iskorištava pozitivni imidž proizvođača goriva koji je već uspostavljen u regiji kako bi pozicionirao proizvode na regionalnom tržištu goriva, a također i kako bi se razlikovao od konkurencije kao što su „Uradi sam“ trgovine i skladišta. Ova maloprodajna mjesta mogu ponuditi svoje gorivo po nižim cijenama na

tržištu jer su ta goriva djelomično uvezena i niže kvalitete.

Takvi su proizvodi ponekad nude pod obmanjujućim robnim žigovima koji sugeriraju da su njihove sirovine regionalnog podrijetla. Takvo naizgled povoljno ogrjevno drvo često je loše kvalitete ili se ponekad namjerno deklarira pod lažnim imenom. Umjesto suhog drva spremnog za korištenje u kaminu, kupci često kupuju vlažno drvo koje se deklarira kao polusuho koje, zbog niže učinkovitosti, može dovesti do toga da se volumen potrebnog goriva poveća za više od 30 %, Uz to, postoji također i povećani rizik od naglog izbijanja kroz dimnjak i oštećivanja komore za izgaranje zbog korištenja vlažnog

drva.

Istraživanje drveta Austrija, Institut za istraživanje i akreditirani centar za ispitivanje i

nadzor Austrijskog društva za istraživanje drveta (ÖGH)

62

Ilustracija 22: Regije koje imaju regionalni Sabirno-logistički centar za biomasu u Štajerskoj

Izvor: Lk – Štajerska, interni dijagram 2011.

Područja prodaje regionalnih Sabirno-logistički centar za biomasu pokrivaju radijus od 25-35 km, ovisno o pojedinačnoj geografskoj lokaciji i području naselja. To se primjenjuje kako na kupnju sirovina iz oblovine, tako i na prodaju drvne sječke i ogrjevnog drva krajnjim korisnicima. Ostali radijusi su manje produktivni zbog visokih troškova prijevoza.

Osiguranje kvalitete u Sabirno-logističkom centru za biomasu radi se prema ÖNORM EN 15234-1, koja definira opće procese za ispunjavanje zahtjeva za kvalitetom za kruta biogoriva, ÖNORM EN 15234-4 (drva sječka za neindustrijsko korištenje) i ÖNORM EN 15234-5 (ogrjevno drvo za neindustrijsko korištenje). Standardizirano osiguranje kvalitete pokriva čitav lanac od dostave sirovina u Sabirno-logističkom

centru za biomasu, preko skladišnog prostora do krajnjeg korisnika.

63

III Standardni obrazac za deklaraciju proizvoda za Pogon za

kogeneraciju biomase/Sabirno-logistički centar za biomasu

Deklaracija proizvoda na temelju FprEN ISO 17225-1:2013

Opće informacije

Proizvođač Ime

Adresa

Telefonski broj

Osoba za kontakt

e-mail

Broj za kontakt

Oblik u kojem se trguje

Količina (tona/mjeseci)

Podrijetlo

Vrsta drva

Zemlja podrijetla

Originalni materijal

Kemijski obrađeni materijal Da Ne

Svojstva

Normativi Dimenzije (mm)

Udio vode (M-%)

Udio pepela (w-%)

Energetska vrijednost (MJ/kg)

Potpis Mjesto i datum

64

IV Interne radne upute za zaposlenike u Sabirno-logističkom centru

za biomasu:

Prihvaćanje dostavljene oblovine:

� Dostavno vozilo (kamion, traktor s prikolicom ili slično) smije se dovesti na mosnu vagu samo nakon provjere sljedećih stavki:

o Na mosnoj vagi nema nikakvog drugog tereta ni u kakvom obliku. o Terminal za vaganje postavljen je na 0.

� Neka se dostavno vozilo doveze na mosnu vagu radi vaganja i uzimanja uzoraka. � Pobrinite se da su svi kotači i osovine vozila u ispravnom položaju i da miruju na

mosnoj vagi. Provjerite gdje se nalaze vozač te, ako je primjenjivo, putnik. � Zabilježite datum dostavnice (dobavljač, materijal, vozilo) u program terminala

za vaganje. � Kada se zaslon vage umiri, pročitajte ukupnu masu i zabilježite je kao „Ulaznu

masu“. � Pripremite motornu pilu za uzimanje uzoraka:

o Provjerite razinu ulja i goriva te ih dopunite do oznake ako je potrebno. o Provjerite napetost lanca. Lanac bi se trebao moći lako pomicati između

dva prsta. o Provjerite košaru za prikupljanje. Ona mora biti bez nečistoća, ne smije

sadržavati ostatke prethodnog uzorka i mora biti zatvorena. � Uzmite uzorke na način opisan pod stavkom 3.1.2. � Dajte upute vozaču i pokažite mu gdje se točno stavlja dostavljeni materijal u

skladu s logistikom skladišta. � Ponovno vaganje dostavnog vozila. � Neka se dostavno vozilo doveze na mosnu vagu, provjerite gdje se nalaze vozač i

putnik. Za vrijeme vaganja potrebno se pridržavati istih uvjeta. � Učitajte tara masu u program za vaganje i zabilježite je kao „Izlaznu masu“. � Stvorite bilješku o masi u datoteku „Evidencija mase“ i spremite je pod sljedećim

rednim brojem. � Ispišite 2 primjerka evidencije mase. � Unesite podatke u program za obračun i također ispišite jedan primjerak. � Predajte vozaču evidenciju o masi i priznanicu.

65

Prihvaćanje drvne sječke:

� Dostavno vozilo (kamion, traktor s prikolicom ili slično) smije se dovesti na mosnu vagu samo nakon provjere sljedećih stavki:


� Neka se dostavno vozilo doveze na mosnu vagu radi vaganja i uzimanja uzoraka. � Pobrinite se da su svi kotači i osovine vozila u ispravnom položaju i da miruju na


za vaganje. � Kada se zaslon vage umiri, pročitajte ukupnu masu i zabilježite je kao „Ulaznu

masu“. � Pripremite alat za uzimanje uzoraka:

o Provjerite zidarsku žlicu i posudu, očistite ih ako je potrebno. � Uzmite uzorke na način opisan pod stavkom 3.1.3., mogućnost 1 ili 2. � Dajte upute vozaču i pokažite mu gdje se točno stavlja dostavljeni materijal u

skladu s logistikom skladišta. � Ponovno vaganje dostavnog vozila. � Neka se dostavno vozilo doveze na mosnu vagu, provjerite gdje se nalaze vozač i

putnik. Za vrijeme vaganja potrebno se pridržavati istih uvjeta. � Učitajte tara masu u program za vaganje i zabilježite je kao „Izlaznu masu“. � Stvorite bilješku o masi u datoteku „Evidencija mase“ i spremite je pod sljedećim

rednim brojem. � Ispišite 2 primjerka evidencije mase. � Unesite podatke u program za obračun i također ispišite jedan primjerak. � Predajte vozaču evidenciju o masi i priznanicu.

66

Izlazna isporuka drvne sječke:

� Izlazno dostavno vozilo (kamion, traktor s prikolicom ili slično) smije se dovesti na mosnu vagu samo nakon provjere sljedećih stavki:


� Neka se izlazno dostavno vozilo doveze na mosnu vagu radi vaganja. � Pobrinite se da su svi kotači i osovine vozila u ispravnom položaju i da miruju na


za vaganje. � Kada se zaslon vage umiri, pročitajte tara masu i zabilježite je kao „Ulaznu masu“. � Objasnite ili pokažite vozaču mjesto utovara. Potrebno mu je pokazati točnu rutu

i obavijestiti ga o pojedinačnim sigurnosnim zahtjevima. � Pobrinite se da vozilo koje će se napuniti bude bez ikakvih nečistoća. Ako je

nužno, obavite vizualni pregled i očistite ga ako treba. � Utovar izlaznog dostavnog vozila odgovarajućom drvnom sječkom:

o Ako kamion ima zaslon manometra, zatražite od vozača da u skladu s tim provjerava zaslon manometra. To osigurava ispravnu procijeni volumena utovara kako tereta ne bi bilo ni previše, ni premalo.

o Vozač izlaznog dostavnog vozila odgovoran je za osiguravanje tereta.

� Uzmite uzorke na način opisan pod stavkom 4.1.3., mogućnost 1 do 3.

� Ponovno vaganje izlaznog dostavnog vozila.

� Neka se izlazno dostavno vozilo doveze na mosnu vagu, provjerite gdje se nalaze vozač i putnik. Za vrijeme vaganja moraju postojati isti uvjeti.

� Učitajte novu masu u program za vaganje i zabilježite je kao „Izlaznu masu“. � Spremite bilješku o masi u datoteku „Evidencija mase“ pod sljedećim rednim

brojem. � Ispišite dva primjerka evidencije mase i neka ih vozač potpiše. � Unesite podatke u program za obračun i stvorite dostavnicu (2 do 3 primjerka).

Neka klijent potpiše dostavnicu i zatražite da je vrati, ili neka je potpiše vozač. � Predajte vozaču evidenciju o masi i dostavnicu.

67

Izlazna isporuka ogrjevnog drva:

� Izlazno dostavno vozilo (kamion, traktor s prikolicom, automobil sa/bez prikolice) smije se dovesti na mosnu vagu samo nakon provjere sljedećih stavki:


� Neka se izlazno dostavno vozilo doveze na mosnu vagu radi vaganja i uzimanja uzoraka.

� Pobrinite se da su svi kotači i osovine vozila u ispravnom položaju i da miruju na mosnoj vagi. Provjerite gdje se nalaze vozač te, ako je primjenjivo, putnik.

� Zabilježite datum dostavnice (dobavljač, materijal, vozilo) u program terminala za vaganje.

� Kada se zaslon vage umiri, pročitajte tara masu i zabilježite je kao „Ulaznu masu“. � Objasnite ili pokažite vozaču mjesto utovara. Potrebno mu je pokazati točnu rutu

i obavijestiti ga o pojedinačnim sigurnosnim zahtjevima. � Ponovno vaganje izlaznog dostavnog vozila. Neka se izlazno dostavno vozilo

doveze na mosnu vagu, provjerite gdje se nalaze vozač i putnik. Za vrijeme vaganja moraju postojati isti uvjeti.

� Učitajte novu masu u program za vaganje i zabilježite je kao „Izlaznu masu“. � Spremite bilješku o masi u datoteku „Evidencija mase“ pod sljedećim rednim

brojem.

Za dostavu bez izravnog kontakta s klijentom: � Ispišite dva primjerka evidencije mase i neka ih vozač potpiše. � Unesite podatke u program za obračun i stvorite dostavnicu (2 do 3 primjerka).

Neka klijent potpiše dostavnicu i zatražite da je vrati, ili neka je potpiše vozač. � Predajte vozaču evidenciju o masi i dostavnicu

Za isporuku izravno klijentu (klijent plaća u gotovini):

� Unesite podatke u program za obračun i popunite dostavnicu. � Napravite račun u predmetnom programu i ispišite ga u dva primjerka. � Jedan primjerak predajte klijentu i prihvatite plaćanje u gotovini. � Drugi primjerak arhivirajte za računovodstvo u knjigu blagajne pod sljedećim

rednim brojem. Unesite podatke s računa u knjigu blagajne.

68

Rješavanje reklamacija

Na reklamacije treba uvijek gledati na pozitivan način. Reklamacije nam daju priliku da iz vanjskog izvora dobijemo prijedloge za poboljšanje naše organizacije. Kada se reklamacija prihvati, glavno pitanje nije procijeniti je li takva reklamacija opravdana. Također nije hitno odmah predložiti rješenje za razlog reklamacije. Najvažniji aspekt je osigurati da osoba ili centar koji podnosi reklamaciju osjeti kako smo ga ozbiljno

shvatili.

� Prihvatite reklamacije uz odgovarajuće poštovanje � Zapišite reklamaciju u knjigu žalbi

o Ime, detalji za kontakt o Datum i vrijeme o Razlog za reklamaciju o Potrebno je detaljno navesti koja očekivanja ima ta osoba i kako s

reklamacijom treba postupati (npr. dati popust na cijenu prilikom sljedeće dostave, nova isporuka, itd.)

� Osobu/centar koji podnese reklamaciju treba obavijestiti da nam treba najviše 5 dana (ovisno o razini ozbiljnosti reklamacije) da ih obavijestimo o rezultatima.

� O reklamaciji je potrebno odmah obavijestiti Direktora/odgovornu osobu u Sabirno-logističkom centru za biomasu.

� Rješenje reklamacije priprema se zajednički. � Osoba/centar koji podnosi reklamaciju obavještava se o rezultatima u roku od

najviše 5 dana.

69

Autori snose svu odgovornost za sadržaj ove publikacije. Pritom ona nužno ne odražava mišljenje

Europskih zajednica. Europska komisija nije odgovorna ni za kakvo korištenje koje može proizaći iz

informacija sadržanih u ovom dokumentu.

www.biomasstradecentreII.eu

Documents

Priručnik o biomasi