Priru~nik EUPPP Obuka predava~a - civilnodrustvo.bacivilnodrustvo.ba/media/46467/euppp-iii.pdf · Obuka predavača javnih nabavki u BiH – treći dio 3 Ključni element svi primarnih

Program obuke predava~a

Sarajevo / Banja Luka / Neum 2006

Training of Trainers Course

Training of Trainers CourseProgram obuke trenera

Priru~nik EUPPPObuka predava~a javnih nabavki u BiH

(tre}i dio)

P R O G R A M O B U K E P R E D A V A ^ A

Anela DumanEUPPP

Priručnik EUPPP Obuka predavača javnih nabavki u BiH – treći dio

1

PRIRUČNIK EUPPP

(treći dio)


2

67. Otvaranje ponuda – član 331 Član 33. ZJN tiče se otvaranja ponuda, otvaranja zapečaćenih koverti (ili paketa, u slučaju da je ponuda kompleksna u skladu sa kompleksom tenderskom dokumentacijom) koje sadrže ponude. Član 33. glasi:

Otvaranje ponuda (1) Ponude se otvaraju na javnom otvaranju ponuda neposredno nakon isteka roka za

podnošenje ponuda, kako je navedeno u tenderskoj dokumentaciji.

(2) Ponude se otvaraju na sastanku Komisije za nabavku na dan i sat koji su navedeni u tenderskoj dokumentaciji. Svi dobavljači koji su na vrijeme dostavili ponude ili njihovi predstavnici imaju pravo prisustvovati postupku otvaranja ponuda. Izmjena krajnjeg roka za prijem ponuda uticat će na promjenu datuma otvaranja ponuda.

(3) Koverte otvara predsjedavajući Komisije za nabavke na otvorenom sastanku, bez obzira na to da li tom sastanku prisustvuju ponuđači ili njihovi predstavnici.

(4) Proceduru otvaranja koverti, uključujući i onu za ponude konsultantskih usluga, kao i pravila o saopćavanju relevantnih informacija o sadržaju tendera propisat će podzakonski akti.

(5) Rezultati postupka javnog otvaranja ponuda unose se u zapisnik sastanka prema obrascu zapisnika koji utvrđuje Agencija za javne nabavke.

(6) Zapisnik o otvaranju ponuda dostavlja se svim ponuđačima odmah ili najkasnije u roku od tri dana, računajući od vremena otvaranja ponuda.

(7) Naknadni postupci analize ponuda, njihove ocjene i poređenja provode se na zatvorenom sastanku Komisije.

Ponude, uključujući i popratni material, podnose ponuđači u jednoj zapečaćenoj ili potpisanoj koverti (ili nekom drugom obliku pakovanja, zapečaćeno ili potpisano) u skladu sa članom 21. stav (10), ZJN.

Ponude prima ugovorni organ na određenom mjestu koje je navedeno u tenderskoj dokumentaciji, do isteka roka za podnošenje ponuda koji je naveden u tenderskoj dokumentaciji. Ponuda koju ugovorni organ primi nakon isteka određenog roka se vraća pošiljatelju, neotvorena, prema članu 21. stav (2), ZJN.

Po prijemu pravovremeno podnesene ponude, ponude se obilježavaju serijskim brojem prema vremenu prijema ponude, navođenjem tačnog vremena primitka ponude (datum i sat). Te iste informacije se unose u “obrazac primljenih ponuda”, uz identifikaciju (ime i adresa) ponuđača, identitet referenta koji je primio ponudu i identitet osobe koja je donijela ponudu. Obrazac primljenih ponuda će biti korišten kao osnovni spisak za dalju ocjenu i rangiranje ponuda.

U slučaju da ugovorni organ dobije jednu ili više ponuda nakon isteka vremenskog roka za podnošenje ponuda, takve ponude se odbacuju i vraćaju neotvorene pošiljaocu, a spisak zakašnjelih ponuda se sastavlja na isti način kao i izvještaj o primljenim ponudama.

Vremenski rok za prijem ponuda ugovorni organ može u određenim slučajevima produžiti, prema članu 21. stavovi (7) i (8) ZJN.

1 Zasnovano na „Komentaru...“


3

Ključni element svi primarnih postupaka za dodjelu ugovora definiranih članom 10. stavovi od a) do d) ZJN jeste taj da je sadržaj podnesenih ponuda tajan, što znači da se ponuđene cijene i ostali uslovi smatraju tajnom za sve strane u postupku, osim za samog ekonomskog operatera koji podnosi ponudu, do samog čina otvaranja ponuda.

Čin otvaranja ponuda se obavlja na sastanku koji organizira ugovorni organ, odmah nakon isteka roka za podnošenje ponuda, koji je otvoren za sve predstavnike ekonomskih operatera koji su pravovremeno podnijeli ponude.

Takav način podnošenja ponuda u zatvorenoj koverti i otvaranje ponuda na javnom sastanku, što je zasnovano na staroj poslovnoj evropskoj tradiciji, postoji u svrhu postizanja slobodne i pravične konkurencije kada su u pitanju ugovori o javnim nabavkama.

Član 33. stav (1), pominje “javno” otvaranje ponuda, pod čim se podrazumijeva da je sastanak otvoren za prisustvo svih zainteresiranih, ne samo predstavnika pravovremeno podnesenih ponuda ekonomskih operatera. Zapisnik sa sastanka na kome se otvaraju ponude će također biti javno dostupan. Na sastanku sa otvaranja ponuda se ne otkrivaju povjerljive informacije, vidi komentar na član 33. stav (4), dolje.

Sastanak za otvaranje ponuda se zakazuje odmah nakon isteka roka za podnošenje ponuda. Izraz “odmah” ovdje ima značenje od jednog sata, ili možda pola sata, nakon isteka vremenskog roka za prijem ponuda, čime se praktično ne ostavlja prostor za nelegalne pokušaje čitanja ponuda i unošenje potencijalnih izmjena.

Komisija za nabavke, koju uspostavlja ugovorni organ prema članu 7. ZJN, predvodi sastanak za otvaranje ponuda. Član komisije za javne nabavke predsjedava sastankom. Predsjedavajući sastanka ne mora biti i predsjedavajući komisije za javne nabavke, obzirom da predsjedavajući komisije za javne nabavke otvara ponude, vidi član 33. stav (3) ZJN. U konačnom, najmanje tri predstavnika komisije za javne nabavke moraju biti prisutna na sastanku. Predsjedavajući sastanka osigurava da (i) su sve ponude neotvorene na početku sastanka, (ii) da su sve ponude otvorene na sastanku i da njihov sadržaj u cjelosti bude nedirnut, (iii) da pročitane informacije, vidi član 33. stav (4) ZJN, budu konzistentne sa sadržajem ponesene ponude navedenim u obascu za ponude, i (iv) da zapisnik sa sastanka, vidi član 33. stav (5), bude sastavljen u skladu sa dešavanjima na sastanku. Jedan od predstavnika komisije za javne nabavke ili ugovornog organa priprema zapisnik u toku samog sastanka.

Tačno vrijeme – datum i sat – i mjesto otvaranja ponuda se javno naznačava u tenderskoj dokumentaciji, kako je pomenuto u članu 13. stav (3) p) ZJN. U tenderskoj dokumentaciji, također, navodi se da svi ponuđači koji su pravovremeno podnijeli svoje ponude (ili njihovi predstavnici) imaju pravo da prisustvuju proceduri otvaranja ponuda na sastanku, vidi komentar na član 13. stav (3) tačka p), gore.

U slučaju da ugovorni organ produži vremenski rok za podnošenje ponuda u skladu sa članom 21. stav (7) ili (8) ZJN, i vrijeme za otvaranje ponuda se u skladu sa time mijenja. Ponuđači se o takvim izmjena moraju javno izvijestiti.

U slučaju da predstavnici ekonomskih operatera koji su podnijeli svoje ponude uopće ne dođu na zakazani sastanak za otvaranje ponuda, ugovorni organ nastavlja planirani sastanak. Predsjedavajući komisije za javne nabavke otvara ponude i sprovodi gore navedene aktivnosti od (i) do (iv) iz komentara na član 33. stav (2).

Odsustvo pojedinih ili čak svih ponuđača na sastanku za otvaranje ponuda smije obustaviti tu proceduru. S druge strane, prisustvo sastanku je njihovo pravo, ali ne i njihova obaveza. Njihova je suverena i lična odluka to da li će iskoristiti to pravo ili ne.

Prema dobroj međunarodnoj praksi, ova procedura otvaranja ponuda sadrži slijedeće elemente:


4

Ponuda se otvaraju prema serijskim brojevima iz pomenutog obrasca primljenih ponuda iz komentara na član 33. gore. Navedeni naziv ponuđača u otvorenoj ponudi se upoređuje sa nazivom navedenim u obrascu primljenih ponuda i javno čita. Obrazac za ponudu se pronalazi u otvorenoj ponudi, pregleda ga predsjedavajući komisije za javne nabavke, i ukupna cijena ponude se pronalazi i javno čita. Svaki popust u cijeni ponude koji se nalazi u ponesenom obrascu za ponudu se pronalazi i javno čita. Ako ponuda sadrži bilo kakav ponuđeni popust koji se ne nalazi u obrascu za ponudu i, on shodno tome nije javno pročitan na sastanku sa otvaranja ponuda, takvi popusti se ne uzimaju u obzir pri kasnijoj ocjeni ponuda.

Detalji o proceduri otvaranja ponuda u BiH, u skladu sa principima i propisima oglašavanja informacija iz sadržaja ponuda, nalaze se u Uputstvu o primjeni ZJN (član 13.)2.

Općenito, integritet ponuda je obavezno održati tokom procedure otvaranja ponuda. Ako bi neki od prisutnih predstavnika organa koji su podnijeli ponude želio da potvrdi pročitane informacije, toj osobi se omogućava da pogleda tu stranicu obrasca za ponudu na kojoj se nalazi pročitana informacija. U protivnom, takvim osobama nije moguće dozvoliti pregled ponuda.

Predsjedavajući sastanka utvrđuje da su stranice materijala za ponudu ispravno numerisane. Ako se zahtijeva garancija za ponudu u vidu potvrde koja će se priložiti uz materijal, potrebno je provjeriti da je takva potvrda i priložena. Konačno, predsjedavajući komisije za javne nabavke osigurava da se zapisnik sa sastanka priprema u skladu sa dešavanjima sa sastanka, vidi član 33. stav (5) ZJN.

Zapisnik sa otvaranja ponuda se sastavlja tokom sastanka korištenjem standardnog obrasca za zapisnik, koji pravi i predstavlja AJN. Nakon sastavljenog i pregledanog zapisnika, potpisuju ga svi prisutni predstavnici ponuđača.

Pri sastavljanju zapisnika potrebno je koristiti model (obrazac) koji je objavljen (uz uputstva o sastavljanju zapisnika) u Službenom glasniku BiH, br. 17/05.

Slijedeće informacije se moraju nalaziti u zapisniku:

• Naziv i adrese ugovornog organa;

• Vrsta ugovora;

• Naslov ili referenca dodjeljena tom ugovoru;

• Detalji o objavljivanju obavještenja u Službenom glasniku BiH (ako je obavještenje objavljeno);

• Mjesto i tačno vrijeme početka procedure otvaranja ponuda;

• Spisak osoba koje vode otvaranje ponuda u ime ugovornog organa;

• Spisak predstavnika ponuđača i drugi osoba prisutnih na sastanku;

• Spisak pravovremeno primljenih ponuda;

• Sažetak svih primljenih ponuda.

Zapisnik potpisuje osoba koja u ime ugovornog organa vodi sastanak otvaranja ponuda (predsjedavajući) i predstavnici ponuđača prisutni tokom sastanka.

2 Također vidjeti obrazac za zapisnik sa otvaranja ponuda i uputstvo o sastavljanju zapisnika koje je usvojilo Ministarstvo finansija i trezora 07.03.2005. godine, objavljeno u Službenom glasniku BiH, br. 17/05 od 28. marta, 2005. godine


5

Kopija primjerka potpisanog zapisnika sa otvaranja ponuda šalje se svim ponuđačima koji su pravovremeno podnijeli ponude. Ta kopija se može odmah predati prisutnim predstavnicima ili se u protivnom mora poslati ponuđačima najkasnije u roku od 3 dana od dana održavanja sastanka.

Pored informacija pročitanih na sastanku, ostali sadržaj ponuda je povjerljive prirode za sve treće strane, tokom postupka ocjene ponuda koji slijedi. Takva predostrožnost je prije svega posljedica zabrane pregovaranja između ugovornog organa i ponuđača o sadržaju ponuda u skladu sa članom 35. ZJN. Ocjena ponuda se vrši jedino na osnovu podnesenih informacija i na nju se ne smije utjecati ni na koji način koristeći dodatne informacije. Procedura ocjene ponuda opisana je u u daljem tekstu u članu 35.

Pregled, ocjena i poređenje ponuda su osnovni zadaci komisije za javne nabavke. 68. Kriteriji za dodjelu ugovora3 Kriteriji za dodjelu ugovora su kriteriji koji se koriste za ocjenu prihvatljivih ponuda, i u skladu sa rezultatima ocjene vrši se finalno rangiranje ponuda. U osnovi postoje dva različita kriterija za dodjelu ugovora: ili ekonomski najpovoljnija ponuda ili ponuda sa najnižom cijenom.

Jedan od dva kriterija za dodjelu ugovora za određeni postupak javne nabavke odabira ugovorni organ sa namjerom da time postavi temelje na osnovu kojih će donijeti odluku o tome koju ponudu proglašava “najboljom”. “Najbolja” u ovom kontekstu jeste ili za ugovorni organ ekonomski najpovoljnija ponuda ili ponuda sa najnižom cijenom, u skladu sa kriterijma za dodjelu ugovora iz člana 34. ZJN.

Član 34. Kriteriji za dodjelu ugovora

(1) Nakon izbora kvalificiranih kandidata ili ponuđača, kako je propisano članovima 22.

do 26. ovog zakona, ugovorni organ dodjelu ugovora zasniva na jednom od sljedećih kriterija:

a) ili ekonomski najpovoljnije ponude za ugovorni organ, a po osnovu navedenih kriterija za evaluaciju utvrđenih kriterija u skladu s prirodom i svrhom predmeta konkretnog javnog ugovora, npr: kvalitet, cijena, tehnička sposobnost, funkcionalne i ekološke karakteristike, operativni troškovi, ekonomičnost, postprodajni servis i tehnička pomoć, datum isporuke i period isporuke ili period izvršenja;

b) ili najniže cijene tehnički zadovoljavajuće ponude.

(2) Ugovor se dodjeljuje odabranom ponuđaču koji je dostavio najniže ocijenjenu prihvatljivu ponudu u skladu s tačkama a) i b) stava (1) ovog člana.

Samo prihvatljive ponude se ocjenjuju u skladu sa odabranim kriterijem za dodjelu ugovora. Kako je opisano u komentaru na članove 10. i 11. gore, ponuda je prihvatljiva, kada (i) je podnese kvalificiran ponuđač, i (ii) kada ispunjava sve obavezne specifikacije i zahtjeve koje je naveo ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji.

Kod aktivnosti vezanih za javne nabavke, bitno je napraviti razliku između kriterija za odabir ponuđača i kriterija za ocjenu ponuda. Kriteriji za odabir, kako je pomenuto u vezi sa članovima od 22. do 26. ZJN, vezani su za kvalificiranost ponuđača da izvrše ugovor u



6

skladu sa njegovim predmetom. Kriteriji za dodjelu ugovora vezani su jedino za karakteristike predmeta nabavke koji nudi kvalificirani ponuđač na osnovu zahtjeva i specifikacija koje postavlja ugovorni organ za predmet ili cilj ugovora.

U svim primarnim postupcima dodjele ugovora, ova dva seta kriterija se primjenjuju odvojeno i nikada se ne smiju kombinirati. Ako se jedan kriterij koristi kao kriterij za odabir, on se ne smije ponovo koristiti kako kriteriji za dodjelu ugovora, i obratno.

U otvorenom postupku, vidi komentare na član 28. stav e), gore, verifikacija kvalificiranosti ponuđača u skladu sa kriterijima za odabir predstavlja jedan od prvih koraka za cjelokupni postupak ocjene ponude. Nadalje, postupak procjene se nastavlja ocjenom i uporedbom prihvatljivih ponuda, koje su podnijeli kvalificirani ponuđači, sa kriterijima za dodjelu ugovora.

Kod ograničenog postupka, vidi komentare na član 29. stav d), gore, i kod pregovaračkog postupka sa objavljivanjem obavještenja, vidi komentare na član 30. stav (1), gore, potvrda kvalificiranosti kandidata u skladu sa kriterijima za odabir obavlja se tokom predkvalifikacijske faze. Samo kvalificirani kandidati su pozvani na učešće u drugoj fazi podnošenja ponuda, tokom koje se prihvatljive ponude ocjenjuju i upoređuju sa kriterijima za dodjelu ugovora.

Ocjena i usporedba prihvatljivih ponuda sa kriterijima za dodjelu ugovora, vidi kometare na član 35. dolje, rezultiraju finalnom rang listom ponuda. Ugovor, se onda dodjeljuje najbolje rangiranoj ponudi, odnosno ponudi koja se nalazi na broju 1. na finalnoj rang listi.

Član 34. definira samo dva različita kriterija za dodjelu ugovora: (i) kriterij ekonomski najpovoljnije ponude zasnovan je na različitim kriterijima za ocjenu (podkriterijima), i (ii) kriterij najniže ponude. Ugovorni organ prethodno odabire i navodi u obavještenju o javnoj nabavci i/ili u tenderskoj dokumentaciji koji od ova dva kriterija za dodjelu ugovora će se koristiti kod postupka dodjele pojedinačnih ugovora.

Izbor kriterija za dodjelu ugovora ostavlja se ugovornom organu. Kriterij: najniže cijene je, bez sumnje, najobjektivniji kriterij za dodjelu ugovora. U slučaju kada ugovorni organ pažljivo – na objektivan i nediskriminirajući način – opiše u tenderskoj dokumentaciji obavezne zahtjeve i specifikacije za predmet nabavke, koje prihvatljive ponude obavezno moraju zadovoljiti, tada konkurencija može biti zasnovana samo na konkurenciji na osnovu cijene, i ugovor se dodjeljuje najniže ocjenjenoj ponudi.

Kada se kao kriterij za dodjelu ugovora odabere ekonomski najprihvatljivija ponuda, ugovorni organ prethodno navodi u tenderskoj dokumentaciji podkriterije (kriterije za ocjenu), u skladu sa kojima se mjeri i ocjenjuje ekonomska prednost ponuda. Ti kriteriji za ocjenu moraju biti objektivni, adekvatni za identificiranje ekonomske prednosti i, što je više moguće, mjerljivi i/ili izraženi u novčanim jedinicama, vidi komentar na član 34. stav (1), a), dolje.

Kako je upravo objašnjeno u komentaru ranije, postupak odabira ponuđača kako je definirano u članovima od 22. do 26. ZJN, obavlja se prije usporedbe ponude sa kriterijima za dodjelu ugovora. Na ovaj način ocjenjuju se samo ponude koje podnesu kvalificirani ponuđači. Obzirom da će se samo tehnički prihvatljive ponude ocjenjivati, to znači, da će se samo prihvatljive ponude, kako je i opisano u članovima 10. i 11. gore, upoređivati sa kriterijima za dodjelu ugovora.

Jedan (od moguća dva) kriterija za dodjelu ugovora je: “ekonomski najpovoljnija ponuda”, kod koga se ekonomska prednost mjeri i upoređuje sa jednim ili više podkriterija (kriterija za ocjenu) koje ugovorni organ odabire da budu relevantni kriteriji za identificiranje “najbolje” ponude za planirani ugovor.

“Ekonomski najpovoljnija” znači da cijena uvijek igra značajnu ulogu među kriterijima za ocjenu. Cijena je uvijek jedan od kriterija za ocjenu, i značajnim učešćem doprinosi ukupnoj ocjeni prihvatljivih ponuda (u slučaju roba i radova obično više od 50%; u slučaju pojedinih intelektualnih usluga faktor cijene može biti manje bitan od faktora kvalitete).

Brojni drugi kriteriji za ocjenu, koji su bitni za ekonomsku prednost određenom ugovornom organu, navedeni su u članu 34. stav (1), a), kao tipični primjeri. Ugovorni organ ipak i dalje


7

može odabrati neke druge kriterije za ocjenu, pod uslovom da su objektivni, prikladni za identifikaciju ekonomske prednosti i, koliko je to moguće, mjerljivi i/ili izraženi u novčanim jedinicama.

Pored cijene, član 34. stav (1), a), pominje:

- kvalitet:

Ugovorni organ već u opisu predmeta ugovora i u tehničkoj specifikaciji određuje obavezne karakteristike predmeta ugovora, i između ostalog (npr. veličina, dimenzije, boja, itd.) konkretne minimalne zahtjeve po pitanju kvaliteta. Pored tih obaveznih zahtjeva za kvalitetom, ugovorni organ može željeti da dobije i dodatni kvalitet, ali po konkurentnoj cijeni.

Ako ugovorni organ na ovaj način želi koristiti kriterij “kvaliteta” kao kriterij za ocjenu, ugovorni organ navodi jasno koji karakteristični kvalitet – što je više moguće mjerljiv kao što su naprimjer: grami uredskog papira po kvadratnom metru, ili za školski namještaj dodatna mjerljiva izdržljivost – je relevantan ugovornom organu, i koliko učešća se dodjeljuje “kvalitetu” u tom postupku u poređenju sa cijenom ponude i svim drugim kriterijima za ocjenu.

- tehnička sposobnost:

U slučaju kada su tehničke karakteristike bitne ugovornom organu, “tehnička sposobnost” se može koristiti kao kriterij za ocjenu. Uz obavezne zahtjeve i specifikacije, kako je opisano u gornjem tekstu za kriterij kvaliteta, dodatne tehničke osobine mogu biti cilj samog nadmetanja.

Primjer može biti kompjuterska oprema. Ugovorni organ u ovom primjeru sastavi spisak obaveznih zahtjeva i specifikacija. Samo ponude koje zadovoljavaju takve obavezne zahtjeve će biti smatrane prihvatljivim i samo takve ponude će se ocjenjivati u skladu sa ovim kriterijem za dodjelu ugovora – ekonomski najpovoljnija ponuda – gdje tehnička sposobnost predstavlja jedan od kriterija za ocjenu. Za kriterij tehničke sposobnosti uspostavlja se lista želja sa dodatnim osobinama – takva lista može biti otvorena, što ostavlja mogućnost ponuđačima da dopunjavaju tu listu – i najveći broj jednako ocijenjenih dodatnih osobina dobit će recimo 30%, u odnosu na cijenu čije učešće je 70% (u ovom primjeru imamo samo dva korištena kriterija za ocjenu: cijena i tehnička sposobnost).

Termin tehnička sposobnost može također predstavljati i nesmetane radne postupke, dobar kvalitet dobijenih rezultata (kopir aparati, štampači), itd.

- funkcionalne karakteristike:

“Funkcionalne karakteristike” su veoma bitne u vezi sa, recimo, radovima. Ugovorni organ definira minimalne zahtjeve i specifikacije time što se poziva na standarde i normative (tehnička specifikacija vidi komentar na član 14., gore). Ali uz to ili pored tih minimalnih zahtjeva, funkcionalne karakteristike – jasno specificirane – mogu biti temom nadmetanja. Obzirom da bolje funkcionalne karakteristike često uključuju i višu cijenu, odgovarajuće učešće se dodjeljuje takvom kriteriju za ocjenu u odnosu na ostale kriterije za ocjenu koji se koriste, a naročito u odnosu na cijenu.

- ekološke karakteristike:

Pod izrazom “ekološke karakteristike” se podrazumijeva količina okolišnih, ekoloških efekata proizvodnje i upotrebe predmeta tog ugovora tokom njegovog trajanja. Efekat djelovanja predmeta ugovora na radne uslove tokom rada uglavnom se smatra funkcionalnom karakteristikom.

Ekološke karakteristike mogu, na primjer, biti vezane za zagađenje zraka, potrošnju energije, proizvodnju materijala, ambalažni materijal, deterdžente za čišćenje, itd.

Ugovorni organi mogu definirati zahtjeve po pitanju ekoloških karakteristika kao obligatorne tehničke specifikacije, a mogu uz to ili pored tih obligatornih zahtjeva odabrati da im ekološke


8

karakteristike budu parametar za ocjenu kandidata na isti način kako je to ranije objašnjeno za tehničku sposobnost, pod uslovom da su te ekološke karakteristike jasno definirane, te da nisu diskriminirajuće prema ponuđačima.

- operativni troškovi:

Operativni troškovi su troškovi rada i održavanja kupljenih mašina (potrošnja goriva, potrošnja tonera (za štampače), provjera i popravka), rad, održavanje i čišćenje kupljene opreme (npr. bolnička oprema), grijanje, održavanje i čišćenje izgrađenih zgrada, itd. Takvi troškovi mogu se procijeniti i ukupna vrijednost za neki realan rok trajanja se može preračunati u jedan određeni iznos. Ako se operativni troškovi koriste kao kriterij za ocjenu, na ponuđačima je da opišu i navedu operativne troškove u svojoj ponudi, ali ugovorni organ može ocijeniti te podatke upotrebom modela računanja zasnovanog na iskustvu ugovornog organa ili savjetu eksternog eksperta, pod uslovom da se sve ponude jednako tretiraju.

- ekonomičnost

Ekonomičnost je odnos između dodatnih troškova novog pristupa – u poređenju sa trenutnom praksom ugovornog organa – i dodatnog rezultata iz tog novog pristupa. Ako se ekonomičnost koristi kao kriterij za ocjenu, potrebno je jasno opisati koje ciljeve ugovorni organ želi postići.

- postprodajni servis, tehnička pomoć

U slučaju kada su postprodajni servis, tehnička pomoć, obuka, itd, vezani za planirani ugovor od presudne važnosti za ugovorni organ, takvi kriteriji za ocjenu mogu se koristiti, a nadmetanje će biti oko iznosa i kvalitete tih usluga koje nude ponuđači.

- datum isporuke, period isporuke i period izvršenja:

Ako je datum isporuke ili period isporuke roba ili usluga, ili period izvršenja usluga ili radova od ključne važnosti za ugovorni organ, takav kriterij za ocjenu se može koristiti. Ugovorni organ navodi minimalne zahtjeve po pitanju isporuke/izvršenja, i omogućava, npr, da broj dana ili sedmica za koji se isporuka ili izvršenje ugovora može ubrzati, bude parametar za nadmetanje. Re: Član 34. stav (1), b):

Drugi kriterij za dodjelu ugovora (od moguća dva) jeste: “najniža cijena”. U ovoj odredbi ZJN, stoji da se samo prihvatljive ponude upoređuju sa kriterijem za dodjelu ugovora, vidi komentar na član 34., gore.

Kada se kriterij “najniže cijene” koristi kao kriterij za dodjelu ugovora, potrebno je paziti da opis zahtjevanih (minimalnih) karakteristika predmeta ugovora osigurava određeni prihvatljivi kvalitet, funkciju, ekonomičnost po pitanju operativnih troškova, rok isporuke, itd. Kada se takav opis sastavi – na jedan objektivan i nediskriminatoran način – konkurencija samo na osnovu cijene je jednostavna i transparentna i omogućava najobjektivniju ocjenu ponuda. Re: Član 34. stav (2):

Samo kriterij za dodjelu ugovora koji se odredi u obavještenju o javnoj nabavci i/ili tenderskoj dokumentaciji se može koristiti kao osnova za ocjenu ponuda. Osim kriterija navedenog u obavještenju o javnoj nabavci i/ili tenderskoj dokumentaciji, nikakav drugi kriterij ne smije se koristiti.

Rezultati procjene i uporedbe prihvatljivih ponuda vodi do rangiranja ponuda kako slijedi “najbolja”, “druga najbolja” itd. Najbolje rangirana, ili drugim riječima najbolje ocjenjena ponuda je i najuspješnija ponuda, što znači da će se planirani ugovor dodijeliti ponuđaču koji je podnio najbolju ponudu.


9

Tokom procesa ocjene definirano je da je najuspješniji ponuđač i kvalificiran ponuđač, obzirom da je ponuda prihvatljiva jedino kada je podnese kvalificiran ponuđač ili kandidat, vidi komentar na član 34., gore. 69. Ocjena ponuda4 Član 35. vezan je za bitan dio postupka dodjele ugovora po pitanju sprovođenja ocjene i usporedbe ponuda, koje je primio i otvorio ugovorni organ u skladu sa članom 33. ZJN, te primjenio kriterij za dodjelu ugovora definiran tenderskom dokumenacijom u skladu sa članom 34. ZJN.

Član 35 glasi: (1) Ugovorni organ ocjenjuje i poredi ponude koje su podnijeli kvalificirani ponuđači,

primjenjujući kriterije za dodjelu ugovora navedene u tenderskoj dokumentaciji u skladu s članom 34. ovog zakona.

(2) U otvorenom i ograničenom postupku, pregovori između ugovornog organa i ponuđača o osnovnim aspektima ugovora, a naročito o cijeni, nisu dozvoljeni. Međutim, ugovorni organ može od ponuđačâ zahtijevati da pojasne svoje ponude bez unošenja bilo kakvih izmjena u sadržaj ponude.

U članu 35. centralni princip je princip zabrane pregovaranja između ugovornog organa i ponuđača, o fundamentalnim aspektima ugovora u otvorenom i organičenom postupku.

U članu 35. stav (1), navodi se da se ocjena i usporedba ponuda vrši primjenom kriterija za dodjelu ugovora koji je ugovorni organ odabrao i naveo u tenderskoj dokumentaciji – i ne na bilo kakav drugi način. Ugovorni organ može odabrati kao kriterij za odabir ponuda ili kriterij ekonomski najpovoljnije ponude ili kriterij najniže ocjenjene ponude, vidi komentar na član 34., gore.

Jedan od aspekata principa transparentnosti jeste da ponuđači unaprijed znaju na koji način će njihove ponude biti ocjenjivane.

Iz člana 34. ZJN, vidi komentar na član 34., gore, vidljivo je da se samo prihvatljive ponude ocjenjuju i porede sa odabranim kriterijem za dodjelu ugovora. U članu 35. stav (1), ZJN naglašava se da su ponude koje će se ocjenjivati i porediti biti ponude koje podnose kvalificirani ponuđači. Na osnovu toga, i u skladu proceduralnim koracima definiranim članom 28. ZJN za otvoreni postupak, članom 29. ZJN za organičeni postupak, i članom 30. ZJN za pregovarački postupak, vidi komentare na navedene članove, osmišljena je slijedeća procedura za ocjenu ponuda.

Pomenuti obrazac za podnošenje ponuda iz komentara na član 33. gore, služi kao osnovna lista za proceduru ocjene ponuda. Ponude se ocjenjuju jedna po jedna redoslijedom u skladu sa serijskim brojem iz obrasca za podnošenje ponuda.

Prvo, ugovorni organ provjerava da li su ponude usklađene sa administrativnim uslovima za formalne zahtjeve po pitanju tenderske dokumentacije. Ponuda se smatra prihvatljivom po pitanju administrativnih zahtjeva, ako zadovoljava sve formalne zahtjeve postavljene u tenderskoj dokumentaciji bez značajnih odstupanja od njih ili bez dodatnih restrikcija u odnosu na njih.



10

Izraz “značajan” predstavlja koncept pri ocjeni ponuda, koji je opravdan ako je neophodan iz praktičnih razloga.

Kada ugovorni organ definira zahtjev ili specifikaciju, i kada to navede u tenderskoj dokumentaciji, to ponuđači moraju zadovoljiti odnosno ispuniti. Ovo je glavno i osnovno pravilo.

Istovremeno, praktično izvođenje aktivnosti vezanih za nabavku ne bi se trebalo zasnivati na veoma rigidnoj i birokratskoj proceduri, obzirom da bi to uzrokovalo više problema nego što bi ih rješilo. U praksi, greške i nesvjesne omaške se mogu desiti – i od strane ugovornog organa i od strane ekonomskog operatera.

Potrebno je ostaviti malu, usku marginu diskrecije za takve male, nebitne razlike u poređenju sa glavnim pravilom, kako bi se postigao funkcionalan sistem javnih nabavki. Termin “značajan” ovdje predstavlja tu malu, usku marginu.

Termin “značajan” potrebno je razumijeti na osnovu fundamentalnih principa javnih nabavki: jednak tretman i slobodna i pravična konkurencija.

Sve dok devijacija koja se javila u odnosu na zahtjeve ili specifikacije navedene u tenderskoj dokumentaciji ne predstavlja kršenje principa jednakog tretmana i na ograničava slobodnu i pravičnu konkurenciju između njih – u slučaju da takvu ponudu, koja uključuje devijaciju, ugovorni organ prihvati, ili ugovorni organ ispravi devijaciju – takva devijacija se neće smatrati značajnom.

Nije moguće – niti poželjno – imati striktna pravila za ocjenu detaljne usklađenosti ponuda. Potrebno je ostaviti ekspertima u nabavkama kod ugovornog organa da sprovedu takvu ocjenu unutar okvira koji pruža ZJN.

Kontrola ispravnog vladanja ugovornog organa nalazi se u principu transparentnosti. Ako jedan zainteresirani ekonomski operater smatra da je neka odluka ili omaška koju je ugovorni organ učinio tokom sprovođenja postupka dodjele ugovora neopravdana prema ZJN, ta strana ima pravo da uloži prigovor na taj postupak, u skladu sa članom 50. ZJN.

Formalni zahtjevi po pitanju ponuda koje definira ugovorni organ i koje navodi u tenderskoj dokumentaciji vezani su za slijedeće: da li je ponuda pravilno podnesena, da li je tenderski obrazac ispravno popunjen i potpisan, da li su potrebni dokumenti i dokazi priloženi, da li je priložena garancija za ponudu (ako se zahtijeva) itd.

U praksi, ovu kontrolnu listu za administrativnu usklađenost ponuda priprema ugovorni organ koji je već uključen u pripremu tenderske dokumentacije i ona predstavlja sastavni dio tenderske dokumentacije. Ima dvije funkcije: (i) služi kao informacija za ponuđače o tome koje formalne zahtjeve i dokumentaciju moraju uključiti u ponudu. Uz to, tu kontrolna lista (ii) koristi ugovorni organ pri pregledanju formalne/administrativne podobnosti primljenih ponuda.

U ovoj fazi, nema ocjene sadržaja ponude. Ali lako se može javiti pitanje – u slučaju, na primjer, da nedostaje samo jedan dokument ili jedna strana nekog dokumenta, ili neka informacija navedena u ponudi nije jasna – da li se takva devijacija može ispraviti i stoga da li ugovorni organ može prihvatiti takvu ponudu ili ne. Odgovor nalazimo u članu 35, stav (2), vezano za pojašnjenje ponude, vidi: komentar dolje.

Ako ponuda nije u skladu sa administrativnim uslovima zahtjeva navedenih u tenderskoj dokumentaciji, ona se odmah odbija i ponuđač je ne smije naknadno učiniti podobnom tako što će je ispraviti ili ukloniti devijaciju ili pogrešku.

Rezultat te formalne/administrativne promjene se unosi u ili prilaže kao dodatak listi za podnošenje ponuda.


11

Drugo, administrativno prihvatljive ponude, u otvorenom postupku, se pregledaju kako bi se uvidjelo da li su podnesene ponude prihvatljive ponude, vidi komentare na postupak verifikacije iz člana 28. e), gore. U tenderskoj dokumentaciji, kriteriji za odabir ponuda i potrebne dokumentacijske informacije za ocjenu ponuda navedene su od strane ugovornog organa. Verifikacija kvalifikacije ponuđača prema tim određenim kriterijima za odabir izvodi se na osnovu dokumentacije koju dostavljaju ponuđači. Rezultat tog postupka verifikacije bilježi se na ili uz zapisnik o podnošenju ponuda.

U ograničenom postupku i u pregovaračkom postupku sa objavljivanjem obavještenja u obavještenju, sve ponude prema definiciji podnose kvalificirani ponuđači, obzirom da se kvalificiranost pregleda i utvrđuje tokom faze pretkvalifikacije.

Općenito, treća faza postupka evaluacije, jeste pregled i ocjena toga da li su podnesene ponude koje podnose kvalificirani ponuđači privatljive ponude.

Kako je ranije opisano kod člana 34., ponuda je prihvatljiva, kada – osim što je podnosi kvalificiran ponuđač – ispunjava sve obavezne specifikacije i zahtjeve koje navodi ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji. Obzirom da se zadovoljavanje formalnih/administrativnih zahtjeva ponuđača pregleda ranije, na samom početku postupka, vidi iznad, provjera koja se vrši u ovoj trećoj fazi jeste utvrđivanje tehničke podobnosti ponuda.

Provjera i ocjenjivanje tehničke podobnosti ponuda se vrši na osnovu obaveznih specifikacija i zahtjeva koje definira ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji tako što opisuje predmet ugovora, tehničke specifikacije, zahtjeva po pitanju isporuke, itd. Samo ako ponuda nudi isporuku robe ili predmeta u potpunosti u skladu sa specifikacijama i zahtjevima navedenim u tenderskoj specifikaciji, ponuda se smatra prihvatljivom ponudom.

Kako je navedeno u komentarima na članove 28. f), i 29. h), iznad, “potpuna prihvatljivost” se posmatra kao “značajna usklađenost”, vidi iznad objašnjenje izraza “značajno”.

Ugovorni organ može zahtijevati pojašnjenje određenog tehičkog sadržaja ponude ako je to potrebno, vidi komentare na član 35. stav (2), ispod.

Nepodobne ponude se odmah odbijaju i ponuđač ih ne smije naknado mijenjati ili ukloniti devijaciju ili pogrešku u skladu sa zahtjevima navedenim u tenderskoj dokumentaciji.

Rezultat tehničkog pregleda i ocjena ponuda zapisuje se na ili uz zapisnik sa podnošenja ponuda, koji, ukazuje na, podobne ponude (kao i nepodobne ponude).

Sve ponude koje se smatraju podobnim, se u četvrtoj fazi, ocjenjuju i usklađuju prema kriterijima za dodjelu ugovora navedenim u tenderskoj dokumentaciji. Svi navedeni kriteriji za ocjenu ponuda koriste se kao osnova za objektivnu ocjenu karakteristika tih ponuda, i ne smiju se primjenjivati nikakvi drugi kriteriji osim tih koji su navedeni.

Nakon navedene tri provjere, sva preostale podobne ponude natječu se pod istim uslovima. Određivanje najuspješnije ponude sada zavisi samo od toga koliko svaka od podobnih ponuda zadovoljava kriterije za dodjelu ponuda navedene u tenderskoj dokumentaciji.

U slučaju kada kriterij za dodjelu ugovora jeste “najniža cijena”, izbor je jednostavan. Najuspješnija ponuda je ona ponuda koja nudi najnižu cijenu, uzimajući u obzir sve popuste navedene na sastanku za otvaranje ponuda, vidi komentare na član 33. stav (4), gore.

Član 36. ZJN navodi da u slučaju kada postoje jedna ili više podobnih ponuda sa neprirodno niskom cijenom u poređenju sa objektivnim relevantnim tržišnim uslovima, te također regulira da li se takva ponuda ili ponude mogu smatrati prihvatljivim, vidi komentare na član 36. dolje.

Podobne ponude se rangiraju prema njihovoj ponuđenoj cijeni (i mogućim popustima kao što je ranije pomenuto). Ponuda koja nudi najnižu cijenu zauzima prvo mjesto i naziva se “najbolje ocijenjenom ponudom”, vidi član 34, stav (2) ZJN. Konačni poredak se upisuje na ili uz zapisnik sa podnošenja ponuda.


12

Ugovor se konačno dodjeljuje ponuđaču koji je podnio najbolje ocijenjenu ponudu, vidi komentare na članove 28, f), 29, h), i 30, stav (1), c), iznad. Takav ponuđač je “najuspješniji” ponuđač.

Dodjela ugovora predstavlja donošenje odluke, prema kojoj se zaključuje ugovor sa jednim od ponuđača. Odluka o dodjeli ugovora predstavlja logički zaključak koji izvodi ugovorni organ na osnovu sprovedenog postupka ocjene ponuda. Odluka o dodjeli ugovora se ne smije zasnivati na bilo kojoj drugoj osnovi osim na rezultatima postupka ocjene ponuda. Ugovorni organ mora znati da se finalni ugovor ne smije zaključiti sa najuspješnijim ponuđačem prije isteka perioda od 15 dana od datuma informiranja ponuđača o rezultatima postupka, u skladu sa članom 39. stav (1), ZJN.

U slučaju upotrebe drugog kriterija za dodjelu ponuda t.j. “ekonomski najpovoljnije ponude”, sve podobne ponude ocjenjuju se u skladu sa kriterijima za ocjenu (podkriterijima), koje ugovorni organ uspostavlja u tenderskoj dokumentaciji.

Nakon navedene tri provjere, sve preostale podobne ponude natječu se pod istim uslovima u skladu sa traženim karakeristikama koje ugovorni organ uspostavlja kao kriterij za ocjenu. Određivanje, najuspješnije ponude sada zavisi samo od, toga koliko svaka od podobnih ponuda zadovoljava kriterije za dodjelu ponuda navedene u tenderskoj dokumentaciji.

Metoda ocjene može se prikazati putem modela za izračunavanje. Model koristi tri kriterija za ocjenu ponuda, cijena ponude, tehnička podobnost i vrijeme isporuke, vidi komentare na kriterije za ocjenu ponuda član 34. stav (1), a), iznad.

Karakteristike svakog kriterija sa ocjenjuju, na primjer, u ovom modelu, tehnička podobnost mjeri se prema broju dodatih, jednako ocjenjenih tehničkih odlika (primjer: kod kompjuterske opreme), a kada je vrijeme isporuke za kupljenu robu bitno ugovornom organu, računa se u danima, od na primjer, potpisivanja ugovora.

Za svaki kriterij, najbolja (tj. ekonomski najpovoljnija) ponuda dobija 100 bodova, i bodovi za ostale ponude se računaju proporcionalno sa najboljom ponudom5. Ponuda koja nudi najnižu cijenu, će tako dobiti 100 bodova za kriterij cijene, ostale ponude će dobiti proporcionalno manje bodova. Ponuda koja nudi najveći broj dodatnih tehničkih usluga, prema tome, će dobiti 100 bodova za kriterij tehničke podobnosti, a ostale ponude će proporcionalno tome dobiti manje bodova. Ponuda koja nudi najkraći period isporuke, mjereno u danima, će dobiti 100 bodova za kriterij isporuke, a ostale ponude će proporcionalno tome dobiti manje bodova.

Kriteriji za ocjenu se dodjeljuju putem učešća, relativnog za svakoga. Ovaj model, cijeni daje 60 %, tehničkoj podobnosti 30 % i vremenu isporuke 10 %. Ukupno, učešće iznosi 100 %.

Relativno učešće za svaku ponudu i za svaki kriterij, se računa množenjem6. Tako, bodovi za svaku ponudu dodaju se ukupnom iznosu bodova za svaku ponudu.

Konačno, ocjenjene ponude rangirane su u skladu sa njihovim ukupnim bodovima.

Dvije najbitnije stvari kod ovakvog modela ocjenjivanja su (i) kvantificiranje kriterija na način da se bodovi koji se dodjeljuju svakoj ponudi mogu realno, objektivno i jednako ocjeniti – na osnovi principa jednakog tretmana i nediskriminacije – i (ii) uspostavljanje učešća svakog od kriterija za ocjenu koji su u relativnom odnosu koji odgovara potrebama i proračunu ugovornog organa.

U tabeli se navodi primjer u kome se koristi ovaj model.

5 Formula je: [“najbolja ponuda”/”stvarna ponuda”] x 100, viši iznos predstavlja niži broj bodova (ovdje: cijena i period isporuke), i [“stvarna ponuda”/”najbolja ponuda”] x 100, viši iznos predstavlja viši broj bodova (ovdje: tehnička podobnost). 6 Formula je: “bodovi” x “postotak”


13

Primjer metode za računanje

koja se koristi za ocjenu i upoređivanje podobnih ponuda, gdje se kao kriterij za dodjelu ugovora koristi

ekonomski najpovoljnija ponuda

Ponuda 1 Ponuda 2 Ponuda 3 Ponuda

1

Ponuda

2

Ponuda

3 Kriterij za ocjenu

Iznos Bodovi Iznos Bodovi Iznos Bodovi

Učešće

Bodovi za učešće

Cijena ponude, KM

5000 KM

80

4000 KM

100

6000 KM

66,7

60 %

48

60

40

Tehnička podobnost- broj dodatnih odlika

9 odlika

75

3 Odlika

25

12 Odlika

100

30 %

22,5

7,5

30

Isporuka, broj dana

8 Dana

100

32 Dana

25

40 Dana

20

10 %

10

2,5

2

Ukupni bodovi

80,5

70

72

Konačni poredak

1

3

2

Nakon završetka ovakve ocjene i usporedbe, podobne ponude rangiraju se u skladu sa njihovim ukupnim bodovima. Ponuda sa najviše bodova dobija prvo mjesto i ta ponuda je “najbolje ocjenjena ponuda”, vidi član 34 stav (2) ZJN. Takvo rangiranje se bilježi na ili uz zapisnik sa podnošenja ponuda.

Ugovor se konačno dodjeljuje ponuđaču koji je podnio najbolje ocjenjenu ponudu, vidi komentare na članove 28. f), 29. h), i 30. stav (1), c), iznad. Takav ponuđač je “najuspješniji” ponuđač.

Dodjela ugovora se navodi gore u vezi sa kriterijem za dodjelu ugovora: najniža cijena.

Kako bi se osigurala na najbolji način slobodna i pravična konkurencija pri dodjeli ugovora o javnim nabavkama, centralni princip je princip zabrane pregovora između ugovornih organa i ponuđača o fundamentalnim aspektima ugovora koji je uspostavljen za otvoreni i organičeni postupak. Naročito su zabranjeni pregovori o cijeni ponude.

Ovaj princip zabrane pregovaranja odnosi se na vremenski period tokom ocjene ponuda, koji počinje sa trenutkom otvaranja ponude i traje do donošenja odluke o dodjeli ugovora, odnosno do trenutka kada se odluka o dodjeli ugovora obznani ponuđačima u postupku, prema članu 38. ZJN.

Osnova za ovaj princip jeste da svaki ponuđač na osnovu svog troška ekonomskih/komercijalnih podataka računa svoju cijenu ponude i definira ostale detalje te ponude, nezavisno od ostalih ponuđača ili informacija o drugim ponudama. Samo na ovaj način, moguća je pravična i iskrena konkurencija, i samo na ovaj način moguće je da tržišne sile djeluju na način koji će biti od koristi ugovornom organu koji troši javna sredstva.


14

Princip zabrane pregovaranja – ili filozofija koja ga opravdava – ima utjecaj i na faze postupka koje se sprovode prije otvaranja i podnošenja ponuda, i u stvari vrijedi i za fazu poslije dodjele ugovora, odnosno finalno zaključenje ugovora i ukupno izvršenje ugovora. Tokom faza prije otvaranja ponuda samo informacije koje se nalaze u obavještenju i tenderskoj dokumentaciji, u pravilu, su dostupne ponuđačima – nema pregovaranja između ugovornih organa i ponuđača o sadržaju tenderske dokumentacije, vidi komentare na član 21 stav (8), gore. Po dodjeli ugovora, ugovor se zaključuje uključivanjem cijene i uslova koji proizilaze iz najuspješnije ponude i tenderske dokumentacije, bez ikakavih izmjena koje su rezultat pregovaranja između ugovornog organa i najuspješnijeg ponuđača, vidi komentare na član 39. stav (3), dolje. I konačno, ugovor izvršava najuspješniji ponuđač u cjelovitom sadržaju potpisanog ugovora. Kako je i navedeno u komentarima na članove 28. h), i 29. j), gore, ugovor o javnoj nabavci zaključen na osnovu postupka sprovedenog u skladu sa ZJN, ne smije biti značajno izmijenjen tokom perioda njegovog izvršenja po pitanju cijene i uslova koji su navedeni u prvobitno potpisanom ugovoru. Sa tačke pravične i slobodne konkurencije, zaključeni ugovor se izvodi u skladu sa specifikacijama i uslovima koji se nalaze u ugovoru. U slučaju da se uspostavi da je zbog objektivnih relativnih razloga potrebno značajno izmijeniti ugovor, ugovor se mora prekinuti u skladu sa uslovima iz ugovora i potrebo je započeti novi postupak javne nabavke i to pod tim izmijenjenim –ili nekim drugim – uslovima, kako bi se zaključio zadovoljavajući novi ugovor.

Nakon što smo naveli sve ovo, moguće je da će se javiti situacija u kojoj ugovorni organ, tokom postupka ocjene ponuda, želi tražiti pojašnjenje ili izvršiti neku korekciju na podnesenoj ponudi, u skladu sa članom 35. stav (2), druga rečenica, ZJN.

Ugovorni organ može zahtijevati pismeno pojašnjenje o bilo kojem aspektu ponude od ponuđača koji je podio ponudu, u toku postupka ocjene ponuda, ali nikakve izmjene po pitanju osnovnog dijela podnesene ponude nije moguće izvršiti ovim putem. Moguće je tražiti samo pojašnjenje. Takav pismeni zahtjev za pojašnjenje mora sadržavati određeni rok za prijem pismenog odgovora od tog ponuđača. U slučaju da ugovorni organ ne primi nikakav odgovor od ugovornog organa, ta ponuda se odbacuje.

Prema dobroj međunarodnoj praksi, čisto aritmetičku grešku, koju je moguće pronaći u podnesenoj ponudi, ugovorni organ ispravlja, u slučaju kada je očito da je došlo do greške. U protivnom, ta ponuda se odbacuje.

Manje devijacije, koje se jave u podnesenoj ponudi, u odnosu na zahtjeve iz tenderske dokumentacije može ispraviti ugovorni organ, ako se te greške ili previdi mogu ispraviti bez da se mijenja osnovni dio ponude, ili/i ako se te manje devijacije, koje nisu vezane za osnovne zahtjeve iz tenderske dokumentacije, mogu kvantificirati i uzeti u obzir pri ocjeni i usporedbi ponuda.

Članovi 36. i 37. ZJN vezani su za ostale aspekte izmjene postupka ocjene ponuda, vidi komentare ispod.


15

70. Neprirodno niske ponude7 Član 36. tretira situaciju, koja se može desiti tokom postupka ocjene ponuda, a to je da ugovorni organ pregleda ponudu i otkrije da je ponuđena cijena ponude neprirodno niska u odnosu na nuđenu robu, usluge ili radove.

Ako ugovorni organ smatra da je cijena ponude mnogo ispod nivoa na kome se ponuda smatra ozbiljnom, ugovorni organ samo može odbiti ponudu ako je ranije ispoštovao posebni postupak (član 36 – neprirodno niske ponude). Svrha tog postupka jested a se zaštite ponude od nasumičnog donošenja odluka ugovornog organa i bezobzirnog odbijanja. Tako ponuđač ima mogućnost da dokaže da je njegova ponuda, čak i jeftina, ozbiljna i precizna. Iako ugovorni organ ima pravo da odbije to opravdanje, ne smije donijeti odluku o sumnjivo jefitnoj ponudi bez traženja opravdanja od ponuđača.

Član 36. navodi: Neprirodno niske ponude

(1) Ukoliko se, za dati ugovor, dostavljene ponude pokažu neprirodno niskim u odnosu

na robu, usluge ili radove koji su predmet ugovora, ugovorni organ će od ponuđača zahtijevati da opravda ponuđenu cijenu. Ako ponuđač ugovornom organu ne pruži zadovoljavajuće opravdanje, ugovorni organ ima pravo odbaciti ponudu.

(2) Da bi dobio opravdanje za neprirodno nisku cijenu, ugovorni organ u pisanoj formi zahtijeva da dotični ponuđač pruži detaljne informacije o relevantnim sastavnim elementima ponude, uključujući elemente cijene i kalkulacija. Ugovorni organ uzima u razmatranje objašnjenja koja se na primjeren način odnose na:

a) ekonomičnost proizvodnog procesa, pruženih usluga ili građevinske metode;

b) izabrana tehnička rješenja i/ili izuzetno pogodne uslove koje ponuđač ima za dostavu roba ili usluga ili za izvođenje radova;

c) originalnost posla, roba ili usluga koje je ponuđač ponudio;

d) usklađenost s važećim odredbama koje se odnose na radnu zaštitu i uslove rada na mjestu gdje se izvodi rad, pruža usluga ili isporučuje roba.

Neprirodno niska cijena predstavlja cijenu koja je značajno niža od tržišne cijene, i dovoljna da poluči sumnju u to da li taj ponuđač može izvršiti ugovor u skladu sa navedenim uslovima za tu cijenu, u slučaju da ta ponuda bude najuspješnija ponuda.

Prihvatanje neprirodno niske ponude bi moglo biti rizično za ugovorni organ – taj rizik jeste cijena koja je toliko nerealistična da postoji rizik da bi tokom izvršenja ugovora, ugovarač mogao zahtijevati izmjenu (povećanje) cijene ili da taj ugovor neće biti izvršen.

Kako bi se takve posljedice izbjegle, ugovorni organ zahtijeva informacije od tog ponuđača kako bi bio siguran da je tako niska cijena opravdana kao validna cijena za koju će se ugovor izvesti u skladu sa uslovima koje zahtijeva ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji.

Tu situaciju u kojoj imamo neprirodno nisku cijenu ugovorni organ mora rješavati veoma pažljivo, jer u nekim slučajevima to može predstavljati naročito povoljnu ponudu kojom će se uštedjeti javna sredstva, ali to također može implicirati i rizik da je ponuđač koji nudi tako neprirodnu cijenu ili greškom loše preračunao cijenu ili izračunao cijenu a pri tome zaboravio određene elemente cijene ili da je zloupotrijebio propise vezane za zaštitu zaposlenika i radnih uslova i, time nije sposoban da izvrši ugovor u skladu sa navedenim uslovima po toj cijeni, u slučaju kada je taj ponuđač odabran kao najuspješniji.

7 Zasnovano na „Komentaru...“ i „Smjernicama...“


16

Na ugovornom organu je da izvrši konačnu ocjenu toga da li se ili ne cijena ponude može okarakterisati kao neprirodno niska. U nekim slučajevima, kada su sve ponuđene cijene kod ostalih ponuda otprilike slične, a samo jedna ponuda je značajno niža, takva niska ponuda može uzrokovati to da ugovorni organ pomisli kako je to “neprirodno niska cijena”. Ali to nije pravilo, obzirom da niska cijena ponude može biti rezultat neke efikasnije ili povoljnije mogućnosti vezane za ponudu tog predmeta nabavke. Ugovorni organ se mora osloniti na svoj profesionalizam, iskustvo, informacije, itd, kada se nađe u situaciji koja implicira na neprirodno nisku cijenu – i, kadgod je ugovorni organ u sumnji, on slijedi odredbe iz člana 36.

U slučaju, da ugovorni organ, tokom procjene ponuda kako je opisano u komentarima gore na član 35. smatra ponuđenu cijenu neprirodno niskom kada su u pitanju robe, usluge ili radovi koji se nude, ugovorni organ zahtijeva od ponuđača da opravda tu ponuđenu cijenu time što će navesti dodatne informacije o načinu obračuna te cijene. Zahtjev za takve dodatne informacije reguliran je članom 36. stav (2), ZJN.

Zahtjev za dodatnim informacijama se može smatrati posebnim – ali obaveznim – primjerom za zahtjevanje informacija za pojašnjenje kako je pomenuto u članu 35. stav (2), ZJN. Takav zahtjev je dozvoljen u otvorenom i organičenom postupku, bez obzira na zabranu pregovora između ugovornog organa i ponuđača prema istom članu, vidi komentare gore.

Kada je ugovorni organ odredio, da ponuđena cijena jeste neprirodno niska, te je zatražio od ponuđača da opravda takvu cijenu, ponuđač dostavlja ugovornom organu informacije dovoljne da zadovolje zahtjev ugovornog organa kako bi se dokazalo da je cijena opravdana. Ugovorni organ će svojom ocjenom odlučiti da li su dostavljene informacije zadovoljavjuće ili ne, prema pravilima iz člana 36. stav (2), ZJN. Osnovni principi objektivnosti, jednakog tretmana i slobodne i pravične konkurencije predstavljaju osnovni okvir ugovornom organu za ovakvu ocjenu.

Ako ponuđač ponudi potrebne informacije kao odgovor na takav zahtjev, ugovrni organ prihvata ponudu i daje joj jednak tretman u osnovu na ostale ponude za vrijeme postupka ocjenjivanja, što znači da se toj ponudi dozvoljava natjecanje pod istim uslovima kao i ostalim ponudama.

Ako ponuđač ne ponudi potrebne informacije kao odgovor na zahtjev ugovornog organa, ugovorni organ može odbiti neprirodno nisku ponudu. O odbijanju ponude ugovorni organ pismenim putem obavještava tog ponuđača uz navođenje razloga za odbijanje.

Ako je ugovorni organ odredio da je ponuđena cijena ponude neprirodno niska, ugovorni organ zahtijeva u pismenoj formi od tog ponuđača da izvrši detaljan presjek ponuđene cijene ponude. Takav pregled ponuđene cijene pružit će detalje sastavnih elemenata cijene, odnosno detaljnu kalkulaciju cijene kojom se prikazuje sastav cijene po svakoj komponeneti.

Ono što će ugovorni organ uraditi nakon izvođenja ocjene neprirodno niske ponude navedeno je u članu 36. stav (2), podstav a) do d), ZJN. Ugovorni organ time, može naročito zahtijevati od ponuđača da objasni dijelove cijene vezane za određene tačke.

Nakon prijema objašnjenja od ponuđača, ugovorni organ može zahtijevati i dodatne informacije kako je to primjereno.

Stav a) tiče se ekonomičnosti proizvodnog procesa po pitanju roba, pruženih usluga ili građevinskih metoda. Pod “ekonomičnošću” se smatra to da je taj proizvodni proces, pružanje usluga ili građevinski metod ekonomičniji u poređenju sa drugim procesima ili metodama koje se koriste na relevantnom tržištu. Nije potrebno ni pominjati, da taj proizvodni proces, pružanje usluga ili izvršenje građevinskih radova mora da se izvršava na legalan način na mjestu proizvodnje, pružanja ili izvršenja.

Proizvodni proces uključuje i etiketiranje, pakiranje i prijevoz robe.


17

Stav b) tiče se tehničkog rješenja koje odabire ponuđač kako bi pripremio ponudu koja zadovoljava zahtjeve ugovornog organa navedene u tenderskoj dokumentaciji, i/ili nekih izuzetno pogodnih uslova dostupnih ponuđaču a koje ponuđač koristi u vezi sa robom ili proizvodima, pružanjem usluga ili izvršenju radova koji zadovoljavaju zahtjeve ugovornog organa.

Stav c) tiče se orginalnosti posla, roba ili usluga koje je ponuđač ponudio. Moguće je da ponuđač želi da uspostavi posao na osnovu nekih novih stvari ili aktivnosti i da time nudi naročito nisku cijenu kako bi mogao ući na tržište8.

Stav d) tiče se bitnog djela usklađenosti ponude sa zakonodavstvom i/ili drugim propisima na snazi a koji su vezani za radnu zaštitu i uslove rada na mjestima gdje se radovi, usluge ili robe dostavljaju. Ugovorni organ naravno mora biti izričito pažljiv u ovom području kada zaključuje ugovore jer je moguće da se javljaju ekonomski operateri koji zanemaruju te propise i tako nude neprirodne cijene. 71. Preferencijalni tretman domaćeg9 Primjena preferencijalnog tretmana domaćeg i favoriziranje domaćih proizvoda ili ponuđača nije u skladu sa principom jednakog tretmana svih učesnika u postupku javne nabavke. Zakon omogućava, direktno članom 37. mogućnost primjene domaćeg preferencijala (u skladu sa odlukom vlade BiH primjena domaćeg preferencijala je obavezna – vidi dolje)

Detalji vezani za upotrebu domaćeg preferencijala nalaze se u članu 20. Uputstva o primjeni ZJN. U skladu sa tim odredbama sa cilj zaštite obnove i razvoja privrede BiH i to za vrijeme trajanja tranzicijskog predioda (koji završava 31.12.2010) ugovorni organi mogu primjenjivati cijenovno preferencijal samo u svrhe upotrebe ponuda u skladu sa članom 35. Zakona. Pri izračunavanju cijena ponuda svrha poređenja ponuda jeste da se cijena domaćih ponuda umanjuje za preferencijalni faktor, koji ne smije prelaziti:

a) 15% za ugovore dodijeljene u 2005-2006;

b) 10% za ugovore dodijeljene u 2007-2008;

c) 5% za ugovore dodijeljene u 2009-2010.

U svrhu ovog članka, domaće ponude su ponude koje podnose kompanije (ili fizička lica) locirana u BiH, uspostavljena prema zakonima BiH, gdje, u slučaju ugovora o uslugama, najmanje 50% radne snage za izvršenje ugovora jeste porijeklom iz BiH. Uz slučaju ugovora o uslugama ili radovima, pri računanju cijene ponude u svrhe uporedbe ponuda, cijene inostranih ponuda se povećavaju za 5% ako je najmanje 50% radne snage za izvršenje ugovora porijeklom iz BiH.

Ugovorni organi su obavezni da informiraju ponuđače u tenderskoj dokumetnaciji o domaćem preferencijalu koji se primjenjuje u skladu sa članom 37. odredbe vezane za domaći preferencijal završavaju krajem 2010. godine. U okviru ovog članka, Vijeće ministara može definirati politiku, više detalja i drugih uslova za primjenu domaćeg preferencijala, naročito sektora u kojima bi primjena domaćeg preferencijala bila obavezna ili preporučena.

8Obično je dozvoljeno ponuđaču da ponudi cijenu koja ne uključuje sve troškove ponuđača, ali u nekim slučajevima takvo određivanje cijene može – kada na primjer ponuđač ima dominantan položaj na tržištu - biti inkompatibilno sa propisima o konkurenciji u zemlji osnivanja ponuđača. 9 Zasnovano na „Komentaru...“


18

Vijeće ministara BiH usvojilo je 30. juna 2005. godine odluku o obaveznoj primjeni domaćeg preferencijala u postupcima javnih nabavki (Službeni glasnik BiH br. 50/05 od 26. jula 2005. godine) u skladu sa odlukom od domaćem preferencijalu preferencije su “obavezne u postupcima javnih nabavki, u svim sektorima, sa ciljem zaštite razvoja, privrede i industrije u Bosni i Hercegovini”. Ugovorni organi su obavezni, u svrhe poređenja i ocjena ponuda, uvećati cijenu domaćih ponuda za “preferencijalni factor” od 15%. Ova odredba primjenjuje se na ugovore koji su dodijeljeni u 2005 i 2006.godini. 72. Objavljivanje rezultata10 Član 38. ZJN regulira postupke za informiranje učesnika / kandidata (u ograničenom ili pregovaračkom postupku) i ponuđača (u svim primarnim postupcima dodjele ugovora: otvorenom, organičenom ili pregovaračkom) o rezultatima sprovedenog postupka dodjele ugovora.

Član 38. glasi: Obavještavanje kandidata i ponuđača o rezultatima

(1) Ugovorni organ će istovremeno, a najkasnije u roku od sedam dana od donošenja

odluke, pismeno obavijestiti kandidate, odnosno ponuđače koji su blagovremeno podnijeli zahtjeve ili ponude o odlukama koje su donesene u pogledu pretkvalifikacije, ocjene ponuda ili obustavljanja postupka.

(2) Obavještenje kandidatima, kao minimum, obavezno sadrži podatke o tome da li je dati kandidat zadovoljio pretkvalifikacije ili ne. U slučaju da nije, navode se razlozi.

(3) U obavještenju ponuđačima čija je ponuda odbijena obavezno se navode razlozi odbijanja.

(4) Obavještenje svim ponuđačima, kao minimum, obavezno sadrži ime ponuđača kome je ugovor dodijeljen i razloge izbora te ponude u skladu s članom 9. ovog zakona.

(5) U slučaju da je postupak obustavljen, u obavještenju kandidatima ili ponuđačima navode se razlozi obustavljanja.

Pod “rezultatima” se podrazumijeva (i) rezultat postupka pretkvalifikacije, po kom kandidati koji su na vrijeme podnijeli zahtjev za učešće u organičenom postupku ili pregovaračkom postupku nakon objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci, budu odabrani kao kvalificirani ili nekvalificirani za učešće u tom postupku, vidi član 29. d) i član 30. stav (1) a) ZJN i gore navedene komentare, i (ii) rezultat ocjene pravovremeno pristiglih ponuda u otvorenom i organičenom postupku, vidi član 28. f) i član 29. h), ZJN, ili pravovremeno pristiglih finalnih ponuda u pregovaračkom postupku, vidi član 30. stav (1) c), ili član 30. stav (2) a), ZJN i komentare gore navedene, po kojima se proglašava najuspješniji ponuđač i dodjeljuje mu se ugovor.

Glavni princip za informiranje o ovim rezultatima jeste da se obavještavaju svi učesnici istovremeno čim je prije moguće a maksimalno u roku od 7 dana od dana donošenja odluke kod ugovornog organa.

Pismo o rezultatima kandidata ili ponuđača, odnosno kandidata ili ponuđača koji su pravovremeno podnijeli svoje zahtjeve za učešće ili koji su pravovremeno podnijeli svoje ponude, priprema se u pismenoj formi i odašilje ga ugovorni organ istovremeno relevantnim



19

ekonomskih operaterima i to u roku od 7 dana od donesene odluke, u skladu sa dolje navedenom tabelom:

Ograničeni postupak Pregovarački postupak s obavljivanjem obavještenja o

javnoj nabavci P

ostu

pak:

Otvoreni

postupak Faza

pretkvalifikacije

Faza podnošenja

ponuda

Faza pretkvalifikaci

je

Faza podnošenja

finalnih ponuda

Pregovarački postupak bez obavljivanja

obavještenja- kada je

pozvano više od jednog kandidata

Poč

etak

sl

anja

i

poče

tak

iste

ka r

oka

od

7 da

na:

Donošenje odluke o dodjeli ugovora

Odluka o pretkvalifikaciji


Odluka o pretkvalifikaciji



Ope

rate

r oj

i pr

ima

info

rmac

ije:

Svi ponuđači koji su pravovremeno podnijeli ponudu

Svi kandidati koji su pravovremeno podnijeli zahtjev za učešće

Svi kandidati koji su prošli fazu pretkvalifikacije koji su pravovremeno podnijeli ponudu

Svi kandidati koji su pravovremeno podnijeli zahtjev za učešće

Svi kandidati koji su učestvovali u pregovorima i koji su pravovremeno podnijeli finalnu ponudu

Svi učesnici koji su pravovremeno podnijeli finalnu ponudu

Sad

ržaj

in

form

acija

ko

je

se

šalju

op

erat

eru

11:

Da li je odabran ili ne. Ako ne, navesti razloge. Naziv najuspješnijeg ponuđača i razloge zašto je odabran.

Da li se kvalificirao ili ne. Ako ne, navesti razloge. Svi kandidati koji su se kvalificirali pozivaju se u slijedeću fazu.


Da li se kvalificirao ili ne. Ako ne, navesti razloge. Svi kanidati koji su se kvalificirali pozivaju se da podnesu početne ponude koji će biti osnova za pregovore.



U gornjoj tabeli, sadržaj pisma koje se šalje ekonomskom operateru, predstavlja minimalnu količinu informacija koje je potrebno dati, i koje su navedene u odredbama člana 38. stavovi (2) do (5), ZJN, vidi komentare direktno ispod. Ugovorni organ može dati i dodatne informacije kako bi proširio transparentnost postupka, u skladu sa članom 9. ZJN o zaštiti povjerljivih informacija.

U slučaju da pokrenuti postupak bude poništen u skladu sa odredbama iz člana 12. ZJN, informacije o poništenju i razlozima zbog kojih je postupak poništen, vidi član 38. stav (5) ZJN, se šalje u pismenoj formi ekonomskim operaterima direktno uključenim u postupak u vrijeme poništenja.

11 Sve povjerljive informacije ugovorni organ smatra tajnom.


20

Informacije kandidatima u fazi pretkvalifikacije u organičenom ili pregovaračkom postupku minimalno sadrže, podatke o tome da li je taj kandidat prošao tu fazu ili ne, i ako ne, koji su razlozi za to.

Kvalificirani kandidati se naravno pozivaju da podnesu svoje ponude u isto vrijeme kada ih se informira o rezultatima pretkvalifikacijske faze, vidi komentare na član 29. e), gore.

Kandidati, koji su eliminirani iz daljeg učešća u postupku, odnosno oni koji se nisu kvalificirali, će dobiti minimalno informacije o tome zašto su eliminirani.

Pismo ponuđačima o odluci o dodjeli ugovora koju donese ugovorni organ, minimalno sadržava, podatke o tome da li je taj ponuđač odabran ili ne, i ako ne, razloge odbijanja njegove ponude. Uz to, neuspješni ponudač se informira o tome koja ponuda je odabrana kao najuspješnija ponuda u skladu sa članom 38. stav (4), ZJN, vidi komentare ispod.

Najuspješnijem ponuđaču se nudi, ili ga se informira o nuđenju ugovora, što podliježe odredbama člana 39. ZJN, vidi komentare ispod.

Neuspješni ponuđači, odnosno oni ponuđači čije ponude su odbijene, dobijaju minimalno informacije o razlozima zašto je ponuda odbijena, i ko je odabran kao najuspješniji ponuđač, vidi komentare ispod.

Informacija koja se šalje svim ponuđačima minimalno mora da sadrži ime ponuđača kome je ugovor dodijeljen i razloge zbog kojih je ta ponuda odabrana, u skladu sa članom 9. ZJN o zaštiti povjerljivih informacija. Te informacije se daju u svrhu poboljšanja buduće konkurentnosti tih ekonomskih operatera u postupcima javnih nabavki.

U slučaju da se poništi pokrenuti postupak u skladu sa članom 12. ZJN, informacije o poništenju i razlozima zbog kojih je postupak poništen se šalju u pismenom obliku svim kandidatima ili ponuđačima koji učestvuju u postupku u fazi u kojoj je postupak poništen.

Član 40. tiče se obavještenja o dodjeli ugovora.

U njemu stoji:

“Obavještenje o dodjeli ugovora (1) Ugovorni organ u skladu s članom 20. ovog zakona objavljuje obavještenje o dodjeli

ugovora na osnovu rezultata postupka dodjele. Takva obavještenja objavljuju se što je prije moguće, ali ne kasnije od 30 dana po zaključenju ugovora.

(2) U slučaju da je u skladu s članom 32. ovog zakona zaključen okvirni sporazum, ugovorni organ objavljuje obavještenje o dodjeli ugovora na osnovu zaključenog okvirnog sporazuma i nije dužan objavljivati obavještenja o dodjeli svakog ugovora koji se zaključi na osnovu tog sporazuma.

(3) Obavještenje o dodjeli ugovora sadržava informacije koje reguliraju podzakonski akti.

Kadagod se primarni postupak dodjele ugovora, vidi član 10. stav a) do d), ZJN, okonča zaključenjem ugovora ili okvirnog sporazuma, rezultat tog postupka, značenja u kojem je ugovor ili okvirni sporazum zaključen te kakav je sadržaj ugovora, se objavljuje. Glavno pravilo jeste da se obavještenje o dodjeli ugovora objavljuje na isti način na koji je objavljeno obavještenje o javnoj nabavci. Ali također, kada se zaključuje ugovor po zaključenju pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja, objavljuje se i obavještenje o dodjeli ugovora.

Objavljivanje obavještenja o dodjeli ugovora predstavlja element transparentnosti aktivnosti javnih nabavki. Objavljivanjem rezultata o sprovedenom postupku, zainteresirani ekonomski operateri – i javnost – dobijaju informacije koje će im poslužiti u njihovom budućem tržišnom djelovanju, bilo da su učestvovali u postupku nabavke ili ne.


21

Obavještenje o dodjeli ugovora priprema i objavljuje ugovorni organ i to je posljednji korak sprovođenja svakog primarnog postupka dodjele ugovora koji vodi do zaključivanja ugovora o javnoj nabavci, vidi komentare na članove 28. h), 29. j), 30. stav (1), c), i 30. stav (2), a) i b), iznad.

U slučaju da postupak javne nabavke koja je započeta objavljivanjem objavještenja o javnoj nabavci nije doveo do – i neće dovesti do – zaključenja ugovora (ili okvirnog sporazuma, vidi član 40. stav (2), ZJN), takav postupak se formalno poništava objavljivanjem obavještenja o poništenju postupka, član 12. stav (2), ZJN.

Objavljivanje obavještenja o dodjeli ugovora vrši se u skladu sa odredbama člana 20. ZJN. To znači da se svako obavještenje o dodjeli ugovora objavljuje u Službenom glasniku BiH u obliku i formatu koji se definiran za sva obavještenja prema članu 20. stav (2), ZJN. U slučaju ugovora, čija vrijednost je jednaka ili prelazi relevantne međunarodne vrijednosne razrede iz člana 6. stav (3), ZJN, obavještenje o dodjeli ugovora, uz to, se mora još objaviti i u časopisu ili novinama u međunarodnom opticaju ili na internet stranici javnih nabavki koja garantira međunarodni pristup kako je i navedeno u podzakonskim aktima.

Dolje u tabeli navedene su stavke vezane za pripremu obavještenja o zaključenju ugovora: Članovi ZJN relevantni za pripremu i objavljivanje obavještenja o dodjeli ugovora

Regulirana pitanja

Obavještenje o dodjeli ugovora obavljuje se u skladu sa članom 20. ZJN. Obavještenje o dodjeli ugovora obavještava zainteresirane ekonomske operatere o zaključenim ugovorima o javnim nabavkama u svrhu poboljšanja buduće konkurencije kada su u pitanju ugovori o javnim nabavkama u relevantnim tržišnim sektorima. Obavještenje o dodjeli ugovora pominje obje strane u ugovoru, glavni sadržaj ugovora, broj primljenih ponuda i ugovorenu cijenu i raspon cijena primljenih ponuda. Objavljivanje obavještenja o dodjeli ugovora se vrši čim je to prije moguće a najkasnije 30 dana nakon zaključenja ugovora.

Član 40, Stav (1)

Standardni obrazac za obavještenje o dodjeli ugovora se primjenjuje kod pripreme obavještenja.

Član 20, Stav (1)

Ugovorni organ šalje pripremljeno obavještenje o dodjeli ugovora Službenom glasniku BiH na objavu.

Član 20, Stav (2)

Sva uputstva za objavu u Službenom glasniku se primjenjuju.

Član 20, stav (3)

Moguće je objaviti obavještenje i negdje drugo, ali ne prije objavljivanja u Službenom glasniku i to samo istih informacija12.

Član 20, stav (4)

Kada procijenjena vrijednost ugovora jeste jednaka ili prelazi međunarodni vrijednosni razred za tu vrstu ugovora, ugovorni organ uz to objavljuje obavještenje o dodjeli ugovora u skladu sa relevantnim odredbama podzakonskih akata na ZJN.

Član 20, Stav (5)

Obavljivanje u mediju sa međunarodnim opticajem kako je pomenuto u članu 20, stav (4), je uvijek moguće.

12 Ugovorni organ često žele da objave obavještenje o nabavci u nešto široj formi nego što to ZJN zahtijeva, kako bi osigurali aktivnu konkurenciju. Obavljivanje odgovarajućeg obavještenja o dodjeli ugovora ne mora se obavezno objaviti na istom mjestu, sve dok se zahtjevi ZJN ispunjavaju.


22

Objavljivanje obavještenja o dodjeli ugovora objavljuje se odmah nakon zaključivanja ugovora, vidi komentare na član 39. gore, a u vremenskom roku od 30 dana od zaključenja ugovora.

Član 11. (2) Podzakonskih akata ZJN navodi dodatna pravila za pripremu i obavljivanje obavještenja o dodjeli ugovora, vidi također model obrasca obavještenja o dodjeli ugovora (Službeni glasnik BiH, br. 17/05).

Obavještenje o dodjeli ugovora sadrži najmanje slijedeće informacije:

• naziv i adresu ugovornog organa;

• vrstu ugovornog organa;

• vrstu ugovora i da li je to okvirni sporazum;

• naziv ugovora;

• opis predmeta ugovora;

• procijenjena vrijednost ugovora;

• vrsta postupka;

• kriteriji za dodjelu ugovora;

• naziv i adresa najuspješnijeg ponuđača;

• cijena odabrane ponude;

• raspon cijena podnesenih ponuda (najniža-najviša);

• broj primljenih ponuda;

• proporcija ugovora namijenjena za podugovoranje (ako je primjenjivo);

• datum zaključenja ugovora.

Za postupak javne nabavke koji vodi zaključenju okvirnog sporazuma u skladu sa članom 32. ZJN, također se objavljuje obavještenje o dodjeli ugovora – što je onda obavještenje o dodjeli okvrinog sporazuma – a slijede se ista pravila kao kod objave obavještenja o dodjeli ugovora prema članu 40. stav (1), ZJN.

Kako efekat zaključenja okvirnog sporazuma, prema članu 32. stav (2), ZJN, kako je gore objašnjeno, jeste da ugovorni organ naknadno može zaključiti ugovore pod okvirnim sporazumom sa stranom s kojom je zaključio sporazum bez primjene postupka iz ZJN, a naročito je pomenuto u članu 40. paragraf (2), ZJN, da nije potrebno objavljivanje obavještenja o dodjeli ugovora, kada se zaključi ugovor o isporuci unutar tog okvirnog sporazuma.

Detalji od zahtjevanom sadržaju obavještenja o dodjeli ugovora navedeni su u Uputstvu o primjeni ZJN BiH.


23

73. Zaključivanje ugovora13

Član 39. tiče se zaključivanja ugovora o javnoj nabavci i navodi određene posebne ugovorne uslove, koji mogu ili će uzeti u obzir strane ugovora: ugovorni organ s jedne strane, i ekonomski operater kojem je dodijeljen ugovor kao najuspješnijem ponuđaču s druge strane.

Član 39. navodi: Ugovori

(1) Ugovorni organ nudi ugovor onom kvalificiranom ponuđaču koji je dostavio najniže

ocijenjenu prihvatljivu ponudu u skladu s odredbama članova 35. do 37. ovog zakona. Ugovor se zaključuje u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine o obligacijama. Nijedan ugovor ne može se zaključiti u periodu od 15 dana od datuma kada su ponuđači obaviješteni o rezultatu u skladu sa stavom (1) člana 38. ovog zakona.

(2) Ako dobavljač kojem je dostavljen prijedlog dodjele ugovora:

a) u pisanoj formi odbije dodjelu ugovora; ili

b) propusti da ostavi garanciju za izvršenje ugovora o nabavci, kako je propisano u tenderskoj dokumentaciji; ili

c) propusti da potpiše ugovor o nabavci; ili

d) odbije da zaključi ugovor pod uslovima navedenim u tenderskoj dokumentaciji;

ugovorni organ predlaže dodjeljivanje ugovora onom dobavljaču čija je ponuda po redoslijedu odmah nakon ponude najuspješnijeg ponuđača koji je odbio dodjelu ugovora.

(3) Prilikom dodjele ugovora o nabavci, cijena navedena u najuspješnijoj ponudi, kao i uslovi utvrđeni u tenderskoj dokumentaciji ne mogu se mijenjati. Ukoliko se u tenderskoj dokumentaciji dopušta odredba o varijabilnoj cijeni (cjenovna formula), zasnovana na određenim / definiranim objektivnim pravilima, takva odredba može biti unesena u ugovor.

(4) Dobavljač kojem je dodijeljen ugovor neće sklapati podugovor ni o jednom bitnom dijelu ugovora bez prethodnog pismenog odobrenja ugovornog organa. Elementi ugovora koji se podugovaraju i identitet podugovarača obavezno se saopćavaju ugovornom organu blagovremeno prije sklapanja podugovora. Ugovorni organ obavijestit će dobavljača o svojoj odluci u roku od 15 dana nakon prijema saopćenja, navodeći razloge u slučaju odbijanja. Dobavljač kojem je dodijeljen ugovor snosi punu odgovornost za realizaciju ugovora.

(5) Ugovorni organ u ugovoru postavlja uslov da dobavljač kojem je dodijeljen ugovor o javnoj nabavci nema pravo da zapošljava, u svrhu izvršenja ugovora o javnoj nabavci, fizička ili pravna lica koja su učestvovala u pripremi tenderske dokumentacije ili su bila u svojstvu člana ili stručnog lica koje je angažirala Komisija za nabavke, nadležna za dodjelu navedenog ugovora o javnoj nabavci, najmanje šest mjeseci po zaključenju ugovora.

Zaključivanje okvirnog sporazuma dodijeljenog u skladu sa članom 32. ZJN održava se u skladu sa istim pravilima koja se analogno primjenjuju.

Nakon donošenja odluke o dodjeli ugovora tj nakon okončanja postupka ocjene ponuda prema članu 35. ZJN, vidi komentare iznad, ugovorni organ informira najuspješnijeg ponuđača o toj odluci i nudi ugovor najuspješnijem ponuđaču. 13 Zasnovano na „Komentaru...“


24

“Najuspješniji ponuđač” je ekonomski operater – koji zadovoljava kriterije za odabir ponuda navedene u tenderskoj dokumentaciji – i koji je podnio najbolje ocjenjenu prihvatljivu ponudu u skladu sa postupkom ocjene, opisanom u komentarima na član 35. ZJN, gore. Postupak ocjene uključuje mjere koje je potrebno poduzeti i u slučaju neprirodno niskih ponuda, vidi član 36. ZJN, i – ako je prikladno – uzima u obzir domaći preferencijal, vidi član 37. ZJN.

Ugovor o javnoj nabavci koji se zaključuje između ugovornog organa i uspješnog ponuđača, je kao takav “ugovor” u skladu sa ugovornim propisima BiH, odnosno zakonima na snazi o obligacionim odnosima u BiH. Tokom postupka dodjele ugovora, ugovorni organ je uspostavio brojne zahtjeve i uslove navedene u tenderskoj dokumentaciji, i ti zahtjevi i uslovi – skupa sa jednim ili više specifičnih ugovornih uslova pomenutih u članu 39. stavovi (3), (4) i (5) ZJN – se odražavaju u ugovoru koji se zaključuje između ugovornog organa i najuspješnijeg ponuđača i koji je proširen, ako je potrebno, setom općih ugovornih uslova. Nikakvi opći niti posebni ugovorni uslovi ne smiju biti kontradiktorni zakonima o obligacionim odnosima BiH.

U slučaju da ugovor o javnoj nabavci ne regulira pitanje vezano za izvršenje ugovora ili odnos između ugovornih strana, važeći zakoni o obligacijama u BiH će imati prevlast kao i u slučaju svih ugovora prema zakonodavstvu BiH.

To da će se ugovor zaključiti “u skladu sa zakonima BiH o obligacijama” ne znači da strane u ugovoru – ugovorni organ i ekonomski operater – ne smiju pominjati npr. ugovorne zakone neke druge zemlje; to samo znači da niti jedna ugovorna odredba ne smije biti kontradiktorna zakonima o obligacijama BiH.

Član 39. stav (1), sadrži bitno pravilo, da se niti jedan ugovor o javnoj nabavci ne smije zaključiti prije isteka roka od 15 dana od datuma kada su ponuđači informirani o rezultatima postupka dodjele ugovora prema članu 38. stav (1), ZJN, vidi komentare gore. “Zaključivanje” ugovora predstavlja potisivanje ugovorne dokumentacije od ugovornih strana, čime ugovor stupa na snagu. “Datum na koji su ponuđači informirani o rezultatima” predstavlja datum slanja tih informacija relevantnim ekonomskim operaterima.

“Period čekanja” od 15 dana uspostavljen je kako bi se ostavilo dovoljno vremena neuspješnim ponuđačima ili drugim zainteresiranim stranama u postupku javne nabavke da razmisle o rezultatima postupka dodjele ugovora i– da u slučaju da oni smatraju da je ugovorni organ prekršio ZJN ili podzakonska akta tokom sprovođenja postupka – ulože prigovor na postupak u skladu sa članom 51. ZJN, vidi komentare ispod.

“Period čekanja” od 15 dana koji je uspostavljen članom 39. stav (1), ZJN vrijedi za sve primarne postupke dodjele ugovora koji su definirani članom 10. stavovi a) do d), ZJN (ne postoje izuzeci – čak ni u slučaju hitnosti). Strane ovo obično ne smatraju ograničenjem za efikasno sprovođenje postupka, jer obično zaključivanje uključuje pripremu dokumentacije, organiziranje sastanka za potpisivanje ugovora, itd.

Javna nabavka u krajnje hitnim slučajevima kako je navedeno u članu 11. stav (4), a), 4), ZJN, ipak, može uključivati situacije, u kojima je neophodno odbaciti sve opće odredbe, kao što je naprimjer zaštita od prirodne katastrofe ili njene posljedice. Kako je pomenuto prema komentarima na član 30. stav (2), a), gore, u time slučajevima može se opravdati i kršenje samog zakona u svrhu spašavanja života, zdravlja ili vrijednosti, u skladu sa općim javnim “zakonima u slučaju hitnosti”. Samo kada postoji takva neophodnost, koja bi opravdala kršenje ZJN uz pozivanje na “zakone u slučaju hitnosti”, ugovor se može odmah zaključiti, bez obzira na odredbe člana 39. stav (1), ZJN.

Član 39. stav (2), navodi pravila za način reagiranja ugovornog organa na situaciju u kojoj ponuđač, kojem je ponuđen ugovor o javnoj nabavci, odbije da zaključi ugovor, ili direktno u pismenoj formi, time što odbija da potpiše ugovornu dokumentaciju ili na bilo koji drugi način. Pretpostavljajući da postoji više od jedne prihvatljive ponude pravovremeno podnesene, glavno pravilo u toj situaciji jeste da se ugovor nakon toga nudi ponuđaču koji je podnio slijedeću najbolje ocjenjenu ponudu.


25

U slučaju da je garancija na ponudu bila obavezni zahtjev ugovornog organa, ta garancija na ponudu se koristi u vezi sa odbijenom ponudom, vidi komentare na član 16. stav (1), iznad.

Pravilo iz člana 39. stav (2), vrijedi za regularnu – odnosno slobodnu i pravičnu – konkurenciju konkurenata na relevantnom tržištu po pitanju predmeta ugovora. Ako recimo druga po redu ocijenjena ponuda, na primjer, nudi neopravdano visoku cijenu, ovo pravilo nije primjenjivo.

Ovo pravilo nije primjenjivo ni za situacije, u kojima je zaključivanje ugovora prolongirano za značajno duži period vremena u odnosu promjene na tržištu i/ili aktivnosti u tom određenom poslovnom sektoru. Kada se konkurencija na relevantnom tržištu značajno izmijenila od postupka podnošenja ponuda, pravilo iz člana 39. stav (2), ne primjenjuje se obavezno.

U slučaju, da druga po redu ponuda sadrži cijene koje značajno prelaze budžet ugovornog organa, također, primjena ovog pravila nije obavezna. U tim slučajevima ugovorni organ može razmatrati poništenje postupka u vezi sa članom 12. stav (1), b), 3), ZJN, vidi komentare na član 12. gore, i ponovno započinjanje postupka nabavke.

Ako najuspješniji ponuđač, nakon informiranja i nuđenja ugovora, odbije pismenu tu ponudu, ugovorni organ može odmah nastaviti postupak time što nudi ugovor ponuđaču koji je drugi po redu na listi.

Ako najuspješniji ponuđač nakon što ga se obavijesti i što mu se ponudi potpisivanje ugovora ne priloži garanciju za izvršenje ugovora, kako je propisano tenderskom dokumentacijom – pod uslovom da mu se omogući neki realan vremenski period – ugovorni organ može nastaviti sa postupkom kako je opisano u članu 39. stav (2), a).

Ako najuspješniji ponuđač nakon što ga se obavijesti i što mu se ponudi potpisivanje ugovora propusti da potpiše ugovor – pod uslovom da mu se omogući realan vremenski period – ugovorni organ može nastaviti sa postupkom kako je opisano u članu 39. stav (2), a).

Ako najuspješniji ponuđač nakon što ga se obavijeti i što mu se ponudi potpisivanje ugovora želi zaključiti ugovor samo pod značajno drugačijim uslovima od uslova navedenih u tenderskoj dokumentaciji – pod uslovom da mu se omogući realan vremenski period – ugovorni organ može nastaviti sa postupkom kako je opisano u članu 39. stav (2), a).

Kako je opisano u vezi sa članovima 28. h), i 29. j), iznad, ugovor zaključen na osnovi postupka javne nabavke prema ZJN ne smije biti značajno izmijenjen. Analogno tome, i iz istih razloga, ugovor o javnoj nabavci ne smije se zaključiti tako što će biti uključene druge cijene, uslovi i razlozi u odnosu na one nastale iz najuspješnije ponude i tenderske dokumentacije. Ovo je posljedica ukupnog aranžmana sistema javnih nabavki koji se zasniva na slobodnoj i pravičnoj konkurenciji, vidi komentare na član 35. stav (2), gore.

U slučaju da se ustanovi da zbog objektivnih razloga bude neophodno izmijeniti cijenu, uslove i/ili kriterije značajno prije potpisivanja ugovora, neophodno je priteći odredbama iz člana 12. stav (1), c), ZJN.

Ako je na osnovi fiksnih, objektivnih pravila u tenderskoj dokumentaciji dozvoljena klauzula o izmjeni cijene, koja je dostupna jednako svim ponuđačim, ta klauzula se može uključiti u ugovor kao osnov za izmjenu cijene. Nikakve druge izmjene cijene nisu moguće.

Kada se zaključi ugovor o javnoj nabavci potpisivanjem ugovorne dokumentacije od strane ugovornih strana, ekonomski operater kao strana u ugovoru (često se naziva “ugovaračem”) je odgovoran za izvršenje ugovora. Bez obzira na ovaj princip, taj ekonomski operater ne smije vršiti podugovaranje bilo kojeg značajnog dijela tog ugovora bez predhodnog pismenog odobrenja ugovornog organa.

Ako ekonomski operater kao strana u ugovoru želi podugovarati značajan dio ugovora, te elemente koji se podugovaraju i identitet podugovarača potrebno je opisati i dostaviti ugovornom organu pravovremeno prije podugovaranja. Ugovorni organ, onda donosi odluku o tome da li prihvata ili ne to podugovaranje te informira ponuđača o svojoj odluci u roku od


26

15 dana od prijema tog obavještenja, navodeći svoje razloga u slučaju da je zahtjev odbijen. Ugovorni organ može primijeniti samo objektivne razloge za odbijanje.

Čak i kada to nije navedeno u tenderskoj dokumentaciji, ugovorni organ navodi kao ugovorni uslov, da ekonomski operater kao strana u ugovoru nema pravo da zapošljava, u svrhu izvršenja ugovora o javnoj nabavci, fizička ili pravna lica koja su učestvovala u pripremi tenderske dokumentacije ili su bila u svojstvu člana ili stručnog lica Komisije za javne nabavke nadležne za postupak dodjele ugovora o javnoj nabavci, najmanje 6 mjeseci po zaključenju ugovora. 74. Izvještavanje o postupku i arhiviranje dokumentacije14 Član 41. definira obavezno izvještavanje Agencije za javne nabavke o svakom primarnom postupku dodjele ugovora koji sprovodi ugovorni organ, uključujući sprovođenje konkursa za izradu idejnog rješenja. Izvještavanje se zahtijeva također i kod poništenja postupka, osim ako se poništenje ne radi s namjerom ponovnog pokretanja postupka kako je navedeno u članu 12, stav (1), b), ZJN. U tim slučajevima, izvještaj o kompletnom postupku koji je doveo do zaključenja ugovora ili okvirnog sporazuma se priprema i podnosi AJN.

Član 41 navodi: Izvještaj o postupku nabavke

(1) Ugovorni organ priprema izvještaj o svakom postupku dodjele ugovora koji se obavi u

skladu s odredbama ovog poglavlja, uključujući i slučajeve kada je zaključen okvirni sporazum.

(2) Izvještaj uključuje primjerene informacije zavisno od izabranog postupka dodjele. Minimum informacija koje izvještaj sadrži utvrđuje se u podzakonskim aktima.

(3) Izvještaj se priprema i dostavlja Agenciji za javne nabavke u roku od 15 dana nakon datuma okončanja postupka nabavke. Agencija za javne nabavke utvrđuje pravila i obrasce za dostavu izvještaja.

Izvještavanje se zahtijeva za svaki sprovedeni postupak javne nabavke, uključujući postupke koje se odnose i na zaključenje okvirnog sporazuma. Zaključenje ugovora prema okvirnom sporazumu prema članu 32. stav (2), ZJN ne zahtijeva podnošenje izvještaja.

Upotreba okvirnih sporazuma iz člana 32. ZJN, ipak implicira da ugovorni organ vodi bilješke o kvantitetu i opsegu nabavki iz okivrnog sporazuma, kako se okvirni sporazum zaključuje samo za jedan maksimalni kvantitet ili opseg, vidi komentare na član 32. gore. Te bilješke se dostavljaju AJN na zahtjev AJN.

Cilj izvještaja jeste prije svega skupljanje statističkih podataka za upotrebu od strane AJN u izvršavanju svojih zadataka vezanih za primjenu sistema javnih nabavki i poboljšanje tog sistema. Informacije koje se nalaze u izvještajima, će time, uglavnom biti vezane za opće aspekte sprovođenja postupaka, i predstaviti će se na način koji je odgovarajući za statističku upotrebu.

Detalji o sadržaju izvještaja navedeni su u Podzakonskim aktima ZJN.



27

Vremenski rok za pripremu i podnošenje izvještaja AJN za ugovorni organ je 15 dana od dana okončanja postupka javne nabavke. Postupak javne nabavke je okončan u smislu datuma kada se obavještenje o dodjeli ugovora, obavještenje o rezultatima konkursa za idejno rješenje ili obavještenje o poništenju postupka, vidi komentare na član 40. gore, pošalje na štampanje.

Pravila i obrasce za izvještaj određuje AJN.

Član 42. tiče se čuvanja dokumenata vezanih za svaku aktivnost javne nabavke koju sprovodi ugovorni organ.

Svi takvi dokumenti se arhiviraju kod ugovornog organa u skladu sa zakonima BiH za arhiviranje. 75. Zajednička javna nabavka15 Član 7. Uputstva o primjeni Zakona se tiče javne nabavke koju provode dva ili više ugovornih organa zajedno (zajednička nabavka). Prema njegovim odredbama, ugovorni organi mogu donijeti odluku da će zajedno provoditi postupak javne nabavke, jedne javne nabavke ili svih javnih nabavki tokom određenog vremenskog perioda. Kada više ugovornih organa učestvuje u postupku jedne ili više javnih nabavki, u skladu s postupcima utvrđenim Zakonom, svaki od ugovornih organa koji učestvuje u zajedničkom postupku nabavke bit će jasno naznačen u tenderskoj dokumentaciji. (član 7. stav (2) Uputstva, prva rečenica). Svaki ugovorni organ koji je učestvovao u zajedničkom postupku nabavke zaključuje poseban ugovor s izabranim ponuđačem. (član 7. stav (2) Uputstva, druga rečenica). Ugovorni organi mogu prenijeti odgovornost za obavljanje postupaka javnih nabavki ili dodjeljivanje ugovora ili okvirnih sporazuma na jedan ugovorni organ. (član 7. stav (3) Uputstva). U ovom slučaju ugovorni organ, kojeg su ovlastile druge strane u zajedničkoj nabavci, je odgovoran za obavljanje aktivnosti javne nabavke i njihovu kompatibilnost za zahtjevima Zakona. 76. Agencija za javne nabavke16 Zakon o javnim nabavkama omogućava uspostavu dvije nezavisne organizacije koje se bave pitanjima javnih nabavki: Agencija za javne nabavke (AJN) (vidi član 48.) koja za svoj rad odgovara Vijeću ministara, i Ured za razmatranje žalbi (URŽ) (vidi član 49.) koji za svoj rad odgovara Parlamentu.

Agencija za javne nabavke je nezavisna upravna organizacija sa pravnim subjektivitetom. Ima sjedište u Sarajevu i dva podružna ureda u Banja Luci i Mostaru. Podružni uredi nemaju status pravnog lica i nisu ovlašteni za donošenje odluka bez odobrenja Agencije za javne nabavke. U skladu sa Zakonom, Agencija za javne nabavke bi trebala početi sa radom 3 (tri) mjeseca nakon stupanja na snagu Zakona.

Agencija za javne nabavke je odgovorna za adekvatnu primjenu Zakona o javnim nabavkama BiH. Njene detaljne funkcije se definišu podzakonskim aktima. Osnovni zadaci Agencije za javne nabavke obuhvataju:

15 Zasnovano na “Smjernicama….” 16 Zasnovano na “Smjernicama….”


28

• predlaganje izmjena i dopuna Zakona o javnim nabavkama i njegovih podzakonskih akata osiguravajući efektivnost i adekvatnost te legislative;

• jačanje svijesti ugovornih organa i dobavljača o legislativi i ciljevima javnih nabavki, postupaka i metoda;

• objavljivanje priručnika i smjernica o javnim nabavkama i pravljenju i upotrebi standardnih obrazaca i modela u skladu sa odredbama Zakona o javnim nabavkama i njegovim podzakonskim aktima, koje će koristiti ugovorni organi;

• pružanje tehničke pomoći i savjeta kako ugovornim organima tako i dobavljačima o primjeni i tumačenju odredbi Zakona o javnim nabavkama i njegovih podzakonskih akata;

• uspostavljanje sistema za praćenje primjene Zakonu o javnim nabavkama;

• prikupljanje, analiziranje i objavljivanje informacija o postupcima javnih nabavki i dodjeli ugovora o javnim nabavkama;

• razvijanje državnog elektronskog informacionog sistema za objavu tenderske dokumentacije, kao dodatak Službenom glasniku;

• iniciranje i podržavanje razvoja elektronskih nabavki i komunikacije na polju javnih nabavki;

• objavljivanje informacija o obuci, priručnika i drugih vrsta pomoći za profesionalno usavršavanje u oblasti javnih nabavki;

• održavanje registra akreditovanih predavača u oblasti javnih nabavki;

• podnošenje godišnjeg izvještaja Vijeću ministara BiH.

Agencija za javne nabavke ima direktora i Odbor. Odbor Agencije se sastoji od 7 (sedam) članova. Članovi su: Ministar finansija i trezora BiH, Ministar finansija FBiH, Ministar finansija RS i četiri eksperta odabrana putem otvorenog konkursa kako je navedeno u Uputstvu. Načelnik Distrikta Brčko imenuje posmatrača iz Distrikta u Odboru. Direktor Agencije također ima ulogu posmatrača u Odboru. Direktora otpušta Vijeće ministara BiH na prijedlog Odbora, u skladu sa odredbama Zakona o državnoj službi u institucijama BiH.

Svi ugovorni organi širom BiH su dužni da sarađuju sa Agencijom i njenim direktorom i Odborom pri obavljanju svojih aktivnosti.

76. Ured za razmatranje žalbi17 Ured za razmatranje žalbi se uspostavlja kao nezavisna upravna organizacija sa pravnim subjektivitetom. Ured za razmatranje žalbi ima sjedište u Sarajevu. Ured za razmatranje žalbi se sastoji od 3 (tri) člana koja su odabrana između odabranim ekspertima upravnog prava i/ili upravnog postupka i njihov status bi trebao biti jednak statusu nezavisnog sudije i nespojiv sa bilo kojom direktnom ili indirektnom, trajnom ili periodičnom dužnošću, uz izuzetak akademskih aktivnosti, i 3 (tri) člana koji su eksperti u oblasti radova, javne kupovine, transporta i strateškog poslovnog upravljanja, odabrani putem otvorenog konkursa, kako je navedeno u Uputstvu.

17 Based on the “Guidelines….”


29

Članove Ureda za razmatranje žalbi imenuje Parlament BiH. Ured za razmatranje žalbi je odgovoran za osiguranje primjene pravila navedenih u Zakonu o javnim nabavkama i djeluje na drugoj instanci u žalbenom postupku. 77. Žalbeni postupak18 Uvod ZJN pruža ponuđaču mogućnost da se žali na odluku koju je donio ugovorni organ u postupku javne nabavke. Mjere dostupne ponuđačima i žalbeni postupci definirani su u odjeljku IV dio 2 ZJN — Žalbeni postupak.

U skladu sa članom 50. – 52. ZJN žalbeni postupak sastoji se od 3 faze:

1. ulaganja prigovora na postupak koji se podnosi ugovornom organu koji je prema mišljenju ponuđača prekršio odredbe ZJN i/ili Podzakonskih akata,

2. žalbu URŽ,

3. žalbu na odluku URŽ pred sudom BiH.

Odredbe vezane za žalbeni postupak primjenjive su i na postupke javnih nabavki i iz odjeljka II i na zahtjeve za ponude (odjeljak III). Kada su u pitanju ovi postupci iz odjeljka III – direktni sporazum – odredbe o pozivanju na URŽ nisu primjenjive u slučaju ovog postupka (član 51 (7)). Ko ima pravo na žalbeni postupak?

Svaki dobavljač koji ima legitiman interes za konkretan ugovor o javnoj nabavci i koji smatra da je ugovorni organ u toku konkretnog postupka dodjele ugovora prekršio jednu ili više odredbi ovog zakona i/ili pratećih podzakonskih akata ima pravo uložiti prigovor na postupak, na način i u rokovima utvrđenim u članu 51. ovog zakona. Prvenstveno dobavljači koji učestvuju ili su učestvovali u postupku nabavke, kao kandidati ili ponuđači, imaju pravo uložiti prigovor. Prigovor također mogu uložiti dobavljači koji nisu učestvovali u postupku iz razloga što nisu zadovoljavali uslove koje je postavio ugovorni organ na diskriminirajući način ili im nije dozvoljeno da učestvuju u postupku od strane ugovornog organa koji je time prekršio Zakon. Prigovori Prigovor se ulaže na način i u vrijeme dozovljeno rokovima iz člana 51. Zakona. Prigovor se podnosi odnosnom ugovornom organu koji je po mišljenju dobavljača prekršio odredbe Zakona, u pisanoj formi, u roku od pet dana od dana kada je podnosilac saznao ili je trebalo da sazna za navodnu povredu ovog zakona, i ne kasnije od jedne godine od datuma navodne povrede.

Po prijemu pismenog prigovora, ugovorni organ:

o obustavlja postupak dodjele ugovora u toku dok se prigovor u potpunosti ne razmotri,

o razmatra prigovor i donosi opravdanu odluku po pitanju prigovora u roku od pet dana od primanja prigovora,

18 Based on the “Guidelines….”


30

o informiše dobavljača o donijetoj odluci i njenom opravdanju najkasnije sljedećeg radnog iana.

Žalba URŽ-u

Ako ugovorni organ:

• propusti da razmotri prigovor u roku od pet dana ili

• odbije prigovor,

podnosilac prigovora može uložiti pismenu žalbu URŽ-u.

Žalba se podnosi u roku od pet dana počev od

- prvog radnog dana nakon isteka roka od pet dana, ili,

- u slučaju da je ugovorni organ odbio prigovor u prvostepenom postupku, od datuma kada je ugovorni organ o tome obavijestio podnosioca prigovora.

Kopija pismene žalbe istovremeno će biti dostavljena ugovornom organu. 78. Funkcioniranje i ovlasti URŽ-a19 Po prijemu kopije pismene žalbe podnosioca, URŽ će se uvjeriti da je ugovorni organ obustavio postupak dodjele ugovora u toku na period od pet dana, osim ukoliko mu URŽ drugačije naloži. Prije isteka ovog roka, URŽ donosi odluku o tome da li će se izdati privremeni nalog u skladu sa članom 52. (2) i o tome obavještava ugovorni organ najkasnije narednog radnog dana.

Privremeni nalog može sadržati:

• obustavu postupka dodjele ugovora vezano za to koja povreda je potvrđena ili

• obustavu implementacije odluke ili poduzete akcije od strane ugovornog organa tokom postupka javne nabavke.

Privremeni nalog se može primijeniti bilo kada nakon primanja žalbe i prije zaključivanja ugovora ako je:

a) s obzirom na informacije kojima raspolaže URŽ, vjerovatno je da će žalba biti riješena u korist žalbenika, i/ili

b) odluka o obustavi postupka ne bi prouzrokovala nesrazmjernu štetu na račun javnog interesa,ugovornog organa ili ponuđača.

Kad su pitanju odluke URŽ vezane za žalbe, one zavise od faze postupka nabavke tokom koje se odluka donosi (prije zaključivanja ugovora o javnoj nabavci ili nakon zaključivanja tog ugovora).

Prije zaključenja ugovora o javnoj nabavci, URŽ je, ukoliko smatra da je odluka ili radnja ugovornog organa narušila bilo koju obavezu iz ovog zakona, ovlašten da:

a) sačini izjavu u vezi s pravnim pravilima ili principima koji se odnose na predmet žalbe;

19 Zasnovano na “Komentaru…”.


31

b) u cjelini ili djelimično poništi bilo koji akt ili odluku ugovornog organa koji nisu u skladu s ovim zakonom, što podrazumijeva i ovlaštenje za otklanjanje bilo koje tehničke ili druge specifikacije koja nije u skladu s ovim zakonom;

c) izda nalog ugovornom organu da otkloni svaku povredu i da nastavi postupak dodjele ugovora u skladu s tim;

d) izda nalog za prekid postupka dodjele ugovora;

e) donese odluku o naknadi štete žalbeniku, koji je, kao ponuđač, a zbog počinjene povrede ovog zakona, pretrpio gubitak ili štetu.

Nakon zaključenja ugovora o javnoj nabavci, URŽ je, ukoliko smatra da je odluka ili radnja ugovornog organa narušila bilo koju obavezu iz ovoga zakona, ovlašten da:

a) sačini izjavu u vezi s pravnim pravilima ili principima koji se odnose na predmet žalbe i, ukoliko je to opravdano;

b) dodijeli naknadu štete žalbeniku, koji je, kao ponuđač, a zbog počinjene povrede ovoga zakona, pretrpio gubitak ili štetu.

Visina odštete koja se dodjeljuje u skladu s ovim stavom ograničena je do iznosa troškova pripreme ponude ili do 10% ponuđačeve ponuđene cijene, zavisno od toga koji je od ova dva iznosa veći. URŽ može, ukoliko smatra da je odluka ili radnja ugovornog organa narušila bilo koju obavezu iz ovog zakona, ugovornom organu naložiti da žalbeniku nadoknadi troškove žalbenog postupka.

U slučaju da URŽ smatra da je službeno lice ugovornog organa izvršilo promišljenu i namjernu povredu ovog zakona, ugrožavajući time njegovu svrhu navedenu u članu 1. ovog zakona, URŽ, pored ovlaštenja navedenih u članu 1 Zakona, može:

a) da podnese prekršajnu ili krivičnu prijavu nadležnom sudu; ili

b) izreći novčane kazne u iznosu do 4.000,00 KM .

Do uspostavljanja URŽ, ulogu URŽ preuzimaju Ministarstva finansija entiteta.

79. Sudska žalba na odluku o javnoj nabavci Na odluke URŽ-a može se podnijeti tužba nadležnom sudu Bosne i Hercegovine u roku od 45 dana od datuma kada je ta odluka upućena žalbeniku. U slučaju da tužba nije podnesena sudu u predviđenom roku, odluka URŽ-a je konačna. Sud postaje nadležan tek po okončanju administrativnog žalbenog postupka pred URŽ-om.

Documents

Priru~nik EUPPP Obuka predava~a - civilnodrustvo.bacivilnodrustvo.ba/media/46467/euppp-iii.pdf · Obuka predavača javnih nabavki u BiH – treći dio 3 Ključni element svi primarnih