Procjena dobrobiti zaštićenih područja u Hrvatskojd2ouvy59p0dg6k.cloudfront.net/downloads/pa_bat_report_2016_a5hrweb... · Samoniklo jestivo bilje i gljive Ljekovito bilje

Procjena dobrobiti zaštićenih područjau Hrvatskoj

ADRIA

2016

REPORT

SADRŽAJUVOD

METODOLOGIJA

REZULTATI I RASPRAVA

GLAVNE EKONOMSKE VRIJEDNOSTI

TURIZAM

VODA

RADNA MJESTA I ZAŠTITA PRIRODE

ŠUMARSTVO

TIJEK PRIHODA DIONICIMA ZAŠTIĆENIH PODRUČJA

GLAVNI POTENCIJALI

VAŽNOST DIJALOGA S DIONICIMA

IZAZOVI

ZAKLJUČAK

4

4

7

12

14

16

18

20

22

24

27

28

38

Izdavač: WWF Adria, Budmanijeva 5, 10 000 Zagreb, Hrvatska

Za izdavača: Martin Šolar, direktor WWF Adria

Autorice: Andrea Štefan i Kasandra-Zorica Ivanić

Fotografija na naslovnoj stranici:

Nacionalni park Kornati © Novena d.o.o.

Dizajn: Ivan Antunović

Kontakt:

[email protected]

[email protected]

Tiskano na ekološki prihvatljivom papiru

Veljača, 2016.

Pro

mat

ranj

e pt

ica

sve

je č

ešća

turis

tička

atra

kcija

u z

aštić

enim

pod

ručj

ima

© S

taffa

n W

idst

rand

Sudionici radionica uz pomoć te metodologije ocjenjuju ekonomske i neekonomske/egzistencijalne vrijednosti (zadovoljavanje osnovnih životnih potreba) u smislu njihovih dobrobiti za razne dionike/kori-snike. Dobrobiti se ocjenjuju na šest mogućih razina: nema dobrobiti, mala ili značajna egzistencijalna dobrobit, mala ili značajna ekonomska dobrobit i potencijalna dobrobit.

PA-BAT je osmišljen kako bi ga koristili upravljači zaštićenih područja te kako bi u suradnji s ostalim dionicima odredili važne vrijednosti i dobrobiti koje one donose dionicima. Za zemlje koje su dio Dinarskog luka utvrđeno je osam skupina dionika: lokalno stanovništvo koje živi unutar zaštićenog područja, lokalno stanovništvo koje živi u okolici zaštićenog područja, nacionalno stanovništvo, znanstvenici/stručnjaci, organizacije civilnog društva, država/upravljač zaštićenog područja, poslovni sektor, međunarodna zajednica. Analiza kombinira procjenu sudionika na radionicama i informacije koje su u postupku provjere podataka prikupljene od koordinatora PA-BAT radionica u zaštićenim područjima i stručnjaka. Nakon svake radionice provedena je anketa među sudionicima, čime se također dobila vrijedna povratna infor-macija. Razvijene su smjernice kako bi se pružila podrška upravljanju parkovima pri korištenju rezultata PA-BAT-a.

Koraci u provedbi PA-BAT-a:

1. imenovanje koordinatora PA-BAT-a u zaštićenom području i prikupljanje osnovnih podataka o zaštićenom području;

2. radionice u zaštićenom području (tehničke specifikacije, detaljne bilješke, ankete provedene s dionicima);

3. provjera podataka (nakon radionice);5. analiza podataka (na razini zaštićenog područja,

nacionalnoj i međunarodnoj razini);6. smjernice o tome kako primjenjivati rezultate PA-BAT-a i7. provedba preporuka

1 Projekt „Parkovi Dinarskog luka“ (Dinaric Arc Parks - DAP) provodi WWF u regiji Dinarskog luka. Glavni cilj projekta jest unapređenje kvalitete dijaloga, razumijevanja i suradnje među djelatnicima zaštićenih područja u Dinarskom luku (Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Kosovo*, Republika Makedonija, Crna Gora, Srbija i Slovenija).*Imenovanje je bez predrasuda na poziciju ili status te u skladu s UNSCR 1244/99

i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o Deklaraciji o nezavisnosti Kosova.2 http://adria.panda.org/dinarski_luk/zatiena_podruja_za_prirodu_i_ljude/3 http://bit.ly/216CbDi

Procjena dobrobiti zaštićenih područja u Hrvatskoj 5

UvodVizija je WWF-a1 osigurati da valjana procjena vrijednosti zaštićenih područja rezultira većim interesom, kvalitetnijim investicijama i boljom očuvanosti prirodnih vrijednosti. Procjena usluga ekosusta-va koje pružaju zaštićena područja dugoročno je važna za lokalno i nacionalno gospodarstvo. Potrebne su godine rada na utvrđivanju vrijednosti, uključivanju ključnih donositelja odluka, promjeni politika i razvoja gospodarskih modela u čije su razvojne planove uključene prirodne vrijednosti. WWF je izradio procjenu koja može pružiti početnu informaciju o stavu dionika o stvarnim i potencijal-nim vrijednostima zaštićenih područja, a s ciljem što skorije integra-cije prirodnih vrijednosti i usluga ekosustava u upravljačke i razvojne dokumente.

WWF je u Hrvatskoj surađivao s Državnim zavodom za zaštitu priro-de, sada Hrvatska agencija za zaštitu okoliša i prirode, Ministarstvom zaštite okoliša i prirode te s koordinatorima u 18 zaštićenih područja (ZP).

Hrvatska ima najveću površinu zaštićenih područja u regiji, ukupno 8,56% površine Republike Hrvatske, odnosno 12,23% kopnenog teritorija i 1,94% teritorijalnoga mora. PA-BAT procjena2 u Hrvat-skoj provedena je u najvećem broju zaštićenih područja u usporedbi s ostalim zemljama u regiji, ukupno je 97 % nacionalnih parkova i parkova prirode Hrvatske je vrednovano (osam nacionalnih parkova i 10 parkova prirode).

MetodologijaMetodologija3 procjene dobrobiti zaštićenih područja važan je alat za utvrđivanje čitavog niza trenutačnih i potencijalnih dobrobiti poje-dinih zaštićenih područja, uključujući izazove u pogledu upravljanja njima.

PA-BAT metodologija procjenjuje 22 legalne vrijednosti koje ostva-ruju zaštićena područja. Vrijednosti su organizirane u devet glavnih skupina: zaštita prirode, upravljanje zaštićenim područjem, prehra-na, voda, kultura i povijest, zdravlje i rekreacija, znanje, regulatorne usluge ekosustava i prirodni materijali.

4 Procjena dobrobiti zaštićenih područja u Hrvatskoj

Turizam i rekreacija

Zaštita prirode

Specifična obilježja

Kulturne i povijesne vrijednosti

Istraživanje i nadogradnja znanja

Formalna i neformalna edukacija

Kvaliteta i količina vode

Nekomercijalna upotreba vode

Tradicionalna poljoprivreda

Šumarstvo

Ribarstvo

Zapošljavanje u zaštićenom području

Genetski materijal

Lov

Oprašivanje i proizvodnja meda

Stočarstvo

Samoniklo jestivo bilje i gljive

Ljekovito bilje

Stabilizacija tla

Obrana od poplava

Prirodni materijali

Ublažavanje klimatskih promjena

Broj zaštićenih područja

0 4 8 12 162 6 10 14 18

Rezultati i rasprava Uz pomoć PA-BAT-a provedena je procjena vrijednosti i dobrobiti zaštićenih područja za svih osam nacionalnih parkova i deset parkova prirode (osim Parka prirode Učka) u Hrvatskoj, i to putem radionica na kojima je bilo više od 700 sudionika, koji su predstavljali različite skupine korisnika te aktivno pridonijeli procjeni.

Slika 2. Raspodjela

egzistencijalnih vrijednosti

različitim skupinama

dionika zaštićenih područja

Legenda

Mala egzistencijalna vrijednost

Značajna egzistencijalna vrijednost

Rad

ioni

ca u

NP

Mlje

t © A

ndre

a Š

tefa

n / W

WF

Adr

iaPA

-BAT

radi

onic

a u

NP

Kor

nati

© A

ndre

a Š

tefa

n / W

WF

Adr

ia


Nac

iona

lni p

ark

Plit

vičk

a je

zera

© W

ild W

onde

rs o

f Eur

ope,

Mau

rizio

Bia

ncar

elli,

WW

F

NACIONALNI PARKKRKA I PARK PRIRODEPAPUK KLJUČNI SU ZA OPSKRBU PITKOM VODOM U ŠIBENSKO-KNINSKOJI POŽEŠKO-SLAVON-SKOJ ŽUPANIJI

U današnje vrijeme zaštićena bi područja, osim održavanja njihovih prirodnih vrijednosti, trebala obavljati brojne druge funkcije. U ana-lizi rezultata s radionica istaknute su ključne dobrobiti i potencijali te izazovi u zaštićenim područjima Hrvatske.

Na slici 2. prikazan je čitav niz procijenjenih dobrobiti zaštićenih po-dručja koje su od egzistencijalnog značaja (malene i velike važnosti) barem za jednu skupinu dionika. Značajne egzistencijalne dobrobiti u ZP-u za dionike, prije svega lokalnu zajednicu, su sljedeće: turizam i rekreacija, zaštita prirode, specifična obilježja (prepoznatljivost po-sebnih obilježja zaštićenog područja) i druge nematerijalne vrijedno-sti (kultura i povijest, znanje/istraživanje, edukacija).

Priroda kojom se dobro upravlja rezultira većim uvažava-njem i povećanom kvalitetom prirodnog okoliša, što privla-či turiste i osigurava radna mjesta.

Čista pitka voda kao prirodni resurs jako je važna za zadovolja-vanje osnovnih životnih potreba za lokalnu zajednicu u osam ZP-ova4 kao i usluga ekosustava koja ta područja pružaju. Rad-na mjesta u pet zaštićenih područja ocijenjena su kao vrlo važna za egzistenciju lokalnog stanovništva.

Tradicionalna poljoprivreda i stočarstvo, ribarstvo i proizvodnja meda (kao nusproizvod oprašivanja) važni su za lokalne zajed-nice u više od 70 % procijenjenih ZP-ova za vlastite potrebe, ali i za ostvarivanje prihoda jer redovno zadovoljavanje osnovnih životnih potreba lokalnih zajednica jednako je važno kao i gos-podarska korist.

Te vrijednosti uključuju drvo, samoniklo jestivo bilje i gljive, ljekovi-to bilje, genetski materijal (autohtone sorte i pasmine), kulturološke vrijednosti i tradicionalno znanje.

10 Procjena dobrobiti zaštićenih područja u Hrvatskoj Procjena dobrobiti zaštićenih područja (PA-BAT) u Hrvatskoj 9

Zaštićena područja nisu prepoznata kao pružatelji regulatornih uslu-ga ekosustava jer ih većina korisnika nije svjesna. Takve se usluge uzimaju zdravo za gotovo, uz iznimku kvalitete i količine vode te oprašivanja. Zbog visoke kvalitete staništa, voda ima ekonomsku vri-jednost za poslovni sektor i državu u osam ZP-ova5 (44 %). Oprašiva-nje se u 10 ZP-ova6 (55%) povezuje isključivo s proizvodnjom meda, a važnost oprašivanja za poljoprivredu nije prepoznata. Ekonomsku vrijednost od proizvodnje meda u ZP-u ima lokalna zajednica i udru-ge pčelara. Jedinu iznimku čini Park prirode Kopački rit, gdje sektor poljoprivrede (suradnja s Belje d.d.) izravno ostvaruje dobrobiti od oprašivanja kukcima iz tog zaštićenog područja.

Najveći kompleksi prirodnih i očuvanih poplavnihnizinskih šuma Europe upravo su na području parkova prirode Lonjsko polje i Kopački rit, koji imaju važnu međunarodnu ulogu kao prirodno retencijsko područ-je u sustavu obrane od poplava.

Kao regulatornu uslugu ekosustava u ZP-ovima, većina dionika prepoznaje jedino zaštitu od poplava (Kopački rit i Lonjsko polje). Općenito, ZP-ovi ne ostvaruju prihod od pružanja regulatornih uslu-ga ekosustava.

4 Krka, Risnjak, Lonjsko polje, Papuk, Velebit, Vransko jezero, Plitvička jezera5 Krka, Paklenica, Sjeverni Velebit, Papuk, Velebit, Žumberak, Risnjak, Plitvice6 Risnjak, Biokovo, Kopački rit, Lonjsko polje, Papuk, Velebit, Vransko jezero, Žumberak-Samoborsko gorje, Plitvička jezera, Telašćica

PRI PRIPREMI STRATEGIJA ZA ZAŠTITU PRIRODE I ODRŽIV RAZVOJ, DONOSITELJI ODLUKA TREBALI BI U OBZIR UZETI OBJE VRIJED-NOSTI, EGZISTENCI-JALNE I EKONOMSKE

Par

k pr

irode

Kop

ački

rit ©

Mar

io R

omul

ić

Slika 3. Raspodjela

značajne ekonomske

vrijednosti različitim

skupinama dionika

Legenda

Turizam

Prirodni materijali

Zaštita prirode

Lokalni prehrambeni proizvodi

Znanje i edukacija


Komercijalna upotreba vode



Zaštita prirode

Šumarstvo


Ribarstvo

Stočarstvo

Lovni turizam



Istraživanja i nadogradnja znanja


Prirodni materijali


0 4 8 12 162 6 10 14 18

PREPOZNAVANJE POKRETAČA: U SVIH 18 PROCIJENJENIH ZAŠTIĆENIH PODRUČJA DIO DIONIKA OSTVARUJE PRIHOD OD TURIZMA, A U NJIH 12 (67 %) DIONICI IMAJU VELIKU EKONOMSKU DOBIT OD TURISTIČKIH AKTIVNOSTI.

PREPOZNAJU LI DRUGE STRATEGIJE TURIZAM KAO POKRETAČ?

TKO ZARAĐUJE: U 14 ZAŠTIĆENIH PODRUČJA (77 %) VODA JE OD EGZISTENCIJALNE VAŽNOSTI ZA LOKALNU ZAJEDNICU, A U SEDAM NJIH (39 %) SAMO JAVNI I POSLOVNI SEKTOR OSTVARUJU VELIKU EKONOMSKU DOBIT OD KOMERCIJALNOG KORIŠTENJA VODE.

KAKVE STRATEGIJE TREBA RAZVITI KAKO BI SE DIO PRIHODA VRATIO LOKALNOJ ZAJEDNICI I ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA?

ZNAJU LI POLITIČARI: U 17 ZAŠTIĆENIH PODRUČJA LOKALNE ZAJEDNICE IMAJU KORISTI OD RADNIH MJESTA POVEZANIH S OČUVANJEM PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NJIHOVIM UPRAVLJANJEM, A U SEDAM NJIH (39 %) TO JE VAŽAN IZVOR PRIHODA.

RAZUMIJE LI VLADA VAŽNOST POSLOVA VEZANIH ZA ZAŠTITU PRIRODE U RURALNIM PODRUČJIMA?

PROIZVODNJA HRANE KAO RESURS: U 14 ZAŠTIĆENIH PODRUČJA (77 %) LOKALNO STANOVNIŠTVO OSTVARUJE PRIHODE OD HRANE PROIZVEDENE U PARKU.

TREBAJU LI STRATEGIJE ZAŠTITE PRIRODE POMOĆI RAZVOJU BRENDA ZA PROIZVODE IZ ZAŠTIĆENIH PODRUČJA?


Glavne ekonomske vrijednosti

TurizamSvih 18 ZP-ova koji su sudjelovali u procjeni ostvaruje ekonomsku dobrobit od turizma, 12 ZP-ova8 (67 %) ostvaruje značajne ekonom-ske prihode od turizma, posebno za javni i poslovni sektor te stanov-ništvo koje živi u blizini zaštićenih područja. Osim direktnih prihoda zaštićenih područja, ona su izvor prihoda davateljima usluga izvan zaštićenih područja kao što su prijevoznici, ugostitelji, hotelijeri i privatni ponuđači smještaja, turističke agencije i dr.

Turizam je primjer velike vrijednosti koja pridonosi lokalnim ekonomijama i istodobno se podjednako dijeli na ključne dionike. Potencijalna je dobrobit lokalnog razvoja u turizmu povezanom sa zaštićenom prirodom, za razliku od industrije koja zahtijeva veliku radnu snagu.

Ova vrsta turizma pruža velike mogućnosti za žene, poslove bez visokih kriterija tržišta rada (uključujući i niže obrazovne kategorije), omogućava raznolike poslove u područjima na kojima je poljoprivre-da slabije razvijena.

Hrvatski sustav zaštićenih područja relativno je dobar model ostvari-vanja ravnoteže između turizma i očuvanja prirode. Broj posjetitelja zaštićenih područja u 2012. godini bio je 2 579 000.7 Turizam je značajan pokretač, ali i potencijalna prijetnja očuvanju prirode pa bi se njegov utjecaj trebao oprezno pratiti.

Izazove turizma moguće je riješiti promjenom modela upravljanja, uzimajući u obzir postojeća rješenja kao što su Europska povelja za održiv turizam9 (EUROPARC Federacija). Takve pozitivne promjene već su vidljive u parkovima prirode Medvednica i Lonjsko polje te u Nacionalnom parku Kornati. Također, izazove turizma moguće je ublažiti i primjenom preporuka RAPPAM metodologije3 (Učinkovi-tost upravljanja zaštićenim područjima) te METT metodologije (Alat za praćenje učinkovitosti upravljanja) koje su izrađene za hrvatske parkove.

7Nacrt izvješća o stanju prirode u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2008. – 2012., Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 2014.

8Brijuni, Kornati, Krka, Paklenica, Medvednica, Biokovo, Lastovo, Mljet, Telašćica, Velebit, Vransko jezero, Plitvička jezera

9 http://www.european-charter.org/home/


Put

do

vrha

Med

vedn

ice

ugla

vnom

je is

punj

en b

icik

listim

a ©

Par

k pr

irode

Med

vedn

ica

45,8 MILIJUNA EURA PRIHODA OSTVARILI SU PARKOVI OD AKTIVNOSTI POVEZA-NIH S TURIZMOM U 2012.7

SVA ZAŠTIĆENA POD-RUČJA U HRVATSKOJ DOPRINOSNE BDP-U HRVATSKE KROZ USLUGE EKOSUSTAVA ZA SEKTOR TURIZMA


VodaVoda kao prirodni resurs nije prisutna u svim ZP-ovima, ali je naj-vrednija usluga ekosustava u Hrvatskoj i u regiji. Voda u 14 ZP-ova (77 %) egzistencijalna je dobrobit za lokalnu zajednicu, dok država i poslovni sektor ostvaruju značajne ekonomske prihode u sedam ZP-ova (39 %) od komercijalnog korištenja vode (npr. punionice vode, opskrba pitkom vodom, hidroelektrane). Zaštićena područja su važna za kvalitetu i količinu vode (npr. filtracija, obnova podzemnih voda, održavanje prirodnih tokova), čime je omogućeno komercijalno korištenje vode ali bez prihoda za ZP. Iako je voda očita ekonomska vrijednost za neke sektore, vodna infrastruktura poput hidroelek-trana može imati vrlo negativan utjecaj na prirodu i okoliš u čitavoj regiji.

PRIMJERI POSLOVNOG SEKTORA KOJI KORISTE VODU IZ ZAŠTIĆENIH PODRUČJA• pitka voda

Čak 200.000 ha šuma Parka prirode Velebit omogućuje veliku količinu kvalitetne pitke vode i njome se opskrbljuje stanov-ništvo u i oko zaštićenih područja kao i stanovništvo okolnih otoka (Rab, Pag). Dvije punionice vode i pivovara koriste vodu iz Parka prirode Velebit.

• proizvodnja električne energijeDvije velike hidroelektrane s godišnjim prihodom od 60 milijuna eura ovise o vodi iz zaštićenih dijelova Velebita, ali istodobno financijski ne pridonose zaštiti šumskog ekosustava i upravljanju tim zaštićenim područjima.

• korištenje pozitivnog imidža zaštićenog područjaPoslovni sektor koristi percepciju čiste i kvalitetne vode iz zaštićenih područja kao dio svoje marketinške strategije, ali ne štiti vodu kao svoj osnovni resurs tako da pruži podršku zaštiti i boljem upravljanju prirodnog resursa o kojem ovisi.

Nac

iona

lni p

ark

Krk

a ©

Irin

a Zu

pan

60 MILIJUNA EURA GODIŠNJI JE PRIHOD DVIJU VELIKIH HIDROELEKTRANA KOJE OVISE O VODI S VELEBITA


Radna mjesta i zaštita prirodeLokalne zajednice u 17 ZP-ova imaju dobrobiti od radnih mjesta povezanih sa zaštitom prirode, dok je u sedam njih10 (39 %) to glavni izvor prihoda. U nacionalnim parkovima i parkovima prirode zaposleno je 1307 osoba, od toga 195 u sektoru zaštite priro-de (77 djelatnika radi u stručnoj službi a 118 u službi nadzo-ra).7 Međutim, poslovi vezani za upravljanje zaštićenim područjima7 u ruralnim područjima iznimno su važni i mogu značajno utjecati na zadržavanje mladih obitelji i podršku lokalnoj zajednici (npr. mlade obitelji ne napuštaju područje i pomažu poduprijeti lokalne potrebe poput škola, trgovine itd.). Zaštita prirode ima veliku egzistencijal-nu vrijednost za sve skupine dionika, prije svega zato što zaštićena područja pružaju dodatnu vrijednost za resurse koje dionici koriste. Znanstvenici i stručnjaci11 vrednuju zaštićena područja upravo zbog očuvane prirode.

Ekonomske vrijednosti od zaštite prirode i postojanja zaštićenih pod-ručja idu javnom sektoru (upravljaču), poslovnom sektoru i lokalnoj zajednici. Međutim, glavni prihod za dionike zabilježen je samo u šest ZP-ova.12

Zapošljavanje u zaštićenim područjima:

Nacionalni park Krka ima 130 stalno zaposlenih i 50 sezonskih radnika13, što je velik doprinos Šiben-sko-kninskoj županiji koja ima najvišu stopu nezapo-slenosti i najviše umirovljenika u Hrvatskoj.

Jedina financijski samoodrživa zaštićena područja su nacionalni parkovi Brijuni (205)*, Plitvička jezera (673) i Krka (123) koja imaju manje od 10% zaposlenih7 u sektoru zaštite prirode. Većina su turistički radnici.

10 Brijuni, Krka, Mljet, Paklenica, Plitvička jezera, Risnjak, Telašćica11 Krka, Risnjak, Sjeverni Velebit, Medvednica, Biokovo, Kopački rit, Lastovo,

Lonjsko polje, Papuk, Telašćica, Velebit, Plitvička jezera12 Kornati, Krka, Kopački rit, Lastovo, Mljet, Plitvička jezera13 http://www.mint.hr/default.aspx?id=5266

* u zagradama stoji broj zaposlenih u zaštićenom području

PARK PRIRODE TELAŠĆICA IMA 24 STALNO ZAPOSLENA I 50 SEZONSKIH RADNIKA, ŠTO GA, NAKON TVORNICE ZA PRERADU RIBE MARDEŠIĆ, ČINI DRUGIM NAJVEĆIM POSLODAVCEM NA OTOKU

Pog

led

na z

apad

nu s

tranu

Bio

kova

© Iv

o P

erva

n


14 Medvednica, Biokovo, Lastovo, Lonjsko polje, Papuk, Velebit, Plitvička jezera

Mediteranska šuma u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit © Gerald Hibon / WWF

ŠumarstvoU nacionalnim parkovima zabranjeno je komercijalno korištenje šuma. Šuma kao resurs, ponajviše drva za ogrjev, za lokalno sta-novništvo ima egzistencijalnu vrijednost u 15 ZP-ova (83 %). Od preostala tri parka, dva nemaju šuma unutar granica parka (Kornati i Vransko jezero), dok je u Nacionalnom parku Brijuni zabranjena sječa drva za ogrjev i nema stanovnika unutar granica.

Drvo za ogrjev ima veliku egzistencijalnu vrijednost za lokalno sta-novništvo u sedam14 ZP-ova (38 %).

Drvo ima veliku ekonomsku vrijednost za poslovni sektor (Hrvatske šume) u tri parka prirode (Bioko-vo, Lonjsko polje, Papuk). Poslovni sektor i lokalno stanovništvo samo u Parku prirode Velebit ostvaruju značajnu ekonomsku dobit od aktivnosti vezanih za šume i drvo.

U primarnoj proizvodnji šumskih dobara u Europi zapošljava se sve manje ljudi. Umjesto toga u zaštićenim šumama dostupna su više-struka i raznolika radna mjesta u turizmu i rekreaciji kao i proizvodi-ma koji ne uključuju drvenu građu. Sličan trend i promjena prioriteta vidljivi su i u Hrvatskoj.

Šum

a im

a eg

zist

enci

jaln

u vr

ijedn

ost u

već

ini z

aštić

enih

pod

ručj

a ©

Sta

ffan

Wid

stra

nd

Tijek prihoda dionicima zaštićenih područjaPoslovni i javni sektor ostvaruju najveću ekonomsku vrijednost, nakon čega slijedi lokalno stanovništvo koje živi u blizini zaštićenih područja.

Glavni izvor prihoda za poslovni i javni sektor dolazi od turizma, komercijalne upotrebe vode i šumarstva. Lokalnom stanovništvu najviše prihoda dolazi od turizma, poslova u zaštićenom području i lokalnih prehrambenih proizvoda.

Vrlo malo prihoda vraća se za očuvanje prirodnih resursa i njihovo bolje upravljanje unutar zaštićenih područja.

Slika 4. Tijek

ekonomskih vrijednosti

različitim skupinama dionika

u zaštićenim područjima

Legenda

Mala ekonomska vrijednost

Značajna ekonomska vrijednost

Poslovni sektor

Vlada/javni sektor

Stanovništvo u blizini zaštićenog područja

Stanovništvo u zaštićenom području

Udruženja građana

Stručnjaci/znanstvenici

Stanovništvo RH

Međunarodna zajednica


0 5 10 15 20

Turiz

am u

Par

ku p

rirod

e P

apuk

© P

ark

priro

de P

apuk


Stočarstvo


Zaštita prirode

Istraživanje i nadogradnja znanja

Kulturne i povijesne vrijednosti



Komercijalno korištenje vode


Lovni turizam

Ljekovito bilje


Ribarstvo


Genetski materijal

Ublažavanje klimatskih promjena


0 4 8 12 162 6 10 14 18


Slika 5.

Raspodjela

potencijala za sve

skupine dionika

Legenda

Potencijal bez ekonomske vrijednosti

Potencijal s ekonomskom vrijednosti

PROMJENA PRIORITETA: REZULTATI SU POKAZALI DA DIONICI SMATRAJU DA SE GOSPODARSKI RAZVOJ UDALJUJE OD TRADICIONALNOG KO-RIŠTENJA PRIRODNIH RESURSA I DA JE USMJEREN NA RAZVOJ KULTURNE I OBRAZOVNE VRIJEDNOSTI.

ODRAŽAVAJU LI SE U PLANU UPRAVLJANJA TI NOVI PRIORITETI?

GRADNJA KAPACITETA: DIONICI VIDE POTENCIJAL U KORIŠTENJU PARKA ZA UNAPREĐENJE OBRAZOVANJA I ZNANJA.

KAKO MOŽEMO OSIGURATI DA DONOSITE-LJI ODLUKA PREPOZNAJU I PODRŽE PRO-MIJENJENE PRIORITETE U UPRAVLJANJU?

NOVA STVARNOST: OD KULTURNE I OBRAZOVNE VRIJEDNOSTI OSTVARUJU SE DOBROBITI NAKON

UKLJUČIVANJA U PLAN UPRAVLJANJA.

JE LI BROJ OSOBLJA DOVOLJAN I IMA LI OSOBLJE POTREBNE VJEŠTINE ZA MAKSIMIZIRANJE

TIH POGODNOSTI?

Glavni potencijali


15 Krka, Biokovo, Lastovo, Lonjsko polje, Žumberak-Samoborsko gorje, Risnjak, Sjeverni Velebit

16 Kornati, Sjeverni Velebit, Kopački rit, Mljet, Papuk, Lonjsko polje, Risnjak, Medvednica, Paklenica, Vransko jezero

17 Kornati, Krka, Biokovo, Lastovo, Lonjsko polje, Velebit, Plitvička jezera, Sjeverni Velebit, Telašćica, Vransko jezero

18 Kornati, Krka, Sjeverni Velebit, Mljet, Papuk, Telašćica, Vransko jezero, Biokovo, Lastovo, Lonjsko polje

19 Krka, Medvednica, Žumberak-Samoborsko gorje, Papuk, Lonjsko polje, Telašćica20 Kopački rit, Papuk, Paklenica, Vransko jezero, Plitvička jezera, Medvednica

Dionici procjenjuju da su turizam15 (77 %) i zaštita prirode16 (56 %) glavne vrijednosti s potencijalima za povećanje ekonomske vrijedno-sti. Lokalni proizvodi dobiveni od stočarstva17 (56 %) i tradicionalne poljoprivrede18 (56 %) već ostvaruju ekonomske prihode ali imaju potencijal i za povećanje prihoda, i to ne samo za javni i poslovni sek-tor nego za lokalne zajednice i organizacije civilnog društva. Rezultat PA-BAT procjene pokazuje da dionici smatraju da se gospodarski razvoj udaljava od tradicionalnog korištenja prirodnih resursa (drvo, voda, minerali) i da je usmjeren na razvoj kulturnih19 i obrazovnih20 vrijednosti.

Parkovi prirode Lonjsko polje, Kopački rit, Velebit i Biokovo imaju veliku ekološku i gospodarsku vrijed-nost zbog tradicionalna sustava pašarenja i očuvanja izvornih hrvatskih pasmina i predstavljaju potencijal za ekonomski razvoj lokalne zajednice.

Razlika između potencijala, s ekonomskom vrijednosti i bez nje (slika 5.), postoji zbog neprepoznavanja čitavog niza vrijednosti i dobrobiti ZP-a (npr. društveno-ekonomskih); uključivanja dionika; neprilago-đenog upravljanja ZP-om te broja i vještina postojećih zaposlenika ZP-a potrebnih za ostvarivanje potencijala.

Slika 6. Što su dionici

doznali na radionicama

procjene vrijednosti

zaštićenih područja

Legenda

Specifičnosti parka

Vrijednosti parka

Dobrobiti parka

Upoznavanje s drugim dionicima

Usluge ekosustava

Ostalo

Važnost dijaloga s dionicima Nakon svake radionice provedena je anonimna anketa s 10 pitanja, na temelju čega su dobivene informacije o razini angažmana dionika u upravljanju ZP-om i suradnje s drugim dionicima kao i o znanju o dobrobitima i vrijednostima ZP-ova te potencijalima za njihovo korištenje. Čak je 92 % sudionika izjavilo da su upoznali više od pet osoba na radionici, a 60 % njih spremno je započeti suradnju s drugim lokalnim dionicima. Više od 88 % sudionika izjavilo je da bi mogli koristiti znanje stečeno na radionicama. Rezultati su pokazali da je postupak procjene (radionica) jednako važan kao i rezultati procjene vrijednosti ZP-a. Samim procesom dionicima je omogućeno razumijevanje uloge, vrijednosti i dobrobiti ZP-a, pružena im je mogućnost umrežavanja i ostvarivanje izravnih kontakata s njegovom upravom. Istodobno, uprave ZP-ova dobile su izravne i vrijedne podatke od dionika.

Nekim je dionicima, posebno iz lokalne zajednice, PA-BAT radionica bila prvi

kontakt s djelatnicima zaštićenih područja gdje im je omoguće-

na rasprava o važnostima prirodnih resursa i pov-

ezanosti s tim područjima. Lokalni dionici su svoje komentare, prijedloge i probleme podijelili s up-ravom ZP-a. Na radioni-cama je istaknuto kako se često uočava manjak komunikacije između

uprave ZP-a i lokalnih za-jednica. PA-BAT radionice

također su pomogle dion-icima da razumiju vrijednosti

i dobrobiti koje ZP ostvaruje i svoju povezanost s ekosustavima koje oni osiguravaju.

4% 11%

24%

23%

24%

14%

TURIZAM I ZAŠTIĆENA PRIRODA NAJVEĆI SU POTENCIJALI UZ TRADICIONALNE LOKALNE PROIZVODE

28 Procjena dobrobiti zaštićenih područja u Hrvatskoj Procjena dobrobiti zaštićenih područja u Hrvatskoj 29

IzazoviVrijedan element radionica bile su rasprave među dionicima. Raspra-ve su upozorile na brojne izazove koji umanjuju učinkovitost uprav-ljanja parkom i ostvarenje dobrobiti. Neki od izazova su:

1. Nedostatno korištenje i provedba osnovnih mehanizama zaštite prirode na razini parka i na nacionalnoj razini (npr. provedba planova za upravljanje ZP-om).

2. Nedostatna financijska sredstva i neodgovarajuće upravljanje ZP-ovima.

3. Manjak stručnog osoblja u ZP-u i nemogućnosti ugrađivanja novih prioriteta u planove upravljanja (ekologija, obrazovanje, turizam, kultura, interpretacija i komunikacija, stručnjaci za ruralni razvoj, stručnjaci za razvoj projekta i upravljanje projektima, stručnjaci za suradnju sa zajednicom, marketinški stručnjaci).

4. Neodgovarajući nacionalni obrazovni sustav za ostvarivanje sposobnosti i vještina potrebnih za upravljanje ZP-om (npr. interdisciplinarni pristup u obrazovanju).

5. Nedostatna uključenost dionika (npr. dijalog među različitim sektorima) i loši modeli upravljanja.

6. Zaštićena područja i zaštita prirode, zbog lošeg razumijevanja usluga ekosustava i prirodnih resursa, uživaju slabu potporu jav-nosti; poslovni sektor koristi usluge ekosustava, ali ZP od toga nema nikakav prihod.

7. Nerazumijevanje društveno-ekonomske uloge ZP-a poput stvaranja novih radnih mjesta u ruralnim područjima gdje postoji negativan trend u broju stanovnika, te dobrobit za javno zdravlje stanovništva.

Preporuke za korištenje rezultata PA-BAT-aSektoru zaštite prirode u Hrvatskoj stavljeni su na raspolaganje rezul-tati pojedinačnih radionica, set smjernica za korištenje rezultata te ovaj izvještaj s preporukama koji je razvijen u suradnji sa stručnjacima i relevantnim tijelima iz sektora zaštite prirode2.

Smjernice su razvijene za: 1. Planiranje upravljanja (planovi upravlja-nja i ostali dokumenti za upravljanje ZP-ovima), 2. Razvoj procjene usluga ekosustava, 3. Plan komunikacije, 4. Poslovni plan, 5. Plan interpretacije i edukacije, 6. Planove ruralnog razvoja i 7. Razvoj projekata.

8. Preklapanje zakonodavstva i ovlasti unutar istog zaštićenog područja (ribarstvo, šumarstvo, poljoprivreda i sektor voda), a time često i postojanje štetnih poticaja.

9. Nepostojanje sustava za nadzor turizma/posjetitelja u pogledu utjecaja na ciljeve zaštite i prepoznatljiva obilježja zaštićenog pod-ručja (biološka raznolikost, staništa, krajobraz).

10. Problemi zemljišnog vlasništva i imovine, složeni postupci i birokracija opterećuju i upravu ZP-ova i lokalne dionike; dodatan je problem i postupak javne nabave.

JEDAN ČUVAR PRIRODE U PARKU PRIRODE VELEBIT NADZIRE 33,9 KM2 ZAŠTIĆENOG PODRUČJA

VODA JE VAŽAN PRIRODNIRESURS DOSTU-PAN U MNOGIM ZAŠTIĆENIMPODRUČJIMA,NO NJENU ULOGUNE VREDNUJUGLAVNI POSLOVNIKORISNICI

PARK PRIRODE MEDVEDNICA,

U NEPOSREDNOJ BLIZINI GLAVNOG

GRADA, ZAGREBA, IMA VAŽNU

REKREACIJSKU I ZDRAVSTVENU

ULOGU ZA STANOV-NIKE, A UJEDNO

IMA FUNKCIJU „PLUĆA GRADA“

30 Procjena dobrobiti zaštićenih područja u Hrvatskoj Procjena dobrobiti zaštićenih područja u Hrvatskoj 31

Smjernice se na razini zaštićenog područja mogu koristiti za:

1. Razumijevanje dobrobiti i svih vrijednosti unutar različitih grupa dionika može biti od velike važnosti za planiranje upravlja-nja zaštićenog područja i nadzor.

2. Detaljne procjene koristan su materijal za primjere dobre prakse i unapređenje sustava upravljanja i dr.

3. Rezultati PA-BAT procjene su prvi korak u svakoj procjeni ekonomske vrijednosti jer se utvrđuju stvarne i potencijalne eko-nomske vrijednosti.

4. Izradu projekata ruralnog razvoja (komuniciranje uloge zaštićenih područja, povezivanje očuvanja prirode i razvoja, dava-nje vrijednosti lokalnim resursima, ispravljanje „tržišnih pogre-šaka“, jačanje lokalnih kapaciteta, omogućuje osnaživanje lokalne zajednice).

5. Izradu programa interpretacije i edukacije u ZP-u (učenje od dionika: doprinos interpretaciji; veze s edukativnim programima: korištenje ZP-ova u edukaciji).

6. Informiranje lokalne zajednice, posjetitelja i poslovnog sektora o potencijalima i vrijednostima.

7. Razumijevanje percepcije lokalnog stanovništva o regulatornim uslugama, zagovaranje zaštite regulatornih usluga, korištenje rezultata PA-BAT-a u svrhu razumijevanja, nadzora i prilagodbe promjeni).

8. Integriranje u poslovne planove i marketinške strategije za posebne skupine dobara ili usluga od kojih se mogu ostvariti finan-cijske dobrobiti.

9. Dobivanje potpore lokalnog poslovnog sektora za ZP, odnosno izravne dobrobiti koje proizlaze iz usluga ekosustava unutar ZP-a.

Preporuke za rješavanje utvrđenih izazova koristeći čitav niz vrijednosti ZP-ova (prirodne, društvene, ekonomske):

1. informirati političare, donosioce odluka i ulagače iz raznih sektora (turizam, ekonomija, financije) o najvažnijim vrijednostima i dobro-bitima ZP-a;

2. razviti argumente za zaštitu i strategije za povrat prihoda lokalnom stanovništvu i zaštićenim područjima te uvesti mehanizme povrata;

3. promovirati održive poslovne prakse u sektorima koji koriste resurse iz ZP-a;

4. osigurati odgovarajući broj kvalificiranog osoblja kako bi se omogućilo korištenje mehanizama zaštite prirode na razini ZP-a, uključujući poboljšanje upravljanja zaštićenim područjem;

5. poboljšati razumijevanje čitavog niza vrijednosti ZP-a; sposobnosti njegova osoblja kako bi se osiguralo financiranje za odgovarajuće upravljanje ZP-ovima i razvoj projekata za promicanja održiva korištenja svih vrijednosti zaštićena područja;

6. osigurati doprinos (ulazne podatke) sektora zaštite prirode u Nacionalni okvirni kurikulum, Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj te usko surađivati s nacionalnim tijelima za obrazovanje i znanost, uključujući sveučilišta;

7. poboljšati suradnju između uprave ZP-a i lokalnog stanovništva putem vijeća/foruma dionika te razmotriti pitanja i mogućnosti novih modela upravljanja ZP-ovima (npr. zajedničko upravljanje);

8. poboljšati komunikaciju i tumačenje svih vrijednosti i uloga ZP-ova radi povećane podrške lokalnog stanovništva, poslovnog sektora, javnog sektora i šire javnosti;


21 Gugić, G. 2009. Managing Sustainability in Conditions of Change and Unpredictability - The Living Landscape and Floodplain Ecosystem of the Central Sava River Basin. Lonjsko Polje, Nature Park Public Service.

Kul

turn

a ba

štin

a ©

And

rea

Šte

fan

/ WW

F A

dria

Lonjsko polje s okolicom posljednji je primjer krajolika čije kulturne i biološke vrijednosti su rezultat višestoljetnog skladnog suživota ljudi s prirodom. Dominantnu ulogu igra rijeka sa svojim prirodnim ciklusima, a tradicionalne vrijednosti su u potpunosti očuvane. 219. poboljšati razumijevanje društveno-ekonomske uloge ZP-ova

zbog njihove ključne važnosti za ruralne ekonomije s obzirom na to da objedinjuju mogućnosti za razvoj i očuvanje biološke raznolikosti. Taj „novi“ ruralni razvoj važan je alat za preokret trenda smanjenja broja stanovništva i napuštanja ruralnih područja.

- radna mjesta: obavijestiti ministarstva financija i gospodarstva da su radna mjesta povezana sa zaštitom prirode jedan od važnijih izvora prihoda za lokalno stanovništvo u 39 % upravljanih/procijenjenih zaštićenih područja u Hrvatskoj;

- edukacija: obavijestiti i educirati lokalne zajednice i posjetitelje o vrijednostima i dobrobitima zaštićenog područja, uključiti lokalne obrazovne ustanove putem vijeća dionika;

- kultura: razviti strategije za vrednovanje kulture u ekonomsku dobrobit za ZP i dionike;

- lokalna ponuda: razviti zajedničke akcije (obiteljske farme, udruge), osigurati lokalnoj zajednici marketinšku podršku, koristiti povijesno i lokalno znanje (tradicionalni obrti i prakse), brendiranje lokalne ponude (lokalni proizvodi, suveniri, rekreacijske usluge, smještaj i prehrambeni proizvodi);

- pristup EU financiranju: poticaji, agro-okolišne mjere;


10. nastojati ostvariti sinergiju zakonodavstva i mjerodavnih tijela za upravljanje zaštićenim područjima (prostorno planiranje, tran-sport, ekonomija, poljoprivreda, šumarstvo, energija, turizam, ribarstvo, sektor voda) na nacionalnoj razini, pilot-rješenja za smanjenje/ukidanje štetnih poticaja (npr. naknada za uređenje voda za ZP)

Unatoč tome što doprinosi kvaliteti i količini vode, Nacionalni park Sjeverni Velebit plaća naknadu za uređenje voda u iznosu od 14.000 eura godišnje, a pritom nema novca za zapošljavanje. Poslovni sektor koristi vodu iz zaštićenih područja Velebita na razne načine, a ništa se od tog novca ne vraća u zaštitu pri-rode.

11. razviti i provesti sustav za praćenje turističkih aktivnosti i posjetitelja u pogledu utjecaja na sva prepoznatljiva obilježja zaštićenog područja (biološka raznolikost, staništa, krajobraz);

12. napraviti mjesta za ljude u ZP-ovima, raditi na rješenjima specifičnima za ZP-ove s ciljem zaštite prirode i egzistencijalnih potreba lokalnih zajednica:- ukloniti administrativne prepreke,- poboljšati provedbu pravnoga i upravljačkog okvira kojima

se uređuje korištenje prirodnih resursa (npr. ekstrakcija materijala, iskorištavanje šuma, lov i ribolov, samoniklo jestivo i ljekovito bilje) iz ZP-ova i osigurati alternativne načine za ekonomski razvoj,

- učiniti javnu nabavu „zelenijom“.

Kru

ženj

e vo

de u

prir

odi ©

Nac

iona

lni p

ark

Sje

vern

i Vel

ebit

14.000 EURA GODIŠNJE NACIONAL-NI PARK SJEVERNI VELEBIT IZDVAJA ZA NAKNADU ZA UREĐENJE VODA

Mal

o je

zero

© N

acio

naln

i par

k M

ljet

Nacionalni park Mljet spoj je prirode, kulture i tradicije Mediterana. Unatoč nedostatnom dijalogu s lokalnim dionicima, park je ključan za razvoj turizma i zapošljavanje lokalnog stanovništva.


PA-BAT pridonosi implementaciji sporazuma „Big Win for Dinaric Arc 2“ (Velika pobjeda za Dinarski luk 2.)22, ciljevima za očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti „Aichi Biodiversity Targets“ koji su uključeni u Strateški plan CBD-a23 za 2011. – 2020. i u Strate-giju EU-a za biološku raznolikost do 2020.

Općenito, naša je preporuka da se vrijednosti prirodnih/zaštićenih područja integriraju u planiranje razvoja u partnerstvu s ključnim dionicima.

ZaključakZnanost o očuvanju prirode nas uči da se ekosustavi ne mogu očuvati samo uspostavom zaštićenih područja nego aktivnim uključivanjem svih dionika u planiranje i upravljanje tim zaštićenim područjem, a vodeći računa o usklađenom djelovanju na području cijele ekore-gije. Zaradi boljeg razumijevanja interesa i potreba svih dionika na zaštićenom području te osiguravanja rješenja kojima ih se potiče na očuvanje i zaštitu ekosustava, potrebna je aktivna dvosmjerna komunikacija uprave ZP-a s lokalnim stanovništvom i poslovnim sektorom.

Istodobno je potrebno isticati dobrobiti održiva korištenja ekosusta-va za ljude, koji dugoročno osigurava i gospodarski razvoj zajednice. Rezultati procjene dobrobiti zaštićenih područja izrađenih za 18 hrvatskih takvih područja te razvijene preporuke na raspolaganju su upravama i ostalim dionicima za unapređenje održiva upravlja-nja zaštićenim područjem. Preporuka je da se one trebaju ugraditi u planove upravljanja i ostali strateške dokumente.

22 Velika pobjeda za Dinarski luk 2. u 2013. nastavak je sporazuma koji je 2008. sklopilo šest zemalja zapadnog Balkana i još dvije zemlje (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo*, Makedonija, Slovenija i Srbija). U idućih pet godina ministarstva tih zemalja obvezala su se na suradnju u jačanju postupka planiranja radi zaštite prirode i procjeni ekonomske vrijednosti njihovih prirodnih resursa, uključivanjem ciljeva planova za zaštitu prirode za ekonomski razvoj ribarstva, šumarstva, poljoprivrede, energije, izrade urbanističkih planova i međusektorske suradnje. http://bit.ly/1PKFcWG

23 UN Konvencija o biološkoj raznolikosti

Ovaj dokument financira Švedska međunarodna razvojna agencija Sida (Swedish International Development Cooperation Agency). Sida nužno ne dijeli stavove iznesene u ovom materijalu. Za sadržaj je odgovoran isključivo autor.

PROCJENA DOBROBITI ZAŠTIĆENIH PODRUČJA

WWF u brojkamaADRIA.PANDA.ORG

ADRIA

+5 MViše od pet milijunaljudi diljem svijeta podržava WWF.

1961.WWF je jedna od najvećih svjetskih nezavisnih organizacija koja se bavi zaštitom prirode, a osnovana je 1961. godine.

ZAŠTITA PRIRODEWWF Adria provodiaktivnosti kroz partnerstva na nacionalnom, regionalnom i globalnom nivou.

+100WWF ima mrežu aktivnu u više od stotinu zemalja svijeta, na 6 kontinenata.

© 1986. simbol Pande i ® “WWF” su zaštićeni znak WWF-a - World Wide Fund for Nature (ranije World Wildlife Fund); WWF Adria, Budmanijeva 5, 10 000 Zagreb, Hrvatska. tel. +385 1 5509 623 adria.panda.org

Radimo na očuvanju prirode za ljude i živi svijet.

adria.panda.orgtogether possible © M

ario Rom

ulić

Documents

Procjena dobrobiti zaštićenih područja u Hrvatskojd2ouvy59p0dg6k.cloudfront.net/downloads/pa_bat_report_2016_a5__hr__web... · Samoniklo jestivo bilje i gljive Ljekovito bilje

Procjena dobrobiti zaštićenih područja u Hrvatskojd2ouvy59p0dg6k.cloudfront.net/downloads/pa_bat_report_2016_a5hrweb... · Samoniklo jestivo bilje i gljive Ljekovito bilje