procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i

PROCJENA UGROENOSTI STANOVNITVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA

I OKOLIA ZA PODRUJE ZAGREBAKE UPANIJE

-REVIZIJA-

Zagreb, prosinac 2014. godine

PROCJENA UGROENOSTI ZAGREBAKE UPANIJE

ZG 001 Planovi i Procjene j.d.o.o. Stranica 2

Nacrt Procjene ugroenosti izradila je tvrtka Planovi i Procjene j.d.o.o. koja je aktom DUZS

Klasa: UP/I-053-02/13-01/32, Ur. broj: 543-01-04-01-14-9 od 28. oujka 2014. g. proglaena

ovlatenikom te je temeljem Ugovora sklopljenog sa Zagrebakom upanijom o izradi

Procjene ugroenosti i Plana zatite i spaavanja pristupila izradi istog.

Nacrt usklaene Procjene ugroenosti dostavljen je DUZS-Podruni ured za zatitu i

spaavanje Zagreb na uvid i suglasnost sukladno Zakonu o zatiti i spaavanju (NN

174/04,79/07, 38/09 i 127/10), te Pravilniku o metodologiji za izradu procjena ugroenosti i

planova zatite i spaavanja (NN 30/14, 67/14).

Procjenu ugroenosti izradila tvrtka Planovi i Procjene j.d.o.o.:

Direktor:

Nina Vidovi, bacc.ing.admin.chris.



SADRAJ:

RJEENJE ZA IZDAVANJE SUGLASNOSTI ZA OBAVLJANJE STRUNIH POSLOVA

U PODRUJU ZATITE I SPAAVANJA

UVJERENJE O OSPOSOBLJENOSTI ZA OBAVLJANJE STRUNIH POSLOVA PLANIRANJA U PODRUJU ZATITE I SPAAVANJA

UVJERENJE O OSPOSOBLJENOSTI ZA OBAVLJANJE STRUNIH POSLOVA NA IZRADI VANJSKOG PLANA ZATITE I SPAAVANJA JEDINICE PODRUNE

(REGIONALNE) SAMOUPRAVE U SLUAJU VELIKE NESREE KOJA UKLJUUJE

OPASNE TVARI

UVOD

POPIS PROPISA I STRUNE LITERATURE KORITENIH U IZRADI PROCJENE

UGROENOSTI STANOVNITVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA I

OKOLIA OD KATASTROFA I VELIKIH NESREA ZA PODRUJE ZAGREBAKE

UPANIJE

1. VRSTE, INTENZITET I UINCI TE MOGUE POSLJEDICE DJELOVANJA PRIRODNIH I TEHNIKO TEHNOLOKIH

KATASTROFA I VELIKIH NESREA PO STANOVNITVO,

MATERIJALNA I KULTURNA DOBRA TE OKOLI

1.1. PRIRODNE KATASTROFE I VELIKE NESREE

1.1.1. Poplave 9

1.1.2. Potresi... 26

1.1.3.Ostali prirodni uzroci...................................................................... 41

1.2. TEHNIKO TEHNOLOKE KATASTROFE I VELIKE NESREE

1.2.1. Tehniko - tehnoloke katastrofe i velike nesree izazvane nesreom

u gospodarskim objektima ............... 64

1.2.2. Tehniko -tehnoloke katastrofe i velike nesree izazvane nesreama

u prometu (cestovnom, eljeznikom ili zranom).... 79

1.2.3. Prolomi hidroakumulacijskih brana.. 89

1.2.4. Nuklearne i radioloke nesree.. 89

1.2.5. Epidemioloke i sanitarne opasnosti... 93

1.2.6. Nesree na odlagalitima otpada 97

1.3. Nesree u kapacitetima u kojima se proizvode, skladite, prerauju, rukuje,

prevoze, skupljaju i obavljaju druge radnje s opasnim tvarima jednakim ili iznad

propisanih graninih vrijednosti iz Priloga I.A, dijelova 1. i 2. stupca 2. i 3. i

Priloga I.B stupca 2. i 3. Uredbe o sprijeavanju velikih nesrea koje ukljuuju

opasne tvari(N.N. br:44/14) ................................................................................... 98

1.4. Ratna djelovanja i terorizam100

2. SNAGE ZA ZATITU I SPAAVANJE



2.1. Postojei kapaciteti i snage redovnih slubi i pravnih osoba koje se zatitom i

spaavanjem bave u okviru redovne djelatnosti, drugih operativnih snaga zatite i

spaavanja, snaga civilne zatite, fizikih osoba i sveukupno raspoloivih materijalnih

resursa koji se mogu angairati na sprjeavanju nastanka i otklanjanju posljedica

katastrofe i velike nesree na podruju Zagrebake upanije .......................... 101

2.2. Potrebne snage za zatitu i spaavanje, ovisno o katastrofi i velikoj nesrei, sa

strukturom i veliinom potrebnih operativnih snaga, drugih personalnih i

organizacijskih resursa te materijalnih resursa za zatitu i

spaavanje.................................................................................................................. 110

3. ZAKLJUNE OCJENE

3.1. Poplava.... 113

3.2. Potresi................. 114

3.3. Ostali prirodni uzroci . 114

3.4. Tehniko-tehnoloke katastrofe i velike nesree izazvane nesreom

u gospodarskim objektima ................ 115

3.5. Tehniko tehnoloke katastrofe i velike nesree izazvane nesreama

u prometu.. 116

3.6. Prolom hidroakumulacijskih brana 116

3.7. Nuklearne i radioloke nesree 117

3.8. Epidemije i sanitarne opasnosti 117

3.9. Nesree na odlagalitima otpada.. 117

3.10. Snage zatite i spaavanja....................................................................... 118

4. ZEMLJOVIDI............. 119

5. POLOAJ I KARAKTERISTIKE PODRUJA ZAGREBAKE UPANIJE

5.1. Podruje odgovornosti.. 120

5.2. Stanovnitvo na podruju odgovornosti.. 127

5.3. Materijalna i kulturna dobra te okoli... 129

5.4. Prometno-tehnoloka infrastruktura.................. 146

ZAHTJEVI ZATITE I SPAAVANJA U DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREENJA



UVOD

Procjenom ugroenosti stanovnitva, materijalnih i kulturnih dobara i okolia

Zagrebake upanije razrauju se mogua ugroavanja stanovnitva, materijalnih i kulturnih

dobara i okolia od opasnosti, nastanka i posljedica katastrofa i velikih nesrea, potrebna

sredstva za zatitu i spaavanje te njihova spremnost za djelovanje u zatiti i spaavanju.

Procjena ugroenosti stanovnitva, materijalnih i kulturnih dobara i okolia

Zagrebake upanije izrauje se sukladno odredbama Zakonu o zatiti i spaavanju (NN

174/04,79/07, 38/09 i 127/10) lanka 29. stavak 1., alineja 1, te Pravilnika o metodologiji za

izradu procjena ugroenosti i planova zatite i spaavanja (NN 30/14, 67/14).

Temeljni dijelovi Procjene su:

1. vrste, intenzitet, i uinci te mogue posljedice djelovanja prirodnih i tehniko- tehnolokih

katastrofa i velikih nesrea po stanovnitvo, materijalna i kulturna dobra te okoli,

2. snage za zatitu i spaavanje,

3. zakljune ocjene ,

4. zemljovidi.

Podaci o poloaju i karakteristikama podruja za koje se izrauje Procjena, podloga su za

prosuivanja dijelova i dio su priloga Procjene.

Zagrebaka upanija u posebnom izvatku iz Procjene - Zahtjevi zatite i spaavanja u

dokumentima prostornog ureenja,utvruje i propisuje preventivne mjere ijom e se

implementacijom umanjiti posljedice i uinci djelovanja prirodnih i tehniko tehnolokih

katastrofa i velikih nesrea stupanj sigurnosti stanovnitva, materijalnih dobara i okolia.

Ovaj izvadak je sastavni dio dokumenata prostornog ureenja Zagrebake upanije.



Popis propisa i strune literature koritenih u izradi procjene ugroenosti stanovnitva,

materijalnih i kulturnih dobara i okolia od katastrofa i velikih nesrea za podruje

Zagrebake upanije

Zakon o zatiti i spaavanju (NN, br. 174/04, 79/07 38/09, 127/10)

Zakon o zatiti od elementarnih nepogoda (NN, br. 73/97, 174/04)

Zakon o Hrvatskoj Gorskoj Slubi Spaavanja (NN, br. 79/06)

Zakon o Hrvatskom Crvenom kriu (NN, br. 71/10)

Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN, br. 79/07)

Zakon o seizmolokim poslovima (NN, br. 44/85)

Zakon o vodama (NN, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14)

Zakon o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13)

Zakon o zatiti puanstva od zaraznih bolesti (NN, br. 79/07, 113/08, 43/09, 22/14)

Zakon o naseljima (NN, br. 54/88)

Zakon o javnim cestama (NN, br. 180/04, 82/06, 138/06, 146/08, 152/08, 38/09, 124/09)

Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN, br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14)

Zakon o odrivom gospodarenju otpada (NN, br. 94/13)

Zakon o zatiti prirode (NN, br. 80/13)

Zakon o poljoprivrednom zemljitu (NN, br. 39/13)

Zakon o umama (NN, br. 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13 i 94/14)

Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (NN, br. 69/99, 151/03 i 157/03 i ispravak: NN, br. 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13)

Zakon o zatiti od poara (NN, br. 92/10)

Zakon o zapaljivim tekuinama i plinovima (NN, br. 108/95, 56/10)

Zakon o obrani (NN, br. 73/13)

Pravilnik o metodologiji za izradu Procjena ugroenosti i Planova zatite i spaavanja (NN, br. 30/14, 67/14)

Pravilnik o ustrojstvu, popuni i opremanju postrojbi CZ i postrojbi za uzbunjivanje (NN, br.111/07)

Pravilnik o mobilizaciji i djelovanju operativnih snaga zatite i spaavanja (NN, br. 40/08, 44/08)

Pravilnik o nainu prijevozu opasnih tvari u cestovnom prometu (NN, br. 53/06)

Odluka o odreivanju parkiralinih mjesta i ogranienjima za prijevoz opasnih tvari javnim cestama (NN, br. 114/12)

Strategija upravljanja vodama (NN, br. 91/08) i Pravilnik o granicama podruja podslivova, malih slivova i sektora (NN 97/10, 31/13)

Prostorni plan Zagrebake upanije

Procjena ugroenosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehniko tehnolokih katastrofa i velikih nesrea od oujka 2013. godine



Metodologija za procjenu tete od elementarnih nepogoda (NN, br. 96/98) Naredba o mjerama zatite ivotinja od zaraznih i nametnikih bolesti i njihovom

financiranju (NN, br. 118/01)

Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati ovlatene pravne osobe za obavljanje strunih poslova u podruju planiranja zatite i spaavanja (NN, br. 91/13)

Pravilnik o tajnosti podataka (NN, br. 75/08) Pravilnik o mjerama zatite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom

planiranju i ureivanju prostora (NN, br. 29/83, 36/85 i 42/86)

Pravilnik o jednostavnim i drugim graevinama i radovima (NN, br. 79/14) Pravilnik o kriterijima za odreivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju

graditi sklonita i drugi objekti za zatitu. (NN, br 02/91)

Pravilnik o tehnikim normativima za sklonita (NN, br. 55/83) Pravilnik o uvjetima za utvrivanje zona sanitarne zatite izvorita (NN, br. 66/11,

47/13)

Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (NN, br. 78/10, 79/13, 09/14) Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN, br. 35/94 i 55/94 ispravak, 142/03) Pravilnik o razvrstavanju graevina, gradevinskih dijelova i prostora u kategorije

ugroenosti od poara (NN, br. 62/94 i 32/97)

Pravilniku o hidrantskoj mrei za gaenje poara (NN, br. 08/06) Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu visokih objekata od poara (Sl.list, br.

07/84)

Pravilnik o minimumu opreme i sredstava za rad odreenih vatrogasnih postrojbi dobrovoljnih vatrogasnih drutava (NN, br. 91/02)

Pravilnik o registru postrojenja u kojima je utvrena prisutnost opasnih tvari i o oevidniku prijavljenih velikih nesrea (NN, br. 113/08)

Pravilnik o tehnikim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmikim podrucjima (Sl.list, br. 31/81, 49/82, 29/83, 20/88 i 52/90)

Uredba o odreivanju zahvata u prostoru i graevina za koje Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili graevnu dozvolu

(NN, br. 116/07, 56/11)

Uredba o klasifikaciji voda (NN, br. 77/98) Uredba o sprjeavanju velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari (NN, br. 114/08,

44/14)

www.azo.hr Registar postrojenja u kojima je utvrena prisutnost opasnih tvari Strategija upravljanja vodama u RH, 2009 Dravni plan obrane od poplava NN 84/10; Do donoenja Glavnog provedbenog plana

obrane od poplava iz toke XLII. stavka 1. ovoga Plana, na snazi ostaju tehniki i

ostali podaci potrebni za provoenje mjera obrane od poplava na podruju Republike

Hrvatske iz Privitka 1. objavljenog u toki I. Rjeenja o izmjeni i dopuni Privitka 1. i

Privitka 2. Dravnog plana obrane od poplava (Narodne novine, broj 152/2005),

Privitka 2. objavljenog u toki I. Rjeenja o izmjeni i dopuni Privitka 2. Dravnog

plana obrane od poplava (Narodne novine, broj 28/2006) i Privitka 3. objavljenog u

Izmjenama i dopunama Dravnog plana obrane od poplava (Narodne novine, broj

93/99).



Sixth Frame Work EU projects, Integrated Project FLOOD site, Contract COCE-CT-2004-505420 2004. g.

Metodoloka podloga za potrebe procijene ugroenosti civilnog stanovnitva, materijalnih i kulturnih dobara, Dravni hidrometeoroloki zavod Republike Hrvatske

upanijsko povjerenstvo za procjenu teta od elementarnih nepogoda Izvjee o stanju u prostoru Zagrebake upanije 2008. 2012. Godine International Commission on Large Dams - ICOLD 61 avenue KLBER 75116 Paris -

France

Direktiva Vijea 96/82/EC od 9. prosinca 1996. o nadzoru nad prijetnjom od velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari (Seveso II direktiva), dopuna Direktiva

2003/105/EC od 16. prosinca 2003. (na snazi od 31. prosinca 2003.)

ALOHA - Areal Location of Hazardous Atmospheres Seveso II Directive [96 082 EEC]

Prilikom izrade Procjene, osim navedenog, koritene su metode neposrednog opaanja,

analize, ispitivanja i komparacije, te je obavljeno klasificiranje, obrada i iskazivanje podataka.



1. VRSTE, INTENZITET I UINCI TE MOGUE POSLJEDICE

DJELOVANJA PRIRODNIH I TEHNIKO TEHNOLOKIH

KATASTROFA I VELIKIH NESREA PO STANOVNITVO,

MATERIJALNA I KULTURNA DOBRA TE OKOLI

1.1. PRIRODNE KATASTROFE I VELIKE NESREE

1.1.1. Poplave

1.1.1.1. Hidroloki pokazatelji vodotoci, jezera i akumulacije koji mogu biti

uzrok poplava

Temeljem Odluke o granicama vodnih podruja ("Narodne novine", broj 79/10), podruje

Zagrebake upanije u cijelosti pripada vodnom podruju rijeke Dunav, odnosno podruju s

kojeg sve vode otjeu, povrinskim ili podzemnim putem u rijeku Dunav. Vodno podruje

rijeke Dunav podijeljeno je temeljem Odluke o granicama podruja podslivova, malih slivova

i sektora ("Narodne novine", broj 97/10), na podruje podsliva rijeke Save, Drave i Dunava.

Zagrebaka upanija smjetena je na podruju podsliva rijeke Save.

Podruje Zagrebake upanije detaljnije je podijeljeno je na podruja malih slivova:

Zagrebako prisavlje, Zelina Lonja, Lonja Trebe i esma Glogovnica.

Prikaz podjele na male slivove u Zagrebakoj upaniji, pripadnost grada i opine pojedinom

slivu, kao i nadlenost nad pojedinim slivovima, daje se u sljedeoj tablici:

Tabela 1. Podjela na male slivove u Zagrebakoj upaniji

Izvor podataka: Izvjee o stanju u prostoru Zagrebake upanije 2008. 2012.

U hidrolokom smislu prostor Zagrebake upanije karakterizira vodni sliv rijeke Save i

njenih pritoka. Najznaajnije pritoke s lijeve obale rijeke Save ine rijeke Sutla, Krapina i

Lonja sa dotocima rneca i rijeke esme. Na desnoj obali Save znaajniji pritoci su Bregana i

Gradna, dok se na junom dijelu savske aluvijalne ravnine vode odvode rijekom Odrom i

dalje u rijeku Kupu.



Slika 1: Vienamjenski sustav Srednje posavlje-dio

Izvor: Strategija upravljanja vodama

Slika 2: Podruje zagrebakog aluvija

Izvor: Hrvatske vode, 2000.



Umjetna jezera i ribnjaci

Cijelo podruje Zagrebake upanije karakterizira veliki broj prirodnih i umjetnih jezera,

jezera nastalih kao posljedica eksploatacijskih radova na vaenju ljunka te movarnih jezera

kao posebnih prirodnih cjelina i ribnjaka.

Na irem podruju Vrbovca nalaze se prirodna jezera rnec i Bajer a na podruju

Jastrebarskog jezero Dubrava. Na podruju Dugog Sela nalaze se jezera Siromaja I.,

Siromaja II., Trstenik i Abesinija nastala kao posljedica eksploatacije ljunka te prirodno

jezero Bajer.

Ribnjaci za uzgoj i eksploataciju riba nalaze se na prostoru Vrbovca, ribnjak Vukinac i

Jastrebarskog, ribnjaci Novaki i Pisarovina.

Na irem podruju Ivani Grada prirodne movare zauzimaju najnie terene i predstavljaju

poplavno podruje koje se prostire zapadno od Posavskih Brega izmeu potoka Stari rnec i

Stara Zelina, sjevernije uz potok rnec do potoka Zelina, juno od Caginog polja (od

eljeznike pruge) do ume utica dok se na jugoistonom podruju Jastrebarskog nalazi

movarno podruje oko Crne Mlake koje je poznato kao veliki ornitoloki rezervat i ribnjak.

Na irem podruju Velike Gorice locirana su jezera nastala kao posljedica gospodarskog

koritenja kroz eksploataciju ljunka i pijeska i to : jezero ie I., ie II., ie-Jeevo i

Vukovina te jezera ie-Hidrel i Donja Lomnica iz kojih se trenutno vadi ljunak.

Na irem podruju Zapreia nalazi se jezero Bager a na irem podruju Samobora nalaze se

jezera Rakitje i Kerestinec nastala kao posljedica eksploatacije ljunka.

1.1.1.2. Utjecaj na elemente kritine infrastrukture koji su od vitalnog znaaja za podruje Zagrebake upanije

1

Struna sluba Zagrebake upanije oitovala se vezano za ugroenost kritine infrastrukture

u sluaju veih poplava, te iz toga proizlazi:

- na podruju Zagrebake upanije, za sada nisu zabiljeene takve tete na infrastrukturi da bi onemoguile funkcioniranje upanije, budui da je prostor velik te poplava nikada ne

zahvaa itavi prostor.

- u sluaju veih poplava dolazi do prekida prometa u ugroenim podrujima (cesta kroz iku Poljanu na Velikogorikom podruju i cesti Lijevo srediko Jamnica na

podruju Pisarovine). Na ostalim podrujima voda se relativno brzo povlai pa zbog toga

nema veih prekida ( 2-3 dana).

- trafostanice za sada nisu imale tete, a kod bujinih poplava na vrbovekom podruju uspjeno su obranjene pa nije bilo prekida struje.

- opskrba vodom (bunari) obustavljena je tokom poplava na ikoj poljani te se voda dostavljala putem cisterni, a gradski vodovodi su u funkciji.

1 Izvor podataka: Zagrebaka upanija



1.1.1.3. Opasnost od poplava rijeka ili bujinih voda

Kao posljedica nastanka poplava rijeka i bujinih vodotoka te isputanja velikih koliina voda

u odteretne kanale na podruju upanije moe doi do plavljenja i ugroavanja stanovnitva,

stonog fonda i poljoprivrednih povrina i to:

na desnoj obali rijeke Save ugroena su naselja na podruju Grada Samobora i Grada Sveta Nedelja i to: Strmec Samoborski, Prelci, Zlodi, izletite suhina

(Rakitje), Vrbovec Samoborski, Medsave, Savrak, Celine Samoborske i Samoborski

Otok,

na lijevoj obali rijeke Save ugroeno je podruje Grada Zapreia i Opina Brdovec te naselja Zdenci i Javorje

na podruju Grada Velika Gorica i Opine Orle ugroena su naselja Strmec Bukevski, Zablatje, Sop Bukevska, Bukevje, Drnek i Vrbovo,

na desnoj obali rijeke Bregana uzvodno od naselja Bregane mogua je ugroenost naselja Bregansko selo i Grdanjci,

pri visokom vodostaju rijeke Krapine mogua je ugroenost naselja Pojatno, Kupljenovo i Luka,

od velikih voda koje se putem odteretnog kanala Odradovode u Odransko polje koja se koristi kao prirodna retencija, ugroeni su objekti Kazneno-popravni dom

Turopolje te naselje ika Poljana i dijelom naselje Veleevec,

na slivu potoka Gradna i gravitirajuih bujinih vodotoka ugroeno je urbano podruje grada Samobora,

na slivu potoka Konica i gravitirajuih bujinih vodotoka moe u sluaju nailaska velikih voda doi do plavljenja podruja naselja Sveti Martin pod Okiem i

ugroavanja objekata osnovne kole,

bujini vodotoci Marija-Gorikog pobra i Vukomerikih Gorica mogu izazvati plavljenje relativnog velikog podruja koje je slabo naseljeno te ne dolazi do

znaajnijeg ugroavanja stanovnitva i njihovih materijalnih dobara,

na potocima rnec i Jelokovec te drugim manjim vodotocima koji ine sliv rneca uz sustav lateralnih i sabirnih kanala rnec polja moe doi do plavljenja irih podruja

opine Rugvica i naselja Sesvetskih sela i Jelkovec ali uz ugroavanje manjeg broja

stanovnika i povrina sa poljoprivrednom proizvodnjom,

na rijeci Zelina te potocima Bedenica, Oreak, Topliica i Nespe moe doi do ugroavanja ireg podruja naselja Komin, Filipovii, Oreje Donje, Hrastje i

Donja Zelina te naselja Poljanski Lug i Lonjica koji se nalaze uz spojni kanal

Zelina-Lonja-Glogovica-rnec,

na potocima Kravarica i Kupina te drugim manjim bujinim vodotocima sa umberakog i pljeevikog gorja koji ine dio slivnog podruja rijeke Kupe ugroeno

je podruje opine Pisarovina i Pokupsko.



1.1.1.4. Pregled ugroenih naselja s brojem stanovnika U nastavku se nalazi tabela sa pregledom ugroenog podruja Zagrebake upanije u sluaju

katastrofa i velikih nesree izazvanih poplavama:

Tabela 2. Ugroenost naselja i stanovnitva na podruju Zagrebake upanije

GRAD /

OPINA

NASELJE POPIS

STANOVNITVA

BROJ STANOVNIKA

UGROEN POPLAVOM

Grad

Samobor

Vrbovec Samoborski 271 70

Medsave 242 200

Savrak 199 50

Celine Samoborske 292 30

Samoborski Otok 600 200

Bregana 2 440 500 (Bregansko Selo)

Grdanjci 307 50

Sv. Martin pod Okiem 258 130

Urbano podruje Grada 15 956 400

UKUPNO 20 565 1 630

Grad

Sv. Nedelja

Strmec 3 907 900 (Prelci i Zlodi)

Izletite Suhina (Rakitje) 2 301 300

Bestovje 2 402 250

UKUPNO 8 610 1 450

Grad Dugo

Selo

Dugo Selo 10 453 50

Velika Ostrina 1 043 50

Donje Dvorie 188 50

UKUPNO 11 684 150

Grad Velika

Gorica

Turopolje

953

650

(Kazneno popravni dom

Turopolje i Vukomeri)

Strmec Bukevski 366 250

Zablatje 61 30

Sop Bukevski 85 30

Mraclin 1 074 50

Petrovina 708 70

Gornja Lomnica 580 20

Rakitovec 570 25

Ribnica 803 48

Buevec 886 25

Kue 1 453 65

ika Poljana 688 220

Dubranec 349 20

UKUPNO 8 576 1 503

Grad

Ivani-Grad

Lijevi Dubrovak 351 250

Prerovec 98 40

Preno 98 30

Trebovec 347 60

UKUPNO 894 380

Grad

Zaprei

Zaprei 19 644 600

Pojatno 1 213 550

Kupljeno 704 400

UKUPNO 21 561 1 550

Grad

Vrbovec Poljanski Lug 425 150

Lonjica 1 020 750

Brevec 546 45

Luka 840 60

UKUPNO 2 831 1 005



Grad Sv.

Ivan Zelina

Komin 250 150

Filipovii 70 30

Oreje Donje 502 50

Hrastje 193 70

Donja Zelina 847 300

UKUPNO 1 862 600

Opina

Brckovljani

Gornja Greda 625 80

Prikraj 603 45

Kusanovec 49 40

Bojakovina 179 50

Graec 1 127 300

Stani 687 50

UKUPNO 3 270 565

Opina

Brdovec

Javorje 679 170

Zdenci 1 204 280

UKUPNO 1 883 450

Opina

Klotar

Ivani

Klotar Ivani 3 597 72

emernica Lonjska 279 42

Lipovec Lonjski 336 34

Predavec 240 19

Stara Mara 151 23

Gornja Obreka 119 35

Krici 211 42

Belinec 390 67

UKUPNO 5 323 334

Opina

Kravarsko

Kravarsko 563 563

Donji Hruevec 333 333

Gladovec Kravarski 200 132

UKUPNO 1 096 1 028

Opina Kri Konani 166 100

unjari 133 32

Donji Prnjarovec 71 25

Novoselec 1 362 50

Obedie 580 150

Vezie 269 160

UKUPNO 2 581 517

Opina

Luka

Luka 416 200

UKUPNO 416 200

Opina Orle

Bukevje 425 300

Drnek 308 200

Vrbovo Posavsko 152 100

Veleevec 430 150

UKUPNO 1 315 750

Opina

Pisarovina

Pokupski Gradec 111 111

Lijevo Srediko 196 196

Selsko Brdo 107 10

UKUPNO 414 317



Izvor podataka: Popis stanovnitva iz 2011. godine; Planovi i Procjene j.d.o.o.

Iz tabele 2 vidljivo je da je poplavama ugroeno oko 15 000 stanovnika u 19 JLS, odnosno

oko 15,31 % stanovnitva navedenih JLS.

1.1.1.5. Hidrometeoroloki uvjeti vodostaj, led i prosjena godinja koliina padalina

Prostornu raspodjelu srednje godinje koliine oborine na podruju Grada Zagreba i

Zagrebake upanije karakteriziraju dva dobro odijeljena podruja srednjih godinjih koliina

oborine. Dijeli ih izohijeta od 1000 mm koja prolazi na sjeveru sjevernim rubom granice

Grada Zagreba, zatim se sputa njegovom zapadnom granicom i tada skree prema zapadu

junom stranom Samoborskog gorja. Istono i juno od ove linije je orografski nie podruje

(0-200 m nadmorske visine) sa srednjim godinjim koliinama oborine od 800-1000 mm, a

sjeverni rub Lonjskog polja ima i manje koliine oborine od 700-800 mm godinje. Zapadno

od izohijete 1000 mm nalazi se orografski razvijenije podruje Medvednice, Samoborskog

gorja i umberka s koliinama oborine preteno izmeu 1000 i 1250 mm na visinama od 100-

700 m. Podaci Puntijarke indikator su da na vrnim dijelovima Medvednice koliine oborine

mogu biti i vee od 1250 mm. Samoborsko gorje takoer ima vie od 1250 mm oborine

godinje na visinama iznad 500 m, a na umberku se prema granici sa Slovenijom moe

oekivati i vie od 1500 mm godinje.

Opina

Pokupsko

Augutanovec 125 125

Lijevi Degoj 69 69

Lukani Brdo 343 75

Pokupsko 235 94

Pokupski Gladovec 152 76

Hotnja 236 10

Lijevi tefanki 218 22

UKUPNO 1 035 427

Opina

Rakovec

Dropevec 84 10

Rakovec (donji dio) 236 80

UKUPNO 320 90

Opina

Rugvica

Oborovo 662 460

Preseka Oborovska 154 90

Novaki Oborovski 305 150

Rugvica 722 450

Okunak 521 200

Prevlaka 98 98

Nart Savski 239 92

Novaki Nartski 68 68

Otok Nartski 199 150

Svibje 498 216

Hruica 176 72

UKUPNO 3 642 2 046

SVEGA: 97 878 14 992



U nastavku je prikazan godinji hod koliine oborina na postaji Zagreb - Maksimir za

razdoblje od 1961-1990., te za 2010. i 2012. godinu:

Tabela 3. Godinji hod koliine oborina za razdoblje od 1961.-1990., 2010. i 2012. godinu

sijeanj veljaa oujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac

1961.- 1990.

46,4 42,0 55,8 63,6 78,7 100,1 83,4 94,6 79,3 69,2 81,2 58,0

2010.

84,1 67,3 45,7 63,3 97,5 103,8 52,5 141,1 194,7 35,5 113,4 61,0

2012.

19,4 26,3 4,5 51,3 81,8 127,9 56,3 9,8 120,0 85,4 112,4 66,0

Izvor podataka: Dravni zavod za statistiku RH, Statistiki ljetopis RH 2011, 2013. godine

KOLIINE OBORINA U VELJAI 2014.

Slika 3. Koliine oborina u veljai 2014. Izvor podataka: Poplava u veljai 2014. godine na podruju Zagrebake upanije i stanje sustava

obrane od poplava, Hrvatske vode

Najkritiniji mjeseci u godini s pojavom velikih voda i visokog vodostaja koji mogu

uzrokovati nastanak poplava javljaju se za rijeku Savu s pritokama (zbog uspora) rijekom

Krapinom i Sutlom, u listopadu, studenom i sijenju, a s neto manjim intenzitetom mogue

su velike vode u svibnju i rujnu kada se u pravilu poplavljuju nebranjeni prostori bez

izgraenih zatitnih vodnih graevina. Nizvodo od Rugvice na rijeci Savi mogua je pojava

velikih voda i u oujku i travnju.



1.1.1.6. Zatitna infrastruktura nasipi i drugi zatitni vodoprivredni objekti s pokazateljima o broju, vrstama i dimenzijama

Sustav obrane od poplave Srednjeg posavlja predstavlja niz planiranih graevina i zahvata

kojima se nastoji osigurati razina zatite gradova i naselja, gospodarskih objekata te uvjeti za

stabilnu poljoprivrednu proizvodnju. Podruje obuhvata sustava obrane od poplave je vrlo

veliko i prostire se od Zagreba, odnosno Karlovca, na zapadu do Nove Gradike kao izlaznog

profila na Savi na istoku, te je time djelomino obuhvaeno podruje i Zagrebake upanije.

Slika 4. Prikaz granica malih slivova i podruja sektora u RH

Izvor podataka: Pravilnik o granicama podruja podslivova, malih slivova i sektora (NN 97/10, 31/13)

Podruje Zagrebake upanije pokrivaju dva sektora: Sektor C: Gornja Sava i Sektor D:

Srednja i Donja Sava, a kartografski prikazi sektora i granica branjenih podruja nalaze se pod

tokom 4. Zemljovidi ove Procjene.



Trenutno stanje obrane od poplava na podruju Zagrebake upanije

Slika 5. Sadanje stanje izgraenosti vodnih graevina sustava obrane od poplave

Izvor podataka: Hrvatske vode-studija utjecaja na okoli

Izgraeni dio sustava (ukupno cca 140 km)

na desnoj obali od Sue (opina Orle) pa uzvodno do vodotoka Bregana (Grad Samobor),

na lijevoj obali od ustave Prevlaka (poetak OK Lonja-Strug, opina Rugvica) pa uzvodno do vodotoka Lunica (grad Zaprei)

Na dionici savskih nasipa kroz grad Zagreb pa do Podsuseda (odnosno vodotoka

Krapina i Rakovica) nasipi su izgraeni da tite zaobalno podruje na vodne valove povratnog

perioda 1000 godina, dok je nizvodno podruje (Velika Gorica, Orle, Rugvica) tieno na

povratni period od 100 godina. Provoenjem aktivnih mjera obrane od poplava, kao i

naknadnim analizama, utvreno je da nasipi nizvodno od Zagreba na pojedinim dionicama ne

zadovoljavaju gore navedeni kriterij te je pokrenut niz aktivnosti na rekonstrukciji/dogradnji

postojeih nasipa u svrhu rjeavanja navedenog problema.

Neizgraeni dio sustava

lijeva obala na podruju grada Zapreia i opine Brdovec odnosno potez od vodotoka Lunica do vodotoka Sutla,

transverzalni nasip od oteretnog kanala Odra do savskog nasipa kod sela Sua (opina Orle),

zavretak oteretnog kanala Odra.

to se obrana od poplava tie, trenutno je u izgradnji dio sustava obrane od poplave gradova

Samobora i Sveta Nedelja (koji se sastoji od 8 etapa), gdje su dovrene dvije osnovne etape-

izgradnja desnog savskog nasipa od vodotoka Rakovice i vodotoka Bregane.



1.1.1.7. Procijenjena veliina ugroenog podruja i stupanj izgraenosti povrina naseljenost, industrija, prometnice

Tabela 4. Procjenjena veliina ugroenog podruja i stupanj izgraenosti povrina

GRAD/OPINA

(ukupna povrina

ugroenog

podruja)

NASELJE

POPIS

UGROENOG

STANOVNITVA

UGROENE

PROMETNICE

INDUSTRIJA

OSTALO

Grad Samobor

(cca. 31 km2)

Vrbovec

Samoborski

70

Ugroeni pojedini lokalni

pravci, te nerazvrstane

ceste (u ugroenim

naseljima)

Industrijske i

poduzetnike zone

nisu smjetene u

ugroenom podruju.

Stambeni objekti

Medsave 200 Stambeni objekti

Savrak 50 Stambeni objekti

Celine Samoborske 30 Stambeni objekti

Samoborski Otok 200 Stambeni objekti

Bregana 500 (Bregansko

Selo)

Stambeni objekti

Grdanjci 50 Stambeni objekti

Sv. Martin pod

Okiem

130 Stambeni

objekti i O

Urbano podruje

Grada

400 Stambeni i poslovni

objekti

Grad

Sv. Nedjelja

(cca. 11 km2)

Strmec 900 (Prelci i Zlodi) Nerazvrstane ceste uz

rijeku Savu

Poduzetnika zona

Sv. Nedjelja/Novaki

(obuhvaa dio naselja

Bestovje)

Stambeni i poslovni

objekti

Izletite Suhina

(Rakitje)

300 Prometnica uz izletite __

Bestovje 250 Nerazvrstane ceste Stambeni objekti

Grad Dugo Selo

(cca. 12 km2)

Dugo Selo 50



ceste (u ugroenim

naseljima)

Poduzetnika zona

Dugo Selo: PZ

rnovak i PZ

Puhovec mogua

ugroenost od velikih

voda

Stambeni objekti

Velika Ostrna 50 Stambeni objekti

Donje Dvorie 50 Stambeni objekti

Grad Velika

Gorica

(cca. 88 km2)

Turopolje 650 LC 311520 (3 000 m2)

Poduzetnika zona

Rakitovec mogua

ugroenost od velikih

voda

Kazneno popravni

dom Turopolje,

stambeni objekti

Strmec Bukevski 250 Nerazvrstane ceste Stambeni i poslovni

objekti

Zablatje 30 Nerazvrstane ceste Stambeni objekti

Sop Bukevski 30 Nerazvrstane ceste Stambeni objekti

Mraclin 50 Galekovieva ulica (335

m), Odvojak Ulice brae

Radi

Stambeni objekti

Petrovina 70 Pokupska ulica

(500 m)

Stambeni objekti

Gornja Lomnica 20 Stambeni objekti

Rakitovec 25 LC 311360 (1 000 m) Stambeni objekti

Ribnica 48 Oteeni kolnici

(100 m)

Stambeni objekti

Buevec 25 Nerazvrstane ceste Stambeni objekti

Kue 65 Nerazvrstane ceste Stambeni objekti

ika Poljana 220 C 311800 (2,66 km)

LC 311630 (3,50 km)

Stambeni i poslovni

objekti

Dubranec 20 C 311880 (40 m2)

Dubranec Herak

(pristupni put prema

obiteljskim kuama)

Stambeni objekti



Grad

Ivani-Grad

(cca. 46 km2)

Lijevi Dubrovak 250



ceste (u ugroenim

naseljima)

Industrijske i

poduzetnike zone

nisu smjetene u

ugroenom

podruju.

Stambeni i poslovni

objekti

Prerovec 40 Stambeni objekti

Preno 30 Stambeni objekti

Trebovec 60 Stambeni objekti

Grad Zaprei

(cca. 29 km2)

Zaprei 600



ceste (u ugroenim

naseljima)

Poduzetnika zona

grada Zapreia

podijeljena je na dva

dijela: junu zonu i

zonu West Gate

mogua ugroenost

od velikih voda

Stambeni i poslovni

objekti

Pojatno 550 Stambeni i poslovni

objekti

Kupljenovo 400 Stambeni i poslovni

objekti

Grad Vrbovec

(cca. 42 km2)

Poljanski Lug 150 Ugroeni pojedini lokalni


ceste (u ugroenim

naseljima)

Industrijske i

poduzetnike zone

nisu smjetene u

ugroenom

podruju.

Stambeni i poslovni

objekti

Lonjica 750 Stambeni i poslovni

objekti

Brevec 45 Stambeni objekti

Luka 60 Stambeni objekti

Grad Sv. Ivan

Zelina

(cca. 15 km2)

Komin 150



ceste (u ugroenim

naseljima)

Poduzetnika zona

Sveta Helena nije

smjetena u

ugroenom

podruju.

Stambeni objekti Filipovii 30 Stambeni objekti Oreje Donje 50 Stambeni objekti

Hrastje 70 Stambeni objekti

Donja Zelina 300 Stambeni i poslovni

objekti

Opina

Brckovljani

(cca. 17 km2)

Gornja Greda 80



ceste (u ugroenim

naseljima)

Poduzetnika zona

Prikraj, smjetena je

uz gospodarski

sustav

"Bojakovina", na

upanijskoj cesti -

3074 mogua

ugroenost od

velikih voda

Stambeni objekti

Prikraj 45 Stambeni objekti

Kusanovec 40 Stambeni objekti

Bojakovina 50 Stambeni objekti

Graec 300 Stambeni i poslovni

objekti Stani 50 Stambeni objekti

Opina Brdovec

(cca. 7 km2)

Javorje 170 Nerazvrstane ceste

(u ugroenim naseljima)

Poduzetnika zona

Drenje Klu- nije

smjetena u

ugroenom

podruju

Stambeni i poslovni

objekti

Zdenci 280 Stambeni i poslovni

objekti

Opina Klotar

Ivani

(cca. 59 km2)

Klotar Ivani 72 Ulica Crveni kip

Odvojak Predaveke ulice

Nema industrijskih

zona

Stambeni objekti

emernica Lonjska 42 Nerazvrstane ceste Stambeni objekti

Lipovec Lonjski 34 Nerazvrstane ceste Stambeni objekti

Predavec 19 Nerazvrstane ceste Stambeni objekti

Stara Mara 23 Nerazvrstane ceste Stambeni objekti

Gornja Obreka 35 Vinogradski odvojak IIa

Vinogradski odvojak Ib

Stambeni objekti

Krici 42 Nerazvrstane ceste Stambeni objekti

Belinec 67 C 3041 (Stara Mara i

Belinec)

Stambeni objekti



Izvor podataka: Zagrebaka upanija, Hrvatske vode i Planovi i Procjene j.d.o.o. (procjena)

Ukupna povrina ugroenog podruja je cca. 590 km2.

Opina

Kravarsko

(cca. 32 km2)

Kravarsko 563



ceste (u ugroenim

naseljima)

Nema industrijskih

zona

Stambeni i poslovni

objekti

Donji Hruevec 333 Stambeni i poslovni

objekti

Gladovec Kravarski 132 Stambeni i poslovni

objekti

Opina Kri

(cca. 30 km2)

Konani 100



ceste (u ugroenim

naseljima)

Poduzetnika zona

Kri mogua

ugroenost od

velikih voda

Stambeni objekti

unjari 32 Stambeni objekti

Donji Prnjarovec 25 Stambeni objekti

Novoselec 50 Stambeni objekti

Obedie 150 Stambeni objekti

Vezie 160 Stambeni objekti

Opina Luka

(cca. 10 km2)

Luka

200

Nerazvrstane ceste

Poduzetnika zona

Luka (3 lokacije) -

mogua ugroenost

od velikih voda

Stambeni i poslovni

objekti

Opina Orle

(cca. 34 km2)

Bukevje 300 Ugroeni pojedini lokalni


ceste (u ugroenim

naseljima)

Nema industrijskih

zona

Stambeni i poslovni

objekti

Drnek 200 Stambeni objekti

Vrbovo Posavsko 100 Stambeni objekti

Veleevec 150 Stambeni objekti

Opina

Pisarovina

(cca. 13 km2)

Pokupski Gradec 111 Ugroeni pojedini lokalni


ceste (u ugroenim

naseljima)

Dvije zone

(Pisarovina i Velika

Jamnika) nisu u

poplavnoj zoni

Stambeni i poslovni

objekti

Lijevo Srediko 196 Stambeni i poslovni

objekti

Selsko Brdo 10 Stambeni objekti

Opina

Pokupsko

(cca. 62 km2)

Augutanovec 125 LC 31205

Nema industrijskih

zona.

Stambeni objekti

Lijevi Degoj 69 Nerazvrstane ceste Stambeni objekti

Lukini Brdo 75 Nerazvrstane ceste Stambeni objekti

Pokupsko 94 LC 31192, LC 31191, LC

31197, LC 31196, LC

31202, C 1046 (4

000m), C 3154 (2 208m)

Stambeni objekti

Pokupski Gladovec 76 LC 31206 Stambeni objekti

Hotnja 10 LC 31204 (1 300 m)

LC 31203

Stambeni objekti

Lijevi tefanki 22 LC 31190 (1 800 m) Stambeni objekti

Opina Rakovec

(cca. 15 km2)

Dropevec 10 Nerazvrstane ceste Poduzetnika zona

Mlaka nije u

ugroenom

podruju

Stambeni objekti

Rakovec (donji dio) 80 Nerazvrstane ceste Stambeni objekti

Opina Rugvica

(cca. 48 km2)

Oborovo 460 Ugroeni pojedini lokalni


ceste

Poduzetnika zona

Rugvica mogua

ugroenost od

velikih voda

Stambeni i poslovni

objekti

Preseka Oborovska 90 Nerazvrstane ceste Stambeni objekti

Novaki Oborovski 150 Nerazvrstane ceste Stambeni objekti

Rugvica 450 C 1036 Stambeni i poslovni

objekti

Okunak 200 Nerazvrstane ceste Stambeni objekti

Prevlaka 98 Nerazvrstane ceste Stambeni objekti

Nart Savski 92 Nerazvrstane ceste Stambeni objekti

Novaki Nartski 68 Nerazvrstane ceste Stambeni objekti

Otok Nartski 150 Nerazvrstane ceste Stambeni objekti

Svibje 216 Nerazvrstane ceste Stambeni objekti

Hruica 72 Nerazvrstane ceste Stambeni objekti



Najvee tete oekuju se na podruju gradova Samobora, Zapreia i Velike Gorice jer je

naseljenost vea, te je vie stambenih i gospodarskih objekata ugroeno od poplava. Poplave

takoer predstavljaju problem stoarima jer je u sluaju veeg plavljenja ugroeno cca. 2500

grla razne stoke2.

Najvei problem predstavlja velikogoriko podruje koje je najugroenije od poplava te je,

prema statistikim podacima iz 2014. godine, na tom podruju bilo poplavljeno nekoliko

desetaka stambenih i gospodarskih objekata te brojne poljoprivredne povrine, lokalne i

upanijske ceste.

1.1.1.8. Lokacije kritine za formiranje ledenih barijera Na Savi je pojava leda i obrana od leda vrlo znaajan imbenik u sustavu obrane od poplava. Led na Savi u pravilu se pojavljuje 7-8 dana poslije naglog zahlaenja, pri srednjoj dnevnoj temperaturi zraka -5,2 C u samom slivu, dok je eventualno zaustavljanje ledenih santi i stvaranje barijera mogue ako su temperature zraka u daljnjem opadanju. Na Savi postoji vrlo veliki broj lokacija pogodnih za zaustavljanje ledenih santi i stvaranje ledenih barijera, a to su u pravilu otre krivine, pliaci i mostovi, no u proteklih 10 godina iste ne poprimaju karakteristike elementarne nepogode, odnosno katastrofe ili velike nesree, niti su bile prijetnja za vodne graevine na rijeci Savi (mostovi, nasipi i sl.)

3

1.1.1.9. Statistiki pokazatelji o najkritinijim mjesecima u godini, proglaenim elementarnim nepogodama, nastalim tetama

Rujan 2010.

Dana 21. rujna 2010. proglaena je el.nepogoda za podruje Opine Marija Gorice, Opine Brdovec i Grada Samobora uslijed izlijevanja Save i Sutle.

Nakon toga dana 22. rujna 2010. Uslijed izlijevanja rijeke Save i Krapine te potoka Rakovice dolo je do plavljenja Grada Velike Gorice, Grada Zapreia, Grada Svete

Nedelje i Opine Orle.

Odlukom upana dana 23. rujna 2010. proglaena je el. nepogoda za podruje Grada Ivani Grad uslijed izljevanja rijeke Save.

Dana 28. rujna 2010. g. proglaena je el. nepogoda i za Opinu Dubrava uslijed izljevanja rijeke Glogovnice i rijeke esme.

Cijelokupne tete uslijed rujanskih poplava iznosile su 48 498 326,00 kn.

Podruje grada Samobora: Samoborski Otok, Medsave, Savrak, Celine,

Vrbovec Samoborski

Podruje grada Zapreia: Drenje Brdoveko, Zdenci Brdoveki, Klju

Brdoveki, Savski Marof i Javorje

Podruje grada Velike Gorice: Drenje itarjevsko, Lekneno, Strmec Bukevski,

Sop Bukevski, Obed, Gornje i Donje Bukevje, Orle, ret Posavski i Drnek,

Ribnica, ika Poljana

2 Izvor podataka: Zagrebaka upanija

3 Izvor podataka: Hrvatske vode VGO Gornja Sava



Tabela 5. tete od poplava u 2010. godini

Grad/opina Datum proglaenja Ukupne tete (kn)

Marija Gorica 21.09.2010. 614 605,85

Brdovec 21.09.2010. 2 984 036,50

Samobor 21.09.2010. 2 965090,21

V. Gorica 22.09.2010. 25 117 609,51

Zaprei 22.09.2010. 2 055 742,14

Sveta Nedelja 22.09.2010. 7 584725,01

Orle 22.09.2010. 5 991 008,52

Ivani Grad 23.09.2010. 167 150,00

Dubrava 28.09.2010. 1 018 359,20

UKUPNO 48 498 326,99

Izvor podataka: Zagrebaka upanija

Oujak/travanj 2013.

Uslijed posljednjih poplava na podruju Zagrebake upanije, u dva je navrata bila proglaena

elementarna nepogoda i to:



Dubrava kraj 3. i poetak 4.

mjeseca 2013.

17 215,33

Velika Gorica kraj 3. i poetak 4.

mjeseca 2013.

956 222,27

UKUPNO 973 437,06


Veljaa 2014.

U veljai 2014. godine na podruju Zagrebake upanije proglaena je elementarna nepogoda

uzrokovana poplavama.

Najvei problemi sa plavljenjem bili su na podrujima gdje nije izgraen sustav obrane od

poplava i/ili nije izgraen sustav oborinske odvodnje, a to su ova podruja:

- podruje Vrbovca, naselja Brevec, Lonjica, Luka, Poljanski Lug

- podruje opine Rakovec, naselja Dropevec i donji dio Rakovca

- podruje Velike Gorice, naselja Mraclin, Petrovina, Gornja Lomnica, Rakitovec, Ribnica,

Buevec, Kue i ika Poljana

- podruje Rugvice i Brckovljana

- podruje Ivani Grada, Klotar Ivania i Kria

- podruje Pisarovine, Pokupskog (prometnice i poljoprivredne povrine)



Prema podacima Zagrebake upanije, pogoena podruja na kojima je proglaena

elementarna nepogoda bila su:



Velika Gorica 17.02.2014. 2.877.903,94

Ivani Grad 20.02.2014. 2.278.969,43

Rugvica 13.02.2014. 3.253.935,65

Pokupsko 17.02.2014. 10.315.199,00

Pisarovina 18.02.2014. 92.319,62

Kri 18.02.2014. 661.509,12

Kravarsko 19.02.2014. 9.161.224,11

Orle 21.02.2014. 716.748,96

UKUPNO 29.357.809,83


1.1.1.10. Mjere zatite u urbanistikim planovima i graenju

Za sve vodotoke (bujice, odvodne kanale i dr.) na podruju upanije, a u svrhu

tehnikog odravanja vodotoka i radova graenja vodnih graevina treba osigurati

inundacijski pojas (Zakon o vodama NN 153/09. , 130/11., 56/13., 14/14.).

Upravljanje i odravanje svih vodotoka su u nadlenosti Hrvatskih voda. U svrhu

zatite od bujica i njihovih erozijskih procesa potrebno je planirati i raditi: zatitne vodne

graevine (ureenja korita, izraditi kaskade), izvoditi zatitni radovi (poumljavanje,

odravanje vegetacije, trasiranje, krenje raslinja, ienje korita i sl.), te provoditi mjere

zatite (ograniavanje sjee, prikladan nain koritenja poljoprivrednog i drugog zemljita i

druge odgovarajue mjere).

Radi ouvanja i odravanja zatitnih vodnih graevina te drugih vodnih graevina i

sprjeavanja pogoranja vodnog reima zabranjuje se:

na zatitnim vodnim graevinama kopati i odlagati zemlju, pijesak, ljunak, putati i napasati stoku, prelaziti i voziti motornim vozilima osim na mjestima na kojima je to

izriito doputeno, te obavljati druge radnje kojima se moe ugroziti sigurnost ili

stabilnost tih graevina,

u ureenom i neureenom inundacijskom pojasu orati zemlju, saditi i sjei drvee i grmlje,

u vodotoke odlagati zemlju, kamen, otpadne i druge tvari, te obavljati druge radnje kojima se moe utjecati na promjenu toka, vodostaja, koliine ili kakvoe vode ili

oteati odravanje vodnog sustava,

betoniranje i poploenja dna korita.

graditi stambene i druge objekte u zoni propagacije vodnog vala



Redovitim odravanjem i tehnikim ienjem vodotoka vodni sustav moe

funkcionirati uz smanjenu opasnost od plavljenja, te time i bez ugroavanja obradivih

povrina, gospodarskih objekata i prometnica.

Izraditi kartografski prikaz:

zona plavljenja ( rijeka, bujica, vodnih valova), zatitne graevine izgraene/neizgraene (nasipi, retencije, oteretni kanali, propusti i

sl.),

zone plavljenja uslijed oteenja na zatitnim vodnim graevinama (nasipi, retencije, oteretni kanali, propusti),

zone plavljenja uslijed prekoraenja koeficijenta sigurnosti zatitnih vodnih graevina obzirom na novonastale uvjete otjecanja u slivu, analizom kriterija

nadvienja izraziti potrebe rekonstrukcije zatitnih vodnih graevina

analiza potrebe izgradnje nasipa za sprjeavanje poplava kartografski prikaz usmjeravanje toka bujica



1.1.2. Potresi

Potres je prirodna pojava prouzroena iznenadnim oslobaanjem energije u zemljinoj kori i

dijelu gornjega plata koja se oituje kao potresanje tla.

Potresi se u klasifikaciji prirodnih katastrofa s obzirom na ljudske i materijalne gubitke nalaze

pri samom vrhu. U razdoblju 1988.-1995. god. prosjena teta od elementarnih nepogoda u

Hrvatskoj iznosila je 245 milijuna dolara godinje4, od ega na potrese otpada oko 14 %.

Valja naglasiti da u tom periodu nije bilo katastrofalnih potresa.

1.1.2.1. Seizmike karakteristike terena i rizici po ivot ljudi i materijalna dobra

Podruje Zagrebake upanije, zajedno s gradom Zagrebom predstavlja zonu pojaane

seizmike aktivnosti koja je posljedica intenzivnih tektonskih pokreta. Seizminost na tom

podruju iznosi VII. do IX. stupnjeva po MSK.5 - povratno razdoblje od 500 godina.

Zona najjae seizmike aktivnosti na podruju Zagrebake upanije zahvaa tek krajnji dio

istoni dio Medvednice i Marijagoriko pobre.

Slika 6. Karta potresnih podruja

Izvor podataka: Geofiziki odsjek Prirodoslovno-matematikog fakulteta

4 Izvor podataka: Ministarstvo financija ; Godinja izvjea o teti

5 Izvor podataka Geofiziki zavod-Seizmioloka karta za povratni period od 500 godina

Zagrebaka upanija



Prema seizmolokoj karti Zagrebake upanije za povratni period od 500 godina,

podruje upanije nalazi se u tri seizmike zone, odnosno u VII., VIII. i IX seizmikoj

zoni.

Slika 7: Seizmoloka karta za povratni period T=500 godina

Izvor PMF, Zagreb

ZAGREBAKA

UPANIJA



Slika 8:Seizmike zone u kojima se nalazi prostor Zagrebake upanije

Izvor podataka: PPU Zagrebake upanije-Uvjeti koritenja i zatite prostora II

Rizici po ivot ljudi i materijalnih dobara najvie se ugledaju u injenici da na podruju

Zagrebake upanije ima 9 gradova sa starom jezgrom u kojim ivi i tokom dana radi vie od

100 000 stanovnika. Zbog neadekvatne gradnje starih gradskih jezgri kao i mjesta okupljanja

veeg broja ljudi u istima (gradska uprava, sudovi, kole, muzeji, crkve i sl.) potres od VIII

ili IX po MSK ljestvici predstavlja rizik po ivote zateenog stanovnitva te po materijalna i

kulturna dobra u istima.

Najvea ugroenost karakterizira podruja urbanih cjelina na podruju upanije zbog vee

gustoe naseljenosti, gdje se mogu oekivati najtee posljedice i ugroavanje stanovnitva i

njihove pokretne i nepokretne imovine a naroito na podruju Velike Gorice, Samobora i

Zapreia.

1.1.2.2. Utjecaj na elemente kritine infrastrukture koji su od vitalnog znaaja za podruje Zagrebake upanije

Obzirom da jedinice lokalne samouprave svojom Odlukom nisu odredili kritinu

infrastrukturu na svom podruju, kao niti upanija Zagrebaka, moemo smatrati da se ovdje

prije svega misli na prometnu infrastrukturu, sustave za transport energije (elektrine, plin i

nafta), vode, telekomunikacije, aerodrom i sl. Za oekivati je da su navedeni elementi kritine

infrastrukture graeni protupotresno za predmetnu seizmiku zonu (graeni su u pravilu

unatrag 50 g.) te nee biti veih posljedica po iste.

Ne iskljuuje se mogunost oteenja kritine infrastrukture, koja mogu oteati

funkcioniranje upanije, te provedbu aktivnosti na pruanju pomoi u otklanjanju posljedica i

uspostavi redovitog ivota na pogoenim podrujima, no nee dovesti do paralize sustava

obzirom da su prometni pravci, distribucija energije i telekomunikacije razgranati i dobro

razvijeni na podruju upanije te uvijek postoji mogunost preusmjerenja snabdijevanja ili

dovoenja pomoi.



1.1.2.3. Mjere zatite u urbanistikim planovima i graenju Protupotresno projektiranje kao i graenje graevina treba provoditi sukladno zakonskim

propisima o graenju i prema postojeim tehnikim propisima za navedenu seizmiku zonu.

Projektiranje, proraun i konstruiranje armirano-betonskih konstrukcija zgrada i inenjerskih

objekata se kod nas rauna prema Pravilniku o tehnikim normativima za izgradnju objekata

visokogradnje u seizmikim podrujima (SL 31/81, 49/82, 29/83, 20/88 i 52/90 u daljem

tekstu HRN).

Potrebno je osigurati dovoljno iroke i sigurne evakuacijske putove, omoguiti nesmetan

pristup svih vrsti pomoi u skladu s vaeim propisima. Iz Pravilnika o mjerama zatitite od

elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju (Sl. list broj, 29/83., 36/85.

i 42/86.) treba preuzeti:

o lanak 25. st. 1.: - Meusobni razmak stambenih, osim objekata niske stambene izgradnje, odnosno poslovnih objekata ne moe biti manji od H1/2 + H2/2 +5m, gdje

je H1 visina vijenca jednog objekta, a H2 visina vijenca susjednog objekta pod

uvjetom da krovite nema nagib vei od 60, a sljedea uvuena etaa da ne prelazi

liniju nagiba od 45.

o lanak 25. st. 4.: - Izgraivati se mogu samo otvoreni blokovi koji imaju najmanje dva otvora ija irina ne moe biti manja od H1/2 + H2/2 +5m,

o lanak 28.:- Neizgraene povrine za sklanjanje od ruenja i evakuaciju stanovnitva moraju biti udaljene od susjednih objekata najmanje za polovinu visine (H/2) tih

objekata. Veliina neizgraene povrine iz stavka 1. Ovog lanka ne moe biti manja

od st./4 raunano u m2, gdje je St broj stanovnika.

o lanak 34. st. 2: - Uvjeti ureenja prostora za graevnu parcelu moraju sadravati i stupanj seizminosti podruja u kojem se parcela nalazi.

Graevine drutvene infrastrukture, portsko-rekreacijske, zdravstvene i sline

graevine koji koristi vei broj razliitih korisnika, javne prometne povrine, moraju biti

graene ili ureene na nain da se sprijei stvaranje arhitektonsko-urbanistikih barijera.

U graevinama drutvene infrastrukture, portsko-rekreacijske, zdravstvene i sline

namjene koje koristi vei broj razliitih korisnika, osigurati prijem priopenja nadlenog

upanijskog centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti.

1.1.2.4. Ugroenost pojedinih podruja s obzirom na vrstu gradnje i rabljeni graevinski materijal te gustou naseljenosti

Vei dio zgrada u gradovima na podruju upanije kao veih urbanih cjelina, graen je od

samostojeih individualnih objekata. Zgrade graene poetkom stoljea i izmeu dva rata,

najee su zidane opekom s drvenim stropnim i krovnim konstrukcijama a visina izgradnje je

2-3 etae.

Uvaavajui tip gradnje koju karakterizira koritenje velikih koliina materijala od

drva uz izraenu nehomogenost konstrukcije zgrade su podlone ruenju uslijed potresa.

Postojee stanje starog dijela gradova optereeno je naslijeenim standardima koji u pogledu

zatite od potresa ne zadovoljavaju suvremene standarde graenja.

U gradski prostor u zadnjih desetak godina interpoliraju se nove zgrade sa etiri i vie etaa

koje su graene sukladno definiranim seizmikim uvjetima gradnje tzv. protupotresna gradnja

tako da gradski prostor karakterizira mjeovita izgradnja stare individualne izgradnje i novih

stambenih blokova. Obje vrste gradnje u pogledu izgraenosti ne prelaze urbanistike

standarde izgraenosti prostora i u tom smislu omoguavaju efikasno provoenja mjera

zatite te prosjena izgraenost terena iznosi od 15 - 30%.



LJESTVICA MAKROSEIZMIKOG INTENZITETA MCS-78 (s dopunama i izmjenama iz 1980.)

Sukladno statistikim pokazateljima iz popisa stanovnitva iz 2011. a vezano uz starost

izgradnje stambenih objekata, na podruju Zagrebake upanije u pravilu je zastupljena

gradnja tipa B prema procjeni u 70 - 75% sluajeva, dok su objekti tipa C zastupljeni sa svega

10 - 15 %.

Objekti tipa A odnose se prvenstveno na sluajeve gradnje starijih seoskih domainstava

graenih do 1960.godine u pojedinim selima i ne prelaze 15% sveukupno izgraenih objekata.

a)Klasifikacija graevina Tipovi

graevina Opis graevina

Tip A Zgrade od neobraenog kamena, seoske graevine, kue od nepeene opeke, kue od nabijene

gline; takvih zgrada na podruju upanije je oko 15 %

Tip B Zgrade od opeke, graevine od krupnih blokova, graevine s drvenom konstrukcijom,

graevine iz tesanog prirodnog kamena; takvih zgrada na podruju upanije je oko 70-75 %

Tip C Zgrade s armiranobetonskim i elinim skeletom, krupnopanelne zgrade, dobro graene drvene

zgrade; takvih zgrada na podruju upanije je oko 10-15 %

b) Klasifikacija oteenja graevina Stupanj oteenja Opis oteenja

1. Lagana oteenja -sitne pukotine u buci,

-otpadanje manjih komada buke

2. Umjerena oteenja

-male pukotine u zidovima,

-otpadanje veih komada buke,

-klizanje krovnog crijepa,

-pukotine u dimnjacima:otpadanje dijelova dimnjaka

3. Teka oteenja -iroke i duboke pukotine u zidovima,

-ruenje dimnjaka

4. Razorna oteenja

-otvori u zidovima,

-ruenje dijelova zgrade,

-razaranje veza meu pojedinim dijelovima zgrade,

-ruenje unutranjih zidova i zidova ispune

5. Potpuno ruenje -potpuno ruenje graevina

Projektiranje, proraun i konstruiranje armirano-betonskih konstrukcija zgrada i objekata se

izraunava prema Pravilniku o tehnikim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u

seizmikim podrujima (SL 31/81, 49/82, 29/83, 20/88 i 52/90 u daljem tekstu HRN).

Tabela 8: Broj stanovnika, stanova, kuanstava, starost graevina i vrsta gradnje

Broj

stanova Broj

kuanstava Starost graevina Vrsta gradnje

Gustoa naseljenosti

po km2 Napomena

Stanovnitvo

Spol Ukupno

Zagrebaka

upanija

139. 233 101.274 30% do 15 godina

35% do 30 godina 35% vie od 40 god

tip A 10%

tip B 75%

tip C 15% 103,85 -

sv. 317.606 m 153.850

163.756

Dugo Selo 7.456 5.363 25% do 15 godina

25% do 30 godina 50% vie od 40 godina

tip A 10%

tip B 75%

tip C 15% 324,71

- podaci dobiveni od Grada

sv. 17.466

m 8.519

8.947

Ivani-Grad 6.302 4.957 25% do 15 godina


tip A 10%

tip B 65%

tip C 25% 83,82 -

sv. 14.548

m 6.991

7.557

http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup01-1015.htmlhttp://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup01-1589.html



Jastrebarsko 8.237 4.996

najvei dio graevina

na podruju grada

graen je 60-tih i 70-

tih godina 20 st.

tip A 20% tip B 65%

tip C 15% 70,05

- podaci dobiveni

od Grada

sv. 15.866

m 7.587

8.279

Samobor 16.864 12.286 35% do 15 godina


tip A 10%

tip B 65% tip C 25%

150,53 - sv. 37.633 m 18.140

19.493

Sveti Ivan

Zelina 8.472 4.907

25% do 15 godina 35% do 30 godina

40% vie od 40 god

tip A 10% tip B 75%

tip C 15% 86,06 -

sv. 15.959 m 7.711 8.248

Velika

Gorica 25.956 20.944


30% vie od 40 god

tip A 10% tip B 65%

tip C 25% 193,26 -

sv. 63.517 m 30.694

32.823

Vrbovec 5.259 4.367 15% do 15 godina


tip A 20%

tip B 65% tip C 15%

92,96 - sv. 14.797 m 7.121 7.676

Zaprei 10.268 8.638 25% do 15 godina


tip A 20%

tip B 65%

tip C 15% 100,17 -

sv. 25.223 m 11.995

13.228

Bedenica 699 407 10% do 15 godina


tip A 30%

tip B 65%

tip C 5% 65,93 -

sv. 1.432 m 700 732

Bistra 2.673 2.071 15% do 15 godina 45% do 30 godina

40% vie od 40 god

tip A 30% tip B 65%

tip C 5% 125,84 -

sv. 6.632 m 3.237 3.395

Brckovljani 3.444 1.954 15% do 15 godina


tip A 20%

tip B 65%

tip C 15% 96,16 -

sv. 6.837 m 3.462

3.375

Brdovec 4.526 3.466 15% do 15 godina 45% do 30 godina

40% vie od 40 god

tip A 20% tip B 65%

tip C 15% 296,12 -

sv. 11.134 m 5.417 5.717

Dubrava 2.129 1.524

50% je starije od 40

godina, a drugih 50% je graeno u 80-tim

godinama 20. st.

tip A 25%

tip B 65%

tip C 10% 45,22

- podaci dobiveni od Opine

sv. 5.245

m 2.576

2.669

Dubravica 721 459 10% do 15 godina


tip A 30%

tip B 65% tip C 5%

69,72 - sv. 1.437 m 707

730

Farkaevac 781 544 15% do 15 godina


tip A 30%

tip B 65% tip C 5%

26,3 -

sv. 1.937

m 958

979

Gradec 1.430 1.132 10% do 15 godina


tip A 30%

tip B 65% tip C 5%

41,43 - sv. 3.681 m 1.792 1.889

Jakovlje 1.724 1.265 10% do 15 godina


tip A 20%

tip B 65%

tip C 15% 110,08

- podaci dobiveni od Opine

sv. 3.930 m 1.925

2.005

Klina Sela 2.038 1.514 25% do 15 godina


tip A 30%

tip B 55%

tip C 15% 67,4 -

sv. 5.231 m 2.511 2.720

Klotar

Ivani 3.108 1.899


40% vie od 40 god

tip A 30% tip B 65%

tip C 5% 77,09 -

sv. 6.091 m 3.023 3.068

Krai 1.757 879 20% do 15 godina 40% do 40 godina

40% vie od 40 godina

tip A 35% tip B 55%

tip C 10% 37,18

- podaci dobiveni

od Opine sv. 2.640 m 1.272 1.368

Kravarsko 1.300 671 20% do 20 godina 40% do 40 godina


tip A 25% tip B 65%

tip C 10% 34,26

- podaci dobiveni

od Opine

sv. 1.987 m 994

993

Kri 3.038 2.371 15% do 15 godina


tip A 30%

tip B 65% tip C 5%

59,008 - sv. 6.963 m 3.316 3.647

Luka 674 413 vei dio naselja je

stariji od 40 godina - 78,55 - podaci dobiveni

od Opine

sv. 1.351 m 656 695

Marija

Gorica 1.282 716


40% vie od 40 god

tip A 30% tip B 65%

tip C 5% 129,83 -

sv. 2.233 m 1.105

1.128

Orle 1.020 651 15% do 15 godina 45% do 30 godina

40% vie od 40 god

tip A 30% tip B 65%

tip C 5% 34,28 -

sv. 1.975 m 941

1.034

http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup01-1694.htmlhttp://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup01-3808.htmlhttp://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup01-4294.htmlhttp://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup01-4294.htmlhttp://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup01-5410.htmlhttp://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup01-5410.htmlhttp://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup01-5088.htmlhttp://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup01-5436.htmlhttp://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup01-5509.htmlhttp://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup01-5479.htmlhttp://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup01-0337.htmlhttp://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup01-0345.htmlhttp://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup01-0973.htmlhttp://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup01-5495.htmlhttp://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup01-1147.htmlhttp://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup01-1350.htmlhttp://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup01-1635.htmlhttp://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup01-1902.htmlhttp://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup01-1937.htmlhttp://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup01-1937.htmlhttp://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup01-5339.htmlhttp://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup01-5452.htmlhttp://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup01-2135.htmlhttp://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup01-5487.htmlhttp://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup01-5398.htmlhttp://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup01-5398.htmlhttp://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup01-5428.html



Pisarovina 2.004 1.163 15% do 15 godina


tip A 30%

tip B 65%

tip C 5% 25,4 -

sv. 3.689 m 1.797

1.892

Pokupsko 1.632 733 75% do 40 godina


tip A 10%

tip B 65%

tip C 25% 18,23

najvei dio

graen je 70-tih i

80-tih godina 20.st.

sv. 2.224 m 1.108 1.116

Preseka 680 436 15% do 15 godina


tip A 30%

tip B 65% tip C 5%

30,23 -

sv. 1.448

m 709

739

Pua 1.256 854 15% do 15 godina


tip A 30%

tip B 65% tip C 5%

157,89 -

sv. 2.700 m 1.320

1.380

Rakovec 497 376 20% do 20 godina


tip A 1%

tip B 94%

tip C 5% 35,67

20% stan. graen je do 1963.g. bez AB

vert. i horiz.

serklaa

sv. 1.252 m 588

664

Rugvica 2.831 2.294 15% do 15 godina


tip A 30%

tip B 65% tip C 5%

84 -

sv. 7.871 m 3.867

4.004

Stupnik 1.335 1.075 20% do 50 godina


tip A 25%

tip B 65% tip C 10%

150,18 - podaci dobiveni

od Opine

sv. 3.735 m 1.807

1.928

Sveta

Nedjelja 6.854 5.576

35% do 15 godina


tip A 10%

tip B 65%

tip C 25% 343,33 -

sv. 18.059 m 8.844

9.215

umberak 986 373 15% do 15 godina 45% do 30 godina

40% vie od 40 god

tip A 30% tip B 65%

tip C 5% 8,03 -

sv. 883 m 460

423

Izvor podataka: Popis stanovnitva 2011. godine i Zagrebaka upanija

U pogledu izgraenosti prostora moe se zakljuiti da ne postoje vee prepreke za provoenje

mjera zatite i spaavanja stanovnitva od ruevina. Stariji dio gradova je neto nie katnosti

ali gue izgraenosti, pa u odnosu na novu izgradnju visokih objekata od 4-8 etaa gustoa

naseljenosti je priblino slina i iznosi 100-150 stanovnika po hektaru. Obzirom da

urbanistiki standardi predviaju optimalnu naseljenost prostora s 200 stanovnika po hektaru,

moemo zakljuiti da je prostor upanije napuen u granicama optimalnih vrijednosti.

Karakteristike naseljenosti ovog tipa omoguavaju efikasno provoenje mjera spaavanja iz

ruevina.

Zbog male povrine podruja upanije, ugroenost od nastanka potresa te

epicentralnih toaka koje su locirane u podrujima pojaane seizmike aktivnosti u pojasu

kojim se proteu rubna podruja Medvednice, umberakog gorja i Pokupskog, za

pretpostaviti je da e biti ugroeno cijelo podruje upanije uz izazivanje posljedica na

objektima koje e biti adekvatne intenzitetu potresa. Najvea ugroenost karakterizira

podruja urbanih cjelina na podruju upanije zbog vee gustoe naseljenosti, gdje se mogu

oekivati najtee posljedice i ugroavanje stanovnitva i njihove pokretne i nepokretne

imovine.

Statistikim praenjem broja unesreenih pri razornim potresima intenziteta od

VII. do IX. stupnja u JLS ZG, te uzimajui u obzir nain gradnje i vrijeme graenja

stambenih i poslovnih objekata, mogue je procijeniti da e broj stradalih stanovnika

iznositi cca. 20%. Uvaavajui specifinost gradnje na podruju upanije u urbanim cjelinama (podruja

gradova) koju karakterizira relativno nova suvremena gradnja statiki povoljnih osobina te

ujednaena i ne prevelika napuenost uz relativno malu gustou izgraenosti procjenjuje se da

e broj stradalih stanovnika biti bitno smanjen.

http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup01-3310.htmlhttp://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup01-5444.htmlhttp://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup01-3565.htmlhttp://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup01-3620.htmlhttp://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup01-5363.htmlhttp://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup01-3760.htmlhttp://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup01-5517.htmlhttp://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup01-5401.html



Temeljem takve procjene mogue ugroenosti JLS na podruju upanije uslijed nastanka

potresa, moe se dati procjena broja poginulih, ranjenih i zatrpanih stanovnika, te procjena

broja stanovnika koje e biti potrebno evakuirati i zbrinuti na neka druga podruja.

Objekti na podruju Opina i Gradova razvrstani su prema tipu gradnje (Tip I; Tip II; Tip

III;Tip IV; Tip V;) s napomenom da je tip I jednak tipu A, tip II jednak tipu B dok su tipovi

III, IV i V objedinjeni u tipu C .

Za izraun mogueg broja poginulih, ranjenih i zatrpanih najee se koristi matrica izrauna

Anii-Radi iz 1990. godine.

Iz dolje navedene tabele proizlaze posljedice po stanovnitvo, a temeljem podataka dobivenih

od Zagrebake upanije za Opine i Gradove :

Tabela 9: Procjena ugroenosti broja stanovnika ZG

PODRUJE BROJ STANOVNIKA

ZA

ZBRINUTI POGINULI RANJENI ZATRPANI

GRADOVI

DUGO SELO 17 466 3 493 22 166 221

IVANI GRAD 14 548 2 910 11 102 126

JASTREBARSKO 15 866 3 173 24 177 214

SAMOBOR 37 633 7 527 46 357 471

SVETA NEDJELJA 18 059 3 612 21 168 223

SV. IVAN ZELINA 15 959 3 192 17 139 188

VELIKA GORICA 63 517 12 703 78 606 799

VRBOVEC 14 797 2 959 29 201 258

ZAREI 25 223 5 045 48 343 440

OPINE

BEDENICA 1 432 286 3 23 29

BISTRA 6 632 1 326 17 111 141

BRCKOVLJANI 6 837 1 367 13 90 117

BRDOVEC 11 134 2 227 21 148 190

DUBRAVA 5 245 1049 10 71 85

DUBRAVICA 1 437 287 3 23 29

FARKAEVAC 1 937 387 5 31 40

GRADEC 3 681 736 7 49 63

JAKOVLJE 3 930 786 7 43 66

KLINA SELA 5 231 1 046 11 80 94

KLOTAR IVANI 6 091 1 218 14 94 112

KRAI 2 640 528 7 46 54

KRAVARSKO 1 987 397 4 29 37

KRI 6 963 1 393 12 90 109

LUKA 1 351 270 3 22 28

MARIJA GORICA 2 233 447 5 35 45

ORLE 1 975 395 4 30 35

PISAROVINA 3 689 738 8 56 68

POKUPSKO 2 224 445 3 22 29

PRESEKA 1 448 290 4 24 30

PUA 2 700 540 7 44 56

RAKOVEC 1 252 250 - 5 8

RUGVICA 7 871 1 574 19 133 169

STUPNIK 3 735 747 8 57 73

UMBERAK 883 176 2 14 18

UKUPNO 317 606 63 519 493 3 629 4 665

Izvor: Popis stanovnitva 2011. godine; Planovi i Procjene-Izraun za svaku JLS prema matrica izrauna Anii-

Radi iz 1990. godine.



1.1.2.5. Uestalost, intenziteti i epicentri potresa zadnjih 100 godina na podruju Zagrebake upanije

Podruje Zagrebake upanije, zajedno s gradom Zagrebom predstavlja zonu pojaane

seizmike aktivnosti koja je posljedica intenzivnih tektonskih pokreta. Seizminost na tom

podruju iznosi VII. do IX. stupnjeva po MCS.6 - povratno razdoblje od 500 godina.

Zona najjae seizmike aktivnosti na podruju Zagrebake upanije zahvaa tek krajnji dio

istoni dio Medvednice i Marijagoriko pobre.

Tabela 10: Uestalost potresa za razdoblje 1879-2003. godine

Red.

Broj GRAD/MJESTO

estine intenziteta (MCS7 )

V VI VII VIII

1. Dugo Selo 22 13 0 1

2. Ivani Grad 20 2 1 0

3. Jastrebarsko 33 4 3 0

4. Pokupsko 22 4 3 0

5. Samobor 48 8 3 0

6. Sveti Ivan Zelina 24 15 0 1

7. Velika Gorica 21 9 1 1

8. Vrbovec 25 3 1 1

9. Zaprei 40 11 2 1

Izvor podataka:Seizmoloka sluba RH

Uestalost:

Prema podacima EMSC8 u posljednjih 120 godina na podruju upanije zabiljeeno je 343

potresa jaine od V-VIII po MCS ljestvici, odnosno oko 2,86 potresa godinje.

Intenzitet:

U navedenom razdoblju nije bilo zabiljeenih potresa stupnja intenziteta veeg od VIII

prema MCS ljestvici, koji bi imao karakteristike i razmjera katastrofe ili velike nesree.

U pravilu su potresi bili V stupnja i manje dok je potresa VI bilo 69, VII-14 i VIII-5

Potresa manjeg intenziteta bilo je mnogo vie na podruju jedinica lokalne samouprave

Zagrebake upanije, no iste ne navodimo obzirom da nisu u mogunosti izazvati katastrofu

ili veliku nesreu. Zadnji takav potres bio je 31.10.2013. kod Horvata jaine III-IV MCS9

Epicentri:

Navedenih 343 potresa jaine od V-VIII po MSC-u imali su epicentre na podruju itave

Zagrebake upanije od ega najvie u Samoboru (59) i u Zapreiu (54) a najmanje u Ivani

Gradu (23) i Pokupskom (29).

6 Izvor podataka Geofiziki zavod-Seizmioloka karta za povratni period od 500 godina

7 Mercalli-Cancani-Sieberg (MCS) je ljestvica koritena za procjenu potres na temelju promatranih uinaka u

podruju pojave potresa.

8 European-Mediterranean Seismological Centre (EMSC) je osnovan 1975. godine slijedei preporuke

European Seismological Commission (ESC). 9 Izvor podataka: DUZS - Potresi

http://www.esc.bgs.ac.uk/



1.1.2.6. Seizmoloka karta za povratni period za razdoblje 50, 100, 200 i 500 godina

Seizmoloka karta za povratni period T=50

god. Seizmoloka karta za povratni period T=100

god.

Seizmoloka karta za povratni period T=200

god. Seizmoloka karta za povratni period T=500

god.

ZAGREBAKA

UPANIJA



1.1.2.7. Posljedice potresa po seizmikim zonama

Intenzitet Opis Ustrojstvo ljestvice*

VII Oteenja

zgrada

ljudi i

njihova

okolina

Veina ljudi se prestrai i bjei na otvoreno. Mnogi se teko odravaju na nogama.

Trenju osjete osobe koje se voze u automobilu.

Zvone velika zvona.

graevine

U mnogim zgradama tipa C oteenja 1. stupnja; U mnogim zgradama tipa B

oteenja 2. stupnja. U mnogim zgradama tipa A oteenja 3. stupnja, u

pojedinim etvrtog.

U mnogim sluajevima odroni cesta na strmim kosinama; mjestimino pukotine u

cestama i kamenim zidovima.

priroda

Na povrini vode stvaraju se valovi; voda se zamuti od izdizanja mulja. Promjena

izdanosti izvora i razine vode u zdencima.

U pojedinim sluajevima stvaraju se novi ili nestaju postojei izvori vode

Pojedini sluajevi odrona na pjeanim ili ljunanim obalama rijeka.

VIII

Razorna

oteenja

zgrada

ljudi i

njihova

okolina

Opi strah i pojedinano panika; uznemirenost osjeaju osobe u automobilima u

pokretu. Ponegdje se lome grane stabala.

I tei namjetaj se ponekad pomie.

Neke visee svjetiljke su oteene.

graevine

U mnogim zgradama tipa C oteenja 2. stupnja, u pojedinim 3. stupnja.

U mnogim zgradama tipa B oteenja 3. stupnja, u pojedinim 4. stupnja.

U mnogim zgradama tipa A oteenja 4. stupnja, u pojedinim 5. stupnja. Spomenici

i kipovi se pomiu. Nadgrobni kameni se prevru.

Rue se kamene ograde.

priroda

Mali odroni u udubljenjima i na nasipima cesta sa strmim nagibom; pukotine u tlu

doseu nekoliko centimetara. Stvaraju se novi bazeni vode. Ponekad se presueni

zdenci pune vodom ili postojei presuuju.

U mnogim sluajevima mijenja se izdanost izvora i razina vode u zdencima.

IX Ruenje

graevina

ljudi i

njihova

okolina

Opa panika. Ljudi padaju na tlo.

graevine

Znaajna oteenja namjetaja. Spomenici i stupovi se prevru. Vodni rezervoari

mogu biti teko oteeni. Na mekem terenu se vide valovi. U pojedinim

sluajevima savijaju se eljeznike tranice i oteuju ceste. A./ Na mnogim

graevinama (20- 50%) od neobraenog kamena, seoskim graevinama i

graevinama od nepeene opeke i nabijene gline, oteenja 5. stupnja (potpuno

ruenje) - potpuno ruenje graevina. B./ Na mnogim graevinama (20- 50%) od

peene opeke, graevinama od krupnih blokova te one izgraene od prirodnog

tesanog kamena i one sa drvenom konstrukcijom, oteenja 4. stupnja (razorna

oteenja) - otvori u zidovima, ruenje dijelova graevine, razaranje veza meu

pojedinim dijelovima graevine, ruenje unutranjih zidova i zidova ispune. Na

pojedinim graevinama (10%), oteenja 5. stupnja (potpuno ruenje) - potpuno

ruenje graevina. C./ Na mnogim graevinama (20-50%) s armiranobetonskim i

elinim skeletom, krupnopanelnim graevinama i dobro graenim drvenim

graevinama, oteenja 3. stupnja (teka oteenja) iroke i duboke pukotine u

zidovima, ruenje dimnjaka. Na pojedinim graevinama (10%), oteenja

4.stupnja (razorna oteenja) - otvori u zidovima, ruenje dijelova graevine,

razaranje veza meu pojedinim dijelovima graevine, ruenje unutranjih zidova i

zidova ispune.

priroda

ivotinje se pokuavaju osloboditi i urlaju. U ravnicama poplave. Pukotine u tlu

dostiu irinu od 10 cm, a po padinama i obalama rijeka preko 10 cm, te nastaje

mnogo tankih pukotina u tlu. Stijene se odronjavaju, esti odroni i izbacivanje

mulja. Na povrinama vode veliki valovi.



Tabela 11. Pregled objekata u kojima boravi vei broj ljudi na podruju Zagrebake upanije

R/B NAZIV OBJEKTA LOKACIJA KAPACITET

OSNOVNE KOLE

1. O Josipa Zoria Josipa Zoria 86, 10 370 Dugo Selo Cca. 500

2. O ure Deelia Park Stjepana Posezija bb, 10 310 Ivani-Grad Cca. 400

3. Osnovna glazbena kola M. Trnine Moslavaka 11, 10 310 Ivani-Grad Cca. 250

4. O Stjepana Basarieka Milke Trnine bb, 10 310 Ivani-Grad Cca. 500

5. O Ljubo Babi Ul. Ante i Davida Starevia 16, 10 450 Jastrebarsko Cca. 500

6. O Sveta Nedelja Svetonedeljska 21, 10 431 Sveta Nedjelja Cca. 560

7. O Antun Augustini Ul. Vladimira Nazora 2a, 10 290 Zaprei Cca. 400

8. O Ljudevita Gaja Ul. Ljudevita Gaja 2, 10 290 Zaprei Cca. 450

9. O Bogumil Toni Ivana Perkovca 90, 10 430 Samobor Cca. 400

10. O Ferdo Livadi Trg matice hrvatske 3, 10 430 Samobor Cca. 400

11. O Samobor Stranika 14, 10 430 Samobor Cca. 400

12. O Eugena Kumiia Josipa Pucekovia 4, 10 410 Velika Gorica Cca. 300

13. O Eugena Kvaternika kolska 4, 10 410 Velika Gorica Cca. 300

14. Osnovna glazbena kola Franjo Lui Ul. Slavka Kolara 39, 10 410 Velika Gorica Cca. 200

15. O Jurja Habdelia kolska 1, 10 410 Velika Gorica Cca. 450

16. O Nikola Hribar R. Bokovia11, 10 410 Velika Gorica Cca. 400

17. I. Osnovna kola Vrbovec Trg Petra Zrinskog 2, 10 340 Vrbovec Cca. 500

18. II. Osnovna kola Vrbovec Brdo bb, 10 340 Vrbovec Cca. 400

19. POU Osnovna glazbena kola Vrbovec Kolodvorska 1, 10 340 Vrbovec Cca. 200

SREDNJE KOLE

20. Srednja kola Jastrebarsko V. Holjevca 11, 10 450 Jastrebarsko Cca. 400

21.

Ekonomska, trgovaka i ugostiteljska

kola

Andrije Hebranga 26, 10 430 Samobor

Cca. 650

Srednja strukovna kola Samobor

22. Glazbena kola Ferdo Livadi Trg Matice hrvatske 3, 10 430 Samobor Cca. 250

23. Gimnazija Antuna Gustava Matoa Andrije Hebranga 26, 10 430 Samobor Cca. 350

24. Srednja kola Vrbovec 2. svibnja 2, 10 340 Vrbovec Cca. 500

25. Srednja kola Dragutina Straimira Gundulieva 2a, 10 380 Sv. Ivan Zelina Cca. 350

26.

Ekonomska kola Velika Gorica

Stjepana Tomaevia 21, 10 410 Velika Gorica

Cca. 600 Gimnazija Velika Gorica

Srednja strukovna kola Velika Gorica

27. Zrakoplovna tehnika kola R. Pereina R. Fizira 6, 10 410 Velika Gorica Cca. 300

28. Umjetnika kola Franje Luia Slavka Kolara 39, 10 410 Velika Gorica Cca. 250

29. Srednja kola Ivan vear kolska 12, 10 310 Ivani-Grad Cca. 450

30. Ueniki dom Ivani Grad Slobode bb, 10 310 Ivani-Grad Cca. 600

31. Srednja kola Dugo Selo Ferenakova bb, 10 370 Dugo Selo Cca. 300

32. Srednja kola Ban Josip Jelai Trg dr. Franje Tumana, 10 290 Zaprei Cca. 450

PUKA OTVORENA UILITA, VELEUILITA, POSLOVNE KOLE

33. Puko otvoreno uilite Samobor Trg Matice hrvatske 3, 10 430 Samobor Cca. 250

34. Centar za kulturu Jastrebarsko Franje Tumana 9, 10 450 Jastrebarsko Cca. 150

35. Puko otvoreno uilite Ivani Grad Moslavaka 11, 10 310 Ivani Grad Cca. 250

36. Puko otvoreno uilite Velika Gorica Zagrebaka 37, 10 410 Velika Gorica Cca. 150

37. Veleuilite Velika Gorica Zagrebaka cesta 5, 10 410 Velika Gorica Cca. 250

38. Puko otvoreno uilite Vrbovec Kolodvorska 1, 10 340 Vrbovec Cca. 250

39. Puko otvoreno uilite Zaprei Trg rtava faizma 11, 10 290 Zaprei Cca. 250

40. Visoka kola za poslovanje i upravljanje,

s pravom javnosti Baltazar Adam Kreli

Vladimira Novaka 23, 10 290 Zaprei

Cca. 200

41. Puko otvoreno uilite Sv. Ivan Zelina Vatrogasna 3, 10 380 Sv. Iva

Documents

procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i