Embed Size (px)
Citation preview
REPUBLIKA HRVATSKA
VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA
STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA OD DJELOVANJA PRIRODNIH I TEHNIČKO-TEHNOLOŠKIH NESREĆA I
KATASTROFA, TE RATNIH DJELOVANJA I TERORIZMA
ZA PODRUČJE
Vukovar, veljača 2009. godine
2
S A D R Ž A J UVOD 1. Vrste, intenzitet i učinci djelovanja prirodnih i tehničko-
tehnoloških katastrofa, te ratnih djelovanja i terorizma
1.1. Prirodne katastrofe---------------------------------------------------------------- 8
1.1.1. Poplava---------------------------------------------------------------------
8
1.1.1.1. Mjere zaštite-------------------------------------------------- 12 1.1.2. Potres ----------------------------------------------------------------------- 13 1.1.2.1. Mjere zaštite-------------------------------------------------- 15 1.1.3. Ostali prirodni uzroci----------------------------------------------------- 15
1.1.3.1. Požar otvorenog prostora--------------------------------- 1.1.3.1.1. Mjere zaštite--------------------------------------------------
16 19
1.1.3.2. Suša------------------------------------------------------------ 1.1.3.2.1. Mjere zaštite--------------------------------------------------
22 24
1.1.3.3. Tuča------------------------------------------------------------ 1.1.3.3.1. Mjere zaštite--------------------------------------------------
25 27
1.1.3.4. Oluja i orkansko nevrijeme ------------------------------- 1.1.3.4.1. Mjere zaštite--------------------------------------------------
28 30
1.1.3.5. Pijavica -------------------------------------------------------- 30
1.1.3.6. Klizište--------------------------------------------------------- 1.1.3.6.1. Mjere zaštite--------------------------------------------------
31 31
1.1.3.7. Snježne oborine--------------------------------------------- 1.1.3.7.1. Mjere zaštite--------------------------------------------------
32 33
1.1.3.8. Poledica-------------------------------------------------------- 34 1.2.
Tehničko-tehnološke katastrofe ---------------------------------------------
35
1.2.1.
Tehničko-tehnološke u gospodarskim objektima-----------------
36
1.2.1.1. Mjere zaštite-------------------------------------------------- 52 1.2.2. Tehničko-tehnološke u prometu-------------------------------------- 52 1.2.2.1. Mjere zaštite-------------------------------------------------- 55 1.2.2.2. Istjecanje opasnih tvari------------------------------------ 55 1.2.2.3. Deponija otpada--------------------------------------------- 56 1.2.3. Nuklearne i radiološke nesreće (ne obrađuju se) ------------------ 60 1.2.4. Epidemiološka i sanitarna opasnost -------------------------------- 61 1.2.4.1. Mjere zaštite-------------------------------------------------- 63 1.3.
Ratna djelovanja i terorizam ------------------------------------------------- 65
1.3.1.
Ratna djelovanja---------------------------------------------------------- 65
1.3.2. Terorizam------------------------------------------------------------------- 65
1.3.3.
Minsko sumnjiva područja---------------------------------------------- 1.3.3.1. Mjere zaštite---------------------------------------------------
65 68
1.4.
Proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanje, prijevoz, skupljanje i druge radnje s opasnim tvarima-----------------------------
69
3
2. Posljedice po kritičnu infrastrukturu
2.1. Prirodne nesreće i katastrofe ------------------------------------------------- 72
2.1.1. Opskrba stanovništva hranom ------------------------------------------
72
2.1.2. Opskrba vodom ------------------------------------------------------------- 73 2.1.3. Zdravstvena skrb ----------------------------------------------------------- 73 2.1.4. Opskrba energijom --------------------------------------------------------- 73 2.1.5. Informacije i telekomunikacije ------------------------------------------- 74 2.1.6. Industrijska postrojenja --------------------------------------------------- 74 2.1.7. Promet ------------------------------------------------------------------------- 74 2.1.8. Objekti od posebnog značaja ------------------------------------------- 74 2.2.
Tehničko-tehnološke nesreće i katastrofe -------------------------------
76
2.2.1.
Opskrba stanovništva hranom ------------------------------------------ 76
2.2.2. Opskrba vodom ------------------------------------------------------------- 76 2.2.3. Zdravstvena skrb ----------------------------------------------------------- 77 2.2.4. Ostali objekti kritične infrastrukture ------------------------------------ 77
3. Snage zaštite i spašavanja
3.1. Postojeći kapaciteti i snage --------------------------------------------------- 78
3.1.1. Prirodne nesreće i katastrofe -----------------------------------------
103
3.1.2. Tehničko-tehnološke nesreće i katastrofe ------------------------- 104 3.2.
Potrebne snage za zaštitu i spašavanje -----------------------------------
105
3.2.1.
Prirodne nesreće i katastrofe -----------------------------------------
105
3.2.2. Tehničko-tehnološke nesreće i katastrofe ------------------------- 106 4. Zaključne ocjene
4.1. Prirodne nesreće i katastrofe-------------------------------------------------- 108
4.1.1.
Poplava --------------------------------------------------------------------
108 4.1.2. Ostali prirodni uzroci ---------------------------------------------------- 108 4.1.2.1. Požar otvorenog prostora ----------------------------------- 109 4.1.2.2. Suša -------------------------------------------------------------- 109 4.1.2.3. Tuča--------------------------------------------------------------- 109
4.2.
Tehničko-tehnološke nesreće i katastrofe -------------------------------
110
4.2.1.
Tehničko-tehnološke nesreće i katastrofe -------------------------
110 4.2.2. Epidemiološka i sanitarna opasnost--------------------------------- 110
5. Zemljovidi
4
6. Položaj i karakteristike područja
6.1. Područje odgovornosti županije --------------------------------------------- 112
6.1.1. Ukupna površina područja---------------------------------------------
112
6.1.2. Rijeke------------------------------------------------------------------------ 113 6.1.3. Reljef ------------------------------------------------------------------------ 114 6.1.3.1. Hidrološki pokazatelji---------------------------------------- 115 6.1.3.2. Geološki pokazatelji------------------------------------------ 115 6.1.3.3. Pedološki pokazatelji---------------------------------------- 116 6.1.3.4. Meteorološki pokazatelji ------------------------------------ 119 6.2.
Stanovništvo na području županije -----------------------------------------
123
6.2.1.
Broj stanovnika -----------------------------------------------------------
123
6.2.2. Dobna i spolna struktura stanovnika -------------------------------- 126 6.2.3. Kategorije stanovništva planiranog za evakuaciju -------------- 126 6.2.4. Zaposleni, nezaposleni, na školovanju i umirovljenici ---------- 126 6.2.5. Kvalifikacijska struktura ------------------------------------------------ 127 6.2.6. Naseljenost ---------------------------------------------------------------- 127 6.3.
Materijalna i kulturna dobra, te okoliš -------------------------------------
133
6.3.1. Kulturna dobra ----------------------------------------------------------- 133
6.3.2. Nacionalni parkovi, parkovi prirode, rezervati, šumske površine----------------------------------------------------------
136
6.3.3. Okoliš------------------------------------------------------------------------ 137 6.3.4. Vodoopskrbni objekti---------------------------------------------------- 139 6.3.5. Zone poljoprivredne proizvodnje ------------------------------------- 139 6.3.5.1. Poljoprivreda---------------------------------------------------- 140 6.3.5.2. Stočarstvo------------------------------------------------------- 142 6.3.5.3. Voćarstvo i vinogradarstvo---------------------------------- 143 6.3.6. Industrijske i gospodarske zone ------------------------------------- 144 6.3.6.1. Prehrambena industrija-------------------------------------- 145 6.3.6.2. Metalo-prerađivačka industrija----------------------------- 146 6.3.6.3. Drvno-prerađivačka industrija------------------------------ 146 6.3.6.4. Industrija nemetala i graditeljstvo ------------------------- 147 6.3.6.5. Eksploatacija nafte i plina ----------------------------------- 147 6.3.6.6. Obrtništvo-------------------------------------------------------- 148 6.3.6.7. Trgovina---------------------------------------------------------- 152 6.3.6.8. Turizam ---------------------------------------------------------- 153 6.3.6.9. Lovstvo----------------------------------------------------------- 155 6.3.7. Razmještaj i posebnosti industrijskih zona i objekata ---------- 156 6.3.8. Prosječne zalihe robe i hrane ---------------------------------------- 162 6.3.9. Skloništa i drugi objekti za sklanjanje ------------------------------ 163 6.3.9.1. Skloništa osnovne zaštite ----------------------------------- 163 6.3.9.2. Skloništa pojačane zaštite ---------------------------------- 167 6.3.9.3. Skloništa dopunske zaštite---------------------------------- 167 6.3.10 Kapaciteti za zbrinjavanje (smještajni i za pripremu hrane) -- 171 6.3.11 Zdravstveni kapaciteti (državni i privatni) -------------------------- 172 6.4.
Prometno-tehnološki izgrađena infrastruktura županije ------------
177
5
6.4.1.
Prometnice-----------------------------------------------------------------
177
6.4.1.1. Cestovni promet ----------------------------------------------- 177 6.4.1.2. Željeznički promet--------------------------------------------- 180 6.4.1.3. Riječni promet-------------------------------------------------- 181 6.4.1.4. Zračni promet--------------------------------------------------- 182 6.4.2. Riječne luke i prometna čvorišta-------------------------------------- 182 6.4.3. Mostovi---------------------------------------------------------------------- 183 6.4.4. Dalekovodi i trafostanice ----------------------------------------------- 183 6.4.5. Energetski sustavi-------------------------------------------------------- 184 6.4.5.1. Elektroopskrba------------------------------------------------- 184 6.4.5.2. Plinoopskrba---------------------------------------------------- 185 6.4.6. Telekomunikacijski sustavi--------------------------------------------- 185 6.4.6.1. Nepokretne mreže--------------------------------------------- 185 6.4.6.2. Poštanski promet---------------------------------------------- 185 6.4.6.3. Pokretne mreže------------------------------------------------ 185 6.4.6.4. RTV--------------------------------------------------------------- 186 6.4.7. Hidrotehnički sustavi --------------------------------------------------- 186 6.4.7.1. Vodotoci, kanali i odvodnja---------------------------------- 187 6.4.7.2. Nasipi, ustave, pregrade------------------------------------- 188 6.4.7.3. Crpilišta ---------------------------------------------------------- 188 6.4.8. Plinovodi i naftovodi ----------------------------------------------------- 189
6
U V O D
Sukladno članku 20. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi
(«Narodne novine» RH broj: 33/01; 60/01 i 129/05), članka 5., 28. i 29. Zakona o zaštiti i spašavanju («Narodne novine» RH broj: 174/04), Zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti i spašavanju («Narodne novine» RH broj:79/07), a u skladu s člankom 3. do 7. Pravilnika o metodologiji za izradu Procjene ugroženosti i Planova zaštite i spašavanja («Narodne novine» RH broj: 38/08), članka 17. i 46. Statuta Županije («Službeni vjesnik» Županije broj: 10/01; 3/02; 4/03 i 8/05) i članka 64. Poslovnika Skupštine Vukovarsko-srijemske županije («Službeni vjesnik» Županije broj: 6/04), Županija, u okviru samoupravnog djelokruga, donosi Procjenu ugroženosti za svoje područje.
Procjena ugroženosti predstavlja polaznu osnovu i osigurava jednu od
najznačajnijih pretpostavki za uspješno planiranje i provođenje mjera zaštite, spašavanja, ublažavanja i otklanjanja posljedica djelovanja elementarnih nepogoda, ratnih djelovanja i terorizma. Upravo od toga, u kolikoj su mjeri, u procesu izrade Procjene ugroženosti, obuhvaćeni i sagledani svi značajniji statistički i drugi podaci o materijalnim, gospodarstvenim, kulturnim, turističkim, ljudskim i drugim resursima kojima raspolaže Vukovarsko-srijemska županija, kao i moguće vrste i stupanj ugrožavanja, u istoj će biti moguće predvidjeti odgovarajuće potrebne, i objektivno predvidive, mjere i postupke, kojima će se na najefikasniji način, prvenstveno preventivno, moći suprotstaviti uništavajućim ili štetnim efektima djelovanja svih vrsta ugroza.
U Procjenu ugroženosti, za područje Vukovarsko-srijemske županije, uneseni su
dostupni podaci i analize koje trebaju osigurati sagledavanje: - u kojoj je mjeri jedinica područne (regionalne) samouprave tj. Županija i svi njeni dijelovi (gradovi i
općine) u mogućnosti što brže, organiziranije i efikasnije prijeći, s rada u normalnim uvjetima, na rad u izvanrednim situacijama izazvanim elementarnim nepogodama i drugim ugrozama;
- u kojoj su mjeri iste (jedinice područne i lokalne samouprave) u mogućnosti da se svrsishodno, efikasno i koordinirano angažiraju, te u određenoj vrsti ugroze, upotrijebe sve potencijale zaštite i spašavanja na svom području, shodno stupnju opasnosti i ugroženosti, kako bi se u što većoj mjeri izbjeglo ugrožavanje i gubitak ljudskih života i materijalnih dobara.
Za izradu ove Procjene, u čijem dijelu su sudjelovali članovi Županijskog stožera
za zaštitu i spašavanje (A. Žagar, J. Grčanac, A. Jelić, Z. Domaćinović, J. Colarić, Ž. Šarčević, A. Matić, N. Jerković, M. Žulj i K. Krešić) i stručne službe Vukovarsko-srijemske županije, korišteni su raspoloživi podaci: HEP-a Prijenos d.o.o. Osijek; HEP-a Distribucija d.o.o. DP «Elektra» Vinkovci; HZMO Središnja služba Zagreb; HZZ Područne službe Vukovar i Vinkovci; Inspektorata MUP-a PU Vinkovci; Ureda državne uprave - Služba za gospodarstvo, Državnog zavoda za statistiku; Ureda za katastar i geodetske poslove; Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
7
1. VRSTE, INTENZITET I UČINCI, TE MOGUĆE POSLJEDICE DJELOVANJA PRIRODNIH KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA
Katastrofe su znakovit prekid funkcioniranja zajednice koje uzrokuju velike ljudske i materijalne štete, te štete u okolišu, a premašuju sposobnost pogođene zajednice da ih riješi uporabom vlastitih sredstava.
Elementarne nepogode i druge nesreće se razlikuju prema svom porijeklu i
mogu biti: - geofizičke pojave koje nastaju prirodnim kretanjem zraka i vode na zemlji i
njezinu omotaču (hidro-meteorološke pojave), kao što su oluje, vjetrovi, velike i dugotrajne kiše, snjegovi, led, suše, poplave i sve ono što na zemlji i u njoj nastaje kao njihove posljedice: potresi, klizanje tla i odroni;
- biološkog porijekla, kao što su zarazne bolesti kod ljudi, stočne zaraze, te biljne
bolesti i nametnici; - tehničko-tehnološkog porijekla, gdje spadaju sve vrste velikih nesreća u
prometu, požari (samo izuzetno se mogu pojaviti toplinskim djelovanjem sunca ili udarom groma), eksplozije, te različite vrste i oblici ugrožavanja okolice kao što su radijacija, otpadni plinovi, tekućine i kruti otpaci određenih tehnoloških procesa, nekontrolirana uporaba pesticida i herbicida.
Posljedice katastrofe, kako prirodne, tako i tehničko-tehnološke, najprije i najviše
bi osjetilo stanovništvo ugroženog područja, a potom bi se iste negativno odrazile na materijalna i kulturna dobra, te okoliš. O njihovom katastrofalnom štetnom utjecaju, na svu sreću, teže je dokumentirano govoriti, jer obje vrste nesreća nisu karakteristične niti su se u takvim razmjerima događale na području Vukovarsko-srijemske županije. Ipak, pojedinačni slučajevi djelovanja na našem području (suše, tuče, manji požari otvorenog prostora i manja plavljenja), prouzročile su i milijunske štete (u kunama) što je veliko preopterećenje za ionako skromne proračune lokalnih zajednica.
Predmet Procjene ugroženosti civilnog stanovništva i materijalnih dobara na
području Vukovarsko-srijemske županije su elementarne nepogode i druge nesreće razvrstane prema načinu nastajanja:
8
1.1. Prirodne katastrofe Prirodne nesreće i katastrofe nastaju i razvijaju se bez utjecaja čovjeka, iako u preventivi i u procesima njihova razvoja čovjek može utjecati na njihove dimenzije i učinak.
Utjecaj poplave i požara otvorenog prostora, te suše i tuče kao ostalih prirodnih uzroka, realno mogućih i očekivanih na području Županije, očitovao bi se ugrozom, poglavito biljnog, a posredno i životinjskog svijeta. Dok bi poplava i požar otvorenog prostora (u ovisnosti o vremenskom trajanju i intenzitetu), s jedne strane, djelomice ili u cijelosti uništila poljoprivredne kulture u danoj sjetvenoj sezoni (požar i šumske komplekse), dotle bi suša i tuča, s druge strane (također u ovisnosti o intenzitetu istih), znatno umanjile prinose poljoprivrednih i drugih zasijanih kultura.
1.1.1. Poplava
Iako je teritorij Vukovarsko-srijemske županije omeđena rijekama Dunavom i Savom i ispresijecana nizom manjih riječnih tokova i kanala, opasnosti od poplava katastrofalnih razmjera za područje županije, znatno su umanjene.
Za razliku od nenapučenih, neizgrađenih i neobrađenih riječnih dolina gdje bi štete
od poplava bile zanemarive, u slučaju poplava katastrofalnih razmjera, koje su malo vjerojatne, ali moguće na području naše Županije (Sektor I - savske vode), očitovalo bi se destruktivno djelovanje vode plavljenjem naselja, industrijskih zona (poglavito u gradovima), poljoprivrednog zemljišta, prometnica i uništavanjem i rušenjem stambenih, privrednih, kulturnih i drugih objekata, te sustava za snabdijevanje energijom, plinom, pitkom vodom.
Oštećenja i uništenja osobne imovine (uglavnom nepokretne) su također moguća,
ali cijenimo da bi do istog došlo samo na rubnim dijelovima naseljenih mjesta. Optimizam zasnivamo na činjenici dobre cestovne povezanosti i mogućnosti žurnog pristizanja pomoći. Međutim, u slučaju izostanka iste, oštećenja i uništenja imovine bi bila velika. Procjenjujemo da bi materijalne štete iznosile, u najnepovoljnijem razvoju situacije, i do nekoliko milijuna kuna.
Na najugroženijem (od poplava) dijelu Županije živi cca 140.000 stanovnika (oko
70% ukupnog broja stanovnika Županije) koncentriranih u većim industrijskim i političkim centrima Vukovar (30.000 stanovnika), Vinkovcima (36.786 stanovnika) i Županji (16.333 stanovnika), te gradu Otoku i općinama: Andrijaševci, Babina Greda, Bošnjaci, Cerna, Gradište, Gunja, Drenovci, Ivankovo, Tovarnik, Stari Jankovci, Štitar i Vrbanja.
Posljedice po stanovništvo bi, u slučaju poplava katastrofalnih razmjera, bile višestruko štetne i očitovale bi se u:
- ugrozi života ljudi - ugrozi imovine (pokretne i nepokretne) - ugrozi materijalnih dobara (poljoprivrednih površina i kultura) - ugrozi stočnog fonda - otežanoj opskrbi hranom, vodom, energijom (struja, plin)
9
- nemogućnosti obavljanja redovnih dnevnih aktivnosti (odlazak na posao) čime bi bila ugrožena kvaliteta života (umanjeni kućni budžeti)
- reduciran ili onemogućen društveni život - psihičke traume prouzročene saznanjima o bespomoćnosti (ili ograničenim mogućnostima) pred
silom prirode (osobito kod djece i mlađih osoba). Područje Vukovarsko-srijemske županije, kada su obrane od poplava u pitanju,
podijeljeno je na: - Sektor I koje obuhvaća slivno područje "Biđ-Bosut" (obranu vrši "Zalužje" Vodoprivredno d.o.o.
Vinkovci); - Sektor II koje obuhvaća slivno područje "Vuka" (obranu vrše "Vodogradnja Osijek" d.d. i "Vuka"
d.d. Osijek). Na području Vukovarsko-srijemske županije najveća oštećenja i uništenja
materijalna i kulturna dobra mogu pretrpjeti od poplava, a najugroženiji dijelovi su:
Sektor I 1. Savski nasip, km 15+285 do km 15+462 – obrambeni zid (ožujak 2009. god. – u tijeku je
rekonstrukcija ove dionice koja se nalazi kod Muzeja u Županji u smislu izvedbe obrambenog zida;)
2. Savska obala, km 275+770 do km 276+277 – klizište lijeve obale Save kod sela Štitar (ožujak 2009. god. – u tijeku je sanacija odrona na ovoj stacionaži u Štitaru)
3. Savski nasip, km 14+270 do km 24+606 od Gunje do Rajeva Sela (ožujak 2009. god. – treba izvršiti rekonstrukciju savskog nasipa na ovoj dionici).
Sektor II 1. Nasip s obaloutvrdom (na dionici 7 - sam objekt nema kritičnih mjesta, ali budući da čini cjelinu
sa uspornim nasipima uz lijevu i desnu obalu rijeke Vuke, kritičan je prostor utoka Vuke u Dunav poradi oštećenih i preniskih betonskih zidića
2. Usporni nasip uz lijevu obalu rijeke Vuke (na dionici 8) - oštećeni i preniski betonski zidići između triju mostova na sektoru utoka Vuke u Dunav
3. Usporni nasip uz desnu obalu rijeke Vuke (na dionici 8) - oštećeni i preniski betonski zidići između triju mostova na sektoru utoka Vuke u Dunav
4. Nasip "Lužac" (na dionici 8) - kritična mjesta nisu identificirana, nema nikakvih objekata 5. Nasip "Adica" (na dionici 8) - CP Adica 6. Nasip "Budžak" (na dionici 8) - kritična mjesta nisu identificirana, nema nikakvih objekata. Analizom ugroze i utvrđivanjem potencijalnih šteta po stanovništvo i materijalna
dobra s jedne strane, te troškova zaštite s druge, potrebno je utvrditi ekonomski efekt pojedinih mjera ili cijelog rješenja u smanjenju šteta.
Glede uvida u cjelokupnu situaciju i mogućnosti Županije, kada je u pitanju obrana od poplava (za oba sektora), za napomenuti je da Županija raspolaže s timom za spašavanje iz vode (popunjenim ljudstvom s područja cijele Županje) kojima bi u slučaju potrebe od pomoći bile postrojbe - timovi civilne zaštite opće namjene ustrojene na razini gradova i općina. Osim navedenih, postoje i gotove operativne snage poput JVP (Ilok, Vukovar i Vinkovci), vodoprivrednih („Hidromont“ Vukovar, „Vodoprivreda“ Vinkovci) i komunalnih tvrtki („Komunalije“ Ilok, „Komunalac“ Vukovar, „Komunalac“ Županja, „Vodovod grada Vukovara“, „Vinkovački vodovod i kanalizacija“), koje raspolažu ljudstvom i potrebnom tehnikom. Osim tog, postoje i građevinske tvrtke ( „Vuković company“, „Zidar“, „Vibrobeton“ i dr.), koje također imaju potrebnu tehniku i ljudstvo, koje se u slučaju potrebe može koristiti.
10
DIONICA OBRANE
BROJ
VODOTOK OBALA
NAZIV DIONICE STACIONAŽA
DUŽINA
OBJEKTI NA KOJIMA SE
PROVODE MJERE OBRANE
OD POPLAVE OPIS - DUŽINA
PODRUČJE UGROŽENO POPLAVOM OPĆINA
V-vodomjer P-prip.stanje R-redovno st. I-izvanr.obr. IS-izvanr. st. M-najviši zabilj.vod.
SEKTOR I - Slivno područje " BIĐ - BOSUT "
1.
Sava-lijeva obala "Račinovci-R.Selo" 212+080-231+400 Uk.duž. 19,32 km
Lijevi savski nasip dužine 17,00 km
Ukupne dužina 17,00
km
Drenovci Gunja
V-Županja (76,28) P:+550 R:+930 I+1030 IS:+1020 M:+1064 (1970.)
2.
Sava-lijeva obala "Raj.Selo-Županja" 231+400-265+650 Uk. duž. 34,25 km
Lijevi savski nasip
Ukupne dužine 27,77 km
Drenovci Bošnjaci
V-Županja (76,28) P:+550 R:+860 I:+960 IS:+1060 M:+1064 (1970.)
3./I
Sava-lijeva obala "Županja 265+650-284+950 dužine 19,3 km
Lijevi savski nasip
Ukupne dužine 11,90 km
Županja
V-Županja (76,28) P:+550 R:+860 I:+960 IS:+1060 M:+1064 (1970.)
3./II
Sava-lijeva obala Županja 265+650+284+950 dužine 20,65 km Uk. duž. 39,95 km
Lijevi savski nasip dužine 11,00 km
Ukupna dužina
22,90 km
Babina Greda
V-Županja (76,28) P:+550 R:+930 I:+1030 IS:+1030 M:+1064 (1970.)
4./I
Lipac-lijeva obala 2+840-10+940 dužine 8,10 km ----------------------------------
Vrbanja V-Ljudanj (75,51) M:+370 (2004.) v. Ljuban očitanje +150 Plavljenje bazena Spačva (šumske površine)
4./II
Smogva-lijeva obala 0+000-5+470 dužine 5,47 km ----------------------------------
4./III
Studva-des.obala 8+640-16+650 dužine 8,01 km Spačva-0+000-22+540 dužine 22,54 km Bosut-38+000-46+130 dužine 8,13 km Uk. duž. 52,25 km
Nijemci
5.
Bosut-duž.38,77km 46+130-84+900 dužine 38,77 km "P.Ilinački" desna obala 0+000-4+024 dužine 4,02 km "K. Granič.Uilinci" desna obala 0+000-3+730 dužine 3,73 km K. Boris-lijeva obala dužine 1,05 km "Šidski"-desna obala 0+000-3+000 dužine 3,00 km Uk.duž. 50,60 km
Nijemci Tovarnik
St. Jankovci Otok
Vinkovci
V-Nijemci (78,45) M:+446 (1970.)
11
6./I
6./II
Bosut-84+900-118+220 dužine 33,32 km Biđ- 0+000-11+150 dužine 11,15 km Prokop Bazjaš 0+000-3+340 dužine 3,40 km ------------------------ Spojni kanal Trbušanci 0+000-0+790 dužine 0,79 km Uk.duž. 48,60 km
Vinkovci Ivankovo
Andrijaševci Cerna
Babina Greda
V-Vinkovci (78,45) M:+217 (1998.) ---------------------- Prema Pravilniku rukovanja Novom ustavom Trbušanci na Spojnom kanalu Trbušanci
SEKTOR II - Slivno područje "VUKA" (Sliv Dunava)
7.
Dunav-desna obala Državna granica kod Iloka – granica Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije 1295+510-1347+000 dužine 51,49 km Uk.duž. 51,49 km
Desni nasip Dunava za zaštitu Vukovara s obaloutvrdom. Uzvodno od ušća Vuke, dužine 0,40 km. Nizvodno od ušća Vuke, dužine 1,425 km, ukupne dužine 1,825 km Ukupno 1,83 km
Ilok
Lovas Vukovar
V-Vukov. (76,19) P:+530 R:+580 I:+630 IS:+680 M:+769 (1965.)
8.
Vuka Utok u r. Dunav – granica županija Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske 0+000-36+900 Dužine 36,90 km Uk.duž. 36,90 km
Lijevi nasip r. Vuke, dužine 0,62 km Nasipi: «Lužac», dužine 0,40 km «Budžak», d užine 0,30 km «Adica», Dužine 0,08 km Desni nasip r. Vuke, dužine 0,42 km Uk.duž. 1,82 km
Vukovar
V-Vukov. (76,19) P:+530 R:+580 I:+630 IS:680 M+769 (1965.) V-Tordinci P:+350 R:+400 I:+450 IS:500 M+424 (2005)
Izvor: Operativni plan obrane od poplave na državnim vodama za područje Vukovarsko-srijemske županije - ožujak 2009. godine
Velike oscilacije u količinama oborina (max. 1.200 mm, min. 420 mm i prosjek 730
mm) zahtijevaju ispravno reguliranje vodnog režima. Proračun srednje godišnje oborine na osnovu podataka mjerenja za sliv rijeke Biđ je 744 mm, a sliv rijeke Bosut 745 mm.
Kritični vodostaj rijeke Dunav je 740 cm, a rijeke Save 920 cm na kojoj je 1970.
godine zabilježen najviši vodostaj od 1064 cm, samo 6 cm niži od vodostaja pri kome se voda prelijeva preko nasipa i kada počne izgradnja tzv. "zečjih nasipa". Iako je taj vodostaj, u proteklih 10 godina, rijetko kad dostignut (travanj 2006. godine 720 cm), uslijed čega i konstatacija o vrlo maloj opasnosti od poplava katastrofalnih razmjera za našu županiju, ipak vjerojatnost manjih plavljenja postoji. Međutim, svako izlijevanje iz vodotoka nema značenje elementarne nepogode dok nisu ugroženi ljudski životi i materijalna dobra.
Vrlo visok vodostaj rijeke Save od 1010 cm zabilježen je u travnju 2004. godine u
Županji kod gradskog muzeja, ali bez štetnih posljedica po ljude i materijalna dobra.
12
Sada je na toj dionici izgrađena obaloutvrda, te je na taj način osiguran temelj i povećana sigurnost nasipa, dok je u tijeku (ožujak 2009. god.) izgradnja povišenja nasipa na 100-godišnju veliku vodu + 120 cm čime će biti postignuta velika sigurnost u sprječavanju velikih poplava.
Ukupna duljina savskog nasipa je 68 km, od čega je potrebno rekonstruirati još dionicu od km 14+270 do km 24+606 Gunja – Rajevo Selo.
Unutarnje vode su orijentirane na rijeke Bosut i Biđ, ali tu nema kritičnih mjesta na
kojima bi moglo boći do poplava s obzirom da se vodnim nivoima upravlja putem ustava u Vinkovcima i Lipovcu.
1.1.1.1. Mjere zaštite Osnovna je svrha zaštitnih objekata da na poplavama ugroženom području
osiguraju ljudske živote i materijalna dobra. Izbor objekata za zaštitu od poplava ovisi o nizu faktora i u praksi susrećemo različiti skup mjera koje predviđaju: *
- Akumulacije su objekti za prihvat voda poplavnog vala kojima se regulira otjecanje na nizvodnom dijelu vodotoka. Samo kao izuzetak rade se akumulacije isključivo za zaštitu od poplava, jer su iste najčešće višenamjenski objekti za korištenje voda, a tek jedan dio ukupne zapremine akumulacije namijenjen je prihvatu voda poplavnog vala;
- Retencije su objekti za smanjenje vršnog protoka poplavnog vala. To su objekti sa zaplavnim
prostorom, povremeno pod vodom i s evakuacijskim organima čiji je protok ovisan samo o visini punjenja zaplavnog prostora i po tome se bitno razlikuje od akumulacije;
- Ekspanzijske površine su niski dijelovi riječnih dolina koji obično služe za rasterećenje
ekstremno niskih poplavnih voda koje se upuštaju u narečene površine unaprijed izgrađenim objektima, branama, preljevima ili niskim nasipima koji se ruše;
- Nasipi su najstariji i najčešće korišteni objekti zaštite od poplava jer su jednostavne građevine
koje se mogu graditi od materijala s lica mjesta i uz relativno niske troškove; - Uređenje vodotoka podrazumijeva radove kojima se povećava njegova protočna sposobnost, a
time i snižavaju vodostaji visokih voda (uklanjanje prepreka koje usporavaju tok, skraćenje toka, iskop većeg profila);
- Oteretni kanali se grade u slučajevima ograničenog kapaciteta prirodnog vodotoka kada, zbog
izgrađenosti duž njegovih obala ili visine postojećih mostova, ne postoji realna mogućnost povećanja protočne sposobnosti vodotoka građevinskim intervencijama;
- Prilagođavanje izgradnje poplavama je noviji koncept u nastojanjima da se smanje štete od
poplava na način da se ne pokušava raznim mjerama limitirati plavljenje površina, već se nastoji promijeniti izloženost objekata plavljenju (pri izradi novih zgrada visina poda zgrade dolazi iznad poplavne vode; grade se nepropusni zidovi oko zgrada; niži dijelovi zgrada imaju takvu namjenu da povremeno plavljenje ne prouzroči osjetne štete; na zgradama se izvode nepropusna vrata ili drugi otvori).
U urbanističkim planovima gradova i općina, glede utvrđivanja uvjeta korištenja i
građenja, nužne su sljedeće informacije: - karakter zemljišta izloženog poplavama - stupanj rizika u slučaju korištenja takvog zemljišta izražen u vjerojatnosti pojava poplava - utvrđene zone za nesmetano protjecanje velikih voda - način korištenja zemljišta u ovisnosti o vjerojatnosti pojave poplava.
* Elementarne nepogode i zaštita – stručna biblioteka 66 (Zagreb 1985. godine)
13
Od velikih savskih voda područje Županije se brani nasipom izgrađenim na lijevoj obali rijeke Save od granice s Republikom Srbijom (km 212+080) do granice sa Brodsko-posavskom županijom (km 305+600) dužine 68,00 km.
Prokop Bazjaš, na trasi višenamjenskog kanala Dunav-Sava, služi za rasterećenje
dijela velikih voda i zaštite Vinkovaca i uzvodnog dijela sliva. Obala rijeke Dunava, u dijelu kojim protječe Vukovarsko-srijemskom županijom, je
iznimno i dovoljno visoka tako da poplave i plavljenja većih razmjera nisu moguća. Zimske i proljetne poplave rijeke Dunav, karakteristične za većinu zemalja kojima protječe, nisu svojstvene području naše županije.
Kompletna dužina Dunava u Hrvatskoj, uslijed morfologije i konfiguracije samog korita, s dosta oštrih krivina i uskih i plitkih mjesta, a s mnogo otoka i sprudova (osobito u našoj županiji), pogodna je za stvaranje leda i ledenih barijera.
Teritorijem Vukovarsko-srijemske županije rijeka Vuka teče 36,9 km. Na Vuki su
najčešće proljetne poplave u mjesecima ožujku i travnju, uglavnom od proljetnih kiša i topljenja snijega.
1.1.2. Potres
Kao dio mediteransko-transazijskog pojasa gotovo čitavo područje Republike Hrvatske odlikuje se izraženom seizmičkom aktivnošću. Međutim, to poglavito vrijedi za priobalno područje i sjeverozapadni dio, a posebice za južnu Dalmaciju.
Seizmotektonski odnosi u većem dijelu Vukovarsko-srijemske županije su prilično složeni. Velika spuštena struktura je Dravska depresija čiji se dio nalazi sjeverno od Borova i Korođa, te Slavonsko-srijemska depresija jugoistočno od crte Vinkovci-Ilača-Tovarnik. Izdignute strukture su Đakovačko-vinkovačko-vukovarski praporni ravnjak i Fruška gora, a rasjedne zone su:
- južni rubni rasjed Dravske potoline (Podrinja-Bršadin) - đakovački rasjed (Taborište-Gaboš-Borovo) - rasjed Vinkovci-Vukovar (Vođinci-Ivankovo-Vinkovci-Nuštar) - sjeverni rubni rasjed Slavonsko-srijemske potoline (V.N.Selo-Aljmaš-Ilača-Tovarnik) - Babina Greda-Cerna-Mirkovci-Vučedol - Županja-Vranjevo-Aljmaš-Zobište - fruškogorski rasjed (Vukovar-Šarengrad) Vukovarsko-srijemska županija nalazi se izvan područja RH koje karakterizira
seizmička aktivnost, što zorno pokazuju seizmološke mikro karte za povratne periode T= 50, 100, 200, 500 i 1000 godina (u prilogu).
Prema podacima i pokazateljima Seizmološke službe Republike Hrvatske izrađena je tablica čestine intenziteta za razdoblje od 1879. do 2003. godine u koju su unesena i naseljena mjesta sa područja naše Županije.
RED BROJ GRAD/MJESTO ° N ° E ČESTINE INTENZITETA (° MSK)
V VI VII VIII 1. Ilok 45.222 19.384 4 0 0 0 2. Otok 45.147 18.888 7 1 0 0 3. Vinkovci 45.291 18.806 4 3 0 0 4. Vukovar 45.348 19.005 4 1 0 0 5. Županja 45.072 18.701 5 2 1 0 6. Babina Greda 45.117 18.542 3 4 1 0 7. Gunja 44.887 18.830 6 1 1 0
Izvor: Seizmološka služba Republike Hrvatske-2004. god.
14
S obzirom da područje Županije karakterizira seizmička aktivnost do VII. stupnja
intenziteta MSK, posljedice zemljotresa mogle bi biti sljedeće:
STUPANJ INTENZITETA P O S LJ E D I C E
V Jak
Potres osjeti većina ljudi u zgradama, a i mnogi na otvorenom. Mnogi se bude, a mnogi bježe na otvoren prostor. Životinje se uznemire. Tresu se čitave zgrade, a predmeti koji vise jako se njišu (u rijetkom slučajevima ure njihalice se zaustavljaju). Nestabilni predmeti mogu se prevrnuti ili pomaknuti, dok se pritvorena vrata i prozori otvaraju i ponovo zalupe. Iz punih otvorenih posuda prelijeva se tekućina, a podrhtavanje tla je jako i podsjeća na pad teškog predmeta unutar zgrade.
VI Lagane štete
Potres osjeti većina ljudi unutar zgrada i na otvorenom. Mnogi ljudi u zgradama se uplaše i bježe na otvoreno, a pojedinci gube ravnotežu. Domaće životinje bježe iz nastambi. U rijetkim slučajevima može se razbiti posuđe i drugi stakleni predmeti, knjige padaju. Moguće je pomicanje teškog namještaja, a mala zvona mogu zazvoniti. Na pojedinim zgradama Tipa B moguća su oštećenja 1. stupnja (lagana oštećenja-sitne pukotine u žbuci i otpadanje manjih komada iste). U pojedinim slučajevima, u vlažnom tlu, moguće su pukotine širine do 1 cm.
VII Oštećenja
zgrada
Većina ljudi se prestraši i bježi na otvoreno, a mnogi se teško održavaju na nogama. Trešnju osjete osobe koje se voze u automobilu i zvone velika zvona. U mnogim zgradama Tipa B su oštećenja 2. stupnja (umjerena oštećenja-male pukotine u zidovima, opadanje većih komada žbuke, klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima, otpadanje dijelova dimnjaka). Na površini vode stvaraju se valovi, a u pojedinim slučajevima dolazi do odrona na pješčanim ili šljunkovitim obalama rijeka.
Prema klasifikacijskoj ljestvici građevine na području Vukovarsko-srijemske
županije mogu se svrstati u Tip B u koji se ubrajaju zgrade od opeke, građevine od krupnih blokova i građevine s drvenom konstrukcijom.
U slučaju potresa na području Županije i moguće posljedice na građevinama,
naročito bi bile ugrožene ruralne (seoske) sredine u područjima gdje su obiteljske kuće izgrađene, u jednom dijelu, od materijala podložnih rušenju, ali je istih danas, nakon obnove, u malom broju. Ipak, poštujući Zakon o građenju u Republici Hrvatskoj, na području Županije provodi se dinamička analiza reagiranja konstrukcija na gibanje tla za mogućih potresa pri gradnji važnijih industrijskih postrojenja, zdravstvenih i dječjih (školskih) ustanova. Za slučaj potresa, civilna zaštita raspolaže timom za spašavanje iz ruševina.
MJERE I POSTUPCI
ZA VRIJEME POTRESA NEPOSREDNO NAKON POTRESA
- ostati miran i pribran - pregledati ima li ozlijeđenih u obitelju ili susjedstvu
- unutar kuće zakloniti se od pokućstva koje se ruši ili od drugih krhotina (žbuke, opeke, stakla) - pogasiti požare u začetku ukoliko ih ima u okolici
- u prostoru s mnogo ljudi (kazalište, kino, stadion, trgovina) ne srljati bezglavo i panično ka izlazu
- ukoliko se osjeća miris plina, otvoriti prozore, isključiti glavni plinski vod i ne paliti žigice, upaljače i druge naprave s otvorenim plamenom
- ne paliti svijeću, žigicu, ili bilo koji otvoren plamen
- ukoliko su električne žice u kratkom spoju, isključiti struju na razvodnoj ploči
- ne trčati kroz zgradu ili vrlo blizu nje - privremeno ne rabiti telefon - na otvorenom, udaljiti se od zgrade izvan dosega crjepova koji padaju, dimnjaka, zidova, velikih staklenih površina
- ne razgledati pričinjenu štetu i time ostaviti ulice slobodne za prolaz vozila hitne pomoći, vatrogasaca, vozila za opskrbu
- ako se zateknete u osobnom automobilu, zaustaviti se na najsigurnijem mjestu i ostati u vozilu
- ne ulaziti u teško oštećene zgrade zbog mogućih naknadnih potresa -ne vjerovati svemu što se čuje i ne širiti glasine
15
1.1.2.1. Mjere zaštite
Prostorni plan, koji kao jednu od polaznih osnova prilikom donošenja imaju seizmičko-geološke karakteristike urbanističkog područja i šire regije, značajno smanjuju opasnosti od razornog učinka katastrofalnog potresa ukoliko posvete potrebnu pozornost sljedećim preventivnim mjerama:
- izboru lokacije pri čemu obratiti pozornost na seizmičnost područja bilo da se grade novi objekti ili naselja, bilo da je u pitanju rekonstrukcija istih nakon potresa;
- gustoći naseljenosti koja implicira broj mogućih žrtava i mora biti manja od standardnih normativa za ovakva područja (manja gustoća naseljenosti – manji broj žrtava i obrnuto);
- industrijskim objektima i zonama koje treba da se planiraju izvan mjesta namijenjenih za boravak i stanovanje ljudi;
- veličini slobodnih zelenih površina i rekreativno-sportskih terena kojih treba planirati više od standardnih urbanističkih normativa;
- veličini i rasporedu objekata što podrazumijeva njihovu dinamiku, te uporabu odgovarajućih građevinskih materijala;
- arhitektonskom rješenju objekta tj. položaju i izboru materijala elemenata nosive konstrukcije pri čemu prednost dati žilavim i lakim materijalima (čelik, drvo, armirani beton), dok raspored konstruktivnih elemenata u zgradi treba da bude takav da nosivi elementi čine simetrale u odnosu na obje glavne osnove zgrade;
- funkcionalnoj koncepciji zgrade što podrazumijeva da stepenište zgrade mora biti najotporniji dio konstrukcije s dva projektirana izlaza na jedno stepenište;
- armaturi čiji položaj i profil određuje nosivost armirano-betonske konstrukcije; - cestovnoj infrastrukturi tako da u svakoj urbanoj sredini, većeg seizmičkog rizika, projektiraju
bar dvije cestovne prometnice, povezane da omogućuju različita rješenja tranzitnog prometa; - projektiranju komunalne infrastrukture sredinom prometnice ili, gdje je to god moguće,
zelenim površinama glede lakše sanacije; - seizmičku mikrorajonizaciju mjesta s većim brojem stanovnika u višoj seizmičkoj zoni; - preporučivanju preventivnih mjera ojačanja objekata za slučaj potresa u višim seizmičkim
zonama; - savjesnoj i sustavno primjeni Pravilnika o tehničkim normativima izgradnje objekata visoke
gradnje u seizmičkim područjima; - daljnjem osuvremenjivanju sustava praćenja i proučavanja seizmičke i neotektonske
aktivnosti glede pouzdanije procjene opasnosti od potresa i seizmičke rajonizacije područja Županije;
- seizmičkoj mikrorajonizaciji gradova, poglavito onih s većim brojem stanovnika i u višoj seizmičkoj zoni;
- preporučivanju preventivnih mjera ojačanja objekata za slučaj potresa u višim seizmičkim zonama;
- podređivanju životnih i radnih navika ljudi činjenici da žive u seizmički aktivnom području.
1.1.3. Ostali prirodni uzroci
Veliki broj elementarnih nepogoda je izravna ili posredna posljedica izvanrednih ili opasnih hidrometeoroloških pojava. Dok su izvanredne hidrometeorološke pojave vrijednosti kontinuiranih meteoroloških elemenata koje se znatno razlikuju od prosjeka za višegodišnje razdoblje, opasne hidrometeorološke pojave se javljaju diskontuinirano (povremeno) i u pravilu predstavljaju opasnost po ljudske živote i pričinjavaju velike materijalne štete.
Zajedničko je za sve hidrometeorološke pojave, kao elementarne nepogode, da na njihovo pojavljivanje izravno utječu određena manja ili veća atmosferska zbivanja, te lokalne nemeteorološke prilike (npr. konfiguracija terena). Za razliku od nekih drugih elementarnih nepogoda i nesreća, hidrometeorološke elementarne nepogode mogu se, uz pomoć određenih metoda, prognozirati i o mogućnosti njihove pojave pravovremeno dati upozorenje što zahtijeva dobro definiran i organiziran sustav za najavu amtosferskih elementarnih nepogoda i vremenskih uvjeta koji pogoduju pojavi drugih elementarnih nepogoda.
16
Geofizičke pojave koje nastaju prirodnim kretanjem zraka i vode na zemlji i
njezinu omotaču (hidro-meteorološke pojave), kao što su oluje, orkanski vjetrovi, velike i dugotrajne kiše, veliki snjegovi, led, suše, poplave i sve ono što na zemlji i u njoj nastaje kao njihove posljedice (potresi, klizanje tla i odroni) nisu karakteristični za područje Vukovarsko-srijemske županije i nemaju svojstva katastrofa, ali su mogući kao prolazna i kratkotrajna pojava.
1.1.3.1. Požar otvorenog prostora Sa sve većim razvojem i industrijalizacijom, povećanjem kapaciteta, proizvodnjom
zapaljivih, eksplozivnih i otrovnih materijala, javljaju se brojne mogućnosti za katastrofalne požare sa velikim štetama i teškim posljedicama.
GO
D.
VRSTA POŽARA UKUPNO SUDJEL.
VATROG Požar otvor. prostora
Požar na građ. i gosp.objekt.
Požar na promet.sred.
br mat. šteta br mat.
šteta br mat. šteta br mat.
šteta br
1994. 3 71.500 10 138.000 6 12.800 19 222.300 - 1995. 3 3.800 15 728.400 6 4.850 24 737.050 119 1996. 15 66.050 15 27.850 5 9.550 35 103.450 68 1997. 6 5.650 16 63.750 6 40.650 28 110.050 82 1998. 21 26.900 34 347.470 8 30.500 63 404.870 188 1999. 6 6.050 38 154.750 11 34.100 55 194.900 11 2000. 21 40.350 27 110.260 17 57.600 65 208.210 41 2001. 7 15.000 27 138.050 7 15.000 41 168.050 - 2002. 9 10.750 42 168.650 17 53.050 68 232.450 49 2003. 13 26.740 41 111.400 16 97.000 70 235.140 160 UK. * 104 272.790 265 1.988.580 99 355.100 468 2.616.470 718 2004. 10 3.540 49 190.310 20 112.230 79 306.080 395 2005. 2 2.300 55 119.360 16 34.800 73 156.460 365 2006. 13 5.730 45 130.250 18 64.148 76 200.128 380 2007. 37 330.880 50 376.350 15 40.830 102 748.060 550 UK. ** 62 342.450 199 816.270 69 252.008 330 1.410.728 1.690
* iznosi materijalnih šteta u DEM) ** iznosi materijalnih šteta u EUR-ima Izvor: Evidencija Inspektorata unutarnjih poslova
Na osnovi iskustvenih podataka za proteklih 10 godina, na području Vukovarsko-
srijemske županije godišnje, u prosjeku, nastane oko 47 požara otvorenog prostora, požara na građevinskim i gospodarskim objektima, te na prometnim sredstvima (u tablici nisu prikazani ostali požari), ali se pretpostavlja da trećina požara nije niti prijavljena.
Materijalne štete koje nastanu požarima kreću se u iznosima od 0,4 - 3 milijuna kuna godišnje.
Prema višegodišnjem prosjeku, od ukupnog broja požara, najveći broj nastane na
građevinskim ili drugim objektima oko 40% uz materijalnu štetu od cca 0,8 milijuna kuna (prosječno na godinu), dok na prometnim sredstvima izbije 10-ak požara s prosječnom materijalnom štetom oko 15.000 kuna po požaru. Iako je mogućnost i opasnost izbijanja požara otvorenog prostora, na području Županije, s obzirom na šumske površine (69.063 ha), te površine pod žitaricama (96.813 ha) velika, u proteklom desetljeću izbilo je prosječno 10 požara otvorenog prostora s materijalnom štetom (prosječnom) od cca 10.000 kuna po opožarenom mjestu.
17
Na gašenjima požara, obuhvaćenih tabličnim pregledom, angažirano je uglavnom
ljudstvo profesionalnih vatrogasnih postrojbi sa razine Županije (preko 98%), a u iznimnim slučajevima ljudstvo iz DVD-a. Za očekivati je, na osnovi iskustvenih podataka za proteklo desetljeće, da će se trend izbijanja požara otvorenog prostora nastaviti istom učestalošću.
Na području Županije ima više objekata (podaci iz ožujka 2009. godine) vezanih za masovniji uzgoj životinja, kao i pogona za proizvodnju hrane, pa su opasnosti od požara otvorenog prostora za iste, još izraženije.
NAZIV LOKACIJA KAPACITET
(komada – grla) SVINJOGOJSKE FARME
ZOBNICA D.O.O. Ivan Jurić Marinci 120 krmača
Dobromir Čović Komletinci 1500 tovljenika Mirko Biletić Komletinci 200 krmača i 1500 tovljenika Ivan Brkić Drenovci 200 krmača PO M. Rajić Komletinci 150 krmača i 1200 tovljenika Krešimir Matijević Bogdanovci 1420 tovljenika PIK Andrijaševci Andrijaševci 1400 krmača i 33000 prasadi
SRC Andrijaševci Andrijaševci (u obnovi) 950 tovljenika
VUPIK Ovčara Vukovar 700 krmača GOVEDARSKE FARME
Branko Garvanović Đelatovci 100 Ivo Stojanović Babina Greda 50 Dragoslav Zorić Markušica 50 Željko Mitrović Berak 100 PZ Negoslavci Negoslavci 100 Vladimir Mitrović Berak 50 Andrija Marinković Svinjarevci 50 Čedo Veselinović Negoslavci 100 Đuro Đurašević Nijemci 50 Damir Šimić Vođinci 100 Nediljko Šušak Soljani 50 Duško Latinović Negoslavci 50 Milivoj Marojević Negoslavci 50 PTO Kostić Stari Mikanovci 50 Damir Horvat Đurići 50 Nada Segedi Vukovar 50 Nikola Tufegdžić Soljani 50 Predrag Prokić Bršadin 50 Đuro Grgić Otok 50 Franjo Strgar Drenovci 50 Zdenko Bošnjaković Šarengrad 50 Stanislav Šijaković Mohovo 50 Ivan Mihaljković Nuštar 50 OSATINA Ivankovo 2500 STOČAR Bošnjaci 300 mliječnih krava JAKOBOVAC Vukovar 500 mliječnih krava ZVIRINAC Privlaka 1200 junadi
Svinjogojske i govedarske farme na području VSŽ Izvor: Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo i razvitak seoskog prostora (ožujak 2009. god.)
Opasnosti od požara bili bi izloženi silosi i drugi objekti za smještaj stočne hrane,
te klaonice i poduzeća za skladištenje i preradu namirnica životinjskog porijekla širom Županije.
18
S I L O S KAPACITET (u tonama) LOKACIJA
"Lariks" Stari Mikanovci "VUPIK" 52000 Vukovar " P I K " 86000 Vinkovci «Slavonija Nova» 80000 Županja Silos «Vrbanja» 8000 Vrbanja «Žito» 10000 Drenovci PZ «Stari Jankovci» 22000 Stari Jankovci PZ «Lovas» 5000 Lovas «Agrosrijem» 5000 Ilok PZ «Sekice» 4000 Drenovci «Landia» 3000 Tordinci PZ «Korođ» 2000 Korođ PZ «Agro» 2000 Ivankovo «Fruk» 3500 Vrbanja «Arlović» 1920 Cerna «Dominković» 1600 Gunja «Cezarea» d.o.o. 10000 Nijemci
Silosi na području VSŽ Izvor: Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo i razvitak seoskog prostora (ožujak 2009. god.)
NAZIV PODUZEĆA LOKACIJA
D J E L A T N O S T klaonica prerada hladnj.
Obrt "NUKIĆ" Gunja + + Obrt «AS» Županja + + Obrt "KARALIĆ" Cerna + + "VUPIK" d.d. Sotin + + Obrt "BOĐIRKOVIĆ" Borovo + + Obrt "STIPANOVIĆ" Bošnjaci + Obrt " B A K " Vinkovci + Obrt "NATURA" (riba) Vinkovci + "CONTRACTOR" d.d. (kunići) Bošnjaci nije u proizvodnji «NOVI DOMIL» d.d. (mlijeko) Županja + + «VINKA» d.d. Vinkovci + «MESO-RAD» d.dd. Cerić + «Sve za dom i obitelj» Pos. Podgajci + + «BAJA-MES» d.o.o. Vrbanja + + «ACA» d.o.o. Tordinci + PZ «KULEN-ŠOKAC» Drenovci + OPG Damir Lenić Bošnjaci + OPG Dragan Modic Bošnjaci + OPG Zdenko Perakić Bošnjaci + «MATHIAS» d.o.o. Vinkovci + OPG Zdravko Andabaka Otok + Obrt Marko Miličević Ivankovo + OPG «AMBAR» Grga Krajina Nuštar + OPG «LICA» Ivica Liščević Nijemci + OPG Marija Zvonarević Stari Mikanovci + «DRUŽBA» d.o.o. (mlijeko) Babina Greda + OPG Andrija Čuha Soljani +
Klaonice, tvrtke, obrti i OPG za skladištenje i preradu namirnica životinjskog porijekla na području VSŽ
Izvor: Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo i razvitak seoskog prostora (ožujak 2009. god.)
19
Specifičnosti područja Županije, koje bi mogle utjecati na povećanje opasnosti i
razmjerno povećanje žrtava, te veličinu nastalih materijalnih šteta, prouzročenih požarom otvorenog prostora, su izrazito ravničarski kraj tako da bi požar otvorenog prostora nošen vjetrom mogao multiplicirati štetne posljedice. Požar otvorenog prostora, koji je realno moguć na području Županije (166 požara u proteklih 14 godina), cijenimo da bi bio lokalnog karaktera, tj. ne bi poprimio šire razmjere. Međutim, s obzirom na veličinu Županije i ravničarski kraj, kao i međusobnu povezanost poljoprivrednih (i šumskih) površina sa istima na području susjednih županija, požar otvorenog prostora neminovno bi imao tendenciju širenja. Jedino spletom nepovoljnih okolnosti (neblagovremena pomoć sa strane, jak vjetar, nedostatak vozila za gašenje) moglo bi doći do širenja požara sa užeg lokalnog (općinskog) područja na županijsku razinu, pa čak i izvan teritorija Županije (Srbija), ali bi u tom slučaju krivac bio, uglavnom, ljudski faktor. U ovisnosti na kojem dijelu teritorija Županije bi izbio požar otvorenog prostora (bilo na poljoprivrednim ili šumskim površinama) i u blizini kojih naseljenih mjesta, i broj ugroženog stanovništva bio bi različit. U svakom slučaju, osim opasnosti po ljude bila bi ugrožena i ostala materijalna dobra i okoliš.
U slučaju najgore predvidljivog razvoja događaja i nekontroliranog širenja požara otvorenog prostora, posljedice po stanovništvo, njihovu imovinu i sam način života bile bi znatno teže. Iako cijenimo da je požar otvorenog prostora na području naše Županije, ma kakvog intenziteta bio i pod bilo kakvim spletom najnepovoljnijih i najnepredvidivijih okolnosti, moguće lokalizirati i ugasiti najkasnije u roku 24 sata, isti bi nedvojbeno ostavio prvenstveno psihološke posljedice na stanovništvo. Kod ljudi bi požar iznova probudio iskonski strah od vatre, dok bi kod nezanemarivog broja djece ostavio traumatska sjećanja.
Požar koji ne bi bio pod kontrolom i čije bi lokaliziranje ovisili samo o pomoći sa strane i spletu sretnih okolnosti, neminovno bi doveo do prekida uobičajenog načina života. Izvanredna situacija bi značila prekid opskrbe životnim namirnicama, električnom energijom, vodom, prekid prometa, rada školskih ustanova i drugih institucija.
Procjenjujemo da bi u gašenju požara otvorenog prostora, koji bi poprimio
karakteristike vatrene stihije, broj povrijeđenih gasitelja (profesionalnih vatrogasaca i građana) rastao u razmjeri s intenzitetom požara. Iako je teško točno procijeniti broj stradalih pri gašenju požara, cijenimo da istih ne bi bilo više od 3-5%, dok na poginule ni ne računamo, mada su i takvi usamljeni i pojedinačni slučajevi mogući.
Zahvaljujući dobroj cestovnoj povezanosti, kako unutar Županije, tako i sa ostalim županijama u susjedstvu, stvoreni su potrebni preduvjeti za dostavu žurne pomoći.
1.1.3.1.1. Mjere zaštite Strategija u zaštiti od požara u objektu ili više zgrada, te na otvorenom prostoru i
okolišu, a u domeni je prostornog uređenja područja jedinice lokalne samouprave, temelji se, između ostalog, na sveobuhvatnom provođenju preventivnih mjera, a iste mogu biti:
A/ Organizacijske mjere
1. Hrvatske šume - Javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima U Republici
Hrvatskoj, Uprava šuma Vinkovci, po područnim šumarijama dužna je:
- redovito održavati šumske prometnice, čistiti šumske prosjeke, čistiti od suhe trave i korova šumske površine na kojima se nalazi šuma starosti do 30 godina (I., II. i III. stupanj ugroženosti od požara);
- postavljati i održavati znakove upozorenja i opasnosti;
20
- u vrijeme povećane opasnosti od nastajanja požara: - organizirati motrilačko-dojavnu službu na požarno ugroženim površinama,
sukladno Planu zaštite od požara za tekuću godinu - osigurati potrebnu mehanizaciju i opremu, kao što su buldozeri, grejderi,
usitnjivači korova, motorne pile, čelične metlanice i drugo za slučaj gašenja požara
- opremu i sredstva za gašenje požara držati u lugarnicama ili na drugim mjestima određenim za tu svrhu;
- izraditi određeni broj novih šumskih prosjeka kako bi se smanjile površine šuma unutar
prosjeka i omogućilo učinkovito gašenje šumskih požara; - izraditi šumske prometnice s kolnikom od kamenog tucanika u šumama kod kojih postoji
veća mogućnost nastajanja požara; - kopani bunari, pojilišta za životinje i ostale jame s prirodnom pričuvom vode za gašenje požara
moraju se redovito čistiti od mulja i održavati prilazi za vatrogasna vozila do vode; - na najugroženijim mjestima (pojasevi između šumskog i poljoprivrednog zemljišta) planski
obavljati kontrolirano spaljivanje suhe trave, korova, granja i drugog raslinja uz obveznu nazočnost pripadnika vatrogasne postrojbe;
- poduzeti mjere za otklanjanje minsko-eksplozivnih sredstava na šumskom zemljištu. Dok se ne izvrši razminiranje šumskog zemljišta potrebno je redovito obnavljati oznake obavještenja, table s natpisima i trake kojima se obilježava minirano područje.
2. “Hrvatske vode” VGO za vodno područje sliva Save, i sliva Dunava s određenim ispostavama, dužna je redovito čistiti vodotoke i melioracijske kanale, kao i zaštitni pojas kanala (2 m kod kanala III. reda i 5 m kod kanala I. i II. reda od gornjeg ruba kanala) od suhe trave i korova. U slučaju nastajanja požara na otvorenom prostoru u blizini kanala dužni su dati na raspolaganje svoju mehanizaciju, kako bi se spriječilo širenje požara.
3. Pravne osobe u poljoprivredi, naročito PIK Vinkovci, VUPIK, poljoprivredne zadruge i individualni poljoprivrednici, uz sudjelovanje mještana, pripadnika dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi, lovačkih i ribolovnih udruga, dužni su u vrijeme sazrijevanja žitarica i ostalih kultura, kao i u vrijeme obavljanja žetve i berbe istih, a naročito u vrijeme povećane opasnosti od nastajanja požara (mjesec lipanj, srpanj i kolovoz) organizirati motrilačko-dojavnu službu na poljoprivrednim površinama. Neophodno je osigurati svu potrebnu mehanizaciju i opremu, kao što su cisterne sa vodom, plugovi za zaoravanje prosjeka između površina sa žitaricama i drugim lako upaljivim kulturama, čelične metlanice i dr. Zajedno s mjesnim odborima organizirati savjetodavne sastanke s individualnim poljoprivrednicima i ostalim mještanima, te šumarskim i poljoprivrednim inspektorima i inspektorima zaštite od požara MUP-a PU Vukovarsko-srijemske u cilju poduzimanja svih potrebnih mjera, kako bi se opasnost od nastajanja i širenja požara smanjila na najmanju moguću razinu. Neophodno je redovito obavještavati i upozoravati mještane preko Vinkovačke televizije, Slavonske televizije, Radio postaje Vinkovci, Vukovar i Osijek, Slavonskog radija, Gradskog radija, putem dnevnog tiska u listu “Glas Slavonije” i drugim tiskanim obavijestima kao što su plakati, letci i dr., na potrebu provođenja preventivnih mjera zaštite od požara.
4. Hrvatska uprava za ceste, Ispostava Osijek dužna je nadzirati državne ceste i voditi brigu o cestovnim prometnicama, pojasu uz cestu, čistiti cestovni pojas od lakozapaljivih tvari, odnosno onih tvari, koje bi mogle izazvati požar ili omogućiti/olakšati njegovo širenje.
Uprava za ceste Vinkovci (Glagoljaška 4), dužna je voditi brigu i nadzor nad županijskim i lokalnim cestama i pojasu uz cestu, čistiti cestovni pojas od lakozapaljivih tvari, odnosno onih tvari koje bi mogle izazvati požar ili omogućiti/olakšati njegovo širenje. Lokalna poduzeća-koncesionari za održavanje lokalnih cesta dužni su voditi brigu i nadzor nad lokalnim i nerazvrstanim cestama i pojasu uz cestu, čistiti cestovni pojas od lakozapaljivih tvari, odnosno onih tvari koje bi mogle izazvati požar ili omogućiti/olakšati njegovo širenje
5. Mjesni odbori uz sudjelovanje vatrogasne zajednice i članova udruga dobrovoljnih vatrogasaca moraju organizirati osposobljavanje pučanstva za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, dojavu požara, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom.
6. Vatrogasne postrojbe gradova, općinskih središta i manjih mjesta dužne su:
a. uključivati se u sve akcije na provođenju preventivnih mjera zaštite od požara na cijelom području
21
b. redovito održavati uređaje i opremu za gašenje požara, a oštećene dijelove zamjenjivati novima
c. u cilju spremnosti za gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom organizirati i izvesti dovoljan broj vatrogasnih vježbi.
7. Vlasnici i korisnici naftovoda, plinovoda, skladišta i pretakališta zapaljivih tekućina, postaja za opskrbu motornih vozila gorivom: Industrija nafte INA Zagreb SD INA-Trgovina Zagreb, Sektor trgovine na malo, Poslovna jedinica Vinkovci i Sektor proizvodnje nafte i plina, Jadranski naftovod d.d. Zagreb, Plinacro, Plinara Istočne Slavonije i drugi distrubuteri plina moraju se u svemu pridržavati propisa za prijevoz i pretakanje zapaljivih tekućina i plinova. Obvezno vršti uzemljenje autocisterne i vagon cisterni za vrijeme pretakanja, te redovito obavljati kontrolno ispitivanje aparata za početno gašenje požara, instalacija u “Ex” izvedbi i uređaja za pretakanje upaljivih tekućina i plinova. Vlasnici i distributeri prirodnog plina i nafte moraju evidentirati redovito vršenje nadzora trase plinovoda i naftovoda, mjerno-redukcijskih stanica, distributivno-redukcijskih i blokadnih stanica.
8. JP Hrvatske željeznice Zagreb dužne su, uz prometne pravce koji prolaze kroz područje visoke ugroženosti, te one koje su od posebnog značaja, evidentirati provedbu sljedećih aktivnosti:
a. tretirati, odnosno čistiti pružni pojas od lakozapaljivih tvari, odnosno tvari koje bi mogle izazvati požar i omogućiti njegovo širenje
b. kod prijevoza zapaljivih tekućina, plinova i drugih opasnih tvari u vagon cisternama, kao i u teretnim vagonima, u svemu se mora pridržavati propisanih uvjeta iz zakona o prijevozu opasnih tvari
c. voditi računa da zapaljivi teret, odnosno opasne tvari, ne ostaju bez nadzora d. rukovanje s istima dopustiti samo zaposlenicima koji su za to prošli propisanu obuku i o
tome posjeduju potrebne dokaze.
9. HEP Zagreb treba na području Županije provoditi mjere prevencije od požara evidentirati obavljanje sljedećih aktivnosti:
a. Redovno nadzirati trase dalekovoda i prolaze kroz dijelove s povišenom opasnosti od požara te poduzimati mjere da se spriječi nastanak požara
b. Programirano obavljati nadzor nad zaštitom od požara transformatorskih stanica i potrebne zahvate održavanja ispravnosti kao što su:
- pregled ispravnosti požarnih i zaštitnih sredstava, te ploča upozorenja, - vizualni pregled ispravnosti visokonaponskih aparata, - provjera ispravnosti telefona i radio veza, - pregled razine ulja u svim konzervatorima energetskih transformatora, - kontrola temperature transformatora, - pregled razine ulja u prekidačima 35 kV i 10 kV, - pregled ispravnosti svih rastalnih osigurača, - pregled uklopnog stanja svih automatskih osigurača, - kontrola ispravnosti svjetlosne i zvučne signalizacije, - kontrola ispravnosti rasvjete prostorija i kruga trafostanice, - prohodnost požarnog puta unutar kruga trafostanice, - mogućnost prilaza aparatima za gašenje, - pregled razine ulja u mjernim transformatorima.
- jedanput godišnje obavlja se detaljan pregled i ispitivanje gromobranske instalacije.
10. Distributeri vode koji u slučaju požara preko hidrantske mreže osiguravaju vodu za gašenje
trebaju: a. Redovno održavati i kontrolirati stanje hidranata i hidrantske mreže te otkloniti uočene
nedostatke, b. Redovito ispirati vanjske hidrantske mreže prema potrebi, jedan do dva puta godišnje, u cilju
onemogućavanja zamuljenja i začepljenja hidranata, kako bi hidrantska mreža bila uvijek u funkciji za gašenje požara.
c. Ispitati hidrantsku mrežu sukladno propisima.
22
B/ Tehničke mjere
1. Distributeri vode na području Županije trebaju: a. Obaviti geodetsko snimanje hidrantskih mreža s položajima vanjskih nadzemnih i
podzemnih hidranata i ucrtati u situacijski plan naselja i dostaviti na korištenje gradskim, općinskim i mjesnim vatrogasnim postrojbama;
b. U mjestima s vanjskom hidrantskom mrežom potrebno ju je dovesti u funkciju: - ugraditi nadzemni umjesto podzemnih hidranata koji se ne nalaze na cestovnoj
prometnici, postupno prema mogućnostima jedinice lokalne samouprave i uprave i kod rekonstrukcije mjesne vodovodne mreže
- vanjske podzemne hidrante koji se ne mogu naći jer su pokriveni zemljom, kamenom, betonom ili nekim drugim materijalom, potrebno je otkopati i osigurati njihovu funkciju za gašenje požara
- u ulicama gdje je razmak između vanjskih hidranata veći od 150 m potrebno je ugraditi nadzemne hidrante na propisani razmak
- podzemne hidrante vidljivo označiti na obližnjoj građevini, ili postaviti čelični ili betonski stupić kod sa natpisnim pločicama s oznakama udaljenosti od oznake.
c. U naseljima gdje nisu izvedene hidrantske mreže potrebno je izvesti vanjsku hidrantsku mrežu u skladu s propisima.
2. Vatrogasne postrojbe na području Županije opremiti nedostajućom opremom u skladu s
propisima, a vatrogasce osposobiti sukladno propisima i uvjetima rada.
3. Riješiti problematiku odlaganja otpada na području cijele Županije, a dok se to ne riješi na postojećim odlagalištima treba:
a. osigurati primjenu strojeva i opreme za razastiranje i sabijanje komunalnog otpada, kako bi se odIagalište ravnomjerno koristilo uz povećanje mogućnosti prihvata veće količine otpada
b. zaštititi od zagađenja tla, podzemnih i površinskih voda i zraka c. osigurati sanitarno-epidemiološku sigurnost za zaposlenike i ostale građane (stanovnike okolnog
područja i prolaznike); zbog velike količine štakora na odIaga1ištu, povremeno provesti deratizaciju zbog sprečavanja razmnožavanja tih glodavaca
d. U cilju sprečavanja nastajanja i gašenja požara i/ili eksplozije potrebno je provoditi sljedeće: - preporučljiva visina slojeva zbijenog otpada je max. 3,0 m, kako bi se omogućilo
pravodobno izlaženje nastalih plinova; svaki takav sloj nakon ravnanja i zbijanja otpada treba prekriti slojem negorivog materijala (zemljom, ciglarskom šutom, glinom i sl.) debljine 15 do 30 cm, a debljina završnog sloja je min 0,70 m
- čvrsti otpad odlagati površinski u slojevima 0,2 do 0,3 m i zbijati ih kompaktorom do visine 2,5 m ili u rovovima
- kod odlaganja otpada u više razina (terasasto) svaka terasa se može završiti vlastitom branom visine 4-5 m
- na temelju izvršene procjene, treba izvesti sustav za otplinjavanje - na odlagalištu otpada je potrebno osigurati suvremene strojeve i opremu kao što
je buldožer, utovarivač i kompaktor za pravilan rad pri odlaganju otpada, za gašenje i sprečavanje proširenja mogućeg požara
- izvesti vanjsku hidrantsku mrežu za gašenje požara s potrebnom opremom - organizirati dežurstvo radi nadzora odlagališta otpada, a naročito izvan radnog
vremena i neradnim danima - kod nastajanja požara na od1agalištu potrebno je otpad u neposrednoj blizini
požarom zahvaćenog dijela buldožerom ili nekim drugim građevinskih strojem razgrtati, a okolinu požarišta nasipati negorivim materijalom i polijevati vodom.
4. Opremiti vatrogasne postrojbe sukladno procjenama ugroženosti od požara i tehnoloških
eksplozija na područjima općina i gradova. 1.1.3.2. Suša Suša, kao vjerni pratitelj čovječanstva, nanosila je u prošlosti (a i sada nanosi)
neprocjenjive štete.
23
Kako za pojavu i intenzitet suše, osim narušavanja sustava prevladavajućih zračnih strujanja velikih razmjera (opće cirkulacije atmosfere), veliki značaj imaju lokalni čimbenici (oborinski režim, intenzitet isparavanja zemljišta, osobine i stanje zemljišta i biljnog pokrivača, razina podzemnih voda), to su moguće opasnosti i prijetnje razlikuju od područja do područja.
Za prikaz godišnjeg hoda broja dana bez oborine na području Vukovarsko-
srijemske županije analizirani su podaci s glavne meteorološke postaje Gradište. MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD
BROJ DANA BEZ OBORINE SRED 23.2 22.0 21.9 18.3 19.1 18.4 21.7 22.7 19.9 20.9 19.7 21.4 248.9 ST.Dev. 3.6 2.2 3.1 3.2 3.4 3.2 3.6 2.9 4.6 4.1 3.7 4.3 13.4 MIN 17 18 16 13 13 10 16 19 13 13 12 14 227 MAKS 30 27 28 25 24 25 28 28 27 30 26 27 271
Godišnji hod broja dana bez oborina za meteorološku postaju Gradište Izvor: Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske
Na području glavne meteorološke postaje Gradišta u prosjeku godišnje ima oko
249 bezoborinskih dana. Prosječno odstupanje od te srednje vrijednosti iznosi 13 dana. Srednji broj dana bez oborine najmanji je u travnju i lipnju (oko 18 dana mjesečno), kada ima više oborine zbog češće prisutnih ciklona, odnosno s njima u vezi hladnih fronti. Najveći srednji broj dana bez oborine je u siječnju i kolovozu (oko 23 dana mjesečno).
Vrijednost standardne devijacije, koja predstavlja prosječno odstupanje od srednjaka, najveća je u rujnu (oko pet dana), tj. srednji mjesečni broj dana bez oborine u tom mjesecu se od godine do godine više razlikuje nego u ostalim mjesecima.
U analiziranom 20-godišnjem razdoblju na području Gradišta najveći broj dana bez
oborine najčešće je bio u prosincu (27% slučajeva), u siječnju (21% slučajeva) te rujnu (13% slučajeva). Najsušniji mjeseci u razmatranom razdoblju bili su siječanj 1992. i listopad 1995. koji su gotovo cijeli bili bez oborine (30 dana). U analiziranom 20-godišnjem razdoblju najmanji broj dana bez oborine najčešće su imali rujan (25% slučajeva) te proljetni mjeseci travanj i svibanj (15% slučajeva). Najmanji mjesečni broj dana bez oborine bio je u lipnju 1985. godine kada je bilo samo 10 takvih dana.
Suša je elementarna nepogoda koja najčešće pogađa područje Vukovarsko-
srijemske županije od svih prirodnih katastrofa. S obzirom na ravničarski teren Vukovarsko-srijemske županije, s malim prostornim
varijacijama nadmorske visine, opisana razdioba srednjeg broja dana bez oborine na području Gradišta može se očekivati i na prostoru cijele Županije. Rizik za pojavu suše obzirom na mjesečnu učestalost bezoborinskih dana podjednak je od srpnja do ožujka (prosječno 20-23 dana).
U uvjetima suše, tj. dužeg nedostatka oborina, visoke temperature i niske vlage
zraka, ubrzalo bi se isparavanje vode iz zemljišta i biljaka, što bi vodilo postupnom isušivanju zemljišta, najprije površinskih slojeva, a kasnije i dubljih gdje se nalazi korijenje biljaka.
Kritični mjeseci za pojavu suša su od svibnja do kolovoza u kom periodu bude i do
90 sušnih dana. Njihov broj varira i isti uvjetuje duljinu sušnog perioda, a njihovo prosječno trajanje je oko 40 dana.
24
Iako je bilo znatno više sušnih perioda, različitih vremenskih trajanja, na području Županije proglašene su samo tri elementarne nepogode radi suše (s ledotučom).
GODINA VRSTA
ELEMENTARNE NEPOGODE
ZAHVAĆENO PODRUČJE POSLJEDICE
PROCJENA ŠTETE
(U KUNAMA) 2000. Suša i ledotuča Vukovarsko-srijemska
županija Štete u
poljoprivredi
123.720.477,00 2003. Suša 218.292.668,20
2007. Suša i ledotuča Cerna, Bošnjaci,
Markušica, Tordinci, Drenovci i Vrbanja
231.802.156,41
2008 Ledotuča Bošnjaci 2.179.146,90 U K U P N O 573.815.301,61
Izvor: Povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda Vukovarsko-srijemske županije
Prema iskustvenim podacima, za proteklih deset godina, kada su proglašene
samo dvije narečene elementarne nepogode radi suše, za očekivati je da će se trend nastaviti i u narednom periodu.
Direktnih posljedica po stanovništvo, u smislu mogućeg povređivanja i oštećenja i uništenja osobne imovine, ne bi bilo od suše, a gubici, prouzročeni sušom, nastali umanjenim prihodima na poljoprivrednim površinama, većini obitelji (oko 50 %) u seoskim sredinama, kakvih je preko 90% u Županiji, bi direktno značilo smanjenje kućnog budžeta, a samim tim i kvaliteta života.
Od vremenskog trajanja suše, ovisio bi i broj ugroženog stanovništva jer bi se produljenjem njezinog trajanja i broj ugroženih uvećavao. Dobra prometna povezanost unutar Županije, te Županije sa susjednim županijama i ostatkom države, omogućuje dostavu pomoći i suša ne bi predstavljala nikakvu prepreku tome.
Posljedice suše kao elementarne nepogode, koja je najučestalija na području Županije, se mogu negativno odraziti na infrastrukturu iste u dijelu koji se odnosi na opskrbu stanovništva hranom i vodom, dok nema utjecaja na ostale segmente infrastrukture ili je isti zanemariv.
1.1.3.2.1. Mjere zaštite Prosječna godišnja šteta od suše, u odnosu na ukupnu štetu od elementarnih
nepogoda, iznosi više od 35%, ali poduzimanje preventivnih mjera može se planirati Prostornim planom samo kao izgradnja sustava za navodnjavanje poljoprivrednog područja ugroženog sušom čime bi se u mnogome umanjile štete.
U borbi protiv suše, do koje dolazi uslijed narušavanja sustava prevladavajućih
zračnih strujanja velikih razmjera, a na lokalnoj razini uslijed oborinskog režima, intenziteta isparavanja zemljišta, osobine i stanja zemljišta i biljnog pokrivača, razine podzemnih voda i sl., kao mjere zaštite, primjenjuju se:
1. selektivno-genetička metoda koja ima za cilj stvaranje sorti biljaka otpornih na sušu ili se lako
obnavljaju od posljedica iste, tj. ekonomično troše vodu na isparavanje; 2. geografsko rajoniziranje koje predstavlja odabir područja povoljnih za uzgoj različitih biljaka
s obzirom na učestalost, trajanje i vjerojatnost pojave suše određenog intenziteta; 3. agrotehničke mjere kojima se povećava opskrba biljaka vlagom, a u iste spada:
- navodnjavanje (poboljšanje vodnog režima zemljišta), - ispravna obrada zemljišta (unošenjem kalcija ili humusa zadržava se vlaga i
sprječava njezin suvišni gubitak iz tla) - vjetrozaštitni šumski pojasevi (smanjuju brzinu vjetra i ujedno gubitak vode
isparavanjem, te povećavaju vlagu zemljišta i zraka, a zimi sprječavaju odnošenje snijega),
25
- zadržavanje snijega se postiže izgradnjom različitih umjetnih pregrada, nasipa od snijega, vjetrozaštitnih šumskih pojaseva od biljaka visokostablašica (kukuruz, suncokret),
1.1.3.3. Tuča Iako je tuča, u usporedbi s drugim atmosferskim pojavama, vrlo rijetka na području
Županije, ista je, uz sušu, najvjerojatnija. Glavna karakteristika tuče je nepravilnost u pojavljivanju tako da može proći i
nekoliko godina da je na jednom mjestu nema, a zatim je jedne godine bude na pretek. U 60% slučajeva tuča u našim krajevima pada poslije podne (između 14 i 18 sati) u trajanju od jedne do pet minuta, a u izuzetnim slučajevima i do pola sata kao svibnja 2002. godine (uz olujno nevrijeme).
Bez obzira što područje na kojem pada tuča najčešće ima oblik vrpce, pruge nejednake širine 1-2 km i duljine 15-22 km., ona je moguća na čitavom području Vukovarsko-srijemske županije.
Padanje tuče obično je praćeno jakom i dugotrajnom grmljavinom, često pljuskovima kiše, pojačanim vjetrom i ne događa se nikad pri temperaturi zraka nižoj od 0ºC. Zbog kratkog vremenskog trajanja padanja tuče (najviše do 30-ak minuta), ne bi došlo do značajnijeg i dužeg prekida uobičajenog načina života. Optimizam se bazira na osnovu iskustvenih podataka za proteklo razdoblje od desetak godina, u kome tuča nije prelazila veličinu lješnjaka.
Radarski centar Gradište pokriva područje Vukovarsko-srijemske županije na
kojem se 2003. godine nalazilo 28 lansirnih postaja za obranu od tuče. Sve postaje raspolažu s prizemnim generatorima, a od ove godine njih 9 imaju i rakete.
BROJ DANA S TUČOM
MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 1 12 GOD. SRED 0.1 0.0 0.1 0.3 0.2 0.2 0.2 0.2 0.1 0.0 0.2 0.0 1.2 ST.Dev. 0.3 0.0 02 0.6 0.4 0.4 0.5 0.4 0.2 0.0 0.5 0.0 1.0 MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 MAKS 1 0 1 2 1 1 2 1 1 0 2 0 4
Godišnji hod broja dana s tučom za meteorološku postaju Gradište Izvor: Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske Za Vukovarsko-srijemsku županiju analizirano je 16 lansirnih postaja koje su imale
kontinuirani niz podataka s tom pojavom. Na promatranom području u prosjeku najveći broj dana s tučom i/ili sugradicom za
vrijeme sezone obrane od tuče zabilježen je na tri područja. Na jugozapadnom dijelu Županije to je područje između Gradišta, Županje i Babine Grede, a na južnom dijelu područje između Vrbanje i Soljana. Treće područje nalazi se u središtu Županije oko sela Srijemske Laze.
Najkritičniji mjeseci za pojavu tuče su od travnja do kolovoza jer se tada stječu
najpovoljniji uvjeti za nastanak tuče (miješanje toplog i hladnog zraka). Na meteorološkoj postaji Gradište srednji godišnji broj dana s krutom oborinom iznosi 1.2 dana. U prosjeku najviše takvih dana javlja se u travnju 0.3 dana dok je srednji broj dana u ostalim mjesecima između 0.1 i 0.2 dana. U veljači, listopadu i prosincu nije zabilježen ni jedan dan s krutom oborinom.
26
Štete od tuče, čija visina ovisi o intenzitetu, trajanju i veličini zrna tuče, mogu se znatno smanjiti, a u nekim slučajevima i posve otkloniti, dobro definiranim, organiziranim i provođenim sustavom protugradne obrane čije ustrojstvo je u planu za područje cijele Županije.
VELIČINA ZRNA PROMJER ZRNA (u mm)
od do zrno pšenice - 3 zrno graška 4 8 zrno graha 9 12 lješnjak 13 20 orah 21 30 golublje jaje 31 35 kokošje jaje 36 50
Procjenjujemo da tuča ne bi izazvala veća oštećenja niti uništenja osobne imovine.
Posljedice tuče po infrastrukturu Županije prvenstveno bi ovisile o njezinom trajanju, intenzitetu i veličini zrna.
Tuča bi prouzročila najveće štete na poljoprivrednim kulturama nanoseći biljkama
mehanička oštećenja lisne površine i reprodukcijskih organa (što bi izravno utjecalo na smanjenje ili izostajanje prinosa), te voćarstvu, vinogradarstvu i šumarstvu.
Prostorna karta indeksa ugroženosti od tuče branjenog područja Vukovarsko-srijemske županije
u razdoblju 1981-2000. Izvor: Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske
Tuča na području Županije je neovisna o bilo kom elementu mikro-područja, tj.
njezino pojavljivanje nije uvjetovano veličinom područja, reljefom niti geografskim položajem unutar regije. Isto tako, posljedice izazvane tučom ne umnožavaju niti prouzroče opasnosti od drugih elementarnih nepogoda. Jedina izravna opasnost od tuče, koja umnožava druge opasnosti, su pomanjkanje hrane izazvano umanjenjem prihoda i oštećenja na građevinskim objektima (koja iziskuju popravke).
27
Povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda Vukovarsko-srijemske županije redovito prati i procjenjuje sve štete nastale djelovanjem istih, te svoje procjene proslijeđuju nadležnima na daljnje postupanje.
GODINA VRSTA
ELEMENTARNE NEPOGODE
ZAHVAĆENO PODRUČJE POSLJEDICE PROCJENA
ŠTETE (U KUNAMA)
1997. Ledotuča Vukovarsko-srijemska županija
Štete u poljoprivredi
97.978.284,00
1998. Ledotuča i pijavica Drenovci, Vrbanja, Gunja, Tompojevci 35.122.670,40
1999. Ledotuča Županja, S.Mikanovci,
Vođinci, Ivankovo, Bošnjaci, Markušica, Jarmina, Tordinci,
7.670.904,96
2000. Ledotuča i suša
Vukovarsko-srijemska županija
123.720.477,00
2002. Ledotuča i mraz 59.359.162,09 2004. Ledotuča 60.136.540,05
2005. Ledotuča i izmrzavanje 146.843.005,20
U K U P N O 530.831.043,70 Izvor: Povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda Vukovarsko-srijemske županije 1.1.3.3.1. Mjere zaštite Jedinice lokalne i regionalne samouprave, kada je riječ o mjerama obrane od
tuče, u svojim dokumentima prostornog uređenja, trebaju se pridržavati Zakona o sustavu obrane od tuče iz 2001. godine.
Istim Zakonom, branjeno područje od tuče je cijeli teritorij Republike Hrvatske, a proširenje u odnosu na važeće prioritete određuje Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva s lokalnom samoupravom.
Preventivne mjere obrane od tuče su svrstane u tri skupine, a iste obuhvaćaju
sljedeće poslove: A/ Poslovi istraživanja: 1. izrada planskih i programskih dokumenata vezanih uz istraživanje 2. analiza meteoroloških, novčanih i ekoloških podataka te sagledavanje posljedica djelovanja
obrane od tuče 3. utvrđivanje učinkovitosti i isplativosti obrane od tuče provodit će se prema znanstveno-
statističkim pokazateljima i pravilima struke 4. utvrđivanje utjecaja obrane od tuče na okoliš 5. razvoj metoda i tehnologije rada obrane od tuče. B/ Poslovi operativne obrane: 1. izrada planskih i programskih dokumenata vezanih uz operativnu obranu od tuče 2. izrada uputa o radu na radarskom centru i postajama obrane od tuče 3. prognoziranje vjerojatnosti pojave tuče, te satelitsko i radarsko praćenje olujnih oblaka 4. određivanje tučoopasnosti olujnih oblaka, te načina izravnog djelovanja na tučonosne oblake 5. provođenje meteoroloških motrenja za potrebe obrane od tuče 6. prikupljanje podataka za potrebe ocjene učinkovitosti i isplativosti obrane od tuče te njezinog
utjecaja na okoliš 7. pohrana podataka o djelovanju obrane od tuče 8. osiguranje jedinstvenosti sustava obrane od tuče u stručnom, metodološkom i tehničkom
pogledu
28
9. suradnja između nositelja obrane od tuče i sudionika provođenja obrane od tuče
10. usklađivanje djelovanja sustava obrane od tuče s Hrvatskom kontrolom zračne plovidbe d.o.o., 11. uporaba satelitskih podataka i radarskog sustava te provođenje radarskog mjerenja za potrebe
vrlo kratkoročne vremenske prognoze 12. održavanje i opremanje radarskih centara i postaja sa sredstvima rada i djelovanja 13. poslovi vezani uz zaštitu ljudi i imovine 14. poslovi određeni Zakonom o obrani.
C/ Poslovi istraživanja opravdanosti djelovanja obrane od tuče provest će se
u skladu sa Zakonom o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti, a narečene poslove obavlja Državni hidrometeorološki zavod čije su sastavnice:
Radarski centar koji obavlja sljedeće poslove: 1. pomoću radara otkriva i prati tučonosne oblake, određuje stupanj njihove tučoopasnosti i način
djelovanja na njih 2. određuje elemente za djelovanje obrane od tuče po načinu i vrsti, jakosti, prostoru i vremenu, 3. prije ispaljivanja raketa pribavlja odobrenje Hrvatske kontrole zračne plovidbe d.o.o., u skladu s
propisima 4. prikuplja i dostavlja podatke te opisuje tijek obrane od tuče i meteorološke pojave vezane uz
obranu od tuče, te utjecaj obrane na okoliš 5. prikuplja i dostavlja podatke o štetama vezanim uz obranu od tuče 6. prikuplja, analizira i pohranjuje nemeteorološke podatke o djelovanju obrane od tuče, 7. organizira rad i opskrbu lansirnih i generatorskih postaja tehničkim sredstvima te upravlja djelova-
njem istih. Lansirna i generatorska postaja koja obavlja sljedeće poslove: 1. djelovanja tehničkim sredstvima prema naređenju nadležnoga radarskog centra o čijem izvršenju
izvješćuje taj centar 2. obavlja meteorološka motrenja vezana uz obranu od tuče i o njima izvješćuje radarski centar 3. obavlja poslove koji su joj dani u nadležnost Zakonom o obrani.
1.1.3.4. Oluja i orkansko nevrijeme
Nevrijeme, kao kompleksna vremenska pojava, manifestira se jakim oborinama
(često u obliku pljuskova), olujnim ili orkanskim vjetrom, a nerijetko i tučom. Za nevrijeme je karakteristična njegova prostorna i vremenska ograničenost (po pravilu zahvaća mala područja i kratko traje), te velika intenzivnost.
JAČINA VRSTA DJELOVANJE KOJE VJETAR PROIZVODI m/sek km/h 1 2 3 4 5 0 Tišina Potpuno tiho, dim se diže uspravno 0,0 0
1 Vjetrić Lahor Pravac vjetra se primjećuje samo po kretanju dima, ali ne i po vjetrokazu 0,9 3
2 Povjetarac, vrlo slab vjetar
Osjeća se vjetar na licu, lišće šušti, pokreće zastave, pomjera vjetrokaz, zatalasa površinu stajaće vode 2,4 9
3 Slab vjetar Lišće i grančice u neprekidnom kretanju, razvijaju se zastave, stvaraju se manji valovi na stajaćoj vodi 4,4 16
4 Umjeren vjetar Podiže prašinu i komadiće papira sa zemlje, pokreće grane i stvara izrazite valove na stajaćim vodama 6,77 24,4
5 Umjereno jak vjetar
Mijenja lisnato drveće, počinje se klatiti, pokreće zastave, baca valove na stajaćim vodama 9,2 34
6 Jak vjetar Pokreće velike grane, telefonske žice bruje, čuju se šumovi iznad i pored kuća i drugih čvrstih predmeta, otvoreni kišobrani se teško drže
12,3 44
29
1 2 3 4 5
7 Olujni vjetar Ljuljaju se cijela stabla, kretnje u suprotnom pravcu vjetra su otežane, na stajaćim vodama baca velike zapjenušane valove
15,5 55
8 Oluja Lome se grane na drvećima, znatno otežava hod na slobodnom prostoru 18,9 68
9 Jaka oluja Prouzrokuje manje kvarove na kućama, ruše se dimnjaci i padaju crijepovi s krovova 22,6 82
10 Žestoka oluja Lomi drveće ili ih čupa s korijenom, pričinjava znatne štete na zgradama 25,4 96
11 Orkan Prouzrokuje velika oštećenja i rušenja krovova 30,5 110 12 Vihor Ima uništavajuće djelovanje 34,8 125
Jačina vjetra procjenjuje se vizualno prema učincima vjetra na predmetima u
prirodi u tri klimatološka termina (7, 14 i 21 sat) i izražava se u stupnjevima Beaufortove ljestvice. Ona sadrži od 0 do 12 Bf (bofora) kojima su pridružene odgovarajuće srednje brzine vjetra.
BEAUFORTI (BF) NAZIV RAZRED BRZINE (M/S)
0 tišina 0.0-0.2 1 lagan povjetarac 0.3-1.5 2 povjetarac 1.6-3.3 3 slab vjetar 3.4-5.4 4 umjeren vjetar 5.5-7.9 5 umjereno jak vjetar 8.0-10.7 6 jak vjetar 10.8-13.8 7 vrlo jak vjetar 13.9-17.1 8 olujan vjetar 17.2-20.7 9 oluja 20.8-24.4
10 jaka oluja 24.5-28.4 11 orkanski vjetar 28.5-32.6 12 orkan 32.7-36.9
Beaufortova ljestvica (brzina vjetra iz m/s se pretvara množenjem vrijednosti brzine sa 3,6) Izvor: Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske
Usamljeni slučajevi pojavljivanja ovakvih vjetrova (praćen tučom), dva puta
(svibanj 2002. i travanj-svibanj 2008. godine) za razdoblje posljednjih 10 godina i to na užem području županije (općine Bogdanovci, Borovo, Lovas, Negoslavci, Stari Jankovci, Tompojevci i Tovarnik i grad Ilok ), te području Vukovara (Borovo naselje) i Vinkovaca (oko bolnice), je potvrda o netipičnosti oluja i orkanskih nevremena za područje županije Vukovarsko-srijemske u cjelini.
BROJ DANA S JAKIM VJETROM SRED 1.2 0.7 1.2 1.0 1.1 0.6 1.0 0.5 0.4 0.5 0.3 0.7 8.9 ST.Dev 1.2 0.9 1.9 0.9 1.2 0.9 1.2 0.8 0.6 0.7 0.7 1.0 4.6 MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 MAKS 3 3 8 2 4 3 3 3 2 2 2 3 19
BROJ DANA S OLUJNIM VJETROM SRED 0.1 0.0 0.1 0.1 0.0 0.1 0.2 0.1 0.0 0.1 0.0 0.1 0.7 ST.Dev 0.4 0.0 0.2 0.2 0.0 0.3 0.4 0.2 0.0 0.3 0.0 0.2 0.9 MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 MAKS 2 0 1 1 0 1 1 1 0 1 0 1 3
30
MAKSIMALNI UDARI VJETRA (m/s)
MAKS 1995- 2005.
18.0 19.1 17.8 22.7 21.4 23.4 23.9 22.3 18.3 22.9 25.2 18.4 25.2
N NNE S SW NW NW WSW NE NW NNW N WNW N Godišnji hod broja dana s jakim i olujnim vjetrom za meteorološku postaju Gradište
Izvor: Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske
Jak vjetar i orkansko navrijeme obično prati prekomjerna količina oborina, što je na području Vukovarsko-srijemske županije zabilježeno u dva navrata u posljednjih 10 godina.
GODINA VRSTA
ELEMENTARNE NEPOGODE
ZAHVAĆENO PODRUČJE POSLJEDICE
PROCJENA ŠTETE
(U KUNAMA) 2001. Prekomjerna
količina oborina Vukovarsko-srijemska
županija Štete u
poljoprivredi 52.143.551,74
2006. 53.003.630,76 UKUPNO: 105.147.182,50
Izvor: Povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda Vukovarsko-srijemske županije
1.1.3.4.1. Mjere zaštite Vjetar olujne i orkanske jačine nije karakterističan za područje naše Županije, a
moguće pojavljivanje u našim krajevima, samo u kratkim i priličnom nepravilnim vremenskim intervalima (što mu je glavna karakteristika) nanijelo bi velike štete svojim rušilačkim djelovanjem građevinarstvu, elektroprivredi, poljoprivredi, prometu i dr., te je stoga potrebno u dokumentima prostornog uređenja precizirati mjere zaštite:
- u građevinarstvu gradnjom takvih zgrada za stanovanje i drugih građevnih i industrijskih
objekata koji će svojom konstrukcijom (poglavito krovovi – ploče ili crijep koji se pričvršćuje za podlogu) onemogućiti rušenje;
- pri projektiranju i gradnji objekata vodite računa o mogućem učinku najjačih zabilježenih vjetrova na vašem području i gradite u skladu s građevinarskim zahtjevima za takve uvjete;
- držite u pričuvi jače najlonske folije ili cerade, letve i čavle za privremenu sanaciju oštećenja na krovu ili za prekrivanje razbijenih prozorskih stakala;
- provjeravati da li uz kuću ili drugi objekt ne raste slabo ukorijenjeno ili trulo stablo koje bi vjetar mogao srušiti ili mu lomiti grane;
- pronađite siguran, od vjetra i valova zaklonjen vez, za svoje plovilo ili ga izvucite na suho; - čistiti krovne oluke, dvorišne slivnike i internu kanalizaciju kako bi se osiguralo nesmetano
otjecanje oborinskih voda u slučaju olujnog nevremena; - u prometu zabranom prometa, te postavljanjem posebnih zaštitnih kamenih zidova i znakova
upozorenja na jak bočni vjetar; - u elektroprivredi i HPT prometu postavljanjem takvih nosača električnih i telefonskih vodova
(betonskih, čvrstih metalnih konstrukcija) koji će onemogućiti rušenje istih, a time i kidanje narečenih vodova;
- u poljoprivredi i šumarstvu selektiranjem najpodesnijih biljnih vrsta koje će odolijevati polijeganju, osipanju zrna iz klasa, prijelomu stabljike, kidanju cvjetova, otresanju plodova, lomu grana i cijelih stabala voćaka i različitog šumskog drveća;
1.1.3.5. Pijavica
U vrlo nestabilnoj atmosferi, nerijetko u izravnoj ili posrednoj vezi s prodorima hladnog zraka i pri još nekim dodatnim lokalnim uvjetima, moguća je pojava pijavica neobične snage koje se u obliku lijevka pružaju između oblaka i tla.
Pijavica brzo nastaje i brzo isčezava i praktično opustoši područje preko kojeg prođe. Najveća žestina razaranja ispoljava se najčešće u području duljine 2-3 km i širine do 100 metara. Inače, razorna moć pijavice potječe od velike razlike u tlaku unutar
31
njezinog lijevka i izvan njega i goleme snage vjetra na periferiji lijevka. Prilikom prijelaza pijavice preko nekog područja većina pokretnih predmeta, iščupano drveće, životinje, pa i ljudi, budu usisani i kroz lijevak dignuti na veću visinu, a zatim odbačeni nekoliko desetaka, stotina (pa čak i kilometara) daleko. Međutim, pijavice, čiji mehanizam vrtloga još nije do kraja rasvijetljen iako se zna da u središnjem dijelu vrtloga vlada nizak tlak (150-250 milibara niži nego u okolici), a jak vjetar na ivici lijevka (od 300-500 km/h), nisu karakteristične za područje Županije, te stoga ni očekivane.
Jedini slučaj pijavice zabilježen je 1998. godine na području Drenovaca, Gunje,
Tompojevaca i Vrbanje gdje je ista pričinila velike štete u poljoprivredi u iznosu od 35.122.670,40 kuna.
1.1.3.6. Klizište
Klizanje zemljišta je jedan od najčešćih suvremenih geoloških procesa koji može nastati prirodnim putem (riječnom erozijom, abrazijskim i tektonskim procesima, djelovanje podzemnih i površinskih voda) ,ili djelatnošću čovjeka (miniranja, vibracije strojeva, različiti vidovi gradnje koji mogu bitno promijeniti stabilnost kosina). Nagib kosine, u kojima se stvaraju klizišta, može biti vrlo blag (manji od 5 stupnjeva, do vrlo strm 45 stupnjeva), ali su klizišta najčešća na kosinama s nagibom od 10-30 stupnjeva.
Kako se klizišta prepoznaju prema deformacijama terena (pukotine u tlu), deformacijama na objektima (pukotine i rušenja objekata), te deformacijama na vegetaciji ("pijane šume" sa stablima nagnutima niz kosinu ili na suprotnu stranu), to možemo konstatirati da narečenih deformacija, tj. klizišta, koja imaju elemente katastrofe, nema na području Županije, niti su ista očekivana.
Izuzetak je grad Vukovar u komu postoje klizišta s obje strane ulice Stjepana
Radića, te u ulicama: Silvija Strahimira Kranjčevića, Velika skela – prema Dunavu, Ribarskoj, S. K. Miošića, Vukovarskih vitezova, I. G. Kovačića, A. Augustinčića, Šamac, Europske unije, A. Šenoe, Trg M. Gupca. Isto tako, manja klizišta se nalaze na potezu Opatovac-Ilok.
Ipak, u cilju sprječavanja eventualnih štetnih posljedica koje bi mogle nastati pojavom klizišta, izvršena je kategorizacija tla na području Županije prema stupnju stabilnosti i rajoniranje terena prema pogodnosti za gradnju.
KATEGORIJA TLA K A R A K T E R I S T I Č N I P R O F I L T L A
I Dobro zbijeno i tvrdo tlo debljine manje od 60 m, od stabilnih naslaga šljunka, pijeska i tvrde gline povrh čvrste geološke formacije.
II Zbijeno i polutvrdo tlo i dobro zbijeno i tvrdo tlo debljine veće od 60 m, od stabilnih naslaga šljunka, pijeska i tvrde gline povrh čvrste geološke formacije.
III Malo zbijeno i meko tlo debljine veće od 10 m, od rastresitog šljunka, srednje zbijenog pijeska i teško gnječive gline, sa slojevima ili bez slojeva pijeska ili drugog nekoherentnog materijala tla.
Izvor: Seizmološka služba RH (Prirodoslovno-matematički fakultet - Geofizički odsjek)
1.1.3.6.1. Mjere zaštite Kako bi se preduprijedile štetne posljedice prouzročene klizištima, kao mjere
zaštite, nužno je poduzeti preventivne mjere već pri razradi urbanističkih planova pojedinih područja (gradova i općina). Izradom katastra klizišta, koji obuhvata kompleksno istraživanje prirodnih uvjeta terena (reljef, seizmičnost, hidrogeološke prilike, površinske vode, prisutnost i aktivnost geoloških procesa – klizišta, jaruge,
32
bujični vodotoci), potrebno je izvršiti kategorizaciju terena prema stupnju stabilnosti i rajoniranje terena prema pogodnosti za gradnju:
- Stabilni tereni su područja s pogodnim prirodnim uvjetima i ne zahtijevaju veliki opseg radnji za
pripremu; - Nestabilni tereni se pretvaraju u zelene površine i njih treba izbjegavati kao terene za gradnju - Labilni tereni se preventivno pripremaju, da se spriječi pojava klizišta, nizom sanacijskih mjera
(obnova uništene vegetacije – zatravnjivanje i pošumljavanje, efikasna površinska i podzemna odvodnja, zabrana nekontrolirane gradnje)
Najčešće mjere za sanaciju klizišta su: - rasterećenje gornjih dijelova klizišta - opterećenje donjih dijelova - promjena oblika kosine - površinska odvodnja - izgradnja potpornih zidova - biološke zaštitne mjere 1.1.3.7. Snježne oborine
Iznimno visok snježni pokrivač u normalnim okolnostima izravna je posljedica
intenzivnih i dugotrajnih snježnih oborina. Na području Vukovarsko-srijemske županije padanje snijega može se očekivati svake godine.
MJESECI 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 ZIMA
BROJ DANA S PADANJEM SNIJEGA SRED 0.0 0.0 0.0 0.0 2.3 5.1 5.3 5.6 2.9 0.6 0.0 0.0 21.7 ST.Dev. 0.0 0.0 0.0 0.0 2.8 2.7 3.7 4.4 2.8 1.2 0.0 0.0 8.3 MIN 0 0 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 9 MAKS 0 0 0 0 9 12 13 16 8 5 0 0 41
MAKSIMALNA VISINA NOVOGA SNIJEGA (cm) MAKS 0 0 0 0 21 22 24 23 16 12 0 0 24
MAKSIMALNA VISINA SNJEŽNOG POKRIVAČA (cm) MAKS 0 0 0 0 21 32 38 39 23 12 0 0 39 MAKS-T50 38
Mjesečni i godišnji hod broja dana s padanjem snijega za meteorološku postaju Gradište Izvor: Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske
U prosjeku godišnje se može očekivati oko 22 dana s padanjem snijega i to u
razdoblju od studenog do travnja. U prosincu snijeg pada svake godine (prosječno oko 5 dana), a u siječnju i veljači rijetko izostane (1 odnosno 3 puta u 20 godina) i u prosjeku pada 5-6 dana. U tim mjesecima bilo je i 12 - 16 dana s padanjem snijega. U studenom i ožujku padanje snijega može se očekivati rjeđe (prosječno 2-3 dana), a zabilježeno je i 9 odnosno 8 dana. U travnju je rjeđa pojava i javlja se u 30% zima.
Maksimalne visine novog snijega izmjerene su od studenog do veljače
podjednakih visina (21 do 24 cm), dok je u ožujku maksimum iznosio 16 cm i u travnju 12 cm. Najveće visine snježnog pokrivača tijekom zime javljaju se najčešće u prosincu (7 puta u 20 godina), a zatim slijede veljača i siječanj (6 odnosno 5 puta u 20 godina). Maksimalni snježni pokrivač od 30 cm i viši izmjeren je tri puta u veljači (30, 38 i 39 cm), dva puta u siječnju (30 i 38 cm) i jednom u prosincu (32 cm). Prema procjeni ekstremnih vrijednosti, jednom u 50 godina može se očekivati snježni pokrivač od 38 cm, odnosno s vjerojatnošću 98% da neće biti premašen.
33
Obzirom na uniformnost topografskih značajki većeg dijela Vukovarsko - srijemske
županije (male promjene u nadmorskoj visini), slične snježne prilike mogu se očekivati na prostoru cijele Županije. Na obroncima Fruške gore može se očekivati nešto dulje padanje snijega (3-4 dana svakih 100 m visine) i nešto veće maksimalne visine snježnog pokrivača i to porast očekivanog maksimuma za 50-godišnji povratni period za 10 cm svakih 100 m visine. Najveći rizik od pojave snijega i maksimalnih visina novog snijega i snježnog pokrivača je u zimskim mjesecima (prosinac, siječanj i veljača), ali se njegovo javljanje može očekivati i u studenom, te ožujku i travnju.
Iako su snježne oborine u našim krajevima redovita pojava u hladnijem dijelu godine, one u najvećem broju slučajeva ne pričinjavaju veće teškoće zbog male visine snježnog pokrivača i njegovog kratkog zadržavanja na tlu.
S obzirom na utjecaj na cestovni promet, u meteorologiji je usvojeno da se padanje snijega od 10 cm ili više u tijeku 24 sata, smatra elementarnom nepogodom za koju su vezane mnoge nevolje kao što su opskrba naselja različitim potrepštinama, pružanje zdravstvene pomoći, gubici trgovinskih radnih organizacija i dr.
Osim toga, obilne snježne oborine mogu prouzročiti velike štete na krovnim konstrukcijama različitih građevina, u elektroprivredi i poštansko-telegrafskom prometu, te šumskom gospodarstvu.
U cilju sprječavanja štetnih posljedica, koje mogu prouzročiti obilne snježne oborine, iako iste (prema iskustvenim podacima za proteklo desetljeće) nisu karakteristične za područje Županije, provode se preventivne mjere zaštite na građevinskim objektima pravilnim projektiranjem njihovih krovnih konstrukcija.
Isto tako, kontinuiranim praćenjem vremenskih prognoza kojima se najavljuju velike snježne oborine, te izradom sinoptičkih karata na osnovu istih, moguće su pravovremene pripreme za prevladavanje eventualnih snježnih nepogoda.
1.1.3.7.1. Mjere zaštite Preventivne mjere zaštite od velikih snježnih oborina, a što je potrebno unijeti u
dokumente prostornog uređenja, odnose se prije svega na zaštitu građevnih objekata njihovim pravilnim projektiranjem (poglavito krovne konstrukcije), a ostale mjere zaštite su:
- propisati kad je potrebno čistiti snijeg sa krovova (pri kojim visinama snijega); - vlasnici ili korisnici stambenog ili poslovnog prostora dužni su redovito i pravovremeno održavati čistim od
snijega i poledice pločnike ispred i pristupne putove do svog objekta - pravodobno, a na osnovu vremenske prognoze, provesti najveći mogući stupanj pripravnosti
ljudstva i materijalnih sredstava nadležnih komunalnih i drugih službi; - «zasijavanje» oblačnih sustava različitim kemijskim tvarima koje utječu na preraspodjelu
snježnih oborina tj. na umjetan način izazvati da snježne oborine padnu ispred ili iza područja gdje bi mogle prouzročiti najveće štete;
- redovito čišćenje i otresanje snijega i leda s visokih objekata (električni i poštanski vodovi, voćke) i prometnih površina;
- temeljito čistiti snijeg i led sa vozila prije uključivanja u promet, uz obavezno korištenje zimske opreme na vozilu;
- na mjestima gdje su prometnice češće izložene utjecaju visokih zapuha potrebno je postaviti umjetne zapreke (snjegobrane ili šumske zaštitne pojaseve), tj. izvršiti nivelaciju terena – otkloniti male brežuljke, humke ili različite objekte;
- pravovremeni prekid prometa glede osiguranja života ljudi i sprječavanja materijalnih šteta; - čišćenje snijega mehanizacijom, a u izuzetnim okolnostima i manualnim radom.
34
1.1.3.8. Poledica Poledica, kao glatka i prozirna ledena prevlaka na predmetima ili na tlu, a nastala
smrzavanjem kapljica rosulje ili kišnih kapi, također nije očekivana pojava (dužeg vremenskog trajanja) na području Županije.
Za razliku od atmosferske poledice, koja nastaje dodirom "hladnih" i "toplih" kapljica, sekundarna poledica nastaje potpunim ili djelomičnim smrzavanjem postojeće vode, bljuzgavice ili glatkog snijega na tlu, a ovisi dijelom o meteorološkim prilikama, a dijelom o stanju na cestama (vlažnost, pokrivenost snijegom). Sekundarna poledica je prije moguća na području Županije (ali ista nema karakteristike elementarne nepogode) i ona najveće kratkotrajne probleme može pričiniti prometu, te poljoprivredi, voćarstvu, šumarstvu i elektroprivredi.
Sinoptičke situacije pri kojima se najčešće ostvaruju povoljni uvjeti za nastanak
poledice, odnosno zaleđenih kolnika, javljaju se od jeseni do proljeća. U kasnu jesen, početkom zime i u rano proljeće karakteristično je premještanje brzo pokretnih ciklonalnih i frontalnih sustava sa sjeverozapada ili jugozapada. Takvi sustavi često su praćeni naglim promjenama vremena. Pri nailasku sustava javlja se oborina i pritječe topliji zrak, a nakon prolaska sustava oborina prestaje, a temperatura se snižava. Pad temperature može dovesti do smrzavanja oborine i pojave zaleđivanja kolnika. S druge strane, u jesen i kasnoj zimi učestalo se javljaju stacionarni anticiklonalni tipovi vremena sa slabim strujanjem.
Godišnje, broj povoljnih dana za poledicu u prosjeku iznosi 35 dana, s
maksimalnim zabilježenim brojem od 53 dana 1996. godine, te minimalnim brojem od 19 dana 1989. godine.
BROJ DANA S POLEDICOM (Rd≥0.1mm i tmin5cm≤0.0°C) SRED 9.2 7.7 4.7 1.5 0.1 0.0 0.0 0.0 0.0 0.8 3.5 7.7 35.0 ST.Dev. 4.9 3.7 3.1 1.6 0.2 0.0 0.0 0.0 0.0 1.0 2.4 3.8 9.8 MIN 2 2 1 0 0 0 0 0 0 0 1 4 19 MAKS 21 16 12 7 1 0 0 0 0 3 8 16 53
Godišnji hod broja dana s poledicom za meteorološku postaju Gradište Izvor: Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske
Prosinac, siječanj i veljača su najrizičniji mjeseci za pojavu poledice, jer se tada
srednji broj povoljnih dana za razdoblje 1981.-2000. kreće između 8 i 9, a najviše takvih dana ima u siječnju koji ima i najveću varijaciju broja povoljnih dana za poledicu s godine na godinu. Maksimalni broj od 21 dan zabilježen je u siječnju 1987. godine, a najmanje 2 dana u siječnju i veljači zabilježeno je u više godina. Manje rizični mjeseci su ožujak, travanj i studeni u kojima je srednji broj dana s poledicom od 2 do 5, a zabilježeni maksimum je bio 12 dana u ožujku. U ostalim mjesecima gotovo da i nema rizika od poledice, premda su u svibnju i listopadu zabilježeni rijetki povoljni dani za poledicu s najviše takvih dana u listopadu (3).
Mjere zaštite u slučaju neposredne opasnosti sastoje se od akcija posipanja
prometnica odgovarajućim kemijskim sredstvima, solju, pijeskom (sipinom) i dr., čemu se pridaje pozornost kod nadležnih službi u Županiji.
35
1.2. Tehničko-tehnološke katastrofe
Tehničko-tehnološke katastrofe nastaju isključivo djelovanjem čovjeka, odnosno izaziva ih neposredno čovjek svojim ponašanjem i propustima u oblasti rukovanja tehnološkim procesima i općenito tehnikom i njezinim (ne)održavanjem.
Kako su na području Vukovarsko-srijemske županije, od tehničko-tehnoloških
nesreće, moguće iste u prometu, na pretakalištima, velikim spremnicima za tekuća goriva, naftovodima i plinovodu, te epidemiološka i sanitarna ugroza, to većih oštećenja materijalnih i kulturnih dobara ne bi bilo. Rjeđe su prometne nesreće takvih razmjera koje bi predstavljale pojavu koja bi po posljedicama bila ravna prirodnoj elementarnoj nepogodi, pri čemu bi bila dovedena u opasnost, osim života većeg broja ljudi, imovine većeg opsega. Međutim, ukoliko bi, na području Županije, došlo do sudara, iskliznuća, prevrtanja, pada ili potonuća bilo kog transportnog sredstva, posljedice nesreće (osim oštećenja ili uništenja samog prometala) bi bila oštećenja okolnih objekata i instalacija, te ispuštanje transportiranog materijala. U takvim slučajevima bi došlo do kontaminacije okoline, a mogući požari i eksplozije bi neminovno doveli do oštećenje i uništenja materijalnih i kulturnih dobara, te ugroze građana od opasnih tvari u blizini akcidenta. Mogući-očekivani ugroženi prostori su transportni pravci za prijevoz, skladišta, pretovar i pretakališta opasnih tvari.
Za razliku od prirodnih nesreća, čija sa ugroza okoliša očituje poglavito na biljnom i životinjskom svijetu, tehničko-tehnološke nesreće ugrožavaju (zagađuju), osim biljaka i životinja, i zrak, tlo, vodu, te narušavaju klimu.
Zagađivanje okoliša je, na direktan ili indirektan način (putem zraka, vode, tla), unošenje u okoliš raznih fizikalnih, kemijskih i bioloških agensa koji imaju ili mogu imati štetan utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi. Isto tako, u pogledu korištenja raznih kemijskih sredstava u poljoprivredi, do nezgoda većih razmjera moglo bi doći pretjeranom upotrebom neadekvatnih sredstava, te nezgodama prilikom transporta i skladištenja istih. Pored mogućeg štetnog utjecaja na samo tlo i posredno na vodotoke (Dunav, Sava, Bosut, Vuka) i podzemne vode, došlo bi do uništavanja životinjskog svijeta i trovanja ljudi.
Radioaktivni i eksplozivni otpaci, otpaci životinjskog izvora iz klaonica, istrošeno ulje i masti, otpadni muljevi i talozi iz različitih uređaja za čišćenje otpadnih voda, otpaci iz bolnica i drugih zdravstvenih ustanova, otpadne tvari od masovnog uzgoja peradi i stoke, odbačene gume transportnih vozila, istrošena motorna vozila i bijela tehnika, su opasni otpaci po okolinu i mogu djelovati na živa bića direktno preko organa za disanje, kože ili indirektno preko konzumirane hrane i vode kontaminirane takvim otpacima.
Značajnije zagađivanje okoline može nastati i neracionalnom i nekontroliranom primjenom raznih kemijskih i drugih sredstava u poljoprivrednoj proizvodnji i zaštiti šuma od štetočina. Prekomjerna uporaba neadekvatnih sredstava, te nezgode prilikom transporta i skladištenja istih, mogu štetno utjecati na tlo i posredno na vodotoke i podzemne vode uništavanjem životinjskog svijeta i trovanjem ljudi.
Okoliš naselja, posebno gradova, krcata su «divljim» smetlištima gdje je sve više površina onečišćeno nekontroliranim odlaganjem komunalnog i opasnog otpada što posebice ugrožava stanje podzemnih voda. Odlaganjem rješavanja i sanacije postojećih smetlišta i odlaganjem odluke o izgradnji nadziranih odlagališta otpada, problem se umnogostručuje i postaje teže rješiv. Međutim, označena moguća područja lokacije odlagališta su prostori vrijednog poljoprivrednog zemljišta, te prostori guste naseljenosti, što je u suprotnosti s propisanim uvjetima za lokaciju odlagališta otpada.
36
1.2.1. Tehničko-tehnološke u gospodarskim objektima U mnogim proizvodnim procesima, kao nusprodukt tehnologije, javljaju se u većoj
ili manjoj mjeri štetne tvari i otpaci u plinovitom, tekućem i krutom stanju. Dio tih nusprodukata ponovo se koristi i vraća u proces, a znatno veći dio se neškodljivo skladišti. Određene vrste štetnih i opasnih nusprodukata mogu biti opasnost do trajnog skladištenja.
Potencijalni izvori zagađivanja na razini RH su prvenstveno proizvodni objekti: - rafinerije nafte (eksplozije, izljevi većih količina nafte, požari) - tvornice aluminija i glinice (izlijevanje crvenog mulja u vodotoke) - tvornice umjetnih gnojiva (eksplozije, izlijevanje, požari, zagađivanje zraka) - tvornice otrova (izlijevanje, eksplozije, požari, zagađivanje zraka) - razni cjevovodi (naftovodi, plinovodi) i postrojenja za istraživanja i transport nafte i plina - objekti elektroenergije (nuklearne, termo i hidroelektrane) - drugi proizvodni objekti (koksare, cementare, šećerane, željezare, tvornice celuloze i papira) Pošto se na području Županije, od narečenih potencijalnih zagađivača, nalaze
samo naftovodi i cjevovodi, te tvornica šećera u Županji, stoga nema ni većih opasnosti od tehničko-tehnoloških katastrofa u gospodarskim objektima što potvrđuju iskustveni podaci za proteklo razdoblje (10 i više godina).
Zakon o kemikalijama (NN 150/05) te Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kemikalijama (NN 53/08) su temeljni propisi kojim se uređuje gospodarenje kemikalijama, postupci zaštite ljudskog zdravlja, imovine i okoliša od štetnog djelovanja kemikalija, te propisuju obvezni uvjeti i postupci koje trebaju ispunjavati pravne i fizičke osobe koje u Republici Hrvatskoj proizvode kemikalije, s njima prometuju ili ih uporabljuju. Prijevoz opasnih kemikalija definiran je Nacionalnom strategijom kemijske sigurnosti (NN br. 143/08) i Zakonom o prijevozu opasnih tvari (NN 79/07) i provedbenim propisima.
Kemijska sredstva koja koriste, skladište ili njima rukuju pravne/ fizičke osobe, u funkciji su gospodarskih djelatnosti koje dominiraju na području Županije, a to su: poljoprivreda, eksploatacija mineralnih sirovina, trgovina, usluge skladištenja i prijevoza, prehrambena industrija, komunalne usluge i drugo.
U poljoprivrednoj proizvodnji koriste se velike količine zaštitnih sredstava čija ambalaža završava u komunalnom otpadu ili se nekontrolirano spaljuje. Problem predstavlja i nedovoljna edukacija malih poljoprivrednika o korištenju pesticida i drugih sredstava za zaštitu usjeva što rezultira njihovim pretjeranim korištenjem. Kao posljedica raširene i nedovoljno stručno nadzirane uporabe sredstava za zaštitu bilja i umjetnih gnojiva u površinskim vodama na području Županije pojavljuju se nitrati i spojevi dušika u količinama većim od vrijednosti propisanih za vode II. vrste.
U segmentu komunalnih usluga koristi se klor kao dezinfekcijsko sredstvo u regionalnim i lokalnim sustavima vodoopskrbe. Klorne stanice su velika opasnost za okolno stanovništvo ukoliko dođe do istovremenog ispuštanja klora iz više spremnika.
Rashladni sustavi u pogonima za proizvodnju, preradu i skladištenje prehrambenih proizvoda (meso, riba, školjke, voće i povrće) potencijalni su izvor požara i emisije otrovnog plina (amonijak) ili tvari koje oštećuju ozonski omotač (freoni).
Na području Županije nalaze se skladišta naftnih derivata Opatovac i Vinkovci (trenutno se ne koristi), odvija se crpljenje zemnog plina i nafte (Đeletovci), te prostorom Županije prolazi naftovod JANAF. Na svim tim lokacijama u slučaju požara, eksplozije ili prolijevanja tijekom rukovanja došlo bi do ugrožavanja okolnih objekata i stanovništva, tla, vodotoka Dunava i drugih dijelova okoliša. Objekti su potencijalni izvor eksplozija i požara čiji bi doseg zahtijevao evakuaciju okolnog stanovništva.
37
Pretovar tereta u luci na Dunavu uključuje i pretovar kemikalija ( do sada nije bilo
pretovara kemikalija, osim naftnih derivata) te je potencijalni izvor onečišćenja Dunava ispiranjem rasutih i prolivenih tereta s manipulativnih površina.
Međunarodni tranzitni promet teretnih vozila koja prevoze zapaljive i opasne tvari preko teritorija Županije (BiH i Srbija) predstavlja opasnost za okoliš i naselja kroz koja prometnice prolaze, čije je razmjere teško procijeniti budući da nema sustavnog nadzora nad kretanjem vozila nakon ulaska na teritorij Županije.
Potencijalnu opasnost predstavljaju i napušteni pogoni prerađivačke industrije i velike količine zaostalih kemikalija na područjima bivših tvornica kao u slučaju tvornice kožne obuće Borovo, te stočne farme (točka 1.1.3.1. ove Procjene).
Postupanje i način reagiranja u ekološkim nesrećama propisani su planovima intervencija. U Republici Hrvatskoj planovi intervencija i operativni planovi propisani su sljedećim zakonima:
Planom intervencija kod velikih požara otvorenog prostora na teritoriju Republike Hrvatske
(NN 25/01) utvrđuju se: sudionici provedbe plana, njihov ustroj, djelokrug i nadležnost, sustav koordiniranja aktivnosti, rukovođenja i zapovijedanja akcijama gašenja velikih požara otvorenih prostora, osposobljavanje sudionika provedbe Plana, obavješćivanje javnosti o velikim požarima otvorenih prostora, te način osiguranja financijskih sredstava za provedbu Plana. Plan je strateški dokument Republike Hrvatske u intervencijama kod velikih požara otvorenog prostora.
Plan intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99, 86/99, 12/01) odnosi se na moguće ekološke
nesreće ili izvanredni događaj koji može ugroziti okoliš, te izazvati opasnost po život i zdravlje ljudi. Planom se utvrđuju vrste rizika i opasnosti, postupak i mjere za ublažavanje i uklanjanje neposrednih posljedica štetnih za okoliš, subjekti za provedbu pojedinih mjera, odgovornost i ovlaštenja u svezi s provedbom, te način usuglašavanja s interventnim mjerama koje se provode na temelju drugih zakona. Ne primjenjuje se na vojne objekte i skladišta i slučajeve radioaktivnog onečišćenja. Temelji se na sljedećim načelima utvrđenim u Zakonu o zaštiti okoliša: preventivnosti, cjelovitosti, plaćanju troškova onečišćavanja, poštivanja prava i sudjelovanja javnosti.
Državni plan za zaštitu voda (NN 8/99) donesen je radi zaštite voda i voda mora od onečišćenja s
kopna i otoka, a sadrži: a) potrebna istraživanja i ispitivanja kakvoće voda, b) kategorizaciju voda, c) mjere zaštite voda, d) mjere za slučajeve izvanrednih i iznenadnih zagađenja voda, e) plan građenja objekata i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, f) izvore i način financiranja Plana, te g) popis fizičkih i pravnih osoba zaduženih za provedbu Plana, njihova ovlaštenja i odgovornost. Državni plan za zaštitu voda između ostalog propisuje i obvezu i način izrade Operativnih planova za provedbu mjera u slučaju izvanrednih zagađenja na državnim i lokalnim vodama.
Problematika zaštite okoliša na području Vukovarsko-srijemske županije regulirana je Planom intervencija u zaštiti okoliša Vukovarsko-srijemske županije – u slučajevima ugrožavanja života i zdravlja ljudi, iznenadnog onečišćavanja tla, zraka, biljnog i životinjskog svijeta, te kulturne baštine.
Plan je donijela Skupština Vukovarsko-srijemske županije na sjednici održanoj 18. srpnja 2006. godine, a usvojen je uz prethodnu dobivenu suglasnost od strane Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
Planom se utvrđuju vrste rizika i opasnosti, postupci i mjere za ublažavanje i uklanjanje neposrednih posljedica štetnih za okoliš, subjekti za provedbu pojedinih mjera, odgovornost i ovlaštenja u svezi s provedbom, te način usuglašavanja s interventnim mjerama koje se provode na temelju drugih zakona. Za izradu Plana korišteni su podaci iz 35 Operativnih planova gospodarskih subjekata za koje je Stručno povjerenstvo, nakon otklanjanja uočenih nedostataka, izdalo rješenje o prihvaćanju istih. U Do trenutka izrade županijskog Plana niti jedna jedinica lokalne samouprave (gradovi i općine) Vukovarsko-srijemske županije nije izradila vlastiti Plan intervencija, a što je dodatno otežalo izradu županijskog Plana intervencija. Stručno povjerenstvo za izradu Plana identificiralo je i 11 obveznika izrade Operativnih planova, a koji su se oglušili na upućene dopise i požurnice (tvrtke: NCU d.o.o. iz Županje, Octan Company d.o.o. iz Županje, BP-Ada iz Vinkovaca, Iločki podrumi d.d. iz Iloka, PZ „Negoslavci“, Komunalac d.o.o. iz Županje, Borovo – GTR d.o.o., HEP-Distribucija d.o.o. Vukovar, Rubik d.o.o. Borovo naselje, Vutex-Fenix d.o.o. iz Vinkovaca i Bonus d.o.o. iz Vinkovaca).
38
Podaci iz 35 prihvaćenih Operativnih planova obuhvaćaju ukupno 109 lokacija na kojima se obavlja proizvodnja, skladištenje ili postupanje s opasnim tvarima. Temeljem kriterija iz državnog Plana intervencija u zaštiti okoliša (Narodne novine, broj 82/99, 86/99 i 12/01) izdvojene su lokacije na kojima se opasne tvari pojavljuju u količinama s indeksom opasnosti D=4 i D=5 (Tablica).
NAZIV
GOSPODARSKOG SUBJEKTA
OPASNA TVAR
MASA/VOLUMEN OPASNE TVARI
INDEKS OPASNOSTI
OPASNO SVOJSTVO
1. Lipovac d.d. - Poslovnica Vinka
kloridna kiselina 24 m3 D=5 otrovnost
2. JANAF d.d. - Mjerna stanica Sotin sirova nafta 7.482 t D=5 zapaljivost, opasnost
po okoliš
3. INA d.d. - Sektor proizvodnje - MOS Đeletovci
zemni plin, sirova nafta 5.000 m3 D=5
eksplozivnost, zapaljivost, opasnost
po okoliš
4. Sladorana d.d. Županja
natrijeva lužina 20 t D=4 nagrizajuće djelovanje
mazut 5.000 t D=5 zapaljivost, opasnost po okoliš
pesticidi 28 t D=5 toksičnost, u slučaju
požara nastaju opasni produkti
sumporna kiselina 36 t D=5 otrovnost
sumporni dioksid 11,8 t D=4 otrovnost
formaldehid 15 t D=4 zapaljivost, eksplozivnost
etanol 2.400 t D=4 zapaljivost
5. INA d.d. - Skladište Vinkovci naftni derivati 1.300 m3 D=4
eksplozivnost, zapaljivost, opasnost
po okoliš
6. Lipovac d.d. - Poslovnica Vinka amonijak 11 m3 D=4 otrovnost,
eksplozivnost
7.
Plinara Istočne Slavonije d.o.o. - Mjerna stanica Negoslavci
zemni plin 5.031 t D=5 eksplozivnost, zapaljivost
8. PLINACRO Zagreb, plinovod Negoslavci-Vukovar
zemni plin 23,32 t D=4 eksplozivnost, zapaljivost
9. Vodovod grada Vukovara d.o.o. klor 3 t D=4 otrovnost
10. PLINACRO Zagreb - Mjerno-redukcijska stanica Vukovar
zemni plin 40 t D=4 eksplozivnost, zapaljivost
Popis gospodarskih subjekata s indeksom opasnosti D=4 i D=5 [7]
U Planu su navedena zaduženja osoba i subjekata koji će sudjelovati prilikom aktiviranja Plana intervencija: Županijski Eko-stožer, komunikacijske jedinice, interventne jedinice (vatrogasne postrojbe, postrojbe ABKO Oružanih snaga RH, postrojbe civilne zaštite, hitna medicinska pomoć, specijalizirane jedinice ovlaštenih pravnih i fizičkih osoba, te pravne i fizičke osobe koje obavljaju komunalne djelatnosti), Ekspertna jedinica osnovana na razini RH i tvrtke zadužene za prijevoz i logistiku. Najoperativniji dio interventnih postrojbi na području Vukovarsko-srijemske županije su njene vatrogasne postrojbe. Na području Županije djeluju 3 Javne vatrogasne postrojbe (Vukovar, Vinkovci i Ilok) i 29 Dobrovoljnih vatrogasnih društava. Opremljenost JVP-ova je na znatno većoj razini od opremljenosti DVD-ova. Nekim DVD-ovima nedostaje čak i zaštitna oprema za njihove pripadnike. Za potrebe intervencije na rizičnim objektima, u Planu su dane karakteristike i način postupanja na lokacijama s klorom, benzinom, ukapljenim naftnim plinom i amonijakom.
39
R.B N
AZI
V G
OSP
OD
AR
SKO
G
SUB
JEK
TA
BR
OJ
LOK
AC
IJA
O
PASN
E TV
AR
I
VRSTA OPASNE
TVARI
MA
SA /
VOLU
MEN
O
PASN
E TV
AR
I
IND
EKS
OPA
SNO
STI
KA
TEG
OR
IJA
U
ČIN
KA
(IA
EA)
VRSTA OPASNOSTI
NA
ČIN
SK
LAD
IŠTE
NJA
O
PASN
E TV
AR
I
MAX. DOSEG UČINKA
(M) POVR
ŠIN
A
ZAH
VAĆ
ENA
U
ČIN
KO
M
(HA
)
PRO
CJE
NA
B
RO
JA Ž
RTA
VA
VJER
OJA
TNO
ST
POJA
VE
NA
JGO
REG
D
OG
AĐ
AJA
Opa
snos
t
IAEA
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 GRAD VINKOVCI
1.
(Lipovac d.d.) VINKA d.d. Zavlaće b.b.
Vinkovci
HCl 24 m3 D=5
katastrofalne posljedice
agresivna tvar nagrizanja 2800
2.
INA industr. nafte d.d. Zagreb
Skladište Vinkovci
1 naftni derivati 1300 m3
D=4 vrlo ozbiljne posljedice
zapaljiva tekućina
istjecanje, požar,
eksplozija E II
podzemni, poluukopani
spremnik 201
3. Hrvatske želj. d.o.o. kolodvor
Vinkovci 1 D - 2 190 t
D=4 vrlo ozbiljne posljedice
3 (zapaljiva tekućina)
curenje, požar C II spremnik
podzemni 24 1*10-2
4. PIK VINKOVCI
d.d. M.Gupca Vinkovci
1 lož ulje-srednje 200 t
D=3 ozbiljne
posljedice
3 (zapaljiva tekućina)
curenje, požar spremnik
nadzemni 943 0,8 5 3*10-8
5. CESTORAD
d.d. Vinkovci
2
ulje za loženje-ekstra lako
30 m3 D=3
ozbiljne posljedice
3 (zapaljiva tekućina)
curenje, požar i/ili eksplozija
para
spremnik nadzemni
6. bitumen 132 t D=3
ozbiljne posljedice
4 (zapaljiva tekućina)
curenje, požar spremnik
nadzemni
7.
VINKOVAČKI VODOVOD I
KANALIZACIJA d.o.o. Vinkovci
kotlovnica A
1 mazut 165 t D=3
ozbiljne posljedice
3 (zapaljiva tekućina)
curenje, požar C II spremnik
poluukopani 200 > 5 1*10-2
40
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14
8.
VINKOVAČKI VODOVOD I
KANALIZACIJA d.o.o. Vinkovci
kotlovnica S-103
1
ulje za loženje ekstra lako
25 t D=3
ozbiljne posljedice
3 (zapaljiva tekućina)
curenje, požar B II spremnik
nadzemni 24 1*10-2
9.
VINKOVAČKI VODOVOD I
KANALIZACIJA d.o.o. Vinkovci kotlovnica S-96
1
ulje za loženje ekstra lako
25 t D=3
ozbiljne posljedice
3 (zapaljiva tekućina)
curenje, požar B II spremnik
nadzemni 24 1*10-2
10.
VINKOVAČKI VODOVOD I
KANALIZACIJA d.o.o. Vinkovci
kotlovnica S-122
1
ulje za loženje ekstra lako
25 t D=3
ozbiljne posljedice
3 (zapaljiva tekućina)
curenje, požar B II spremnik
nadzemni 24 1*10-2
11.
VINKOVAČKI VODOVOD I
KANALIZACIJA d.o.o. Vinkovci
kotlovnica S-108
1
ulje za loženje ekstra lako
25 t D=3
ozbiljne posljedice
3 (zapaljiva tekućina)
curenje, požar B II spremnik
nadzemni 24 1*10-2
12. VINKOVAČKI VODOVOD I
KANALIZACIJA d.o.o. Vinkovci
DC Kanovci
1
kloridna kiselina 1,17 t
D=3 ozbiljne
posljedice
tosična tekućina
curenje, požar B II spremnik
nadzemni 15000 >20
13. sulfatna kiselina 9,2 t
D=3 ozbiljne
posljedice
vrlo toksična
tvar spremnik
nadzemni
14. Plinara Istočne Slavonije d.o.o.
Vinkovci 1 priodni
plin 0,44 t D=3
ozbiljne posljedice
vrlo lako zapaljivi
plin
požar i eksplozija podzemni
cjevovod 131 450 ugroženih
15.
INA industr. nafte d.d. Zagreb
Kunjevci-BP Vinkovci
1 naftni derivati
94,6 t / 110 m3
D=3 ozbiljne
posljedice
zapaljiva tekućina
istjecanje, požar,
eksplozija C II
podzemni, poluukopani
spremnik 201
16.
INA industr. nafte d.d. Zagreb
Genscherova-BP Vinkovci
1 naftni derivati
129 t /150 m3
D=3 ozbiljne
posljedice
zapaljiva tekućina
istjecanje, požar,
eksplozija C II
podzemni, poluukopani
spremnik 201
41
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14
17.
INA industr. nafte d.d. Zagreb
Boškovićeva-BP Vinkovci
1 naftni derivati 200 m3
D=3 ozbiljne
posljedice
zapaljiva tekućina
istjecanje, požar,
eksplozija C II
podzemni, poluukopani
spremnik 201
18.
INA industr. nafte d.d. Zagreb
Kralja Zvonim.-BP Vinkovci
1 naftni derivati 140 m3
D=3 ozbiljne
posljedice
zapaljiva tekućina
istjecanje, požar,
eksplozija C II
podzemni, poluukopani
spremnik 201
19.
INA industr. nafte d.d. Zagreb
Spačva-Lubanj-BP Vinkovci
1 naftni derivati 200 m3
D=3 ozbiljne
posljedice
zapaljiva tekućina
istjecanje, požar,
eksplozija C II
podzemni, poluukopani
spremnik 201
20. OPĆA
BOLNICA Zvonarska 57,
Vinkovci
1 lož ulje 100 t D=3
ozbiljne posljedice
3 (zapaljiva tekućina)
curenje, požar C II spremnik
podzemni 24
21. PIK VINKOVCI
d.d. lokacija Sopot
2 D-2 17 m3 D=2
značajne posljedice
3 (zapaljiva tekućina)
curenje, požar i/ili eksplozija
para
spremnik podzemni 398 0,4 6 3*10-8
22. Plinara Istočne Slavonije d.o.o.
mjerna st. Vinkovci
1 ETILMERKAPTAN 0,175 t
D=2 značajne posljedice
visoko zapaljive
tvari požar
23. HRV.TELEKOMUNIKACIJE d.d.
Vinkovci 1 ulje za
loženje 30 t D=2
značajne posljedice
3 (zapaljiva tekućina)
curenje, požar i/ili eksplozija
para
B II spremnik podzemni 516 0,4 45 1*10-8
24. POLET d.o.o. Vinkovci 1 D-2 20 m3
D=2 značajne posljedice
3 (zapaljiva tekućina)
curenje, požar B II spremnik
podzemni 399 0,4 6 3*10-8
25. (Lipovac d.d.) VINKA d.d. Zavlaće b.b.
Vinkovci
1 D-2 25 t D=2
značajne posljedice
3 (zapaljiva tekućina)
curenje, požar B II spremnik
podzemni 149
26. amonijak NH3
11 m3 ukapljeni plin C II
42
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14
27.
Hrvatske šume JP
Uprava šuma Vinkovci, Trg J
Runjanina 1
1 lož ulje 12 t D=2
značajne posljedice
3 (zapaljiva tekućina)
curenje, požar B II spremnik
poluukopani 24 1*10-2
28. OPĆA
BOLNICA Kralja Zvonimira 64,
Vinkovci
1 lož ulje 6 t D=2
značajne posljedice
3 (zapaljiva tekućina)
curenje, požar B II spremnik
podzemni 24
29. PLINACRO
Zagreb, plinovod BIS Ivankovo-BIS Vinkovci
1 zemni plin 45,30 t /
1194 m3
D=3 ozbiljne
posljedice
vrlo lako zapaljiva
tvar
požar, eksplozija C I ukopani
plinovod
30. TIFON, d.o.o.
BP -H.V. Hrvatinića bb
Vinkovci
1 naftni derivati
86 t / 100 m3
D=3 ozbiljne
posljedice
3 (zapaljiva tekućina)
curenje, požar C II spremnik
podzemni
GRAD VUKOVAR
31. JANAF d.d.
Zagreb mjerna stanica
Sotin
1 nafta 7482 t D=5
katastrofalne posljedice
lako zapaljiva
tvar
curenje, požar B I nadzemni
spremnik
32. Vodovod grada Vukovara d.o.o.
J.Bate 4a, Borovo nas.
1 klor 3 t D=4
vrlo ozbiljne posljedice
tosična tvar
širenje toksičnog
oblaka D III spremnik
nadzemni 640 684 150
33. PLINACRO
Zagreb, mjerno-redukcijska
stanica, Vukovar
1 zemni plin 40 t D=4
vrlo ozbiljne posljedice
vrlo lako zapaljiva
tvar
požar, eksplozija C I plinska
stanica 450
34. TEHNOSTAN d.d. Vukovar
kotlovnica Blok Centar
1 lož ulje srednje 100 m3
D=3 ozbiljne
posljedice
3 (zapaljiva tekućina)
curenje, požar C II spremnik
podzemni 228 3 30 3*10-6
35. TEHNOSTAN d.d. Vukovar toplana GVT
1 lož ulje ekstra lako
100 m3 D=3
ozbiljne posljedice
3 (zapaljiva tekućina)
curenje, požar C II spremnik
nadzemni 228 3 30 3*10-6
36.
INA industr. nafte d.d. Zagreb Priljevo-
Vukovar BP
1 naftni derivati 200 m3
D=3 ozbiljne
posljedice
zapaljiva tekućina
istjecanje, požar,
eksplozija D II
podzemni, poluukopani
spremnik 201
43
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14
37.
INA industr. nafte d.d. Zagreb
Mitnica - Vukovar BP
1 naftni derivati 90 m3
D=3 ozbiljne
posljedice
zapaljiva tekućina
istjecanje, požar,
eksplozija C II
podzemni, poluukopani
spremnik 201
38.
OPĆA BOLNICA VUKOVAR
2
lož ulje lako 100 m3
D=3 ozbiljne
posljedice
zapaljiva tekućina
curenje, požar C I podzemni
spremnik 353 3 30 3*10-6
39. tekući kisik 20 t
D=3 ozbiljne
posljedice
opasnost hladnih
opeklina, požar,
eksplozija
nadzemni spremnik
40. TEHNOSTAN d.d. Vukovar
kotlovnica D II 1
lož ulje ekstra lako
50 m3 D=3
ozbiljne posljedice
3 (zapaljiva tekućina)
curenje, požar C II spremnik
podzemni 228 3 30 3*10-6
41. TEHNOSTAN d.d. Vukovar
kotlovnica D-VI 1 lož ulje
srednje 50 m3 D=3
ozbiljne posljedice
3 (zapaljiva tekućina)
curenje, požar C II spremnik
podzemni 228 3 30 3*10-6
42. VUPIK d.d.
Klaonica Sotin 2
lož ulje ekstra lako
50 m3 D=2
značajne posljedice
3 (zapaljiva tekućina
curenje, požar i/ili eksplozija
para
spremnik podzemni 371 0,4 6 3*10-8
43. UNP 1000 kg D=3
ozbiljne posljedice
9 (zapaljivi plin)
požar i/ili eksplozija
para B II spremnik
nadzemni 165 0,4 6 3*10-8
44. Prvo plinarsko društvo d.o.o. A.Stepinca 27,
Vukovar
1 prirodni plin 4,2 t
D=3 ozbiljne
posljedice
vrlo lako zapaljivi
plin
požar i eksplozija B I podzemni
cjevovod 294 400
45. INA-Osijek
Petrol BP Vukovar, Kudeljarska 3
1 naftni derivati 120 m3
D=3 ozbiljne
posljedice
zapaljiva tekućina
istjecanje, požar,
eksplozija C II podzemni,
spremnik 455 3 23 3*10-6
46. VUPIK d.d. PJ Bobota- ratarstvo
1 D-2 120 m3 D=2
značajne posljedice
3 (zapaljiva tekućina
curenje, požar i/ili
eksp. para spremnik
podzemni 223 0,4 3 3*10-8
47. VUPIK d.d.
Govedarstvo “Jakobovac”
1 D-2 20 t D=2
značajne posljedice
3 (zapaljiva tekućina
curenje, požar i/ili
eksp. para spremnik
podzemni 421 0,4 6 3*10-8
44
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14
48.
VUPIK d.d. PJ Orlovača 1 D-2 20 m3
D=2 značajne posljedice
3 (zapaljiva tekućina
curenje, požar i/ili
eksp. para spremnik
podzemni 324 0,4 3 3*10-8
49. VUPIK d.d. PJ Ovčara 1 D-2 100 m3
D=2 značajne posljedice
3 (zapaljiva tekućina
curenje, požar i/ili
eksp. para spremnik
podzemni 570 0,4 6 3*10-8
50. VUPIK d.d.
PJ poljoprivr. usluge
1 D-2 15 m3 D=2
značajne posljedice
3 (zapaljiva tekućina
curenje, požar i/ili
eksp. para spremnik
podzemni 324 0,4 3 3*10-8
51. Čazmatrans
d.o.o. Vukovar
2
D-2 50 m3 D=2
značajne posljedice
3 (zapaljiva tekućina
curenje, požar i/ili
eksp. para spremnik
podzemni 22,4* / 0 1*10-2
52. rabljeno ulje 30 m3
3 (zapaljiva tekućina
curenje, požar i/ili
eksp. para spremnik
podzemni / / / /
53. HRV.TELEKOMUNIKACIJE d.d.
Vukovar 1 ulje za
loženje 30 t D=2
značajne posljedice
3 (zapaljiva tekućina)
curenje, požar i/ili
eksp. para B II spremnik
podzemni 516 0,4 15 1*10-9
54. TEHNOSTAN d.d. Vukovar
kotlovnica Internati
1 lož ulje ekstra lako
20 m3 D=2
značajne posljedice
3 (zapaljiva tekućina)
curenje, požar B II spremnik
nadzemni 228 3 30 3*10-6
55. TEHNOSTAN d.d. Vukovar
kotlovnica A-II 1
lož ulje ekstra lako
20 m3 D=2
značajne posljedice
3 (zapaljiva tekućina)
curenje, požar B II spremnik
podzemni 228 3 30 3*10-6
56. TERMINAL
DUNAV d.o.o. , Priljevo 22A
1 naftni derivati
6400 t/ 7500 m3
D=5 značajne posljedice
3 (zapaljiva tekućina)
curenje, požar C II spremnik
nadzemni 850 5 50 3*10-6
57. VUPIK d.d.
HOTEL DUNAV, Trg RH 1
1 lož ulje 12,8 t / 15 m3
D=2 značajne posljedice
3 (zapaljiva tekućina)
curenje, požar C II spremnik
podzemni 50 0,4 20,8 3*10-6
58. PIK VINKOVCI
d.d. lokacija Otok
1 D-2 30 m3 D=2
značajne posljedice
3 (zapaljiva tekućina)
curenje, požar i/ili
eksp. para D II spremnik
podzemni 462 0,4 3 3*10-8
45
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 GRAD OTOK
59. INA industr. nafte d.d. Zagreb
BP - Otok
1 naftni derivati 40 m3
D=2 značajne posljedice
zapaljiva tekućina
istjecanje, požar,
eksplozija B II
podzemni, poluukopani
spremnik 201
60.
Hrvatske šume JP Uprava šuma
Vinkovci –Kolodvorska bb
Otok
1 lož ulje 10 t D=2
značajne posljedice
3 (zapaljiva tekućina)
curenje, požar B II spremnik
podzemni 24 1*10-2
GRAD ILOK
61. ORBIT d.o.o. Ilok 1 naftni
derivati 50 m3 D=3
ozbiljne posljedice
3 (zapaljiva tekućina)
curenje, požar i/ili
eksp. para spremnik
podzemni 561 3 30 3*10-6
62.
RAZVITAK d.d. Ilok 2
D-2 20 m3 D=2
značajne posljedice
3 (zapaljiva tekućina)
curenje, požar i/ili
eksp. para C I spremnik
podzemni
63. lož ulje-teško 30 t
D=2 značajne posljedice
3 (zapaljiva tekućina)
curenje, požar spremnik
podzemni
GRAD ŽUPANJA
64.
Sladorana d.d. Županja Naselje
šećerana 63
NaOH 20 t D=5
katastrofalne posljedice
visoko toksična tekućina
curenje B III
spremnik s odvojenim zaštitnim sabirnim
prostorom
/ 1*10-3
65. mazut 5000 t D=5
katastrofalne posljedice
3 (zapaljiva tekućina)
curenje, požar B I spremnik
nadzemni 6900 50 >5 1*10-2
66. skladište pesticida 28 t
D=5 katastrofalne posljedice
toksična tvar
požar s vrlo
opasnim produktima
H III skladište 3800 >20 1*10-2
67. H2SO4 36 t D=5
katastrofalne posljedice
vrlo toksična
tvar
curenje,disperzija
toksičnog oblaka*
C III spremnik
nadzemni s tankvanom
1*10-2
46
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14
68.
Sladorana d.d. Županja Naselje
šećerana 63
SO2 11,8 t D=4
vrlo ozbiljne posljedice
regulirana otrovna
tvar
curenje, disperzija toksičnog
oblaka
A II nadzemna građevina IDLH 844 4,8 km2 >5 1*10-2
69. Mazut 250 t D=4
vrlo ozbiljne posljedice
3 (zapaljiva tekućina)
curenje, požar A I spremnik
nadzemni / / 1*10-2
70.
formaldehid
15 t D=4
vrlo ozbiljne posljedice
slabo ishlapljiva otrovna tekućina
curenje, disperzija toksičnog
oblaka
C II
spremnik bez
sabirnog bazena
500 2 / 1*10-2
71. ETILNI ALKOHOL 2400 t
D=4 vrlo ozbiljne posljedice
lako zapaljive tekućine
prosipanje, požar E II
spremnik nadzemni s tankvanom
68 1*10-2
72. mazut 80 t D=3
ozbiljne posljedice
3 (zapaljiva tekućina)
curenje, požar A I spremnik
nadzemni /
73. paletirani rezanac 4160 t
D=3 ozbiljne
posljedice
eksplozivna tvar eksplozija B I skladište 500 0 1*10-2
74. ETILNI ALKOHOL 113 t
D=3 ozbiljne
posljedice
lako zapaljive tekućine
prosipanje, požar CII
spremnik nadzemni s tankvanom
1*10-2
75. ETILNI ALKOHOL 420 t
D=3 ozbiljne
posljedice
lako zapaljive tekućine
prosipanje, požar D II
spremnik nadzemni s tankvanom
48 1*10-2
76. D-2 17,2 t D=2
značajne posljedice
3 (zapaljiva tekućina)
curenje, požar i/ili eksplozija
para
C I spremnik podzemni 22,4 1*10-2
77. paletirani rezanac 710 t
D=1 beznačajne posljedice
eksplozivna tvar eksplozija skladište 77 0 1*10-2
78. rezanaci 350 t D=1
beznačajne posljedice
eksplozivna tvar eksplozija skladište 69 / / 1*10-2
79.
INA industr. nafte d.d. Zagreb
BP Braće Radića-Županja
1 naftni derivati 125 m3
D=3 ozbiljne
posljedice
zapaljiva tekućina
istjecanje, požar,
eksplozija C II
podzemni, poluukopani
spremnik 201
47
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14
80.
INA industr. nafte d.d. Zagreb
BP Motel Jelen-Županja
1 naftni derivati 90 m3
D=3 ozbiljne
posljedice
zapaljiva tekućina
istjecanje, požar,
eksplozija C II
podzemni, poluukopani
spremnik 201
81.
INA industr. nafte d.d. Zagreb
autocesta -Rastovica
1 naftni derivati 200 m3
D=3 ozbiljne
posljedice
zapaljiva tekućina
istjecanje, požar,
eksplozija C II
podzemni, poluukopani
spremnik 201
82. PJ Soljani 1 D- 20 m3 D=2
značajne posljedice
1 (zapaljiva tekućina)
curenje, požar spremnik
nadzemni
83.
INA-Osijek Petrol
BP Županja, Strossmayera bb, Županja
1 naftni derivati 120 m3
D=3 ozbiljne
posljedice
zapaljiva tekućina
istjecanje, požar,
eksplozija C II podzemni,
spremnik 455 3 22 3*10-6
84. PLINACRO
Zagreb, plinovod BIS Cerna-BIS
Sladorana
1 zemni plin 22,27 t / 690 m3
D=3 ozbiljne
posljedice
vrlo lako zapaljiva
tvar
požar, eksplozija C I ukopani
plinovod
85. SAME DEUTZ-
FAHR ŽETELICE
d.o.o., Industrijska 5
SAME DEUTZ-FAHR
ŽETELICE d.o.o.,
Industrijska 5
1 lož ulje 80 t / 100 m3
D=3 ozbiljne
posljedice
lako zapaljiva
tvar
požar, eksplozija C II podzemni
spremnik
86. 1 acetilen 0,03 t D=3
ozbiljne posljedice
vrlo lako zapaljiva
tvar
požar, eksplozija C I boce
87. 1 PCB 0,185 t D=5
katastrofalne posljedice
kancerogemo požar u TS
88. 1 toner 134 T 1,2 t D=4
vrlo ozbiljne oksisans, otrovan požar kontejner
89. 1 kloridna kiselina 1,0 t D=4
vrlo ozbiljne nagrizajuće ispuštanje, požar kontejner,
postrojenje
90. NCU d.o.o. Županja bb
1 naftni
derivati 330 m3 D=3
ozbiljne posljedice
3 (zapaljiva tekućina)
curenje, požar i/ili
ekspl. para spremnik
podzemni
91. NOVI DOMIL
d.o.o M. Čatića1
1 lož ulje 25 t D=2
značajne posljedice
3 (zapaljiva tekućina)
curenje, požar i/ili
ekspl. para spremnik
podzemni
48
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14
92. NOVI DOMIL
d.o.o M. Čatića1
1 amonijak 3,5 D=3
ozbiljne posljedice
ukapljeni plin spremnik
podzemni 160
93.
HŠJP Uprava šuma
Vinkovci –Dr.Fr. Račkog 4 Županja
1 lož ulje 12 t D=2
značajne posljedice
3 (zapaljiva tekućina)
curenje, požar B II spremnik
nadzemni 24 1*10-2
OPĆINA ANDRIJAŠEVCI
94. PIK VINKOVCI
d.d. lokacija farma
“Sremac”Rokovci 1 UNP 20 t
D=3 ozbiljne
posljedice
9 (zapaljivi plin)
požar i/ili eksplozija
para B II spremnik
nadzemni 364 3 4 1*10-6
OPĆINA BABINA GREDA
95.
INA-Osijek Petrol
BP Babina Greda, Jug bb,
autocesta B.Greda
1 naftni derivati 120 m3
D=3 ozbiljne
posljedice
zapaljiva tekućina
istjecanje, požar,
eksplozija C II podzemni,
spremnik 455 3 7 3*10-6
96. INA industr. nafte d.d. Zagreb
BP – B. Greda
1 naftni derivati 55 m3
D=3 ozbiljne
posljedice
zapaljiva tekućina
istjecanje, požar,
eksplozija C II
podzemni, poluukopani
spremnik 201
OPĆINA BOŠNJACI
97. INA industr. nafte d.d. Zagreb
BP – Bošnjaci
1 naftni derivati 120 m3
D=3 ozbiljne
posljedice
zapaljiva tekućina
istjecanje, požar,
eksplozija C II
podzemni, poluukopani
spremnik 201
OPĆINA BOROVO
98. INA industr. nafte d.d. Zagreb
BP – Borovo
1 naftni derivati 100 m3
D=3 ozbiljne
posljedice
zapaljiva tekućina
istjecanje, požar,
eksplozija C II
podzemni, poluukopani
spremnik 201
99.
HŠ JP Uprava šuma
Vinkovci –B.Radića 75a,
Cerna
1 lož ulje 20 t D=2
značajne posljedice
3 (zapaljiva tekućina)
curenje, požar B II spremnik
podzemni 24 1*10-2
OPĆINA CERNA
100 PLINACRO
Zagreb, plinovod BIS Ivankovo-
BIS Cerna
1 zemni plin 30,85 t / 813 m3
D=3 ozbiljne
posljedice
vrlo lako zapaljiva
tvar
požar, eksplozija C I ukopani
plinovod
49
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14
101
HŠ JP Uprava šuma
Vinkovci –Kralja Tomislava 2,
Cerna
1 lož ulje 10 t D=2
značajne posljedice
3 (zapaljiva tekućina)
curenje, požar B II spremnik
podzemni 24 1*10-2
OPĆINA DRENOVCI-
102 INA industr. nafte d.d. Zagreb
BP - Drenovci
1 naftni derivati 60 m3
D=3 ozbiljne
posljedice
zapaljiva tekućina
istjecanje, požar,
eksplozija C II
podzemni, poluukopani
spremnik 201
OPĆINA GUNJA
103 INA industr. nafte d.d. Zagreb
BP - Gunja
1 naftni derivati 105 m3
D=3 ozbiljne
posljedice
zapaljiva tekućina
istjecanje, požar,
eksplozija C II
podzemni, poluukopani
spremnik 201
104
HŠ JP Uprava šuma
Vinkovci –Želj.st. Stari
Drenovci
1 lož ulje 20 t D=2
značajne posljedice
3 (zapaljiva tekućina)
curenje, požar B II spremnik
nadzemni 24 1*10-2
OPĆINA IVANKOVO
105
PLINACRO Zagreb, plinovod
BIS St. Mikanovci –BIS
Ivankovo
1 zemni plin 51,02 t /
1345 m3
D=3 ozbiljne
posljedice
vrlo lako zapaljiva
tvar
požar, eksplozija C I ukopani
plinovod
106 INA industr. nafte d.d. Zagreb
BP – Ivankovo
1 naftni derivati 60 m3
D=3 ozbiljne
posljedice
zapaljiva tekućina
istjecanje, požar,
eksplozija C II
podzemni, poluukopani
spremnik 201
OPĆINA LOVAS
107 PZ LOVAS 1 lož ulje - lako 50 t
D=3 ozbiljne
posljedice
3 (zapaljiva tekućina)
curenje, požar B 1
OPĆINA MARKUŠICA
108 INA industr. nafte d.d. Zagreb
BP – Markušica
1 naftni derivati 60 m3
D=3 ozbiljne
posljedice
zapaljiva tekućina
istjecanje, požar,
eksplozija C II
podzemni, poluukopani
spremnik 201
OPĆINA NEGOSLAVCI
109 Plinara Istočne Slavonije d.o.o.
MS Negoslavci 1 prirodni
plin 5,031 t D=4
vrlo ozbiljne posljedice
vrlo lako zapaljivi
plin
požar i eksplozija B I podzemni
cjevovod 293 40
50
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14
110
PLINACRO Zagreb, plinovod
BIS Jankovci-BIS Negoslavci
1 zemni plin 30,99 t / 817 m3
D=3 ozbiljne
posljedice
vrlo lako zapaljiva
tvar
požar, eksplozija C I ukopani
plinovod
111 PZ
NEGOSLAVCI Vuovarska 1
1 naftni derivati
25,8 / 30 m3
D=2 ozbiljne
posljedice
zapaljiva tvar
požar, eksplozija C I podzemni
spremnici 23 0,4 5 1*10-2
112 PLINACRO
Zagreb, plinovod Negoslavci-
Vukovar
1 zemni plin 30,31 t / 799 m3
D=3 ozbiljne
posljedice
vrlo lako zapaljiva
tvar
požar, eksplozija C I ukopani
plinovod 300
OPĆINA NIJEMCI
113 INA industr. nafte d.d. Zagreb
BP – Nijemci
1 naftni derivati 40 m3
D=2 značajne posljedice
zapaljiva tekućina
istjecanje, požar,
eksplozija B II
podzemni, poluukopani
spremnik 201
114
INA industr. nafte d.d. Zagreb Sektor
proizvodnje Đeletovci
1 kaptažni zemni plin
5000 m3
D=4 vrlo ozbiljne posljedice
vrlo lako zapaljivi
plin
požar i eksplozija A I nadzemni
rezervar 264
OPĆINA STARI JANKOVCI
115 PZ “JANKOVCI” Stari Jankovci 1 lož ulje-
lako 300 m3 D=4
vrlo ozbiljne posljedice
1 (zapaljiva tekućina)
curenje, požar A I spremnik
podzemni
116 Obrt Božić Stari Jankovci 1 Naftni
derivati 120 t D=3
ozbiljne posljedice
3 (zapaljiva tekućina)
curenje, požar i/ili eksplozija
para
spremnik podzemni 201
117 PLINACRO
Zagreb, plinovod BIS Vinkovci-BIS Jankovci
1 zemni plin 50,07 t /
1319 m3
D=3 ozbiljne
posljedice
vrlo lako zapaljiva
tvar
požar, eksplozija C I ukopani
plinovod
118
JANAF d.d.
Zagreb naftovod
St.Jankovci
1 nafta 158 t D=3
ozbiljne posljedice
lako zapaljiva
tvar
curenje, požar cjevovod 442
OPĆINA STARI MIKANOVCI
119 UGARKOVIĆ
d.o.o. St.Mikanovci
1 naftni derivati 100 m3
D=3 ozbiljne
posljedice
3 (zapaljiva tekućina)
curenje, požar i/ili eksplozija
para
spremnik podzemni 561 3 30 3*10-6
51
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14
120
PLINACRO Zagreb, plinovod BIS Strizivojna-
BIS St. Mikanovci
1 zemni plin 49,35 t /
1300 m3
D=3 ozbiljne
posljedice
vrlo lako zapaljiva
tvar
požar, eksplozija C I ukopani
plinovod
121
HŠ JP Uprava šuma
Vinkovci –Braće Kolodvorska bb,
St.Mikanovci
1 lož ulje 20 t D=2
značajne posljedice
3 (zapaljiva tekućina)
curenje, požar B II spremnik
podzemni 24 1*10-2
OPĆINA TOMPOJEVCI
122 INA ind. Nafte
d.d. Zagreb BP -Mikluševci
1 Naftni derivati 60 m3
D=3 ozbiljne
posljedice
zapaljiva tekućina
istjecanje, požar,
eksplozija C II
podzemni, poluukopani
spremnik 201
OPĆINA TOVARNIK
123 AGRO-
TOVARNIK d.o.o.
Tovarnik
2 D-2 60 m3 D=3
ozbiljne posljedice
3 (zapaljiva tekućina)
curenje, požar i/ili eksplozija
para
C II spremnik podzemni 1*10-2
124 rabljeno ulje 8 m3
1 (zapaljiva tekućina)
curenje, požar spremnik
podzemni
125 INA industr. nafte d.d. Zagreb
BP - Tovarnik
1 naftni derivati 80 m3
D=3 ozbiljne
posljedice
zapaljiva tekućina
istjecanje, požar,
eksplozija C II
podzemni, poluukopani
spremnik 201
OPĆINA VRBANJA
126
HŠ JP Uprava šuma
Vinkovci –Naselje Spačva,
Vrbanja
1 lož ulje 20 t D=2
značajne posljedice
3 (zapaljiva tekućina)
curenje, požar B II spremnik
poluukopani 24 1*10-2
127
HŠ JP Uprava šuma
Vinkovci –M.Trconića 23,
Strošinci
1 lož ulje 20 t D=2
značajne posljedice
3 (zapaljiva tekućina)
curenje, požar B II nadzemni
spremnik 24 1*10-2
Popis gospodarskih subjekata koji postupaju s opasnim tvarima s vrstom opasnosti i učincima u slučaju izvanrednog događaja Napomena: * lokva ** spremnik - OPI u zaštiti okoliša “HŽ kolodvor Vinkovci” nije svrstan u tablicu zbog povremene pojave opasnosti po okoliš uslijed transporta. (nije stalna lokacija
opasnih tvar
52
1.2.1.1. Mjere zaštite U cilju sprječavanja mogućih tehničko-tehnoloških katastrofa u gospodarskim
objektima, prvenstveno se treba voditi računa da se prostornim i urbanističkim planiranjem:
- utvrde granice dopustive ugroženosti čovjekova okoliša tj. mogućeg kapaciteta prihvata
zagađujućih tvari u granicama dozvoljenog; - u tijeku priprema i izrada budućeg urbanističkog plana jedinica lokalne i područne samouprave,
potrebno je, za gospodarske objekte čijom bi se izgradnjom i uporabom mogle narušiti vrijednosti čovjekova okoliša, najprije izraditi studiju utjecaja istog na okolinu;
- u tijeku izdavanja građevinske dozvole, potrebno je provjeriti da li projektna dokumentacija ispunjava postavljene uvjete;
- u tijeku same izgradnje objekta i njegove uporabe, kontrolirati da li se provode sigurnosne i druge mjere za sprječavanje mogućih nezgoda s težim posljedicama;
- daljnje mjere zaštite treba provoditi u postupku utvrđivanja uvjeta uređenja prostora u okviru kojih se, pored urbanističko-tehničkih uvjeta, moraju utvrditi i posebni uvjeti iz oblasti vodoprivrede, zdravstva, prometa i veza, energetike, zaštite od požara, obrane, zaštite spomenika kulture, zaštite prirode, te udaljenosti potencijalnih zagađivača od naselja.
1.2.2. Tehničko-tehnološke u prometu U slučajevima ugrožavanja većeg broja ljudi i imovine, bilo da se radi o nesrećama
u cestovnom, brodskom, željezničkom ili zračnom prometu, može doći do oštećenja okolnih objekata i instalacija, odnosno ispuštanja transportiranog materijala. Kako je intenzitet prometa na cestovnim pravcima Županije uglavnom slab do umjeren (izuzev u vrijeme blagdana), to je i mogućnost, a samim time i opasnost od prometnih nesreća katastrofalnih razmjera, sveden na minimum i manje očekivan. Međutim, sa porastom vozila na našim cestama (naročito u posljednjih nekoliko godina) i zbog nedovoljne pripremljenosti vozača i ostalih sudionika za pravilno ponašanje u prometu, te konzumiranja alkohola, povećava se i mogućnost za veći broj prometnih nesreća sa tragičnijim posljedicama po ljude i materijalna dobra. Ipak, pojedinačni slučajevi, iako prilično česti, sa tragičnim posljedicama po ljudske živote i imovinu, nisu pokazatelj katastrofalnog stanja na prometnicama Županije. Evidentno je loše stanje prometnica i veliki broj neosiguranih željezničkih prijelaza, poglavito na cestama lokalnog značenja.
CESTOVNA MREŽA u 2006.
UK
UPN
O
REGISTRIRANA CESTOVNA m/v C e s t e (u km) Vrste vozila
UK
UPN
O
drža
vne
cest
e
Župa
nij.
cest
e
loka
lne
cest
e
Gus
toća
ce
stov
ne
mre
že u
m
po
km²
mop
edi i
m
otoc
ikli
osob
na
vozi
la
auto
busi
tere
tna
i ra
dna
vozi
la
osta
la
vozi
la
1.011 305 466 240 412 58.788 3.241 44.852 159 4.044 6.492 Izvor: Statistički ljetopis RH za 2007-mu god.
PROMETNE NESREĆE u 2006. OSOBE NASTRADALE U PROMETU u 2006.
UK
UPN
O
inde
ksi
2006
/200
5
sam
o s
mat
. št
etom
inde
ksi
2006
/200
5
s po
ginu
lima
inde
ksi
2006
/200
5
s
ozlije
đeni
m
inde
ksi
2006
/200
5
UK
UPN
O
inde
ksi
2006
/200
5
pogi
nuli
inde
ksi
2006
/200
5
ozlije
đeni
inde
ksi
2006
/200
5
1.587 109,8 1.088 106,7 24 120,0 475 117,3 721 113,0 26 123,8 695 112,6 Izvor: Statistički ljetopis RH za 2007-mu god.
53
S druge strane, područje Županije se nalazi unutar značajnijih putnih pravaca
kojima je moguć, a i vrši se transport opasnih tvari za potrebe županije, RH i šire. Tehničko-tehnološke nesreće katastrofalnih razmjera u prometu, na području
Županije, moguće su, prema našoj procjeni, samo u tranzitu, poglavito autoputom, pri transportu opasnih tvari ukoliko bi došlo do njihovog ispuštanja i oslobađanja u okoliš. Poseban problem mogle bi, na području Županije, predstavljati nezgode kod cjevovoda (plinovoda) gdje bi eventualnom nezgodom većih razmjera došlo do zagađenja i šireg područja od županijskog.
Našim dijelom rijeke Dunav vrši se prijevoz opasnih tvari uglavnom u tranzitu za koji ne postoje podaci o količinama iz razloga što na tom dijelu Dunava, prema konvenciji o režimu plovidbe Dunavom, ne postoji obveza prijavljivanja za brodove u tranzitu. U luci Vukovar postoji stanica za opskrbu brodova gorivom, koja se nalazi na plutajućem objektu, kapaciteta od 1000 tona.
Do ugroze stanovništva od tehničko-tehnoloških nesreća u prometu moglo bi, na području Županije, doći nakon prometnih nesreća na cestama (autoputu državnim i županijskim) ili vodenim putovima, te željezničkim prugama (na kojima je – svim dopušten prijevoz opasnih tvari), istjecanjem opasnih tvari.
Cestovni pravci kojima je dopušten prijevoz opasnih tvari, iz luke Vukovar, su precizirani Odlukom o određivanju cesta po kojima smiju motorna vozila prevoziti opasne tvari i određivanju mjesta za parkiranje motornih vozila s opasnim tvarima («Narodne novine» broj:57/07), a isti su:
- državna cesta D2 – Vukovar – Sotin – Šarengrad – GP Ilok. - Državna cersta D55 – Vukovar – Vinkovci –GP Županja.
Parkirališta na državnoj cesti D55 (Vukovar – Vinkovci - GP Županja) i su: - parkiralište Motela Kunjevci, - parkiralište Motela Jeleni, - parkiralište na benzinskoj postaji NCU. Na istima se smije parkirati samo jedno motorno vozilo s opasnim tvarima.
Iznimno, na parkiralištu se smije istovremeno parkirati više vozila kada se radi o opasnim tvarima klase 3 (zapaljive tekućine).
Željezničke prometnice – pruge kojima je dopušten prijevoz opasnih tvari na
području Vukovarsko-srijemske županije su:
OZNAKA PRUGE
(članak III) * NAZIV ŽELJEZNIČKE PRUGE
DULJINA PRUGE
(km) M105 Novska – Vinkovci – Tovarnik – Državna granica (Šid) 2X185,398 M601 Vinkovci – Vukovar – Borovo nas. – Vukovar 18,514 R104 Vukovar – Borovo nas – Dalj – Erdut – Državna granica
(Bogojevo) 26,043 R105 Vinkovci – Drenovci – Državna granica (Brčko) 50,939
L209 Vinkovci – Gaboš – Osijek (trenutno u funkciji samo putnički promet) 33,937
L210 Vinkovci - Županja 28,071 * članak III iz Odluke o razvrstavanju željezničkih pruga (NN 81/06 i 13/07); Izvor: HŽ Infrastruktura – Prometni poslovi (Prometna sekcija Vinkovci)
Prema podacima HŽ «Cargo» d.o.o. Zagreb, preko područja Vukovarsko-
srijemske županije, u 2007. godini prevezeno je cca 150.000 tona opasnih tvari s tendencijom povećanja prijevoza količina istih u narednom razdoblju.
54
VRSTA OPASNE TVARI KOLIČINA (u tonama) Vodikov peroksid 45.000 Etilni alkohol, UN 1170 150 Mazut 500 Sumporna kiselina, UN 1830 15.000 Natrij hidroksid, UN 1823 30.000 Fenol ot., UN 2312 10.000 Naftomix UN 2291 1.500 Na-cijanid, UN 1689 1.000 Klorovodična kiselina, UN 1789 600 Amonijak, UN 3318, 2073, 2672 10.000 Natrij oerborat, UN 3377 300 Diesel, lož ulje, UN 1202 15.000 Uglj. Vodični plinovi, UN 1965 10.000 Pesticidi, UN 2776 300 Benzin, UN 1203 7.000 Tekući katran, UN 1136 300 Različiti opasni otpadi 100 Ostale opasne tvari različitih klasa i količina 500 Ukupno: 150.000
Izvor: HŽ «Cargo»» d.o.o. Zagreb (studeni 2008. god.)
Glede uvida u opterećenost i učestalost prijevoza na pojedinim pružnim pravcima, HŽ Cargo d.o.o. – Služba za transportnu tehnologiju, nam je predočila podatke relevantne za 2007. godinu.
ŠIFRA
PRUGE NAZIV PRUGE VRSTA OPASNE TVARI
2007. GODINA (u tonama) Količina učestalost Σ godišnje
R 202 A Vž-Kp
R 202 B Kp-Dalj
Dalj-Varaždin Fenol 2500
10000
Diesel 3750 15000
M 105 Novska-Tovarnik- -državna granica
Naftomix 150 Mjesečno 1800 HCL kisel. solna 50 600
Natrij cijanid 300 Tromjesečno 1200 Vodikov peroxid 400
Mjesečno
4800 Amonijak 800 10000 Benzin 500 6000 NaOH 1875 22500
Pesticidi 830 1000
R 105 Vinkovci-Drenovci- -državna granica
NaOH 7500 Godišnje
7500 Katranovo ulje 300 300
Tetraetil 100 100 Posljedice proistekle istjecanjem opasnih tvari u zemljište, zrak i vodu umnožavale
bi druge štetne posljedice. One bi se očitovale, u prvom redu, zatrovanom zemljom i vodom, a u daljnjem životnom lancu i ciklusu zatrovane bi bile biljke, ljudi i životinje. Niz bi se neminovno nastavljao usložnjavanjem zdravstvene skrbi (po obimu, vrsti, dužini radnog vremena osoblja, količini lijekova) i veterinarske pomoći. Na kraju sve bi multipliciralo troškove koji bi pali na teret Županijskog proračuna. Procjenjujemo da bi u takvom uzročno-posljedičnom lancu bilo obuhvaćeno oko 5-10% stanovništva Županije i toliko grla stoke na području Županije neovisno o geografsko-lokacijskim karakteristikama.
Istjecanjem opasnih tvari u okoliš (zemljište, zrak i vodu) i zatrovanjem istih,
ugroženo bi bilo i stanovništvo Županije razmjerno udaljenosti od mjesta zaraze. Broj oboljelih, koji bi bili zaraženi zatrovanim biljnim proizvodima, vodom, te zagađenim zrakom, u slučaju neotkrivanja ili kasnog otkrivanja istjecanja opasnih tvari, bio bi velik (oko 10.000 ljudi).
55
1.2.2.1. Mjere zaštite Kao mjere zaštite, u urbanističkim planovima jedinica lokalne samouprave,
potrebno je locirati vodne građevine, poglavito građevine za korištenje voda, kako bi se pravodobno i kvalitetno mogle poduzeti mjere sprječavanja njihova onečišćenja prouzročenog istjecanjem opasnih tvari. Mjere zaštite voda na otvorenim prostorima koje mogu onečistiti i sama vodocrpilištima su:
- obvezno se mora osigurati nepropusnost brtvećih barijera, sustav prikupljanja i odvodnje
procjednih voda mora biti osiguran s dvostrukim stjenkama; - procjedne vode prikupljati u vodonepropusnim sabirnim bazenima i zatim ih sustavom
recirkulacije vraćati na tijelo odlagališta; - izgraditi obodni kanal oko odlagališta koji će prikupljati čistu oborinsku vodu s završnog
prekrivnog sustava; - oborinske vode s površina kao ceste, asfaltni plato, jama za pranje kotača moraju se
kontrolirano sakupljati i odvoditi na separator ulja s taložnicom; - sanitarne otpadne vode prikupljati u sabirnim jamama koje je potrebno redovito prazniti, a
otpadnu vodu odvoziti na gradski uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u Vinkovcima; - naknadno je obvezno postaviti lokalni pogon za obradu otpadnih voda; - izgraditi vodonepropusan gornji prekrivni sloj koji će onemogućiti prodiranje oborinske vode u
tijelo odlagališta nakon njegova prekrivanja; - Obvezno se uspostavlja praćenje onečišćenja podzemnih voda. Na području Vukovarsko-srijemske županije su locirane sljedeće vodne građevine
(građevine za korištenje voda) od važnosti za Republiku Hrvatsku: - Vodoopskrbni sustav – crpilište V. Kopanica – Babina Greda (planirano novo) - Vodoopskrbni sustav – crpilište Vukovar – Cerić (planirano povećanje) - Vodoopskrbni sustav – crpilište Cerna (planirano povećanje) - Vodoopskrbni sustav – crpilište Bošnjaci (planirano povećanje) - Postrojenje za preradu vode – Kanovci-Vinkovci - Regionalni vodovod – Babina Greda – Vinkovci.
1.2.2.2. Istjecanje opasnih tvari
Uslijed naglog tehnološkog razvoja u svim granama industrije brzo raste broj
kemikalija opasnih za ljude i okoliš. Gotovo svaka od tih tvari za čovjeka i njegov okoliš je opasna, ovisno od njenog sastava, količine i koncentracije. Dodir s opasnim tvarima izaziva opekline, trovanja, alergije, ojede, promrzline i sl. Ozljede se primjećuju odmah, a posljedice mogu biti privremene ili trajne.
Opasne tvari se, kao sirovine, rabe u prehrambenoj, drvno-prerađivačkoj i metalo-
prerađivačkoj industriji naše Županije. Kako su iste neophodne kao sirovina kod izrade goriva, umjetnih tvari i vlakana, gume, izolacionog materijala, boje, lijekova, insekticida, sredstava za pranje, eksploziva, umjetnih gnojiva, sredstava za zaštitu bilja, to je nemoguće odreći se njihove primjene.
Na području Županije ima gospodarskih objekata (lokacije na kojima se skladište ili rukuje opasnim tvarima u većim količinama) koji bi mogli biti potencijalni zagađivači, jer u slučaju nesreće pri transportiranju mogu zagaditi veće područja (vodotoke, tlo i zrak) i tako indirektnim putem otrovati velik broj stanovništva i nanijeti neprocjenjive štete okolišu.
56
VRSTA OPASNE TVARI L O K A C I J A
bitumen Cestorad d.d., Vinkovci, Vinkovci diesel gorivo VUPIK d.d. PJ Bobota- ratarstvo, grad Vukovar etilmerkaptan Plinara Istočne Slavonije d.o.o. mjerna st. Vinkovci etilni alkohol Sladorana d.d. Županja, grad Županja formaldehid Sladorana d.d. Županja, grad Županja
H2SO4 Sladorana d.d. Županja, grad Županja HCl Sladorana d.d. Županja, Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o., Vinkovci NH3 Sladorana d.d. Županja, grad Županja
zemni plin INA - Sektor proizvodnje Đeletovci, općina Njemci, PLINACRO, plinovod Negoslavci - Vukovar
klor Vodovod grada Vukovara d.o.o. Borovo naselje, grad Vukovar
lož ulje, ekstra lako, lako, srednje i teško
Vodovod grada Vukovara d.o.o.,Borovo naselje, Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o., Vinkovci, Hrvatske šume Vinkovci, Opća bolnica Vinkovci, Hrvatske šume Cerna, Hrvatske šume St.Mikanovci, Hrvatske šume Županja, Hrvatske šume Otok, Hrvatske šume Vrbanja, Hrvatske šume Stari Drenovci, JP Uprava šuma Strošinci, PZ Lovas, Lovas, VUPIK d.d, Vukovar PZ “Jankovci”, općina Stari Jankovci, PIK Vinkovci d.d. Vinkovci, Tehnostan d.d. Vukovar: kotlovnica A-II, kotlovnica D II, toplana GVT, kotlovnica Blok Centar i kotlovnica D-VI
naftni derivati
INA BP – Drenovci, INA BP – Mikluševci, INA BP – Nijemci, INA BP – Borovo, INA BP – Bošnjaci, INA BP – Ivankovo, INA BP – Markušica, ORBIT d.o.o. Ilok, INA autocesta -Županja, INA Boškovićeva-BP Vinkovci, INA BP – Babina Greda, INA BP - Gunja, INA BP - Otok, INA BP – Tovarnik, INA BP Braće Radića-Županja, INA BP Motel Jelen-Županja, INA Genscherova-BP Vinkovci, INA Kralja Zvonim.-BP Vinkovci, INA Kunjevci-BP Vinkovci, INA Mitnica - Vukovar BP, INA Priljevo- Vukovar BP, INA Skladište Vinkovci, INA Spačva-Lubanj-BP Vinkovci, INA-Petrol BP Babina Greda, INA-Petrol BP Vukovar, INA-Petrol BP Županja, Strossmayera bb, Obrt Božić - St.Jankovci, Ugarković d.o.o. općina St.Mikanovci
nafta JANAF d.d., Sotin, JANAF d.d. Zagreb naftovod St.Jankovci
mazut Razvitak d.d., grad Ilok, Bosut d.o.o. Vinkovci, Sladorana d.d. Županja, Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o.
paletirani rezanac Sladorana d.d. Županja
prirodni plin Plinara Istočne Slavonije d.o.o. Vinkovci, Plinara Istočne Slavonije, Općina Negoslavci, Prvo plinarsko društvo d.o.o. Vukovar
rabljeno ulje Agro Tovarnik d.o.o., općina Tovarnik skladištenje pesticida Sladorana d.d. Županja
SO2 Sladorana d.d. Županja NaOH Sladorana d.d. Županja
UNP Klaonica Sotin , grad Vukovar, PIK Vinkovci d.d. lokacija farma “Sremac”Rokovci
Lokacije na kojima se skladište ili rukuje opasnim tvarima u većim količinama Izvor: Izvješće o stanju okoliša VSŽ (str.97/100)
Osim narečenih pravnih osoba koje rabe, skladište ili prometuju opasnim tvarima,
poglavito u vrijeme tretiranja poljoprivrednih površina i kultura, na području Vukovarsko-srijemske županije je cijeli niz pravnih osoba (gospodarskih subjekata) koji postupaju s opasnim tvarima u okviru svoje redovite djelatnosti (popis u točki 1.4. ove Procjene).
1.2.2.3. Deponija otpada
Najveću opasnost po zdravlje ljudi i okoliš predstavlja otpad koji, prema mjestu nastanka i prema svojstvima, može biti:
57
- Komunalni otpad je otpad iz kućanstava te otpad iz proizvodnje i/ili uslužne djelatnosti ako je prema svojstvima sličan otpadu iz kućanstava.
- Proizvodni (tehnološki, industrijski) otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i dr., a prema sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada.
- Opasni otpad je svaki otpad koji je prema sastavu i svojstvima određen kao opasan. Svojstva koja otpad čine opasnim su: eksplozivno, oksidativno (reaktivno), zapaljivo nadražujuće, opasno, otrovno (toksično), karcinogeno, nagrizajuće, infektivno, teratogeno, mutageno, ekotoksično, svojstvo otpuštanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom, te otpuštanja opasnih tvari nakon odlaganja.
- Inertni otpad je otpad koji ne podliježe značajnim fizičkim, kemijskim i/ili biološkim promjenama. Inertni otpad nije topljiv, nije zapaljiv, na bilo koje druge načine fizikalno ili kemijski ne reagira niti je biorazgradiv. S tvarima s kojima dolazi u dodir ne djeluje tako da bi to utjecalo na zdravlje ljudi, životinjskog i biljnog svijeta ili na povećanje emisija u okoliš.
- Posebne kategorije otpada su: ambalaža i ambalažni otpad, otpadni električni i elektronički uređaji i oprema, vozila kojima je istekao vijek trajanja, otpadne baterije i akumulatori koji sadrže određenje opasne tvari, otpadne gume infektivni otpad iz zdravstvenih ustanova, otpad iz rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina i otpadna ulja.
KLJUČNI
BROJ OTPAD OPIS DJELATNOSTI KOJE GENERIRAJU OTPAD KOLIČINA ( t ) 2005. g 2006. g.
15 01 01 Ambalaža od papira i kartona 0 7.00 15 01 02 Ambalaža od plastike 0 58,00 15 01 04 Ambalaža od metala 0 2,00 15 01 07 Staklena ambalaža 0 426,00
17 09 04 Miješani građevinski otpad i otpad od rušenja koji nije naveden Pod 17 01 01, 17 09 02 i 17 09 03 0 0
20 03 01 Miješani komunalni otpad 57.497,28 48.968,20 20 03 07 Glomazni otpad 41 870,80
UKUPNO (t) 57.539,28 50.332,00 Prijavljene količine skupljenog komunalnog otpada u 2005. i 2006. godini
Izvor podataka: AZO -KEO –otpad 2005. i 2006. g.
GRUPA OTPADA
OPIS DJELATNOSTI KOJE GENERIRAJU OTPAD
PROIZVEDENO 2005. GODINE
PROIZVEDENO 2006. GODINE
Neopasni otpad (t)
Opasni otpad (t)
Neopasni otpad (t)
Opasni otpad (t)
01 00 00 Otad koji nastaje kod istraživanja i kopanja ruda, iskopa i drobljenja kamena, fizičkog i kemijskog obrađivanja ruda
0,85 0 1,30 0
02 00 00 Otpad iz poljodjelstva, vrtlarstva, proizv. vodenih kultura, šumarstva, lova i ribolova, pripremanja i prerade hrane
19.717,15 3,86 6.152,31 0,84
03 00 00 Otpad od prerade drveta i proizvodnje ploča i namještaja, celuloze, papira i kartona 40.130,00 420,00 40.131,15 0
04 00 00 Otpad iz kožarske, krznarske i tekstilne industrije 20,30 0 39,50 0
08 00 00 Otpad od proizvodnje, formulacija, prodaje i primjene premaza (boje, lakovi, staklo, emajli), sredstva za brtvljenje i tiskanje
7,46 0,13 7,69 90,29
09 00 00 Otpad iz fotografske industrije 0 0,13 0 0,13 10 00 00 Otpad iz termičkih procesa 528,00 0 474,20 0
12 00 00 Otpad od oblikovanja i površinske fizičko-kemijske obrade metala i plastike 175,84 0 1.133,32 0
13 00 00 Otpadna ulja i otpad od tekućih goriva (osim jestivog ulja i otpada iz grupa 05,12 i 19) 0 120,30 0 217,14
14 00 00 Otpadna organska otapala, rashladni i potisni mediji (osim 07 00 00 i 08 00 00) 0 0,07 0 0.06
15 00 00 Otpadna ambalaža, apsorbensi, materijali za brisanje i upijanje, filtarski mat.erijal i zaštitna odjeća koja nije specificirana na drugi način
275,68 5,22 157,72 12,46
16 00 00 Otpad koji nije drugdje specificiran u katalogu 2.055,04 16,67 285,10 155,29
17 00 00 Građevinski otpad i otpad od rušenja objekata uključujući i otpad od iskapanja onečišćenog tla 30.244,46 0 155.561,31 814,00
18 00 00
Otpad koji nastaje kod zaštite zdravlja ljudi i životinja i/ili srodnih istraživanja (isključujući otpad iz kuhinja i restorana koji ne potječu iz neposredne zaštite ljudi)
30,56 36,65 28,74 43,08
58
19 00 00 Otpad iz uređaja za obradu otpada, gradskih otpadnih voda i pripremu pitke vode i vode za industrijsku uporabu
408,50 0,37 346,64 40,00
20 00 00 Komunalni otpad (otpad iz domaćinstva, trgovine, zanatstva, i slični otpad iz proizvodnih pogona i institucija)
623,10 0,06 1.308,05 0,04
UKUPNO (t) 103.216,94 603,47 205.627,03 1.373,33 Količine stvorenog proizvodnog otpada u Vukovarsko-srijemskoj županiji prema Izvješću
Agencije za zaštitu okoliša a prema podacima prijavljenim u Katastar otpada za 2005. i 2006. g.
Na području Vukovarsko-srijemske županije otpad organizirano sakuplja 19 komunalnih poduzeća i koncesionara registriranih za sakupljanje i odlaganje komunalnog otpada. * Gradovi: 1. Grad Vukovar "Komunalac" d.o.o. Vukovar - "Petrovačka dola" Vukovar 2. Grad Ilok "Komunalije" d.o.o. Ilok - Gradsko odlagalište Božino brdo Ilok 3. Grad Otok "Vranjevo" d.o.o. Otok - Bazjaš (Privlaka) 4. Grad Vinkovci "Nevkoš" d.o.o. Vinkovci - Privremeno odlagalište Bazjaš (Privlaka) 5. Grad Županja "Komunalac" d.o.o. Županja - Gradsko odlagalište "Stara ciglana" Županja Općine: 1. Andrijaševci Obrt "Andrin", Rokovci - Bazjaš (Privlaka) 2. Babina Greda Obrt "Marijančev" Gudinci - gradsko odlagalište Županja 3. Bogdanovci "Komunalac" d.o.o. Vukovar - "Petrovačka dola" Vukovar 4. Borovo "Eko-masa" Vukovar - "Petrovačka dola" Vukovar 5. Bošnjaci Komunalne i prijevozničke usluge (vl. Željko Solin), Cerna - Privremeno odlagalište "Kupina" 6. Cerna Komunalne i prijevozničke usluge (vl. Željko Solin), Cerna - Bazjaš, Privlaka 7. Drenovci "Drenovci" d.o.o. Drenovci - privremeno odlagalište Gajevi (Široki Rasti) 8. Gradište "Kristić" Gradište - Bazjaš (Privlaka) 9. Gunja KTD "Gunja" d.o.o. - "Kraplja" Gunja 10. Ivankovo "Nevkoš" Vinkovci i "Utvaj" Retkovci - Bazjaš (Privlaka) 11. Jarmina "Utvaj" Retkovci - Bazjaš (Privlaka) 12. Lovas "Jakob Becker" d.o.o, Gornja Vrba - Bazjaš (Privlaka) 13. Markušica "Strunje Trade", Privlaka, Branko Strunje - Bazjaš (Privlaka) 14. Negoslavci "Strunje Trade", Privlaka, Branko Strunje - Bazjaš (Privlaka) 15. Nijemci "Eko-flor Plus", Velika Zdenčina - Bazjaš (Privlaka) 16. Nuštar "Nevkoš" d.o.o. Vinkovci - Bazjaš (Privlaka) 17. Privlaka "D&V" Privlaka - Bazjaš (Privlaka) 18. St. Jankovci "Strunje Trade", Privlaka - Bazjaš (Privlaka) 19. St. Mikanovci "Utvaj" Retkovci - Bazjaš (Privlaka) 20. Štitar "Komunalac" d.o.o. Županja - Gradsko odlagalište "Stara ciglana" Županja 20. Tompojevci "Eko-flor Plus", Velika Zdenčina Bazjaš - (Privlaka) plastika i otpad koji nije specifiran 21. Tordinci TPO "Ižaković" Antin - Bazjaš (Privlaka) 22. Tovarnik "Strunje Trade", Privlaka - Bazjaš (Privlaka) 23. Trpinja "Eko masa" Vukovar - "Petrovačka dola" Vukovar Sakupljeni otpad se odlaže na službenim odlagalištima, a to su: ** 1) Petrovačka Dola u Vukovaru (Grad Vukovar i općine Bogdanovci, Borovo,Trpinja ), 2) Gradsko odlagalište Ilok - Božino brdo (za Grad Ilok), 3) Bazjaš u općini Privlaka (gradovi Otok i Vinkovci, te općine Andrijaševci, Cerna, Gradište, Ivankovo,
Jarmina, Lovas, Markušica, Negoslavci, Nijemci, Nuštar, Privlaka, Stari Jankovci, Stari Mikanovci, Tompojevci, Tordinci, Tovarnik, Vođinci),
* Izvor podataka Izvješće o stanju okoliša Vukovarsko srijemske županije (Sl. Vjesnik br. 18/06.) ** Odlagalište komunalnog otpada "Bazjaš" sanirano je i zatvoreno u cijelosti u kolovozu 2007.
godine te kao prijelazno rješenje korisnici ovog odlagališta komunalni otpad odvoze na odlagalište "Petrovačka dola" u Vukovaru do uspostave Županijskog centra za gospodarenje otpadom u općini Stari Jankovci.
59
4) Stara ciglana - Gradsko odlagalište Županja (Grad Županja te općine Babina Greda i Štitar), 5) Privremena deponija Kupina u općini Bošnjaci (općina Bošnjaci), 6) Kraplja u općini Gunja (općina Gunja), 7) Muškovo (Rudine-Ključ) u općini Vrbanja (općina Vrbanja), 8) Privremeno odlagalište Gajevi (Široki Rasti) u općini Drenovci (općina Drenovci).
ODLAGALIŠTE GRAD/OPĆINA POČETAK
RADA (GOD)
STANJE
Bazjaš Privlaka 1992 zatvoreno
Berak Tompojevci 1980 aktivno - u fazi zatvaranja
Bokšić Tompojevci 1980 aktivno - sanacija u pripremi, planira se zatvaranje
Božino Brdo Ilok 1998 aktivno - sanacija u tijeku, planira se zatvaranje
Čakovci Tompojevci 1981 aktivno - sanacija u tijeku, planira se zatvaranje
Ervenica-Cerić Vinkovci 1996 aktivno - sanacija u tijeku, planira se zatvaranje
Gaboš Markušica - zatvoreno i sanacija u tijeku
Gajevi Drenovci 202 aktivno
Gatina Stari Jankovci - aktivno - sanacija u tijeku, planira se zatvaranje
Grabovo Negoslavci 1990 aktivno - sanacija u tijeku, planira se zatvaranje
Gradište Gradište 2001 aktivno - sanacija u tijeku, planira se zatvaranje
Groblje Stari Jankovci - aktivno - sanacija u tijeku, planira se zatvaranje
Jerkov Stan Vrbanja 2002 aktivno - sanacija u tijeku, planira se zatvaranje
Karadžićevo Markušica 1994 zatvoreno i sanacija u tijeku
Kraplja Gunja 2000 aktivno - sanacija u tijeku, planira se zatvaranje
Kupina Bošnjaci 2000 aktivno - sanacija u pripremi
Lovas Lovas 1980 aktivno - u fazi zatvaranja
Mikluševac Tompojevci 1978 aktivno - sanacija u tijeku, planira se zatvaranje
Opatovac Lovas 1980 aktivno - u fazi zatvaranja
Markušica Markušica 1996 zatvoreno i sanacija u tijeku
Panjik Stari Jankovci - aktivno - sanacija u tijeku, planira se zatvaranje
Pašnjak Markušica 1995 zatvoreno i sanacija u tijeku
Petrovačka Dola Vukovar 1974 aktivno
Podrinje Markušica 1996 zatvoreno
Stara ciglana Županja 1980 aktivno
Šipovača Stari Jankovci - aktivno - sanacija u tijeku, planira se zatvaranje
Tompojevci Tompojevci 1979 aktivno - sanacija u tijeku, planira se zatvaranje
Utvaji Stari Jankovci - aktivno - sanacija u tijeku, planira se zatvaranje
Vinkovci-1 Vinkovci 1969 zatvoreno
Odlagališta u Vukovarsko-srijemskoj županiji (novelacija Katastra odlagališta RH 2005. - AZO) Izvor: Izvješće o stanju okoliša Vukovarsko-srijemske županije, (Sl.vjesnik 18/06)
60
1.2.3. Nuklearne i radiološke nesreće (ne obrađuju se)
61
1.2.4. Epidemiološka i sanitarna opasnost Svaka elementarna nepogoda dovodi neminovno do čitavog niza posljedica kako
na samom čovjeku, smanjenjem njegove otpornosti, tako i u njegovoj okolini, stvaranjem povoljnih uvjeta za razvoj bioloških agensa. Sve tako nastale promjene mogu veoma negativno utjecati na zdravlje čovjeka, dovesti do bolesti, pa i do smrti.
Neočekivano veliki broj slučajeva neke bolesti, poglavito zarazne, ali i bilo koje
druge bolesti, u skoro isto vrijeme na jednom području, naseljenom mjestu i većem kolektivitetu, nazivamo epidemijom, a manifestiraju se u dva pojavna oblika:
- epidemije koje nastaju samostalno, bez povezanosti s ikakvim drugim nepogodama - epidemije koje nastaju kao posljedica nekih drugih elementarnih nepogoda (potresa, poplava,
lavina, eksplozija). Na području Županije manje su vjerojatne pojave epidemija iz druge grupe, jer za
Županiju nisu karakteristične nepogode uzročnici takvih epidemija. Međutim, mogućnost pojave epidemije iz prve grupe je znatno veća i predstavlja realnu opasnost za ljude na području Županije, a postoji više načina širenja istih:
VRST
A
EPID
EMIJ
E NAČIN
ŠIRENJA BOLESTI
BOLESTI
KARAKTERISTIKE
BOLESTI
PREVENTIVNE MJERE
HID
RIČ
NE
Vodom
-Trbušni tifus -Bacilarna i amebna dizenterija -Paratifus -Kolera -Virusni hepatitis
Eksplozivni tok bolesti sa velikim brojem oboljelih u kratkom vremenskom razmaku
Sanacija vodnih objekata koji su imali zagađenu vodu ili zabrana korištenja iste uz dovoženje potrebne količine pitke vode, cijepljenje
ALI
MEN
TAR
NE
Hranom
-Sve bolesti kao kod hidr. epid. i: -Alim. toksinfekc. i intoksikacije -Botulizam -Trovanje stafilokokima -Salmoneloze
Početak veoma nagao sa eksplozivnim tokom i vrlo velikim brojem oboljelih koji može obuhvatiti čak i preko 50% zahvaćenog kolektiva
-Zabrana korištenja svake sumnjive hrane, -Osiguranje higijenskog rukovanja hranom, -Odgovarajuća toplinska obrada hrane, -Pregled osoba koje rade sa hranom na kliconoštvo, -Sumnjive na kliconoštvo ukloniti iz prehrambenih pogona, -Odgovarajući način čuvanja hrane.
AER
OG
ENE
Zrakom -Gripa, -Druge respiratorne bolesti
Bolesti su izloženi svi, a posebice ljudi koji se u većoj skupini nalaze u zatvorenom prostoru
Epidemija nije vjerojatna na području element. nepogode ukoliko ista nije bila prisutna već prije nepogode. -Potrebno je izbjegavati veće skupine ljudi u zatvorenom prostoru, cijepljenje, kemoprofilaksa.
TRA
NSM
ISIV
NE
Insekti (komarci,
uši, mušice)
-Pjegavi tifus -Povratne groznica -Malarija -Papataci
Ukoliko na ugroženo područje dospije uzročnik narečenih bolesti, postoje povoljne mogućnosti za njihovo širenje i razvoj epidemije
Uništavanje prenositelja bolesti (komaraca, mušica, uši), kemoprofilaksa
62
Mogućnosti pojava bolesti domaćih životinja, koje su uzrokovane mikroorganizmima i parazitima, su na teritoriji Županije velike s obzirom da je većina seoskih domaćinstava s mnogo stoke.
Na pojavu stočne zarazne bolesti, koja pokazuje tendenciju da se širi u jedne ili više domaćih životinja (epizootije), mora se posumnjati ako u kraćem vremenskom razdoblju u istom dvorištu, staji, oboru ili stadu, obole ili uginu više životinja s jednakim ili sličnim znacima bolesti.
Imajući u vidu da se uzročnici zaraznih bolesti životinja (slinavka, šap, goveđa i svinjska kuga) mogu nalaziti posvuda u prirodi (zraku, vodi, hrani), kao i u izlučevinama bolesnih životinja (mokraća, balega, iscjedak iz nosa i usta), opasnosti po zdravlje životinja su izuzetno velike, osobito u seoskim sredinama kakvih je najviše u našoj Županiji.
Zarazne bolesti domaćih životinja svojom pojavom čine velike ekonomske štete za društvo i državu, te su iz toga razloga bitne. Potrebno je predvidjeti način, mjesto i vrijeme za neškodljivo uklanjanje uginulih i zaraženih životinja, odrediti pravne subjekte (veterinarske stanice i veterinarske ambulante) za realizaciju istog, a u pričuvi imati dezinfekcijska sredstva.
Osobitu pozornost posvetiti dijagnostici i pravovremenom otklanjanju zoonoza zaraznih bolesti zajedničkih ljudima i životinjama (bedrenica, Q-groznica, bruceloza, tularemija, bjesnoća, salmoneloze, psitakoza i dr.). Također, voditi nadzor nad mesom zaklanih svinja zbog mogućnosti epidemija (trihineloza).
Postojanje dislociranog Veterinarskog instituta (Veterinarski zavod Vinkovci) i gustoća veterinarskih ambulanti, koje fizički pokrivaju svaku općinu, omogućuje brzinu reagiranja na svaku pojavu (ili sumnju) zarazne bolesti.
Cijela regija, pa tako i Vukovarsko-srijemska županija, su izrazito poljoprivredni
kraj gdje sve biljne vrste, u većoj ili manjoj mjeri, napadaju biljni nametnici (bolesti, štetnici i korovi). Ovi napadi su mogući na gotovo svakoj biljnoj vrsti, ali bi njihov intenzitet bio znatno jači na kulturnom bilju, pogotovo ako se uzgaja u monokulturi gdje bi se bolesti i štetnici lakše širili s jedne biljke na drugu. Jačem širenju biljnih bolesti i štetnika proizvodnjom u monokulturi, doprinosilo bi i to što se isti zadržavaju na biljnim ostacima i lakše se šire na narednu sjetvu iste kulture. Pogotovo bi se intenzivnim načinom biljne proizvodnje, uz primjenu većih količina gnojiva, posebno dušičnih, i uzgoj u gustom sklopu, pojačavao napad mnogobrojnih bolesti i brojnih štetočina kojima bi pogodovao razvoj nježne vegetativne biljne mase.
Napad biljnih bolesti naročito bi se povećavao iza elementarnih nepogoda (tuče, jakih kiša i velikog snijega) poslije kojih bi nastali ulazni otvori pogodni za prodor bakterija i raznih gljivičnih oboljenja.
Osim narečenog, a pošto bolesti, štetnici i korovi ne poznaju granice između pojedinih površina pod biljem i prelaze s jedne biljke na drugu, moguća je pojava istih na području Županije i njihovim širenjem iz drugih županija, regija i država. Stoga je potrebno obratiti posebnu pozornost pri tretiranju štetnika i korova da ne bi došlo do predoziranja, kako u jačini sredstava (otrova), tako i u količini.
Epidemiološka i sanitarna ugroza ne bi izazvala oštećenja i uništenja osobne
imovina, ali bi utjecala na značajan pad životnog standarda i prekid uobičajenog načina života što bi se manifestiralo:
- u nehigijenskim uvjetima smještaja - u nedovoljnoj opskrbljenosti količinama pitke vode - u prehrani koja ne zadovoljava bar minimalne potrebe - u uvjetima koji ne omogućuju provođenje mjera osobne higijene - u konačnici u pojavi bolesti i mogućih smrtnih ishoda.
63
Epidemije, bilo koje vrste, nedvojbeno bi prouzročile i niz socioloških i psiholoških posljedica. Prvenstveno ljudi zbog bolesti ne bi mogli obavljati redovne poslove na radnom mjestu, niti kod kuće, uslijed čega bi izostao i dio primanja neophodnih za normalan i ustaljen način života. Također bi bilo znatno manje okupljanja ljudi na javnim mjestima čime bi i društveni život bio reduciran.
Cijenimo da bi sve narečeno, kao i izolacija zaraženih bolesnika ili sumnjivih na zaraznu bolest, te strah od susreta sa istim, utjecalo na promjenu psihičkog stanja stanovništva izazivajući sveopći strah od zaraze. Dodatno negativan utjecaj na svijest stanovništva, izazvao bi eventualno mogući nedostatak dovoljnog broja medicinskog osoblja i lijekova za sprječavanje i saniranje zaraze.
Nepoduzimanjem preventivnih mjera u pogledu zaštite, prvenstveno namirnica i vode, a time i suzbijanja epidemija zaraznih bolesti, kao i nepravovremenim i efikasnim djelovanjem na nastalu epidemiološku i sanitarnu ugrozu, posljedice iste bile bi znatno teže.
Relativno malo područje Županije i svakodnevni pokreti stanovništva (posao), su olakotne okolnosti za širenje, osobito, aerogenih epidemija (koje se prenose zrakom) čemu bi, praktično, bilo izloženo (i ugroženo) cjelokupno stanovništvo Županije.
Zahvaljujući prometnoj povezanosti naselja unutar Županije, te iste sa susjednim županijama i ostatkom RH, moguća je žurna i stručna liječnička pomoć i dostava lijekova. Ta okolnost je od velikog značaja jer bi, u uvjetima ovakve elementarne nepogode, bilo otežano provođenje protu-epidemioloških mjera uslijed eventualnog nedostatka kadrova i materijalnih sredstava (šatora, kreveta i hrane za oboljele, vakcina i lijekova za liječenje), kao i vode osnovnog sredstva za provođenje higijenskih mjera.
Glede preventive, kao i djelovanja u tijeku i nakon pojave epidemija, na području Vukovarsko-srijemske županije, egzistira Veterinarski zavod Vinkovci, te veterinarske stanice Vinkovci (s 24 pripadajuće ambulante), Vukovar (sa 7 pripadajućih ambulanti), veterinarska stanica Županja (sa 7 pripadajućih ambulanti) i 6 privatnih veterinarskih ambulanti koje pokrivaju 9 naseljenih mjesta (Tordinci, Antin, Mlaka Antinska, Korođ, Novi i Stari Mikanovci, Ivankovo, Prkovci i Retkovci).
Osim narečenog, na području Županije se nalazi i Zavod za javno zdravstvo u Vinkovcima, opće bolnice u Vinkovcima i Vukovaru, kao i domovi zdravlja u Vinkovcima, Vukovaru i Županji (broj i rasprostranjenost zdravstvenih ambulanti, kapaciteti bolnica sa brojem i vrstom osoblja, te opremljenost istih – razvidan je iz tablice u točki 6.3.11. ove Procjene)
1.2.4.1. Mjere zaštite Mjere za sprječavanje i suzbijanje epidemija zaraznih bolesti, koje su definirane
Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti («Narodne novine» broj:79/07), a čije je sprječavanje i suzbijanje od velike važnosti, mogu biti:
Opće:
- osiguravanje zdravstvene ispravnosti hrane, predmeta koji dolaze u dodir s hranom i predmeta opće uporabe te sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta proizvodnje i prometa istih
- osiguravanje zdravstvene ispravnosti vode za piće te sanitarna zaštita zona izvorišta i objekata, odnosno uređaja koji služe za javnu opskrbu vodom za piće,
- osiguravanje zdravstvene ispravnosti kupališnih, bazenskih voda, voda fontana i drugih voda od javno zdravstvenog interesa
- osiguravanje sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta na površinama, u prostorijama ili objektima iz stavka 1. ovoga članka
- osiguravanje sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta odvodnje otpadnih voda, balastnih voda te odlaganja otpadnih tvari
- osiguravanje provođenja dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije kao opće mjere na površinama, prostorima, prostorijama ili objektima.
64
Napomena: U objektima (prostorima za uklanjanje otpadnih voda i drugih otpadnih tvari, za organizaciju zdravstva i zdravstvenih djelatnika koji obavljaju poslove zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom, odgojno-obrazovnim objektima, objektima i sredstvima javnog prometa, stambenim objektima i dvorištima, ostalim objektima – prostorijama, površinama, sredstvima rada) poduzeća i drugih pravnih i fizičkih osoba, opće mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti, provoditi će, sukladno svojim planovima, njihove nadležne službe.
Posebne:
- rano otkrivanje izvora zaraze i putova prenošenja zaraze - laboratorijsko ispitivanje uzročnika zarazne bolesti, odnosno epidemije zarazne bolesti - prijavljivanje - prijevoz, izolacija i liječenje oboljelih - provođenje preventivne i obvezne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije - zdravstveni nadzor nad kliconošama, zaposlenim i drugim osobama - zdravstveni odgoj osoba - imunizacija, seroprofilaksa i kemoprofilaksa - informiranje zdravstvenih radnika i pučanstva.
Napomena: Slušati radio i TV i čitati i slijediti upute nadležne službe za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti kako bi se mogle provesti neke posebne mjere. Epidemiološko-terenski izvid i epidemiološko ispitivanje glede ranog otkrivanja zaraze u putova prenošenja iste, laboratorijsko ispitivanje uzročnika zaraznih bolesti/epidemije, obveznu DDD, zdravstveni nadzor nad kliconošama, zaposlenim i drugim osobama, zdravstveni odgoj osoba, imunizaciju, seroprofilaksu i kemoprofilaksa, te karantenu, provodit će, sukladno svojim planovima, nadležne službe.
Ostale: - redovito uzimanje propisanih lijekova i savjetovanje sa zdravstvenim djelatnicima
- temeljito i često prati ruke i odjeću, te prostor u kojemu se boravi - ne koristiti namirnice kojima se ne zna porijeklo i koje nisu u zatvorenoj ambalaži - namirnice prije uporabe dobro oprati i termički obraditi
- opće i posebne mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti prestati primjenjivati tek onda kada to dozvole nadležne službe koje su proglasile pojavu epidemije.
65
1.3. Ratna djelovanja i terorizam
Procjena posljedica od ratnih djelovanja i terorizma izrađuje se na temelju izvoda iz procjene Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova
1.3.1. Ratna djelovanja
1.3.2. Terorizam
1.3.3. Minsko sumnjiva područja (zemljovid u prilogu) Osim još uvijek vidljivih ratnih šteta u Vukovarsko-srijemskoj županiji prisutna su i
minska polja koja predstavljaju veliku prepreku gospodarskom rastu i sveukupnom razvoju. Nakon mirne reintegracije okupiranog područja Županije u ustavni poredak RH 1997. godine, 5,2% površine Županije (cca 127 km² od 2440 km² ukupne površine) je bilo minski sumnjivo područje od kojeg je 89% područje pokriveno šumama i oranicama, što ograničava mogućnosti iskorištenja tih prirodnih resursa.
U K
U P
N O
OPĆ
INA
G
RA
D
MSP
O
PĆIN
E G
RA
DA
KU
ĆE
I O
KU
ĆN
ICE
INFR
AST
R.
OB
JEK
TI
POLJ
OP.
PO
VRŠI
NE
ŠUM
E, P
P PU
TEVI
I PR
OSJ
ECI
LIVA
DE
I PA
ŠNJA
CI
MA
KIJ
A
I K
RŠ
OST
ALO
km2 % km2 % km2 % km2 % km2 % km2 % km2 % km2 % 18 107,6 4,4 0,7 0,7 0,3 0,3 46,8 43,6 53,2 49,4 0,6 0,6 0,1 0,1 5,8 5,4
Struktura minsko sumnjivog prostora u VSŽ prema namjeni površina Izvor : HC za razminiranje
Iako je razminiranje u VSŽ započelo 1998. godine, veličina zadatka i nedostatak resursa su rezultirali vrlo sporom provedbom tog procesa. Samo je 23.6 km² minsko sumnjivog područja provjereno i očišćeno tijekom razdoblja od 1998 - 2006. Ako se proces nastavi ovim tempom, trebat će više od 30 godina da bi Vukovarsko-srijemska županija bila očišćena od mina, odnosno bez minsko sumnjivih površina. Do sada je razminiranje financirala Vlada RH, strani donatori i Županija, te je ukupno uloženo 240 milijuna kuna (cca 33 milijuna €) za razminiranje 23,6 km². Oko 1,3 milijardi kuna (170 milijuna €) je još potrebno za razminiranje preostala 103 km² minsko sumnjivog područja tj. 573 minska polja koja još uvijek predstavljaju opasnost za više od 100 000 stanovnika Vukovarsko-srijemske županije budući da se nalaze u blizini naseljenih područja.
Sukladno Zakonskim propisima i odredbama, te pozitivnoj i stručnoj standardnoj praksi vezano za rečeno, a pristupom RH u Europsku uniju, ista problematika će prerasti u vrlo značajan problem s obzirom da veliki broj županija nema rješenje opisanog problema dok Vukovarsko-srijemska županija jedina ima relativno riješen problem skladištenja i uništavanja eksplozivnih sredstava pronađenih na prostoru županije. Do sada se zadovoljavajuće rješavala problematika u okviru postupanja policije i rada službenika za protueksplozijsku zaštitu Policijske uprave, kroz aktivnosti uklanjanja, zbrinjavanja i uništavanja koje je provodila Grupa protueksplozijske zaštite .
Grupa protueksplozijske zaštite PU Vukovarsko-srijemske je, u skladu s potrebama i aktivnostima kod provedbe opisanih poslova, do sada koristila sve moguće raspoložive resurse kako bi smanjila opću ugroženost od zaostalih eksplozivnih sredstava, te povećala opću sigurnost svih čimbenika.
Do sada su korištene i provođene aktivnosti na svim priručnim lokacijama kroz pojedinačna i skupna uništavanja na pojedinim povremenim i privremenim lokacijama
66
kao i skladištenje manjih količina u priručnim skladištima ili većih količina u neadekvatnim prostorima ili neprihvatljivim lokacijama skladišta.
Opisani problem, Policijska uprava je riješila /od 1998.g./ s privremenom lokacijom za uništavanje
na prostoru koji se nekada koristio kao vojni poligon i lokalitet za provedbu vojnih aktivnosti tzv. «GUDURA», a isti se nalazi u prirodno plavnoj-depresiji nedaleko od naselja Bršadin i Bogdanovci u plavnom području rijeke Vuke i Bobotskog kanala, dok je privremena lokacija skladišta bivše vojno skladište «ĐERGAJ» u sklopu šume Đergaj na području grada Vukovara nedaleko od opisane lokacije za uništavanje.
Skladište «ĐERGAJ» kao bivši vojni objekt potpada pod ingerenciju i nadležnost HV, a za isto je Policijska uprava ishodila privremenu suglasnost za korištenje od 2.ZP Osijek. Opisani prostor privremene lokacije-poligona za uništavanje se nalazi u k.o. Bršadin općina Trpinja za kojeg je PU ishodila od općine Trpinja suglasnost za korištenje u opisanu svrhu. Navedeni prostori skladišta i lokacije za uništavanje koriste se za iste namjene stalno i povremeno od 1998. g. te su kao takvi
LEGENDA:
LOKACIJA ZA UNIŠTAVANJE
SKLADIŠNI OBJEKT SMJER PRIJEVOZA ALTERNATIVNI PRAVAC PRIJEVOZA/IZVAN FUNKCIJE
LEGENDA:
LOKACIJA ZA UNIŠTAVANJE
SKLADIŠNI OBJEKT SMJER PRIJEVOZA
ALTERNATIVNI PRAVAC PRIJEVOZA/IZVAN FUNKCIJE
67
relativno prihvatljivi, ali su isti privremeni, te ih je potrebno u konačnom rješenju privesti svrsi i prihvatiti kao stalne. Prostor skladišta je namjenski građen za vojne potrebe i namijenjen je za skladištenje ubojnih sredstava tj. streljiva, streljiva sa eksplozivnim zrnom, artiljerijskog streljiva i minsko-eksplozivnih sredstava kao i manjih količina vojne opreme i tehnike. Udaljen je od glavne komunikacijske prometnice Vinkovci – Bršadin – Vukovar oko 550 m /zračne linije/ u dubini šumskog područja tzv. «Đergaj» koji je omeđen unutar istog visokom žičanom ogradom, a okružen je visokom šumom i gustom vegetacijom. Postojeći objekt skladišta i skladišnog prostora je pod stalnim 24-satnim nadzorom koji redovno i stalno provodi PU, PP Vukovar, a provodi se samo fizičko-tehnički nadzor.Do istog se prilazi postojećom kamenom prilaznom cestom iz smjera glavne komunikacije na način da je prilazna cesta blago zavojita, te se sam prostor skladišta ne može uočiti s glavne prometnice. Oko ograđenog prostora skladišta uz žičanu ogradu vidljiv je postojeći pojas širine cca. 10 m koji je kao takav zarastao uslijed neodržavanja, a unutar ograđenog prostora nalazi se kamena cesta za komunikaciju sa skladišnim prostorima i čuvarskom kućom. Prostor za uništavanje se nalazi na neobradivoj plavnoj površini u k.o. Bršadin – općina Trpinja tzv. «Gudura» koji je udaljen oko 1600 m /zračne linije/ od skladišnog prostora, a cestom oko 3800 m. Prostor – lokacija za uništavanje se nalazi u prirodnoj depresiji između tri naselja; sjeverno Bršadin od kojeg je udaljen oko 1400 m /zračne linije/ ; južno Bogdanovci od kojeg je udaljen oko 1000 m /zračne linije/ i; istočno Vukovarskog naselja Lužac od kojeg je udaljen oko 1700 m /zračne linije/. Lokacija za uništavanje je eliptičnog oblika, veličine 400 x 800 metara, obrasla visokom travom i korovom na kojoj se ne nalazi nikakva infrastruktura, a nije iskoristiva kao poljoprivredno zemljište, te je vrlo pregledna i pogodna za aktivnosti uništavanja manje količine i pojedinačnih eksplozivnih sredstava koja ne prelaze količinu od neto mase čistog eksplozivnog punjenja (NMČE) od 40 – 50 kg uz primjenu disperzijskih materijala /pijesak, sipka zemlja, piljevina, slama/ i građevinskih strojeva za izradu dubokih zatvorenih fugasa radi smanjenja jačine pucnja i detonacijskog zvuka.
U dosadašnjoj praksi uništavanja na postojećoj privremenoj lokaciji uništavalo se do 30 kg NMČE
bez primjene disperzijskih materijala u dubokim otvorenim fugasama što je uvjetovano glasnim pucnjem i jačim detonacijskim zvukom. Postoji više mogućih uzroka neželjene eksplozije u skladištima MES-a, ali oni se obično mogu objasniti sljedećim faktorima:
1. propadanje fizičkih ili kemijskih uvjeta u kojima je smješten MES-o, NUS-o ili eksplozivi 2. nesigurna praksa skladištenja i infrastrukture 3. nesigurno rukovanje /manipulacija/ i prijevoz 4. gomilanje i neredovito pražnjenje skladišnih prostora 5. vanjski utjecaji /požar, grom, poplava, potres/ 6. ostali čimbenici /nedostatno ljudstvo, financije, materijalno-tehnička sredstva/ 7. diverzija ili sabotaža.
KOLIČINA EKSPLOZIVA
U KILOGRAMIMA
UDALJENOST U METRIMA STAMBENE
ZGRADE UDALJENOST U m
JAVNE PROMETNICE–FREKVENTNOST PROMETA IZDVOJENOST
SKLADIŠTA DO 3000 VOZILA VIŠE OD 3000 VOZILA VIŠE OD
MANJE OD BARIJERA BEZ
BARIJERE BARIJERA BEZ BARIJERE BARIJERA BEZ
BARIJERE BARIJERA BEZ BARIJERE
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 0 2 32 64 14 27 23 46 3 5 2 5 41 82 16 32 29 58 4 7 5 9 50 100 20 41 37 74 5 9 9 14 57 114 23 45 42 84 5 10
14 18 64 127 25 50 47 94 5 11 18 23 68 136 27 54 50 100 6 13 23 34 77 154 32 64 58 115 7 14 34 45 86 173 34 68 63 126 7 15 45 57 91 182 36 73 68 136 8 16 57 68 98 195 39 77 72 144 9 17 68 91 107 213 43 86 79 159 10 19 91 114 116 232 48 95 86 172 10 21 114 136 123 245 50 100 91 183 11 22 136 182 134 268 54 109 100 201 12 25 182 227 145 291 59 118 108 216 13 26 227 272 154 318 61 123 115 230 14 28 272 318 161 322 65 132 123 235 15 29 318 363 170 341 68 136 126 252 15 30
68
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
363 409 177 354 70 141 131 262 16 32 409 454 182 363 73 145 136 272 16 33 454 545 193 386 75 150 144 289 18 35 545 636 204 409 77 154 153 305 19 37 636 726 213 427 79 159 159 319 20 39 726 817 222 445 82 163 166 332 20 40 817 908 229 459 84 168 172 343 20 41 908 1135 247 495 86 173 185 370 22 44
1135 1362 263 527 89 177 196 392 24 47 1362 1816 288 577 95 191 215 430 25 53 1816 2270 311 622 102 204 233 466 28 55 2270 2724 331 663 107 213 248 496 30 59
Napomena: izračuni u tablici su dani prema USA i UXO standardima Informativna tablica sigurnosnih udaljenosti prilikom skladištenja eksplozivnih materijala
Sukladno rečenom, temeljem ukazanih potreba vezano za rješavanje problema oko skladištenja,
uklanjanja i uništavanja zaostalih eksplozivnih i ubojnih sredstava postojeći navedeni prostori (skladište «Đergaj» i lokacija «Gudura») koji su za sada privremeni treba što žurnije privesti svrsi i namjeni, te dovesti u nadležnost Županije i staviti pod ingerenciju Policijske uprave samo za rečenu svrhu i namjenu, a u provedbu procesa uklanjanja i uništavanja opisanih sredstava kroz suradnju i pomoć oko rješavanja nastalih problema na terenu potrebno je uključiti lokalnu samoupravu kroz gradove i općine. *
1.3.3.1. Mjere zaštite
Zadaće zaštite od neeksplodiranih ubojnih sredstava mogu se podijeliti u tri skupine:
1. Pronalaženje neeksplodiranih ubojnih sredstava: - prethodna edukacija osoba koje će sudjelovati u pronalaženju ubojnih sredstava (poduka u
poznavanju tragova koje za sobom ostavljaju avio-bombe koje nisu eksplodirale i način obilježavanja tih mjesta)
- upoznavanje građana s karakterističnim znacima koju ukazuju na prisustvo neeksplodiranog ubojnog sredstva i koga u tom slučaju treba obavijestiti)
- upozorenje građanima da se neeksplodirana ubojna sredstva ne smiju dirati – pomjerati, a poglavito ne smiju pokušavati da ih sami unište
- angažiranje stručnih osoba u pronalaženju ubojnih sredstava - osiguranje mjesta pronalaženja ubojnih sredstava - uklanjanje upaljača kao glavnog mehanizma za aktiviranje ubojnog sredstva (izvršavaju samo
specijalno obučene postrojbe i pojedinci). 3. Uništavanje ubojnog sredstva se vrši kada se sa istog ne može ukloniti upaljač i obuhvaća: - izvlačenje ubojnog sredstva - izrada pokrivke nad ubojnim sredstvom da bi se spriječilo rasturanje komadića prilikom njegovog
uništenja - izrada paravana, bedema ili zaštitnog zida u pravcu objekta koji treba zaštititi od potresa i
rasturanja komadića ubojnog sredstva - trepancija (bušenje rupa) ubojnog sredstva kako bi se izvadio eksploziv - uništenje neeksplodiranog ubojnog sredstva.
Za brzo i učinkovito rješavanje narečenih zadaća, koje ujedno čine i mjere zaštite
stanovništva i materijalnih dobara, od neeksplodiranih ubojnih sredstava, osim specijaliziranih postrojbi za deaktiviranje, nužno je i angažiranje drugih postrojbi, a često i građevinskih strojeva za zemljane i druge radove.
* Policijska uprava Vukovarsko-srijemska (grupa protueksplozijske zaštite – travanj 2009. god.) 2. Deaktiviranje ubojnih sredstava
69
1.4. Proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanje, prijevoz,
skupljanje i druge radnje s opasnim tvarima (iz priloga Seveso II Direktive EU)
S obzirom da Agencija za zaštitu okoliša, pri Ministarstvu zaštite okoliša,
prostornog uređenja i graditeljstva nije završila ( prema našim spoznajama ) registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari, sukladno Uredbi o sprečavanju velikih nesreća koje uključuju i opasne tvari ( „NN“ broj 114/08 ) te da poradi toga navedeno Ministarstvo nije odredilo koje pravne osobe, odnosno operateri podliježu Seveso II Direktivi EU, ovaj dio do daljnjega se ne razrađuje.
Vukovarsko-srijemska županija, do zaključenja izrade ove Procjene, nema
spoznaje koje će pravne osobe i operateri u konačnici biti obuhvaćeni navedenom Direktivom.
70
2. POSLJEDICE PO KRITIČNU INFRASTRUKTURU
Osim štetnih posljedica prirodnih i tehničko-tehnoloških nesreća i katastrofa, koje
bi pogodile stanovništvo, materijalna i kulturna dobra, te okoliš, iste bi u velikoj mjeri ugrozile objekte kritične infrastrukture. Stoga je, objektima u kojima se obavlja djelatnost od osobitog značaja za opskrbu energijom, hranom i vodom, transport, telekomunikacije i dr., potrebno dati prioritet u planiranju i operativnom djelovanju s ciljem očuvanja i zaštite njihovih funkcija ili što bržeg oporavka i ponovnog uspostavljanja funkcija u punom obimu.
Pojam kritične infrastrukture obuhvaća odgovarajuće nacionalne kapacitete,
službe i informacijske sustave koji su od tako vitalnog značaja, da bi njihova nemogućnost djelovanja – funkcioniranja ili oštećenja, mogli imati izravan utjecaj na nacionalnu sigurnost, nacionalno gospodarstvo, narodno zdravlje, sigurnost stanovništva i učinkovito djelovanje vlasti.
Kritična infrastruktura obuhvaća osobito, ali ne i isključivo: - hranu - vodu - zdravstvene službe i službe hitne pomoći - energiju (električna, plin i nafta) - promet (cestovni, željeznički, luke, vodni putovi) - informacije i telekomunikacije - bankarstvo i financije - kemijska postrojenja - nacionalne spomenike i vrijednosti. Slijedom narečenog, razvidno je da kritična infrastruktura obuhvaća sve djelatnosti
suvremenog društva pa je za njihovu zaštitu potrebno prilagoditi, kako sustav zaštite i spašavanja, tako i odredbe Prostornog plana jedinica lokalne samouprave. U tom smislu, potrebno je u Prostorni plan ugraditi Zahtjeve zaštite i spašavanja glede preventivnih mjera zaštite od prirodnih i tehničko-tehnoloških nesreća, kako slijedi:
Da bi se dao nužan prioritet i sukladno tome operativno djelovalo, potrebno je
objekte identificirati i locirati, te procijeniti utjecaj katastrofa i većih nesreća na mogućnosti obavljanja djelatnosti. Isto tako, potrebno je sagledati posljedice prekida obavljanja djelatnosti u tim objektima, te posebne učinke koje prekidi obavljanja djelatnosti mogu izazvati na razne vidove opskrbe, zaštite, službe, objekte i postrojenja.
71
OBJEKTI KRITIČNE INFRASTRUKTURE P R O C J E N A
zemljovid prilog br.
t a b l i c a stranica točka
opsk
rba
hr
anom
obradive poljoprivredne površine 1 116, 118 6.1.3.3.
objekti za uzgoj životinja i preradu mesa
17, 18 1.1.3.1. pogoni za proizvodnju hrane *
skladišni prostori prehrambenih proizvoda-silosi
opsk
rba
vodo
m
vodocrpilišta i izvori vode za piće 190, 191 140
6.4.7.3. 6.3.4. sustav distribucije vode za piće 14
mogući zagađivači površinskih i podzemnih voda * * 36,
55-59 1.2.1.
1.2.2.2.
zdravstvena skrb zdravstvene ustanove 173-177 6.3.11.
opskrba energijom
objekti za proizvodnju energije 10 165-168 6.4.4.
distribucijska mreža energenata
informacije i
telekomun.
pravne osobe koje se bave telekomunikacijama 11
186,187 6.4.6. telekomunikacijski centri, odašiljači i repetitori
radijske i TV postaje i odašiljači
indu
strij
ska
post
roje
nja kemijska postrojenja, hladnjače i drugi
gospodarski objekti koji u proizvodnom procesu proizvode, rabe, prometuju ili skladište opasne tvari ***
55-59
69 1.2.2.2.
1.4.
postrojenja koja su mogući zagađivači eko-sustava
promet cestovni, željeznički i riječni 4, 5 i 6 178-184 6.4.
objekti od posebnog
značaja
nacionalni spomenici i vrijednosti 15 i 16 134-138 6.3.1.
objekti predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola i vjerski objekti 15 168-172 6.3.9.3.
* i ** osim narečenog još i PIK Vinkovci i VUPIK Vukovar *** osim narečenog još i tekst u točki 2.2.1.
72
2.1. Prirodne nesreće i katastrofe
S obzirom na vrstu i mali broj prirodnih (poplava, požar otvorenog prostora, suša i
tuča) i tehničko-tehnoloških nesreća (tehničko-tehnološke u prometu i epidemiološka i sanitarna opasnost), karakterističnih i realno mogućih i očekivanih na području Županije, štetne posljedice po kritičnu infrastrukturu ne bi bile katastrofalne niti višestruke.
2.1.1. Opskrba stanovništva hranom
Iako područje Vukovarsko-srijemske županije nema iskustava sa poplavama katastrofalnih razmjera (posljednja poplava katastrofalnih razmjera 1965. godine), procjenjujemo da bi isti prouzročili velike poteškoće u opskrbi stanovništva hranom. Pošto bi prometnice (cestovne i željezničke) bile pod vodom, dostava hrane i ostalih potrepština, stanovništvu koje ne bi bilo na vrijeme evakuirano, bi bila moguća vodenim (čamci) i zračnim (helikopteri) putem.
S obzirom na velike obradive poljoprivredne površine (oranice 140.409 ha), postoji i realna opasnost od izbijanja požara otvorenog prostora u vrijeme žetve. Opskrba stanovništva hranom ne bi bila znatnije ugrožena s obzirom da se u svakoj općini i naseljenom mjestu, na području Županije, nalaze prodavaonice prehrambenih proizvoda. Međutim, u slučaju izbijanja požara otvorenog prostora čije bi gašenje trajalo znatno duže, te ukoliko bi isti izbio u neposrednoj blizini naseljenog mjesta ili samom mjestu, problemi sa opskrbom stanovništva hranom bi bili veliki. Prometnice koje povezuju naselja unutar općine, te općinu sa drugim dijelovima županije, uglavnom prolaze između poljoprivrednih površina, i u slučaju požara na istim, te bi komunikacije bile prekinute ili bi promet istima bio znatno otežan.
Na području Županije ima više objekata vezanih za masovniji uzgoj životinja, kao i pogona za proizvodnju hrane, pa su opasnosti od požara otvorenog prostora za iste, još izraženije. Opasnosti od požara bili bi izloženi silosi i drugi objekti za smještaj stočne hrane, te klaonice i poduzeća za skladištenje i preradu namirnica životinjskog porijekla širom Županije (točka 1.1.3.1. ove Procjene).
U ovisnosti o razmjerima suše je i smanjenje prinosa na poljoprivrednim kulturama
(140.409 ha obradivih površina), a ono se kreće, na osnovi iskustvenih podataka za proteklo desetljeće, od 20% do 60%. Samim tim, smanjio bi se udio proizvoda proizvedenih na poljima Županije u ukupnoj potrošnji prehrambenih artikala (žitarice, voće, povrće). Isto tako, bilo bi manje i stočne hrane, što bi se negativno odrazilo na uzgoj životinja i posredno na prehranu stanovništva. Jedino bi silosi, i skladišni prostori u individualnom posjedu, bili rasterećeni za umanjeni prinos, što je također štetna posljedica suše.
Iz svih narečenih štetnih posljedica suše, neminovno bi proistekla potreba za dodatnim uvozom hrane sa širih prostora od županijskih. Tuča može utjecati na opskrbu hranom na indirektan način. S obzirom da samo padanje tuče traje od nekoliko minuta do najviše pola sata, ona može samo privremeno odgoditi samu opskrbu. Međutim, posljedice prouzročene tučom u vidu smanjenih prinosa na poljoprivrednim kulturama, mogu otežati opskrbu hranom u smislu njenog pomanjkanja na području Županije.
73
2.1.2. Opskrba vodom Problem opskrbe stanovništva pitkom vodom bio bi izražen u najdrastičnijem vidu
jer su potrebe za istom najveće, a mogućnosti dopreme najteže. Jedan dio Županije je uvezan na regionalni vodovod koji vodu, uz prethodnu dopremu do pogona za preradu vode u Kanovcima – Vinkovci, koristi iz vodocrpilišta kod Babine Grede i Cerne.
S obzirom da bi, u slučaju poplave, prometnice bile pod vodom, a voda iz vodovoda praktički neupotrebljiva, to bi mogućnost dostave pitke vode cisternama bila najnužnija i najteža. Od velike pomoći bio bi Crveni križ Vinkovaca koji raspolaže sa uređajem za stvaranje pitke vode iz otpadnih voda. Ukoliko bi bilo poplavljeno veće područje Županije na duži vremenski period, procjenjujemo da bi za opskrbu, neevakuiranog dijela stanovništva, hranom i vodom bila potrebna pomoć sa razine države poglavito u tehnici i sredstvima, a manje u artiklima.
Cijenimo da požar otvorenog prostora ne bi ugrozio vodo-crpilišta i izvore vode za piće, nego bi ih samo mogao staviti u funkciju izvora za gašenje požara u nedostatku potrebnog broja cisterni sa vodom. Samim tim, distribucija vode za piće bi mogla biti otežana i znatno smanjena, pošto bi velike količine vode bile iskorištene za gašenje požara.
Gašenje požara otvorenog prostora na poljoprivrednim i šumskim površinama ne bi imalo za posljedicu zagađivanje površinskih i podzemnih voda, s obzirom da ne bi gorjele niti se gasile opasne tvari. Međutim, u slučaju požara većih razmjera na deponijama za odlaganje otpada (uglavnom divljim, kao što je bila "Bazjaš" ili, još uvijek aktualna, deponija 1,5 km od Petrovaca), moglo bi gašenjem vodom doći do rastakanja istih i njihovog otjecanja i prodora u površinske i podzemne vode.
Suša bi neminovno utjecala na vodostaje rijeka, vodocrpilišta i druge izvore vode za piće (bunari), jer bi se razina istih snizila u ovisnosti od vremenskog trajanja suše. Smanjenjem razine i količine vode u vodnim objektima, otežala bi se i distribucija iste korisnicima, a mogućnosti pojave zaraze (hidrične epidemija-trbušni tifus, dizenterija, hepatitis) su veće.
2.1.3. Zdravstvena skrb
Pošto su na području Županije moguća samo manja plavljenja, procjenjujemo da
ne bi bilo većih poteškoća pri obavljanju zdravstvene skrbi stanovništva. Međutim, podizanjem nivoa podzemnih voda, moguća su zagađenja vodocrpilišta i bunara što bi prouzročilo pojavu zaraznih bolesti i veće poteškoće u zdravstvenom zbrinjavanju stanovništva.
S obzirom na mogućnost dugotrajne suše, koja bi prouzročila pomanjkanje vode, za očekivati je pojavu zaraznih bolesti čime bi se i zdravstvena skrb morala podići na višu razinu. Iako bi najveći teret zdravstvene zaštite preuzele mjesne ambulante, bez pomoći zdravstvenih ustanova na razini županije, posljedice (hidrične epidemije) se ne bi mogle sanirati.
2.1.4. Opskrba energijom
Područje Županije je ispresijecano vodovima električne mreže (dalekovodima
županijskog i lokalnog značaja), koji bi u slučaju požara otvorenog prostora, bili pod udarom vatrene stihije i predstavljali bi dodatnu opasnost za požar još širih razmjena. Kako bi se preduprijedila takva dodatna opasnost, nužno bi bilo iskapčanje tih prenositelja električne energije čime bi i opskrba stanovništva istom bila znatno manja ili bi se u potpunosti obustavila.
74
Štetne posljedice po opskrbu energijom, prema mogućim prirodnim nepogodama,
na našem području, može proizvesti i velika i dugotrajna suša, i to na posredan način. Ukoliko bi područje Županije bilo zahvaćeno sušom, i kako suša, po pravilu, zahvaćaju šire područje od županijskog, utjecaj iste, po pitanju opskrbe energijom (poglavito električnom), očitovao bi se smanjenim vodostajima i, posredno, smanjenom isporukom električne energije. Opasnost od otežane opskrbe energijom postoji i u slučaju ledene kiše i velikog snijega nakupljanjem velikih količina leda na elektro vodovima i težeg pristupa dalekovodima.
2.1.5. Informacije i telekomunikacije Od prirodnih katastrofa i većih nesreća, koje su moguće i realno očekivane na
području Županije (poplava, požar otvorenog prostora, suša i tuča), jedino bi požar otvorenog prostora mogao imati utjecaja na sustav informacija i telekomunikacije. Ukoliko bi požar poprimio katastrofalne razmjere i sa žitnih polja i šumskih površina, gdje je realno moguć i očekivan, se proširio i zahvatio telekomunikacijske centre, odašiljače i repetitore (tablica u točki 6.4. ove Procjene), došlo bi do ugroze, a moguće i do prekida, sustava informacija i telekomunikacija.
2.1.6. Industrijska postrojenja
Na području Županije ima industrijskih i kemijskih postrojenja ("Sladorana" d.o.o.,
"Slavonija" d.o.o., "Novi Domil" d.o.o.) koja bi mogla biti izložena mogućnosti plavljenja i požaru otvorenog prostora i iz istih se osloboditi opasne tvari i zagaditi okoliš.
Moguća opasnost su i poljoprivredne zadruge (29 na području Županije),
veterinarske stanice i poljoprivredne apoteke, koje skladište opasne tvari u vidu sredstava za zaštitu bilja čija bi zahvaćenost poplavom i požarom mogla iste osloboditi u atmosferu i okoliš sa štetnim posljedicama po zdravlje ljudi.
2.1.7. Promet Kako su na području naše Županije moguća jedino manja plavljenja, to veće
opasnosti za obavljanje prometa, nema. Poteškoće bi mogle izazvati jedino podizanje nivoa podzemnih voda, ali cijenimo da isti ne bi dostigao takvu razinu koja bi značajnije ugrozila odvijanje prometa.
Višegodišnje iskustvo pokazuje da ni požari otvorenog prostora, na području Vukovarsko-srijemske županije, nisu do sada poprimali takve razmjere da bi značajnije utjecali na odvijanje prometa. Osim toga, razgranata mreža cesta (državnih, županijskih i lokalnih) omogućuje uspješno odvijanje prometa zaobilaznim putovima.
2.1.8. Objekti od posebnog značaja
Industrijska postrojenja, kao i zdravstvene i školske ustanove, te spomenici
kulture, vjerski objekti i objekti u kojima se skladište namirnice (silosi), prioriteti su pri obrani od poplava.
75
Međutim, zbog nepredvidljivosti poplava kao elementarne nepogode i nemogućnosti sveobuhvatne i potpune zaštite svih objekata od posebnog značaja, procjenjujemo da bi obrana industrijskih postrojenja od poplava bila najnužnija zbog činjenice da se, njihovim havarijama i oštećenjima, štetne posljedice višestruko multipliciraju.
Osim požara otvorenog prostora koji mogu zahvatiti poljoprivredne i šumske
površine, mogući su, na području Županije, požari na građevinskim objektima (265 požara na istima u posljednjih 10 godina). Od svih objekata koji bi mogli biti zahvaćeni požarom, najveće i najteže posljedice bi bile na predškolskim objektima, školskim i socijalnim ustanovama, te vjerskim objektima. Naime, čak i da nema ljudskih žrtava, uništenje narečenih objekata požarom bi pričinilo veliku materijalnu štetu i gubitak za ukupni županijski proračun. Predškolska i školska djeca bi mnogo izgubila ne pohađajući nastavu u svojim ustanovama, a svim stanovnicima bi bila onemogućena i otežana socijalna zaštita. Požar na vjerskim objektima bi pričinio štetu na građevini pod zaštitom kulture, s jedne strane, a s druge strane vjernicima bi bili otežani ili uskraćeni vjerski obredi (u ovisnosti od stupnja oštećenja objekta).
Predškolske, školske, zdravstvene ustanove (vrtići, škole, ambulante), te
građevine pod zaštitom kulture i vjerski objekti (crkve), mogu pretrpjeti znatnija oštećenja padanjem tuče. Stupanj oštećenja ovisit će o intenzitetu i veličini zrna tuče, koje može biti od veličine zrna pšenice (manji od 3 mm) pa do veličine kokošjeg jajeta (od 36-50 mm). Za područje naše Županije uobičajena je tuča, koje može izazvati oštećenja na objektima uz snažan vjetar, veličine zrna lješnjaka (od 13-20 mm). Oštećenja su uglavnom na prozorskim oknima (staklo i roletne), rjeđe na fasadama zgrada i krovnim konstrukcijama (razbijeni crijep ili izbušene ploče).
76
2.2. Tehničko-tehnološke nesreće i katastrofe
Štetne posljedice na objekte kritične infrastrukture od tehničko-tehnoloških nesreća, uzrokovanih od strane bilo koje pravne osobe sa područja Vukovarsko-srijemske županije, a ne samo i isključivo od obveznice Seveso II Direktive EU, procjenjujemo da bi izazvale tehničko-tehnološke nesreće u prometu (istjecanjem opasnih tvari nakon akcidenta u prometu), te epidemije i sanitarne opasnosti.
2.2.1. Opskrba stanovništva hranom
Istjecanjem opasnih tvari u zemlju, vodu i zrak (prouzročenih tehničko-
tehnološkim nesrećama u prometu) i njihovim zagađenjem stvorili bi se potrebni preduvjeti za zatrovanost biljaka koje su neophodne u ishrani ljudi (žitarice, voće i povrće) i životinja (krmno bilje).
Kako obradive, poljoprivredne površine čine oko 60% područja Županije, to je i mogućnost njihovog zagađenja izuzetno velika. Međutim, s obzirom na lokaciju zagađivača najugroženije područje bi bilo ono u neposrednoj blizini istog, dok bi se zona štetnog utjecaja širila u ovisnosti o poduzetim mjerama zaštite. Uništeni ili znatno smanjeni prinosi i u konačnici zatrovani poljoprivredni proizvodi, negativno bi utjecali na opskrbu stanovništva hranom, kao i na uzgoj životinja.
Negativan utjecaj ispuštanja opasnih tvari u okoliš, prouzročio bi manjak hrane za ishranu koji bi se morao nadomjestiti dopremom sa šireg područja (drugih županija, države).
Od svih katastrofa, koje su moguće na području Županije, najteže posljedice po
opskrbu stanovništva hranom, prouzročile bi epidemiološke i sanitarne ugroze. Na području Županije ima 140.409 hektara obradivih površina (oranice i vrtovi) i na
istima se uzgajaju kulture (žitarice, voće, povrće, krmno bilje) koje služe za prehranu ljudi i životinja. Sve su one neposredno izložene mogućim biljnim bolestima čime bi se ugrozio ili znatno smanjio cjelokupni urod.
Da bi se spriječile negativne posljedice alimentarne epidemije tj. prenošenje zaraznih bolesti već zatrovanom hranom, bilo bi potrebno poduzeti niz mjera narečenih u tabelarnom pregledu (točka 1.2.4. ove Procjene). Ipak, bez obzira na sve poduzete mjere, moguća je pojava i širenje epidemije putem hrane. U tom slučaju bilo bi podjednako ugroženo stanovništvo i stočni fond cijele Županije, te objekti, pogoni i skladišni prostori vezani za uzgoj životinja, proizvodnju i čuvanje hrane (uglavnom u individualnom vlasništvu seoskih gospodarstava).
Za očekivati da bi takva ugroza bila šireg – regionalnog i/ili međunarodnog karaktera što bi otežalo intervenciju i uputilo nas na uglavnom domaće lokalne resurse 2.2.2. Opskrba stanovništva vodom
Stanovništvo na području Županije se opskrbljuje vodom iz vodovoda tako da bi se istjecanjem opasnih tvari u zemljište direktno ugrozila vodocrpilišta pitke vode. Osim toga moguće je zagađenje i bunarske vode, pretežno u seoskim sredinama, gdje bi se u opasnost dovele životinje koje se istom napajaju. Međutim, ispuštanjem opasnih tvari u veće vodotoke (r. Dunav, Savu, Bosut, Vuku) bilo bi ugroženo cjelokupno područje Županije, što bi imalo povratno negativan utjecaj po opskrbu vodom na istom.
Kako je voda neophodan element za održavanje čovjeka (bez vode čovjek može izdržati najviše 3-5 dana), oskudica iste, uslijed zagađenosti, znatno bi smanjila radnu sposobnost čovjeka i teško oštetila njegovo zdravlje.
77
S obzirom da bi vodo-crpilišta i izvori vode za piće (vodovod i bunari) bili epidemiološki i sanitarno ugroženi, narušio bi se i njezin sustav distribucije. Isto tako, moguća su i vjerojatna zagađenja površinskih i podzemnih voda što bi još više pogodovalo nestašici vode za piće i napajanje životinja.
Sukladno narečenom, u vodoopskrbi kod elementarnih nepogoda, pa i pri epidemiološkoj i sanitarnoj ugrozi, nametnula bi se potreba:
- osiguranja dovoljne količine vode (cisterne, Crveni križ-uređaj za stvaranje pitke vode iz otpadnih
voda i slično) - saniranja vodnih objekta i osiguranja njihovog čuvanja - filtriranja i dezinfekcije (klor, jod, kuhanje) vode. 2.2.3. Zdravstvena skrb
Direktna posljedica trovanja zagađenom vodom i hranom, a uvjetovanih
istjecanjem opasnih tvari u vodotoke i zemljište, bio bi velik broj oboljelih i zaraženih ljudi (cca 5-10%) i životinja. Samim tim, zdravstvene ustanove na području Županije (bolnice, ambulante, domovi zdravlja) bile bi dodatno opterećene novim bolesnicima što bi iziskivalo povećan broj medicinskog osoblja, produženo radno vrijeme istog, te veću potrebu za lijekovima.
Isto tako, bilo bi potrebno zbrinuti i životinje u odgovarajućim veterinarskim ustanovama. Sve to bi, osim pomoći šire zajednice, značilo i dodatne materijalne i financijske troškove u Županijskom proračunu.
Svaka deficitarna prehrana dovela bi do smanjenja radne sposobnosti, pojava avitaminoze, anemije (malokrvnosti) i, u krajnjem slučaju, do gladi. Smanjenje otpornosti organizma predstavljalo bi pogodan faktor za razvoj bolesti, naročito zaraznih, a najugroženija populacija bile bi starije osobe, dojenčad, mala djeca i trudnice.
Osim bolesti prouzročenih pomanjkanjem hrane, uslijed smanjenih prinosa ili njenom zatrovanošću, moguća je pojava i drugih zaraznih bolesti i epidemija različitih uzročnika i prenositelja (zagađena voda, zrak, insekti).
Zdravstvena služba bi, u novonastaloj situaciji, bila dodatno opterećena, kako zbrinjavanjem oboljelih i zaraženih, tako i preventivnim djelovanjem, osobito kontrolom zdravstvene ispravnosti hrane i vode. Bolnice, ambulante, domovi zdravlja, Zavod za javno zdravstvo, operativni liječnički timovi na terenu, te liječnici privatne prakse bili bi suočeni sa neprekidnim radom i dežurstvom do saniranja stanja.
2.2.4. Ostali objekti kritične infrastrukture Štetnih posljedica tehničko-tehnoloških nesreća (tehničko-tehnološke nesreće u
prometu – istjecanje opasnih tvari i epidemija i sanitarnih opasnosti), koje su moguće na području Županije, na ostale objekte kritične infrastrukture (objekte koje isporučuju energiju, informacije i telekomunikacije, industrijska postrojenja, promet, objekte od posebnog značaja), ne bi bilo. Jedino, ukoliko bi tehničko-tehnološkom nesrećom u prometu, direktno stradao sam objekt narečene kritične infrastrukture, bilo bi štetnih posljedica. Iste bi se očitovale u smanjenoj ili prekinutoj isporuci energije, prekidu dotoka informacija, reduciranim radom industrijskih postrojenja, remećenjem satnice i smjenskog rada prosvjetnih ustanova, te nemogućnošću održavanja ustaljenih vjerskih obreda. Međutim, procjenjujemo da bi sve štetne posljedice po narečene objekte kritične infrastrukture, bile vremenski kratkotrajne i minimalne uslijed brze sanacije proistekle iz prioriteta za iste.
78
3. SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE
Sustav zaštite i spašavanja stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara od
djelovanja prirodnih, tehničko-tehnoloških nesreća i katastrofa, te ratnih djelovanja i terorizma, obuhvaća veći broj različitih nositelja i sudionika.
Nositelji priprema, te sudionici zaštite i spašavanje su: vatrogastvo, trgovačka društva, ustanove i institucije čija je redovita djelatnost zaštita i spašavanje ljudi i imovine, tijela državne uprave, jedinice područne i lokalne samouprave, civilna zaštita, humanitarne organizacije i udruge, kao i građani pojedinačno.
Oružane snage Republike Hrvatske su također snaga koja se, u jedinstven sustav zaštite i spašavanja, uključuje poglavito u prirodnim i tehničko-tehnološkim nesrećama katastrofalnih razmjera.
3.1. Postojeći kapaciteti i snage
Svi narečeni nositelji i sudionici zaštite i spašavanja raspolažu s odgovarajućim materijalnim i ljudskim resursima i kapacitetima koji im omogućuju učinkovito i pravodobno poduzimanje mjera i aktivnosti iz svog djelovanja. Iskustva iz proteklog razdoblja, u kojem je poduzimano niz mjera i aktivnosti na sprječavanju i uklanjanju posljedica poglavito prirodnih nesreća (poplava, suša, tuča), nedvojbeno su pokazala spremnost svih angažiranih snaga zaštite i spašavanja, kako u materijalnim, tako i ljudskim kapacitetima. Međutim, slaba opremljenost i neobučenost pripadnika postrojbi - timova na razini Županije uvjetovala je preustroj sustava zaštite i spašavanja. Isti je u tijeku i usmjeren je na osiguranje uvjeta za zbrinjavanje većeg broja osoba u katastrofama, te stvaranju relativno malih, ali dobro opremljenih i osposobljenih pričuvnih snaga primjerenih potrebama i mogućnostima Županije, gradova i općina.
R.B. SNAGE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA BROJ POSTROJBI,
KLUBOVA/UDRUGA
BROJ PRIPADNIKA
formacija popuna 1. Županijski Stožer zaštite i spašavanja 1 14
za u
spje
šno
izvr
šenj
e z
adać
a po
puna
mor
a bi
ti iz
vrše
na 1
00%
2. Gradaski Stožer zaštite i spašavanja 5 40 3. Općinski Stožer zaštite i spašavanja 26 208 4. Županijsko Zapovjedništvo civilne zaštite 1 8 5. Gradsko Zapovjedništvo civilne zaštite 5 25 7. Specijalističke postrojbe civilne zaštite * 10 346 8. Gradske postrojbe civilne zaštite opće namjene 5 295 9. Općinske postrojbe civilne zaštite opće namjene 26 1.001
10. Planinarska društva (VK, Cerna, ŽU) 3
190 11. Društva Crvenog križa (VSŽ, VK, VU, ŽU) 4 70 12. Radio klubovi (VK, VU, ŽU, Gunja) 4 70 13. Klub podvodnih aktivnosti (Vukovar) 1 15
U K U P N O : 91 2.282 * na razini Županije ustrojeno je, prema staroj formaciji, 10 specijalistički postrojbi CZ u kojima je
na rasporedu bilo 346 obveznika, a čiji je preustroj u tijeku (srpanj 2009. godine) Popunjenost kapaciteta pravnih osoba (zdravstvenih – točka 6.3.11., komunalnih i
drugih – tablica što slijedi) sredstvima (motornim vozilima, radnim i drugim strojevima), koja nalažu materijalne formacije specijalističkih postrojbi - timova civilne zaštite, je dobra zahvaljujući zakonskoj obvezi pravnih subjekata u sudjelovanju u zaštiti i spašavanju.
79
PRAVNA OSOBA GRAD/OPĆINA SJEDIŠTE ULICA K.B. REG. OZNAKA MARKA TIP NOSIVOST KAROSERIJA
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
AKSION D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI STEPINAC ALOJZIJA 215
VK351BF MAN 19.463 10400 TEGLJAČ VK107CH SCANIA 420 7950 OTVORENO S CERADOM VK462BT MAN TGA 18.480 4X2 BLS 10835 TEGLJAČ VK535BD MAN 26.463 12650 OTVORENO S DIZALICOM VK360CL MAN 14.192FAK 7850 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM VK959BO MERCEDES 1617 8950 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM
AGRO - TOVARNIK D.O.O. TOVARNIK TOVARNIK VLČ. IVANA BURIKA 034 VU536AP MERCEDES 1834L 8545 KIPER-SAMOISTOVARIVAČ VU179CB FAP 1621 8700 OTVORENO S CERADOM VU879V FAP 1921 10500 KIPER-SAMOISTOVARIVAČ
AGRO-ILOK D.D. ILOK ILOK S. RADIĆA 14 VU156AS MERCEDES 1213/42KK 7120 OTVORENO S CERADOM
AGROPLOD D.O.O. ŽUPANJA ŽUPANJA MARTIJE GUPCA 103
ŽU262AI MAN 19.422 9350 OTVORENO S CERADOM ŽU222AH SCANIA R 124 LA 4X2 10300 TEGLJAČ ŽU688AC MAN 19.422 9130 OTVORENO S CERADOM ŽU626AK MERCEDES ACTROS 1840 LS 10955 TEGLJAČ
ALTE GRADNJA D.O.O. VUKOVAR VUKOVAR MIROSLAVA KRLEŽE 032 VU457AP ZASTAVA 80.12/645AN 3750 KIPER-SAMOISTOVARIVAČ VU461AP MAN 27.414 13500 KIPER-SAMOISTOVARIVAČ
ALTERNATIVA D.O.O. ŽUPANJA ŽUPANJA J.J. STROSSMAYERA 171
ŽU888AJ MAN F 09 16600 TEGLJAČ ŽU232AF MERCEDES 3343 K 952.16 15100 KIPER-SAMOISTOVARIVAČ ŽU900AO MERCEDES ACTROS 99999 TEGLJAČ ŽU444AI MERCEDES 2648 14380 KIPER-SAMOISTOVARIVAČ
AMADEUS D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI BLOK TRŽNICA 024
VK669BP MERCEDES ATEGO 9280 FURGON, 'ZA RAZLIČITE NAMJENE VK596BR MERCEDES 1843 99999 TEGLJAČ VK816BH MERCEDES 814D 3830 FURGON ZA RAZLIČITE NAMJENE VK325BR IVECO 120E23P 5500 ZATVORENI S DODATNIM UREĐAJEM VK326BR IVECO EUROCARGO 5450 ZATVORENO S RAMPOM
AMARILIS D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI KRALJA ZVONIMIRA 99
VK304BO MERCEDES ACTROS 7100 TEGLJAČ VK416CG MERCEDES 1820 10100 OTVORENO S CERADOM I RAMPOM VK204CB MAN 19.422 10600 TEGLJAČ VK663CE VOLVO A 440 10309 TEGLJAČ
AMM D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI GUNDULIĆ IVANA 002 VK491AR MERCEDES 2633 12800 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM VK924BU MERCEDES LK 1519 8440 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM
ANITA TRANSPORTI D.O.O. VUKOVAR VUKOVAR VATIKANSKA 012 VU0505VU DAF FT 10340 TEGLJAČ AUTO ŠKOLA FACA
D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI ALOJZIJA STEPINCA 198 VK999BU MERCEDES ACTROS 9040 OTVORENO S CERADOM VK0001TV MERCEDES 1840 L ACTROS 8450 OTVORENO S CERADOM
AUTO ŠKOLA KIKAŠ D.O.O. VOZAČKE ŠKOLE
OTOK SLAVONSKI OTOK VLADIMIRA NAZORA 001 VK600BD MERCEDES 1840 L ACTROS 8960 OTVORENO S CERADOM
BERG D.D. VUKOVAR VUKOVAR VINKOVAČKA 048 VU953AT IVECO 75-9A 3680 OTVORENO S CERADOM BLAŽEVIĆ D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI ZALUŽJE BB VK135CF MERCEDES 1422L 7000 OTVORENO S CERADOM
BODAT D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI KRALJA ZVONIMIRA 127 VK463BS MERCEDES LPK 3720 OTVORENO VK503BP MAN 26.403 DFLC 12410 OTVORENO S DIZALICOM
BONUS D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI H. V. HRVATINIĆA BB
VK880BF MERCEDES ACTROS 11350 OTVORENO S DIZALICOM VK121BM MERCEDES 1840 6695 TEGLJAČ VK800AZ MERCEDES ACTROS 14875 OTVORENO S CERADOM VK271BA MERCEDES 1318 7900 OTV. S CERADOM I RAMPOM VK521BV MERCEDES ATEGO 8550 OTVORENO S CERADOM I DODATNIM VK836BU MERCEDES ACTROS 10440 TEGLJAČ VK149BZ MERCEDES AXOR 1840 11455 TEGLJAČ
BOROVO-TEHNIČKI SERVIS D.O.O. VUKOVAR VUKOVAR ALEJA OSLOBOĐENJA 000 VU277Z TAM 130 6300 OTVORENO S CERADOM
80
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
BOSO D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI H. D. GENSCHERA 022 VK689BP MAN 12.222 4560 FURGON, 'ZA RAZLIČITE NAMJENE VK938BE MERCEDES 2219 CL 12400 FURGON, 'ZA RAZLIČITE NAMJENE VK917BE MERCEDES 1222 5100 FURGON, 'ZA RAZLIČITE NAMJENE
BOŠKOVIĆ D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI RUŽINA 013
VK394AB MERCEDES 208 D 15701 OTVORENO S CERADOM VK608CA MERCEDES 2531 14320 OTVORENO S DIZALICOM VK173AV KAMAZ 4310 4095 OTVORENO S DIZALICOM VK123AB MAGIRUS 160-23 5500 KIPER S DIZALICOM VK134BI KAMAZ 4310 4600 OTVORENO S DIZALICOM VK519AN MERCEDES 2638 K 15610 TEGLJAČ VK447AM MERCEDES 2633 6X4 11400 OTVORENO S DIZALICOM
BRŠADIN PROMET D.O.O. VUKOVAR VUKOVAR SAJMIŠTE 113 VU186V MERCEDES ATEGO 8040 OTVORENO S CERADOM I DODATNIM
BRUNO D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI NIKOLE TODINCA 009 VK894CI MERCEDES 1624 8600 CISTERNA - ADR ZA PRIJEVOZ
TEKUĆINE VK385CA MERCEDES 1843LS 11245 TEGLJAČ
CARPINUS D.O.O. DRENOVCI DRENOVCI VLADIMIRA NAZORA 000 ŽU837Z MAN 15.232 7750 OTVORENO S CERADOM
CENTRUM INŽENJERING D.O.O. VUKOVAR VUKOVAR AUGUSTA ŠENOE 001
VU680AZ FAP 1921 10450 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM VU739BB MAN 26.240 12870 MJEŠALICA VU812AS MAN 19361 10620 TEGLJAČ VU253BD RABA F 26 15200 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM
CESTORAD D.D. VINKOVCI VINKOVCI DUGA 23
VK703CD MERCEDES ATEGO 10315 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM VK918CC MAN TGA 26.440 14150 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM VK546M MAN TGA 15600 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM VK549M MAN TGA 15600 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM VK133CL MERCEDES ACTROS 954.24 16550 TEGLJAČ VK906CC MAN TGA 26.430 14600 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM VK945AS MERCEDES 2653 17500 TEGLJAČ VK134BH RENAULT MASCOTT 130.65 3650 CISTERNA ZA ZAPALJIVE TEKUĆINE VK432AT MAN 17.232 9200 KIPER-SAMOISTOVARIVAČ VK415R MAN 26.321 DFLS/BL 15550 TEGLJAČ
VK356CF MERCEDES ACTROS 14480 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM VK992BT MERCEDES UNIMOG 5740 RADNO VOZILO VK798BP MERCEDES 1823AK 9180 KIPER-SAMOISTOVARIVAČ VK357CF MERCEDES ACTROS 14380 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM
CIGLANA D.O.O. ŽUPANJA ŽUPANJA STANOVI CIGLANA 033 ŽU854AG MERCEDES 1120 5600 OTVORENO S CERADOM
CROATIA LEASING D.O.O. - PODRUŽNICA VUKOVAR VUKOVAR VUKOVAR JOSIPA JURJA
STROSSMAYERA 014 VU472AZ IVECO AD260T44 11540 OTVORENI S DODATNIM UREĐAJEM
VU473AZ IVECO AD 260T44 11540 OTVORENI S DODATNIM UREĐAJEM
CRUMENA D.O.O. ŽUPANJA ŽUPANJA J.J.STROSSMAYERA 002 ŽU965AG MAN 19.50FSL 11500 TEGLJAČ ŽU257AM MAN 19.362 FLS C-77543 9800 TEGLJAČ
CVITANOVIĆ D.O.O. ŽUPANJA ŽUPANJA VELIKI KRAJ 057 ŽU955AH MAN 26.464 14000 CISTERNA ZA TEKUĆE PREHRAMBENE POTREBE
ČVOR D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI GENSCHER HANSA DIETRICHA 135
VK914AU MAN 25.372 6X4 10600 OTVORENO S DIZALICOM VK980BJ MAN T32 7030 OTVORENO S DIZALICOM VK734BR MAN 26.464 12950 OTVORENO S DIZALICOM
DAUMIL D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI ZALUŽJE 010 VK841K IVECO EUROCARGO 7950 OTVORENO S CERADOM DE - KO METALPROMET
D.O.O. 'U STEČAJU' VUKOVAR VUKOVAR STJEPANA RADIĆA 094 VU305AJ MERCEDES ACTROS 10920 TEGLJAČ
DILJ D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI CIGLARSKA 033 VK009NG MERCEDES 814 3650 OTVORENO S CERADOM
DIRECTE D.O.O. VUKOVAR VUKOVAR PRILJEVO 203L VU781TT IVECO STRALIS C-135586 15250 OTVORENO S CERADOM VU781DD MAN 18.463 10125 TEGLJAČ
81
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
DISTRIBUCIJSKO PODRUČJE ELEKTRA
VINKOVCI VINKOVCI VINKOVCI KRALJA ZVONIMIRA 096
VK847R IVECO MP 190 E 30 7650 OTVORENO S DIZALICOM VK451M IVECO MP 190 E 30 7900 OTVORENO S DIZALICOM
VK672AO IVECO 49.12 D 99999 S PLATF./KOŠAR.ZA DIZANJE VK426AN IVECO 49.12 D 99999 S PLATF./KOŠAR.ZA DIZANJE VK812BF IVECO DAILY 3500 FURGON ZA RAZLIČITE NAMJENE
DJELATNIK D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI ĐAKOVAČKA 007 VK234BL MAN 19.422 9750 TEGLJAČ VK884BS MAN 32.280 11140 KIPER-SAMOISTOVARIVAČ VK951CF MAN 26361 13840 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM
DORADO D.O.O. NUŠTAR NUŠTAR MARINA DRŽIĆA 020
VK462CK MAN F01 9800 TEGLJAČ VK743BK MAN 19.464FLS/N 10100 TEGLJAČ VK716BD MAN 26.240 DF-TM 11000 MJEŠALICA-MIKSER VK263BF MAN 19.463 FLS 99999 TEGLJAČ VK835AL MAN 19332 10100 TEGLJAČ VK642BD MAN 27.463 13880 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM
'DRENOVCI' D.O.O. DRENOVCI DRENOVCI TOLJANI 001 ŽU207K MAGIRUS 256 M 19 FK 9940 ZA SMEĆE ECO LINE D.O.O. NIJEMCI NIJEMCI KRALJA KREŠIMIRA 009 VK981CJ IVECO EUROTECH 11720 TEGLJAČ
EFIKASNOST D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI ZALUŽJE BB VK416AA MERCEDES 1213/42 C-71887 6300 OTVORENI VK408CB MAN L-84 8660 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM
EKO-MASA D.O.O. VUKOVAR VUKOVAR DOBRIŠE CESARIĆA 002 VU953AF MAN 24.222 10800 ZA SMEĆE
VU671T MERCEDES 2222/6X2/4 11240 ZATVORENI S DODATNIM UREĐAJEM ZA PRIJEVOZ OTPADA
ELANPROMET D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI ANDRIJE KAČIĆA MIOŠIĆA 037
VK652BB MAN 25.272 13400 MJEŠALICA-MIKSER VK598AZ MAN TG 10450 TEGLJAČ VK476CL MERCEDES 1840 LS ACTROS 10180 TEGLJAČ VK653BB MAN 32.322 18080 MJEŠALICA-MIKSER VK306BO MAN 9.463 10500 TEGLJAČ VK816BT MERCEDES ACTROS 10840 TEGLJAČ VK553CB MAN F 2000 10900 TEGLJAČ VK784BT MERCEDES BENZ ACTROS 10855 TEGLJAČ VK941AC MERCEDES 3228/K/8X4/4 19375 KIPER-SAMOISTOVARIVAČ
ERAK D.O.O. ST. MIKANOVCI ST. MIKANOVCI VINKOVAČKA 038 VK798AL MERCEDES 914 3770 OTVORENO S CERADOM I DODATNIM
ERSTE & STEIERMARKISCHE S-
LEASING D.O.O., PJ VUKOVAR
VUKOVAR VUKOVAR KUDELJARSKA 005
VU298CD MAN TG-A 9850 TEGLJAČ
VU301BD MAN 18.480 10200 TEGLJAČ VU900CA MAN 18.463 10390 TEGLJAČ VU231AT MAN TG460A 10090 TEGLJAČ VU624CF MAN 18.480 FLLS 11600 TEGLJAČ
ERSTE & STEIERMERKISCHE S-
LEASING D.O.O. PJ VINKOVCI
VINKOVCI VINKOVCI H. V. HRVATINIĆA BB
VK311CI MERCEDES ACTROS 11965 TEGLJAČ
VK828CC MERCEDES ACTROS 14080 ZATVORENI VK675BR MERCEDES 2532 10100 ZA SMEĆE VK591CG IVECO AD260T44 TRAKKER 11980 OTVORENO S DIZALICOM VK450CI MERCEDES ACTROS 10965 TEGLJAČ
EURCO D.D. VINKOVCI VINKOVCI HRVOJA VUKČIĆA HRVATINIĆA 087
VK0049EU MERCEDES ACTROS 16420 TEGLJAČ VK0015EU MERCEDES ACTROS 99999 TEGLJAČ VK0022EU MERCEDES ACTROS 13845 KIPER-SAMOISTOVARIVAČ
82
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
EUROLEASING D.O.O. PODRUŽNICA ZA PRODAJU VOZILA
VUKOVAR
VUKOVAR VUKOVAR VATIKANSKA
BB VU114CB MERCEDES 3238 22700 MJEŠALICA VU337BA MERCEDES 2527 13750 MJEŠALICA ZA PRIJEVOZ BETONA
VU336BA MERCEDES 3238 23000 MJEŠALICA ZA PRIJEVOZ BETONA FELIX D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI H. V. HRVATINIĆA 001 VK462BP MERCEDES ACTROS 9130 OTVORENO S CERADOM
FRUK D.O.O. VRBANJA VRBANJA KOLODVORSKA 087 ŽU912V MAN F90 9800 TEGLJAČ ŽU277AH MAN 19.403 7850 KIPER S DIZALICOM
GRAD-EXPORT D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI ZALUŽJE 15 VK233CA DAIMLER ATEGO 4920 OTVORENO S CERADOM I DIZALICOM
GRADITE NAJPOVOLJNIJE D.O.O. VUKOVAR VUKOVAR VIJEĆE EUROPE 028
VU537BA MAN 18.413 FLS 11220 TEGLJAČ
VU392AZ MAN 19.464 10750 TEGLJAČ VU538BA MAN 18.413 FLS 10940 TEGLJAČ VU400AZ MAN F2000 10800 TEGLJAČ VU879CC MAN TGA 18.390 10690 TEGLJAČ VU533AV MAN 26322 13580 OTVORENO S DIZALICOM VU873CC MAN TGA 10590 TEGLJAČ VU396AZ MERCEDES ACTROS 1831 11240 TEGLJAČ
GRADITELJ D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI MIHANOVIĆ ANTUNA 008 VK542CK MAGIRUS DEUTZ 6850 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM VK983AN MAN 26.321 DFK 13350 KIPER-SAMOISTOVARIVAČ VK455AH TAM 130 T 10 4800 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM
GRADSKA KNJIŽNICA I ČITAONICA VINKOVCI VINKOVCI VINKOVCI IVANA GUNDULIĆA 006 VK409BT IVECO EUROCARGO
ML120E24/F 3690 ZATVORENI ZA BIBLIOTEKU
GRAHOVAC D.O.O. VUKOVAR VUKOVAR SAJMIŠTE 128 VU344CD IVECO ML130E24 C-111533 7080 ZATVORENI S DODATNIM UREĐAJEM VU654CC MERCEDES ATEGO 4800 ZATVORENI
GRUDA D.O.O. NUŠTAR NUŠTAR M. DRŽIĆA 57 VK848CD MERCEDES 1827 8900 OTVORENI S DODATNIM UREĐAJEM GUGIĆ D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI DUGA 080 VK649CD MAN 32.281 14280 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM
HYPO-LEASING KROATIEN D.O.O.
PODRUŽNICA VINKOVCI VINKOVCI VINKOVCI GLAGOLJAŠKA 015
VK273CI MERCEDES ACTROS 17714 TEGLJAČ VK355CA DAF 105.460 10600 TEGLJAČ VK228CA MERCEDES AXOR 1823L 9620 ZATVORENO S RAMPOM VK908CE MAN 12.220 6000 OTVORENO S CERADOM I DODATNIM VK356CA DAF 105.460 10600 TEGLJAČ VK251CB MERCEDES ACTROS 10090 TEGLJAČ VK380CA MERCEDES 950.03 9565 OTVORENO S CERADOM
VK601CK IVECO EUROCARGO C-116552 7390 FURGON ZA RAZLIČITE NAMJENE
VK624CE MERCEDES 2544 L/6X2 ACTROS 13500 OTVORENO S DIZALICOM VK838BS DAF FT 95.480 S 10525 TEGLJAČ
VK0033EU MAN 35.414 SFX 16000 KIPER-SAMOISTOVARIVAČ VK334CD MERCEDES ACTROS 16960 MJEŠALICA ZA PRIJEVOZ BETONA
VK227BM IVECO MP190E31H EURPTRAKKE 7640 KIPER S DIZALICOM
VK162BM IVECO ML120E24 5490 OTVORENO S DIZALICOM VK525CC VOLVO FM7 4X2 6800 OTVORENO S CERADOM I RAMPOM VK227CA MERCEDES AXOR 1823L 9620 ZATVORENO S RAMPOM VK226CA MERCEDES 1823 9620 ZATVORENO S RAMPOM VK624BR MERCEDES 3240 17705 KIPER-SAMOISTOVARIVAČ VK791CC MAN 18.463 10645 TEGLJAČ VK267CB MAN 19.414 10200 TEGLJAČ
83
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
HYPO-LEASING KROATIEN D.O.O.
PODRUŽNICA VUKOVAR VUKOVAR VUKOVAR F. TUĐMANA 004
VU652CG MERCEDES ACTROS 17560 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM
VU168CC MERCEDES ACTROS 9650 TEGLJAČ VU268CC MERCEDES ACTROS 10230 TEGLJAČ VU669CC MAN TGA 16400 S NOSAČIMA ZA KONTEJNERE I DIZ VU339CD RENAULT 220.16 C 9100 KIPER S DIZALICOM VU914CG MAN 18.413 10525 TEGLJAČ VU903CB MAN 18.463 FLS 10510 TEGLJAČ VU102CB DAF XF 95 10800 TEGLJAČ VU532CE SCANIA R 144 G 16266 TEGLJAČ VU908CG MAN 18.413 10375 TEGLJAČ
VU671CE IVECO EUROCARGO C-113701 5510 ZATVORENI S DODATNIM UREĐAJEM
VU920CG MAN 18.413 10625 TEGLJAČ VU916CG MAN 18.413 10525 TEGLJAČ VU911CG MAN 18.413 10600 TEGLJAČ VU918CG MAN 18.413 10725 TEGLJAČ VU912CG MAN 18.413 10525 TEGLJAČ VU725CG DAF XF 105.460 10900 TEGLJAČ VU907CG MAN 18.413 10525 TEGLJAČ VU915CG MAN 18.413 10525 TEGLJAČ VU917CG MAN 18.413 10475 TEGLJAČ VU920CF MAN 18.483 10600 TEGLJAČ VU513CF IVECO DAILY 4205 ZATVORENI
ILOK TERMINALI D.O.O. VUKOVAR VUKOVAR SAJMIŠTE 158 VU254CH VOLVO FH 12-380 6X2 15000 CISTERNA - ADR ZA PRIJEVOZ TEKUĆ.
ILOKPRIJEVOZ D.O.O. ILOK ILOK BRATSTVA I JEDINSTVA VU718I VOLVO FH 10127 TEGLJAČ
VU881AH VOLVO FH 440 10788 TEGLJAČ INFOMEDIJA D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI HRVATSKIH KRALJEVA 113 VK993CK MERCEDES ATEGO 5250 ZATVORENI S DODATNIM UREĐAJEM
JAKŠA D.O.O. ŽUPANJA ŽUPANJA M. A. RELJKOVIĆA 007 ŽU525AD MAGIRUS 440 10400 TEGLJAČ ŽU120K MERCEDES 2626 K 19100 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM
JELEN D.D. ŽUPANJA ŽUPANJA J.J.STROSSMAYERA 002 ŽU928AN MAN 19.372 10350 TEGLJAČ
JET-SET D.O.O. VRBANJA VRBANJA KN. LJ. POSAVSKOG 000
ŽU187AO MERCEDES ACTROS 10935 TEGLJAČ ŽU133AR MERCEDES ACTROS 17340 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM ŽU154AO MERCEDES ACTROS 932.16 14260 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM ŽU858R MAN 27.463 DFK6X4 17900 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM
ŽU313AN MERCEDES 2646 14010 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM ŽU516AM MERCEDES 2646 LS 16740 TEGLJAČ ŽU189AM MERCEDES ACTROS 14400 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM ŽU179AM MERCEDES 2646 K 14050 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM
KAJKIĆ D.O.O. LIPOVAC NIJEMCI LIPOVAC BOSUTSKA 032 VK692BJ MERCEDES 2538L 12630 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM VK473BS MAN 19.403 10600 TEGLJAČ
KAMIBAG D.O.O. VRBANJA VRBANJA KN. LJ. POSAVSKOG 126 ŽU900G MERCEDES 1619 9000 KIPER-SAMOISTOVARIVAČ ŽU109B MERCEDES 2626 18600 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM
KLOPIĆ - TRANSPORTI D.O.O.
ŽUPANJA ŽUPANJA ALEJA M. HRVATSKE 051 ŽU025HK MERCEDES ACTROS 7000 S NOSAČIMA ZA DRVNU SIROVINU I
KLOPIĆ D.O.O. ŽUPANJA ŽUPANJA ALEJA M. HRVATSKE 4
ŽU019HK MAN FLT 9700 TEGLJAČ ŽU014HK MERCEDES ACTROS 11020 TEGLJAČ ŽU024HK MERCEDES ACTROS 13400 OTVORENI S DODATNIM UREĐAJEM ŽU016HK MERCEDES 1848 LS 10290 TEGLJAČ ŽU018HK MERCEDES 1840 10945 TEGLJAČ
'KOM. TRG. DRUŠTVO GUNJA' GUNJA GUNJA VLADIMIRA NAZORA 097 ŽU723N STEYR 990 5000 ZA SMEĆE
84
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
KOMUNALAC D.O.O. VUKOVAR VUKOVAR SAJMIŠTE 174
VU690AI MAN 18.224 6600 ZA SMEĆE VU429AH MAN 18.224 6600 ZA SMEĆE VU375AE MAN 15.224LK 8100 S NOSAČIMA ZA KONTEJNERE VU638AF MAN 18-224 6600 ZATVORENI ZA PRIJEVOZ OTPADA VU221AS KAMAZ 55111 13000 KIPER-SAMOISTOVARIVAČ VU754AN KAMAZ 55111 13000 KIPER-SAMOISTOVARIVAČ VU588AR KAMAZ 55111 13000 KIPER-SAMOISTOVARIVAČ VU518AK MAN F 2000 16300 KIPER-SAMOISTOVARIVAČ VU285Z TAM 5500 4150 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM
VU373AE MAN 15.224LK 7250 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM VU376AE MAN 15.224LK 8100 ZA KONTEJNERE VU113AP MAN 27.414DFK 14750 KIPER-SAMOISTOVARIVAČ VU374AE MAN 27.414DFK 14750 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM VU974AM KAMAZ 55111 13000 KIPER-SAMOISTOVARIVAČ
KOMUNALAC D.O.O. ŽUPANJA ŽUPANJA J.J. STROSSMAYERA 014
ŽU463T MERCEDES 1726K 8100 S NOSAČIMA ZA KONTEJNERE ŽU207AP IVECO 150 E 18 7000 S NOSAČIMA ZA KONTEJNERE
ŽU343AK MERCEDES 1823 5100 ZATVORENI S DODATNIM UREĐAJEM ZA KOMUNALNE POTREBE
ŽU508F TAM 190 T 15 8945 KIPER-SAMOISTOVARIVAČ
KOMUNALIJE HRGOVČIĆ D.O. O. ŽUPANJA ŽUPANJA J.J.STROSSMAYERA 175
ŽU393AK SCANIA P94GB4X2NZ260 4200 CISTERNA ZA PRIJEVOZ FEKALIJA
ŽU709AK IVECO ML 180 E 28 3900 CISTERNA - ADR ZA KOMUNALNE POTREBE
KRMA D.D. VINKOVCI VINKOVCI VINKOVCI MATIJE GUPCA 130 VK536CL IVECO MT 190 E 8900 OTVORENO S CERADOM I RAMPOM
KRSTONOŠIĆ D.O.O. BOROVO BOROVO IVE LOLE RIBARA 022 VU282AZ SCANIA R420 LA 10410 TEGLJAČ VU635AR MAN 19.464 10400 TEGLJAČ
KULIĆ - INVEST D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI ZALUŽJE 017
VK748BT MAN 26.314 K 14800 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM VK540BK MAN 26.402 13000 TEGLJAČ VK467M MAN 32.403 18400 MJEŠALICA-MIKSER VK192CK MERCEDES 3235 B 17650 MJEŠALICA ZA PRIJEVOZ BETONA VK491CB MAN 19403 10500 TEGLJAČ VK145CK MERCEDES 1620 9970 KIPER-SAMOISTOVARIVAČ VK457M MERCEDES 2224 B 6X4 14950 MJEŠALICA-MIKSER
KUNIS D.D. BOŠNJACI BOŠNJACI SAVSKA 000 ŽU0008KU MERCEDES 814/914 C-55843 5500 OTVORENO S CERADOM KVALITET CERNA D.O.O. CERNA CERNA BRAĆE RADIĆ 157 ŽU280AN MAN 19.281 FK 8800 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM
KVOTA D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI RUŽINA 013 VK327AC MERCEDES 1114 6350 OTVORENI LARIX D.O.O. ST. MIKANOVCI ST. MIKANOVCI VINKOVAČKA 035 VK392AN MERCEDES 1622 9920 OTVORENO S CERADOM
LATERAN D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI ZALUŽJE 42 VK941BE MERCEDES 1120L 5200 OTV. S CERADOM I RAMPOM VK3333LA MERCEDES 1843 10635 TEGLJAČ
LEGAT D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI DIROV BRIJEG 006 VK883AG MAN 13.168 5200 KIPER S DIZALICOM LOCAT CROATIA
DRUŠTVO S OGRANIČENOM
ODGOVORNOŠĆU PODRUŽNICA
VINKOVCI VINKOVCI H.D. GENSCHERA 002 VK725BN MAN 35.360 8X4 BB TGA 20500 MJEŠALICA-MIKSER
VK723BN MAN 35410 20500 MJEŠALICA-MIKSER VK724BN MAN 26360 12180 MJEŠALICA-MIKSER
LUCIDUS D.O.O. VUKOVAR VUKOVAR ČAKOVEČKA 180 VU507AH TAM 110 T 10 4300 OTVORENO S DIZALICOM LJEŠNJAK D.O.O. ILOK ILOK MASARIKOVA 030 VU466CF RENAULT R 340 T 9600 TEGLJAČ
MAGALIA D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI A. AKŠAMOVIĆA 000 VK374AP IVECO MAGIRUS 3610 OTVORENO S CERADOM VK335BN IVECO MP240E42 T/N 13180 OTVORENO S DIZALICOM
MALAGIĆ D.O.O. GUNJA GUNJA SAVSKA 013 ŽU286AI MAN 14.224 6930 FURGON ZA RAZLIČITE NAMJENE MALI ZIDAR D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI OBRTNIČKA 016 VK128AL MERCEDES 1619 8330 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM
'MALVA' D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI G. H. DIETRICHA VK475M MAN 27.403 7880 CISTERNA ZA PRIJEVOZ FEKAKLIJA
85
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
M.R. TRANSPORT D.O.O. NUŠTAR NUŠTAR KRIŽNI PUT 120
VK642BH MAN 19.272 8800 RADNO VOZILO VK536CK MAN TGA 01 10400 TEGLJAČ VK359CK VOLVO F 12 7320 OTVORENO S CERADOM VK113CK MERCEDES 2629 AK 13570 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM
VK723CF MERCEDES 1722 6300 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM ZA KOMUNALNE POTREBE
VK112CH MAN 46 18125 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM VK410CH MAN 19.463 10870 TEGLJAČ VK460CH MAN 41.460 15650 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM VK296AR MERCEDES ACTROS 18660 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM
MERCEDES-BENZ LEASING HRVATSKA D.O.O. ZA LEASING
NEKRETNINA,
VINKOVCI VINKOVCI JOSIPA MATASOVIĆA
002
VK374CA MERCEDES 1828 7200 HLADNJAČA S AGREGATOM ZA PRIJEVOZ HRANE
VK176CA MERCEDES ATEGO 5150 OTVORENO S CERADOM VK447CA MERCEDES ACTROS 11248 TEGLJAČ
VK784CI MERCEDES AXOR 9450 ZATVORENO S RAMPOM ZA PRIJEVOZ HRANE
VK848CI MERCEDES AXOR 9350 ZATVORENO S RAMPOM VK847CI MERCEDES AXOR 9900 HLADNJAČA S AGREGATOM I DODATN
MERCEDES-BENZ LEASING HRVATSKA D.O.O. ZA LEASING
NEKRETNINA,
VUKOVAR VUKOVAR VATIKANSKA 000 VU528CH MERCEDES 2543 L 6X2 ACTROS 14580 ZATVORENI
MESING D.O.O. VUKOVAR VUKOVAR DR. FRANJE TUĐMANA 006 VU934CC MAN 19.321 U 8340 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM
METAL-ZEC D.O.O. ILOK ILOK I.G. KOVAČIĆA 181 VU371V MAN 14.92 U 7800 OTVORENO S CERADOM VU260AU MAN 33S46/P41 12420 OTVORENO S DIZALICOM
MIKSER-BETON D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI ZALUŽJE 000 VK673CJ MERCEDES 2628 B 6X4 8880 MJEŠALICA S PUMPOM ZA BETON
MIŠKULIN D.O.O. IVANKOVO IVANKOVO BRAĆE RADIĆA 013 VK464BV IVECO 240 14700 OTVORENO S CERADOM I DODATNIM
VK546CC IVECO ML 130 E18 C-114796 7500 ZATVORENI ZA PRIJEVOZ TEKUĆINE
MORE D.O.O. NUŠTAR CERIĆ KRALJA TOMISLAVA 015
VK474CA MERCEDES ACTROS 11020 TEGLJAČ VK610BR MAN 19.422 11150 TEGLJAČ VK256BZ MAN 19.463 10700 TEGLJAČ VK765BU DAIMLER 954 03 10910 TEGLJAČ VK139CL MAN 19.372 10900 TEGLJAČ
MUNJA D.O.O. STARI JANKOVCI STARI JANKOVCI VLADIMIRA NAZORA 041 VK355AV MAN T32 9140 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM
MUŠKIĆ-METALI D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI KANOVAČKA 45 VK893CH FAP 1921 9400 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM VK136BV FAP 1314 4900 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM
NAPREDAK PZ ŽUPANJA ŽUPANJA NASELJE ŠEĆERANE 059
ŽU507M MERCEDES 1735 7860 OTVORENO S CERADOM ŽU672AP MERCEDES 18.43 7695 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM ŽU348AJ MERCEDES 1831 8900 CISTERNA ZA PRIJEVOZ TEKUĆINE ŽU531AJ MAN 19.403 8360 CISTERNA ZA PRIJEVOZ TEKUĆINE ŽU587AF FAP 1935 10800 OTVORENO S CERADOM ŽU620AK MAN 19.402 8100 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM ŽU839AN MERCEDES 1117K 6250 CISTERNA ŽU738N MERCEDES 1635 7800 KIPER-SAMOISTOVARIVAČ
NARCOR D.O.O. ŽUPANJA ŽUPANJA BOŠNJAČKA 007 ŽU706T MERCEDES 814 3600 OTV. S CERADOM I RAMPOM
NCU - ANTUNOVIĆ D.O.O. ŽUPANJA ŽUPANJA
GRANIČNI PRIJELAZ bb ŽU786AG MERCEDES 1843 LS 11180 TEGLJAČ
ŽUPANJA 000 ŽU608AH MAN 19.293 9250 CISTERNA ZA LAKO ZAPALJIVE
TEKUĆINE
ŽU704AM MERCEDES 1843 L ACTROS C-1319 9550 CISTERNA - ADR ZA PRIJEVOZ
TEKUĆINE
86
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
NEVKOŠ D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI H. V. HRVATINIĆA 10
VK394CH MERCEDES 1622 5895 ZATVORENI S DODATNIM UREĐAJEM VK348BP MERCEDES 1617 C 6370 ZA SMEĆE VK765J FAP 1317 3500 ZA SMEĆE
VK287BB MERCEDES 1619 LO 6180 ZA SMEĆE VK530AR FAP 1213 4100 S NOSAČIMA ZA KONTEJNERE VK879R IVECO EUROTECH 5750 ZATVORENI SA SAMOISTOVARIVANJE
VK458AN IVECO EUROTECH 5160 ZATVORENI SA SAMOISTOVARIVANJE VK437P MERCEDES 2224-6X4 9900 ZA SMEĆE
OKVIR D.O.O. CERNA CERNA RADIĆEVA 153 ŽU483AM MERCEDES ACTROS 11620 OTVORENI S DODATNIM UREĐAJEM
ORKA D.O.O. VUKOVAR VUKOVAR A. STARČEVIĆA VU172CC MAN 26.342FNLLC 13500 HLADNJAČA S AGREGATOM
VU415AV MERCEDES 914 4900 OTVORENO S CERADOM
ORNICE PZ ŽUPANJA ŽUPANJA NASELJE ŠEĆERANA 059 ŽU410AF TAM 130T 6300 OTVORENO S CERADOM ŽU672V MAN 19.372 9600 OTVORENO S CERADOM
OSSEBNI D.O.O. GUNJA GUNJA MIROSLAVA KRLEŽE 27 ŽU760AO TAM 130 T 11 6545 OTVORENO S CERADOM
PBZ-LEASING D.O.O. ZA POSREDOVANJE
PODRUŽNICA VINKOVCI VINKOVCI VINKOVCI DUGA ULICA 020
VK547M IVECO TRAKKER 19940 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM
VK581CA MERCEDES ATEGO 8420 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM VK629CC IVECO MP 260 E44H 14050 OTVORENI
VK732CJ MAN 18.240 TGM 8830 OTVORENI S DODATNIM UREĐAJEM ZA PRIJEVOZ KONTEJNERA
PIK - VINKOVCI D.D. VINKOVCI VINKOVCI MATIJE GUPCA 130 VK931BD MERCEDES 1317/42 KK 7100 CISTERNA ZA ZAPALJIVE TEKUĆINE
PLANUM D.O.O. VUKOVAR VUKOVAR DOSITEJA OBRADOVIĆA 054 VU147AH OAF 19.281 F 6580 KIPER S DIZALICOM VU841T FAP 1616 8200 OTVORENO S CERADOM
POGON VINKOVCI VINKOVCI VINKOVCI KRALJA ZVONIMIRA 096 VK869R IVECO MP 190 E 30 8000 OTVORENO S DIZALICOM POGON VINKOVCI, SPC SEKTOR PROIZVODNJE
NAFTE I PLINA VINKOVCI VINKOVCI OHRIDSKA 017 VK482AL IVECO 190 E 30
EUROTRAKKER 6400 CISTERNA - ADR
POLIMER D.O.O. VUKOVAR VUKOVAR DOMOVINSKOG RATA 038 VU553AL ZASTAVA 83.12/645 4050 OTVORENO S CERADOM
DIRECTE D.O.O. VUKOVAR VUKOVAR PRILJEVO 203L 126
VU781TT IVECO STRALIS C-135586 15250 OTVORENO S CERADOM VU781DD MAN 18.463 10125 TEGLJAČ
POSLOVNA JEDINICA VINKOVCI VINKOVCI VINKOVCI KRALJA ZVONIMIRA VK701AA IVECO MPC 190 E 42 10350 CISTERNA ZA LAKO ZAPALJIVE
TEKUĆINE
PROTEIN D.O.O. TRPINJA BOBOTA ĆIRIĆEVA 000
VU570Z FAP 1616 9000 SILOS VU230N MERCEDES 1524 8180 OTVORENO S CERADOM I DODATNIM VU429M MERCEDES 2435 L 13850 OTVORENO S CERADOM VU333AP MERCEDES 1622 7500 OTVORENO S RAMPOM
PZ JANKOVCI STARI JANKOVCI STARI JANKOVCI VINKOVAČKA 015 VK113BM MAN M2000 5200 OTVORENO S CERADOM I RAMPOM RADNA JEDINICA
'ŠUMATRANS VINKOVCI' VINKOVCI VINKOVCI HRVOJA VUKČIĆA HRVATINIĆA BB VK427R MAN 33.422 15000 TEGLJAČ
RAIFFEISEN LEASING D.O.O. ZA
POSREDOVANJE, PODRUŽNICA VINKOVCI
VINKOVCI VINKOVCI IVANA GORANA KOVAČIĆA 039
VK814BV MAN 35.360 20300 MJEŠALICA
VK181CH MAN 18.483 FLS 11600 TEGLJAČ VK173CH MAN TG 410 A 10000 TEGLJAČ
VK732CH MAN TGM 6100 ZATVORENI SA SAMOISTOVARIVANJE ZA PRIJEVOZ OTPADA
VK163CH MAN 18.413 FLS TG A 10950 TEGLJAČ
VK184CH MAN 18.413FLS TG A 10950 TEGLJAČ ZA PRIJEVOZ OPASNIH TVARI
VK173CK MAN 10.224 LK 3900 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM RASPON D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI DUGA 061 VK805P MERCEDES LPK 809 3970 KIPER-SAMOISTOVARIVAČ
87
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
RECIKLAŽA D.O.O. VUKOVAR VUKOVAR DUNAVSKI PRILAZ 000
VU698R MERCEDES 1824K 8800 KIPER S DIZALICOM VU701R MAN 22.291 11720 KIPER S DIZALICOM
VU139CA MAN 26.414 11210 S NOSAČIMA ZA KONTEJNERE I DOD VU769CH MAN 22192 11500 S NOSAČIMA ZA KONTEJNERE VU696R MERCEDES 2538 L 8750 KIPER S DIZALICOM
ROVOKOP D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI RADAUŠ VANJE 019 VK785BV IVECO EUROCARGO 4000 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM VK564I MERCEDES DAIMLER BENZ 2626 14780 KIPER-SAMOISTOVARIVAČ
RURIS D.O.O. ŽUPANJA ŽUPANJA MATIJE GUPCA 044 ŽU415AG MERCEDES 1834 10330 ZA KONTEJNERE
SALAMON D.O.O. PRIVLAKA SLAVONSKA PRIVLAKA ČOLIĆEVA 214 VK808CD MERCEDES 2538 11560 OTVORENI S DODATNIM UREĐAJEM
SANI D.O.O. TORDINCI MLAKA ANTINSKA GLAVNA 017
VK620CJ MERCEDES UNIMOG 5000 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM VK613CC MAN 18.412 10900 TEGLJAČ
SLADORANA D.D. ŽUPANJA ŽUPANJA NASELJE ŠEĆERANE 063
ŽU491AO MAN 27.372 13200 KIPER-SAMOISTOVARIVAČ
ŽU842AP AVIA D 90 E 4600 CISTERNA - ADR ZA PRIJEVOZ OPASNIH TVARI
ŽU906AF MAN 8.163 LC 3540 OTVORENO S CERADOM
ŽU429AC MERCEDES 1619 6890 RADNO VOZILO ZA VATROGASNE POTREBE
SMILJANIĆ D.O.O. VUKOVAR VUKOVAR A. CESARCA 32
VU588CD MAN TGA 01 A13 11320 TEGLJAČ VU776BB MAN TGA 11100 TEGLJAČ VU351AV MAN 19.414 11050 TEGLJAČ VU946CE MAN TGA 02 8150 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM
SOKOL D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI GLAGOLJAŠKA 033
VK630BL MAN 26.293DFK 11750 KIPER S DIZALICOM VK253CJ MAN TGA 12220 MJEŠALICA ZA PRIJEVOZ BETONA VK407CL MAN 10.225 LEAK 3685 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM VK651BJ MERCEDES 952.18 13215 KIPER-SAMOISTOVARIVAČ VK926BS MAN TGA 10200 TEGLJAČ
SOTER D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI JAKOVA GOTOVCA 015 VK239AC MAN 19-281 FA 6070 KIPER-SAMOISTOVARIVAČ SPAČVA D.D. VINKOVCI VINKOVCI DUGA 181 VK841R MAN 33.322 C-42592 10000 TEGLJAČ
SPONA D.O.O. GRADIŠTE GRADIŠTE MALO BRDO 003 ŽU195AR RENAULT KERAX 21747 MJEŠALICA ZA PRIJEVOZ BETONA ŽU239AR RENAULT 340.26 14040 MJEŠALICA ZA PRIJEVOZ BETONA
STEĆAK D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI OSJEČKA 002 VK261A MERCEDES 2626K 15000 KIPER-SAMOISTOVARIVAČ
STRUNJE-TRADE D.O.O. PRIVLAKA PRIVLAKA B. J. JELAČIĆA 11
VK738CF MERCEDES 1317 5510 ZATVORENI ŽU109AR DAIMLER 954 03 10840 TEGLJAČ
VK490CC MERCEDES ACTROS 8940 OTVORENI S DODATNIM UREĐAJEM ZA PRIJEVOZ KONTEJNERA
ŽU536AP MERCEDES 2422 10900 RADNO VOZILO ZA KOMUNAL.POTREBE
ŽU526AP MERCEDES 2222 12460 RADNO VOZILO ZA KOMUNAL.POTREBE
VK127BN MERCEDES 2222 11000 ZA SMEĆE
SUTON D.O.O. NUŠTAR NUŠTAR VIDOVA 45 VK226CG MAN 35.464 VKV 16400 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM VK732R MERCEDES 2538 K 6X4 18800 KIPER-SAMOISTOVARIVAČ
TEHNOTEX D.O.O. VUKOVAR VUKOVAR KAČIĆEVA 13 VU935AO IVECO EUROTRAKKER CURSOR 1 8250 KIPER S DIZALICOM
TERMOFRIZ D.O.O. IVANKOVO IVANKOVO BOŠNJACI 122 VK994CF MERCEDES 1617 7630 KIPER S DIZALICOM TIHALJINA COMMERCE
D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI ANTUNA GUSTAVA MATOŠA 014
VK786AK FAP 1414 6000 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM VK528AO FAP 1314 K 5050 OTVORENI S DODATNIM UREĐAJEM
TINA D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI TRŽNICA 007 VK853BK MERCEDES 1838 7950 OTVORENO S CERADOM TRANSPORT D.D. VINKOVCI VINKOVCI H. V. HRVATINIĆA 000 VK729AM MAN FO 2 9900 TEGLJAČ TRIANGL D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI GLAGOLJAŠKA 053 VK864BJ MAN 19.343 FK 10160 KIPER-SAMOISTOVARIVAČ
88
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
UDOVIČIĆ-TRANS D.O.O. GUNJA GUNJA A. STARČEVIĆA 011 ŽU296AL RENAULT R 7900 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM
UNICREDIT LEASING CROATIA D.O.O. ZA
LEASING PODRUŽNICA 18 VUKOVAR
VUKOVAR VUKOVAR VELJKA VLAHOVIĆA 003
VU368CF DAF FTXF105.460 10900 TEGLJAČ
VU493CH DAF 105.460 10880 TEGLJAČ VU862CH DAF XF 105.460 10650 TEGLJAČ VU792CH DAF 105.460 10620 TEGLJAČ
VASILJEV D.O.O. TRPINJA VERA MILOŠA OBILIĆA 018 VU494BA MAN 26.463 FNLLW/6X2 TG- 15550 OTVORENO S CERADOM VU283AM IVECO DAILY 4054 FURGON ZA RAZLIČITE NAMJENE
VB LEASING D.O.O. PODRUŽNICA ZA LEASING CERIĆ
NUŠTAR CERIĆ PETRA SVAČIĆA 026
VK933CH IVECO DAILY 3640 ZATVORENI
VK495M MAN TGA 33.430 18100 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM VK824CI MAN TG-A 10515 TEGLJAČ VK852BO MERCEDES ACTROS 1835 LS 10970 TEGLJAČ VK219CB MERCEDES ACTROS 20115 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM VK531CB MERCEDES ACTROS 10390 TEGLJAČ VK647BD MAN 18.460 FLRT 14055 TEGLJAČ VK311BT VOLVO FH12/420 10250 TEGLJAČ VK500M MAN 41.414 25600 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM
VB LEASING D.O.O. ZAGREB, POSLOVNICA VUKOVAR VUKOVAR KUDELJARSKA 004 VU934CH MAN 26.414FNLLW 13200 OTVORENI S DODATNIM UREĐAJEM
VEKO D.O.O. VUKOVAR VUKOVAR KOLODVORSKA 038
VU802CF MERCEDES 954.14 15770 TEGLJAČ VU807CF MAN 26.281 DFK 10620 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM VU801CF MAN 26.463 16600 TEGLJAČ VU417CE MAN 19.280 FK 5700 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM
VELEPROMET D.D. VUKOVAR VUKOVAR SAJMIŠTE 132 VU462N TAM 130 T 11 B 5850 OTVORENO S CERADOM 'VETERINARSKA
STANICA' ŽUPANJA ŽUPANJA VELIKI KRAJ 018 ŽU164K MERCEDES 1320 8400 OTVORENO S CERADOM
VIBROBETON D.D. VINKOVCI VINKOVCI ALOJZIJA STEPINCA 002
VK242BV MERCEDES VARIO 814 DK 3730 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM VK433CB MAN 41.414 17850 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM VK557CA MERCEDES VARIO 3755 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM VK470M MERCEDES ACTROS 6500 TEGLJAČ VK472M MERCEDES ACTROS 6500 TEGLJAČ VK936BI MAN 19.403 99999 TEGLJAČ
VINKOPROM D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI H. V. HRVATINIĆA 108
VK781BM MERCEDES 970.23 4250 OTVORENO S CERADOM VK781BT MAN 18.264 8405 OTVORENI S DODATNIM UREĐAJEM VK781HZ MAN 26.403 11430 OTVORENI S DODATNIM UREĐAJEM VK781VP MERCEDES 2540L 12450 OTVORENO S DIZALICOM VK781RT MAN NUTZFAHRZEUGE 11200 OTVORENO S DIZALICOM
VINKOVAČKI VODOVOD I KANALIZACIJA D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI RUŽINA 047
VK535BF MERCEDES ACTROS 15000 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM VK469M MERCEDES ACTROS 18260 KIPER-SAMOISTOVARIVAČ VK592Z IVECO ML 150 E 18 10000 CISTERNA ZA PRIJEVOZ FEKALIJA
VODOMATERIJAL D.D. VUKOVAR VUKOVAR SAJMIŠTE 174 VU602AI MERCEDES ATEGO 7670 OTVORENO S CERADOM
VODOPRIVREDA D.D. VINKOVCI VINKOVCI H. V -HRVATINIĆA 090 VK930AP MAN F2000 24335 TEGLJAČ VK818CF MAN 10.153 3600 OTVORENI S DODATNIM UREĐAJEM VK687CH IVECO DAILY 4240 OTVORENI
VODOVOD D.O.O. VUKOVAR VUKOVAR JANA BATE 004
VU381AK MERCEDES 1831 9900 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM VU382CH MAN TGS 8200 CISTERNA ZA PRIJEVOZ FEKALIJA VU317AT MERCEDES 1820 10200 KIPER-SAMOISTOVARIVAČ VU215AO MAN 14.222 9550 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM
89
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
VOLKO D.O.O. VUKOVAR VUKOVAR STANKA VRAZA 011
VU618CD TAM 19 T 15 9100 OTVORENO S CERADOM VU949CC IVECO MT190E24 7620 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM VU322AG MERCEDES LP 813 4000 KIPER-SAMOISTOVARIVAČ VU819AR MAN 8.136 3540 OTVORENO VU429AG MAN 15.168 HK 6200 KIPER-SAMOISTOVARIVAČ
VRBANJKA D.O.O. VRBANJA VRBANJA K. LJ. POSAVSKOG 132 ŽU781AH MAN 19332 18000 TEGLJAČ VRH D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI VRTNA 052 VK499CB MERCEDES ACTROS 10615 TEGLJAČ
VUPIK D.D. VUKOVAR VUKOVAR SAJMIŠTE 113
VU208AS FAP 1921 10450 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM VU337AO RENAULT 270.18/D MIDLUM 10090 HLADNJAČA S AGREGATOM VU544S VOLVO 420 14100 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM
VU918AM SCANIA R124LA 12400 TEGLJAČ VU676AI MERCEDES 1420 6200 HLADNJAČA IZOTER.S AGREG. ZA MESO VU230V IVECO 190-36 6930 OTVORENO S CERADOM
VU680AF FAP 1620 8200 ZATVORENI VU579N FAP 1616 9600 OTVORENO S RAMPOM
VU725AE TAM 110 T10 5700 OTVORENO S CERADOM VU738Z FAP 1620 9600 OTVORENO S CERADOM VU918L TAM 130T11 6100 OTVORENO S CERADOM
VU657AS MERCEDES 1748 8140 OTVORENO S CERADOM
VU836AZ IVECO ML 100E 18 EUROCARGO 4150 HLADNJAČA S AGREGATOM ZA
PRIJEVOZ HRANE VU291BB MAN 26.463 17000 OTVORENO S CERADOM VU346AJ FAP 1620 7050 FURGON ZA NAMIRNICE
WATMONT D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI ZALUŽJE 021 VK164CJ MAN 12.163 LC 5140 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM
VUKOVIĆ-COMPANY D.O.O. VUKOVAR VUKOVAR J. J. STROSSMAYERA 021
VU745AM MERCEDES 11/1314 6960 KIPER S DIZALICOM VU962AV MERCEDES 2224 13300 OTVORENI ZA PRIJEVOZ BETONA VU291CC TAM 260 12000 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM VU894CB IVECO EUROSTAR 7500 TEGLJAČ VU898CB MAN 26.240 DFS 14900 MJEŠALICA ZA PRIJEVOZ BETONA VU659AV MAN 19.422 9300 OTVORENO S CERADOM VU876AZ MERCEDES 2228 11250 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM VU545AZ IVECO 320-30H 15770 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM VU627AR FAP 2635 16000 KIPER-SAMOISTOVARIVAČ VU796AV MAN 16.192 C-74037 9700 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM VU288AP MERCEDES 1617 7150 KIPER S DIZALICOM VU976CC VOLKSWAGEN 245 99999 OTVORENO S CERADOM VU583AV MERCEDES 2224 11730 MJEŠALICA-MIKSER VU926CB MAN 19.422 9150 TEGLJAČ VU702R MAN 30.331 24400 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM
VU509CE IVECO EUROTECH 11000 TEGLJAČ VU184AN ZASTAVA 83.12 4500 OTVORENO S CERADOM VU699R MERCEDES 2626 19400 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM
VU467BA MAN 26422 F07 16200 TEGLJAČ VU107AT MERCEDES 2228/35 11910 KIPER-SAMOISTOVARIVAČ VU963AV MAN 14.192 7000 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM VU135CG MERCEDES 3235 B 17750 MJEŠALICA VU114CH MERCEDES 3234 B 18340 MJEŠALICA VU278CF MAN 30.331 16800 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM VU752AZ IVECO 440 E 10970 TEGLJAČ VU331CD MAN 24.332 11200 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM VU128CD SCANIA 124 L 10500 TEGLJAČ VU359CE MERCEDES 3228 B 18900 MJEŠALICA ZA PRIJEVOZ BETONA VU246AV MERCEDES 2224 13490 MJEŠALICA-MIKSER
90
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 ZANAT-GRADNJA D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI ERVENIČKA 50 VK685AH RABA 26230 15000 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM
ZAOSTROVO-KORPA D.O.O. ŽUPANJA ŠTITAR JOSIPA JURJA
STROSSMAYERA 128 ŽU671AL DAF 95XF430 16180 OTVORENO S CERADOM
ZELENA KUĆA D.O.O. CERNA CERNA BRAĆE RADIĆ 022 ŽU865BC MERCEDES 1317 7100 OTVORENO S CERADOM I DODATNIM
ZIDAR D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI TRG JOSIPA RUNJANINA 005
VK418BN MERCEDES ATEGO 815 4105 OTVORENO VK483BZ MERCEDES 932.14 14260 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM VK443BV MERCEDES ACTROS 14385 OTVORENI SA SAMOISTOVARIVANJEM
ZUKI D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI ZALUŽJE 9A VK203AC MERCEDES 1217 5900 KIPER S DIZALICOM VK507AH MERCEDES 2628 K 18000 KIPER-SAMOISTOVARIVAČ
ZVIRINAC D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI LJUDEVITA GAJA 025 VK614CJ SCANIA SAAB 7860 OTVORENO S CERADOM
ŽUBA BEL D.O.O. ŽUPANJA ŽUPANJA ZAGREBAČKA 9
ŽU926AJ MAN 19.463 10600 TEGLJAČ ŽU818AJ MERCEDES ACTROS 10970 TEGLJAČ ŽU252G MAN 19.403 8755 KIPER-SAMOISTOVARIVAČ ŽU424AP MAN 19.403 11000 TEGLJAČ ŽU788AO MAN F2000 10600 TEGLJAČ
Popis pravnih osoba koja raspolažu motornim vozilima Izvor: Ministarstvo unutarnjih poslova RH (studeni 2008. godine)
91
PRAVNA OSOBA GRAD OPĆINA
MJESTO SJEDIŠTA ULICA K.B REG.
OZNAKA MARKA VOZILA TIP VOZILA MODEL VOZILA NAMJENA
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
AGRO - TOVARNIK D.O.O. TOVARNIK TOVARNIK VLČ. IVANA BURIKA 34
VU698CF HELI CPCD 30 VILIČAR VU161BA HANOMAG 70 E
UTOVARIVAČ
VU804AI Đ. ĐAKOVIĆ RENDERS RL250
VU658CF KOMATSU WA 470
ALTE GRADNJA D.O.O. VUKOVAR VUKOVAR MIROSLAVA KRLEŽE 32 VU859AN JCB 4CX 4WSSITEMASTER
VU857AN JCB 4CX 4 CX SM ALTERNATIVA D.O.O. ŽUPANJA ŽUPANJA J.J. STROSSMAYERA 171 ŽU303AM HANOMAG 70 E
AMM D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI GUNDULIĆ IVANA 2 VK191AV FERMEC MF 860 SAMOHODNI KOPAČ VK190AV FERMEC MF 860 VK782BE CATERPILLAR M318 BAGER
AULA D.O.O. ANDRIJAŠEVCI ROKOVCI VINKOVAČKA 85 VK803BE WEIMAR M700 SAMOHODNI BAGER BOROVO-TEHN. SERVIS D.O.O. VUKOVAR VUKOVAR A. STARČEVIĆA BB VU371AD LITOSTROJ V 12.5 VILJUŠKAR
BOŠKOVIĆ D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI RUŽINA 13
VK483CF JCB DCX SM VIŠERADNI STROJ VK818BR JCB 3CX TSE KOPAČ VK657BN COLES T 321 SAMOHODNA DIZALICA VK350BD FAUN RTF 50-4 C-126069 VK301N JCB 3CX 4X4 UTOVARIVAČ
BROMUS D.O.O. ST. JANKOVCI N. JANKOVCI KOLODVORSKA 53 VK321CJ JOHN DEERE 1550 CWS KOMBAJN CENTRUM INŽENJERING D.O.O. VUKOVAR VUKOVAR AUGUSTA ŠENOE 1 VU327AS POCLAIN 60 PL
SAMOHODNI BAGER
CESTORAD D.D. VINKOVCI VINKOVCI DUGA 23
VK658BN CATERPILLAR N313C VA VK140AM O K MH PLUS VK220AV OK MH PLUS VK369N O K L 35.5 UTOVARIVAČ VK281BJ CATERPILLAR 120H GREJDER VK825BL OK F156.6A VK640E HYUNDAI HL 750 0237 UTOVARIVAČ VK212AV OK NN PLUS SAMOHODNI BAGER VK645E ORENSTEIN KOPEL F156 BAGER VK211AV BOMAG BG GREJDER VK725AJ ORENSTEIN KOPEL MH CITY BAGER VK828BR CATERPILLAR 434E PREMIER
VIŠERADNI STROJ VK827BR CATERPILLAR 434E PREMIER VK389CJ KOMATSU 1021 BAGER VK808AP O UND K MH PLUS SAMOHODNI BAGER VK645BZ KOMATSU PW160-7 BAGER
CEZAREJA D.O.O. NIJEMCI NIJEMCI KOLODVORSKA 2 VK458AO MOREAU VOLTRA 6.24 SAMOHODNA KOSILICA VK745BE HANOMAG 70 E UTOVARIVAČ VK335CJ HOLMER TERRA DOS KOMBAJN
CROATIA LEASING D.O.O. - PODRUŽNICA VUKOVAR VUKOVAR VUKOVAR JOSIPA JURJA
STROSSMAYERA 14
VU759AU NEW HOLLAND F 156.6 A VIŠERADNI STROJ VU146AE VALMET FORWARDER 840.2
ZA POSEBNE NAMJENE VU147AE VALMET FORWARDER 840.2 VU145AE VALMET FORWARDER 840.2
DJELATNIK D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI ISTARSKA 4 VK987BZ ZEPPELIN ZM13 BAGER VK504CF SCHAEFF 861 UTOVARIVAČ VK503CF ZEPPELIN ZM 15 BAGER
'DRENOVCI' D.O.O. DRENOVCI DRENOVCI TOLJANI 1 ŽU505J TORPEDO GTR75A SAMOHODNI GRAĐEVIN. STROJ
92
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
EFIKASNOST D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI ZALUŽJE 0 VK767BE MF 760 SAMOHODNI KOPAČ EMANITA D.O.O. U STEČAJU VUKOVAR VUKOVAR SAJMIŠTE 122 VU930AV TATRA AD 28 TNU PJ 06 C-115158 DIZALICA
ERSTE & STEIERMERKISCHE S-LEASING D.O.O. PJ VINKOVCI VINKOVCI VINKOVCI H. V. HRVATINIĆA 0
VK473CF VALMET 860.3 ZA POSEBNE NAMJENE VK660BZ VALMET 840.3 VIŠERADNI STROJ VK478BU JCB 3 CX SM VK472BU JCB 4CX T-MAXTSE UTOVARIVAČ VK549BU DALIAN CPCD30DA VILIČAR
EURCO D.D. VINKOVCI VINKOVCI H. V. HRVATINIĆA 87 VK572M BROWN LENOX 42X26 SAMOHODNA DROBILICA
FELIX D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI LJUDEVITA GAJA 1 VK630CI HOLMER KLASSIKER 19
KOMBAJN VK253BH ĐURO ĐAKOVIĆ HYDROLINER 36.20 H GRAD OTOK
GRADSKO POGLAVARSTVO OTOK
SLAVONSKI OTOK VLADIMIRA NAZORA 1 VK672BZ JCB 4 CX 4WS-SM VIŠERADNI STROJ
GRADITELJ D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI MIHANOVIĆ ANTUNA 8 VK264BH ATLAS AB 1304 SAMOHODNI BAGER VK718BE SCHAEFF SKB 1000 SAMOHODNI KOPAČ
GRUDA D.O.O. NUŠTAR NUŠTAR M. DRŽIĆA 57 VK114BA JCB 4CX 4X4X4 TSE SKREJPER
HYPO-LEASING KROATIEN D.O.O. PODRUŽNICA VINKOVCI VINKOVCI VINKOVCI GLAGOLJAŠKA 15
VK149BP NEW HOLLAND MH CITY SAMOHODNI BAGER VK690BZ JCB 4CX UTOVARIVAČ VK548BU NEW HOLLAND LB 110 ROVOKOPAČ VK630BZ JCB 4 CX VIŠERADNI STROJ VK262BH JCB 525-50 UTOVARIVAČ
VK949BZ JCB 3 CX POWERSHIFT VIŠERADNI STROJ
VK529CF HYUNDAI R 170W-7A BAGER HYPO-LEASING KROATIEN
D.O.O. PODRUŽNICA VUKOVAR VUKOVAR VUKOVAR F. TUĐMANA 4 VU157AE JCB 4CX SIT ROVOKOPAČ
JAKŠA D.O.O. ŽUPANJA ŽUPANJA MATIJE ANTUNA RELJKOVIĆA 7 ŽU979AI ATLAS 1404 BAGER
ŽU119AC HANOMAG 55 D UTOVARIVAČ
KAMIBAG D.O.O. VRBANJA VRBANJA KN. LJ. POSAVSKOG 126 ŽU938AF O&Q G 16 GREJDER ŽU904AB 14 OKTOBAR ULT 160 S KAB. UTOVARIVAČ
KOMLETINCI PZ OTOK SLAVONSKI KOMLETINCI JOSIPA KOZARCA 1
VK643CI RADOJE DAKIĆ RD 180 VK332BJ JOHN DEERE 2056 SAMOHODNA KOSILICA
KOMUNALAC D.O.O. VUKOVAR VUKOVAR SAJMIŠTE 174
VU834AN LIEBHERR L544 UTOVARIVAČ VU104AE RENDERS APZ 1003H KOSILICA VU107AE CASE 421 B
UTOVARIVAČ VU109AE CASE 821 B VU108AE CASE 1840
ŽUPANJA ŽUPANJA J.J. STROSSMAYERA 14 ŽU507J SKIP BN-80 SKREJPER
KOMUNALIJE D.O.O. ILOK ILOK BENEŠIĆEVA 49 VU362AR BCS MA.TRA 103 C-140967 SAMOHODNA KOSILICA VU687AK JCB 3CXSM 3CX UTOVARIVAČ
KULIĆ - INVEST D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI ZALUŽJE 17 VK3857CJ CATERPILLAR 538 C BAGER LANDIA D.O.O. TORDINCI TORDINCI VUKOVARSKA 27 VK288BJ GLOBUS 6 240 HS SAMOHODNA KOSILICA
LUKA-VUKOVAR D.O.O. VUKOVAR VUKOVAR DUNAVSKI PRILAZ 0
VU367AL 14.OKTOBAR ULT200 UTOVARIVAČ VU341AL STEINBOCK SX 50.6 D VILJUŠKAR VU182AK 14 OKTOBAR ULT 160 UTOVARIVAČ VU857CD LINDE H 35 D VILIČAR
MARUKIĆ D.O.O. TOVARNIK ILAČA VLADIMIRA NAZORA 96 VU326AS BELORUS MTZ 82 C-68647 SAMOHODNI KOPAČ
MERETINE D.O.O. ŽUPANJA ŽUPANJA NASELJE ŠEĆERANA 59
ŽU497S ĐURO ĐAKOVIĆ 1620 H
SAMOHODNA KOSILICA ŽU776AF ĐURO ĐAKOVIĆ 1620H ŽU523S ĐURO ĐAKOVIĆ 1620 H ŽU499S ĐURO ĐAKOVIĆ M 1620H H ŽU326L ĐURO ĐAKOVIĆ M 1620 H
93
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
METAL-ZEC D.O.O. ILOK ILOK I.G. KOVAČIĆA 181 VU683AK MASSEY FERGUSON 50 HX UTOVARIVAČ
NCU D.O.O. ŽUPANJA ŽUPANJA ŽUPANJA 0 ŽU533AE ZEPPELIN ZM 10 SAMOHODNI BAGER
OTOK OPZ OTOK SLAVONSKI OTOK BANA JELAČIĆA 17 VK836M RADOJE DAKIĆ RD 180 UTOVARIVAČ
VK632CI JOHN DEERE 1450 CWS KOMBAJN PIK - VINKOVCI D.D. VINKOVCI VINKOVCI MATIJE GUPCA 130
VK682BZ CLAAS LEXION 480 546 VK529AZ ĐĐ RENDERS RL 150 UTOVARIVAČ
PLANUM D.O.O. VUKOVAR VUKOVAR DOSITEJA OBRADOVIĆA 54 VU407AR LITOSTROJ VS-IMS 501 VILJUŠKAR
VU865CD BAMFORD 3CX JCB VIŠERADNI STROJ PROTEIN D.O.O. TRPINJA BOBOTA ĆIRIĆEVA BB VU368AL JCB 530-70 UTOVARIVAČ
PZ JANKOVCI STARI JANKOVCI
STARI JANKOVCI VINKOVAČKA 15
VK246BH JOHN DEERE 9780 SAMOHODNA KOSILICA VK352CJ JOHN DEERE T550 KOMBAJN VK244BJ JCB 4CX UTOVARIVAČ VK351CJ JOHN DEERE T670 KOMBAJN VK203BP ROPA EURO TIGER 2004 SAMOHODNA KOSILICA PZ NEGOSLAVCI NEGOSLAVCI NEGOSLAVCI VUKOVARSKA 1 VU207AK JOHN DEERE 1188H
PZ UROD STARI JANKOVCI
SRIJEMSKE LAZE BRANKA RADIČEVIĆA 15 VK602CI ROPA R6.16
KOMBAJN VK252BH ĐURO ĐAKOVIĆ HYDROLINER 36.20 H RAIFFEISEN LEASING D.O.O. ZA POSREDOVANJE, PODRUŽNICA
VINKOVCI VINKOVCI VINKOVCI IVANA GORANA
KOVAČIĆA 39 VK681BZ HOLMER TERRA DOS KRBS T3 VK841CK JCB JS 175 W BAGER VK375CJ BOURGION JLD 407 A KOMBAJN
RAZVITAK D.O.O. ILOK ILOK ŠTEFANIKOVA 28 VU700AK JCB 4CX UTOVARIVAČ REGIJA 4, SJEDIŠTE OSIJEK VUKOVAR VUKOVAR J. J. STROSSMAYERA 4 ZG110MH INDOS V 300 D VILJUŠKAR
ROVOKOP D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI RADAUŠ VANJE 19
VK561N CATERPILLAR 214 B SAMOHODNI BAGER VK283BJ JCB 3CX 4X4 UTOVARIVAČ VK528BU ATLAS 1004 BAGER VK568BU ATLAS 1604 KOPAČ
SALAMON D.O.O. PRIVLAKA S PRIVLAKA ČOLIĆEVA 214 VK505CF JCB 4CXSM T ROVOKOPAČ
SEKCIJA ZA PRUGE VINKOVCI VINKOVCI VINKOVCI TRG KRALJA TOMISLAVA 0
VK827M RADOJE DAKIĆ A 600 B BAGER VK826M ĐURO ĐAKOVIĆ L 800 UTOVARIVAČ VK828M INDOS V 20 D SX3.2 VILIČAR
SLADORANA D.D. ŽUPANJA ŽUPANJA NASELJE ŠEĆERANE 63
ŽU584AH CATERPILLAR 950G II SW
UTOVARIVAČ
ŽU951AI GEBO SRL 300 WR ŽU338AM VOLVO L110E3 ŽU589AH GEBO SRL 300 WR ŽU587AH GEBO SRL 300 WR ŽU321AM GEBO RL 300 WR ŽU973AD GEBO RL 300 WR ŽU578AO GEBO SRL 300 RB
SMILJANIĆ D.O.O. VUKOVAR VUKOVAR A. CESARCA 32 VU369AL ZETELMAYER ZL 2002
SOKOL D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI H. V. HRVATINIĆA 11
VK560CI CATERPILLAR M316C BAGER VK659BZ JCB 3 CX SM VIŠERADNI STROJ VK558CI JCB 3 CX VK136BP JCB 3CX SAMOH.GRAĐEV. STROJ VK509CF JCB 3CX ROVOKOPAČ
STEĆAK D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI OSJEČKA 2 VK806AP ZEPPELIN ZM 15 SAMOHODNI BAGER SUTON D.O.O. NUŠTAR NUŠTAR VIDOVA 45 VK289BJ CATERPILLAR M315
TEHNOTEX D.O.O. VUKOVAR VUKOVAR KAČIĆEVA 13
VU858CD CASE 821 C UTOVARIVAČ VU541AG CASE 580 SLE SAMOHODNI KOPAČ VU229BB CASE 595 SLE BAGER
BAGER VU228BB ATLAS AB-1604 BAGER VU227BB CASE 988-P BAGER
94
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
TERMOFRIZ D.O.O. IVANKOVO IVANKOVO BOŠNJACI 122 VK475CF MASSEY FERGUSON MF50DX VIŠERADNI STROJ
UNICREDIT LEASING CROATIA D.O.O. ZA LEASING
PODRUŽNICA 17 VINKOVCI NUŠTAR CERIĆ P. SVAČIĆA 26
VK534CF CATERPILLAR 432E ROVOKOPAČ VK514CF CATERPILLAR 962GS UTOVARIVAČ VK626CI AEBI RASANT TT 220 KOSILICA VK973BZ CLAAS LEXION 560 KOMBAJN VK974BZ CLAAS LEXION 560 VK679BZ CATERPILLAR M313C ROVOKOPAČ
VB LEASING D.O.O. PODRUŽNICA ZA LEASING
CERIĆ NUŠTAR CERIĆ PETRA SVAČIĆA 26 VK186BP TEREX FERMEC 820 UTOVARIVAČ
VEKO D.O.O. VUKOVAR VUKOVAR KOLODVORSKA 38 VU158AE OK F 156 A GREJDER VU258CG DAIMLER BENZ UNIMOG 424 VIŠERADNI STROJ
VIBROBETON D.D. VINKOVCI VINKOVCI VINKOVCI ALOJZIJA STEPINCA 2 VK742BE LIEBHERR EHINGEN GMBH LT 1055 SAMOHODNA DIZALICA
VK214AV JCB 3CX SAMOHODNI KOPAČ VVK D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI RUŽINA 47 VK502R JCB 4CX 4X4 KOPAČ
VODOPRIVREDA VINKOVCI D.D. VINKOVCI VINKOVCI HRVOJA VUKČIĆA-HRVATINIĆA 90
VK528AZ JCB 3CX TSE SAMOHODNI BAGER VK766BR CATERPILLAR M318C VA BAGER VK533AZ JCB 3CX TSE SAMOHODNI KOPAČ
VODOVOD GRADA VUKOVARA D.O.O. VUKOVAR VUKOVAR JANA BATE 4
VU321AS TEREX 860 SX VU344AS ZEPPELIN ZM 15 SAMOHODNI BAGER
VU839AN FIAT KOBELCO FB100/2-4PT UTOVARIVAČ
VU704R FERMEC 860MF VIŠERADNI STROJ VU512AF YANMAR B 55 W BAGER VU358AD TORPEDO TB 1941 UTOVARIVAČ
VOLKO D.O.O. VUKOVAR VUKOVAR STANKA VRAZA 11 VU502AF ZETELMAYER ZL 601B VILIČAR VRANJEVO D.O.O. OTOK OTOK VLADIMIRA NAZORA 1/i VK671BZ GREDER G 111 BAGER
VUKOVIĆ-COMPANY D.O.O. VUKOVAR VUKOVAR J. J. STROSSMAYERA 21
VU736AU IHC W 14 UTOVARIVAČ VU731AU JCB 4 CX TD SAMOHODNI BAGER VU730AU ZETTELMEYER ZL 401 B UTOVARIVAČ VU175BA JCB 4CX 4X4X4 KOPAČ
VU134AM MERLO 1500 3.0 SAMOHODNA MJEŠALICA
VU601AZ GREDER MBU G6
VIŠERADNI STROJ VU859CD JCB 4 CX 4X4X SITEMASTER
VU391AR ATLAS AR 46C UTOVARIVAČ VU862AN LINDE H35D VILJUŠKAR VU324AS 14.OKTOBAR ULT 160 B UTOVARIVAČ VU608AZ LIEBHERR L 551
95
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
VUPIK D.D. VUKOVAR VUKOVAR SAJMIŠTE 113
VU767AU
ĐURO ĐAKOVIĆ
36.20 H
KOMBAJN
VU769AU 36.20 H VU764AU 26.20 H VU761AU 36.20 H VU762AU 36.20 H VU766AU 36.20 H VU772AU 36.20 H VU773AU 1207 VU771AU 26.20 H VU770AU 36.20 H VU581AZ H 36.20 VU582AZ 2107 VU778AU 2107 VU653AP ULT 160B UTOVARIVAČ VU324AL ULT 160C 2F319A VU751AU
ĐURO ĐAKOVIĆ
H 36.20
KOMBAJN
VU753AU H.36.20 VU755AU H.36.20 VU757AU H 36.20 VU754AU H 36.20 VU752AU 36.50 H VU763AU 36.20 H VU768AU 26.20 H VU765AU 36.20 H VU734AU M 1600 SAMOHODNA KOSILICA VU925AT BARIGELLI B-6 4X4 VU800AI RENDERS RL 150
UTOVARIVAČ
VU799AI ULT 160 B VU802AI RENDERS RL 100 VU801AI RENDERS RL 150
ZIDAR D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI TRG JOSIPA RUNJANINA 5 VK541R JCB 4CX T-MAX
ZUKI D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI ZALUŽJE 9A
VK368N SENNEBOGEN SM 15 SL SAMOHODNI KOPAČ VK857AJ JCB 4 CX 4X4X4
UTOVARIVAČ VK861AJ JCB 4CX 4WD/4WS
VK862AJ ZEPPELIN ZM 15 UTOVARIVAČ
Popis pravnih osoba koja raspolažu radnim strojevima Izvor: Ministarstvo unutarnjih poslova RH – (studeni 2008. godine)
96
Osim narečenih snaga zaštite i spašavanja, značajnu snagu u sprječavanju,
ublažavanju, te otklanjanju posljedica prirodnih i tehničko-tehnoloških nesreća, čine pravne osobe s područja cijele Županije koje su svrstane u pet grupa ovisno o djelatnosti kojom se bave, te njihovoj namjeni:
- koje svojom djelatnošću mogu ugroziti život ili zdravlje ljudi ili okoliš - čija je djelatnost vezana za opskrbu energijom i vodom - koje proizvode, prevoze, prerađuju, skladište ili u tehnološkom procesu postupaju s opasnim
tvarima - redovne službe i djelatnosti vlasnici i korisnici javnih objekata u kojima se okuplja veći broj
ljudi (kazališta, kina, poslovne zgrade, putnički terminali, robne kuće, diskoteke, sportski objekti, škole)
- korisnici objekata kritične infrastrukture (objekti u kojima se obavlja djelatnost od osobitog značaja za opskrbu energijom, hranom i vodom, transport, telekomunikacije čijim bi se prestankom rada narušilo ili onemogućilo funkcioniranje jedinice lokalne samouprave).
97
JED
INIC
A L
OK
ALN
E SA
MO
UPR
AVE
PRAVNE OSOBE IZ ČLANKA 3. PRAVILNIKA O METODOLOGIJI ZA IZRADU PROCJENE UGROŽENOSTI I PLANOVA ZiS
koje svojom djelatnošću mogu ugroziti život ili zdravlje ljudi ili okoliš
čija je djelatnost vezana za opskrbu energijom i vodom
koje proizvode, prevoze, prerađuju, skladište ili u tehnološkom procesu postupaju s opasnim tvarima
redovne službe i djelatnosti vlasnici i korisnici javnih objekata u kojima se okuplja veći broj ljudi
korisnici objekata kritične infrastrukture čijim bi se prestankom rada narušilo ili onemogućilo funkcioniranje jedinice lokalne samouprave (objekti za opskrbu energijom, vodom, hranom, transport, telekomunikacije)
1 2 3 4 5 6
I L O
K
-AGRO Ilok -UPO podrum Ilok -Iločki podrumi d.d. -Metal Zec d.o.o. -ORBIT benz. stanica -RAZVITAK d.d. -T.O. Tina Ilok i Bapska -HT TKC VU - ispos. Ilok -HP Ilok,Šarengrad, Bapska -HŠ – Šumarija Ilok -HEP d.d. D.P. Elektra -OBLATNA d.o.o. -Komunalije d.o.o.
-Iločki podrumi d.d. -ORBIT benz. stanica -Komunalije d.o.o.
-AGRO Ilok -Iločki podrumi d.d. -Metal Zec d.o.o. -RAZVITAK d.d. -T.O. Tina Ilok i Bapska -HŠ – Šumarija Ilok -HEP d.d. D.P. Elektra
-UPO podrum Ilok -Iločki podrumi d.d. -Dom zdravlja, ambulanta Ilok -DV «Crvenkapica» -OŠ «J. Benešića» Ilok -OŠ «Dr. F. Tuđman» Šarengrad -SŠ Ilok
-HT TKC Vukovar-ispos. Ilok -HP Ilok, Bapska, Šarengrad -HEP d.d. D.P. Elektra -OBLATNA d.o.o. -Komunalije d.o.o. -Dom zdravlja, ambul. Ilok
V I N
K O
V C
I
-«SPAČVA» d.d. -HEP d.o.o. ZG DP VK -INA d.d. ZG -VVK d.o.o.
-«SPAČVA» d.d.
-OŠ: «A.G. Matoš», «B. Kašić», «J. Kozarac», «I.G.Kovačić», «V. Nazor», «I. Mažuranić», Mirkovci
-SŠ: Gimnazija, Drvodj.-tehnička, Poljopr.-šumarska, Ekonomska, Trgovačka, Industrijsko - obrtnička,
-PF OS – smjer polj. mehaniz. VK -Gradsko kazalište -Gradska knjižnica i čitaonica -KK VK, dvorana Lenije -Stadion Cibalia -HŽ d.o.o. -PU V-S, Autobusni kolodvor-„Polet“, Dom Zdravlja, OB
-Hrvatske pošte d.d. -Hrvatski telekom centar
98
1 2 3 4 5 6
O T
O K
-Opća PZ Otok -PZ Komletinci -PIK VK -poljoprivreda Otok -INA BP Otok -Vranjevo d.o.o. -Vet. stanica VK-amb. Otok -Vet. ambulanta d.o.o. Otok -PZ «Cezareja» Otok
-INA BP Otok -HEP DP «Elektra» (19 ts Otok i 6 ts Komletinci)
-Plinara Istočne Slavonije -VVK Vinkovci
-Opća PZ Otok -PZ Komletinci -PIK VK – poljoprivreda Otok -INA BP Otok -Vranjevo d.o.o. -Veter. stanica VK-amb. Otok -Veter. ambulanta d.o.o. Otok -PZ «Cezareja» Otok
-Sportsko rekreacijska zona NK «Otok» i «Slavonac»
-OŠ: «J. Lovretić» - Otok i «V. Nazor» - Komletinci
-Policijska postaja Otok -Predšk. ustanova «Pupoljak» -RKT Župa Otok -Dom zdravlja – ambulanta Otok -Restoran «Lombarović» -HP pošt. uredi Otok i Komletinci -FINA VK – ispostava Otok -Slavonska banka – poslov. Otok -Elegant d.o.o.- sala za svatove -HZMO – ispostava Otok -HZZO – ispostava Otok -Dnevni boravak za umirov. Otok -Fitnes centar Otok -Dom kulture Otok -PRESOFLEX – robna kuća Otok -DVD – Otok i Komletinci -HŽ – kolodvor Otok -SUVARA – mlin na suhom (turističke posjete)
-Pekara «Matas» -INA BP Otok -HEP DP «Elektra» (19 ts Otok i 6 ts Komletinci)
-Plinara Istočne Slavonije -VVK Vinkovci
Ž U
P A
NJ
A
-Sladorana d.d. -Slavonija Nova d.d. -Novi Domil d.o.o. -PZ Napredak Županja -SDF žetelice Županja -Veterinarska stanica -Ruris Županja -Agroplod Županja -Komunalije Hrgovčić
-HEP – pog. područje ŽU -Plinara ist. Slavonije ŽU -NA – BP: Županja, Motel Jelen, Rastovica Sjever, Osijek Petrol
-NCU d.o.o. -OMV BP Županja -Komunalac d.o.o.
-Sladorana d.d. -Slavonija Nova d.d. -Novi Domil d.o.o. -PZ Napredak Županja -SDF žetelice Županja -Veterinarska stanica -Ruris Županja -Agroplod Županja -Komunalije Hrgovčić
-Stanbiro d.o.o. -Sladorana d.d. -Autobusni i željeznički kolodvor -Trgovački lanci: Plodine, Lidl, Kaufland, Konzum
-FUN Disco klub -Dom mladeži -DV «Maslačak» -OŠ i SD: «I. Kozarac» «M. Lovrak» -SŠ i sportske dvorane: Gimnazija, Tehnička, Obrtnička
-Dom zdravlja -Stadioni NK: Graničar, Sladorana, Županja 77
-Teniski tereni TK Županja
-HEP – pog. područje ŽU -Plinara ist. Slavonije ŽU -NA – BP: Županja, Motel Jelen, Rastovica Sjever, Osijek Petrol
-NCU d.o.o. -OMV BP Županja -Komunalac d.o.o.
99
1 2 3 4 5 6 V
U K
O V
A R
-PPD d.d. -VUPIK d.d. -«MRLJA» - kemijska čistionica
-INA – industr. nafte Zagreb -Naftni terminal -Kemijska čistiona
«Matijević»
-HEP distrib. d.o.o. ZG -INA BP Borovo nas. -Priljevo, Mitnica
-CRO – Petrol -Osijek – Petrol -OMV – BP -Vodovod grada VU
-Borovo d.d. -VUPIK d.d. -EUROPA MIL
-Kino dvorana Borovo -Autobusni kolodvor Vukovar -«KONZUM» -«BOSO» -Dom zdravlja i OB -sportska dvorana
-Hotel «Dunav» -Hotel «Lav» -«Čazmatrans» d.d. -HT telekomunikacije
AN
DR
IJA
ŠEVC
I
- Pilana «Inter drvo-paneli» -PZ Andrijaševci
-«BOSO» Rokovci -Diskoteka «Tri ruže» Andrijaševci -OŠ «I.B.Mažuranić» Andrijaševci -Vatrogasni dom
BA
BIN
A G
RED
A
-«Agroplod d.o.o.» Županja poslovnica B. Greda
-«Družba d.o.o.» B. Greda -«Hrast» Strizivojna – pogon Babina Greda
-VVK d.o.o. VK vodocrpilište B. Greda
-HEP DP «Elektra» 20 trafostanica
-«Agroplod d.o.o.» Županja poslovnica B. Greda
-INA BP B. Greda -OSIJEK-PETROL BP jug -TINA VK poslovnica B.Greda -PZ «Napredak» ŽU RJ B. Greda
-OŠ «M. Stojanović» B. Greda -Župna crkva sv. Lovre -Hrvatski dom -Društveni dom -Športski objekat NK «Šokadija»
-VVK d.o.o. VK vodocrpilište B. Greda
BO
GD
AN
OVC
I
-Vodovod grada Vukovara
-PZ «Velika Zlatara» Bogdanovci
-«VUPIK» d.d. kooperacija Petrovci
-«Kisilj» d.o.o. poljoprivredna apoteka Petrovci
-RK crkva Bogdanovci -GK crkva Petrovci -Pravoslavna i RK crkva Svinjarevci -Područne škole: Bogdanovci, Petrovci i Svinjarevci
-«Marić» TO «Lipa» Bogdanovci
-«Vukovar-trend-Rendulić» Bogdanovci
-«Kisilj» d.o.o. Petrovci -«Velepromet» d.d. Petrovci -«KIM» Svinjarevci
BO
RO
VO
-TO «Arka» Borovo
-Dom kulture Borovo -OŠ Borovo -Dječji vrtić «Zlatokosa» Borovo -«Šupica» dom za stare i nemoćne Borovo
BO
ŠNJA
CI -PZ «Napredak» Županja RJ
Bošnjaci -PZ «Ruris» ŽU RJ Bošnj. -«Čukuran» -«Meretine» Županja -«Domaćinović» d.o.o.
-HEP DP «Elektra» -INA VK BP Bošnjaci -Plinara Istočne Slavonije -Komunalac Županja
-PZ «Napredak» Županja RJ Bošnjaci
-PZ «Ruris» ŽU RJ Bošnjaci -«Čukuran» -«Meretine» Županja -«Domaćinović» d.o.o.
-Dom kulture Bošnjaci -OŠ i športska dvorana
-Hrvatski telekom -«Raguza» tvornica tjestenine
100
1 2 3 4 5 6
CER
NA
-«Družba» d.o.o. -Klaonica «Karalić» -«Slavonija Nova» d.d.
-«Družba» d.o.o. -Klaonica «Karalić» -«Slavonija Nova» d.d.
-OŠ «M.A.Reljković» -Sala za svatove -«BOSO» -«Patričar»
-Mlin -Pekarna «Ceranka» -Pekarna «Šnajder»
DR
ENO
VCI
-INA BP Drenovci
-«Drenovci» d.o.o. -INA BP Drenovci -HEP trafostan. Drenovci
-Ambulante u svim mjestima općine -Domovi kulture u svim mjestima -HŽ željeznička postaja Drenovci -OŠ u svim mjestima općine -HP u svim mjestima općine
GR
AD
IŠTE
-Plinara Ist. Slavonije d.o.o
-«Komunalac» d.o.o. ŽU -HEP trafostanice -Plinara Is.Slavonije d.o.o
-Plinara Ist. Slavonije d.o.o
-OŠ Gradište -Stadion NK «Slavonac» -HP d.d. Gradište -«Natali» sala za svatove
-«Komunalac» d.o.o. ŽU -HP d.d. Gradište
GU
NJA
-KTD «Gunja» opskrba vodom
-OŠ «Antun i Stjepan Radić» -Župna crkva
IVA
NK
OVO
-INA d.d. BP Ivankovo -«Žimena trade» d.o.o. -Podzemni sprem. lož ulja -PZ «Osatina» - farma -Lož ulje u OŠ «A.Cesarec»
-HEP DP «Elektra» VK -INA industr.nafte d.d. ZG -VVK d.o.o. -Plinara Is.Slavonije d.o.o
-Željko Medved otkup, skladištenje i distribucija ovčije vune
-tri OŠ -dva Hrvatska doma -Lovački dom -Vatrogasni dom -dvije sale za svatove -dječji vrtić -kino dvorana -zgrada općine, sportska dvorana
-HEP DP «Elektra» VK -INA industr.nafte d.d. ZG -VVK d.o.o. -Plinara Is.Slavonije d.o.o
JARMINA -Vodotoranj crpilište pitke vode -Kino dvorana
-Dvorana za svatove
LOVA
S -PZ Lovas -VUPIK d.d. Vukovar -INA d.d. Zagreb
-«Komunalije» d.o.o. Ilok -Plinara Is.Slavonije d.o.o
-Zgrada općine Lovas -Dom kulture Opatovac -OŠ «Lovas» -Caffe barovi: «BIM» i «Layla» -«Ćipo» turističko ugostit. objekat
-«Komunalije» d.o.o. Ilok -Plinara Is.Slavonije d.o.o
101
1 2 3 4 5 6 M
AR
KU
ŠiIC
A
-PZ Ostrovo -PZ Markušica
-HEP DP «Elektra» VK -INA industr.nafte d.d. ZG -Vodoopsk.sust. Markuš.
-INA BP Markušica -PZ Ostrovo -PZ Markušica -«Gavrić» d.o.o.
-OŠ Markušica -Zdravstvena ambulanta Markušica -4 doma kulture
-HEP DP «Elektra» VK -INA industr.nafte d.d. ZG -Vodoopsk.sust. Markuš.
NEG
OSL
AVC
I
-PZ Negoslavci
-HEP DP «Elektra» VK -PLINACRO plin. stanica -PPD Vukovar -Vodovod grada VU
-PZ Negoslavci -OŠ Negoslavci -Stadion NK «Negoslavci» -Igralište malih sportova «školsko»
-«Velepromet» Vukovar -«BOSO» prodav. Negoslav. -T.O. «Vuković» -T.O. «Kanarić» -T.O. «Nina»
NIJ
EMC
I
-INA d.d. ZG istraživanje i proizvodnja nafte i plina - pogin Đeletovci
-INA d.d. ZG istraživanje i proizvodnja nafte i plina - pogin Đeletovci
-Šest društvenih domova -Tri OŠ i pet područnih OŠ -Šest crkava - Vatrogasni dom Nijemci
-INA d.d. ZG istraživanje i proizvodnja nafte i plina - pogin Đeletovci
NU
ŠTA
R
-HEP DP «Elektra» VK -VVK d.o.o. -vodocrpilište
-Kino sala -OŠ -2 društvena doma
-HEP DP «Elektra» VK -VVK d.o.o. –vodocrpilište -HT i T-com
PRIV
LAK
A
-PZ Privlaka
-OŠ «S. Antolović» -HŽ željeznički kolodvor -Dom zdravlja -Ugostiteljski objekti: «Flamingo», «Europa», «Kengur»
-Trgovački obrti: «BOSO», «Patričar», «Herceg», «Šarić»
STA
RI
JAN
KO
VCI
-PZ «Jankovci» -PZ «Urod» -PZ «Slakovci»
-«Petros» BP S. Jankovci -«Santini» BP S. Jankovci -Vodocrpilište
-PZ «Jankovci» kooperacija «Amarilis» Slakovci
-«Kalenić» ljekarna
-OŠ u St.Jankovcima, Slakovcima, Srijemskim Lazama i Oroliku
-«BOSO» diskont -3 doma (spomen, lovački, kulture)
-«Petros» BP S. Jankovci -«Santini» BP S. Jankovci -Vodocrpilište
STA
RI
MIK
AN
OVC
I
-INA nafta plin ZG -PETROS Osijek -HEP DP «Elektra» -VVK Vinkovci -Plinara Is.Slavonije d.o.o
-Dom kulture St. Mikanovci -Lovački dom St. Mikanovci -OŠ St. Mikanovci i Novi Mikanovci -Crkve sv. Klare i sv. Bartola -«Capitano» disco bar -«Laguna» buffet -«BOSO» discont
-T-COM centrala fiksne telefonije -Hrvatske ceste
102
1 2 3 4 5 6
Š T
I T A
R
-Veterinarska stanica -«Šiška» d.o.o. – pilana -Veterinarska stanica
-OŠ «I. G. Kovačić» -Dom kulture -Vatrogasni dom -Šarić sala -Dom zdravlja ambulanta Štitar -Igralište NK «Sloga»
TOM
POJE
VCI
-PZ «Ilagro» Berak -«Agro-Tovarnik» d.o.o. kooperacija Mikluševci
-VUPIK d.d. Vukovar kooperacija Čakovci
-INA BP Mikluševci
-PZ «Ilagro» Berak -«Agro-Tovarnik» d.o.o. kooperacija Mikluševci
-VUPIK d.d. Vukovar kooperacija Čakovci
-UO «Carioce» Berak -«Prijatelji» Caffe bar -Dom zdravlja – ambulanta Čakovci -OŠ Čakovci i 4 područne škole -4 društvena doma -4 katoličke, 2 GKT, 2 pravos. crkve
-«Velepromet» d.d. -HP Čakovci
TOR
DIN
CI
-PZ «Torda» Tordinci -«Landia» d.o.o. Tordinci -«ACA» d.o.o. Tordinci -PZ Korođ
-VVK vodocrpilišta -HEP DP «Elektra» trafostanice
-PPD d.o.o.
-«Landia» d.o.o. Tordinci -PZ Korođ
-Dom kulture Tordinci -OŠ Tordinci i Korođ -Područna škola Antin -Športski tereni: «Gaj» i «Paža» -Ambulante Tordinci, Korođ, Antin -UO «Acapulco», «Pastor», «Plavi 9», «Zvonimir»
-«BOSO» d.o.o. -VVK vodocrpilišta -HEP DP «Elektra» trafostanice -PPD d.o.o.
TRPI
NJA
-«KRIO» d.o.o.
-5 domova kulture -2 lovačka doma -Vatrogasni dom -2 OŠ (Bršadin, Ludvinci)
-«KRIO» d.o.o.
TOVA
RN
.
-«Agro-Tovarnik» -«Agro-Tovarnik»
-2 OŠ -2 vatrogasna doma -Hrvatski dom -Dječji vrtić -Vjeronaučna dvorana
VOĐINCI -OŠ Vođinci -DVD sala
VRB
AN
JA
-PZ «Napredak», PJ Vrbanja, Soljani, Strošinci
-Vetarinarska stanica ŽU, ambulante Vrbanja, Soljani
-«Mladik» d.o.o. -«Nikolić» d.o.o.
-3 OŠ -3 doma kulture -2 vatrogasna doma
-«Mlinar» d.o.o. -Trgovine na malo i veliko: «Fileo» d.o.o. «Petrović» s p.o. «Fruk export-import» d.o.o. «Vrbanjka» d.o.o.
Izvor: Vukovarsko-srijemska županija – Ured župana
103
3.1.1. Prirodne nesreće i katastrofe
Mogućnosti civilne zaštite u zaštiti i spašavanju stanovništva i materijalnih i
kulturnih dobara, te okoliša od posljedica poplava, se svode na angažiranje specijalističke postrojbe - tima za spašavanje iz vode veličine 36 pripadnika i općinskih postrojbi opće namjene od kojih svaka broji između 33 i 51. pripadnika CZ. Međutim, narečene postrojbe su neopremljene odorama i neobučene, tako da se mogu angažirati kao dodatne snage i ispomoć specijalističkoj postrojbi – timu.
Županija raspolaže snagama (ljudskim i materijalno-tehničkim resursima)
potrebnim za otklanjanje opasnosti od požara otvorenog prostora, te smanjene stradanja stanovništva i oštećenja imovine:
VRSTA VATROGASNE POSTROJBE SUBJEKT BROJ
VATROGASACA
Javna vatrogasna postrojba grad Ilok grad Vinkovci grad Vukovar
13 33 41
Profesionalna vatrogasna postrojba i DVD postrojba "Sladorana"-Županja (10+25) 35
Dobrovoljna vatrogasna postrojba u gospodarstvu "Spačva" - Vinkovci 25
Gradska vatrogasna postrojba DVD-a
Županja
25
Općinske vatrogasne postrojbe 24 općine * 480 UKUPNO: 652
* Općina Andrijaševci je ugovorno pokrivena JVP Vinkovci, a općina Negoslavci JVP Vukovar Izvor: Inspektorat unutarnjih poslova
Procjenjujemo da bi narečene snage (po potrebi) uz pravovremenu uzajamnu pomoć, te dodatnu pomoć Interventne specijalističke vatrogasne postrojbe na razini Republike Hrvatske, kao i postrojbi CZ opće namjene na terenu, bile dostatne za lokaliziranje i gašenje svih vrsta požara bili oni čak i katastrofalnih razmjera.
Trenutačne mogućnosti Županije, stanovništva (poljoprivrednika), u provođenju mjera zaštite i spašavanja, kad je riječ o suši, su skromne i očituju se dijelom u odabiru biljnih vrsta (pšenica, kukuruz) otpornijih na sušu.
Procjenjujemo da bi najveća pomoć u sprječavanju posljedica suša, za naše
područje, bila primjena agrotehničkih mjera, u prvom redu navodnjavanje i gnojidba zemljišta. Međutim, u nedostatku financijskih mogućnosti, sa izgradnjom sustava za navodnjavanje se još nije praktički ni otpočelo, dok je gnojidba tla sve prisutnija na našim poljima.
Na području Županije nalazi se Raketni centar Gradište (RC-6) za obranu od
tuče koji raspolaže, na dan 24. 03. 2004. godine, sa 53 LP i GP od čega su 34 LP i GP, te samo 19 GP.
104
LP + GP OT-2002. (KRAJ)
OT-2003. (POČETAK)
OT-2004. (POČETAK)
ZABRANJENI AZIMUT
Babina Greda G G+R G+R Da Gradište G G+R G+R Da Štitar G G G Županja G G+R G+R Da Bošnjaci G G+R G+R Da Pos.Podgajci G G G+R Da Vrbanja G G G+R Gunja G G G Đurići G G G Drenovci G G G+R Da Strošinci G G G Šiškovci G G+R G+R Cerna G G G Rektovci G G+R G+R Rokovci G G G Vinkovci G G+R G+R Otok G G G+R Spačva G G G+R Komletonci G G G Privlaka G G G Jarmina G G G+R
LP-lansirni punkt; GP-generatorski punkt; G-generator; R-rakete Izvor: Raketni centar (RC-6) Gradište
3.1.2. Tehničko-tehnološke nesreće i katastrofe Županija nema vlastitih mogućnosti za zaštitu i spašavanje od posljedica
istjecanja opasnih tvari ukoliko bi ista poprimila obilježja i razmjere katastrofe. Ljudski potencijalni (stručno medicinsko osoblje - liječnici i medicinski tehničari) svode se na osoblje postojećih zdravstvenih ustanova .
Isto tako, materijalno-tehnički resursi su skromni za slučaj katastrofalnih razmjera istjecanja opasnih tvari, jer bi financijska izdvajanja iz Županijskog proračuna bila nedostatna.
Vlastite mogućnosti Županije za zaštitu i spašavanje od epidemija i sanitarne ugroze se kreću u okvirima postojećeg broja medicinskog osoblja uposlenog u zdravstvenim ustanovama, te uposlenika tvrtke za otklanjanje ekoloških akcidenata («Komunalije Hrgovčić»).
Županija također raspolaže sa specijalističkom postrojbom – timom CZ za radiološku, kemijsku, biološku i nuklearnu zaštitu veličine 29 pripadnika, koja bi mogla pomoći u saniranje posljedica sanitarne i epidemiološke ugroze (jer raspolaže sa skupinom za uzorkovanje RKBN kontaminacije i skupinom za dekontaminaciju) i timom za spašavanje iz ruševina – 30 pripadnika, te gradskim i općinskim postrojbama – timovima CZ opće namjene, kao dopunskim snagama stručnim ekipama. Međutim, oba tima nisu stručno osposobljena niti materijalno opremljena,
Ukoliko bi epidemije nadmašile procijenjene razmjere, postojeće snage, stručno, a ni brojem osoblja, ne bi u danoj situaciji zadovoljile potrebe za zaštitom i spašavanjem stanovništva od epidemija i sanitarnih ugroza. Neophodno bi bila potrebna najšira suradnja na razini Županije, te kontinuirano i striktno provođenje svih mjera epidemijske zaštite.
Epidemije mogu same po sebi biti elementarne nepogode, ali se mogu javljati i kao posljedica bilo koje druge elementarne nepogode. Njihovo sprečavanje i suzbijanje ovisilo bi prvenstveno o radu zdravstva, ali i o stvaranju osnovnih preduvjeta zaštite od iste što podrazumijeva urednu vodoopskrbu, zadovoljavajuću prehranu, te pravilno kanaliziranje fekalnih i otpadnih tvari.
105
3.2. Potrebne snage za zaštitu i spašavanje Geografski položaj i infrastruktura Vukovarsko-srijemske županije uvjetuje vrstu i
intenzitet mogućih prirodnih i tehničko-tehnoloških nesreća. Zahvaljujući tome, područje Županije je podložno manjim poplavama, požarima otvorenog prostora, sušama i tučama, te tehničko-tehnološkim nesrećama u prometu i epidemijama i sanitarnim opasnostima. Niz drugih prirodnih u tehničko-tehnoloških nesreća i katastrofa nije karakterističan, a samim tim i manje moguć i očekivan, na našem području.
Slijedom narečenog, potrebne snaga za zaštitu i spašavanje stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara su u okvirima postojećih kapaciteta i snaga nositelja i sudionika zaštite i spašavanja (vatrogastva, trgovačkih društava, ustanova i institucija čija je redovita djelatnost zaštita i spašavanje ljudi i imovine, tijela državne uprave, jedinica područne i lokalne samouprave, civilne zaštite, humanitarnih organizacija i udruga).
Osim navedenog potrebno je izgraditi heliodrome na područjima gradova Vukovarsko-srijemske županije (poglavito u neposrednoj blizini bolnica). Isti bi morali biti opremljeni navigacijskim uređajima za uporabu u lošim meteo uvjetima. Isto tako, potrebno je uvezati sirene za uzbunjivanje u općinskim središtima sa Županijskim centrom 112.
3.2.1. Prirodne nesreće i katastrofe
Poplava je elementarna nepogoda koja se može i mora predvidjeti i s kojom se mora računati, ali od koje nema apsolutne zaštite. Stoga, u umanjivanju i saniranju štetnih posljedica iste, bilo bi potrebno sudjelovanje svih subjekata i raspoloživih sredstava počevši od onih kojima je to osnovna djelatnost (vodo-privredna poduzeća i organizacije), preko zdravstvenih i socijalnih ustanova, pa do civilne zaštite i oružanih snaga.
S obzirom na moguće štetne posljedice po stanovništvo i materijalna i kulturna
dobra, te okoliš, izazvane požarom otvorenog prostora, potrebne snage za zaštitu i spašavanje su profesionalne vatrogasne postrojbe na razini svih pet gradova Županije (Ilok, Otok-trenutno nema, Vukovar, Vinkovci i Županja-trenutno nema), kao i DVD-a na razini općina i gradova odgovarajuće materijalno-tehnički opremljene i obučene.
Snage potrebne za reagiranje kako bi se otklonila opasnost, smanjila stradanja i
oštećenja ili uklonile posljedice suše, tj. ljudski i materijalno-tehnički resursi, nisu dostatne da bi se provele potrebne mjere zaštite i spašavanja stanovništva i materijalnih dobara. Za uspješnu provedbu narečenih mjera, u borbi protiv suše, potrebna je preventivna provedba:
- selekcijsko-genetičke metode koja ima za cilj stvaranja sorti biljaka otpornih na sušu ili onih
koje se lako obnavljaju od njezinih posljedica, odnosno sorte koje ekonomično troše vodu na isparavanje
- geografskog rajoniziranja koje predstavlja odabir područja unutar Županije povoljnih za uzgoj različitih biljaka s obzirom na učestalost, trajanje i vjerojatnost pojave suše određenog intenziteta, osobito u onom razdoblju razvitka biljke kad suša najviše utječe na smanjenje prinosa
- agrotehničkih mjera koje podrazumijevaju povećanu opskrbu biljaka vlagom, a što se postiže navodnjavanjem, ispravnom obradom zemljišta (unošenje kalcija i humusa u zemlju), vjetro-zaštitnim šumskim pojasima (smanjujući brzinu vjetra smanjuju gubitak vode isparavanjem,
106
povećavaju vlagu zemljišta i zraka, zimi sprječavaju odnošenje snijega) , zadržavanjem snijega (izgradnja umjetnih pregrada, nasipa od snijega).
Županija nema snaga, sredstava niti mogućnosti za provedbu narečenog, te je
stoga potrebna pomoć šire zajednice (poglavito države te pretpristupnih fondova EU) ukoliko se žele preventivno djelovati (izgradnja sustava za navodnjavanje), kako posljedice suše ne bi bile katastrofalne za stanovništvo i materijalna dobra.
Da bi zaštita i spašavanje, poglavito materijalnih i kulturnih dobara, bila
pravovremena i učinkovita, potrebno je neprekidno praćenje vremenskih prilika i, u slučaju potrebe, alarmiranje protugradne službe. Uz otkrivanje i praćenje kretanja i razvoja mogućih tučonosnih oblaka, stanice protugradne obrane (uz pomoć radarskih centara na razini države), određuju mjesto u oblaku gdje nastaje tuča i vrijeme kad se počinje stvarati. Na temelju tih saznanja, raketarima se daje nalog za akciju s elementima potrebnim za lansiranje protugradnih raketa.
Uspješnost protugradne zaštite i obrane od tuče, podrazumijeva postojanje
odgovarajućih i dostatnih ljudskih i materijalnih sredstava (ljudi i protugradnih raketa) tako raspoređenih, na teritoriji županije, kako bi uspješno pokrila cijeli prostor.
3.2.2. Tehničko-tehnološke nesreće i katastrofe
U razmjeri od količine i vrste opasnih tvari, te njihovog istjecanja u okoliš
(zemljište, voda, zrak), ovisi angažiranje, broj i sastav stručnih ekipa (sanitarnih, zdravstvenih, veterinarskih) za saniranje stanja.
Osim ljudskih potencijala, neophodni su i odgovarajući materijalno-tehnički resursi,
bez kojih je nemoguće kompletiranje potrebnih snaga za zaštitu i spašavanje stanovništva i materijalnih i kulturnih dobara, te okoliša.
U slučaju epidemiološke i sanitarne ugroze područja Županije, bilo bi potrebno angažiranje snaga dostatnih za zaštitu i spašavanje stanovništva. Od razmjera ugroze, tj. vrste epidemije, broja zaraženih ljudi, te potencijalno ugroženih, kao i potrebe poduzimanja preventivnih protu-epidemijskih mjera, ovisio bi sastav i jačina angažiranih snaga za suzbijanje iste i saniranje stanja.
GRAD OPĆINA
ZDRAVSTVENI KAPACITETI INSPEKTORI (broj inspektora)
ZZJZ
boln
ica
dom
zdr
avlja
ambu
lant
e
Pol
jopr
ivre
dna
insp
ekci
ja
Šum
arsk
o-lo
vna
insp
ekci
ja
Rib
arsk
a in
spek
cija
Vete
rinar
ska
insp
ekci
ja
Fito
sani
tarn
a in
spek
cija
Sani
tarn
a in
spek
cija
Uku
pno
insp
ekto
ra
ILOK 4 1 1 OTOK 2 VINKOVCI 1 1 1 14 2 1 1 1 5 VUKOVAR 1 1 1 13 5 5 ŽUPANJA 1 1 17 1 2 3 26 OPĆINA 43 3 3 UKUPNO: 3 2 3 93 2 1 1 4* 6** 7 21
*tri inspektora su s prebivalištem u Osijeku **jedan inspektor je s prebivalištem u Čepinu
107
Procjenjujemo da epidemija (bez obzira na vrstu uzročnika), na području naše Županije, ne bi poprimila veće razmjera, tako da bi potrebne snaga za njeno suzbijanje i saniranje bile dostatne iz postojećih zdravstvenih ustanova (Županijski Zavod za javno zdravstvo, dvije bolnice, tri doma zdravlja sa pripadajućim ambulanta te određen broj privatnih ambulanti) na terenu, uz pomoć mobilnih timova liječnika i medicinskog osoblja sa razine županije (tim sa dva liječnika specijalista i 2-3 medicinska tehničara).
Ustrojem specijalističkih postrojbi – timova na razini Vukovarsko-srijemske
županije s 216 pripadnika, te eventualnim ustrojavanjem istih na razini svakog grada, ili bar narečenih postrojbi – timova na razini svih gradova zajedno, bile bi zadovoljene potrebe za dostatnim snagama zaštite i spašavanja za sve vrste ugroza procijenjene ovom Procjenom:
NAZIV
TIMA – POSTROJBE RAZINA BROJ
PRIPADNIKA Županija Grad formacija popuna
tim za zaštitu i spašavanje iz vode Vukovarsko-
srijemska
36
za u
spje
šno
izvr
šenj
e z
adać
a po
puna
mor
a bi
ti iz
vrše
na 1
00%
tim za radiološku, kemijsku, biološku i nuklearnu zaštitu 29
tim za logistiku 99
tim za spašavanje iz ruševina * Vinkovci 30 Vukovar 30 Županja 30
UKUPNO 254 * na razini gradova Vinkovci, Vukovar i Županja ustrojiti po jedan tim za spašavanje iz ruševina
srednje kategorije (90 pripadnika – 3x30)
108
4. ZAKLJUČNE OCJENE
Nakon sagledavanja svih elemenata i sastavnica Procjene ugroženosti, a u cilju
predlaganja i utvrđivanja mjera i aktivnosti kojima bi se ostvarili pozitivni efekti na objektivne uvjete, unaprijedilo stanje po pitanju preventivnih i drugih mjera zaštite i spašavanja i neposredno smanjio stupanj ugroženosti od prirodnih i tehničko-tehnoloških nesreća i katastrofa, te ostvario željeni učinkovit mehanizam zaštite i spašavanja, zaključujemo sljedeće:
4.1. Prirodne nesreće i katastrofe Izloženost područja Vukovarsko-srijemske županije prirodnim nesrećama i
katastrofama je evidentna, što pokazuju i iskustveni podaci za proteklo razdoblje. Međutim, od niza prirodnih nesreća, a nekih je bilo i na našem području (olujno nevrijeme, pijavica, veliki snježni zapusi), za našu županiju su karakteristične (u proteklom desetljeću dogodile se u nekoliko navrata), a samim tim moguće i očekivane: poplava, požar otvorenog prostora, suša i tuča.
4.1.1. Poplava Iako je područje Županije omeđeno dvjema velikim rijekama (Savom i Dunavom) i
ispresijecano mnogim vodotocima i razgranatom kanalskom mrežom (od I do IV reda), velike poplave nisu očekivane zbog visoke obale (Dunav) i izgrađenog nasipa (Sava). Otklanjanjem slabijih točaka na nasipu na dionici Gunja-Račinovci i pravovremenom izgradnjom «zečijih nasipa» (Vukovar-«Otok sportova», «Budžak»), onemogućila bi se veća plavljenja na našem području.
Jedina veća opasnost području Županije prijeti od podzemnih voda u vrijeme visokih vodostaja Save, Dunava i njihovih pritoka, te u slučaju pucanja nasipa uslijed terorističkih napada i ratnih djelovanja.
Na osnovi dosadašnjih iskustava, nedvojbeni je zaključak da jedinstven sustav
zaštite i spašavanje, predvođen «Hrvatskim vodama»-VGO za vodno područje sliva Drave i Dunava, je u mogućnosti sprječavanja plavljenja i otklanjanja posljedica istih (opsega dosadašnjih ugroza), te rješavanja problema podzemnih voda.
Kako bi ustrojene snage civilne zaštite (specijalistička postrojba – tim zaštitu i spašavanje iz vode) mogla na sebe preuzeti svoj dio zadaća i odgovornosti po ovoj mjeri zaštite i spašavanja, potrebno je istu odgovarajuće opremiti i kvalitetno obučiti.
4.1.2. Ostali prirodni uzroci Za područje Vukovarsko-srijemske županije, od velikog broja prirodnih nesreća
(potresa, olujnog nevremena, visokih snjegova, klizište, pijavica, mrazova), očekivane su jedino suša i tuča što ne isključuje mogućnost pojave i drugih, ali samo pojedinačno i u velikim vremenskim intervalima.
109
U slučaju narečenih prirodnih nesreća, sav teret ublažavanja i otklanjanja posljedica istih, pao bi na pravne osobe kojima je to redovita djelatnost uz eventualnu ispomoć županijske specijalističke postrojbe – tima za spašavanje iz ruševina i gradskih i općinskih postrojbi civilne zaštite opće namjene.
4.1.2.1. Požar otvorenog prostora U vrijeme velikih ljetnih vrućina, na žitnim poljima i šumskim površinama, izvjesna
su izbijanja požara otvorenog prostora o čemu svjedoče podaci za proteklo desetljeće (točka 1.1.3.1. ove Procjene). Zahvaljujući brojnosti i veličini vatrogasnih postrojbi, javnih i DVD-a (točka 3.1.1. ove Procjene) i njihovoj opremljenosti i obučenosti, te efikasnosti, ova vrste prirodne nesreće nikad nije poprimila elemente katastrofe. Međutim, mogućnosti sudjelovanja postrojbi civile zaštite u suzbijanju širenja požara i njegovom gašenju se svodi na angažiranje gradskih i općinskih postrojbi - timova CZ opće namjene. Iste, svojom neopremljenošću i neobučenošću, mogu biti samo ispomoć profesionalnim vatrogasnim postrojbama na akcijama sanacije, zbrinjavanja ljudi, stoke, dobara.
4.1.2.2. Suša U prognoziranju pojave suše rabe se brojne statističke metode koje se temelje na
statističkim modelima vjerojatnosti, baziranim na podacima oborina iz dugoga vremenskog razdoblja. Međutim, u posljednje vrijeme sve više se primjenjuju tzv. dinamičke metode u kojima se pojava suše dovodi u vezu sa anomalijama opće cirkulacije atmosfere, a prognoza suše temelji na prognozi tih anomalija.
Na pojavu suše, koja je najčešća od svih prirodnih nesreća na području
Županije, moguće je i potrebno preventivno djelovati mjerama i metodama o kojima je bilo riječi u točki 3.2.1. ove Procjene. Kako se u navodnjavanju, kao najpouzdanijoj i najuspješnijoj metodi u borbi protiv suše, na području naše Županije čine tek početni koraci, to ostaje da se sa posljedicama iste, «bore» odgovarajuće poljoprivredne organizacije i veterinarske institucije.
4.1.2.3. Tuča Uz sušu, tuča je najčešća i najizvjesnija prirodna nesreća na području
Vukovarsko-srijemske županije. «Borba» s posljedicama tuče, za razliku od suše gdje je to moguće i potrebno, nije
moguća, a ekonomski i financijski opravdana i svrsishodna. Stoga je potrebno sve raspoložive kapacitete usmjeriti na preventivno djelovanje.
Preventivno djelovanje na pojavu tuče moguće je samo dobro ustrojenim
sustavom protugradne obrane kao što je Raketni centar Gradište - RC-6 (točka 3.1.1. ove Procjene). Snaga i kapacitet RC-6 nisu dovoljni za uspješno pokrivanje i zaštitu cjelokupnog područja Županije, tako da su štete od tuče još uvijek velike.
110
4.2. Tehničko-tehnološke nesreće i katastrofe Na osnovi iskustvenih podataka iz proteklog višegodišnjeg razdoblja procjena je
da su na području Vukovarsko-srijemske županije, od svih tehničko-tehnoloških nesreća i katastrofa, moguće i očekivane iste izazvane nesrećama u prometu (istjecanjem opasnih tvari), te epidemiološke i sanitarne opasnosti. Sukladno tome, ustrojena je specijalistička postrojba – tim civilne zaštite (tim za RKBN zaštitu) koja bi trebala, nakon potpunog opremanja i osposobljavanja, uspješno preventivno djelovati gdje je to moguće, a osobito uspješno otklanjati štetne posljedice nastale djelovanjem narečenih tehničko-tehnoloških nesreća i katastrofa.
Vrsta i brojnost snaga zaštite i spašavanja, uz sudjelovanje i drugih pravnih osoba, nameću potrebu i stvaraju realne pretpostavke za uspješno provođenje aktivnosti i mjera preventivnog djelovanja i otklanjanja štetnih posljedica tehničko-tehnoloških nesreća.
4.2.1. Tehničko-tehnološke nesreće u prometu Mogućnosti tehničko-tehnoloških nesreća u prometu na području Županije su
realne s obzirom na razgranatost i dužinu cesta državnog (cca 270 km) i županijskog (oko 480 km) značaja kojima se prevoze opasne tvari. Opasnost je tim veća što južnim dijelom Županije prolazi autocesta Zagreb – Lipovac (u dužini 44 km) kojom prometuju vozila u tranzitu, te željezničke pruge: MG 2C (Novska-Vinkovci-Tovarnik-državna granica u dužini od 57,274 km ) i MP 14 (Vinkovci-Erdut-državna granica u dužini od 23,533 km), a prevoze opasne tvari.
Rekonstrukcijom postojećih, te izgradnjom novih cestovnih pravaca i obilazaka
oko gradova, kao i poboljšanjem signalizacije na prometnicama, mnogo je učinjeno u cilju prevencije. Ipak, ukoliko bi došlo do nesreće u prometu koja bi prouzročila istjecanje opasnih tvari, potrebno je što prije otkloniti štetne posljedice kako nesreća manjih razmjera ne bi prerasla u katastrofu. Za poduzimanje svih potrebnih aktivnosti i mjera postoje, osim snaga zaštite i spašavanja (civilne zaštite), na razini Županije, snage dovoljne za uspješno djelovanje u cilju otklanjanja štetnih posljedica.
4.2.2. Epidemiološka i sanitarna opasnost Epidemije mogu same po sebi biti elementarne nepogode, ali se mogu javljati i
kao posljedica bilo koje druge elementarne nepogode. Njihovo sprečavanje i suzbijanje ovisilo bi prvenstveno o radu zdravstva, ali i o stvaranju osnovnih preduvjeta zaštite od iste što podrazumijeva urednu vodoopskrbu, zadovoljavajuću prehranu, te pravilno kanaliziranje fekalnih i otpadnih tvari.
Nužnost preventivnog, a osobito blagovremenog djelovanja po izbijanju bilo kog
vida epidemije (kod ljudi, biljaka i životinja), je od velikog značaja u ublažavanju i smanjenju štetnih posljedica prouzročenih istim. Stoga je prijeko potrebna suradnja i koordinacija aktivnosti svih snaga zaštite i spašavanja počevši od sanitarne i veterinarske inspekcije, preko pravnih osoba kojima je to osnovna djelatnost
111
(zdravstvene ustanove, veterinarske stanice) pa do osoba i postrojbi koje djeluju neposredno na terenu. 5. ZEMLJOVIDI
Zemljovidi područja Županije, kao sastavni dio Procjene ugroženosti stanovništva i materijalnih i kulturnih dobara od djelovanja prirodnih i tehničko-tehnoloških nesreća i katastrofa, te ratnih djelovanja na području Vukovarsko-srijemske županije, zorno prikazuju:
P r
i l
o g
b
r o
j :
1 Teritorijalno-politički ustroj 2 Sustav središnjih naselja i razvojnih središta-razvojna središta 3 administrativna središta i razvrstaj državnih i županijskih cesta 4 Prostori za razvoj i uređenje 5 Promet 6 Pošta i telekomunikacije 7 Infrastrukturni sustav-elektroenergetika 8 Infrastrukturni sustavi-vodnogospodarski, uređenje voda i
regulacijski sustav i melioracijska odvodnja 9 Infrastrukturni sustav-vodoopskrba
10 Energetski sustav, cijevni transport nafte i plina 11 Sustav središnjih naselja i razvojnih središta-razvojna središta 12 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora-područja posebnih
uvjeta korištenja-vrijedan prirodan i kultiviran krajobraz-zaštićeni dijelovi prirode
13 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora-područja posebnih uvjeta korištenja-kulturna dobra
14 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora-područja posebnih uvjeta korištenja-zaštita posebnih vrijednosti i obilježja
15 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora-područja posebnih uvjeta korištenja-tla, seizmičnost, erozije i mineralne sirovine
16 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora-područja posebnih uvjeta korištenja-vodnogospodarski sustav
17 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora-područja posebnih uvjeta korištenja-područja primjene planskih mjera zaštite
112
6. POLOŽAJ I KARAKTERISTIKE PODRUČJA
6.1. Područje odgovornosti županije Vukovarsko-srijemska županije smještena je na krajnjem istoku Republike Hrvatske i najistočnija je hrvatska županija. Sa sjevera i zapada Županija se naslanja na Osječko-baranjsku županiju, na istoku je granica s Republikom Srbijom, a na jugu s Republikom Bosnom i Hercegovinom.
Smještaj Županije na tromeđi Republika Hrvatska - Republika Srbija - Republika
Bosna i Hercegovina, zatim riječna luka na Dunavu u Vukovaru, te činjenica da kroz nju prolazi Auto-cesta Zagreb - Lipovac, te magistralna pruga Tovarnik – Novska, što Vukovarsko-srijemskoj županiji daje veliki geostrateški značaj.
Osobiti značaj ovog prostora čine europski i međunarodni prometni koridori
cestovnog (X. koridor), željezničkog (X. koridor), riječnog i zračnog prometa, kako za povezivanje juga i istoka Republike Hrvatske, tako i za priključenje cestovnog, željezničkog i riječnog prometa iz Republike Hrvatske na europske koridore. U Vukovarsko-srijemskoj županiji ističe se po značaju planiranog zahvata izgradnja višenamjenskog kanala Dunav-Sava kao temeljnog preduvjeta za uspostavu riječnog prometa u Republici Hrvatskoj. Razvoj gospodarskih programa uz kanal, a poglavito luke Vukovar su od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
Do ratnih zbivanja 1991 godine, teritorija sadašnje Vukovarsko-srijemske županije bila je podijeljena na tri općine Vinkovce, Vukovar i Županju. Vukovarsko-srijemska županija je područje Republike Hrvatske koje je najviše stradalo tijekom Domovinskog rata, a najteža razaranja pretrpio je grad Vukovar (sjedište Županije) koji je nekoliko godina bio izvan ustavnog poretka Republike Hrvatske kao i oko 50% ukupne površine Županije. To je i razlog zašto je veliki dio Vukovarsko-srijemske županije uključen u područje od posebne državne skrbi.
6.1.1. Ukupna površina područja Vukovarsko-srijemska županija se prostire na površini od 2.448 km².
P O V R Š I N A u km²
P o d r u č j e G r a d a Općine UKUPNO I l o k Otok Vukovar Vinkovci Županja 26 128,92 136,15 98,78 94,21 90,14 1.899,80 2.448
Županija, sa sjedištem u Vukovaru, obuhvaća 84 naseljena mjesta (79 ruralnih sredina i 5 gradova) svrstanih u 26 općina i pet područja Grada.
113
GRAD/OPĆINA DATUM NASTANKA BROJ NARODNIH
NOVINA BROJ
NASELJA Ilok
30. 12. 1992. 90/92
4 Otok 2
Vinkovci 2 Vukovar 3 Županja 1
Andrijaševci 2 Babina Greda 1 Bogdanovci 3
Borovo 1 Bošnjaci 1 Cerna 2
Drenovci 5 Gradište 1 Gunja 1
Ivankovo 3 Jarmina 1 Lovas 2
Markušica 07. 02. 1997. 10/97 5 Negoslavci 1
Nijemci 30. 12. 1992. 90/92 8 Nuštar 3
Privlaka 07. 02. 1997. 10/97 1 Stari Jankovci 30. 12. 1992. 90/92 5
Stari Mikanovci 2 Štitar 28. 07. 2006. 86/06 1
Tompojevci
30. 12. 1992. 90/92
6 Tordinci 4 Tovarnik 2 Trpinja 7 Vođinci 07. 02. 1997. 10/97 1 Vrbanja 30. 12. 1992. 90/92 3
UKUPNO 84
Izvor: Upravni odjel za gospodarstvo, obnovu i razvoj VSŽ (Ured državne uprave, Odsjek za statistiku)
6.1.2. R i j e k e
Teritorija Županije je s južne strane omeđena rijekom Savom koja čini prirodnu
granicu s Republikom Bosnom i Hercegovinom, a sa sjeveroistočne strane prirodna granica s Republikom Srbijom je rijeka Dunav. Istočna granica sa Srbijom i južna s Bosnom i Hercegovinom ujedno je i državna granica Republike Hrvatske ukupne dužine 266,2 km (148,2 km riječne granice uz Dunav i Savu, te 118 km kopnene granice prema Srbiji).
Područje Županije je ispresijecano nizom manjih vodotoka, te kanalskom mrežom od I.-IV. reda.
Osim Save i Dunava koje su granične rijeke sa susjednim državama, na području Županije veći vodotoci su rijeke Vuka dužine 36,9 km i sa slivom od 1.100 km², Bosut sa pritocima Boris, Bosut-Boris, Savak, Kosanovica, Vidor, Nevkoš, Dren, Rakovac, Jauk i Biđ s lijeve strane i vodotoci Studva, Spačva, Golubovac i Lukno-Laze s desne
114
strane, te rijeka Spačva koja cijelim svojim tokom (41,92 km) protječe kroz šumsko područje čija je površina porječja 276,5 km².
Redbroj
V O D O T O K POČETNA STACIONAŽA
ZAKLJUČNA STACIONAŽA DUŽINA
N A Z I V RED km km km
1. rijeka BOSUT I 38+000 (Batrovci-granica)
118+220 (Do utoka Biđa) 80,220
2. rijeka STUDVA I 8+500 (Utok Smogve)
118+220 (Do utoka Koritnja) 11,350
3. rijeka SMOGVA I 8+500 (Ušće u Studvu)
5+300 (Do ceste Morović-
Jamena 5,300
4.
rijeka Boris ILINAČKI GRAN. ILINCI ŠID. MLAKA
I 8+500 (Utok Šidski)
24+200 (Do ceste Đeletovci-
Želj. stanica)
14,950 4,245 3,700 4,580
5. rijeka SPAČVA I 0+000
(Lipovac, ušće u Bosut)
22+535 (Do utoka Brižnice) 22,535
6. rijeka BIĐ I 0+000
(Cerna, ušće u Bosut)
26+295 (Do ceste Đakovo-
V.Kopanica) 26,295
7. Obodni kanal BIĐ-POLJE (ZLK)
I 0+000 (Ušće Breznice)
30+880 (Do utoke Kaznice) 6,500
8. Nasipi uz SAVU 180+780 248+500 67,720 9. Nasipi uz ZLK 24+380 30+880 6,500
253+895 Pregledna tabela državnih vodotoka na slivnom području VGI "BIĐ-BOSUT"-a
(Izvor: Hrvatske vode VGI "Biđ-Bosut" - Vinkovci)
Osim rijeka, vodotoka i kanala I i II reda (u dužini od 631,25 km) koje su u nadležnosti Hrvatskih voda (kada je riječ o održavanju), na području Županije ima i 294,07 km kanala III reda (slivovi Biđa, Bosuta i Save), te 3.818,11 km kanalske mreže IV reda.
6.1.3. R e lj e f Osnovne karakteristike reljefa područja Vukovarsko-srijemske županije određene
su odnosom viših lesnih zona i aluvijalnih ravni jednoličnog geološkog sastava i neznatne visinske razlike.
U strukturi reljefa dominantni su lesni ravnjaci (u manjem dijelu) i niže lesne zone (poglavito oko rijeke Bosuta) male i slabo uočljive visinske razlike koje se kreću od 80-85 m.n.m. na zapadu do 85-90 m.n.m. na jugu i istoku, dok su sjeverni dijelovi đakovačkog i vukovarskog ravnjaka nešto viši sa 100-120 m.n.m.
Nadmorska visina zemljišta je u rasponu od 78 m (Spačva) do 204 m (Čukala), a visinska razlika iznosi 126 metara što Vukovarsko-srijemsku županiju čini izrazito nizinskim ravničarskim krajem.
Morfološki najmarkantnija pojava Biđ-bosutske nizine su dvije zavale u središnjem dijelu Županije odvojene pojasom višeg zemljišta koje kulminira u Gradištu.
Istočna Spačvanska zavala je znatno prostranija i po depresivnim osobinama bolje izražena i pravilnijeg oblika, ali je istovremeno i više otvorena smjerom otjecanja
115
tekućica, dok je zapadnija Biđska zavala močvarna zona (dubine i ispod 80 m) prema kojoj koncentrično pritječu Spačva s Brežnicom i Ljubnjem.
Obje zavale karakteriziraju brojni mikroreljefni oblici, niži ("bare", "blata" i "vlažne nize") i viši ("grede" i "otoci") koji najčešće za svega 1-2 m nadvisuju okolna udubljenja.
Narečene osobine reljefa i raširenost kvartalnih sedimenata močvarnog i pretaložnog glinovitog, a ponekad i pjeskovitog prapora, su znak velike mladosti kraja. Na spuštenoj i raskomadanoj podlozi stare panonske mase (koja je intenzivno tonula od miocena), nataložen je debeo sloj neogenih naslaga i mlađih taložina koje su naveliko zastupljene u obliku močvarnog tla.
Ulijeganja podloge središnjih dijelova nizine, praćena izdizanjem lokalnih struktura i blokova više izraženih kod prapornih ravnjaka u zaleđu, važna su objašnjenja morfološkog razvoja i složenih prirodno geografskih obilježja kraja.
6.1.3.1. Hidrološki pokazatelji Prostor Bosutske nizine odlikuje se složenim vodnim prilikama i u cijelosti pripada
porječju rijeke Bosuta. Zajedno s Biđom, kao izvorišnim krakom, porječje Bosuta ima površinu od 3.025 km², a ukupna dužina Bosuta iznosi 186,1 km.
Zbog nizinskog reljefa kraja prevladava bočna erozija pa tekućice imaju brojne meandre i znatniji im je horizontalni razvoj.
Radovima na odvodnji i zaštiti od poplava znatnije je modificirano pritjecanje iz izvorišnih dijelova bosutova porječja. Bosut-Biđ ima dvije pritjecajne zone: gorsku na jugoistočnim i istočnim padinama Dilja odakle dolazi niz manjih, ali vodama izdašnih tekućica (Brezna, Gardon, Duboki potok, Mučkovac) među kojima je posebice značajna Breznica, te prisavsku zonu od Ruščice do Rajeva Sela iz koje se savskim infiltracijskim vodama vrši pritjecanje prema Biđu i Beravi.
Izgradnjom nasipa spriječene su poplave Save i prekinute izravne površinske vodne veze.
Klimatske prilike najviše utječu na deficit vode u tekućicama jer su padaline količinski relativno ograničene i izlučuju se uglavnom u toplijem dijelu godine. Zbog neznatnog nagiba i brojnih lokalnih udubljenja, padalinske vode se dugo zadržavaju na površini prije nego što dođu do vodenih tokova.
Šumsko-močvarne zone smanjuju otjecanje vode što ima za posljedicu povećano isparavanje i značajan gubitak vode kroz transpiraciju biljaka, te povećanu vlažnost zraka iznad takvih površina i nešto više padalina. Zapravo, Bosut i njegovi pojedini pritoci, u svom izvornom stanju nisu ni "živjeli" isključivo od padalina, već znatnim dijelom od savskih voda, tj. porječje Bosuta djelomično je formirano djelatnošću Save.
Visoke vode javljaju se u ožujku i travnju, a niske u rujnu i listopadu i uvjetovane su nizinskim karakterom kraja s relativnom skromnim snježnim pokrivačem u toku zime čime odražavaju prevladavajući pluvijalni utjecaj.
6.1.3.2. Geološki pokazatelji Na površini istočne Slavonije nalaze se isključivo kvartne naslage zbog čega je i
prostrano područje Županije pretvoreno u blago valovit teren, gotovo potpunu ravnicu. Kao i ostali dijelovi ravničarskog prostora istočne Hrvatske i Bosutska nizina, dijelom u našoj Županiji, izgrađena je isključivo od najmlađih pleistocenih i aluvijalnih sedimenata, a dominantno značenje među pleistocenim tvorevinama ima močvarni prapor. Raširenost isključivo takvih sedimenata, među kojima prevladavaju pretaložne praporne
116
i močvarne glinovito-pjeskovite tvorevine, predstavlja bitno obilježje geološke osnove kraja i znak je njegove mladosti.
Rezultati dubokih istražnih bušenja, te seizmičkih i gravimetrijskih mjerenja pokazuju da Istočna Slavonija, a samim tim i Vukovarsko-srijemska županija, predstavlja zaseban plato i mirnije područje bez ikakvih lomova i tonjenja kakva su karakteristična za savsku i dravsku potolinu.
Utjecaj lokalnih uvjeta tla se uzima u obzir pri određivanju seizmičkih utjecaja na konstrukcije objekata visokogradnje II kategorije (stambene zgrade, hoteli, restorani, javne i industrijske ugrade koje nisu razvrstane u I kategoriju) i III kategorije (pomoćno-proizvodne zgrade, agrotehnički objekti).
6.1.3.3. Pedološki pokazatelji Tlo, kao površinski rastresiti sloj zemljine kore, koji nastaje trošenjem tvrdog
supstrata litosfere i radom živih organizama, sastoji se od mineralne i organske tvari, vode i zraka.
U poljoprivredi i šumarstvu tlo je proizvodni prostor i prirodna sredina za rast i razvoj biljaka, pa je poznavanje površinske pedologije značajno kod projektiranja odvodnje bilo kojeg područja. Također, poznavajući pedološke karakteristike tla, fizikalna i kemijske svojstva, te prisustvo vode u tlu, mogu se predvidjeti meliorativni i agrotehnički zahvati za poboljšanje plodnosti tla.
Za područje Županije karakteristična su: - lesivirana tla (vrlo visoke potencijalne plodnosti i siromašna humusom - koriste se kao oranice); - semiglejna, hipoglejna-livadska tla (karakteristična po izmjenama kraćih razdoblja
prekomjernog vlaženja sa dužim razdobljima intenzivnog prozračivanja) - močvarno-glejna tla (prekomjerne vlažnosti od podzemnih, padalinskih i poplavnih voda -
uglavnom pod lužnjačkim šumama) - ritske crnice (obilno vlažena veći dio godine i izrazito bogata humusom - uglavnom pod
šumama) - pseudoglejna tla (sa stanovišta plodnosti najsiromašnija tla poremećenog režima vode i zraka -
povremeno smjenjivanje mokre i suhe faze uslijed teške ili nikakve propustljivosti vode).
Prema podacima iz Ureda za katastar i geodetske poslove Vukovarsko-srijemske županije, a sukladno pedološkim karakteristikama i vrstama tla, na području Županije su sljedeće površine po kategorijama korištenja zemljišta:
VRSTA ZEMLJIŠTA V L A S N I Š T V O u ha U K U P N O u ha Državno privatno
oranice i vrtovi 57.580 82.829 140.409 voćnjaci 1.035 1.217 2.252 vinogradi 942 993 1.935 livade 541 1.051 1.592 pašnjaci 3.914 567 4.481 šumsko zemljište 68.044 1.019 69.063 neplodno zemljište 20.983 4.021 25.004 U K U P N O 153.039 91.697 244,736
Izvor: Statistički ljetopis RH za 2003. god. Podaci o površinama pojedinih vrsta zemljišta imaju tendenciju povećanja istih u
korist privatnog vlasništva (37,45% - podatak iz tablice) dok se postotak udjela u državnom vlasništvu smanjuje u obrnutom razmjeru.
117
Razlike u ukupnim površinama zemljišta na području Vukovarsko-srijemske
županije, kao statistički pokazatelji za pojedino izvještajno razdoblje, proistječu iz nekoliko specifičnosti:
- podaci za k.o. Klisa se nalaze u Područnom uredu za katastar Vukovar dok naselje i katastarska
općina pripadaju Osječko-baranjskoj županiji (oko 469 ha) - naselje Ćelije, koje pripada Vukovarsko-srijemskoj županiji, se nalazi unutar k.o. Palača za koju
se podaci vode u Područnom uredu za katastar Osijek (oko 507 ha) - gradu Vukovaru pripadaju i dijelovi k.o. Bršadin, Grabovo, Trpinja i Borovo Pokazatelji iz dviju tablica (prethodne i one koja slijedi) zorna su potvrda različitog
prezentiranja spomenutih specifičnosti.
118
RED. BR.
NAZIV GRADA ILI OPĆINE
UKUPNA POVRŠ.
(HA)
PODJELA PO KULTURAMA (u hektarima) oranice
ha voćnjaci
ha vinogradi
ha livade
ha pašnjaci
ha šume
ha trstici
ha neplodno
ha 1. VUKOVAR 10.022 5.793 52 292 27 289 1.301 63 2.205 2. VINKOVCI 9.421 4.554 253 21 54 28 2.629 0 1.882 3. ŽUPANJA 5.005 2.396 32 0 29 115 1.467 0 966 4. ILOK 12.892 6.410 129 964 83 517 3.282 21 1.491 5. OTOK 13.615 6.076 41 0 15 178 6.238 0 1.067 6. ANDRIJAŠEVCI 3.962 2.655 52 1 1 4 756 0 493 7. BABINA GREDA 8.018 4.841 123 0 164 348 1.429 0 1.113 8. BOROVO 2.813 1.795 18 30 0 198 275 0 497 9. BOGDANOVCI 5.176 4.171 40 43 5 159 430 17 311 10. BOŠNJACI 9.496 4.799 66 0 33 85 3.590 0 923 11. CERNA 6.926 3.565 27 0 98 47 2.497 0 692 12. DRENOVCI 20.002 9.188 73 0 36 240 8.569 0 1.896 13. GRADIŠTE 5.756 3.631 91 1 54 48 1.375 0 556 14. GUNJA 3.106 1.781 19 0 34 21 683 1 568 15. IVANKOVO 10.343 6.737 587 13 53 129 1.854 8 962 16. JARMINA 1.294 1.045 99 3 0 11 0 0 136 18. LOVAS 4.252 3.190 34 172 0 140 241 3 472 17. MARKUŠICA 7.345 6.049 43 4 53 318 331 15 532 19. NEGOSLAVCI 2.121 1.857 15 10 0 20 7 64 148 20. NIJEMCI 22.470 9.781 103 34 15 112 10.731 0 1.694 21. NUŠTAR 4.334 3.434 78 17 27 37 269 34 438 22. PRIVLAKA 5.241 2.924 12 0 3 46 1.875 0 381 23. STARI JANKOVCI 9.517 6.025 25 25 26 114 2.577 0 723 24. STARI MIKANOVCI 5.450 2.174 52 10 7 164 2.675 0 368 25. ŠTITAR 4.012 1.851 50 0 75 177 1.308 0 551 26. TOMPOJEVCI 7.218 5.213 32 53 0 87 1.186 239 408 27. TORDINCI 5.016 3.870 11 14 0 110 525 0 486 28. TOVARNIK 6.456 5.391 62 41 37 106 305 4 510 29. TRPINJA 12.268 10.311 109 43 19 488 339 0 959 30. VOĐINCI 2.127 1.429 25 7 1 46 435 0 184 31. VRBANJA 19.098 7.452 44 0 17 68 10.245 45 1.227
UKUPNO 244.772 140.388 2.397 1.798 966 4.445 69.424 513 24.841 Stanje površina po gradovima i općinama za 2007. godinu
Izvor: Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Vukovar
119
6.1.3.4. Meteorološki pokazatelji Klima na području Vukovarsko-srijemske županije je, prije svega, posljedica
njezinog položaja u Panonskoj nizini koju karakterizira kontinentalnost s hladnim zimama i toplim ljetima, ali i prijelazna obilježja između umjerenih prostora sjeverne Bosne i gorske istočne Hrvatske. Opaža se to na temperaturnim i oborinskim pokazateljima jer je srednja godišnja temperatura 11,2ºC, srednji najtopliji maksimum 29,9ºC, a srednji minimum -12,2ºC, dok je prosječna godišnja količina oborina 660 mm. Za izrazitijih sušnih perioda krajem ljeta i početkom jeseni, sjeverni dijelovi Županije, vegetacijom u potpunosti sliče pravim panonskim pejzažima znatnije zahvaćenim proširenjem stepskih klimatskih utjecaja sa istoka, a tijekom zime kraj se, naprotiv, odlikuje umjerenim hladnoćama.
Godišnja raspodjela temperatura po mjesecima, na mjernim stanicama Vinkovci, Gradište i Spačva (koje ujedno reprezentiraju temperaturnu skalu cijele Županije), odgovara kontinentskim krajevima gdje temperature relativno ravnomjerno rastu prema srednjem ljetnom mjesecu, odnosno opadaju idući prema zimi. Posebnosti se očituju u tome što je, u toplom ljetu, kolovoz gotovo jednako topao kao i srpanj, a od tri zimska mjeseca, prosinac i veljača imaju temperature iznad nule, dok je u siječnju ista ispod ništice. U prosječno umjerenom hladnom zimskom razdoblju temperature mogu biti vrlo niske i nanijeti znatne štete ozimim usjevima ukoliko na tlu nema zaštitnog snježnog pokrivača, Još su teže posljedice kada takve temperature nastupe nakon intenzivnih padalina i izlijevanja podzemnih voda na oranice.
MJERNA STANICA
M J E S E C I GOD I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Vinkovci -0,l 1,1 7,0 11,6 16,4 19,1 21,4 20,9 17,4 12,0 5,1 2,1 11,2 Gradište -0,1 1,0 6,8 11,5 16,4 19,1 21,3 20,5 17,2 11,6 5,1 1,9 11,0 Spačva 0,1 0,7 5,3 11,0 15,2 18,7 20,4 20,1 15,8 10,2 5,6 2,1 10,4
Srednje mjesečne i godišnje vrijednosti temperature u Vinkovcima i Gradištu (1981-1991) i u Spačvi (1948-1960); Izvor: Državni meteorološki zavod Zagreb (preko općine Otok)
Oborine (kiša, tuča, snijeg, mraz, magla), kao jedan od osnovnih faktora koji
utječu na karakteristiku područja, prate se na meteorološkim stanicama Đakovo, Županja i Osijek i kišomjernim stanicama Đakovo, Andrijevci, Vrpolje, Vođinci, Babina Greda, Slavonski Šamac, Cerna, Vinkovci i Županja.
Oborine na području Županije, svojim godišnjim hodom, odražavaju kontinentski režim, što znači da više padalina ima u toploj polovici godine (od travnja do rujna), nego u hladnoj (listopad-ožujak). Ljeto je najvlažnije doba godine (oko 30% vlage), a zatim proljeće (cca 27%), dok je jesen sa prosječnom vlažnošću od 23%, vlažnija od najsuše zime sa cca 19% vlažnosti.
MJERNA STANICA
M J E S E C I GOD I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Vinkovci 39,4 30,8 49,2 50,4 60,8 81,5 52,0 54,0 45,3 38,9 46,8 40,5 589,6 Gradište 39,1 32,8 55,3 55,3 66,9 77,5 59,7 48,1 41,3 53,0 48,4 40,5 617,3 Spačva 49,0 52,0 44,0 64,0 91,0 94,0 65,0 59,0 51,0 64,0 71,0 71,0 775,0
Srednje mjesečne i godišnje količine oborina (u mm) u Vinkovcima i Gradištu (1981-1991) i u Spačvi (1948-1960); Izvor: Državni meteorološki zavod Zagreb (preko općine Otok)
BROJ DANA BEZ OBORINE
MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD. SRED 23.2 22.0 21.9 18.3 19.1 18.4 21.7 22.7 19.9 20.9 19.7 21.4 248.9 ST.Dev. 3.6 2.2 3.1 3.2 3.4 3.2 3.6 2.9 4.6 4.1 3.7 4.3 13.4 MIN 17 18 16 13 13 10 16 19 13 13 12 14 227 MAKS 30 27 28 25 24 25 28 28 27 30 26 27 271
Godišnji hod broja dana bez oborina za meteorološku postaju Gradište; Izvor: DHZ Republike Hrvatske
120
Vukovarsko-srijemska županija ima na cijelom području vrlo ujednačene godišnje količine oborine zahvaljujući ravničarskom, blagom terenu s nadmorskim visinama do 200 m. Veći dio područja na nadmorskim visinama manjim od stotinu metara ima godišnje količine oborine u rasponu od 600 do 700 mm, dok nešto viša područja (100-200 m nadmorske visine) te područje uz rijeku Savu imaju 700-800 mm oborine godišnje.
Srednje godišnje oborine, na osnovu podataka mjerenja za sliv rijeke Biđ je 744 mm, a za sliv rijeke Bosut 745 mm, pokazuju da područje karakteriziraju relativno niske oborine i da isto pripada izrazito sušnoj kontinentalnoj klimi. Iako ne raspolažemo sa statističkim pokazateljima o učestalosti, intenzitetu i eventualnim posljedicama izazvanih kišama, snijegom, mrazom i maglom, iskustveno, narečene elementarne nepogode, na području Županije, u proteklom desetljeću nisu pričinjavale štete koje bi se mogle svrstati u red velikih, a poglavito ne katastrofalnih.
Vjetrovima kao prizemnim zračnim strujanjima, omogućen je relativno pravilan
razvoj zbog otvorenog nizinskog kraja, bez povišenog reljefa, kakav je karakterističan za područje Vukovarsko-srijemske županije. Nepovoljan utjecaj vjetrova posredno dolazi do izražaja u vegetacijskom periodu biljaka smanjujući vlagu i isušujući tlo čime ubrzava pojavu sušnosti kod poljoprivrednih kultura.
Kako područja grada Vinkovaca i općine Gradište zauzimaju središnji prostor Županije, dijeleći istu na istočni i zapadni dio, razdioba smjerova vjetrova je praktički karakteristična za cijelu Županiju uz moguća neznatna odstupanja.
MJERNA STANICA
S M J E R O V I V J E T R A TIHO N NE E SE S SW W NW Vinkovci 0,4 14,5 0,9 29,4 0,7 22,6 0,9 30,3 0,1 Gradište 10,1 7,3 16,5 10,5 10,4 9,4 17,9 16,2 1,3
Srednja godišnja razdioba smjerova vjetrova (u %) u Vinkovcima i Gradištu (1981-1991) Izvor: Državni meteorološki zavod (preko grada Otoka)
Od ukupnog broja podataka u Gradištu 0.4% podatka otpada na jak vjetar (≥ 6 Bf)
od čega je 0.01% olujni vjetar (≥ 8 Bf). Promatra li se jačina vjetra, neovisno o smjeru i dobu godine, uočava se prevladavanje slabog vjetra jačine 1–3 Bf u 93.6%. Umjeren i umjereno jak vjetar (4–5 Bf) javlja se rijetko (4.7%).
BROJ DANA S JAKIM VJETROM
SRED 1.2 0.7 1.2 1.0 1.1 0.6 1.0 0.5 0.4 0.5 0.3 0.7 8.9 ST.Dev 1.2 0.9 1.9 0.9 1.2 0.9 1.2 0.8 0.6 0.7 0.7 1.0 4.6 MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 MAKS 3 3 8 2 4 3 3 3 2 2 2 3 19
BROJ DANA S OLUJNIM VJETROM SRED 0.1 0.0 0.1 0.1 0.0 0.1 0.2 0.1 0.0 0.1 0.0 0.1 0.7 ST.Dev 0.4 0.0 0.2 0.2 0.0 0.3 0.4 0.2 0.0 0.3 0.0 0.2 0.9 MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 MAKS 2 0 1 1 0 1 1 1 0 1 0 1 3
MAKSIMALNI UDARI VJETRA (m/s) MAKS
1995- 2005.
18.0 19.1 17.8 22.7 21.4 23.4 23.9 22.3 18.3 22.9 25.2 18.4 25.2
N NNE S SW NW NW WSW NE NW NNW N WNW N Godišnji broj hoda dana s jakim i olujnim vjetrom za meteorološku postaju Gradište Izvor: Državni
hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske
Prema tome, u najvećem broju slučajeva na području Vukovarsko-srijemske županije prevladava slab vjetar. U određenim vremenskim situacijama može se pojaviti jak ili olujan vjetar − u hladnom dijelu povezan je s prodorima hladnog zraka sa sjevera ili sjeveroistoka, a ljeti s olujnim nevremenima.
122
Za proljeće su karakteristični brže pokretni ciklonalni tipovi vremena (ciklone i doline sa sjeverozapada ili jugozapada) što dovodi do čestih i naglih promjena vremena, izmjenjuju se kišna s bezoborinskim razdobljima. Ljeti pak dominiraju barička polja s malim gradijentom tlaka u kojima također prevladava slab vjetar, ali s labilnom stratifikacijom atmosfere. U slučaju da je turbulentno miješanje zraka jako, razvijaju se grmljavinski oblaci Cumulonimbusi (oblaci vertikalnog razvoja s jakim uzlaznim strujama) i u popodnevnim i večernjim satima moguće je nevrijeme. U takvim ljetnim olujama javlja se jak odnosno olujni vjetar praćen pljuskom kiše i grmljavinom, a ponekad i tučom.
Meteorološki pokazatelji za 2008. godinu nedvojbena su potvrda o promjenama
prouzročenim globalnim zatopljenjem koje su evidentne i na području Vukovarsko-srijemske županije:
SREDNJE MJESECNE TEMPERATURE 2008 GODINA (po mjesecima)
MJERNA STANICA (MS) I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
Vinkovci 2,0 5,4 8,0 13,4 18,4 22,5 21,9 22,2 16,2 12,9 8,3 4,0 Gradište 2,3 6,3 8,1 13,4 18,6 22,6 22,0 22,4 16,4 13,4 8,6 4,1
MJESECNE KOLICINE OBORINA ZA 2008 GODINU (po mjesecima) MS I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
Vinkovci 28,0 3,4 64,8 38,5 8,2 84,0 65,7 30,3 75,3 35,4 53,7 37,5 Gradište 32,5 5,3 61,4 43,3 47,2 111,8 62,7 26,8 76,8 41,8 54,7 39,7
BROJA DANA BEZ OBORINE ZA 2008 GODINU (po mjesecima) MS I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
Vinkovci 21 26 15 18 24 20 19 25 20 25 21 17 Gradište 19 20 14 19 21 20 18 23 14 23 18 16
BROJ DANA SA JAKIM VJETROM ZA 2008 GODINU (po mjesecima) MS I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
Vinkovci . . 2 1 . . . . . . . . Gradište 1 2 4 1 . 1 2 1 . . 1 .
BROJ DANA SA OLUJNIM VJETROM ZA 2008 GODINU (po mjesecima) MS I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
Vinkovci . . . 1 . . . . . . . . Gradište . . 1 . . . 1 . . . 1 .
BROJ DANA SA TUČOM ZA 2008 GODINU (po mjesecima) MS I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
Vinkovci . . . . . . . . . . . . Gradište . . . . . . . . . . . .
BROJ DANA SA POLEDICOM ZA 2008 GODINU (po mjesecima) MS I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
Vinkovci . . . . . . . . . . . . Gradište . . . . . . . . . . . .
BROJ DANA SA PADANJEM SNIJEGA ZA 2008 GODINU (po mjesecima) MS I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
Vinkovci 4 1 . . . . . . . . . 1 Gradište 2 1 3 . . . . . . . 3 2
MAKSIMALNA VISINA NOVOG SNIJEGA ZA 2008 GODINU (po mjesecima) MS I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
Vinkovci 9 0 . . . . . . . . . 0 Gradište 10 1 1 . . . . . . . 1 0
MAKSIMALNA VISINA SNJEŽNOG POKRIVAČA ZA 2008 GODINU (po mjesecima) MS I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
Vinkovci 25 0 . 0 Gradište 25 1 1 1 0
123
6.2. Stanovništvo
Popis stanovništva na cjelokupnoj teritoriji Republike Hrvatske obavlja se svakih deset godina, a posljednji popis je obavljen u prvom tromjesečju 2001. godine sa podacima važećim na dan 31. 03. 2001. godine.
RED
BROJ GRAD – OPĆINA POPIS 1991. POPIS 2001. INDEX 2001/1991
1. Grad Ilok 9.748 8.351 85,7 2. Grad Otok 7.924 7.755 97,9 3. Grad Vinkovci 38.580 35.912 93,1 4. Grad Vukovar 46.543 31.670 68,0 5. Grad Županja 14.435 13.527 93,7 6. Općina Andrijaševci 4.031 4.249 105,4 7. Općina Babina Greda 4.205 4.262 101,4 8. Općina Bogdanovci 3.167 2.366 74,7 9. Općina Borovo 6.442 5.360 83,2 10. Općina Bošnjaci 4.426 4.653 105,1 11. Općina Cerna 4.742 4.990 105,2 12. Općina Drenovci 7.202 7.424 103,1 13. Općina Gradište 3.297 3.382 102,6 14. Općina Gunja 5.176 5.033 97,2 15. Općina Ivankovo 8.268 8.676 104,9 16. Općina Jarmina 2.629 2.627 99,9 17. Općina Lovas 2.231 1.579 70,8 18. Općina Markušica 3.712 3.053 82,2 19. Općina Negoslavci 1.682 1.466 87,2 20. Općina Nijemci 6.965 5.998 86,1 21. Općina Nuštar 6.612 5.862 88,7 22. Općina Privlaka 3.501 3.776 107,9 23. Općina Stari Jankovci 6.617 5.216 78,8 24. Općina Stari Mikanovci 3.400 3.387 99,6 25. Općina Štitar - 2.806 - 26. Općina Tompojevci 3.284 1.999 60,9 27. Općina Tordinci 2.868 2.251 78,5 28. Općina Tovarnik 4.240 3.335 78,7 29. Općina Trpinja 7.672 6.466 84,3 30. Općina Vođinci 2.099 2.113 100,7 31. Općina Vrbanja 5.543 5.174 93,3
U K U P N O: 231.241 204.768 88,6 BROJ KUĆANSTAVA 73.964 66.977 90,6
Izvor: Ured državne uprave, Služba za gospodarstvo, Odsjek za statistiku
U odnosu na stanje iz 1991. godine, popis od 2001. godine ukazuje na znatno smanjenje ukupnog broja stanovnika za čak 11,4%. U svim gradovima Vukovarsko-srijemske županije, kao i u većini općina, razvidno je smanjenje broja stanovnika u odnosu na prethodni popis (1991. godine). Od 26 općina, samo je u njih 9 zabilježeno povećanje broja stanovnika, a najveće smanjenje zabilježeno je u općini Tompojevci od 39,1%.
6.2.1. Broj stanovnika Prema popisu stanovništva Republike Hrvatske iz 2001 godine Vukovarsko-
srijemska županija ima 204.768 stanovnika što je za cca 11% manje nego 1991. godine.
124
SPOL PODRUČJE GRADA 26 općina SVEGA Ilok Otok Vukovar Vinkovci Županja
muški 3.972 3720 14.565 17.116 6.653 52.444 98.470 ženski 4.379 3955 17.105 18.796 6.874 55.189 106.298 UKUPNO 8.351 7675 31.670 35.912 13.527 107.633 204.768
Izvor: Statistički ljetopis RH za 2003. god. (Državni zavod za statistiku) Na području Županije živi 78,27% Hrvata, 15,45% Srba, te 6,28% ostalih
narodnosti.
Nacionalna struktura stanovništva VSŽ
15,45% 6,28%
78,27%
HrvatiSrbiOstali
Udio poljoprivrednog stanovništva u ukupnom broju stanovništva Županije je nešto
ispod 10% za razliku od popisa 1991. godine kad je isti bio iznad 13%.
STANOVNIŠTVO PREMA POPISIMA KUĆANSTVA PREMA POPISIMA
1971. 1981. 1991. 2001. 1971. 1981. 1991. 2001. ukupno poljopr. ukupno poljopr.
217.115
224.103 231.241 30.320 204.768 19.202 62.616 67.638 73.964 66.977
Izvor: Ured državne uprave, Služba za gospodarstvo, Odsjek za statistiku
62.616
67.638
73.964
66.977
56.00058.00060.00062.00064.00066.00068.00070.00072.00074.000
1971 1981 1991 2001
Kućanstva 1971 god.Kućanstva 1981 god.Kućanstva 1991 god.Kućanstva 2001 god.
125
R O Đ E N I
ŽIVO
RO
ĐEN
I IZ
VAN
BR
AK
A U M R L I UMRLA
DOJENČAD
PRIR
OD
NI P
RIR
AST
BRAKOVI STOPE NA 1000 STANOVNIKA
IZVA
NB
RA
Č. D
JEC
A
NA
100
0 ŽI
VOR
OĐ
.
UM
RLA
DO
JEN
ČA
D
NA
100
0 ŽI
VOR
OĐ
.
RA
ZVED
. BR
AK
OVI
N
A 1
000
SKLO
PLJ.
ŽIVO
RO
ĐEN
I NA
100
U
MR
LIH
UK
UPN
O
Živorođeni
mrt
voro
đeni
ukup
no
muš
ki
žens
ki
ukup
no
muš
ki
žens
ki
sklo
plje
ni
razv
eden
i
živo
rođe
ni
umrli
priro
dni p
riras
t
ukup
no
muš
ki
žens
ki
1.961
1.950 996 954 11 168 2.242 1.136 1.106 9 5 4 -292 1.031 223 9,8 11,2 -1,5 86,2 4,6 216,3 87,0
Prirodno kretanje stanovništva u 2006. godini
Izvor: Ured državne uprave, Služba za gospodarstvo, Odsjek za statistiku
D O S E LJ E N I O D S E LJ E N I
U k
u p
n o
iz d
rugo
g na
selja
isto
ga
grad
a/op
ćine
iz d
rugo
ga
grad
a/op
ćine
is
te ž
upan
ije
iz d
ruge
žu
pani
je
iz in
ozem
stva
U k
u p
n o
u dr
ugo
nase
lje
isto
ga
grad
a/op
ćine
u dr
ugi
grad
/opć
inu
iste
žup
anije
u dr
ugu
župa
niju
u in
ozem
stvo
3.266
279 1.924 1.063 614 4.014 266 1.948 1.800 580
Doseljeno i odseljeno stanovništvo prema području doseljenja i odseljenja u 2006. godini
Izvor: Ured državne uprave, Služba za gospodarstvo, Odsjek za statistiku
126
6.2.2. Dobna i spolna struktura stanovnika
Dobna struktura stanovništva Županije je prilično uravnotežena, što nedvojbeno pokazuju slijedeći podaci:
STAROSNA
DOB PODRUČJE GRADA 26
općina SVEGA Ilok Otok Vukovar Vinkov. Županja od 18-30 god 1.400 1.636 5.604 7.624 2.347 22.097 40.708 od 30-45 god 1.900 1.642 6.359 7.978 3.776 20.714 42.369 od 45-60 god 1.600 1.099 7.051 8.454 2.888 13.456 34.548 preko 60 god 1.915 1.519 7.063 5.392 2.621 21.837 40.347
UKUPNO: 6.815 5.896 26.077 29.448 11.632 78.104 157.972 Izvor: Statistički ljetopis RH za 2003. god. (Državni zavod za statistiku)
U odnosu na ukupan broj stanovnika udio muške populacije je 98.470, dok je
106.298 ženskih, ili 48,09% muškaraca i 51,91% žena.
MuškarciŽene
48,09%51,91%
Spolna struktura stanovništva VSŽ
6.2.3. Kategorije stanovništva planiranog za evakuaciju Obvezi evakuacije za slučaj prirodne ili civilizacijske ugroze katastrofalnih
razmjera, podliježu slijedeće kategorije građana, a prema raspoloživim i okvirnim podacima, na području Vukovarsko-srijemske županije takvih je:
KATEGORIJA GRAĐANA BROJ ZA EVAKUACIJU
(OKVIRNI PODACI) trudnice 2.000 majke s djecom do 7 godina 7.000 djeca do navršene 15-te godine života 14.000 bolesne, nemoćne osobe i osobe s posebnim potrebama 1.500 žene preko 60 godina života 18.000 muškarci preko 65 godina života 5.500 U K U P N O : 50.000 6.2.4. Zaposleni, nezaposleni, na školovanju i umirovljenici Najvažniji faktor kojim raspolaže naša županija su ljudi, te će se stoga budući
gospodarski razvoj Županije morati temeljiti, osim na potrebnim kapitalnim investicijama, prvenstveno na stručnim i visokoobrazovanim kadrovima. Međutim, proces tranzicije kojim je obuhvaćena Republika Hrvatska, te promjena vlasničkih odnosa u zemlji, odrazila se negativno glede uposlenosti ljudi sa područja Vukovarsko-srijemske županije.
127
Prije svega, zahvaljujući ratu i ratnim razaranjima, te neučinkovitoj pretvorbi i privatizaciji, u Vukovarsko-srijemskoj županiji je registrirana stopa nezaposlenosti najveća u Republici Hrvatskoj i udjel Županije u istoj je viši od 6%.
Posljednjih nekoliko godina bilježe se pozitivni pomaci glede zapošljavanja i to po svim administrativnim izvorima ( FINA, Državni Zavod za statistiku, te HZZO ).
Što se tiče zaposlenosti u županiji je sredinom 2008 godine evidentirano 53450 osoba, istodobno nezaposlenih osoba na Zavodu za zapošljavanje je 15440.
128
S P O L
U K
U P
N O
POLJ
OPR
IVR
EDA
, LO
V I
ŠUM
AR
STVO
RIB
AR
STVO
RU
DA
RST
VO I
VAĐ
ENJE
PRER
AĐ
IVA
ČK
A IN
DU
STR
IJA
OPS
KR
BA
ELE
KTR
IČN
OM
EN
ERG
IJO
M, P
LIN
OM
I VO
DO
M
GR
AĐ
EVIN
AR
STVO
TRG
OVI
NA
NA
VEL
. I M
ALO
, PO
PRA
VAK
M/V
, PR
EDM
ETA
ZA
KU
ĆA
NST
.
HO
TELI
I R
ESTO
RA
NI
PRIJ
EVO
Z, S
KLA
DIŠ
TEN
JE I
VEZE
TR
AN
SPO
RT
FIN
AN
CIJ
SKO
PO
SLO
VAN
JE
POSL
OVA
NJE
NEK
RET
N.,
IZN
AJM
LJIV
AN
JE I
POSL
OVN
E U
SLU
GE
JAVN
A U
PRA
VA I
OB
RA
NA
, O
BVE
ZNO
SO
CIJ
ALN
O
OSI
GU
RA
NJE
OB
RA
ZOVA
NJE
ZDR
AVS
TVEN
A Z
AŠT
ITA
I SO
CIJ
ALN
A S
KR
B
OST
ALE
DR
UŠT
VEN
E,
SOC
IJA
LNE
I OSO
BN
E U
SLU
ŽNE
DJE
LATN
OST
I
DJE
LATN
OST
I KU
ĆA
NST
VA
IZVA
NTE
RIT
OR
IJA
LNE
OR
GA
NIZ
AC
IJE
I TIJ
ELA
UKUPNO
31.025 3.374 - 77 4.919 953 2.543 4.640 306 2.078 430 726 4.378 3.392 2.439 770 - -
muškarci
18.446 2.606 - 72 3.363 777 2.246 2.261 122 1.665 125 325 2.947 899 596 442 - -
žene
12.579 768 - 5 1.556 176 297 2.379 184 413 305 401 1.431 2.493 1.843 328 - -
Zaposleni u poslovnim subjektima po djelatnostima NKD-a 2002. (stanje 31.03.2006. god.)
Izvor: Statistički ljetopis Republike Hrvatske za 2007. godine
129
D J E L A T N O S T BROJ ZAPOSLENIH INDEX
2008/2007 31.03. 2005.
31.03. 2006.
31.03. 2007.
31.03. 2008
Poljoprivreda, lov i šumarstvo 3.379 3.298 3.298 3.358 101,8 Rudarstvo i vađenje 78 77 73 71 97,3 Prerađivačka industrija 4.438 4.585 5.095 5.372 105,4 Opskrba el. energijom i plinom 937 947 943 961 101,9 Građevinarstvo 2.122 2.417 2.655 2.931 110,4 Trgovina, popr. Motornih vozila 3.819 4.126 4.611 4.506 97,7 Hoteli i restorani 266 232 277 297 107,2 Prijevoz, skladištenje i veze 2.037 1.927 1.883 1.965 104,4 Financijsko posredovanje 420 403 429 448 104,4 Poslovanje nekret., iznaj. i posl. Usluge
471 576 666 691 103,8
GOSPODARSTVO UKUPNO 17.967 18.588 19.930 20.600 103,4 Javna uprava, obrana, obv.soc.osig.
1.663 1.679 1.874 1.901 101,4
Obrazovanje 3.305 3.380 3.498 3.875 110,8 Zdravstvena zaštita i socijalna skrb
2.412 2.427 2.485 2.400 96,6
Ostale dr. soc. i osobne usl. djelatnosti
686 703 841 954 113,4
JAVNI SEKTOR (neprivreda) UKUPNO 8.066 8.189 8.698 9.130 105,0
UKUPNO (PRAVNI SUBJEKTI) 26.033 26.777 28.628 29.730 103,8 SEKTOR OBRTA (UKUPNO) 9.232 9.607 9.632 9.831 102,1 S V E U K U P N O * 35.265 36.384 38.260 39.561 103,4
* nisu obuvaćeni zaposleni u vojsci i policiji. Struktura i broj zaposlenih na području Vukovarsko-srijemske županije
Izvor: Ured državne uprave, Služba za gospodarstvo-Odsjek za statistiku.
DJELATNOST STANJE NA DAN
30.06.2005.
STANJE NA DAN
30.06.2006.
STANJE NA DAN
30.06.2007.
STANJE NA DAN
30. 06. 2008
INDEX 2007/2008
Poljoprivreda, lov i šumarstvo 3.895 4.366 3.627 3.742 103,2 Ribarstvo - - 7 10 142,9 Rudarstvo 8 9 17 16 94,1 Prerađivačka industrija 5.739 6.224 6.502 6.730 103,5 Opskrba e. energijom i plinom 1.021 1.019 1.007 1.030 102.3 Građevinarstvo 2.943 3.025 3.374 3.765 111,6 Trgovina 5.484 5.613 5.956 6.525 109,6 Ugostiteljstvo 714 770 878 1.082 123,2 Promet, skladište i veze 2.827 2.744 2.733 2.718 99,5 Financijsko posredovanje 586 637 715 786 109,9 Poslovanje nekretninama 1.105 1.362 1.566 1.791 114,4 Javna uprava i obrana 5.061 5.113 5.127 5.516 107,6 Obrazovanje 3.241 3.334 3.401 3.544 104,2 Zdravstvena i soc. zaštita 2.448 2.457 2.489 2.624 105,4 Ostale društ. socijalne i os. 1.018 1.107 1.184 1.362 115,0 Članak 5. točka 9 * 3.063 3.086 3.989 4.090 102,5 Uposleni kod osobe iz točke 9. 7.233 7.402 7.512 8.028 106,9 Ostalo 54 258 239 126 52,7 UKUPNO 46.440 48.526 50.323 53.485 106,3
* osobe koje na području RH obavljaju gospodarsku djelatnost i osobe koje samostalno u obliku zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost
Broj zaposlenih-HZZO Izvor: HZZO-Područni ured Vinkovci
130
GRAD
OPĆINA
UKUPNO
BEZ ŠKOLE I NEZAVRŠENA
OSNOVNA ŠKOLA
OSNOVNA ŠKOLA
SŠ ZA ZANIMANJA DO 3 GOD. I ŠKOLA
ZA KV I VKV RADNIKE
SŠ ZA ZANIMANJA U TRAJANJU OD
4 I VIŠE GODINA
GIMNAZIJA
VIŠA ŠKOLA , I. STUPANJ
FAKULTETA I STRUČNI STUDIJ
FAKULTETI, AKADEMIJE, MAGISTERIJ DOKTORAT
Uku
p
Žene
Uku
p
Žene
Uku
p
Žene
Uku
p
Žene
Uku
p
Žene
Uku
p
Žene
Uku
p
Žene
Uku
p
Žene
Ilok 482 261 47 21 147 80 171 87 92 55 17 12 2 2 6 4 Otok 571 353 20 9 163 101 241 136 128 99 6 4 8 2 5 2
Vinkovci 2.540 1.622 101 56 537 359 1.002 595 668 463 86 63 70 39 76 47 Vukovar 2.993 1.749 69 41 937 608 988 489 736 439 87 65 110 69 66 38 Županja 1.261 728 63 26 354 208 488 269 243 151 76 53 18 7 26 14
Andrijaševci 326 202 10 3 94 58 155 89 59 46 2 2 3 2 3 2 Babina Greda 320 199 27 11 108 71 122 71 53 40 8 4 2 2 - - Bogdanovci 230 129 4 3 109 62 60 30 48 29 1 1 2 2 6 2
Borovo 705 373 20 13 256 138 263 132 133 71 11 7 16 8 6 4 Bošnjaci 516 294 45 19 184 115 196 96 64 47 19 16 2 - 6 1 Cerna 370 216 21 9 116 71 130 68 88 61 9 6 5 1 1 -
Drenovci 691 336 71 25 256 126 234 104 110 68 12 9 5 2 3 2 Gradište 296 165 11 6 100 53 121 64 44 28 12 9 2 1 6 4 Gunja 727 375 84 45 271 145 245 107 106 68 13 7 2 1 6 2
Ivankovo 661 435 15 8 149 105 310 187 151 109 13 12 14 7 9 7 Jarmina 221 121 8 4 61 35 105 51 38 26 4 3 3 1 2 1 Lovas 143 82 5 3 66 46 50 23 16 7 4 1 2 2 - -
Markušica 320 151 11 4 107 49 150 67 45 28 3 2 4 1 - - Negoslavci 152 85 7 4 31 20 72 36 32 20 6 4 2 1 2 -
Nijemci 336 191 19 8 119 63 110 58 74 56 4 3 7 2 3 1 Nuštar 482 301 13 6 123 82 203 115 111 77 11 7 15 8 6 6
Privlaka 268 169 15 7 53 31 104 62 85 63 3 2 5 2 3 2 Stari Jankovci 446 267 24 6 122 67 184 110 99 74 9 7 3 1 5 2
Stari Mikanovci 234 142 12 6 38 22 108 61 61 43 6 4 6 4 3 2 Štitar 233 126 18 6 87 45 83 42 38 29 4 3 2 1 1 -
Tompojevci 208 109 5 3 94 51 64 33 37 19 2 - 3 1 3 2 Tordinci 128 76 6 5 38 23 57 30 23 17 1 - 2 1 1 - Tovarnik 244 139 4 2 81 46 88 43 57 35 5 5 8 7 1 1 Trpinja 711 368 26 15 245 128 274 129 135 78 11 9 13 6 7 3 Vođinci 141 87 3 1 32 21 64 29 37 33 2 2 1 1 2 - Vrbanja 361 199 24 10 113 61 140 74 67 47 10 4 3 1 4 2
UKUPNO 17.324 10.050 808 385 5.191 3.090 6.582 3.487 3.678 2.426 457 326 340 185 268 151 Broj nezaposlenih na području Vukovarsko-srijemske županije sa stanjem 31.12.2007. godine
Izvor: HZZ PS Vinkovci i Vukovar
131
PREDŠKOLSKO OBRAZOVANJE
u pedag. god. 2006/7
OSNOVNO OBRAZOVANJE u škol. god 2006/7
SREDNJE OBRAZOVANJE
u škol. god. 2006/7
VISOKO OBRAZOVANJE
VISO
KA
UČ
ILIŠ
TA Studenti upisani u zimski semestar
akad. god. 2006/7 Studenti diplomirali u 2006.
god. prema prebivalištu
DJE
ČJI
VR
TIĆ
I djeca odgojit. učitelji
ŠKO
LE
učenici učitelji
ŠKO
LE
učenici nastav. ukupno stručni studij
sveučiliš. studij ukupno stručni
studij sveučiliš.
studij
sveg
a
djev
ojči
ce
sveg
a
žene
sveg
a
učen
ice
sveg
a
žene
sveg
a
učen
ice
sveg
a
žene
sveg
a
redo
viti
sveg
a
redo
viti
sveg
a
redo
viti
sveg
a
redo
viti
sveg
a
redo
viti
sveg
a
redo
viti
30
2.28
1
1.088 172 171 92
18.6
07
9.123 1.
508
1.113 25
8.24
6
4.177 956 571 8
4.54
4
3.407
1.61
5
1.075
2.92
9
2.332 544 312 277 138 267 174
Obrazovanje u Vukovarsko-srijemskoj županiji u predškolskoj, školskoj i akademskoj 2006/7 godini Izvor: Statistički ljetopis RH za 2007-mu god.
Na područja Županije obrazovnim procesom, predškolskim, osnovnim, srednjim i visokim obrazovanjem, obuhvaćeno je preko 15 % ukupne populacije, od čega se jedan dio mladeži nalazi na školovanju širom Republike Hrvatske ( srednjoškolci i studenti).
132
Umirovljenika, prema podacima HZZO, ima 35.641 i njihova populacija je
najugroženija zbog izrazito niskih primanja, koji u prosjeku zaostaju oko 15% u odnosu na prosjek mirovina u Republici Hrvatskoj, kao i sve većeg broja staračkih domaćinstava u kojima su umirovljenici jedini preostali članovi.
Pripadnika Hrvatske vojske i Hrvatskih branitelja Domovinskog rata, korisnika
mirovina HZMO, na području Vukovarsko-srijemske županije, ima 3.268.
RED BROJ GRAD – OPĆINA
HRVATSKI ZAVOD ZA
MIROVINSKO OSIGURANJE
HRVATSKA VOJSKA I HRVATSKI
BRANITELJI IZ DOMOVINSKOG
RATA
UKUPNO
1. Grad Ilok 1.544 116 1.660 2. Grad Otok 1.002 149 1.151 3. Grad Vinkovci 6.953 1.237 8.190 4. Grad Vukovar 7.025 1.650 8.675 5. Grad Županja 1.937 324 2.261 6. Općina Andrijaševci 866 136 1.002 7. Općina Babina Greda 522 53 575 8. Općina Bogdanovci 247 44 291 9. Općina Borovo 1.365 55 1.420 10. Općina Bošnjaci 605 69 674 11. Općina Cerna 791 103 894 12. Općina Drenovci 929 73 1.002 13. Općina Gradište 474 58 532 14. Općina Gunja 493 39 532 15. Općina Ivankovo 1.207 192 1.39 16. Općina Jarmina 495 86 581 17. Općina Lovas 303 77 380 18. Općina Markušica 564 7 571 19. Općina Negoslavci 317 0 317 20. Općina Nijemci 857 109 966 21. Općina Nuštar 1.035 259 1.294 22. Općina Privlaka 520 55 575 23. Općina Stari Jankovci 949 108 1.057 24. Općina Stari Mikanovci 500 85 585 25. Općina Štitar 338 64 402 26. Općina Tompojevci 342 48 390 27. Općina Tordinci 272 52 324 28. Općina Tovarnik 483 99 582 29. Općina Trpinja 1.180 10 1.190 30. Općina Vođinci 391 42 433 31. Općina Vrbanja 769 72 841
U K U P N O: 35.275 5.471 40.746 Korisnici mirovina Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (stanje 31.12.2007.god.)
Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje – Središnja služba Zagreb U Vukovarsko-srijemskoj županiji ima i 17.998 invalida i to 11.531 muška osoba,
te 6.467 žena, što je u velikom postotku posljedica proteklih ratnih događanja na ovom području.
133
6.2.5. Kvalifikacijska struktura Kvalifikacijska struktura stanovnika Županije je zadovoljavajuća, što inače nije
svojstveno pretežno seoskim sredinama (gdje se većina stanovništva bavi poljoprivredom) kakve su u većini u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Prema podacima za 2003. godinu (do sređenih statističkih pokazatelja za naredne godine, za razinu županije i gradova i općina – nismo došli), od ukupno 165.409 stanovnika starijih od 15 godina 6.242 ima fakultetsko obrazovanje što čini svega 3,78%, 160 magisterij te 37 doktorat, dok je istodobno 5.676 nepismenih osoba starih 10 i više godina, odnosno 3,17% od navedene populacije.
STRUČNA SPREMA
PODRUČJE GRADA 26 općina SVEGA Ilok Otok Vukovar Vinkovci Županja
NKV 373 3.600 10.499 10.644 5.694 53.390 84.200 SSS 432 2.035 13.874 14.726 5.642 31.671 68.380 VšS 10 74 1.340 1.182 422 1.478 4.506 VSS 9 110 1.482 2.248 665 1.728 6.242
Magistar - 1 - 68 - 91 160 Dr. znanosti - - - 20 - 17 37 UKUPNO: 824 5.820 27.195 28.888 12.423 88.375 163.525
Izvor: Statistički ljetopis RH za 2003-u god. (Državni zavod za statistiku)
S obzirom na postojeće stanje u Županiji i izgubljenih deset godina kontinuiteta u proizvodnji, razvoju i kadrovskom usavršavanju, sadašnje vrijeme zahtjeva kompletnu preobrazbu postojećeg stanja i reinženjering cijelog sustava, a prije svega ljudskih resursa. Ljudi su nositelji svih gospodarskih procesa i svojim vizijama, znanjem i sposobnosti direktno utječu na razvoj i uspjeh te očekivano blagostanje.
Projektom za više, visoko i stručno obrazovanje, sa centrom u Vukovaru, nastoji se privući studente iz raznih krajeva RH na studij. Na taj način dobili smo mladost u grad, povećali potrošnju roba i usluga – (stanovanja, prehrane, dobili organizirana kulturna događanja), čime se poboljšao kadrovski potencijal u županiji i privuklo mlade stručnjake u gospodarstvo.
Kako podaci o obrazovanju u Vukovarsko-srijemskoj županiji u školskoj i akademskoj 2006/7 godini pokazuju (Statistički ljetopis RH za 2007-mu godinu), izvjesno je poboljšanja kvalifikacijske strukture, a samim tim i kvalitetno jačanje ljudskih potencijala jamca razvitka i napretka Županije.
6.2.6. Naseljenost Kako je površina Županije 2.448 km², a broj stanovnika (prema popisu
stanovništva iz 2001. godine) iznosi 204.768 (što je oko 5% ukupnog stanovništva Republike Hrvatske), to slijedi da je prosječna gustoća naseljenosti 83,4 stanovnika na km² površine.
Odnos naseljenosti urbanih i ruralnih područja je 45,1% : 54,9% što pokazuje da je velika koncentracija stanovništva Županije u pet gradskih sredina i pripadajuća prigradska naselja.
Najgušće naseljena općina na području Vukovarsko-srijemske županije je općina Gunja sa 170,64 stanovnika po kvadratnom kilometru što je dvostruko više od prosjeka Županije, dok je područje Grada Vinkovaca, sa 382,61 stanovnika na km², najgušće naseljena gradska sredina.
134
6.3. Materijalna i kulturna dobra, te okoliš
Bogata kulturno-povijesna baština, očuvana priroda i zdrav okoliš, te materijalna dobra kojima raspolaže, uz veliki ljudski potencijal ovoga prostora, su prednosti koje Vukovarsko-srijemskoj županiji omogućuju da krene u racionalan i promišljen gospodarski razvoj.
Povijesni ponos i čast, te duhovna i moralna snaga su temelj promjene dosadašnjeg načina razmišljanja koji je uništavao prirodu, kulturnu i povijesnu baštinu i s njom neracionalno postupao.
6.3.1. Kulturna dobra Područje Vukovarsko-srijemske županije je bogato jedinstvenim kulturno-
povijesnim spomenicima razmještenim po cijelom teritoriju Županije, a poglavito u njezinih pet gradova. Međutim, degradacija kulturnih dobara takvih je razmjera da se može govoriti o krajnjoj ugroženosti mnogih spomeničkih cjelina i pojedinačnih spomenika kulture. Povijesne urbane cjeline su ipak uglavnom zaštićene, a ruralna povijesna naselja to uglavnom nisu, te zbog nepostojanja učinkovitih zaštitnih mehanizama intenzivno gube svoja povijesna obilježja. Isto tako, proces preobrazbe, koji je zahvatio ruralne prostore, nepovratno briše granice kulturnih regija i otežava određivanje prostora sličnih tradicijskih oblika. Zbog novih trendova u izgradnji, stare i većinom zanemarene povijesne jezgre, jedine čuvaju identitet gradova i naselja.
Na području Županije nalazi se 98 evidentiranih, 8 preventivno zaštićenih i 41 registriran arheološki lokalitet iz prapovijesnog, antičkog i srednjovjekovnog razdoblja. Od evidentiranih arheoloških lokaliteta u postupku zaštite tj. registracije su: «Gradina»-Otok, Orolik i Privlaka; «Turska gradina» - Tordinci; «Zidine» - Nuštar; «Zapadna kusara» - Županja; «Daraž» i «Gačića stan» - Bošnjaci; «Gradac» - Cerna i «Zvezdan grad» - Soljani.
Vukovarski kraj je posebno značajan po vučedolskoj kulturi, koja je dobila ime po
lokalitetu Vučedolu, čiji je najpoznatija kultna posuda u obliku ptice tzv. Vučedolska golubica pronađena 1938. godine na lokalitetu Gradac, te stilizirana čizmica pronađena 2007. godine
1749. godine vukovarsko područje kupuju njemački grofovi Eltz, te započinju gradnju raskošnog dvorca s bogatstvom stilskih detalja, koji se danas ubraja među najreprezentativnije objekte baroknog razdoblja na hrvatskom tlu, a u istom je od 1968. godine smješten Gradski muzej, devastiran u ratu čeka obnovu, kao i barokna jezgra grada.
Grad ima niz i drugih vrlo atraktivnih građevina kao što su dvokatni franjevački samostan i crkva Sv. Filipa i Jakova, kapela Sv. Roka, Bećarski križ, palača Županije, rodna kuća nobelovca Lavoslava Ružičke i dr., dok je u spomen žrtvama Domovinskog rata, 1998. godine postavljen, na utoku Vuke u Dunav, križ za sve žrtve pale za slobodu Hrvatske. Jednako tako, u vukovarskoj vojarni je izgrađen muzej Domovinskog rata, a na Ovčari, mjestu stradanja 263. ranjenika i medicinskog osoblja iz vukovarske bolnice, je 20. studenog 2006. godine otvoren Spomen dom.
U Vinkovcima se nalazi jedan od rijetkih starohrvatskih sakralnih objekata,
ranoromanička crkva Sv. Ilije na Meraji, uz čiji je južni temelj, početkom 14. stoljeća, sagrađena gotička crkva Sv. Ilije. Na mjestu hotela «Slavonija», u središtu grada, pronađena je posuda čiji oslikani simboli predstavljaju najstariji europski kalendar - Orion.
135
Nedaleko od Vinkovaca, u mjestu Otoku, još je jedan od zaštićenih spomenika kulture – Suvara – mlin na suhi pogon, jedini takav preostao u ovom dijelu Europe.
Danas su Vinkovci najpoznatiji po festivalu narodne glazbe, folklora i običaja Slavonije – Vinkovačkim jesenima koje se održavaju svake godine u rujnu.
Južno od grada privlačna su mnogobrojna lovišta, a na samo 2 km od grada nalazi se uzletno-sletna staza Bok te Aeroklub Vrabac.
Županja je 1969. godine proglašena kolijevkom nogometa u Hrvatskoj, a 1980.
godine u njoj je obilježena 100. obljetnica tog jubileja kada su otkriveni jedinstveni spomenici prvoj nogometnoj lopti, na trgu kralja Tomislava i prvom teniskom reketu, na Trgu Republike.
Posebno mjesto u turističkoj ponudi ima bogata kulturna i povijesna baština županjskog kraja. Zavičajni muzej Stjepana Grubera, na samoj obali Save, smješten je u graničarskom čardaku – spomeniku A-kategorije građenom početkom 19-og stoljeća. Glasovito i tradicionalno Šokačko sijelo, Festival glumca, koji je postao županijski kulturni događaj, Dani cvijeća, te šume bogate mnogim vrstama visoke i niske divljači kao i vode koje pružaju mogućnost bogatog ribolova, su razlozi za dolazak u Županju.
Ilok, stari kraljevski grad, počeo je poslije 1365. godine graditi Nikola Konth kao
tvrđavu, ali i kao grad koji će dovršiti njegovi potomci Nikola i Lovro Iločki. Po tipu gradnje i građevinskim elementima grad ima stilska obilježja kasnogotičkog, ali i ranorenesansnog vojnog graditeljstva sa pet crkava. U srednjevjekovnom naselju Wylaku sjedište su imali augustinci, vjerojatno i sestre Klarise, a iločki vlastelin Ugrin je 1349. godine franjevcima sagradio crkvu i samostan. Iločki franjevci njeguju štovanje sv. Ivana Kapistranskog i čuvaju njegovu spomen-kapelu i galeriju slika s motivima iz njegova života.
Otok je u dalekoj prošlosti bio područje bogato šumama, divljači, te plodnom
zemljom i vodama. Lokalitet Mandekov vinograd svjedoči o autohtonoj sopotsko-lenđerskoj kulturi i
prvim migracijama još 3.900. godine prije nove ere, te o dolasku Hrvata na ova područja, koji je uslijedio nakon pojave Avara u ranom srednjem vijeku (567. god. nove ere)
Otočko proljeće, kulturna manifestacija sa 13-godišnjom tradicijom, obilježava se sa više od trideset različitih događanja od kojih se izdvaja Otočka kulenijada.
U području zaštite prirodnih predjela na području grada Otoka postoje dvije značajne lokacije koje predstavljaju turističku atrakciju:
- Lože (pod zaštitom od 1975. god.) – specijalni rezervat šumske vegetacije u kojoj se izdvaja
stara slavonska hrastova šuma sa stablima impozantnih dimenzija, - Virovi – značajni krajolik koji obuhvaća rječicu Virovi i okolnu šumu hrasta lužnjaka
136
GRAD OPĆINA GRADSKE/SEOSKE
CJELINE PROFANE
GRAĐEVINE SAKRALNE GRAĐEVINE
ETNOLOŠKE GRAĐEVINE
ARHEOLOŠKI LOKALITETI
POKRETNI SPOM. KULT.
SPOMENICI ANTIFAŠIZMA
E R P E R P E R P E R P E R P E R P E R P
GR
AD
OIV
I Ilok 1 9 5 4 4 2 5 13 4 10 5 3 Otok 1 2 1 1 1
Vinkovci 1 3 33 65 3 1 8 3 8 10 3 Vukovar 1 15 61 92 1 12 12 1 14 13 1 14 2 5 5 Županja 1 3 1 1 1 1 1 2 2 2 1 3 4 2 UKUPNO: 2 1 28 102 162 9 16 19 3 3 1 37 23 2 35 2 24 14
O
P
Ć
I N
E
Andrijaševci 1 1 1 1 B. Greda 30 1 3 1 4 1 9
Bogdanovci 5 2 9 5 Borovo 1 1 1 4
Bošnjaci 1 1 2 1 2 2 1 Cerna 1 1 1 1 2 7 2
Drenovci 3 3 1 4 6 Gradište 1 1 1 1 1 1 Gunja 1 1 1 2 2
Ivankovo 1 1 3 5 1 Jarmina 1 1 1 Lovas 1 2 3 1 2 3
Markušica 2 2 2 3 18 Negoslavci 2 3 3 1
Nijemci 5 3 2 5 1 5 3 1 4 Nuštar 1 2 3 4 3 1 2
Privlaka 1 1 1 1 3 1 1 3 S.Jankovci 3 3 3 4 8 1 11 2
S.Mikanovci 1 1 1 16 2 Štitar
Tompojevci 1 2 1 2 1 1 7 3 2 8 4 Tordinci 2 2 5 2 2 1 Tovarnik 1 2 1 1 2 3 3 2 1 1 Trpinja 2 7 1 2 18 4 Vođinci 1 Vrbanja 1 2 4 1 1
UKUPNO: 8 2 37 7 30 28 31 2 4 6 64 20 6 27 126 21 ŽUPANIJA 2/0 1/9 30 139 169 39 44 49 5 7 7 101 43 8 62 2 150 35
Izvor: Prostorni plan VSŽ (Popis evidentiranih, registriranih i preventivno zaštićenih spomenika kulture na području Vukovarsko-srijemske županije
137
6.3.2. Nacionalni parkovi, parkovi prirode, rezervati, šumske površine Povoljne prirodne karakteristike, kao i relativno niži stupanj industrijalizacije,
sačuvali su najveći dio nenaseljenog prostora od većih oštećenja tako da je isti još uvijek visokog stupnja prirodnosti. Brojna, raznovrsna i iznimno vrijedna kulturna i prirodna dobra, isprepletena jedinstvenim krajolikom su resursna osnovica gospodarskog razvitka (posebice turizma), ali i temelj su očuvanja identiteta. Međutim, uočeni su problemi narušavanja cjelovitosti i izvornosti krajolika građenjem prometnica i tehničke infrastrukture u okruženju gradova, te uz obale rijeka i rubove šuma. Osobito je prisutno zagađenje prirode (tla i vode) ispuštanjem otpadnih voda i odlaganjem otpada na neuređenim odlagalištima.
Zaštićeni dijelovi prirode na području Županije, koji predstavljaju posebne
rijetkosti i ljepotu, ili su od posebnog znanstvenoga ili povijesnog značaja, kao i šume namijenjene za odmor i rekreaciju, zauzimaju površinu od 1342,72 ha, a čine ih posebni rezervati šumske vegetacije, parkovi šuma, zaštićeni krajolici, spomenici prirode i spomenici parkovne arhitekture.
KATEGORIJAI NAZIV
ZAŠTIĆENE PRIRODE PO
VRŠI
NA
(H
A)
PRO
GLA
ŠEN
JE
ZAŠT
ITE
O P I S
1 2 3 4
Posebni rezervat šumske
vegetacije Lože
110,
41
1975
Lože su rezervat stare slavonske hrastove šume sa stablima impozantnih dimenzija prvenstveno namijenjen znanstvenim istraživanjima i edukaciji. U njemu je postavljena trajna ploha u okviru programa UNESCO-a MAB (čovjek i biosfera), a režim zaštite je potrebno provoditi do 200 godina starosti sastojina
Posebni rezervat šumske
vegetacije Radiševo
4,10
Ovaj rezervat je fitocenološki vrlo interesantan jer je to jedan od rijetkih lokaliteta nizinskih lužnjakovih šuma s običnim grabom u kojoj se pojavljuje bukva. Rezervat sadrži 9 primjeraka bukve, te stabla lužnjaka i obuhvaća odsjek 14 c vrbanjske šume, predjel Radiševo.
Park šuma Kunjevci 25,98
u S
lužb
enom
Vje
snik
u Vu
kova
rsko
-srij
emsk
e žu
pani
je
broj
:6/9
9.
Šuma namijenjena za odmor i rekreaciju uz desnu obalu Bosuta južno od Vinkovaca uz cestu Vinkovci-Županja u š.p. Kunjevci i š.p. Stari Bazjaš
Park šuma Zvirinac 39,05
Šuma namijenjena za odmor i rekreaciju uz desnu obalu Bosuta i uz glavnu željezničku prugu Vinkovci-Brčko. Obuhvaća odsjeke 47a i 47b na k.o. Privlaka na dijelu k.č.br.2/1.
Zaštićeni krajolik Spačva
278
Obuhvaća dio toka rijeke Spačve od granice s gradom Županja odnosno kružnog opkopa iz turskih vremena Optičar, te nizvodno do granice odjela 29 i 33 G.j. Narače i G.j. Topolovac šumarije Lipovac. Obuhvaća obje obale rijeke Spačve kao i lokalitet «Lučice» kod Lipovca i «Kaluđeri».
Zaštićeni krajolik Virovi 185
Obuhvaća dio vodotoka rječice Virovi od mosta do šume Lože, odnosno granice sa o gradom Županja pa nizvodno do izlaska iz šume kod odjela 27 i 28 G.j. Slavir s obje obale rijeke.
138
1 2 3 4
Zaštićeni krajolik Vuka 69
4,81
u S
lužb
enom
Vje
snik
u V
ukov
arsk
o-sr
ijem
ske
župa
nije
br
oj:6
/99.
Obuhvaća dio toka rijeke Vuka od stacionaže 21.500 m do 38.700 m (željeznički most u Gabošu) riječnog toka sa šumama hrasta lužnjaka, običnog graba, bagrema, poljskog jasena, cera, crnog oraha starosti 15-103 godine koji se nalaze u šumskim predjelima Asađ, Budžak, i Šomođ, te vlažne livade čiji se pojas proteže do obradivih površina s obje strane rijeke Vuke između Gaboša i Tordinaca.
Spomenik prirode rijetki
primjerak drveća
/ Nalazi se na željezničkom kolodvoru u Ivankovu na k.o. Ivankovo dijelu k.č.br.4323 z.k.ul.br.3410.
/
Skupina od 8 stabala slavonskog hrasta lužnjaka i jednog stabla poljskog jasena u odsjeku 63 G.j. Muško ostrvo š.p. Jasenje na k.o. St. Mikanovci na dijelu k.č.br.2501.
/ Skupina od 11 stabala nizinskog poljskog brijesta G.j. vrbanjske šume š.p. Radiševo u odsjeku 3a na k.o. Drenovci na dijelovima k.č.br. 2932 i 2927/1.
Spomenik parkovne
arhitekture
/ Park Lenije na južnom ulazu u Vinkovce uz cestu H.D.Genschera na k.č.br. 5657/1 i 5757/4, te dijelu k.č.br. 5662/1 z.k.ul.br.35 i 7428.
/ Park bana Josipa Šokčevića u centru Vinkovaca na k.č.br.2775 z.k.ul.popis I.
Izvor: Prostorni plan Vukovarsko-srijemske županije
6.3.3. O k o l i š
Iako je poljoprivreda biznis, ali i način života, ona je prije svega naš okoliš, te stoga ima nemjerljiv značaj. Aktivnosti Županije išle su i idu u pravcu provedbe programa sprječavanja onečišćenja tala i voda, ali i korištenja biomase iz poljoprivrede kao obnovljivoga izvora energije. Izvjesno je da bi se uskoro mogle otpočeti investicije korištenja biomase, jer su učinjene vrlo ozbiljne pripremne aktivnosti i traženi dogovori na relaciji investitor-poljoprivredno gospodarstvo-HEP.
VRSTA INVESTICIJE
UK
UPN
O
iz v
last
itih
finan
cijs
kih
sred
stav
a
iz u
druž
enih
sr
edst
ava
iz v
last
itih
finan
cijs
kih
sred
stav
a iz
sre
dsta
va
fond
ova
i pr
orač
una
iz o
stal
ih
izvo
ra
Investicije na koncu proizvodnog procesa 44.827 4.670 - 38.221 1.899 37
Investicije u integrirane tehnologije 161 161 - - - -
U K U P N O 44.988 4.831 - 38.221 1.899 37
INVESTICIJE za zaštitu okoliša (u tisućama kuna) Izvor: Statistički ljetopis RH za 2007-mu god.
139
UK
UPN
O
VRSTE TEKUĆIH IZDATAKA (u tisućama kuna)
INTE
RN
I TEK
UĆ
I IZ
DA
CI
IZD
AC
I ZA
RA
D I
OD
RŽA
VAN
JE
UR
EĐA
JA
IZD
AC
I ZA
ZA
POSL
ENE
IZD
AC
I ZA
U
PRA
VLJA
NJE
, IN
FOR
MIR
AN
JE,
IZO
BR
AZB
U I
IZD
AC
I
EKST
ERN
I TE
KU
ĆI I
ZDA
CI
PLA
ĆEN
I D
RU
GIM
A
PLA
ĆA
NJE
N
AK
NA
DE
ZA
ZAŠT
ITU
O
KO
LIŠA
IZD
AC
I ZA
M
ON
ITO
RIN
G
OST
ALI
TEK
UĆ
I IZ
DA
CI
10.464 2.007 1.390 605 12 8.457 8.213 34 210 TEKUĆI IZDACI za zaštitu okoliša (u tisućama kuna)
Izvor: Statistički ljetopis RH za 2007-mu god.
UK
UPN
O
VRSTE PRIHODA (u tisućama kuna) PRIHOD
OD NAKNADE
ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
PRIHOD OD PRODAJE NUSPROIZVODA KOJI SU REZULTAT DJELATNOSTI
POVEZANIH SA ZAŠTITOM OKOLIŠA
UŠTEDE NASTALE ZBOG VLASTITE UPORABE
NUSPROIZVODA KOJI SU REZULTAT DJELATNOSTI POVEZANIH SA ZAŠTITOM
OKOLIŠA 2.431 - 2.431 -
PRIHODI od djelatnosti povezanih sa zaštitom okoliša (u tisućama kuna) Izvor: Statistički ljetopis RH za 2007-mu god.
u tisućama kuna
STRUKTURA
UK
UPN
O
ZAŠT
ITA
ZR
AK
A I
KLI
ME
GO
SPO
DA
REN
JE O
TPA
DN
IM
VOD
AM
A
GO
SPO
DA
REN
JE O
TPA
DO
M
ZAŠT
ITA
I SA
NA
CIJ
A T
LA,
POD
ZEM
NIH
I PO
VRŠI
NSK
IH
VOD
A
SMA
NJE
NJE
B
UK
E I
VIB
RA
CIJ
A
ZAŠT
ITA
B
IOLO
ŠKE
RA
ZNO
LIK
OST
I I K
RA
JOLI
KA
ZA
ŠTIT
A O
D
ZRA
ČEN
JA
OST
ALE
D
JELA
TNO
STI
ZAŠT
ITE
OK
OLI
ŠA
INVESTICIJE prema podr. zaštite 44.988 242 41.836 2.122 590 - - - 198
TEKUĆI IZDACI prema vrstama zašt 10.464 75 5.696 1.366 3.316 - - 11 -
PRIHODI od djelatnosti povezanih sa zaš. okol. 2.431 - - 2.431 - - - - -
Zaštita okoliša Izvor: Statistički ljetopis RH za 2007-mu god.
140
6.3.4. Vodoopskrbni objekti Prostor Vukovarsko-srijemske županije obuhvaća geomorfološko-tektonska
područja Savske i Dunavsko-dravske depresije, te Đakovačko-vinkovački ravnjak koji čine jedinstven sustav.
Kako su površinski tokovi, u većem dijelu godine, vrlo niskog vodostaja, a padaline male i sezonski ograničene količine, tim vodama se ne mogu zadovoljiti značajniji ni sadašnji niti budući vodoopskrbni zahtjevi.
VODOOPSKRBNI SUSTAV
ZAHVAĆENE KOLIČINE VODE L/S
MOGUĆNOST ZAHVATA
L/S
NAČIN ZAHVATA
PROCJENA POTREBA DO 2015.G.
L/S
KRAJNJA MOGUĆNOST
RESURSA L/S
Vukovar ZAHVAT DUNAV CRP. CERIĆ
120-150
120
210
POVRŠINSKI ZDENCI-
CRP. 250 250
Ilok CRP. SKELA
30
40
ZDENCI-
CRP. 50 60
Vinkovci CRP. KANOVCI CRP. CERNA
120
60-70
120
150-180
ZDENCI-CRP.
ZDENCI-CRP.
310
140 300
Županja-Bošnjaci CRP. BOŠNJACI CRP. ŽUPANJA
50 15
115 18
ZDENCI-
CRP. ZDENCI-
CRP.
120
200
ŽUPANIJA 515-555 753-783 730 950 Izvor: Prostorni plan Vukovarsko-srijemske županije (interni materijal Hidroprojekta)
Opskrba stanovništva vodom na području Vukovarsko-srijemske županije vrši se
putem vrlo razgranate vodovodne mreže. Iako još u ponekim naseljenim mjestima, poglavito seoskim sredinama, usporedo s vodovodom, postoje i bunari kao vodoopskrbni objekti, preko 95% stanovništva Županije se opskrbljuje pitkom vodom iz vodovoda. Vodovod nemaju: sa područja bivše općine Vukovar – 4 naseljena mjesta (Ludvinci, Jakobovac, Ovčara i Ćelije), a bivše općine Županja – 6 naseljenih mjesta (Strošinci, Račinovci, Đurići, Posavski Podgajci, Rajevo Selo i Štitar) čiji je udio stanovništva u ukupnom broju na području Vukovarsko-srijemske županije cca 5%.
O stanju vodoopskrbnih objekata, kvaliteti vode, te zaštiti istih od bilo kakve kontaminacije, skrbe distributeri vode kućanstvima i gospodarskim subjektima:
- VODOVOD d.o.o. Vukovar, Jana Bate 4a. - KOMUNALAC d.o.o. Županja, J.J. Strossmayera 14. - VINKOVAČKI VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o. Ružina 47a. - KOMUNALNO PODUZEĆE GUNJA, V.Nazora 97. - KOMUNALNO PODUZEĆE DRENOVCI, V.Nazora 8.
6.3.5. Zone poljoprivredne proizvodnje
Primjenom Zakona o poljoprivrednom zemljištu omogućeno je obiteljskim gospodarstvima da zakupe značajne površine državnog zemljišta tako da su time stvoreni uvjeti za stvaranje većih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (mala < 25 ha, srednja 25-50 ha i velika > 50 ha), a samim tim i kompaktnih zona poljoprivredne proizvodnje.
141
6.3.5.1. Poljoprivreda
Poljoprivreda je jedna od najznačajnijih gospodarskih djelatnosti u Županiji. Razvijeni su ratarstvo, stočarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo i povrtlarstvo, a vina proizvedena u Iločkim podrumima poznata su u cijeloj Hrvatskoj i inozemstvu.
Budući je Vukovarsko-srijemska županija pretežito poljoprivredni kraj, veliki broj
stanovništva egzistira od same poljoprivrede. Prije rata u Županiji je poljoprivreda organizirana putem poljoprivrednih kombinata koji su poslovali na državnom poljoprivrednom zemljištu (na površini većoj od 63000 ha), te na velikom broju poljoprivrednih gospodarstava.
Nakon rata, vezano za pretvorbu i privatizaciju, kombinati se raspadaju, a
poljoprivreda se organizirana najvećim dijelom putem poljoprivrednih zadruga, poduzeće i, poglavito, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava kojih je preko 9000 tisuća.
POLJOPRIVREDNE POVRŠINE (U HA) UKUPNO PRAVNE
OSOBE OBITELJSKA
POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA
Oranice 137.613 25.113 112.500 Voćnjaci 1.644 322 1.322 Vinogradi 1.238 732 506 Livade 980 323 657 Pašnjaci 4.238 3.596 642 UKUPNO: 145.713 30.086 115.627
Poljoprivredne površine po kategorijama u 2004. god, (Izvor: Ured za statistiku –Vukovar)
Prema podacima za 2007. godinu (sa stanjem 31.12.2007. godine), poljoprivredne površine, po svim kategorijama su uvećane, što je pokazatelj njezine ekspanzije, poglavito u vlasništvu pravnih osoba.
UKUPNA POVRŠINA
ORANICE (Ha)
VOĆNJACI (Ha)
VINOGRADI (Ha)
LIVADE (Ha)
PAŠNJACI (Ha)
244.875 140.388 2.397 1.798 966 4.445 Izvor: Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Vukovar
142
STRUKTURA
Z A S I J A N E P O V R Š I N E
UKUPNO ŽITARICE ULJANO
SJEMENJE I PLODOVI
DUHAN ŠEĆERNA REPA
KRMNO BILJE
CVIJEĆE, AROMATIČNO
I OSTALO BILJE*
KRUMPIR, MAHUNASTO
I OSTALO POVRĆE**
UKUPNO 122.839 70.914 30.231 25 12.219 7.626 62 1.762 pravne osobe i njihovi dijelovi 24.715 12.321 5.345 - 5.179 1.181 39 650
obitelj. poljoprivred gospodarstva 98.124 58.593 24.886 25 7.040 6.445 23 1.112
* kamilica, kadulja, cikorija, hmelj, sjemenje, sadni materijal i ostalo ** obuhvaća uzgoj na oranicama, vrtovima, u zaštićenom prostoru i u povrtnjacima
Korištenje oraničnih površina (u ha - stanje 1.lipnja 2006.) Izvor: Statistički ljetopis RH za 2007-mu god.
STRUKTURA PŠENICA KUKURUZ KRUMPIR SOJA SUNCOKRET ŠEĆERNA
REPA LUCERNA DJETELINA
tona po ha tona po ha tona po ha tona po ha tona po ha tona po ha proizvodnja sijena
(u tonama) UKUPNO 184.590 4,84 200.805 7,44 12.833 22,20 49.879 2,87 25.878 2,36 599.228 49,07 24.137 4.523
pravne osobe i njihovi dijel. 35.939 5,47 37.094 7,26 3.859 17,87 10.179 3,10 2.739 2,46 264.404 51,13 3.615 496
obit. poljopr. gospodarstva 148.651 4,71 163.711 7,49 8.974 24,79 39.700 2,82 23.139 2,35 334.824 47,56 20.522 4.027
Proizvodnja važnijih usijeva u 2006. godini Izvor: Statistički ljetopis RH za 2007-mu god.
STRUKTURA JABUKE ŠLJIVE MASLINE GROŽĐE tona po stablu (kg) tona po stablu (kg) tona ulja (u hl) tona vina (u hl)
UKUPNO 4.097 9,2 5.670 16,1 - - 6.001 4.043 pravne osobe i njihovi
djelatnosti 2.110 7,4 99 15,6 - - 3.145 45
obiteljska poljoprivredna gospodarstva
1.987 12,4 5.571 16,1 - - 2.856 3.998
Proizvodnja voća, maslina i grožđa u 2006. godini Izvor: Statistički ljetopis RH za 2007-mu god.
143
6.3.5.2. Stočarstvo Stočarska proizvodnja je tradicionalno prepoznatljiva gospodarska grana u
Županiji i obuhvaća uzgoj goveda, svinja, ovaca, peradi i kunića, ali je ograničavajući faktor razvoja smanjena kupovna moć stanovništva, gubitak tržišta, nedjelotvornost prateće industrije, te povećan uvoz stoke i stočnih proizvoda.
VRSTA STOKE OBITELJSKA
GOSPODARSTVA F A R M E UKUPNO
Svinje 116.750 23.701 140.451 Goveda 14.040 3.140 17.180 Ovce 7.550 468 8.018 Koze 2.090 - 2.090 Konji 710 - 710 Ukupno krupne stoke 141.140 27.309 168.449 Kunići - - - Perad 362.000 61.403 423.403 Ukupno sitne stoke 362.000 61.403 423.403 Košnice pčela 7.900 - 7.900
Izvor: Ured za statistiku Vukovar (podaci od 15. 01. 2001.god.) Podaci o stočnom fondu i uzgoju goveda, svinja, ovaca, koza, konja, te broju
pčelara i pčelinjih zajednica, zorni su pokazatelj uzlaznog trenda razvoja stočarstva kao prepoznatljive privredne grane u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
VRSTE KRAVA
OBITELJSKA GOSPODARSTVA F A R M E (broj krava)
Bro
j uz
gajiv
ača
Bro
j kra
va
Pros
ječa
n br
oj
krav
a po
d ko
ntro
lom
m
liječ
nost
i
VUPI
K d
.d.
Vera
VUPI
K d
.d.
Jako
bova
c
Dom
aćin
kovi
ć d.
o.o.
PZ –
Osa
tina
Ivan
kovo
SIMENTALKA 458 4.196 9,1 4 HOLSTEIN 173 2.309 13,3 743 391 917 SMEĐA 2 39 19,5 CRVENA – ŠVEDSKA 1 7 HEREFORD 2 139 OSTALE PASMINE 10,3 UKUPNO: 636 6.690 - 4 743 391 917
Izvor: Internetska stranica: www.hssc.hr (na dan 01.04.2008. godine)
Pokazatelj o 167 uzgajatelja s 15 i više krava (2.021 krava simentalske pasmine, 1.744 krave Holstein, a 87 krava smeđe pasmine), nedvojbeno svjedoči o okrupnjavanju stočnog fonda u obiteljskim gospodarstvima.
FARMA PASMINA MLAĐE
(od 1. god.) STARIJE
(od 1. god.) UKUPNO
VUPIK d.d. – Jakobovac HOLSTEIN
309 222 531 DOMAĆINKOVIĆ d.o.o. 100 156 256 PZ Osatina 392 300 692 UKUPNO: - 801 678 1.479
Pregled broja ženskog rasplodnog podmlatka po farmama Izvor: Internetska stranica: www.hssc.hr (na dan 01.04.2008. godine)
144
VRSTE SVINJA
NER
AST
OVI
MLA
ĐI
NER
AST
OVI
KR
MA
ČE
NA
ZIM
ICE
PRA
SAD
(d
o st
avlja
nja
u to
v)
V. JORKŠIR 5 3 38 73 407 Š. JORKŠIR 7 3 71 46 960 NJ. JORKŠIR 3 2 26 34 112 PIETREN 2 3 22 16 65 DUROK 4 5 17 21 78 CRNA SLAVONSKA 28 10 418 118 815 HYPOR - - 523 - 673 SEGERS 25 4 1.163 1.091 4.849 KRIŽANCI - - 1.196 2.023 4.800 UKUPNO:
Broj rasplodnih svinja Izvor: Internetska stranica: www.hssc.hr (na dan 01.04.2008. godine)
Osim govedarstva i svinjogojstva kao najbitnijih i, po broju stoke, najrazvijenijih
grana stočarstva, na području Vukovarsko-srijemske županije zamjetan je uzgoj konja, koza, ovaca, te pčela.
GRANA STOČARSTVA BROJ
UZGAJIVAČA BROJ
JEDINKI KONJOGOJSTVO 90 157 KOZARSTVO 25 865 OVČARSTVO 197 17.480 PČELARSTVO 125 *10.321
* broj pčelinjih zajednica Izvor: Internetska stranica: www.hssc.hr (na dan 01.04.2008. godine)
6.3.5.3. Voćarstvo i vinogradarstvo Voćarstvo i vinogradarstvo na području Vukovarsko-srijemske županije, prema
podacima za 2007. godinu, karakterizira približno jednaka zastupljenost površina pod voćnjacima (2.397 ha) i vinogradima (1.798 ha).
VRSTA UKUPAN
BROJ STABALA
BROJ RODNIH
STABALA
OD TOGA: PLANTAŽE ukupan
broj stabala
broj rodnih stabala
ukupna površina,
ha
rodna površina,
ha ŠLJIVA 363.932 320.419 36.502 30.476 64,26 54,69 JABUKA 184.759 149.854 120.381 91.241 83,54 62,04 KRUŠKA 46.678 40.749 11.555 9.447 13,74 11,02 TREŠNJA 15.845 14.074 772 247 0,93 0,37 VIŠNJA 27.695 25.411 2.815 2.464 4,46 3,96 NEKTARINA 40.962 30.808 19.298 12.444 25,02 16,95 MARELICA 11.458 9.984 1.873 1.645 2,97 2,89 SMOKVA 885 700 - - - - CITRUSI 184 162 - - - - ORASI 38.992 35.296 3.402 2.920 15,23 12,70 BADEMI 150 137 10 10 0,03 0,03 LJEŠNJACI 12.945 11.517 1.410 1.080 2,89 2,39
Izvor: Internetska stranica: www.hssc.hr (na dan 01.04.2008. godine)
145
Vinogradarstvo ima vrlo dugu tradiciju proizvodnje vrhunskih vina, a najveći dio
površina vinograda se nalazi na području gradova Iloka i Vukovara.
VINOGRADI UKUPNO OD TOGA: PLANTAŽNI
ukupna površina,
ha
rodna površina,
ha
ukupan broj
trsova, (tisuća)
broj trsova
sposobnih za rod, (tisuća)
ukupna površina,
ha
rodna površina,
ha
ukupan broj
trsova, (tisuća)
broj trsova
sposobnih za rod, (tisuća)
324,02 276,14 1.265 1.070 276,06 233,04 1.095 906 Izvor: Internetska stranica: www.hssc.hr (na dan 01.04.2008. godine)
6.3.6. Industrijske i gospodarske zone Industrija je najznačajnija gospodarska grana u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a
najznačajnije vrste su: prehrambena industrija, metalo-prerađivačka industrija, drvno-prerađivačka industrija, industrija nemetala i graditeljstvo (opekarska industrija). Osim već narečenih gospodarskih grana, na našem području su razvijene i druge privredne djelatnosti ili imaju realne perspektive za uspješan i brz razvoj (eksploatacija nafte i plina, obrtništvo, trgovina, turizam, lovstvo).
Pregled stambenih, poslovnih, sportskih, kulturnih i drugih objekata u kojima
boravi, i može biti ugrožen, velik broj ljudi dat je u stupcu 5 tablice pod točkom 3.1. ove Procjene (str. 57-62).
PODRUČJE I PODPODRUČJE NKD
INDEX STRUKTURA U % 2004 2003
2005 2004
2006 2005
I-VI 2007 I-VI 2006 2004. 2005. 2006. I-VI
2007. RUDARSTVO I VAĐENJE * 93,8 92,6 93,8 97,6 100,0 100,0 100,0 100,0 Vađenje sirove nafte i zemnog plina 93,8 92,6 93,8 97,6 100,0 100,0 100,0 100,0
PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 104,3 107,4 113,8 101,6 100,0 100,0 100,0 100,0 Proizvodnja hrane, pića i duhanskih proizvoda 134,4 88,5 114,2 105,1 50,2 40,7 40,8 34,0
Proizvodnja tekstilne i kožne konfekcije 67,3 86,8 107,4 88,3 10,7 8,5 8,0 7,6
Proizvodnja kože i proizvoda od kože 79,1 107,0 93,1 127,3 6,7 6,6 5,4 6,1
Prerada drva i proizvodi od drva 97,2 116,7 101,3 106,2 13,3 1,2 12,3 15,0 Proizvodnja papira, izdavaštvo, tiskarstvo 14,3 - - - - - - -
Proizvodnja koksa, naftnih derivata i nukl. goriva - - - - - - - -
Proizv.kemikalija, kemij. proizvoda od umj. vlakna - - - - - - - -
Proizvodnja proizvoda od gume i plastičnih masa 106,0 112,1 128,1 100,8 0,7 0,8 0,9 0,9
Proizv. ostalih nemetalnih mineral. proizvoda (građevinski materijal, opeka, crijep...)
96,4 116,9 96,1 59,2 15,9 18,8 15,9 9,4
Proizvodnja metala i proizvoda od metala - 144,4 185,7 133,6 0,2 0,3 0,5 0,9
Proizvodnja strojeva i uređaja 3,6 - 192,3 122,4 - 7,9 13,4 22,4 Proizvodnja električne i optičke opreme - - - - - - - -
Proizvodnja prometnih sredstava - - - - - - - - Ostala prerađivačka industrija (proizv. namještaja) 122,1 115,6 124,9 128,6 2,3 15,2 2,8 3,7
* U ukupnoj strukturi industrijske proizvodnje nije uključena proizvodnja sirove nafte i zemnog plina Fizički opseg industrijske proizvodnje Vukovarsko-srijemske županije Izvor: Ured državne uprave, Služba za gospodarstvo, Odsjek za statistiku
146
NAZIV PROIZVODA JEDINICA MJERE
GODIŠNJA PROIZVODNJA INDEX
2003. 2004. 2005. 2006. 2004. 2003.
2005. 2004.
2006. 2005.
Sintetički prekrivači tis.m² 894 895 401 623 100,1 44,8 155,4 Ostali prekrivači tis.m² 102 112 72 106 109,8 64,3 147,2 Tekstilna konfekcija tis.m² 5 6 - - 120,0 - - Kožna konfekcija tis.m² 181 121 101 79 66,9 83,4 78,2 Krznene bunde m² 3.695 785 22 - 21,2 2,8 - Kožna obuća svih vrsta tis.pari 375 290 284 276 77,3 98,0 97,2 Gumena obuća svih vrsta tis.pari 173 132 166 149 76,3 125,8 89,8 Klinasto remenje tona 170 164 180 214 96,5 109,8 118,9 Đonovi od gume tis.kom - - - - - - - Ljepila tona - - - - - - - Gumene ploče i ost.proizv. od gume tona 7 16 21 40 228,6 131,2 190,5
Tiskanje knjiga, obrazaca, blokova i dr kg - - - - - - -
Proizvodnja važnijih industrijskih proizvoda (naturalni pokazatelji) Izvor: Ured državne uprave, Služba za gospodarstvo, Odsjek za statistiku
6.3.6.1. Prehrambena industrija
S obzirom na prirodne predispozicije područja i tradicionalno iskustvo u proizvodnji, ova gospodarska grana ima nedvojbeno najveću perspektivu jer se očekuju znatne investicije u više faze prerade poljoprivrednih proizvoda.
NAZIV PROIZVODA JEDIN. MJERE
GODIŠNJA PROIZVODNJA INDEX
2003. 2004. 2005. 2006. 2004. 2003.
2005. 2004.
2006. 2005.
Kobasičarski i suhomesnati proizvodi tona 292 335 333 308 114,7 99,4 92,5
Voćne kaše zamrznute tona - - - - - - - Koncentrirani voćni sok hl - - - - - - - Zamrznuto povrće tona - - - - - - - Sokovi i bezalkoholna pića hl 1.573 1.284 1.049 1.146 81,6 81,7 109,2
Šećer tona 49.927 76.633 68.277 102.999 153,5 89,1 150,9 Sušeni rezanac tona 10.663 19.725 22.383 23.282 185,0 113,5 104,0 Proteinski prah tona 264 273 495 352 103,4 181,2 71,1 Žestoka alkoholna pića - viski votka
hl - - - - - - -
Likeri i ostala žestoka alkoholna pića
hl - - - - - - -
Rafinirani alkohol hl 44.617 47.243 77.466 59.299 105,9 163,9 76,5 Tehnički alkohol hl 9.386 14.253 17.944 4.788 151,9 125,9 26,7 Vino hl 37.598 54.669 17.023 28.538 145,4 31,1 167,6 Pasterizirano mlijeko hl 58.197 309.007 316.675 336.639 531,0 102,5 106,3 Pasterizirano mlijeko - usluž. proizvodnja hl 75.316 - - - - - -
Mlijeko u prahu tona 222 55 404 532 24,8 734,5 131,7 Maslac tona 328 455 780 1.041 138,7 171,4 133,5 Vrhnje kiselo tona 126 20 - - 15,9 - - Jogurt tona 349 184 376 488 52,7 204,3 129,8 Ostalo (sirevi, namaz, sladoled u prahu) tona 650 609 497 565 93,7 81,6 113,7
Pšenično brašno tona 27.257 37.495 28.558 29.703 137,6 76,2 104,0 Stočno brašno i otpad tona 10.937 14.743 11.186 12.176 134,8 75,9 108,9 Kukuruzna meljava tona 13.549 7.344 14.059 11.227 54,2 191,4 79,9 Pekarski proiz. svih vrsta tona 424 2.368 920 2.261 558,5 38,9 245,8 Krmne smjese svih vrsta tona 19.182 23.003 28.228 27.013 119,9 122,7 95,7
Fizičke veličine proizvodnje prehrambene industrije Izvor: Ured državne uprave, Služba za gospodarstvo, Odsjek za statistiku
147
Kapaciteti prehrambene industrije postavljeni su na temelju raspoložive sirovinske
baze, te predstavljaju značajne i kapitalne objekte u preradi osnovnih poljoprivrednih proizvoda. Ovi se kapaciteti koriste različito uspješno, a zajedničko im je da je razina iskorištenosti nezadovoljavajuća, a poglavito kapaciteta za preradu mesa, voća i povrća, mlijeka i stočne hrane.
6.3.6.2. Metalo-prerađivačka industrija
Iako su krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća i tijekom rata prevladavali
negativni trendovi, metalo-prerađivačka industrija ima bogatu i dugu tradiciju na području Vukovarsko-srijemske županije. Nakon revitalizacije u poratnom razdoblju, danas se u našoj županiji proizvode poljoprivredni strojevi i uređaji uz aktiviranje većeg broja malih kooperanata sa područja Županije.
NAZIV PROIZVODA JEDINICA MJERE
GODIŠNJA PROIZVODNJA INDEX
2003. 2004. 2005. 2006. 2004. 2003.
2005. 2004.
2006. 2005.
Kombajni svih veličina tona* 90 - 1.155 2.573 - - 222,8 Berači kukuruza tona* 190 - 150 - - - - Sječka slame SS-1500 tona* - - - - - - - Otkivci od čelika tona 1.073 675 1.042 1.535 62,9 154,4 147,3
Fizičke veličine proizvodnje metaloprerađivačke industrije Izvor: Ured državne uprave, Služba za gospodarstvo, Odsjek za statistiku
6.3.6.3. Drvno-prerađivačka industrija Drvno-prerađivačka industrija se tijekom proteklih desetljeća u Vukovarsko-
srijemskoj županiji razvila na bazi bogatih stoljetnih šuma slavonskog hrasta. Drvni proizvodi na bazi hrasta su iznimno visoke kvalitete i lako nalaze svoje tržište, tako da postoji trend otvaranja malih i srednje velikih drvo-prerađivačkih tvrtki na ovom području.
NAZIV PROIZVODA
JEDIN. MJERE
GODIŠNJA PROIZVODNJA INDEX
2003. 2004. 2005. 2006. 2004. 2003.
2005. 2004.
2006. 2005.
Piljena građa hrasta m³ 19.964 13.632 19.791 17.092 68,3 145,2 86,4 Grubo krojeni hrastovi elementi i frize m³ 9.085 13.427 14.473 14.468 147,8 107,8 100,0
Piljena građa jasena m³ 6.038 361 3.823 5.865 6,0 - 153,4 Piljena građa OTL i OML (ostali tvrdi i meki lišćari)
m³ 836 707 721 3.910 84,6 102,0 542,3
Hrastov furnir m³ 5.368 5.890 5.970 5.324 109,7 101,4 89,2 Puni parket svih vrsta m² 143.750 166.848 240.235 233.421 116,1 144,0 97,2 Lamelirani parket m² 350.801 332.276 341.921 402.891 94,7 102,9 117,8 Vrata i vratna krila kom 9.600 5.689 6.726 7.499 59,3 118,2 111,5 Prozori, dijelovi prozora i rolete kom 39 83 22 - 212,8 26,5 -
Trosjedi i dvosjedi kom 4.888 6.426 7.406 6.423 131,5 115,2 86,7 Kauči i ležaji kom 1.228 813 1.022 2.460 66,2 125,7 240,7 Ormari i regali kom - - - - - - - Ostali komadni drveni namještaj kom 390 454 1.360 2.726 116,4 299,6 200,4
Kuhinjski namještaj u elementima kom - - - - - - -
Fotelje svih vrsta kom 4.793 6.978 5.837 5.811 145,6 83,6 99,6 Fizičke veličine proizvodnje drvoprerađivačke industrije u Županiji
Izvor: Ured državne uprave, Služba za gospodarstvo, Odsjek za statistiku
148
Veliko bogatstvo čine očuvane stare šume koje pokrivaju površinu od 70.072 ha,
dok je raspoložive drvne mase je oko 20 milijuna m³, a godišnji sječivi etat iznosi oko 290.000 m³. Iako je bogatstvo šuma središnjeg i jugoistočnog dijela Županije obilježje ovog prostora (cca 28% površine županije pod šumama), iste su ugrožene građenjem – širenjem građevinskih područja naselja, infrastrukturnim koridorima, velikim promjenama vodnog režima (Spačvansko-studvanska depresija uz nizvodni tok Bosuta), te odlaganjem komunalnog otpada na šumskim površinama.
6.3.6.4. Industrija nemetala i graditeljstvo Na osnovi bogatih nalazišta gline došlo je do razvoja opekarstva, a zastupljena je i
značajna eksploatacija šljunka, pijeska i sl. Obzirom na bogata nalazišta gline i pijeska ovo područje djelatnosti je potrebno intenzivno razvijati poglavito u izradi proizvoda na bazi gline (opeka, crijep), te proizvoda građevinskih elemenata na bazi šljunka i pijeska.
NAZIV PROIZVODA JEDIN. MJERE
GODIŠNJA PROIZVODNJA INDEX
2003. 2004. 2005. 2006. 2004. 2003.
2005. 2004.
2006. 2005.
Puna opeka - NF m³* 6.740 4.454 1.567 2.437 66,1 35,2 155,5 Šuplja blok - NF m³* 14.565 12.437 9.084 13.600 85,4 73,0 149,7 Uložena opeka m³* 6.032 6.875 4.749 2.539 114,0 69,1 53,5 Prešani crijep tis.kom 37.060 42.380 51.300 46.716 114,4 121,0 91,1 Žljebnjaci i stropne gredice tona 3.901 2.788 5.090 5.301 71,5 182,6 104,1 Betonski blokovi tona 102 - 353 79 - - 22,4 Betonske cijevi tona 4.647 3.834 5.300 4.630 82,5 138,2 87,4 Ostali građ. elementi tona 35.322 681 255 90.957 1,9 37,4 35.669,4
Fizičke veličine proizvodnje industrije nemetala Izvor: Ured državne uprave, Služba za gospodarstvo, Odsjek za statistiku
6.3.6.5. Eksploatacija nafte i plina Važni prirodni resursi kojima obiluje Vukovarsko-srijemska županija su nafta i
zemni plin čija se eksploatacijska polja nalaze u istočnom dijelu Županije. Eksploatacijska polja nafte i plina su kod Đeletovaca, Privlake i Ilače na području općina Nijemci i Tovarnik.
NAZIV PROIZVODA
JEDIN. MJERE
GODIŠNJA PROIZVODNJA INDEX
2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2004. 2003.
2005. 2004.
2006. 2005.
2007. 2006.
Sirova nafta tona 80.284 75.234 69.994 66.864 66.563 93,7 93,0 95,5 99,5 Zemni plin tis. m³ 7.247 6.969 6.046 3.978 3.134 96,2 86,8 65,8 78,8
Eksploatacija nafte i plina u Vukovarsko-srijemskoj županiji Izvor: Ured državne uprave, Služba za gospodarstvo, Odsjek za statistiku
Na eksploatacijskom polju Đeletovci površine 1.881,62 ha vrši se eksploatacija
nafte. Proizvodnja nafte obavlja se pomoću dubinskih sisaljki na 40 aktivnih bušotina, od ukupno 49 bušotina na cijelom eksploatacijskom polju.
Pravo na eksploataciju mineralnih sirovina na navedenom polju ima INA-industrija nafte d. d. Zagreb, odnosno Naftaplin – Pogon Vinkovci.
Godišnja proizvodnja na navedenom eksploatacijskom polju je iznosila 250.000 t nafte i 20.000.000 m3 zemnog plina.
Eksploatacijsko polje Đeletovci 2001. godine eksploatiralo je ukupno 61.956 t nafte što predstavlja 61% ukupne proizvodnje Vukovarsko-srijemske županije, te 5.522.144 m3 zemnog plina što je 54% županijske proizvodnje.
149
6.3.6.6. Obrtništvo
Obrtništvo ima dugu tradiciju u Vukovarsko-srijemskoj županiji i ono je uistinu
stvarna preteča poduzetništva, budući je sa svojim poduzetničkim sposobnostima poslovalo i u sustavu društvenog vlasništva kada nisu bili najbolje prihvaćeni.
Nepovoljna struktura obrtništva se očituje u najvećoj zastupljenosti djelatnosti
trgovine i uslužnih djelatnosti, pa tek nakon njih proizvodnih djelatnosti.
GRAD - OPĆINA - NASELJE 31.12.2005. 31.12.2006. 31.12.2007. 30.06.2008.
1 2 3 4 5 Vukovar 556 484 540 591
1. Vukovar 548 475 532 581 2. Sotin 8 9 8 10
Bogdanovci 25 28 26 27 1. Bogdanovci 13 12 10 11 2. Petrovci 7 9 9 9 3. Svinjarevci 5 7 7 7
Borovo 77 72 58 61 Lovas 11 12 10 11
1. Lovas 9 10 8 9 2. Opatovac 2 2 2 2
Negoslavci 12 13 10 11 Tompojevci 22 23 17 22
1. Berak 7 8 6 8 2. Bokšić 1 2 2 2 3. Čakovci 6 6 4 6 4. Grabovo - - 0 0 5. Mikluševci 4 2 1 2 6. Tompojevci 4 5 4 4
Tovarnik 32 35 33 39 1. Ilača 6 8 7 9 2. Tovarnik 26 27 26 30
Trpinja 66 77 63 67 1. Bobota 11 17 15 16 2. Bršadin 18 20 17 18 3. Ćelije 1 1 1 1 4. Ludvinci 1 1 1 1 5. Pačetin 4 6 3 4 6. Trpinja 26 26 22 23 7. Vera 6 6 4 4
UKUPNO SJEDIŠTE VUKOVAR 801 744 757 829 ISPOSTAVA VINKOVCI
Vinkovci 848 873 714 743 Andrijaševci 62 62 56 51
1. Andrijaševci 30 23 24 24 2. Rokovci 32 39 32 27
Ivankovo 124 129 128 123 1. Ivankovo 104 108 109 105 2. Prkovci 6 6 5 5 3. Retkovci 14 15 14 13
Jarmina 28 33 19 16 Markušica 18 17 14 18
1. Gaboš 2 3 4 5 2. Karadžićevo 1 1 0 1 3. Markušica 10 9 7 8 4. Ostrovo 4 4 3 3 5. Podrinje 1 0 0 1
Nuštar 99 90 68 73 1. Cerić 28 24 20 20 2. Marinci 8 6 3 3 3. Nuštar 63 60 45 50
150
1 2 3 4 5 Stari Jankovci 72 61 53 56
1. Novi Jankovci 13 12 10 11 2. Orolik 6 5 4 4 3. Slakovci 21 17 12 13 4. Srijemske Laze 5 3 3 3 5. Stari Jankovci 27 24 24 25
Stari Mikanovci 51 56 45 46 1. Novi Mikanovci 5 7 3 3 2. Stari Mikanovci 46 49 42 43
Tordinci 25 17 19 20 1. Antin 9 7 8 8 2. Korog 5 3 8 8 3. Mlaka Antinska 1 1 1 1 4. Tordinci 10 6 2 3
Vođinci 23 23 28 29 UKUPNO ISPOSTAVA VINKOVCI 1.350 1.361 1.144 1.175
ISPOSTAVA ŽUPANJA Županja 314 325 310 330
1. Županja 290 299 287 305 2. Štitar 24 26 23 25
Babina Greda 52 54 53 61 Bošnjaci 38 41 42 46
Cerna 82 82 79 83 1. Cerna 73 72 69 73 2. Šiškovci 9 10 10 10
Drenovci 52 50 53 56 1. Drenovci 27 26 28 31 2. Posavski Podgajci 6 9 9 9 3. Rajevo Selo 8 6 9 9 4. Račinovci 7 6 4 4 5. Đurići 4 3 3 3
Gradište 41 45 44 44 Gunja 77 69 69 72
Vrbanja 56 61 81 87 1. Soljani 11 13 16 19 2. Strošinci 9 8 13 11 3. Vrbanja 36 40 55 57
UKUPNO ISPOSTAVA ŽUPANJA 712 727 731 779 ISPOSTAVA ILOK
Ilok 115 118 126 140 1. Ilok 88 89 95 105 2. Bapska 12 13 15 18 3. Mohovo 4 5 5 5 4. Šarengrad 11 11 11 12
UKUPNO ISPOSTAVA ILOK 115 118 126 140 ISPOSTAVA OTOK
Otok 82 88 88 87 1. Komletinci 16 18 17 15 2. Otok 66 70 71 72
Privlaka 38 40 40 41 Nijemci 69 79 73 75
1. Apševci 2 2 1 1 2. Banovci 1 1 2 3 3. Donje Novo Selo 2 3 3 3 4. Đeletovci 10 9 10 12 5. Lipovac 20 19 16 14 6. Nijemci 29 30 32 33 7. Podgrađe 4 4 7 7 8. Vinkovački Banovci 1 1 2 2
UKUPNO ISPOSTAVA OTOK 189 207 201 203 UKUPNO ŽUPANIJA 3.167 3.157 2.959 3.126
Kretanje broja obrtnika po općinama i naseljima Izvor: Ured državne uprave, Služba za gospodarsto
151
Red. broj DJELATNOST
VUKOVAR
VINKOVCI ŽUPANJA ILOK ŽUPANIJA UKUPNO
31.12. 2006.
30.06. 2007.
31.12. 2006.
30.06. 2007.
31.12. 2006.
30.06. 2007.
31.12. 2006.
30.06. 2007.
31.12. 2006.
30.06. 2007.
1. Proizvodne djelatnosti 150 192 592 606 151 154 45 53 938 1.005 1.1 Prerada metala 22 28 62 64 32 34 1 1 117 127
1.2 Proizvodnja proizvoda od drva 15 23 64 65 43 43 5 5 127 136
1.3 Proizvodnja hrane 51 62 242 258 38 39 33 40 364 399
1.4 Proizvodnja plastičnih proizvoda 16 19 28 26 16 17 1 2 61 64
1.5 Proizvodnja nemetala 7 9 68 67 13 14 3 3 91 93
1.6 Proizvodnja odjevnih predmeta 39 51 128 126 9 7 2 2 178 186
2. Uslužne djelatnosti 149 179 749 758 175 179 17 23 1.090 1.139 3. Graditeljstvo 89 101 268 271 130 142 14 14 501 528 4. Trgovina 481 532 1.189 1.212 305 326 22 22 1.997 2.092 5. Ugostiteljstvo 147 165 282 286 129 138 12 13 570 602 6. Prijevoz 72 83 136 132 71 72 8 9 287 296
7. SVEUKUPNO
1.088 1.252 3.216 3.265 961 1.011 118 134 5.383 5.662
Obrtnici po djelatnostima
Izvor: Ured državne uprave, Služba za gospodarstvo
152
6.3.6.7. Trgovina Osnovne poteškoće iz sredine 90-ih godina prošlog stoljeća (tekuća nelikvidnost,
pad kupovne moći potrošača, realan pad prometa roba, nedovoljna zaštita domaće proizvodnje - naročito prehrambenih proizvoda, nelojalna konkurencija, pretjeran uvoz robe, previsoke cijene i dr.), zbog čega je dolazilo do značajnog deviznog odliva kupovinom građana u Mađarskoj, Austriji i Italiji, su uglavnom nadvladane tako da trgovina zauzima sve značajnije mjesto kao izvor prihoda.
POSLOVNI SUBJEKTI PREMA AKTIVNOSTI I PRAVNO – USTROJBENIM OBLICIMA
REG
ISTR
IRA
NE
PRA
VNE
OSO
BE
AK
TIVN
E PR
AVN
E O
SOB
E TRGOVAČKA
DRUŠTVA PODUZEĆA* I ZADRUGE**
USTANOVE, TIJELA, UDRUGE I ORGANIZACIJE
SUB
JEK
TI U
O
BR
TU I
SLO
BO
DN
IM
ZAN
IMA
NJI
MA
regi
str.
aktiv
na
regi
str.
aktiv
ni
regi
str.
aktiv
ni
4.027 2.029 1.761 1.296 411 105 1.855 628 3.094
* pravne osobe koje nisu usklađene sa Zakonom o trgovačkim društvima ** pravne osobe registrirane prema Zakonu o zadrugama, pravne osobe koje nisu usklađene sa Zakonom
o zadrugama, te štedno-kreditne i stambene zadruge Izvor: Statistički ljetopis Republike Hrvatske za 2007. godinu
Na području Vukovarsko-srijemske županije je, u narečenom razdoblju, došlo do
prave «eksplozije» prodavaonica mješovite robe čiji se broj znatno povećava od 1997. godine nakon mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. u tis.US dolara
RED BR.
ŽUPANIJA GRADOVI I OPĆINE
GODINE INDEXI 2004. 2005. 2006. 2007. 05/04 06/05 07/006
A. VSŽ 65.081 135.371 171.730 208.107 208,0 130,4 121,2 B. G r a d o v i 57.816 127.224 163.379 190.138 116,3
1. Ilok 3.494 3.550 4.283 4.063 101,6 120,6 94,9 2. Vinkovci 29.121 39.222 40.316 52.241 134,7 102,8 129,6 3. Vukovar 4.417 11.312 39.613 21.218 256,1 350,2 53,6 4. Županja 20.784 73.119 79.156 112.616 351,8 108,3 142,3 5. Otok - 21 11 27 - 49,8 245,5
C. O p ć i n e 7.265 8.147 8.351 17.969 112,1 102,5 215,2 1. Andrijaševci - 31 8 145 - 25,8 1) 2. Babina Greda 15 - - - - - - 3. Borovo 2 - 22 8 - - 35,9 4. Bošnjaci 2.036 1.639 1.706 1.711 80,5 104,1 100,3 5. Cerna 539 702 946 1.613 130,1 134,9 170,5 6. Drenovci 803 915 1.351 1.112 113,9 147,6 82,3 7. Gradište 1 5 5 10 500,0 100,0 200,0 8. Gunja 488 777 1.397 3.732 159,2 792,2 267,1 9. Ivankovo 447 617 428 340 138,1 69,4 79,5 10 Jarmina - - - - - - - 11. Lovas - - 8 861 - - 1) 12. Negoslavci - - - - - - - 13. Nijemci 450 645 12 123 143,1 1,9 1) 14. Nuštar 9 5 34 139 58,9 668,0 411,3 15. Privlaka 11 - 8 4 - - 50,0 16. Stari Jankovci 60 40 594 6.022 67,2 1480,6 1) 17. Stari Mikanovci 2.169 2.298 1.529 690 105,9 66,5 45,1 18. Tordinci 17 4 - - 22,1 - - 19. Tovarnik - - 45 778 - - 962,9 20. Trpinja 54 28 7 67 125,6 24,6 - 21. Vođinci - 16 - - - - 243,9 22. Vrbanja 163 426 249 586 261,3 58,6
1) Index je veći od 999 0 Podatak je manji od 0,5 upotrijebljene mjerne jedinice Ostvareni izvoz po gradovima i općinama
Izvor: Državni zavod za statistiku – Priopćenje 4.2.22/4./2008.
153
u tis.US dolara
RED. BR.
ŽUPANIJA GRADOVI I OPĆINE
GODINE INDEXI
2004. 2005. 2006. 2007. 05/04 06/05 07/06
A. VSŽ 108.955 139.129 214.250 230.056 127,8 154,0 107,4 B. Gradovi 97.212 127.749 200.958 213.328 131,4 157,3 106,2
1. Ilok 4.100 5.079 5.711 7.194 123,9 113,6 124,7 2. Vinkovci 33.715 34.610 42.860 54.328 102,7 123,8 126,8 3. Vukovar 50.671 61.882 105.074 109.303 122,1 169,7 104,0 4. Županja 8.659 22.990 47.187 42.485 265,5 205,2 90,0 5. Otok 67 188 126 18 281,2 67,2 14,3
C. Općine 11.743 14.380 13.292 16.728 122,4 92,4 125,9 1. Andrijaševci 65 1.222 597 657 1.880,0 48,8 110,1 2. Babina Greda 143 - - 46 - - - 3. Bogdanovci 74 298 472 593 401,3 158,2 125,7 4. Borovo 291 255 176 116 87,4 69,2 65,9 5. Bošnjaci 909 521 560 483 57,3 107,5 86,3 6. Cerna 1.310 784 644 986 59,9 82,2 153,0 7. Drenovci 1.754 2.114 2.749 2.668 120,2 117,3 107,6 8. Gradište 18 111 166 324 615,4 150,2 195,0 9. Gunja 668 654 1.294 2.977 97,9 197,8 230,0 10. Ivankovo 563 854 880 787 151,7 103,0 80,4 11. Jarmina - - - - - - - 12. Lovas 38 57 175 51 150,4 308,1 29,0 13. Markušica 3 - - - - - - 14. Negoslavci 13 4 - 345 30,8 - - 15. Nijemci 639 1.494 174 340 234,0 11,6 196,1 16. Nuštar 92 211 145 669 230,7 11,6 459,9 17. Privlaka 55 71 313 127 129,4 442,2 40,6 18. Stari Jankovci 6 689 34 81 - 5,0 235,2 19. Stari Mikanovci 2.534 2.333 1.499 896 92,1 64,3 59,8 20. Tompojevci - - - 2 - - 200,0 21. Tordinci 221 0 68 315 - - 462,2 22. Tovarnik 57 189 14 53 330,8 7,3 387,0 23. Trpinja 1.826 2.025 2.920 2.677 111,3 144,2 91,7 24. Vođinci 337 461 560 992 136,8 121,3 177,2 25. Vrbanja 128 32 60 546 25,4 185,8 905,0
Ostvareni uvoz po gradovima i općinama Izvor: Državni zavod za statistiku – Priopćenje 4.2.2/4./2008.
Što se tiče vanjskotrgovinske razmjene, evidentan je rast izvoza iz godine u godinu tako da Vukovarsko-srijemska županija, u odnosu na Republiku Hrvatsku, bilježi znatno bolju vanjskotrgovinsku bilancu. Naime, pokrivenost uvoza izvozom iznosi od 80-90%, dok je ista na razini RH ispod 50%.
6.3.6.8. Turizam Turizam i ugostiteljstvo su prateće djelatnosti u gospodarskom razvoju Županije, a
turistički potencijali se temelje na prirodnim ljepotama, arheološkim lokalitetima i kulturnim dobrima, te očuvanom ruralnom prostoru (1.3.1. ove Procjene). Dodatne pogodnosti razvoju turizma su prometni smjerovi koji prolaze područjem Županije omogućujući dostupnost gotovo svim lokalitetima.
Bogatstvo turističkih resursa (zaštićena područja, vodene površine, šume,
rekreacijski lokaliteti, vinogradarska područja, stare građevine, kulturne manifestacije, istraživački programi i dr.), uz sve veći razvoj ruralnog i lovnog turizma, čine Županiju destinacijom s značajnim turističkim potencijalima.
154
SMJEŠTAJNI KAPACITETI
stanje 31.08.2006. DOLASCI NOĆENJA
sobe
, ap
artm
ani i
m
jest
a za
ka
mpi
ranj
e ve
zovi
u lu
ci
naut
ič. t
uriz
ma postelje
UK
UPN
O
dom
aćih
tu
rista
stra
nih
tu
rista
UK
UPN
O
dom
aćih
tu
rista
stra
nih
tu
rista
UK
UPN
O
u ko
lekt
ivni
m
obje
ktim
a
485 - 909 909 31.694 22.915 8.779 66.941 53.879 13.062 Izvor: Statistički ljetopis RH za 2007-mu god.
DO
LASC
I
N
OĆ
ENJA
UK
UPN
O
Aus
trija
BiH
Češ
ka
Fran
cusk
a
Italij
a
Mađ
arsk
a
Niz
ozem
s.
Nje
mač
ka
Poljs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Uje
dinj
eno
Kra
ljevs
tva
SAD
Ost
ale
zem
lje
8.779
427 634 106 249 1.653 214 246 1.253 193 26 672 220 137 2.749
13.062
587 1.122 142 290 2.887 335 338 1.876 300 34 900 296 244 3.711
Izvor: Statistički ljetopis RH za 2007-mu god.
VRSTA OBJEKTA NAZIV KAPACITET VLASNIŠTVO br. kreveta br. obroka državni privatni
KA
PAC
ITET
I
H o
t e
l i
Vinkovci
«Cibalia» 48 30 x «Gem» 130 300 x «Spačva» 125 800 x «Slavonija» 124 500 x «Kunjevci» 70 70 x «Lady M» 56 200 x «Admiral» 120 360 x
Vukovar «Dunav» 85 1000 x «Lav» 90 500 x «Vila Bonaca» 14 - x
Županja «Centar» 42 - x Motel «Rastovica» 40 250 x
UKUPNO: 944 3910 2 10 Razvoju turizma doprinosi Održavanje različitih manifestacija koje se u
Vukovarsko-srijemskoj županiji tradicionalno održavaju: * - "Vinkovačke jeseni" - nastale 1966. godine u cilju očuvanja slavonske tradicijske baštine, a
tijekom godina su prerasle u najpoznatiju kulturnu, turističku i gospodarsku manifestaciju istočne Slavonije.
- "Mladost i ljepota Slavonije" - održava se od 1968. godine tijekom veljače u Starim Mikanovcima, a organizira ju KUD "Šokadija"; promiče stare obrte, tamburaške sastave, glazbala, pjesme i folklor zavičaja, uz stručno praćenje etnologa iz slavonskih muzeja; 1994. godine uvrštena je među četiri najvažnije manifestacije Vukovarsko-srijemske županije, uz Vinkovačke jeseni, Šokačko sijelo i Konje bijelce.
- "Šokačko sijelo" - kulturno-zabavna manifestacija utemeljena 1968. godine koja se tradicionalno održava svake godine tijekom veljače, u Županji, tematski je usmjerena na život i običaje ljudi iz toga kraja;
- "Konji bijelci" - manifestacija utemeljena 1981. godine, a održava se svake godine, u mjesecu lipnju u Babinoj Gredi; sastoji se od biranja najljepša konjske zaprege, natjecanja u sklapanje kola, vezanju repa, uprezanju konja, vožnji na paliji i tekličkom jahanju;
* iz Izvješća o stanju okoliša Vukovarsko-srijemske županije (str.48/150)
155
- "Festival glumca" - utemeljen 1994. godine od strane Hrvatskog društva dramskih umjetnika
Vukovarsko-srijemske županije; - "Iločka berba grožđa" - turističko - kulturna i gospodarska priredba; održava se svake godine
sredinom rujna u Iloku, a turiste privlači prirodnim ljepotama kraja, kulturnim nasljeđem, kvalitetom gastronomske ponude (vino, mesni i riblji specijaliteti).
Planirana gradnja kanala Dunav-Sava, uz primarna gospodarska i ekološka, imat
će i značajna turistička obilježja.
6.3.6.9. Lovstvo Lovstvo na području Vukovarsko-srijemske županije ima dugu tradiciju, a lovišta
(državna i zajednička) zauzimaju najveći dio površine Županije.
BROJ I NAZIV LOVIŠTA OVLAŠTENIK PRAVA LOVA POVRŠINA (ha)
XVI/1 Dugo Cerje-Č. Voćin LD «Grad Ilok», Ilok 862 XVI/2 Bok LD «Jelen», Rokovci – Andrijaševci 3961 XVI/3 Dionica LD «Šljuka», Slakovci 1206 XVI/4 Dubrave LD «Jastreb», Stari Jankovci 1148 XVI/6 Grabarje – Luščić LD «Srndać», Retkovci 2590 XVI/7 Jelaš LU «Kuna», Tompojevci 1127
XVI/8 Kunjevci «Hrvatske šume» d.o.o. Zagreb Uprava šuma, Podružnica Vinkovci 1279
XVI/9 Merolino «Agrogrom» d.o.o. Samobor 3243 XVI/10 Nadiševci LD «Šljuka», Prkovci 2114 XVI/11 Spačva – Jug «Hrvatske šume» d.o.o. Zagreb Uprava
šuma, Podružnica Vinkovci 18092
XVI/12 Spačva – Sjever 17791 XVI/13 Stari Rađenovci LU «Rađenovci Nuštar», Nuštar 5565 XVI/14 Trizlovi – Rastovo Franjo Gojević Zrnić 5443
XVI/15 Durgutovica 1 LD «Fazan», Ivankovo 4476
Durgutovica 2 LD «Srndać», Stari i Novi Mikanovci, Vođinci 5311
XVI/16 Vrapčana LD «Sloga», Vinkovci 1552 XVI/17 Topola LD «Fazan», Privlaka 2873 XVI/18 Banov dol Antun Džinić 6500
U K U P N O : 85132 Izvor: Katalog lovstva Vukovarsko-srijemske županije–Državna lovišta (Vukovar, lipanj 2003. g)
BROJ I NAZIV LOVIŠTA OVLAŠTENIK PRAVA LOVA POVRŠINA (ha)
1 2 3 4 1. Brezovica LU «Jastreb», B. Greda 7476 2. Drenova LU «Fazan», Posavski Podgajci 2459 3. Ervenica LD «Fazan», Privlaka 2215 4. Gaj LU «Gaj», Županja 3994 5. Jelje LU «Fazan», Gradište 4002 6. Lovakovica LD «Jelen», Otok 4399 7. Ljeskovac LD «Sloga», Vinkovci 4649 8. Mašanj LU «Ris», Gunja 2864 9. Paovo LU «Sokol», Soljani 2392 10. Poloj LU «Jelen», Rajevo Selo 2434 11. Rastović LU «Sokol», Štitar 2440 12. Rastovo LU «Fazan», Đurići 1293 13. Ripača LD «Jelen», Komletinci 3224 14. Selište LU «Srnjak», Vrbanja 3764 15. Sitnalovo LU «Vepar», Strošinci 1664
156
1 2 3 4
16. Stara Sela LU «Jelen», Cerna 2352 17. Vjerovi LU «Vjerovi», Bošnjaci 6280 18. Marikovo – Ugljara LD «Fazan», Lipovac 3528 19. Dubovica LD «Dubovica»; Podgrađe 2337 20. Gradina LD «Gradina», Donje Novo Selo 1233 21. Dubrava LD «Dubrava», Nijemci 3842 22. Bradarica LD «Jastreb», Đeletovci 2573 23. Glazdol LD «jastreb», Stari Jankovci 1323 24. Žirište – Bililo LU «Kuna», Tompojevci 6050 25. Prima LD «Zec», Ilača 2707 26. Bajin dol LU «Vepar», Tovarnik 3771 27. Badnjara LU «Sokol», Lovas 4252 28. Vukovo – Kordoš LU «Srndać», Ilok 11892 29. Vučedol LD «Zrinski», Vukovar 10474 30. Crepov dol LU «Sokol», Bogdanovci 1687 31. Zverinjak LD «Sokol», Nuštar 2129 32. Šomođ LD «Orao», Tordinci 3234 33. Asađ LD «Šljuka», Antin 1427 34. Cerić LD «Vepar», Cerić 1471 35. Grabik LD «Srndać», Marinci 1003 36. Dombok LD «šljuka», Korođ 1412 37. Jordan LU «Trpinja», Trpinja 11213 38. Borinci LD «Borinci», Jarmina 1621 39. Ravna LD «Lovac», Markušica, 3692 40. Travnjak LD «Jelen», Mirkovci 1350 41. Brestovo LD «Jelen», Petrovci 1586 42. Pasjak LD «Fazan», Negoslavci 2121 43. Gradac LD «Borovo», Borovo 3002 44. Međe LD «Šljuka», Slakovci 1446 45. Panjik LD «Orao», Novi Jankovci 1242 46. Revenica LD «Soko», Srijemske Laze 1625 47. Almaš LD «Fazan», Orolik 1637 48. Miljac LD «Jelen», Gaboš 1479 49. Svetinje LD «Fazan», Svinjarevci 1276 50. Vidraš LD «Jelen», Ostrovo 1446 51. Šiškovka LU «Zec», Šiškovci 1177 U K U P N O : 160159
Izvor: Katalog lovstva Vukovarsko-srijemske županije–Zajednička lovišta (Vukovar, lipanj 2003. g)
Lovišta ne obuhvaćaju površine naselja niti površinu do 300 metara udaljenosti od
izgrađenog dijela naselja. Ovlaštenik prava lova dužan je poduzimati mjere za sprječavanje šteta od divljači, graditi i održavati lovogospodarske objekte, održavati prosjeke i šumske čistine, te održavati brojno stanje divljači u granicama kapaciteta lovišta dozvoljenog propisanom lovogospodarskom osnovom. Lovištima u Vukovarsko-srijemskoj županiji gospodare Hrvatske šume (u zakupu imaju 35 % državnih lovišta i uzgajališta na području Županije), lovačke udruge i društva te druge pravne i privatne osobe. U Županiji je registrirano 50 lovačkih udruga i društava, objedinjenih u Lovački savez Vukovarsko-srijemske županije.
6.3.7. Razmještaj i posebnosti industrijskih zona i objekata
Industrijske zone i pripadajući infrastrukturni objekti su poglavito vezani za gradske
sredine Županije, a cjelokupni gospodarski razvoj usko je vezan za valorizaciju prostora. Upravo fizionomija prostora, gdje je prostor lokacijski faktor za obavljanje djelatnosti, i njegove karakteristike, te povoljan geoprometni položaj su opredijelili gospodarski razvoj Županije.
157
Izrazita koncentracija izgrađenih gospodarskih i industrijskih kapaciteta, koja datira
iz prethodnog sustava ( u 100%-om državnom vlasništvu), je u Vukovaru i Vinkovcima, a u manjoj mjeri u Županji, Iloku i Otoku. Međutim, neučinkovito proveden postupak pretvorbe i privatizacije, u kojem je izostao model dokapitalizacije, odigrao je presudnu ulogu pri rekonstrukciji privatiziranih poduzeća i nesnalaženju u novim uvjetima tržišnoga gospodarstva.
Na osnovi raspoloživih prirodnih resursa u Županiji su se razvili proizvodno-prerađivački kapaciteti u prehrambenoj, drvno-prerađivačkoj, opekarskoj, metalo-prerađivačkoj, tekstilnoj, te industriji gume, kože i obuće. Kako bi gospodarstvo Županije steklo komparativnu prednost, na narečenoj osnovi, potrebna su dodatna ulaganja u implementaciju suvremene tehnologije, jer je stručni kadar neosporan.
Isto tako, u poljoprivredi treba poseban naglasak dati na poticanju i razvitku proizvodnje prirodno uzgojene (eko i bio) hrane, za koju postoje odlični uvjeti, a očituju se u obilju obradivih površina, nezagađenoj zemlji, vodi i zraku.
u 000 kn
NAZIV DJELATNOSTI
UKUPNI PRIHODI UKUPNI RASHODI
2006. 2007. INDEX 07/06 2006. 2007. INDEX
07/06 Poljoprivreda, lov, šumarstvo
1.056.590 1.301.453 123,2 1.097.556 1.276.232 116,3
Ribarstvo 0 4 - 0 5 - Prerađivačka industrija 1.871.332 2.215.260 118,4 1.774.850 2.205.139 124,2 Opskrba el. energije, plin i voda
249.923 257.647 103,1 247.868 256.036 103,3
Građevinarstvo 801.100 1.005.748 125,5 750.506 969.555 129,2 Trgovina na veliko i malo 3.789.793 4.140.420 109,3 3.516.724 3.860.378 109,8 Hoteli i restorani 61.742 52.870 85,6 64.925 56.693 87,3 Prijevoz, skladištenje i veze
209.947 228.405 108,8 200.288 215.592 107,6
Financijsko posredovanje 43.178 40.754 94,4 36.394 33.494 92,0 Poslovanje nekretninama 292.955 214.255 73,1 269.751 174.070 64,5 Obrazovanje 11.317 13.493 119,2 11.047 13.237 119,8 Zdravstvena zaštita i soc. skrb
48.047 47.918 99,7 46.430 46.990 101,2
Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti
83.378 109.360 131,2 81.396 108.154 132,0
UKUPNO 8.519.302 9.627.586 113,0 8.097.736 9.215.576 113,8 Ukupni prihodi i ukupni rashodi županije po djelatnostima
Izvor: Financijska agencija Zagreb
Malo i srednje poduzetništvo je također jedan od značajnijih čimbenika razvoja regionalnog gospodarstva koje intenzivno potiče lokalna uprava i samouprava. S tim u vezi, županija je donijela Program poticaja razvoja malog i srednjeg poduzetništva, prije svega kako bi se stvorile financijske, prostorne, institucionalne i druge pretpostavke za razvoj poduzetništva. Glede financijskih pretpostavki, Županija je putem kreditnih linija omogućila poduzetnicima, u broju višem od 650, koji su realizirali poduzetničke kredite pod povoljnijim uvjetima i to u iznosu višem od 400 milijuna kuna. Pri tome je jedan dio poduzetnika otpočeo gospodarsku aktivnost, a jedan dio nastavio sa modernizacijom pri čemu je zaposleno više od 2500 radnika. Kako bi se stvorili primjereni prostorni uvjeti za poduzetničku aktivnost, Županija je donijela Plan izgradnje poduzetničkih zona za razdoblje 2008.-2012. godine kojim se predviđa izgraditi 21 poduzetnička zona. U funkciji osam poduzetničkih zona u kojima (travanj 2009. god.) 30 poduzetnika zapošljava 300 radnika, a očekuje se do kraja 2009 godine, s obzirom na radove koji se izvode u zonama, zapošljavanje još 300 radnika. Kao dodatnu institucionalnu podršku za razvoj malog i srednjeg poduzetništva, Županija je osnovala županijsku Razvojnu agenciju «Hrast», a isto tako djeluje i agencija Tintel za grad Ilok i 4 susjedne općine, te Vura za grad Vukovar a očekuje se i osnivanje još ponekih agencija.
158
NA
ZIV
POD
UZE
TNIČ
KE
ZON
E (P
Z)
LOKACIJA
POVR
ŠIN
A Z
ON
E
(u m
²)
BR
OJ
PAR
CEL
A
POVR
ŠIN
A
PAR
CEL
A (u
m²)
VLASNIŠTVO ZEMLJE (u Zoni)
PRO
STO
RN
I PLA
N
NAMJENA INFRASTRUKTURA
TREN
UTN
E A
KTI
VNO
STI
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
PZ P
RIL
JEVO
G
RA
D
VUK
OVA
R Šire područje grada Vukovara, na
raskrižju cesta za Osijek i Vinkovce. Sjeverna strana zone uz državnu cestu D2 (Osijek-Vukovar-Ilok), a južna korito rijeke Vuke (ujedno buduća trasa kanala Dunav-Sava)
40.9
31
16
1.50
0 m
² - 3
.500
grad Vukovar
Zona
je u
vršt
ena
u pr
osto
rni p
lan
-proizvodna -skladišno-distribucijska -proizvodno-uslužna -uslužno-trgovačka
-cesta -vodovod -kanalizacija -odvodnja -električna energija -napajanje plinom -telefonska mreža Iz
rada
gla
vnog
pr
ojek
ta i
isho
dova
nje
građ
evin
ske
dozv
ole
PZ
SKO
RO
TIN
CI
GR
AD
OTO
K
Nalazi se uz županijsku cestu Otok-Nijemci, između grada Otoka i naselja Komletinci 13
1.00
8
41 3.195 grad Otok -proizvodno-prerađivački prostor
-skladišni prostor
-vodocrpilište -trafostanica -kolektor (sustav odvodnje
ishodovanje građevinske
dozvole
PZ A
MB
AR
INE
OPĆ
INA
GR
AD
IŠTE
Istočna strana općine Gradište uz državnu cestu D55, 5 km udaljena od autoceste Zagreb-Lipovac (uz brzu cestu Županja-Vinkovci) 54
,08
ha
6 9 ha općina Gradište -proizvodni pogoni
-500 m tvrde ceste -vodovodna mreža -trafostanica 630 kVa
-izgradnja ceste -ishodovanje građevinske dozvole -izrada projektne dokumentacije za komunalnu infrastrukturu
159
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
PZ M
ALA
PO
SLO
VNA
ZO
NA
O
PĆIN
A
DR
ENO
VCI
Nalazi se na nekoliko lokacija
603.
408
16
1.50
0-3.
000
-općina Drenovci 95.920 -privatno vlasništvo 195.814 -RH 311.674
Zona
je u
vršt
ena
u pr
osto
rni p
lan
-skladišno-trgovački prostor -servisi
-cesta -voda -plin -struja
-završni radovi na infrastrukturi
POD
UZE
TNIČ
KO
IN
DU
STR
IJSK
A
ZON
A J
OŠI
NE
G
RA
D V
INK
OVC
I
Jugoistočni dio grada Vinkovaca zapadno od pruge Brčko MC1,7 za Županju, tj. Vukovar i buduće trase višenamjenskog kanala Dunav-Sava
7 ha 35
1.16
9-4.
876
grad Vinkovci -proizvodno-prerađivački sadržaji
-do konca 2007. godine nije ulagano u izgradnju infrastrukture
-izrada projektne dokumentacije -početak izgradnje ceste
PZ ZARAĐE OPĆINA CERNA
Nalazi se na cesti Cerna-Babina Greda 30 ha 22 -
općina Cerna 19 ha RH 11
ha
-proizvodno-skladišni prostor
-plin -voda
-radovi na infrastrukturi
PZ IV
AN
KO
VO
OPĆ
INA
IV
AN
KO
VO
Nalazi se na županijskoj cesti , D46 Vinkovci-Đakovo
20,92 ha 40 4.000 općina
Ivankovo
U iz
radi
-proizvodno-uslužni sadržaji
-infrastrukturni objekti dovedeni do lokacije, ali na samoj lokaciji nisu izvođeni infrastrukturni radovi
-izrada Prostornog plana i idejnog rješenja, parcelizacija
PZ SAONICA OPĆINA
B. GREDA
Nalazi se uz autocestu Zagreb-Lipovac
17 ha 48a
47m² -
Nije
izvr
šena
pa
rcel
izac
ija
Općina Babina Greda
Zona
je u
vršt
ena
u pr
osto
rni
plan
-proizvodno-skladišni prostor -pristupna cesta
-izrada Projektne dokumentacije
PZ LOVAS OPĆINA LOVAS
Nalazi se na cesti Sotin-Tovarnik 7 ha -
Parc
eliz
acija
u
tijek
u Poljoprivredna zadruga Lovas
-poljoprivredno-prerađivački kapaciteti
-struja -plin -voda -telefon
-izrada Prostornog plana i Projektne dokumentacije
160
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
PRGZ TOMPOJEVCI
OPĆINA TOMPOJEVCI
Nalazi se 1 km od županijske ceste Vinkovci-Tovarnik i na traci buduće državne ceste Ilok-Lipovac
54 ha 25 17 ha 0,11a 22m²
Republika Hrvatska
Zona
je u
vršt
ena
u pr
osto
rni p
lan -poljoprivredno-
ratarsko-stožarska proizvodnja
-
-izrada Projektne dokumentacije i Idejnog rješenja
PZ BANOVINA
Nalazi se uz županijsku cestu Tovarnik-Vukovar
24,29 ha - 24 ha
U iz
radi
-proizvodno-skladišni prostor
-do zone dovedena struja i voda
-izrada Prostornog plana
PZ BOŠNJACI
OPĆINA BOŠNJACI
Nalazi se jugoistočno od naselja Bošnjaci, a s južne strane državne ceste D-55
46,54 ha -
Nije
izvr
šena
par
celiz
acija
Zona
je
uvrš
tena
u
pros
torn
i pla
n
--proizvodno-prerađivački kapaciteti
-do zone dovedena kompletna infrastruktura
-izrada Projektne dokumentacije
PZ STARI MIKANOVCI
OPĆINA STARI
JANKOVCI
Nalazi se uz cestu Mikanovci-Vrpolje i uz prugu Lipovac-Zagreb 8 ha -
U iz
radi
-proizvodno-uslužni kapaciteti
-izrada Prostornog plana i Projektne dokumentacije
PZ S
TAR
I JA
NK
OVC
I O
PĆIN
A
STA
RI J
AN
KO
VCI
Nalazi se na više lokacija (5)
23,1
ha; 8
,6ha
; 5,7
ha;
36,4
ha; 7
,6 h
a
- Općina Stari Jankovci
Zona
je
uv
ršte
na
u pr
osto
rni p
lan
-proizvodni kapaciteti -uslužne djelatnosti -obrt
-priprema izrade Projektne dokumentacije
Projekti razvitka (izgradnja gospodarske infrastrukture)
Izvor: www.leda-vk.com (internetska stranica na dan 25.02.2008. godine)
161
VRIJEDNOST OSTVARENIH INVESTICIJA
Poljo
priv
reda
, lov
i šu
mar
stvo
Rib
arst
vo
Rud
arst
vo i
vađe
nje
Prer
ađiv
ačka
in
dust
rija
Ops
krba
ele
ktrič
nom
en
ergi
jom
, plin
om i
vodo
m
Gra
đevi
nars
tvo
Trgo
vina
na
vel.
i m
alo,
pop
rava
k m
/v,
pred
met
a za
kuć
anst
.
Hot
eli i
rest
oran
i
Prije
voz,
skl
adiš
tenj
e i v
eze
Tr
ansp
ort
Fina
ncijs
ko
posl
ovan
je
Posl
ovan
je n
ekre
tn.,
izna
jmlji
vanj
e i
posl
ovne
usl
uge
Javn
a up
rava
i ob
rana
, obv
ezno
so
cija
lno
osig
uran
je
Obr
azov
anje
Zdra
vstv
ena
zašt
ita i
soci
jaln
a sk
rb
Ost
ale
druš
tven
e,
soci
jaln
e i o
sobn
e us
lužn
e dj
elat
nost
i
Dje
latn
osti
kuća
nstv
a
Izva
nter
itorij
alne
or
gani
zaci
je i
tijel
a
1.607.965 106.849 - 6.793 89.578 111.554 581.814 103.583 183 153.048 18.674 267.983 36.131 49.727 23.351 58.697 - -
Ostvarene investicije (u tisućama kuna) u novu dugotrajnu imovinu prema lokaciji objekta i namjeni po djelatnostima Izvor: Statistički ljetopis Republike Hrvatske za 2007. godine
UKUPNO Građevinski radovi
O p r e m a Ostalo S v e g a domaća uvozna
524.382
269.713 195.361 106.432 88.929 59.308
Ostvarene investicije ( u tisućama kuna) u dugotrajnu imovinu prema tehničkoj strukturi i sjedištu investitora u 2005. Izvor: Statistički ljetopis Republike Hrvatske za 2007. godine
KARAKTER GRADNJE VRIJEDNOST OSTVARENIH INVESTICIJA
TEHNIČKA STRUKTURA
novi kapaciteti
proširenje, rekonstruk. modernizac.
održavanje razine
postojećih kapaciteta
građevin. radovi
OPREMA S MONTAŽOM ostalo
domaća uvozna
1.099.256
414.262 94.447 1.607.965 1.246.405 170.444 109.578 81.538
Ostvarene investicije u novu dugotrajnu imovinu prema karakteru gradnje, tehničkoj strukturi i lokaciji objekata u 2005. Izvor: Statistički ljetopis Republike Hrvatske za 2007. godine
162
6.3.8. Prosječne zalihe robe i hrane Područje zahvaćeno katastrofom, uslijed djelovanja elementarne nepogode ili
druge nesreće, pored ostalog, pratio bi osjetno snižen životni standard i poremećaj ustaljenog načina života. Osim pomanjkanja prehrambenih artikala, nedostajala bi i sredstva za osobnu i komunalnu higijenu, te niz drugih roba od važnosti za život stanovništva i funkcioniranje zajednice u cjelini. Da bi se izbjegli strah, panika i opća nesigurnost kod stanovništva, koji mogu rezultirati i migracijom, potrebna je organizirana pomoć društva. Za takvu pomoć osnovni preduvjet je postojanje dovoljnih zaliha robe, hrane i drugih artikala kod pravnih subjekata kojima je promet istima osnovna djelatnost.
V R S T A R O B E N A Č I N O S I G U R A NJ A
u r o b i u n o v c u
I ŽITARICE I PRERAĐEVINE pšenica, kukuruz riža, tjestenina
II MESO I MESNE KONZERVE
goveđe meso, svinjsko meso, mesne konzerve, riblje konzerve
III MLIJEKO I MLIJ. PRERAĐEVINE mlijeko u prahu (50%) mlijeko u prahu (50%), sir topljeni,
sir polutvrdi, mlijeko trajno IV MASNOĆE biljna mast, mast životinj. porijekla V ZASLAĐIVAČI šećer med VI SOL I ZAČINI vegeta papar, mljevena paprika VII KONZ. POVRĆE x VIII KAVA x
IX JUHE KONCENTR x
X JAJA x XI OSTALO cjelodnevni suhi obrok dječja hrana voćna i mliječna
XII NAFTNI DERIV. eurodizel, diz.gorivo DS-brod, BMB 95, BMB 98, GM-1, mazut
XIII ANTIFRIZ x
XIV GRAĐ.MATERIJ. bet. željezo rebrasto i glatko, cement
XV BIJELI LIM x
XVI PROIZVODI OD PLASTIČ.MASA plastične folije, plastične folije za
vodovod, kanalizaciju i plinovod XVII PAPIR I KARTON roto-papir, kartonska ljepenka XVIII DUHAN. PROIZV. cigarete XIX AKUMULATORI akumulatori, elektrolit
XX VOZILA, PUMPE I AGREGATI
antiakcident, reanimobil, plovila, višenamjenske cisterne, agregati, potporne i pumpe za vodu, metlenice, naprtnjače
XXI
OPREMA I ROBA ZA OPSKRBU, SMJEŠTAJ I ZDRAV. ZBRINJ.
mob.bolnica, kontejneri, auto kamp prikolice, šatori, vreće za spavanje i mrtvace, poljski ležajevi, (jastuci, jastučnice, deke, plahte–50%), spremnici za vodu, sanitarna oprema, oprema za zbrinj. otpada, pokretne kuhinje, (komplet za jelo i piće-50%), plinska svjetiljka s bocom, akulampa, svijeće, šibice
jastuci, jastučnice, deke, plahte, komplet za jelo i piće (50%) deterdženti za rublje i suđe, paste i četkice za zube, sapun, papirnata konfekcije, toalet papir, papirnati ručnici, higijenski ulošci, pelene-dječje, pelene za inkontinenciju
XXII SRED. ZA ASAN. sredstva za DDD (50%) sredstva za DDD (50%) Strateške robne zalihe RH
Izvor: «Narodne novine» br.87/02
163
Zakonom o strateškim robnim zalihama («Narodne novine» br. 87/02.) utvrđeni su uvjeti za stvaranje, financiranje, uporabu i korištenje te obnavljanje strateških robnih zaliha, osiguravanje prostora za njihov smještaj i čuvanje, prava i dužnosti državnih i drugih tijela u upravljanju istim.
Strateške robne zalihe stvaraju se za osiguranje osnovne opskrbe cjelokupnog stanovništva u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske, te u slučaju velikih prirodnih nepogoda i tehničko-tehnoloških katastrofa .
Robne zalihe čine osnovni poljoprivredni, prehrambeni i neprehrambeni proizvodi koji su nužno potrebni za život ljudi, naftni derivati te materijali i sirovine potrebni za proizvodnju kao i drugi proizvodi potrebni za funkcioniranje zajednice.
Stvaranje, obnavljanje, uporaba i korištenje robnih zaliha, te osiguravanje skladišnog prostora za smještaj i čuvanje robnih zaliha provodi se na temelju Bilance strateških robnih zaliha kojom se određuje vrsta, naziv i količina robe i osnovni teritorijalni razmještaj istih.
6.3.9. Skloništa i drugi objekti za sklanjanje
Sklanjanje stanovništva i materijalnih dobara, u slučaju djelovanja prirodnih,
tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća, te ratnih razaranja, vršit će se u skloništa i druge pogodne objekte u neposrednoj blizini ugroženog područja i to:
- po mjestu stanovanja kada će se cjelokupno stanovništvo sklanjati u najbliža i najpogodnija
skloništa (skloništa osnovne zaštite, kućna skloništa, podrume); - po mjestu rada kada će se sklanjati djelatnici u tvornička skloništa osnovne zaštite i podrume, a
u nedostatku istih, u najbliža javna skloništa; - na javnom mjestu kada će se svo stanovništvo, koje se na znak uzbune tj. opasnosti, nađe van
mjesta rada ili boravka, sklanjati u najbliža javna skloništa i druga improvizirana skloništa na terenu (podzemni i pješački prolazi).
6.3.9.1. Skloništa osnovne zaštite Skloništa osnovne zaštite su stalni objekti, otporni na pritisak udarnog vala od 1 do
3 kp/cm². Rade se usporedo sa izgradnjom i rekonstrukcijom stambenih, poslovnih i komunalnih objekata kapaciteta do 200 ljudi i za boravak do 7 dana, a imaju:
- sustav za provjetravanje, - elektro instalacije za rasvjetu - antenski priključak za radio-prijamnik, - instalacije vodovoda i kanalizacije (po mogućnosti), - sredstva veze (po mogućnosti), - opremu za boravak, prvu pomoć i spašavanje. Na području Vukovarsko-srijemske županije izgrađeno je 20-ak skloništa osnovne
zaštite u gradovima Iloku, Vinkovcima, Vukovaru i Županji, dok istih nema na području grada Otoka. Međutim, nakon Domovinskog rata, vrlo mali broj je u funkciji, dok je većina devastirana (poglavito u gradu Vukovaru).
164
Red broj
OPSEG ZAŠTITE
SKLONIŠTA
KAPAC. (osoba) LOKACIJA SKLONIŠTA VLASNIK
SKLONIŠTA
MIRNODOPSKA NAMJENA I
KORISNIK SKLONIŠTA STANJE SKLONIŠTA NAPOMENA
1.
Osnovne zaštite
150 «VINKOVČANKA» Vinkovci, Duga 26. «Kerum», Split «Euroshop» Vinkovci
dobro
dio prostora se koristi
dvonamjenski 2. 100 Hotel «SON-UGO-COR» Vinkovci, Duga 5.
«Son-ugo-cor» Zagreb
Hotel «Son-ugo-cor» Vinkovci
3. 100 JP «POLET» Vinkovci, Kr. Tomislava 1.
Autobusno poduzeće «Polet» Vinkovci JP «Polet» Vinkovci prostor se koristi
kao arhiva
4. 50 DP «ELEKTRA» Vinkovci, Kr. Zvonimira 96.
HEP Zagreb DP «Elektra» Vinkovci prostor se koristi
dvonamjenski
5. 150 «POLJOSTROJ» Vinkovci, H.V.Hrvatinića 7.
AK «Lozić» i «Sokol» Vinkovci Skladište CZ nezadovoljavajuće prostor je
ispražnjen
6. 200 Zgrada «PIK-a» Vinkovci, J. Dalmatinca «HŠ» d. o. o. Zagreb nema korisnika devastirano nije u namjeni
7. Pojačane zaštite 100 Banka «CIBALAE» Vinkovci, Trg F.Tuđmana 2
«HPB»-nekretnine, Zagreb više korisnika dobro skladište CZ
8. Dopunske zaštite «DIROV BRIJEG»
Vinkovci, J. Kozarca bb. grad Vinkovci nema korisnika loše nije u namjeni
Skloništa na području grada Vinkovaca
165
Red broj
OPSEG ZAŠTITE
SKLONIŠTA
KAPAC. (osoba) LOKACIJA SKLONIŠTA VLASNIK
SKLONIŠTA
MIRNODOPSKA NAMJENA I
KORISNIK SKLONIŠTA
STANJE SKLONIŠTA NAPOMENA
1.
Dopunske zaštite
50 Hotel «JELEN» Županja, J.J.Štrosmajera 2. «Jelen» d.d. Županja Hotel «Jelen»
dobro
prostor se koristi kao skladište
2. 100 GRADSKO POGLAVARSTVO Županja, J.J.Štrosmajera 1.
Gradsko poglavarstvo Grad Županja nije u namjeni
3. 150 Kino «MLADOST» Županja, J.J.Štrosmajera 39. «Stanobiro» d.o.o. Društvo
«Naša djeca» nije u namjeni
4. 100 «JASEN» Županja, J. Jelačića 56. Odvjetnik Gloković Skladište poduzeća
«Planika» prostor se koristi kao
skladište
5.
Osnovne zaštite
100 OPĆINSKI SUD Županja, Veliki kraj 48. Grad Županja Općinski sud prostor se koristi kao
arhiv suda
6. 100 MORH Županja Županja, Dr. F. Račkog
MORH-Uprava za obranu Vukovar-Ured zaobranu
Županja
Ured za obranu Županja prostor se koristi kao skladište
Skloništa na području grada Županje
Red broj
OPSEG ZAŠTITE
SKLONIŠTA KAPAC. (osoba) LOKACIJA SKLONIŠTA VLASNIK
SKLONIŠTA
MIRNODOPSKA NAMJENA I
KORISNIK SKLONIŠTA STANJE
SKLONIŠTA NAPOMENA
1. Dopunske
zaštite
50 «RAZVITAK» Ilok, M. Štefanika 28. «Razvitak» d.d. Ilok «Razvitak» d.d. Ilok
dobro
nije u namjeni
2. 100 VATROGASNA POSTROJBA Ilok, I. G. Kovačića 2.
Dobrovoljno vatrogasno društvo
Ilok JVP «Ilok» prostor se koristi
dvonamjenski
Skloništa na području grada Iloka
166
Red broj
OPSEG ZAŠTITE
SKLONIŠTA
KAPAC. (osoba) LOKACIJA SKLONIŠTA VLASNIK
SKLONIŠTA
MIRNODOPSKA NAMJENA I
KORISNIK SKLONIŠTA
STANJE SKLONIŠTA NAPOMENA
1.
Osnovne zaštite
450 Bolnica VUKOVAR Vukovar, Županijska 35.
Medicinski centar Vukovar
Medicinski centar Vukovar dobro prostor se koristi
dvonamjenski
2. 500 «OLAJNICA» Vukovar, Olajnica bb. Grad Vukovar nema korisnika
loše
prostor pod vodom (cca 15 cm)
3. 180 «VUTEKS» Vukovar, Vijeća Europe 36.
«Sokol» d.o.o. Vinkovci nema korisnika zapušteno i
neodržavano
4. 50 MORH Vukovar, Vukovar, Županijska 7.
MORH-Uprava za obranu Vukovar
Uprava za obranu Vukovar nije u namjeni
5. 250 Zgrada BZ-2/3 Vukovar, Hrvat. zrakoplovstva 9.
«Borovo» d.d. Stanari zgrade
prostor pod vodom (cca 5 cm)
6. 250 Zgrada BZ-2/6 Vukovar, Hrvat. zrakoplovstva 17.
prostor pod vodom (cca 20-30 cm)
7. 125 Zgrada A1-ulaz A Vukovar, Hrvat. zrakoplovstva 25. dobro
suho i uredno, a prostor se koristi kao
fitness-club
8. 125 Zgrada A1-ulaz H Vukovar, Hrvat. zrakoplovstva 39.
loše
zapušteno, prljavo i neodržavano
9. 200 Zgrada A8-ulaz A
Vukovar, Borovo nas. Vijenac kneza Branimira 12.
zapušteno i neodržavano
10. 150 Zgrada A9-ulaz B Vukovar, A. Starčevića 50.
prostor pod vodom (cca 10 cm)
11. 150 Zgrada A9-ulaz C Vukovar, A. Starčevića 52. izuzetno loše
prostor pod vodom (cca 80-100 cm)
12. 150 Zgrada A11-ulaz sjever A Vukovar, A. Starčevića 44.
zapušteno, prljavo i neodržavano
Skloništa na području grada Vukovara
167
6.3.9.2. Skloništa pojačane zaštite Za razliku od skloništa osnovne namjene, ova skloništa su otporna na pogodak
avio-bombe težine preko 300 kg., također su stalni objekti i omogućuju boravak ljudi do 14 dana i imaju sljedeće uređaje i opremu:
- filtroventilacijski komplet, - vlastiti izvor električne energije - vlastiti izvor vode (ako za to postoje uvjeti), - elektro instalacije za rasvjetu i pogon, - instalacije vodovoda i kanalizacije, - sredstva veze, - opremu za boravak, prvu pomoć i samospašavanje. 6.3.9.3. Skloništa dopunske zaštite Ova vrsta skloništa (poglavito podrumski prostori, prostori u javnim objektima,
školama, domovima, sportskim dvoranama i dr.) su objekti kojima se brzo i jednostavno rješavaju potrebe u sklonišnom prostoru, a otporna su na pritisak udarnog vala od 0,5 kp/cm². Svrstavaju se u zaštitne objekte koji, u slučaju ukazane potrebe, dopunjuju pomanjkanje skloništa osnovne zaštite i skloništa pojačane zaštite, a obično su kapaciteta od 25 ljudi pa čak do nekoliko stotina u ovisnosti od površine.
Za stanovništvo, koje iz bilo kojih razloga (udaljenosti, ograničenosti kapaciteta, nesnalaženja) ne bude u mogućnosti nalaženja zaklona u skloništima osnovne namjene, ostaju podrumska skloništa i drugi pogodni objekti u većim stambenim i javnim zgradama širom Županije.
Među najznačajnije i najpodesnije objekte za sklanjanje ugroženog stanovništva
spadaju poglavito osnovne i srednje škole, te ustanove za predškolski odgoj (dječji vrtići), kako zbog veličine i podesnosti prostora (grijanje, sanitarni čvorovi), tako i zbog toga što mnoge među istima imaju i vlastite kuhinje za pripremu hrane i toplih napitaka.
Na području Vukovarsko-srijemske županije ima 15 srednjih škola (Iloku jedna, Vinkovcima sedam, Vukovaru četiri i u Županji tri), dok u svakom naseljenom mjestu Županije postoji osnovna ili područna škola (tablica koja slijedi).
U slučajevima prijeke potrebe, prouzročene nedostatkom prostora za sklanjanje i
zbrinjavanje stradalog stanovništva u javnim i već spomenutim objektima (škole, vrtići), i vjerski objekti (točka 6.3.1. – sakralne građevine) mogu poslužiti narečenoj svrsi.
168
GRAD OPĆINA
POVRŠ. (cca u m² ukupno)
VRSTA OBJEKTA
Ilok 4.500 4 osnovne škole, 1 srednja škola i 1 vrtić Otok 1.840 2 dvorane osnovne škole, 2 vatrogasna doma, podrum crkve Vinkovci 20.375 8 osnovnih škola
Vukovar 15.480 4 srednje škole, 7 osnovnih škola, sportska dvorana, vatrogasni dom, 3 MO
Županja 350 hotel «Jelen», kino «Mladost», «Jasen» d.d., Gradsko poglavarstvo
Andrijaševci 4.265 Osnovna škola, sportska dvorana, vatrogasni dom, zdravstvena ambulanta, poljoprivredna zadruga, općina
Babina Greda 1.595 Osnovna škola, 4 čitaonice, Hrvatski dom, vatrogasni dom,
sala, podrumi Bogdanovci 1.250 3 osnovne škole, 2 vatrogasna doma, društveni dom
Borovo 4.960 Osnovna škola, sportska dvorana, dječji vrtić, kulturni centar, zgrada općine
Bošnjaci 75 Muzej šumarstva Cerna 2.125 Osnovna škola, vatrogasni dom Drenovci 2.750 Osnovna škola, 4 doma kulture
Gradište 4.390 OŠ, sportska dvorana, NK, 2 zgrade općine, sala za vjenčanje
Gunja 2.200 Osnovna škola sa sportskom dvoranom, župna crkva
Ivankovo 19.200
3 osnovne škole, sportska dvorana, 2 hrvatska doma, lovački dom, vatrogasni dom, 3 ekonomije, 2 sale za svatove, PZ, dječji vrtić, farma, skladište, stovarište, kino dvorana, zgrada općine, salon namještaja
Jarmina nema javnih objekata s prostorima koji bi mogli biti pogodni za smještaj ljudi
Lovas 3.700 2 osnovne škole, sportska dvorana, dječji vrtić, 2 doma kulture, NK, vjećnica
Markušica 1.150 2 osnovne škole, 4 doma kulture Negoslavci 885 Osnovna škola Nijemci 4.430 2 OŠ, 2 sport. dvorane, 5 društvenih domova, vatrogas. dom Nuštar 1.040 Osnovna škola, zavod za bolesne osobe, 2 doma, kino sala Privlaka 680 Dom kulture, vatrogasni dom, dom umirovljenika, KUD Stari Jankovci 4.350 3 osnovne škole, spomen dom, lovački dom, dom kulture,
mjesni dom, zgrada općine Stari Mikanovci 1.980 2 osnovne škole, dom kulture, lovački dom, DVD, šahovski
klub, dom mjesnog odbora Štitar 1.500 Dom kulture, DVD, Osnovna škola
Tompojevci 3.160 Osnovna škola, 3 područne škole, 3 doma kulture, vatrogasni dom, 2 društ.vene prostorije
Tordinci nema javnih objekata s prostorima koji bi mogli biti pogodni za smještaj ljudi
Tovanik 4.980 2 osnovne škole, 2 vatrogasna doma, Hrvatski dom, dječji vrtić, PZ, zgrada općine, AGRO Tovarnik, vjeronaučna dvorana
Trpinja 1.210 2 OŠ, 5 domova kulture, 2 vatrogasna doma, lovački dom Vođinci 3.185 Osnovna škola, sportska dvorana, DVD-sala
Vrbanja 4.290 3 osnovne škole, sportska dvorana, 3 doma kulture, 2 vatrogasna doma, šumarija
UKUPNO 120.395 Popis prostora za sklanjanje
Izvor: Podaci dobijeni od gradova i općina
169
R.BR. NAZIV USTANOVE ADRESA PREDŠKOLSKI UZRAST
BROJ GRUPA
1 2 3 4 5
1
Centar za predškolski odgoj VINKOVCI ( 7 objekata ) Osnivač: grad Vinkovci
PO VLADIMIR NAZOR, BLOK V. NAZORA 7
174 7
PO BUDUĆNOST, M.J. ZAGORKE 44 PO STRIBOR, J.J. ŠTROSAMYERA 7 PO JASLICE-STRIBOR, J.J. ŠTROSMAYERA 7 PO PČELICA, 12. REDARSTVENIKA 18A PO LENIJE, GENSCHEROVA 10 PO NAŠA RADOST, PAVLEKA MIŠKINE 69
CENTAR J.J. ŠTROSMAYERA 7
2 DV VUKOVAR I Osnivač: grad Vukovar
PO MITNICA, H. GMEINERA BB
PO LEPTIRIĆ, K. ZVONIMIRA BB ( B. NASELJE ) PO SOTIN
CENTAR E. KVATERNIKA 27
3 DV VUKOVAR II Osnivač: grad Vukovar
PO RADOST, K. A. STEPINCA 46 25 1 PO BOROVO, ZVONIMIROVA
CENTAR K.A. STEPINCA 46
4 DV MASLAČAK Osnivač: grad Županja
DV MASLAČAK, ŽUPANJA
120 7 DV MASLAČAK, N. SLADORANA OŠ I.G. KOVAČIĆ, ŠTITAR PO NASELJE SLADORANA, ŠEĆERANA BB F. RAČKOG 18 B
5 DV RADOSNO DJETINJSTVO Osnivač: općina Ivankovo VATROGASNA 2 106 4
6 DV PUPOLJAK Osnivač: grad Otok TRG K. TOMISLAVA 3 45 2
7 DV VEDRI DANI Osnivač: općina ST. Mikanovci ŠKOLSKA 15 42 2
8 DV VRTULJAK Osnivač: općina Nuštar ULICA BREZA 2 42 2
9 DV CRVENKAPICA Osnivač: grad Ilok TRG sv. I. KAPISTRANA 2 78 3
10 DV ZLATOKOSA Osnivač: općina Borovo NIKOLE TESLE BB 94 3
11 DV CVJETNJAK, Vinkovci, vjerski vrtić PAVLEKA MIŠKINE 33 26 1
12 DV LILIPUT, Bobota Osnivač: općina Trpinja
BOBOTA, MITROVIĆEVA BB
76 3 PO LANE, TRPINJA, VELIKA 1 PO BUBAMARA, BRŠADIN, M. MIRKOVIĆA 7 PO BAMBI, PAČETIN, BR. NUDIĆA 1
13 DV EDEN, Vinkovci, Osnivač: Rimokatolička župa
ERVENIČKA 1 70 3 PO EDEN
PO SRCE MARIJINO
14 DV KOLIJEVKA , Vinkovci Osnivač:Vinka Đakula I. KRŠNJAVOGA 15 60 3
15 DV TRNORUŽICA , Vinkovci, Osnivač: Dragana Turić ULICA LIPA 12 50 3
16 Program predškole pri OŠ Negoslavci PETROVAČKA 2 16 1
17
Program predškole pri OŠ I. Filipovića Račinovci ANTE STARČEVIĆA 1 12 1
Program predškole pri OŠ I. Meštrovića Drenovci ISTREV 2 24 1
Program predškole pri OŠ D. Trstenjaka, Posavski Podgajci MATIJE GUPCA 160 23 2
18 Program predškole pri OŠ Mara Švel-Gamiršak, Vrbanja BANA J. JELAČIĆA 2 22 2
19 Program predškole pri OŠ J. Kozarca, Soljani TOMISLAVOVA 5A 23 2
20 Program predškole pri OŠ fra B. T. Leakovića, Bošnjaci BRAĆE RADIĆA 38A 48 2
21 Program predškole pri OŠ Markušica Markušica
22 DV PALČICA, Privlaka B. J. ŠOKČEVIĆA 122C
Popis dječjih vrtića na području Vukovarsko-srijemske županije
170
GRAD
OPĆINA
NAZIV OSNOVNE ŠKOLE ADRESA
BR
OJ
UČ
ENIK
A
BR
OJ
UPO
SLEN
IH ŠPORTSKA
DVORANA
Da/
Ne
Kap
ac.
m²
1 2 3 5 6 11 12
Ilok
OŠ - Ilok Trg sv. Ivana Kapistrana 1 470 47 DA 320 OŠ «Dr.Franjo Tuđman» Šarengrad, Zagrebačka bb 186 33 NE
OŠ Šarengrad (područna) Bapska, Stjepana Radića 11 Mohovo, sv.Nikole Tavelića 1
Otok OŠ «Josip Lovretić» J. J. Štrosmajera 142 593 50 DA 600 OŠ «V. Nazor» Komletinci, B. Radić 17 252 25 DA 450
Vinkovci
OŠ «Bartol Kašić» Bartola Kašića 48 550 42 NE OŠ «A. G. Matoš» Ohridska 2 OŠ «I. G. Kovačić» Hrvatskih žrtava 11 553 46 NE OŠ «Ivan Mažuranić» Vatrogasna 5 565 43 NE OŠ «Josip Kozarac» Hrvatskih žrtava 13 547 48 NE OŠ «Vladimir Nazor» I. K. Sakcinskog 46A 687 48 DA 450 OŠ - Mirkovci V. Karadžića 2 180 33 NE
Vukovar
OŠ «Dragutina Tadijanovića» VU, 204. Vukovarske brig. 24a 386 61 DA 983 OŠ «Antuna Bauera» VU, Trg M. Gupca bb 385 60 DA 288 OŠ «Nikole Andrića» Vukovar, Voćarska bb 224 40 DA 700 OŠ «Siniše Glavaševića» VU, dr. A. Starčevića 5 535 50 DA 480 OŠ «Blage Zadre» VU, Marka Marulića 2 323 42 DA 420 (područna) Lipovača,Svete Ane bb (područna) Sotin, Kardinala A.. Stepinca 8 OŠ «Julija Benešića» Ilok, Trg sv. Ivana Kapistrana 1 350 44 DA 408 OŠ «Josip Matoš» VU, P. Preradovića 40 46 20 DA 50
Županja OŠ «Ivan Kozarac» Dr. F. Račkog 30 890 60 DA 2041
OŠ «Mato Lovrak» A. Stepinca 18 462 37 DA 413
Andrijaševci OŠ «Ivana B. Mažuranić» Školska 1 549 47 DA 350 OŠ «Ane Katarine Zrinski» Retkovci, M. Gupca 22 261 27 NE
Babina Greda OŠ «Mijat Stojanović» V. Nazora 1 439 32 NE
Bogdanovci
OŠ «Dragutina Tadijanovića» (područna)
Bogdanovci, Žrtava domovinskog rata 2
OŠ «Antuna Bauera» (područna)
Petrovci, bana J. Jelačića 1 Svinjarevci, Crkvena 1
Borovo OŠ - Borovo Trg Palih boraca bb 305 45 DA 350 Bošnjaci OŠ «Fra B. T. Leakovića» Braće Radić 38A 425 38 DA 476
Cerna OŠ «M. A. Reljković» Šetal. dr. F. Tuđmana 3 642 52 NE OŠ «M. A. Reljković» (područna) Šiškovci, J. Kozarca 7
Drenovci
OŠ «I. Meštrović» V. Nazora 13 220 27 NE OŠ «D. Trstenjak» Pos.Podgajci, M.Gupca 160 177 18 NE OŠ «I. Filipović» Račinovci, A. Starčević 1 114 21 NE OŠ «I. Filipović» (područna) Đurići, M. Gupca 9 OŠ «A. i S. Radić Gunja (područna)
Rajevo Selo, Zrinskih i Frankopana 54
Gradište OŠ - Gradište Kolodvorska bb 317 32 DA 1237
Gunja OŠ «A. i S. Radić» M. Krleže 55
Ivankovo OŠ «A. Cesarec» Trg bana Jelačića 15
OŠ - A. K. Zrinske (područna) Prkovci, Glavna 18 Retkovci, M. Gupca 22
Jarmina OŠ «Matija Gubec» J. J. Štrosmajera 18 326 33 DA 738
Lovas OŠ - Lovas M. Gupca 1 102 23 DA 780 OŠ - Opatovac Fruškogorska bb
Markušica OŠ - Markušica Save Popovića 15 188 35 NE Negoslavci OŠ - Negoslavci Petrovačka 2 99 26 NE
Nijemci
OŠ «I. Kozarac» Zrinska 8 340 42 DA 200 OŠ - Lipovac Cvijetno naselje 8 112 19 DA 600
OŠ «I.Kozarac» (područna) D. N. Selo, M. A. Reljković 63 Đeletovci, J. Jelačića 6 Podgrađe, Školska 2
OŠ - Ilača (područna) Vinkovci, Banovci, M.Tita bb
171
1 2 3 4 5 6 7
Nuštar OŠ «Zrinski» N. Š. Zrinskog 13 810 81 DA 360
OŠ Zrinskih Nuštar (područna) Cerić, N. Š. Zrinskog 13 Marinci, V. Nazora 61
Privlaka OŠ «S. Antolović» Školska 40 332 32 DA 450
Stari Jankovci
OŠ - Stari Jankovci Naselje R. Boškovića 1 315 45 DA 450
OŠ - S.Jankovci (područna) Orolik, Dr. F. Tuđmana 63 S. Laze, B. Radičevića 2
OŠ - Slakovci P. Preradovića bb 103 21 NE
St. Mikanovci OŠ «S. Cvrković» V. Nazora 18A 347 37 DA 420 OŠ - Vođinci (područna) N.Mikanovci, Braće Radić 88
Štitar OŠ «I. G. Kovačić» Školska 28
Tompojevci
OŠ Čakovci Š. Petefija 8
OŠ Čakovci (područna) Berak, Orolička 18 Bokšić, Radićeva 19 Tompojevci, Školska 1
Tordinci OŠ Zrinskih – Nuštar (područna) Tordinci, Školska bb Antin, I. Gundulića 2
OŠ - Korođ I. L.. Ribara 20
Tovarnik OŠ «A. G. Matoš» Vukovarska 1 186 27 DA 120
0 OŠ Ilača V. Nazora 24 137 31 NE OŠ Banovci (područna) Maršala Tita 45
Trpinja
OŠ - Trpinja Velika 2 106 27 NE OŠ - Bobota Mitrovićeva 8 224 44 NE
OŠ - Bobota (područna) Pačetin, Braće Nudić 2 Vera, Koste Gajića 2 Ludvinci, B. Maslarić
Peta OŠ VU (područna) Bršadin, Školska 1 Vođinci OŠ - Vođinci Slavonska 21 338 36 DA 400
Vrbanja OŠ «M. Š. Garmišek» M. Gupca 23 OŠ « J. Kozarac» Soljani, Tomislavova 52 OŠ «J. Kozarac» (područna) Strošinci, V. Nazora 44
U K U P N O : 15968 1785 Popis osnovnih škola na području Vukovarsko-srijemske županije
6.3.10. Kapaciteti za zbrinjavanje (smještajni i za pripremu hrane) Posljedica veće elementarne nesreće bi, osim znatnih materijalnih šteta, bio i
veliki broj nezbrinutog stanovništva. Tim ljudima bi bila nužna hitna pomoć društva kako bi se osigurao privremeni smještaj, prehrana, zdravstvena zaštite i stvorili uvjeti za život i preživljavanje u novonastalim okolnostima.
Na području Županije ima dovoljno kapaciteta za smještaj (hoteli, škole, sportske dvorane, lovački i vatrogasni domovi, domovi kulture) i pripremu hrane (hoteli, restorani) tako da bi osnovni uvjeti za normalizaciju života, uz zdravstvenu zaštitu, bila ispunjeni.
VRSTA OBJEKTA N A Z I V KAPACITET VLASNIŠTVO
SMJEŠTAJ (br. Kreveta)
KUHINJA (br. Obroka) državni privatni
1 2 3 4 5 6
TUR
ISTI
ČK
I KA
PAC
ITET
I
H o
t e
l i
Vin
kovc
i
«Cibalia» 48 30 x «Gem» 130 300 x «Slavonija» 125 800 x «Spačva» 124 500 x «Kunjevci» 70 70 x «Lady M» 56 200 x «Admiral» 120 360 x
Vukovar «Dunav» 85 1000 x «Lav» 90 500 x «Villa Bonaca» 14 - x
Županja «Centar» 42 - x Motel «Rastovica» 40 250 x
172
1 2 3 4 5 6
UG
OST
ITEL
JSK
I KA
PAC
ITET
I
R e
s t
o r a
n i
Vin
kovc
i
«Dalmacija»
150 x «Plavo-bijeli» 60 x «Ruža» 700 x «Slavonske lole» 500 x «Srijem» 300 x
Vukovar
«Ban» 100 x «Nada» 200 x «Tena» 60 x «Vrške» 300 x
Županja
«Desetka» 150 x «Kristal» 300 x «Sava» 200 x «Dvorac» 1000 x
Otok «Lombarović» 100 x Gunja «Slavonija» 150 x
Bošnjaci «Mustang» 50 x DOMOVI ZA UMIROVLJ. I ZA STARIJE I
NEMOĆNE OSOBE
Vinkovci Dom umirovljenika 135 405 x Vukovar
Dom za starije i nemoćne osobe
85 40 x Ilok 250 250 x
Nuštar 106 106 x
PRED
ŠKO
LSK
E U
STA
NO
VE
V r t
i ć
i
Ilok DV «Crvenkapa»
100 x
Vinkovci
DV «Stribor» 600 x DV «Kolijevka» 70 x DV «Cvjetnjak» 30 x DV«Eden» (katolički) 200 x
Vukovar DV «Vukovar I» 400 x DV «Vukovar II» 180 x
Županja DV «Maslačak» 300 x
Ivankovo DV «Radosno djetinjstvo» 80 x
Otok DV «Pupoljak» 100 x S. Mikan DV «Vedri dani» 50 x Nuštar DV «Vrtuljak» 50 x Borovo DV «Zlatokosa» 150 x
OB
RA
ZOVN
E U
STA
NO
VE
O s
n o
v n
e
š k
o l e
Vukovar OŠ «Josip Matoš»
50 x Županja OŠ «Mato Lovrak» 150 x
Otok OŠ «Josip Lovretić» 500 x
Vukovar Peta osnovna škola
kuha
se
sam
o ča
j i to
pli
napi
ci
300 x Šesta osnovna škola 270 x
Županja OŠ «I.G.Kovačić»- Štitar 200 x
Bošnjaci OŠ «Fra B.T. Leakovića» 150 x
Cerna OŠ «M. A. Reljković» 300 x
Drenovci OŠ «D.Trstenjak» Posavski podgajci 200 x
OŠ «I. Filipović» 100 x Negoslav. OŠ Negoslavci 300 x
Vođinci OŠ Vođinci 150 x
DOM UČENIKA Vukovar Dom učenika
Borovo naselje
trenutno se kuha za 60
učenika 600 x
U K U P N O : 1455 12.844
(+ 1970 čaj i topli napici)
29 30
Izvor: Popisi pravnih osoba od Županijske turističke zajednice, a podaci izravno od subjekata
6.3.11. Zdravstveni kapaciteti (državni i privatni)
U uvjetima rata i elementarnih nesreća, mogućnosti za izbijanje i širenje raznih zaraznih bolesti, bile bi naročito izražene.
173
Zavod za javno zdravstvo, sa sjedištem u Vinkovcima i ispostavama u Vukovaru i
Županji, bi zajedno sa zdravstvenim ustanovama (bolnice, domovi zdravlja i ambulante) organizirao i provodio mjere zaštite i zbrinjavanja ugroženih i stradalih:
- ukazivanja prve medicinske pomoći, - zbrinjavanja teže stradalih i njihovog transportiranja sa mjesta nesreće u specijalizirane
zdravstvene ustanove, - izvlačenja stradalih iz okruženja koje je prouzročilo stradavanje, - sanacije terena i epidemiološke zaštite, - organiziranja zdravstvenih stanica na terenu (dežurni timovi)
GRAD OPĆINA
ZDRAVSTVENI KAPACITETI Zavod za javno zdravstvo * Bolnice Domovi
zdravlja Ambulante
ILOK 6 OTOK 2 VINKOVCI 1 1 1 14 VUKOVAR 1 1 1 13 ŽUPANJA 1 1 8 26 OPĆINA 50 UKUPNO: 3 2 3 93
* Uprava je u Vinkovcima, a ispostave u Vukovaru i Županji Izvor: Prostorni plan Vukovarsko-srijemske županije
Iako je proces privatizacije uvelike zaživio na području Vukovarsko-srijemske
županije, zdravstveni kapaciteti su u gotovo 100%-om vlasništvu države. Privatna liječnička praksa je sve izrazitija, ali većih zdravstvenih objekata (osim zubno-tehničkih ambulanti), u kojima bi se zdravstveno mogao zbrinuti veći broj stradalih u elementarnim i drugim nesrećama, nema.
174
USTANOVA
Kre
veti
(bro
j)
MEDICINSKO OSOBLJE (broj) M E D I C I N S K A O P R E M A (broj)
Lije
čnic
i
Lije
čnic
i op
će p
raks
e St
omat
olog
Med
icin
ske
sest
re
Med
icin
ski
tehn
ičar
i Zu
bni
tehn
ičar
D
ipl.
ing.
Med
. B
ioke
mije
Pedi
jata
r
UK
UPN
O
Sken
eri
Ren
tgen
i
Ultr
azvu
čni
apar
ati
EKG
apa
rati
Spiro
met
ri
Mik
rosk
opi
Tlak
omje
ri
Den
zito
mje
ri
Ane
stez
ijski
ap
arat
i H
emat
ološ
ki
apar
ati
Bio
k.
Imun
ok.
Ana
lizat
ori
CTG
apa
rati
Apa
rat z
a O
2
Def
ibril
ator
Sani
t. Vo
zilo
Res
pira
tori
Dija
lizat
ori
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 Zavod za javno zdravstvo 14 7 20 41 7 17
Služ
be za epidemiologiju 5 8 13 6
za mikrobiologiju 4 12 16 7 2 za školsku medicinu 5 7 12 9
Opća bolnica Vinkovci 413 117 262 76 455 1 10 13 16 2 13 44 1 9 2 5 10 1 5 25
O
d j
e
l
opća kirurgija 63 13 38 5 56 2 4 urološke bolesti 18 5 10 1 16 2 Anesteziologija, reanimatologija i intenzivno liječenje
8 11 26 13 50 2 6 9 4 1
unutarnje bolesti 106 20 57 7 84 2 5 1 1 8 24 dječje bolesti 42 9 33 1 43 1 3 1 3 bolesti uha, grla, nosa 20 4 9 13 1 1
očne bolesti 10 5 10 15 1 1 ženske bolesti 54 6 29 35 3 1 1 3 10 živčane bolesti 25 6 12 2 20 1 1 3 duševne bolesti 39 8 12 8 28 1 4 1 1
transf. medicina *** 5 1 6 1 8 1 3
radiologija 6 1 10 17 1 10 1 ortopedija 10 4 7 11 2 1 1 zarazne bolesti 13 3 7 10 3 Fizikalna medicina i rehabilitacija 4 2 16 22 2 2 1
patologija i cistologija 5 3 4 12 6 bolničke ljekarne 2 4 6 biokemija 5 4 9 3 2 5
175
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29
Dom zdravlja Vinkovci * 18 18 3 1 5 16 5 A
mbu
lant
e
Vinkovci 35 14 64 19 12 144 25 58 17 Mirkovci 1 2 3 1 3 Jarmina 1 1 2 4 1 2 Tordinci 1 1 2 1 2 Vođinci 1 1 2 4 1 2 Cerić 1 1 2 4 1 3 Slakovci 1 1 2 1 2 Privlaka 2 3 5 2 5 Lipovac 1 2 3 1 3 Ivankovo 3 2 5 1 11 2 5 Andrijaševci 2 1 4 7 2 5 Stari Jankovci 1 1 2 4 1 2 Otok 3 2 5 2 12 2 5 Stari Mikanovci 1 1 3 1 6 1 3 Markušica 1 1 3 5 1 3 Nuštar 2 1 4 7 2 5 Nijemci 1 1 2 4 1 3 Retkovci 1 1 2 1 2
U K U P N O : 59 27 108 23 12 229 47 113 17 Opća bolnica Vukovar **** 155 82 178 54 314 9 17 8 3 9 32 1 8 1
O d
j e
l
Ginekologija 24 6 27 33 3 3 Kirurgija i ortopedija 34 14 26 11 51 3 8 Pedijatrija 12 9 21 30 1 2 2 4 Anestezija 5 7 15 5 27 1 8 8 Interno 40 12 36 48 2 4 1 5 Neurologija 18 7 22 1 30 2 1 3 Psihijatrija 22 8 5 10 23 3 ORL 3 6 9 3 2 Citologija 2 2 4 1 Patologija 2 2 1 5 3 Fizikalna medicina 4 16 4 24 3 1 RTG 6 12 18 9 3 Laboratorij 2 10 12 2 1
176
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 Dom zdravlja Vukovar 30 60 14 1 105 1 7 2 4 70 3 1
Am
bula
nte
Vukovar 9 2 29 2 1 43 1 3 2 3 31 2 1 Borovo naselje 2 4 9 11 26 52 10 Borovo 1 1 5 Bobota 1 1 2 2 Bogdanovci, Petrovci 2 1 3 2 Lovas 1 1 3 5 1 2 Tovarnik 1 1 3 5 1 2 Bapska 1 1 1 2 Čakovci, Mikluševci 1 1 2 2 Negoslavci 1 2 3 2 Ilok 2 2 8 2 14 1 1 10 1
U K U P N O : 19 11 58 16 27 131 1 7 2 4 70 3 1 Dom zdravlja Županja 11 28 7 46 1 2 6 1 13 1 1 1 10
O d
j e
l
HMP 2 5 5 12 3 4 1 2 Prijavno-dojavni 5 5 Sanitetski prijevoz 3 3 8 Medicina rada 1 1 2 1 1 2 Dijaliza 2 8 10 1 4 Ortodoncija 1 1 2 RTG i UZV 1 1 2 4 1 1 Specijalne službe 1 1 2 1 1 Fizikal. med. terapija 1 1 2 1 HB laboratorij 1 Zdravst. zaštita žena 2 2 4 1 2
Am
bula
nte
Babina Greda 2 1 4 7 1 2 Štitar 1 1 3 5 1 2 Cerna 2 2 5 9 2 Gradište 1 1 3 5 1 2 Bošnjaci 1 1 4 6 1 2 Posavski podgajci 1 1 3 5 1 2 Gunja 1 1 5 7 1 2 Račinovci – Đurići 1 1 2 1 2 Vrbanja 1 1 3 5 1 2 Soljani – Strošinci 1 1 2 4 1 2 Drenovci 1 1 3 5 1 2 Županja 6 4 11 3 1 25 5 12
U K U P N O : 19 15 47 3 1 85 15 34 U K U P N O : 568 331 45 53 741 193 31 28 1 1423 1 20 37 106 11 45 409 3 17 15 5 10 3 1 27 5 25
* dom zdravlja raspolaže sa 47 setova za reanimaciju i 82 sterilizatora ** odjeli doma zdravlja koji provode djelatnost i u zakupu ***prijenosni ležajevi**** operacijski stol (2-ginekologija 4-kirurgijia) Popis medicinskog osoblja i opreme zdravstvenih ustanova (zavoda, bolnica, domova zdravlja i ambulanti)
177
6.4. Prometno-tehnološki izgrađena infrastruktura županije
Od stupnja prometno-tehnološke izgrađenosti infrastrukture Županije u mnogome
ovise dinamika i kvaliteta privrednog, društvenog i svakog drugog oblika života iste. Za geoprometni položaj Županije je veoma značajno da se nalazi na raskrižju prometnica koje povezuju istok i zapad, srednju Europu s izlazom na more. X. koridor kojeg čine autocesta od Zagreba do Bajakova u smjeru istoka (D4) dolinom rijeke Save, željeznička pruga, te plovni put i naftovod, još više utječu na geoprometni značaj Vukovarsko-srijemske županije.
6.4.1. Prometnice
Prometna povezanost, bilo cestovna, željeznička, zračna ili plovna, od velikog je značaja za ukupan razvoj i normalan tijek života i rada u naseljenim mjestima, općinama i gradovima, te županiji u cjelini.
6.4.1.1. Cestovni promet
Cestovna povezanost u Vukovarsko-srijemskoj županiji, koja predstavlja važno prometno čvorište (zapadna Europa-Bliski istok; zapadna Europa-južni Jadran; istočna Hrvatska-jug Hrvatske preko BiH), je na zadovoljavajućoj razini, s obzirom na proteklo ratno razdoblje i višegodišnju odsutnost ustavno-pravnog poretka RH na velikom dijelu Županije. Potrebno je povezivanje brzom cestom Vukovar-Vinkovci i Ilok-Auto put.
BROJ D I O N I C A
N A Z I V C E S T E UKUPNO RAZINA PREDNOSTI
DC za održ. I II III Id.ozn. km km km km
U K U P N O 260,345 260,345 - -
2 granica Slovenije-Varaždin-Našice-Osijek-Ilok-granica Srbije 60,822 60,822
46 Đakovo(D7)-Vinkovci-Tovarnik-granica Srbije 58,176 58,176
55 Borovo(D2)-Vinkovci-Županja(gr.BiH)+spojna cesta prema A-3 cca 3,600 km 52,292 52,292
57 Vukovar(D2)-Orolik-Nijemci-Lipovac(D4) 34,807 34,807 214 D55(Županja)-Gunja-granica R.BiH 28,879 28,879 518 Osijek(D7)-Jarmina(46) 13,822 13,822 519 Borovo(D2)-Dalj(D213) 8,038 8,038 520 D4-Slavonski Šamac(D7) 3,509 3,509
V I N K O V C I 104,870 104,870 - - 46 Đakovo(D7)-Vinkovci-Tovarnik-granica Srbije 48,491 48,491 55 Borovo(D2)-Vinkovci-Županja-granica R.BiH 23,295 23,295 57 Vukovar(D2)-Orolik-Nijemci-Lipovac(D4) 19,262 19,262 518 Osijek(D7)-Jarmina(46) 13,822 13,822
V U K O V A R 102,090 102,090 - -
2 granica Slovenije -Varaždin-Našice-Osijek-Ilok-granica Srbije 60,822 60,822
46 Đakovo(D7)-Vinkovci-Tovarnik-granica Srbije 9,685 9,685 55 Borovo(D2)-Vinkovci-Županja-granica R.BiH 8,000 8,000 57 Vukovar(D2)-Orolik-Nijemci-Lipovac(D4) 15,545 15,545 519 Borovo(D2)-Dalj(D213) 8,038 8,038
Ž U P A NJ A 53,385 53,385 - -
55 Borovo(D2)-Vinkovci-Županja(gr.BiH)+spojna cesta prema A-3 cca 3,600 km 20,997 20,997
214 D55(Županja)-Gunja-granica R.BiH 28,879 28,879 520 D4-Slavonski Šamac(D7) 3,509 3,509
Podjela državnih cesta na području Vukovarsko-srijemske županije
178
BROJ CESTE O P I S C E S T E DULJINA
(KM)
PRIORITETI ODRŽAVANJA
I II III 4111 Vera-Bobota-Pačetin-D55 15,136 15,136 4121 D518-Laslovo-Korođ-Ž4148 7,567 7,567 4122 Silaš-Korođ-Ž4121 3,550 3,550 4125 Lipovača-D2 2,315 2,315 4133 Kešinci (Ž4132)-Stari Mikanovci(D46) 1,584 1,584 4134 Gaboš(D518)-Ostrovo-D55 9,133 9,133 4135 Tordinci(Ž4148)-Ž4134 3,276 3,276 4136 Nuštar(D55)-Cerić-Vinkovci(D55) 6,564 6,564 4137 Nuštar(D55)-Bogdanovci-Vukovar(D2) 13,554 13,554 4138 Vukovar(D2)-Ž4137 2,974 2,974 4148 Vebica(Ž4133)-Markušica-Tordinci-Ž4111 17,851 17,851 4149 Karadžićevo-Jarmina(D518) 5,390 5,390 4150 D57-Petrovci-St.Jankovci-D46 12,266 12,266 4151 T.L. «Vučedol»-D2 1,355 1,355 4152 D2-Ovčara 2,960 2,960 4166 Vođinci(D46)-Retkovci-Andrijaševci-Ž4170 13,182 13,182
4167 Ivank.(D46)-Retkovci-Prkovci-Šiškovci-Cerna-Ž4170 19,004 19,004
4169 D46-D55 (Lapovačka-kneza Mislava-A.Hebranga-Kolodvorska) 2,172 2,172
4170 Vinkovci(D46)-Cerna-Gradište-Županja(D55) 31,292 31,292 4171 VinkovciŽ4170-D55(H.V.Hrvatinića) 0,645 0,645 4172 Mirkovci(D46)-Privlaka-Otok-Gunja D214 55,043 32,362 22,681 4173 Sotin(D2)-Tovarnik(D46) 14,949 14,949 4174 Opatovac(D2)-Lovas-Ž4173 6,692 6,692 4192 Rokovci(Ž4170)-D55 4,117 4,117 4193 D55-Privlaka(Ž4172) 5,876 5,876 4194 D46-Novi Jankovci-Ž4172 5,477 5,477 4195 Svinjarevci-D57 1,726 1,726 4196 D57-Berak-Čakovci-Mikluševci-Ž4173 14,699 14,699 4197 Čakovci(Ž4196)-Šidski Banovci(D46) 5,606 2,406 3,200 4198 Lovas(Ž4174)-Bapska-Šarengrad(D2) 14,381 14,381 4199 Ilok(D2)-granica Srbije 4,582 4,582 4200 Ilok:D2-D2 3,036 3,036
4202 D49-Lužani-Brod.Varoš-Garčin-strizivojna-St.Mikanovci(D46) 4,968 4,968
4218 D.Andrijev.Ž4202-Gudinci-B.Greda-Štitar Ž4170 18,134 18,134
4221 Cerna(Ž4170)-Babina Greda(Ž4218) 14,837 14,837 4222 Gradište(Ž4170)-D55 2,118 2,118 4223 Otok(Ž4172)-Bošnjaci(D214) 15,200 11,928 3,272 4224 Otok(Ž4172)-Nijemci(D57) 12,185 12,185 4225 Ž4224-Donje Novo Selo 2,790 2,790 4229 Bošnjaci(D214)-Ž4172 12,495 12,495 4230 D214-Soljani-Strošinci-granica Srbije 26,256 26,256 4231 Ž4172-Đurići-Račinovci-Ž4230 18,949 18,949 4232 Rajevo Selo-D214 2,561 2,561 4233 Tovarnik(D46)-Nijemci(D57) 10,541 10,541 4234 Lipovac(D4)-Ž4230 22,900 22,900
U K U P N O : 471,888 203.565 251.814 16.509 Popis županijskih cesta Vukovarsko-srijemske županije prema prioritetima održavanja
179
BROJ CESTE O P I S C E S T E DULJINA
(KM) PRIORITETI ODRŽAVANJA
I II III 44086 L44083-Ž4111 3,683 3,683 44114 Bobota4111-44083 6,277 5,100 46001 L44114-Ludvinci-Tordinci(Ž4148) 6,476 2,386 46002 Bobota(Ž4111)-Trpinja(D2) 3,535 46003 D»-Borovo(D519) 6,235 46004 Ž4111-Lipovača(Ž4125) 4,266 46005 Lipovača(Ž4125)-Bršadin(D55) 3,157 46006 D518-D55 6,315 4,598 46007 D55-Ž4136 2,480 46008 Vinkovci:Ž4169-D46 1,384 1,384 46009 Vinkovci:D55-D46 0,598 0,598 46010 Železnička postaja Vrapčana-Ž4172 1,212 46011 Ž4138-Vukovar(D2) 2,540 2,540 46012 Ž4137-Ž4150 3,062 46013 Petrovci(Ž4150)-Negoslavci-D2 12,459 46014 Ž(4152)-Grabovo-Čakovci(Ž4196) 8,721 46015 L46014-Mikluševci(Ž4196) 2,499 46016 Ž4173-D2 2,176 46017 Prkovci(Ž4167)-Prkovci-Babina Greda-D520 14,500 1,325 46018 Cerna(Ž4170)-željeznička postaja 1,040 1,040 46020 Gradište(Ž4170)-željeznička postaja 0,593 0,539 46023 D55-Privlaka(Ž4193) 5,935 46024 D55-Ž4223 11,300 46026 Ž4172-Đeletovci(D57) 14,602 46027 Srijemske Laze(D46)-L46026 3,718 3,718 46028 Svinjarevci(Ž4195)-Slakovci 3,962 3,962 46029 Slakovci(D46)-željeznička postaja 0,789 0,789 46030 Orolik(D46)-L46026 4,890 46031 Čakovci(Ž4196)-D46 4,683 46032 D46-Vinkovački Banovci 1,241 1,241 46033 Ilača(D46)-Željeznička postaja 1,267 1,267 46034 Mohovo(D2)-Lovas(Ž4174) 4,287 46035 Bapska(Ž4198)-granica Srbije 3,017 3,017 46036 Ilok:Ž4200-D2 Radićeva ulica 1,234 1,234 46037 Ilok:Ž4200-D2 M.Gupca ulica 1,744 1,744 46039 Ilok(Ž4200)-granica Srbije 2,771 2,771 46040 Ž4199-granica Srbije 1,354 1,354 46041 D4-Štitar(Ž4218) 1,678 1,678 46042 Ž4170-D55 0,560 0,560 46043 L46042-Županja(Ž4170) 3,590 3,590 46045 Županja(Ž4170)-D55 4,257 4,257 46050 Ž4229-Gunja(Ž4172) 17,852 46051 Ž4172-D57 11,900 46052 Lipovac(D57)-granica Srbije 2,290 46053 Rajevo Selo(Ž4232)-Gunja(D214) 6,217 46054 D214-Ž4172 6,653 6,653 46055 Soljani(Ž4230)-Drenovci(Ž4172) 6,271 6,271 46056 Drenovci(L46055)-Đurići(Ž4231) 4,713 4,713 46057 Račinovci(Ž4231)-granica Srbije 4,176 46058 Slakovci(L46029)-Otok(Ž4172) 8,200 46059 Karadžićevo(Ž4149)-D518 4,900
U K U P N O : 243,259 20,373 4,751 46,888 Popis lokalnih cesta na području Vukovarsko-srijemske županije
Gradovi Ilok, Otok, Vinkovci, Vukovar i Županja su međusobno povezani cestovnim prometnicama dobre kvaliteta (državnog i županijskog značaja), kao i naseljena mjesta unutar 26 općina Županije mrežom lokalnih i županijskih cesta. Za razliku od Iloka, Vukovara i Županje koji su geografski pogranični gradovi u kojima praktički završavaju cestovne prometnice na teritoriji RH, grad Vinkovci ima značajan prostorni položaj u raspletu prometnih koridora na području Županije.
180
Veći dio mreže unutar urbaniziranih zona je moderniziran iako bi cijelu mrežu
trebalo u većoj ili manjoj mjeri rekonstruirati i poboljšati prometno-tehničke elemente kolnika i uličnih profila. Od reintegracije područja do danas, ceste se kontinuirano obnavljaju pa je, prema podacima Županijske uprave za ceste iz veljače 2006. godine, u Županiji izgrađeno oko 700 km cesta.
Južnim dijelom Županije prolazi Auto-put (44,41 km na području Županije) od
granice Slovenije - Bregana - Zagreb - Slavonski Brod - Bajakovo - granica Srbije , koji Republiku Hrvatsku povezuje dalje sa jugoistokom Europe.
6.4.1.2. Željeznički promet
Na području Županije željeznički promet (devet željezničkih pruga) nije razvijen u mjeri da predstavlja značajan vid prijevoza ljudi i materijalnih dobara. Izuzev grada Vinkovaca, koji je jedini željeznicom povezan sa pojedinim dijelovima županije, te susjednim županijama i drugim dijelovima države, ostala naseljena mjesta (gradske i seoske sredine) su uglavnom povezane samo cestovnim prometnicama.
Sukladno odluci Vlade Republike Hrvatske (za magistralne željezničke pruge) i
Ministarstva Pomorstva prometa i veza (za željezničke pruge I. i II. reda), a u suglasnosti sa Zakonom o sigurnosti u željezničkom prometu (NN br.72/92 i 28/93), narečene željezničke pruge su razvrstane na način da su dobile broj, oznaku i naziv:
RAZRED I
BROJ PRUGE
D I O N I C A DULJINA (U KM) OPIS ŽELJEZNIČKE PRUGE
MG 2C
Novska-Vinkovci- -Tovarnik-drž.granica
57,274
Dvokolosječna elektrificirana, osposobljena za opterećenje od 22,5 t/osovini Dionicu Ivankovo-Tovarnik potrebno je rekonstruirati
MP 14 Vinkovci-Erdut-drž. granica 23,533
Jednokolosječna neelektrificirana pruga osposobljena za opterećenje do 20,0 t/osovini. Potreban remont gornjeg ustroja.
I 109 Vinkovci-Osijek 15,523
Jednokolosječna neelektrificirana pruga osposobljena za opterećenje od 22,5 t/osovini. U ratu znatno oštećena i dijelom potpuno demontirana.Obnovljena i u prometu od studenoga 2008.
I 110 Vinkovci-Drenovci
državna granica 50,939
Jednokolosječna neelektrificirana pruga osposobljena za opterećenje od 20.0 t/osovini. Oštećena u ratu i potreban remont.
I 111 Mirkovci-Vrapčana 4,928 Jednokolosječna neelektrificirana pruga
osposobljena za opterećenje od 20,0 t/osovini.
II 211 Vinkovci-Županja 28,o71
Jednokolosječna neelektrificirana pruga osposobljena za opterećenje od 20,0 t/osovini. Potreban remont.
Pregled stanja željezničkih pruga u vinkovačkom čvorištu. Izvor: Procjena ugroženosti za područje grada Vinkovaca
Današnja infrastruktura dozvoljava različite brzine na ovim prugama ovisno o
stanju uređenosti gornjeg i donjeg ustroja, opremljenosti signalno-sigurnosnim i telekomunikacijskim uređajima, elektroenergetskim postrojenjima i ostalim građevinama potrebnim za funkcioniranje prometa, a posebno o stanju pruge nakon Domovinskog rata.
181
Na prostoru grada Vinkovaca nalazi se jedno od najvećih željezničkih čvorišta na
mreži Hrvatske željeznice čija je središnja točka putnički kolodvor na koji se, prema zapadu sjeverno od pruge Tovarnik - Novska, nastavlja teretno-ranžirni kolodvor. Trenutno teretni kolodvor radi sa smanjenim kapacitetom, što će potrajati sve do uspostave boljih tokova prometa sa susjednim državama.
Putnički kolodvor u Vinkovcima ima tri perona sa 5 kolosijeka za putnički i 7 za
teretni promet, a teretni kolodvor se sastoji od 50 kolosijeka svrstanih u 4 skupine. Od prijeratnih industrijskih kolosijeka, nakon razaranja i preustroja gospodarstva, u funkciji su ostali kolosijeci: INA-trgovina, Zvijezda, Silos-mlinovi i Vibrobeton, industrijski kolosijeci za potrebe Slavonke i Dilja vrlo malo se koriste, dok se industrijski kolosijeci za potrebe Žankovca i Spačve ne koriste. Industrijski kolosijeci prijeratnih velikih poduzeća u Vukovaru, Iloku i Županji su također van upotrebe.
Osim što je na prostoru grada Vinkovaca razvijen željeznički promet (što je rezultiralo jednim od najvećih željezničkih čvorišta), prostorom Grada prolaze značajni cestovni pravci (Osijek-Vukovar-Vinkovci-Županja; Đakovo-Vinkovci-istočna granica RH) koji su u funkciji povezivanja sa užim i širim okruženjem.
6.4.1.3. Riječni promet
Prirodnu granicu sa Srbijom čini rijeke Dunav u dužini od 51,49 km od Borova do Iloka, a sa BiH rijeka Sava u dužini od 93,52 km od Dubočice do Račinovaca.
Svojim cjelokupnim tokom, na području Županije, obje rijeke su plovne i istima se
odvija riječni promet lokalnog, regionalnog i međunarodnog značaja. Međutim, za razliku od razdoblja prije 1991. godine, u kome je intenzitet plovidbe bio izrazit (uglavnom prijevoz tereta u tranzitu), nakon završetka Domovinskog rata isti je opao, kako u prijevozu ljudi (poglavito turista), tako i u prijevozu tereta. Do intenziviranja riječnog prometa dolazi nakon mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske, poglavito od 2000. godine (točka 1.4.2. ove Procjene).
Za područje Županije, a i šire za Republiku Hrvatsku, te cijelu regiju, od ogromnog
značaja (ekonomskog i prometnog) će biti kanal Dunav-Sava čija je izgradnja u planu. Strategijom prometnog razvitka RH (NN 139/99-poglavlje 9. Plan razvitka riječnih plovnih putova i riječnih luka), planira se obnova prometa Savom, Dravom i Dunavom te njegovo uključivanje u plovidbeni sustav Rajna-Majna-Dunav.
Za uspostavu plovidbe cijelim tokom rijeke Save, potrebno je riječni tok kanalizirati od Siska do Slavonskog Šamca, tj. izgraditi planirani višenamjenski kanal Dunav – Sava od Vukovara do Slavonskog Šamca. Projektirana trasa kanala Dunav-Sava bi, sa više od 95% svoje dužine, prolazila preko područja naše županije na koju bi ušla na području općine Babina Greda i protežući se pravcem jugozapad-sjeveroistok (zaobišavši grad Vinkovce sa jugoistočne strane) završila u gradu Vukovaru (Priljevo) na Dunavu.
Kanal Dunav – Sava, od Vukovara do Šamca, za čije bi se uređenje utrošilo oko milijardu i pol eura, kada bude dovršen, služit će poljoprivredi, prometu i vodnom gospodarstvu i većim dijelom će pratiti postojeće tokove rijeka Vuke i Bosuta. Projekt o izgradnji nove luke, 5 km od Dunava, na prostoru od oko 75o ha između sela Marinci i Bršadin do 2020. godine, bi Vukovarsko-srijemskoj županiji, u 30 godina, otvorio 25.000 radnih mjesta.
182
6.4.1.4. Zračni promet Na teritoriji Vukovarsko-srijemske županije, osim većeg broja poljoprivrednih
uzletišta, koja se mogu koristiti i za sportske priredbe, nema zračnih luka za prijevoz putnika i tereta.
U blizini Vinkovaca smještena je tercijarna zračna luka «Bok» za koju je
predviđeno proširenje, dok je za cjelokupni zračni promet potrebno uskladiti uvjete i režim korištenja prostora uzletišta kod Vinkovaca s uvjetima vodozaštite (zone zaštite crpilišta vode).
6.4.2. Riječne luke i prometna čvorišta
Luka Vukovar je smještena na 1.335 km nizvodnog toka rijeke Dunav, na njegovoj desnoj obali i prostire se u pravcu istok – zapad na površini cca 850x45 m..
Zahvaljujući povoljnom geografskom položaju i činjenici da se nalazi na sredini plovnog puta rijeke Dunav, kao i plovnosti Dunava svih 365 dana u godini, luka Vukovar omogućava da se tereti transportiraju do krajnjih potrošača najjeftinijim prijevozom.
Luka Vukovar je osnovana 1960. godine izdvajanjem od nacionalnog brodara Dunavskog Lloyda Sisak. Do Domovinskog rata, iz kog je izašla uništena i opljačkana, pripadala je SOUR-u «VUPIK» Vukovar (danas «Vupik d.d.»). Obnova luke je počela u srpnju 1997. godine postavljenjem dviju rabljenih dizalica nosivosti 5 tona iz belgijske donacije, a nastavljena sredstvima državnog proračuna u trogodišnjem iznosu od 17.730.000 ondašnjih DEM. U tijeku je postupak privatizacije luke poslije koje će sva infrastruktura pripasti Lučkoj upravi Vukovar i ista biti data u 12-godišnju koncesiju. Luka Vukovar d.o.o., koja je najveći ovlašteni koncesionar na lučkom području
Vukovar, raspolaže s terminalom za utovar rasutih tereta (žitarica, uljarica, umjetnog gnojiva, željezne rude, ugljena, opeke) sa uređajem kapaciteta 120 t na sat, te separacijom šljunka kapaciteta 39 m³. Iako su kapaciteti veći, trenutno se godišnje u luci prekrcava oko 100.000 tona raznih roba (uvrećani šećer, žitarice, uljarice, umjetna gnojiva).
Iako je promet u riječnoj luci Vukovar ispod razine na kojoj je bio do Domovinskog rata, budućnost i perspektiva luke je dobra, poglavito nakon izgradnje Luke – istok , što je planirano do 2012. godine, kada će ukupni kapacitet luke biti oko 2,5 milijuna tona krutog i 800.000 tona tekućeg tereta.
Uloga u međunarodnom transportu, te razmjeni roba i usluga riječnim prometom Dunavom s lukom u Vukovaru, je još naglašenija zbog dobre povezanosti postojećim cestama sa gravitirajućim lukama u Osijeku i Slavonskom Šamcu. Uspostavom kraćeg prijevoznog puta Podunavlje – Jadran, izgradnjom kanala Dunav – Sava, omogućio bi se prijevoz roba kombiniranim sustavom transporta što bi luku Vukovar učinilo riječnim prometnim čvorištem. Osim luke Vukovar, čiji se prostor za budući razvoj nalazi jugoistočno od naselja Bršadin (između petog i desetog kilometra planiranog kanala), planirana su još tri manja pristaništa:
- u Vukovaru na samom početku kanala za potrebe pogranične policije, carine i kapetanije - u Vinkovcima u području industrijske zone južno od lokacije silosa, a u neposrednoj blizini
čvorišta planirane «brze» ceste Vukovar-Vinkovci-Županja, te također planirane državne ceste Lipovac-Vinkovci-Strizivojna
- u Cerni u zapadnom dijelu naselja, u neposrednoj blizini proizvodne zone, sa kvalitetnim pristupom na postojeću cestu Vinkovci-Cerna-Babina Greda.
183
Za budući cjelokupni razvoj Županije od značaja je izgradnja transportnih
terminala u Vukovaru i Vinkovcima, te terminala u funkciji željezničkog i cestovnog prometa u Tovarniku i Spačvi.
6.4.3. Mostovi
Iako je područje Vukovarsko-srijemske županije omeđeno dvjema velikim rijekama (Dunavom i Savom), koje ujedno čine i prirodne granice sa susjednim državama, i ispresijecano sa nekoliko manjih rijeka (Biđ, Bosut, Vuka, Spačva), te nizom manjih vodotoka, mostovi nisu osobita značajka Županije. Na svakoj od graničnih rijeka izgrađen je po jedan most, i to na krajnjim točkama Županije, čineći dodatne poteškoće kada je promet ljudi i dobara u pitanju. Oba mosta (kod Iloka i Županje), te most Gunja – Brčko, zadovoljavaju trenutne potrebe i opterećenja, iako su izgrađena u drugoj polovici prošlog stoljeća, s obzirom na pad prometa ljudi i dobara kao direktnoj posljedici ratnih zbivanja na prostorima prethodne zajedničke države. Obale ostalih rijeka i manjih vodotoka na području Županije, povezane su manjim mostovima i pješačkim prijelazima, poglavito ukoliko iste protječu kroz naseljena mjesta (po tri prijelaza na rijeci Vuki u Vukovaru, te Bosutu u Vinkovcima).
Osim toga, obnovljen je most u naselju Nijemci, a izgrađen novi most preko Bosuta kod Slakovaca na predviđenoj tzv. "šokačkoj magistrali" Gunja-Vukovar, te most na Bosutu između Privlake i Mirkovaca.
Na području Županije izgrađeno je niz mostova (pothodnika i podvožnjaka) u
sklopu željezničke infrastrukture.
RED. BROJ PRUGA OBJEKT
DUŽINA OBJEKTA (U MET.)
KM POLOŽAJ
1. MG 2C
Dg-Tovarnik-Novska
Podvožnjak"Zvonimirova" 16,90 155+180 Pothodnik 7,20 155+876 Most "Dren" 10,80 162+148
2. MP 14 Most "Vuka" 21,00 7+601 Most "Bobotski kanal" 12,80 14+084
3. I-110
Vinkovci-Drenovci-Dg
Podvožnjak 16,90 0+530 Most "Bosut" 40,00 8+080 Most 10,60 21+949 Most 13,50 27+455 Most 5,50 34+125 Most "Sava" 778,90 50+767
4. II-211 Most "Bosut" 43,58 6+425 Most "Bosut" 43,58 9+279 Most "Bosut" 43,58 14+566
Izvor: Uprava za zaštitu i spašavanje Zagreb - Odjel civilne zaštite 6.4.4. Dalekovodi i trafostanice
Mreža dalekovoda na području Županije je veoma razgranata i u istoj su
zastupljeni kabelski i zračni dalekovodi državnog, županijskog i lokalnog značaja. Od posebnog značaja (državnog) su dalekovodi naponskog nivoa 400 kV (Ernestinovo-Ugljevik i Ernestinovo-Sr. Mitrovica) ukupne dužine 93,70 km i 11 dalekovoda naponskog nivoa 110 kV ukupne dužine 189,90 km županijske važnosti.
184
DALEKOVOD J A Č I N A U KV SVEGA 10 20 35 110 400
Vrst
a i
br.
Kabelski 43 2 13 58 Zračni 67 2 17 10 2 98 Kabelsko/ zračni 1 1 UKUPNO 110 4 31 10 2 157
Raz
ina Državni 2 2
Županijski 31 10 41 Lokalni 110 4 114 UKUPNO 110 4 31 10 2 157
Izvor: DP "Elektra - Vinkovci" i HEP "Elektroprijenos d.o.o." Prijenosno područje Osijek
Preko teritorije Vukovarsko-srijemske županije vrši se prijenos električne energije u koju je svrhu postavljeno 725 trafostanica za prihvat električne energije sa distributivnih dalekovoda i distribuciju iste do potrošača različite izvedbe i na raznim lokacijama.
PODATAK PODRUČJE GRADA 26 općina SVEGA Ilok Otok Vukovar Vinkovci Županja
Broj trafostanica 42 21 130 115 42 375 725 Izvor: DP "Elektra Vinkovci"
Na području Županije razmješteno je još 17 trafostanica snage 35 kW od čega po
3 u Vinkovcima i Vukovaru, 2 u Županji i po jedna u Iloku, Borovo naselju, Starim Mikanovcima, Babinoj Gredi, Otoku, Drenovcima, Nijemcima, Opatovcu i Tovarniku.
6.4.5. Energetski sustavi
Elektroenergetski sustav na području Vukovarsko-srijemske županije je sastavni dio jedinstvenog elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske koji se opskrbljuje iz vlastitih izvora, a manjak uvozi iz susjednih država.
U energetski sustav Vukovarsko-srijemske županije uključeni su pravni subjekti koji skrbe o različitim vidovima energije, njezinoj distribuciji i održavanju postrojenja:
- električna energija: DP «Elektra» (pogoni: Ilok, Vinkovci, Vukovar i Županja); - toplinska energija: «Tehnostan» d.o.o. i VVK Toplinarstvo; - plin: «INA industrija nafte d.d.» Zagreb; - zemni plin: Prvo plinarsko društvo d.o.o. i Plinara Istočne Slavonije d.o.o. - naftni derivati: INA nafta-plin Đeletovci i Privlaka i «JANAF» Sotin (MS).
6.4.5.1. Elektroopskrba
Stanje sustava elektroopskrbe na prostoru Vukovarsko-srijemske županije nije ujednačeno.
Potrošači središnjeg dijela Županije opskrbljuju se električnom energijom iz TS 110/35 kV «Vinkovci» preko distribucijske mreže, dok se potrošači južnog dijela Županije opskrbljuju iz 110/35/10 kV trafostanice «Županja», također preko distribucijske mreže.
Planirana izgradnja kanala Dunav-Sava, luka i industrijskih zona vezanih uz kanal,
značajno će promijeniti potrebne količine i uvjete distribucije električne energije.
185
6.4.5.2. Plinoopskrba
Područje Vukovarsko-srijemske županije je, također, u plinoopskrbnom sustavu Republike Hrvatske koji je na našem području na visokoj razini dovršenja obuhvaćajući gotovo sva naseljena mjesta u Županiji.
Vukovarsko-srijemske županija se opskrbljuje prirodnim plinom magistralnim plinovodima Slavonski Brod-Vinkovci (Opatovac) i Osijek-Vukovar čiji je središnji položaj omogućio plinofikaciju cijele Županije. Koncepcija plinoopskrbe nadopunjena je i korištenjem plina s lokalnih izvorišta i nalazišta plina i nafte (tablica: 1.3.5.5. ove Procjene).
6.4.6. Telekomunikacijski sustavi Usvajanjem suvremenih tehničko-tehnoloških dostignuća u telekomunikacijama se
izmijenila koncepcija, asortiman usluga, vodovi i njihove trase čime su stvoreni preduvjeti za kvalitetno uključenje u europske i svjetske sustave.
Za područje Vukovarsko-srijemske županije nadležna je i na istoj djeluje HT- organizacija Regije Istok (sa sjedištem u Osijeku, Kardinala A. Stepinca 8b ), telekomunikacijski centar Vukovar, koja svojim razvojnim planovima prati planove gospodarskog razvoja Županije.
6.4.6.1. Nepokretne mreže Unutar područja Županije organizirana je nepokretna telefonska mreža
telekomunikacijskog centra Vukovar kao tri pristupna područja: PP Vinkovci, PP Vukovar i PP Županja. Preko pripadajućih pristupnih centrala, na koju su priključeni korisnici, odvija se međusobni, te županijski, međužupanijski i međunarodni promet.
U prijenosnom segmentu gotovo u potpunosti je analognu tehnologiju zamijenila digitalna, a uz postojeće klasične i simetrične sustave izgrađena je svjetlovodna infrastruktura dobrog kapaciteta.
Od ostalih nepokretnih mreža, na području Županije funkcioniraju: Cropak, Croline, HiNet i ISDN.
6.4.6.2. Poštanski promet Poštanski promet na području Županije je dobro razvijen, a izvršene su sanacije i
modernizacija postojećih i izgradnja novih PT jedinica. Sustav poštanskih veza na području bivše općine Vukovar je bio u zaostatku po
broju izvršnih jedinica poštanske mreže, u odnosu na ostatak Županije, ali je nakon mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, isti moderniziran i povećan po obimu poštanskih usluga.
6.4.6.3. Pokretne mreže Razvojem telefonske mreže Mobitel započeo je prodor pokretnih mreža na
područje TKC Vukovar i Vukovarsko-srijemske županije, a njenoj ekspanziji je još više pridonijela izgradnja hrvatskog dijela globalne digitalne mreže CRONET.
Stalno povećanje broja korisnika, kao i sve veća pokrivenost kvalitetnim radio-signalom područja Županije, osnovne su silnice daljnjeg razvoja pokretnih mreža.
186
6.4.6.4. RTV RTV sustav na području Vukovarsko-srijemske županije se sastoji od mreže
lokalnih radio postaja i Vinkovačke televizije, te objekata Hrvatske radiotelevizije:
MEDIJ KONCESIONAR SJEDIŠTE ADRESA E-MAIL TV VTV d.o.o. VINKOVCI Vinkovci Trg F. Tuđmana 2 [email protected]
R A
D I
O
HRVATSKI RADIO ŽUPANJA d.o.o. Županja Veliki kraj 66/1 rezija@radiozupanja.
hr RADIO VINKOVCI Vinkovci J. Dalmatinca 29 [email protected] HRVATSKI RADIO VUKOVAR d.o.o. Vukovar Trg Dr. F. Tuđmana 13 [email protected]
RADIO VFM VINKOVCI d.o.o. Vinkovci Trg F. Tuđmana 2 [email protected]
RADIO DUNAV Vukovar Tri ruže 20 [email protected]
RADIO DIFUZIJA d.o.o. Borovo Glavna ulica 45 [email protected]
RADIO ILOK Ilok Trg N. Iločkog 13/1 [email protected]
TISAK VINKOVAČKE NOVOSTI Vinkovci Trg F. Tuđmana 2 [email protected] VUKOVARSKE NOVINE Vukovar Trg Dr. F. Tuđmana 13 [email protected]
Izvor: MUP – Uprava za zaštitu i spašavanje Odjel CZ (Zagreb, kolovoz 2004. god.)
NAZIV LOKACIJE
ZEM. DUŽ. I ŠIR. STUP. MIN. SEK.
VISINA KOTE N/M
VISINA ANTENSKOG SUSTAVA (M)
EFEKTIVNA ZRAČENA
SNAGA KW
ODAŠILJAČKI KANALI
POSTOJEĆE LOKACIJE Borinci 184449E 451823N 106 160 119 07, 44, 36
Drenovci 185440E 445510N 86 61 5 39, 51, 27 Ilok 192300E 451330N 120 30 0,0016 05, 57, 60
Šarengrad 191321E 451339N 100 10 0,005 11, 34, 21 Županja 184138E 450418N 86 66 5 49, 58, 65
LOKACIJE ZA REKONSTRUKCIJU Tovarnik 190953E 451052N 138 13 600 1125 kHz
Otok 185737E 450910N 85 50 20 LOKACIJE U PLANU ZA IZGRADNJU
Liske (Ilok) 192444E 451058N 209 200 300 07, 44, 36 Izvor: Prostorni plan Vukovarsko-srijemske županije
6.4.7. Hidrotehnički sustavi Područje Vukovarsko-srijemske županije bogato je vodotocima, te pratećim
objektima duž istih: nasipima, ustavama, pregradama i crpnim stanicama. Razgranata kanalska mreža od I. do IV. tipa čini sustav odvodnje učinkovitim iako su daljnji pozitivni pomaci mogući i nužni.
S L I V DUŽINA VODOTOKA I KANALA ( u km )
I red II red III red UKUPNO BOSUTA 162,385 102,051 219,252 483,688
BIĐ-a 109,680 40,655 96,335 246,670 ZAP. LAT. KANAL-a 36,500 33,730 18,255 88,485
SAVE 21,885 8,830 13,960 44,675 SVEUKUPNO : 330,450 185,266 347,802 863,518
187
6.4.7.1. Vodotoci, kanali i odvodnja
Osim rijeka Dunava i Save, koje čine prirodnu granicu sa susjedima BiH i Republikom Srbijom, svi ostali vodotoci i kanali na području Županije pripadaju slivnom području Biđ-bosutskog polja (oko 95%), dok manji dio pripada slivu Save:
Red. broj
VRSTA VODOTOKA
KATEGORIJA VODA SVEGA km državne km lokalne km
1. rijeke Sava Bosut
93,52 80,22 Bosut 14,09 187,83
173,74 14,09
2. vodotoci
Biđ Spačva Studva Smogva
11,17 22,54
8,01 5,30
Studva Spačva
3,30 11,52 61,84
47,02 14,82
3. kanali I reda
Boris Ilinački
Gran.Ilinci Šid. Mlaka
Bazjaš Trbušanci
Lipac
1,05 4,24 3,70 3,00 3,34 0,79 8,10
Boris Šid. Mlaka
Ljubanj Virovi
Kaluđer Dren
Savak Brižnica Bistra
Spačva Drenovača Jasenova
Sp.Drenovci Veliki Pašt Vrbanjica Žestilovac
Berava Ist. Berava
Konjuša
13,90 1,58
14,04 18,46 30,05
9,86 7,67
32,85 7,97
12,96 6,09 3,54 7,93
10,47 4,91 6,48
11,62 11,90 10,18
246,68
24,22 222,46
4. kanali II reda
Gl.Lipovač. Lučica Mašanj
Milino-Bist. Optičar
Rakovac Sariševo
Vidor Vođin. Rit Stružac Berava Bistra Božulo Mednik
Ob.auto-put Obošnica
Teča Bistra Zib Brižnica
Beravica Saonica
Sp.Konjuša
5,52 2,90 8,06 6,90 2,06 3,46 6,00 8,76 9,78 5,45 3,16 7,86 6,40 9,76 6,58
10,40 5,22
14,62 3,96 2,78 5,27
134,90
134,90 U K U P N O : 244,98 386,27 631,25
Izvor: Hrvatske vode - VGI "Biđ-Bosut" - Vinkovci
188
Slivno područje Biđ-bosutskog polja iznosi 343.200 ha i od ukupnog sliva u Republici Hrvatskoj se nalazi 307600 ha, a ostatak sliva je u Republici Srbiji.
Komasacijom u katastarskim općinama izvršeno je grupiranje posjeda, postavljena je nova putna mreža koja omogućava pristup posjedu.
Kanalska mreža osigurava pravodobnu odvodnju, a tamo gdje iste nema, izvedena je podzemna drenažna mreža. Odvodnja sliva Bosuta, za vrijeme visokih savskih vodostaja, odvija se putem pumpne stanice "Bosut" (kapaciteta 30 m³/sec).
Prokop Bazjaš omogućava otjecanje vode iz vodotoka Bosut kad razina dostigne
kotu 79,92 m.n.m., a rekonstruirani kanal Trbušanci i izgrađena ustava na kanalu omogućava ispuštanje vode iz Bosuta i pražnjenje korita.
6.4.7.2. Nasipi, ustave, pregrade Zaštita Županije od velikih savskih voda riješena je izgradnjom savskog
obrambenog nasipa i izgradnjom ustave sa pumpnom stanicom na ušću Bosuta u Savu koja brani područje vodotoka Bosut od velikih savskih voda.
Nasip, čija je rekonstrukcija vršena tijekom posljednjih godina (pojedinih dionica), rađen je u dužem vremenskom razdoblju i njegove su trase i dimenzije prilagođene uvjetima kada je gradnja vršena. Iako je potrebno stari nasip nadvisiti za 50-100 cm, kako bi za 1,20 m bio iznad 100 godišnjih velikih voda, prioritet je ipak rekonstrukcija preskočene dionice do državne granice sa Republikom Srbijom (što su ujedno i najslabije mjesto ukupne dužine nasipa na području Županije).
Dio površina uz savski nasip brani se i odvodi crpnim stanicama "Kupina" (1.260 ha), "Teča" (4.200 ha), "Konjuša" (3.410 ha) i "Zib" (35 ha), dok na rijeci Bosut, od važnijih objekata u koritu, postoje ustave Stara brana kod Vinkovaca i ostaci ustave Nova brana (oštećena 1991. godine i ne održava traženu razine vode u koritu).
6.4.7.3. Crpilišta Iz postojećih crpilišta Savske depresije može se dobiti vode oko 3000 l/s kapaciteti
cca: Jelas - 400 l/s, V. Kopanica/B. Greda - 2000 l/s, Županja/Bošnjaci – 300 l/s, a postojećih crpilišta područja Vukovar – Trpinja može se dobiti cca 200 l/s, Lovas – Ilok 100 l/s, a područja Vinkovci – Kanovci i Vinkovci – Cerna 100-150 l/s.
- Vodocrpilišta «Kanovci» vodovoda grada Vinkovaca (ukupne potrošnje oko 120 l/s) su središnji
uređaj za pročišćavanje vode s nizinskim vodospremom čiste vode i visokotlačnom distribucijskom stanicom.
- Crpilišta «Borovo» (120 l/s) i «Cerić» (120 l/s) vodovoda grada Vukovara (ukupne potrošnje oko 250 l/s) su uređaji za prečišćavanje vode i vodosprema čiste vode, te visokotlačna distribucijska stanica na istoj lokaciji.
- Zdenci na lokaciji Skela kod Iloka iz kojih se dubinskim crpkama voda transportira u sabirnu komoru, a iz nje u vodoopskrbni sustav Iloka (potrošnja je 30 l/s, a planirana cca 50 l/s).
- Crpilišta Županja/Bošnjaci i manjeg crpilišta u Županji vodovoda grada Županje (potrošnje oko 50 l/s, procijenjena oko 120 l/s) s visokotlačnom distribucijskom stanicom na istoj lokaciji.
Uslijed nedostataka uređaja za pročišćavanje i neuređenih odlagališta otpada, na
mnogim crpilištima je prisutna velika opasnost od zagađenja vode za opskrbu.
189
POVEZANOST NASELJA NA VODOVODNU MREŽU
(% priključenih kućanstava) <50% Općine: Babina Greda, Gradište i Drenovci
50-69% Općine: Bošnjaci i Vrbanja 70-79% Gradovi: Ilok i Županja; Općine: Ivankovo i Privlaka 80-89% Gradovi: Otok i Vinkovci; Općine: Markušica, Negoslavci, Nuštar i Vođinci
90-99% Grad Vukovar; Općine: Andrijaševci, Bogdanovci, Cerna, Gunja, Jarmina, Lovas, Nijemci, Stari Jankovci, Stari Mikanovci, Tordinci, Tovarnik i Trpinja
100% Općine: Borovo i Tompojevci Povezanost naselja na vodovodnu mrežu u Županiji (2006. godine)
Izvor: Izvješće o stanju okoliša VSŽ (str. 61/150) Planirana trasa kanala Dunav-Sava položena je kroz zonu budućeg regionalnog
crpilišta, ali je utvrđeno (Zavod za hidrotehniku, Zagreb, rujan 1995.) da utjecaj kanala na kvalitetu podzemne vode crpilišta nije veći od drugih potencijalnih negativnih utjecaja.
Prvobitno postavljeni položaj bunara regionalnog crpilišta promijenjen je tako da se kanal nalazi izvan zone bunara te njegove I. i II. zaštitne sanitarne zone. Kanal prolazi kroz III. zaštitnu zonu nekih bunara što neće predstavljati ograničenje njegovom funkcioniranju.
6.4.8. Plinovodi i naftovodi
Do početka 90-ih godina jedino plinificirano naselje u širem okruženju su bili Vinkovci, opskrbljeni zemnim plinom s polja Đeletovci-Privlaka-Ilača. Domovinski rat je označio prekretnicu po pitanju opskrbe zemnim plinom. Osnovna prepreka širenja plinifikacije bila je neizgrađena magistralna mreža, jer se područje Istočne Slavonije, a time i naše Županije, trebalo opskrbljivati plinom iz pravca Slavonskog Broda (plinovod Slavonski Brod-Vinkovci), te iz Osijeka (Osijek-Vukovar).
Po okončanju Domovinskog rata krenule su značajne investicije u plinoopskrbni
sustav tako da je plinificirano cijelo područje Vukovarsko-srijemske županije, koje nije bilo okupirano, te veći dio i okupiranog područja do konca 2003. godine. Produktovod Bosanski Brod-Opatovac prenamjenjen je u magistralni plinovod Slavonski Brod-Vinkovci-Vukovar i postao je temelj plinifikacije cijele Županije.
Plinifikacija naselja je izvršena visoko i srednje tlačnim plinovodima, a distribuciju
prirodnog zemnog plina kućanstvima i drugim potrošačima, vrši Plinara Istočne Slavonije Vinkovci i Prvo plinarsko društvo Vukovar. Plinovodi su na više mjesta međusobno odvojeni ventilima kako bi se mogli raditi popravci i prepravke na distributivnoj mreži.
Gradovi i naselja koji imaju plinsku mrežu (ukupna duline 1.027 km) i redukcijske
postaje na području Vukovarsko-srijemske županije su: - MRP Vinkovci (Vinkovci, Rokovci, Andrijaševci, Cerna, Šiškovci, Jarmina, Nuštar, Cerić i
Marinci); - MRP Ivankovo (Vođinci, Novi Mikanovci, Stari Mikanovci, Retkovci i Prkovci); - MRP Županja (Županja, Štitar, Gradište, Babina Greda, Bošnjaci, Posavski Podgajci, Rajevo
selo, Gunja, Vrbanja, Soljani, Strošinci, Drenovci, Đurići i Račinovci); - MRP Negoslavci (Ilok, Šarengrad, Mohovo, Opastovac, Lovac i Bapska).
190
Područjem Vukovarsko-srijemske županije prolazi nekoliko značajnih cjevovoda. U
prvom redu radi se o međunarodnom naftovodu - JANAF-u (Jadranski naftovod) koji transportira sirovu naftu od naftnog terminala u Omišlju na Krku do rafinerije u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH i Srbiji.
Paralelno sa ovim vodom je i naftovod Đeletovci-Ruščica kojim se prikupljena sirova nafta s naftnih polja Đeletovci, Privlaka i Ilača transportira do naftnog terminala u Ruščici, odakle se dalje transportira (riječno ili cestovno) do rafinerije u Sisku.
