Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i ... Runovici.pdf · 1. Moguće prirodne nesreće i katastrofe 8 1.1 Poplave 8 1.1.1 Bujice 9 1.1.2 Mjere zaštite 9 1.2 Potres

Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općine Runovići

P O V J E R E N S T V O - 1 -

Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i

kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća

OPĆINA R U N O V I Ć I

JEDNINSTVENI UPRAVNI ODJEL

Prosinac, 2011. godine



Sadržaj: A PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I

KULTURNIH DOBARA I OKOLIŠA OD KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA

1

I DOKUMENTACIJA 5 1. Tim za izradu Procjene 5 II UVOD 6 III VRSTE, INTENZITET I UČINCI DJELOVANJA PRIRODNIH I

TEHNIČKO-TEHNOLOŠKIH KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA 8

1. Moguće prirodne nesreće i katastrofe 8 1.1 Poplave 8 1.1.1 Bujice 9 1.1.2 Mjere zaštite 9 1.2 Potres 9 1.2.1 Seizmičke karakteristike područja Općine 10 1.2.2 Ugroženost pojedinih područja obzirom na gustoću stan i građenje

objekata 16

1.2.3 Očekivane posljedice potresa za zgrade 17 1.2.4 Posljedice koje potres može izazvati na stanovništvo 18 1.2.5 Posljedice koje potres može izazvati na infrastrukturi 20 1.2.6 Učestalost potresa u zadnjih 100 godina 21 1.2.7 Mjere zaštite od potresa 23 1.3 Olujni i orkanski vjetar i tuča 24 1.3.1 Učestalost oluja u zadnjih 10 godina i proglašenje elementarnih

nepogoda 25

1.3.2 Nastale štete u prometu, opskrbi energentima i na objektima 26 1.4 Klizišta 26 2. Tehničko-tehnološke katastrofe i veće nesreće izazvane akcidentom u

gospodarskim objektima 27

2.1 Broj i vrsta subjekata koji proizvode, prevoze ili skladište opasne tvari 27 2.2 Mjere zaštite 28 3. Tehničko-tehnološke katastrofe i veće nesreće izazvane nesrećama u

prometu 28

3.1 Količine i vrste opasnih tvari koje prometuju područjem Općine 29 3.2 Opasna mjesta ugroženosti u koliko bi došlo do istjecanja opasnih tvari 29 4. Epidemiološke i sanitarne opasnosti 30 4.1 Zdravstvo 30 4.2 Procjena epidemiološke i sanitarne opasnosti 30 4.3 Biljno zdravstvo 32 4.3.1 Mogućnost pojave bolesti biljnih poljoprivrednih proizvoda 32 4.4 Veterinarstvo 32 4.5 Nadležni nositelji zdravstvenih, sanitarnih, veterinarskih i agronomskih

službi 33

IV MOGUĆE POSLJEDICE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE PO 34



STANOVNIŠTVO, MATERIJALNA I KULTURNA DOBRA TE OKOLIŠ 1. Posljedice po kritičnu infrastrukturu 34 1.1 Opskrba stanovništva hranom 36 1.2 Opskrba vodom 37 1.3 Zdravstvena skrb 38 1.4 Opskrba energijom 38 1.5 Informacije i telekomunikacije 39 1.6 Promet 40 1.6.1 Cestovni promet 40 1.7 Nacionalna i kulturna baština 41 1.7.1 Ruralne sredine 41 1.7.2 Sakralna kulturna dobra 41 1.7.3 Fortifikacije 42 V SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE 43 1. Postojeći kapaciteti i snage koje se mogu angažirati 43 1.1 Redovne službe i pravne osobe 43 1.2 Civilna zaštita 43 1.3 HGSS Stanica Makarska 44 1.4 Materijalni resursi 44 2. Potrebne snage za funkcioniranje zaštite i spašavanja 46 VI ZAKLJUCNE OCJENE 48 1. U slučaju poplave (bujice) 48 2. U slučaju potresa 48 3. U slučaju ostalih prirodnih nesreća 50 3.1 Olujni ili orkanski vjetar i tuča 50 4. U slučaju tehničko-tehnoloških nesreća izazvanih s opasnim tvarima u

stacionarnim objektima u gospodarstvu i prometu 51

VII POLOŽAJ I KARAKTERISTIKE PODRUČJA OPĆINE RUNOVIĆI 53 1. Osnovni podaci o prostoru 53 1.1 Položaj i površina prostora 53 1.2 Osnovna geografska obilježja prostora 54 1.2.1 Reljef 54 1.2.2 Vodene površine i vodotokovi 55 1.2.2.1 Bujice 55 1.2.3 Tlo 55 1.2.4 Biljni pokrov 56 1.2.5 Klizišta 56 1.3 Klimatske karakteristike 56 1.3.1 Temperatura 57 1.3.2 Naoblaka 57 1.3.3 Insolacija 58 1.3.4 Vjetar 58 1.3.5 Oborine 60 2. Stanovništvo 62 2.1 Broj stanovnika i gustoća naseljenosti 62 2.2 Dobna i spolna struktura stanovništva Općine Runovići 63 2.3 Struktura stanovništva Općine Runovići u odnosu na aktivnosti 64 2.4 Kategorije stanovništva planiranog za evakuaciju 64 3. Materijalna i kulturna dobra te okoliš 65 3.1 Vodoopskrbni sustavi 72



3.2 Zone poljoprivredne proizvodnje 72 3.3 Šumske površine 74 3.4 Industrijska zona i gospodarski objekti 75 3.5 Gospodarske zone 75 3.6 Položaj zone i gospodarskih objekata u odnosu na naseljeni dio Općine 75 3.7 Zalihe roba značajnijih gospodarskih objekata 76 3.8 Društvene djelatnosti 76 3.9 Skloništa i objekti za sklanjanje 77 3.10 Objekti za zbrinjavanje 77 3.11 Objekti zdravstva 77 4. Prometno-tehnološka infrastruktura 78 4.1 Cestovni promet 78 4.2 Zračni promet 78 4.3 Dalekovodi i transformatorske stanice 78 4.4 Telekomunikacije 80 B ZAHTJEVI ZAŠTITE I SPAŠAVANJA U DOKUMENTIMA

PROSTORNOG UREĐENJA 81

1. Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima Prostornog uređenja 82 1.1 Potresi 82 1.2 Olujno i orkansko nevrijeme i jak vjetar 83 1.3 Tuče 84 1.4 Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u gospodarskim

objektima i prometu 84

1.5 Zaštita od epidemiološke i sanitarne opasnosti 85 1.6 Ostale mjere za slučaj katastrofe i velike nesreće 86 1.7 Skloništa 86 C ZEMLJOVIDI 88 1. Položaj Općine Runovići unutar Splitsko-dalmatinske županije 2. Prikaz naselja i mreže razvrstanih cesta na području Općine 3. Prikaz elektroenergetskih objekata na području Općine Runovići 4. Kulturna baština Općine Runovići 5. Grafički prikaz infrastrukturnih objekata na području Općine 6. Grafički prikaz lokacija značajnijih objekata



I DOKUMENTACIJA 1. Tim za izradu Procjene Na temelju članka 35. stavka 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj)

samoupravi («Narodne novine» br. 33/01, 60/01,129/05, 109/07, 125/08, 36/09), članka 32. Statuta Općine Runovići («Službeni glasnik općine Runovići 1/09») Općinsko vijeće Općine Runovići, na 4. sjednici održanoj dana 12. prosinca 2009. donijelo je

O D L U K U IMENOVANJU POVJERENSTVA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

ZA IZRADU AKATA

Članak 1.

Povjerenstvo za zaštitu i spašavanje za izradu procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od opasnosti, nastanka i posljedica katastrofa i velikih nesreća za područje Općine Runovići imenuju se:

- Borislav Alerić, predsjednik povjerenstva - Borko Babić i - Ivo Ždero

Članak 2.

Povjerenstvo iz članka 1. ove Odluke pripremit će prijedlog procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od opasnosti, nastanka i posljedica katastrofa i velikih nesreća za područje Općine Runovići, prijedlog zaštite i spašavanja i operativni plan civilne zaštite za područje Općine Runovići.

Članak 3.

Ova odluka stupa na snagu sa danom donošenja, objavit će se u «Službenom glasniku općine Runovići». KLASA: 021-01/02-09-06 UR.BROJ: 2129/09-09-01 Runović, 12. prosinca 2009. godine Predsjednica Općinskog vijeća Općine Runovići Antonela Babić



II UVOD Prirodne, civilizacijske i druge nesreće su vrlo raznovrsne pojave vrlo velikog varijabiliteta, koje se na različitim područjima javljaju s različitom vjerojatnošću, intenzitetom, te s različitim posljedicama po stanovništvo, materijalna, kulturna dobra i infrastrukturu. Republika Hrvatska je donijela 2004. godine Zakon o zaštiti i spašavanju (NN 174/04), a slijedećih nekoliko godina njegove izmjene i dopune:

• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i spašavanju (NN 79/07) • Zakon o izmjenama Zakona o zaštiti i spašavanju (NN 38/09)

Ovim zakonom ustrojena je Državna uprava zaštite i spašavanja (DUZS) kao krovno državno tijelo zaduženo za usklađivanje aktivnosti i resursa u katastrofama i velikim nesrećama. DUZS je nositelj izrade Procjene ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za Republiku Hrvatsku. Županije, gradovi, Općine i pravne osobe nositelji su izrade Procjena ugroženosti za vlastito područje djelovanja i dužni su uskladiti ih sa državnom Procjenom. Jedinice lokalne samouprave su dužne izraditi Procjenu ugroženosti sukladno člancima 28. i 29. Zakona o zaštiti i spašavanju (N.N. 174/04) i Zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti i spašavanju (N.N. 79/07). Zakon o zaštiti i spašavanju ureduje:

• sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama;

• način upravljanja, rukovođenja i koordiniranja u aktivnostima zaštite i spašavanja u katastrofama i velikim nesrećama;

• prava, obveze, osposobljavanje i usavršavanje sudionika zaštite i spašavanja; • ustroj i zadaće tijela za rukovođenje i koordiniranje u aktivnostima zaštite i

spašavanja u katastrofama i velikim nesrećama; • način uzbunjivanja i obavješćivanja; • provođenje mobilizacije za potrebe zaštite i spašavanja.

Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih, kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća (u daljem tekstu Procjena ugroženosti) predstavlja osnovni i polazni dokument za izradu planova zaštite i spašavanje. Sadržaj procjene je propisan Pravilnikom o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN 38/08). Procjena ugroženosti u svojoj sveobuhvatnosti mora pokazati sa kojim se sve vrstama nesreća može suočiti jedna jedinica lokalne samouprave za koju se procjena radi. Procjenom ugroženosti treba definirati da li potencijalne nesreće imaju uzrok svog nastanka u prirodnim pojavama, kojima čovjek uglavnom ne može upravljati niti ih kontrolirati (prirodni uzrok nastanka i snagu ispoljavanja) ili tehničko-tehnološkim nesrećama koje je direktno ili posredno prouzročio čovjek, te navesti količinu i obim uzroka i posljedica pojedinih nesreća. Sve su to odrednice koje valja imati u vidu - prirodne, civilizacijske i druge pojave koje egzistiraju na određenom području, te stupanj vjerojatnosti da do određenih



pojava može doći, vjerojatni intenzitet tih pojava, mogući stupanj iznenađenja odnosno brzina kojom se pojedina pojava pojavljuje i razvija, stupanj ugroženosti ljudi i materijalnih dobara, stupanj ukupne društvene organiziranosti i pripremljenosti za prevenciju, zaštitu i spašavanje, posebno pojedinih nosilaca poslova i zadataka u području zaštite i spašavanja. Procjenom ugroženosti Općine Runovići biti će detaljno obrađena slijedeća poglavlja:

1. vrste, intenzitet i učinci te moguće posljedice djelovanja prirodnih i tehničko - tehnoloških katastrofa i velikih nesreća po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš,

2. posljedice po kritičnu infrastrukturu, 3. snage za zaštitu i spašavanje, 4. zaključne ocjene, 5. zemljovidi 6. položaj i karakteristike područja

Sukladno Pravilniku o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN 38/08) uz Procjenu ugroženosti izraditi će se i poseban izvadak s nazivom „Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja“ kojim će se utvrditi i propisati preventivne mjere čijom će se implementacijom umanjiti posljedice i učinci djelovanja prirodnih i antropogenih katastrofa ili velikih nesreća po kritičnu infrastrukturu, te povećati stupanj sigurnosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša. Ovaj izvadak biti će osnova za izradu elaborata koji će biti sastavni dio dokumenata prostornog uređenja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.



III VRSTE, INTENZITET I UČINCI DJELOVANJA PRIRODNIH, TEHNIČKO-TEHNOLOŠKIH KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA

1. Moguće prirodne katastrofe i velike nesreće 1.1 Poplave Područjem Općine Runovići protiče rijeka Vrljika tako da postoji opasnost od Poplave za stambene objekte. Poplava poljoprivrednih površina očituje se gotovo svake godine u nižim predjelima Imotskog polja, stambeni objekti nisu ugroženi, osim u slučaju dugotrajnijih obilnih kiša. U slučaju da provre «Vranjača» što se u zadnjih trideset godina dogodilo jedan put dolazi do poplava većih poljoprivrednih površina, dvije obiteljske kuće i desetak podruma u naselju Ljubičići – Jakići. U slučaju puknuća brane Ričice koja je građena u periodu 1980.-1985., sa prvenstvenom namjerom akumuliranja vode za vrijeme poplavnih valova, te korištenje tako akumulirane vode u sušnom periodu za navodnjavanje Imotsko-Bekijskog polja. Visina brane iznosi 45 m, dno akumulacije je na 360 m.n.m., a kota krune brane je na 402 m.n.m. Radni raspon razine je od 372-396 m.n.m. Max. zapremina brane je 33 mil. m3, došlo bi do poplava većih poljoprivrednih površina, dijela lokalne prometnice Vinjani – Runovići, deset obiteljske kuće i dvadeset podruma te podruma i skladišta jednog gospodarskog objekta u naselju Ljubičići – Jakići. Kota visine vode u ovom slučaju dosegla bi 256 m.n.m, u tom slučaju visina vode bila bi u razini mostova Brvina i Draga (Ljubičića most) na rijeci Vrljici, te bi voda na poljoprivrednim površinama bila duboka od 0,50-1,5 metar, što se može vidjeti na Slici broj 1.

Slika broj 1: Poplava u slučaju puknuća brane Ričice - područje općine Runovići Izvor: Autor



U slučaju da je akumulacija Brana Ričice puna, količinu vode od 33 mil. m3 dijelom bi apsorbiralo Prološko Blato ( 30%), a pretpostavka je da bi na područje Općine Runovići došlo u najgorem slučaju 20. mil. m3 vode. Ista bi se razlila većim dijelom u BiH (Drinovci – Grude na 4078 ha), jer je Bekijsko polje niže nadmorske visine, a područje Općine Runovići poplavilo bi na površini od 400 hektara (dubina vode na poljoprivrednim površinama 0,50 -1,50 metara). Imotsko-Bekijsko polje ima ukupnu površinu od 8133 ha. 1.1.1 Bujice Najveći dio prostora Općine Runovići zauzimaju kraško-vapnenački tereni i bezvodna područja izgrađena od poroznih vapnenaca, gdje atmosferske vode brzo poniru pa nema površinskih voda niti izvorišta. Hidrografija područja Općine Runovići, iako nosi sve specifičnosti krša, donekle je modificirana pojavom flišnih sinklinala koje su izgrađene od slabo propusnih ili vodonepropusnih naslaga. Uslijed toga se, na ovom području, javljaju bujični tokovi u smjeru jug sjever međutim od ovih bujice ne prijeti opasnost za nastanak katastrofe ili velike nesreće. Naime, korito bujice ide brdom i uliva se kroz polje u rijeku Vrljiku. 1.1.2 Mjere zaštite Najvažnije mjere koje se provode na bujičnim područjima su regulacija korita u dijelovima vodotoka koji prolaze kroz naselja, stalno čišćenje, uređenje većih ponora i propusta ispod ceste te sprječavanje stvaranja naplavina u njima. U inundacijskom pojasu zabranjeno je podizati zgrade, ograde i druge građevine osim regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina. Zabranjena je svaka gradnja i druge radnje kojima se onemogućava izgradnja i održavanje vodnih građevina ili na bilo koji način umanjuje protočnost korita i pogoršava vodni režim. Također je zabranjeno odlagati zemlju, kamen, otpadne i druge tvari, te obavljati druge radnje kojima se može utjecati na promjenu vodotoka, vodostaja, količine ili kakvoće vode ili otežati održavanje vodnog sustava, te povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja vodotoka. 1.2 Potres Kao jedna od najneugodniji prirodnih pojava potres je oduvijek bio predmetom istraživanja, što su i starogrčki filozofi pokušavali objasniti. Prvi znanstveni temelji proučavanja potresa postavljeni su tek u drugoj polovini prošlog stoljeća. Tek prvi geografski prikaz pojave potresa pokazao je da se oni ne događaju bilo gdje na Zemlji, već su najčešći i najjači u područjima mladog boranog gorja. Ista ta područja su mjesta najintenzivnijih geoloških procesa. Danas je općenito prihvaćena teorija tektonike ploča, po kojoj je kora Zemlje (do dubine oko 40 km) dubokim regionalnim rasjedima razlomljena na 6 velikih ploča - euroazijska, afrička, tihooceanska, američka, indoaustralijska, antarktička. Zbog konvektivnog strujanja u gornjem dijelu plašta Zemlje, ploče se pomiču. To gibanje ploča izaziva najintenzivnije promjene reljefa tla na njihovim rubovima. Ti procesi najvećim dijelom uzrokuju i nastajanje potresa. Svi procesi na granicama ploča su



tektonskog porijekla i oni uzrokuju 90% svih potresa na Zemlji. Na vulkanske potrese otpada 7%, a na urušene potrese (karakteristične za kraška područje) ostalih 3%.

Slika broj 2: Litosferske ploče (Izvor:www.worldatlas.com/aatlas/infopage/tectonic.gif) 1.2.1 Seizmičke karakteristike područja Općine Cjelokupni teritorij Splitsko-dalmatinske županije seizmički je aktivan ali s različitim seizmičkim rizicima na pojedinim područjima. U ovom trenutku u Hrvatskoj su na snazi tehnički propisi i norme pa s time i seizmološke karte rizika preuzete Zakonom o preuzimanju zakona o standardizaciji koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje kao republički zakon N.N. 53./91. Tom sustavu odgovaraju karte rizika s povratnim periodom od 500 godina i seizmičke zone 6., 7., 8., 9., 10. stupnja intenziteta prema MSK (Medvedev-Sponhauer-Karnik) uz 63% vjerojatnosti pojave. Prema privremenoj seizmološkoj karti, područje Republike Hrvatske podijeljeno je u zone od V do IX stupnja MSK ljestvice. Vremenske varijacije seizmičke aktivnosti pokazuju da se razdoblja pojačane i smanjene seizmičke aktivnosti izmjenjuju, istina bez neke pravilnosti, ali s trajanjem oko 10 do 20 godina:

• Zona IX stupnja MSK ljestvice zahvaća područje pl. Biokovo, lokalitete Makarska – Imotski - Sinj u ukupnoj površini od cca 4000 km2.

• Zona VIII stupnja MSK ljestvice zahvaća brojne lokalitete srednjo dalmatinskih otoka: Vis, Hvar, Brač, Šolta, splitsku aglomeraciju, područje Sinja.

• Zona VII stupnja MSK ljestvice zahvaća ostala područja županije. Za potrebe organizacije sustava zaštite i spašavanja pogodna je primjena dopunjene i pobliže razrađene MSK (Medvedev-Sponheuer-Karnik) ljestvice, odnosno MSK-78 i ovdje je prikazujemo radi praktičnog korištenja.



Tablica broj 1: MSK-78 ljestvica seizmičkog intenziteta potresa od IX stupnjeva za potrebe sustava zaštite i spašavanja. STUPANJ UČINAK – OPISNO (a, b, c)

IX0

PUSTOŠAN POTRES

a opća panika velike štete na namještaju u zgradama

b

najveći broj zgrada tipa C trpi oštećenja 3. stupnja na zgradama tipa B oštećenja 4. stupnja poneke zgrade tipa B trpe oštećenja 5. stupnja na mnogim zgradama tipa A oštećenja 5. stupnja stupovi i spomenici se ruše velike štete na rezervoarima podzemni cjevovodi se djelomično lome u izvjesnim slučajevima dolazi do savijanja željezničkih tračnica i oštećenja na cestama

c

na ravnim zemljištima podzemna vod izbija na površinu i razlila se, sa vodom ili bez nje izbija mulj i pijesak na zemljištu se pojavljuju pukotine širine do 10 cm, a na strminama i riješenim obalama i više od toga u tlu se u velikom broju pojavljuju i male pukotine blokovi stijena se ruše aktiviraju se mnoga klizišta stvaraju se veliki valovi na vodi presušeni bunari se obnavljaju presušuju aktivni bunari vode

Izvor: Stojanović, R.; Zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih dobara u vanrednim situacijama; Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1984. Klasifikacija objekata korištena u ljestvici: Tablica broj 2:Tipovi zgrada (zgrade kod kojih nisu primijenjene antiseizmičke mjere):

Tipovi građevina

Opis građevina

Tip – A Zgrade od neobrađenog kamena, seoske građevine, kuće od nepečene opeke, kuće od nabijene gline

Tip – B Zgrade od opeke, građevine od krupnih blokova, građevine s drvenom konstrukcijom, građevine iz tesanog prirodnog kamena

Tip – C Zgrade s armiranobetonskim i čeličnim skeletom, krupno-panelne zgrade, dobro građene drvene zgrade

Izvor: Stojanovic, R.; Zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih dobara u vanrednim situacijama; Vojnoizdavacki zavod, Beograd, 1984.



Tablica broj 3: Količinske karakteristike (postotni odnos oštećenih objekata prema postojećem broju objekata)

Opisno U postotnom iznosu Pojedine oko 10% Mnoge 20 do 50% Većina 60%

Izvor: Stojanović, R.; Zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih dobara u vanrednim situacijama; Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1984. Tablica broj 4: Klasifikacija oštećenja Stupanj oštećenja

Opis oštećenja

0° Nema vidnih oštećenja - objekt je doživio potres bez vidljivih posljedica

1° Lagana oštećenja -sitne pukotine u žbuci -otpadanje manjih komada žbuke - oštećenje dimnjaka

2° Umjerena oštećenja -male pukotine u zidovima -otpadanje većih komada žbuke -klizanje krovnog crijepa -pukotine i otpadanje dijelova dimnjaka

3° Teška oštećenja -široke i duboke pukotine u zidu -rušenje dimnjaka - rušenje dijelova krovova

4° Razorna oštećenja -otvori u zidovima -rušenje dijela zgrada i krovova -razaranje veza medu pojedinim dijelovima zgrade -rušenje unutarnjih zidova i zidova ispune

5° Potpuno rušenje -potpuno rušenje zgrada, totalna oštećenja Izvor: Stojanović, R.; Zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih dobara u vanrednim situacijama; Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1984. Tablica broj 5: Grupirana kvalitativna obilježja ljestvice Oznaka Značenje a) ljudi i okolina koja ih okružuje b) građevinske konstrukcije c) prirodne pojave Izvor: Stojanović, R.; Zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih dobara u vanrednim situacijama; Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1984.



Na slijedećim slikama prikazane su Seizmološke karte ovog područja za povratni period od 50, 100, 200 i 500 godina:

Općina Runovići Slika broj 3: Seizmološka karta područja za povratni period od 50 godina Izvor: Kuk Vlado, Seizmološki podaci, Seizmološka služba Republike Hrvatske, Državni geofizički zavod, PMF Zagreb, 2008. g. Obzirom na potresni rizik povratnog perioda od 50 godina Općina Runovići se nalazi na području intenziteta potresa VII0 po MSK ljestvici.



Općina Runovići Slika broj 4: Seizmološka karta za povratni period od 100 godina Izvor: Kuk Vlado, Seizmološki podaci, Seizmološka služba RH, Državni geofizički zavod, Obzirom na potresni rizik povratnog perioda od 100 godina Općina Runovići se nalazi na području intenziteta potresa VIII0 po MSK ljestvici. Općina Runovići Slika broj 5: Seizmološka karta za povratni period od 200 godina



Izvor: Kuk Vlado, Seizmološki podaci, Seizmološka služba Republike Hrvatske, Državni geofizički zavod, PMF Zagreb, 2008. g. Obzirom na potresni rizik povratnog perioda od 200 godina Općina Runovići se nalazi na području intenziteta potresa VIII i IX0 po MSK ljestvici.

Općina Runovići Slika broj 6: Seizmološka karta za povratni period od 500 godina Izvor: Kuk Vlado, Seizmološki podaci, Seizmološka služba Republike Hrvatske, Državni geofizički zavod,PMF Zagreb, 2008. g. Hrvatska nema karte geotehničke i seizmičke mikrorajonizacije što znači da izrada procjena i plana neće imati željenu preciznost. Stoga će u operativnom smislu često trebati tražiti kompromis i rješenja u nuždi. Do izrade novih seizmoloških podloga treba primjenjivati karte s povratnim periodom od 500 godina a stupnjevi seizmičnosti IX 0 po MSK ljestvici.



Slika broj 7. Seizmološka karta za povratni period od 500 Općina Runovići godina; Izvor: DUZS Sukladno do sada iznijetim podacima koji sadrže očekujući maksimalni intenzitet potresa, za protekli period od 500 godina, područje Općine Runovići se može smatrati ugroženim od potresa IX0 po MSK ljestvici. 1.2.2 Ugroženost pojedinih područja s obzirom na gustoću stanovanja i

građenje objekata Način gradnje objekata za stanovanje i gustoća naseljenosti diktira povredljivost nekog naselja. Prostor nove izgradnje predstavlja zonu manje ugroženosti od potresa. Kategorizacija zona povredljivosti od potresa određuje se na bazi izgrađenosti zemljišta, te vrste konstrukcije objekata neotpornih na dinamičke utjecaje. Proračun



rušenja definira domet obrušavanja objekata /ruševina (d), koji može iznositi do H/2 (pola visine objekta) u svakom presjeku objekta. Prostor izvan dometa ruševina je realan prostor pristupa građevini. 1.2.3 Očekivane posljedice potresa za zgrade Najstarije kuće i pojate bile su građene u suhozidu i pokrivene slamom. Novije kuće u primarnim naseljima građene su od finije obrađenih kamenih blokova slaganih u pravilne redove i povezanih mortom. One su pokrivene pokrovom od kamenih ploča koji je postupno zamijenjen crijepom. Poslije Drugog svjetskog rata naglo se mijenja način života na selu. Stanovništvo iseljava u veće gradove ili odlazi na rad u inozemstvo (Njemačka), a po povratku gradi kuće suvremenijeg oblikovanja i materijala. Danas na području Općine Runovići ima ukupno 1147 zgrada (stanova) prema Popis stanovništva 2001.g., no tek je 743 zgrade u kojima se stanuje, od čega je manji broj njih oko 12 izgrađeno prije 1964. godine. Tako se procjenjuje da ih s obzirom na gradnju ima slijedeći broj kako je prikazano u tablici koja slijedi: Tablica broj 6: Broj zgrada (stanova) s obzirom na gradnju na području Općine Runovići R.br. Tip

zgrada

Postotni udio ukupnog broja zgrada

Postotni udio stanovništva

Broj zgrada

Broj stanovnika

1. A 3,70 3,60 42 96 2. B 21,70 21,70 249 573 3. C 74,60 74,70 856 1974

UKUPNO: 100 100 1147 2643 Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2001.g. (obradio autor) Za praktične potrebe na temelju svega iznijetog dana je tablica koja prikazuje relativan prirast stupnja oštećenja objekata raznih kategorija (A, B, C ranije navedene) pri raznim intenzitetima potresa. U ovom slučaju uzet je raspored stupnja oštećenja prema normalnom (Gausovom) zakonu raspodjele. Podaci i struktura tablice je takva da se može na bazi nje odmah procjenjivati ugroženost od potresa i posljedice od njegovog destruktivnog djelovanja (razaranja, požara i sl.). U promatranom gradu - naselju, odredi se planski intenzitet potresa (IX0), zatim utvrdi postotna zastupljenost pojedinih tipova zgrada (Tablica broj 6) i za razne stupnjeve oštećenja dobiva (množenjem sa veličinama iz tabele) kvantitativni prikaz opsega oštećenja, odnosno razaranja u Općini Runovići.



Tablica broj 7: Relativan prirast stupnja oštećenja ovisno o intenzitetu potresa

Ip

Tip zgrade

Stupanj oštećenja u % d

0 1 2 3 4 5

XI

A - - - - - - - B - - - - - - - C - - - - - - -

X

A - - - - 25 75 4,75 B - - - 5 45 50 4,55 C - - 3 42 50 5 3,57

IX

A - - - 5 45 50 4,55 B - - 3 42 50 5 3,57 C - 3 42 50 5 - 2,57

VIII

A - - 3 42 50 5 3,57 B - 3 42 50 5 - 2,57 C 3 42 40 5 - - 1,57

VII

A - 3 42 50 5 - 2,57 B 3 42 50 5 - - 1,57 C 50 50 - - - - 0,50

VI

A 45 50 5 - - - 0,60 B 95 5 - - - - - C - - - - - - -

Izvor: Stojanovic, R., 1984.; Zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih dobara u vanrednim situacijama; Vojnoizdavacki zavod, Beograd Računajući kako je naprijed opisano dobijemo slijedeće rezultate prikazane u tablici. Tablica broj 8: Broj zgrada na području Općine Runovići oštećenih potresom

intenziteta IX0 MSK ljestvice prema stupnju oštećenja Intenzitet potresa

Tip zgrade

Broj oštećenih zgrada prema stupnju oštećenja d

0 1 2 3 4 5

IX0

A - - - 3 19 20 3,57 B - - 8 104 125 12 2,57 C - 10 380 416 50 - 1,57

Izvor: Autor - Neće biti niti jedna zgrada bez oštećenja - Oštećenja 10 imat će 10 zgrada tipa C - Oštećenja 20 imat će 380 zgrade tipa C i 8 zgrada tipa B - Oštećenja 30 imat će 416 zgrade tipa C, 104 zgrada tipa B i 3 zgrade tipa A - Oštećenja 40 imat će 50 zgrada tipa C, 125 zgrada tipa B i 19 zgrade tipa A - Oštećenja 50 imat će 12 zgrada tipa B i 20 zgrada tipa A 1.2.4 Posljedice koje potres može izazvati po stanovništvo: Ovo je nepogoda sa jednim od najvećih očekujućih razaranja. Utjecaj ovog razaranja na otvoreni prostor je manje izražen, izuzev mogućih razornih posljedica na elemente infrastrukture (vodovod, prometnice, energetski dalekovodi, TK objekti).



Očekuju se velike materijalne štete. Bit će potrebno organizirati privremeni smještaj za oko 655 osoba jer će im zgrade biti nesigurne za stanovanje. Moguće ljudske žrtve rezultat su prije svega očekivanih razaranja u starijim dijelovima primarnih naselja gdje dominiraju zgrade tipa A i B u kojima živi oko 572 stanovnika od toga oko 140 djece do 14 godina starosti i oko 48 osoba starijih od 70 godina. Tablica br. 9: Postotak ranjenih i poginulih osoba za potres IX stupnja u ovisnosti o stupnju oštećenja zgrade

R.br. Stupanj oštećenja Postotak ranjenih

Postotak poginulih

D E 1. Nikakvo-nema 0 0 2. Neznatno 0 0 3. Umjereno 1 0 4. Jako 2 0,25 5. Totalno 10 1 6. Rušenje 100 20

Izvor: (D. Aničić – CZ 1 (1992.)2, 135 – 143) Prognoza broja žrtava U žrtve potresa ubrajamo ranjene i poginule osobe. Broj ranjenih izračunava se prema izrazu (1), a broj poginulih prema izrazu (2). Izraz 1: N m BR = A • Σ Bi • ( Σ Cij • Dij ) i=1 i=1 Izraz 2: N m BP = A • Σ B1 • ( Σ Cij • Eij ) i=1 i=1 Gdje je: BR – broj ranjenih osoba BP – broj poginulih osoba A - ukupan broj osoba koje žive na promatranom području B - postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sustava u ukupnom broju stambenih zgrada Općine Runovići (tablica 3) C – postotak oštećenja zgrada određenog konstruktivnog sustava prema stupnjevima oštećenja za određeni intenzitet potresa u odnosu prema ukupnom broju zgrada tog sustava (Tablica 8) D - postotak ranjenih za j – to oštećenje u i – tom konstruktivnom sustavu (tablica 9) E - postotak poginulih za j – to oštećenje u i – tom konstruktivnom sustavu (tablica 9) i – konstruktivni sustavi (I, II, III) j – stupanj oštećenja (1,2,3,4,5,6) n = 3 m = 5.



U ovim zgradama se može očekivati do 30 poginulih i 193 ozlijeđene osobe. Naravno, s obzirom na činjenicu da se očekuje oko 234 srušene ili teško oštećene zgrade mora se računati sa određenim brojem pliće ili dublje zatrpanih osoba. Pojam „pliće zatrpanih“ podrazumijeva mogućnost spašavanja uporabom lake opreme za spašavanje bez specijalnih radova i građevinskih strojeva. Pojam »duboko zatrpani« definiran je vremenom potrebnim za izvlačenje (koje iznosi do 20 čovjek/sati), specifičnim radovima, specijalnom opremom i građevinskim strojevima. Ovakvo spašavanje zahtjeva posebnu obučenost i opremljenost spašavatelja, odnosno specijaliziranu jedinicu za spašavanje iz ruševina. Razvidno je iz dosadašnjih izračuna da će potresom biti 234 srušena ili teže oštećena stana u kojima neće biti moguće stanovati dok se ne sanira oštećena nosiva konstrukcija. Kako u jednoj stambenoj jedinici na području Općine Runovići živi prosječno 2,3 osoba, privremeni smještaj bit će potrebno organizirati za 655 osoba. Bez obzira što će se dio ovih ljudi privremeno smjestiti kod rodbine, mora se računati sa velikim brojem privremenih ili trajnih beskućnika. Moguća je pojava zaraznih bolesti. Psihičke posljedice mogu se u većoj mjeri pojaviti kod rođaka poginulih osoba, povrijeđenih i zatrpanih osoba, te spasilaca, koji će biti angažirani u spašavanju zatrpanih osoba. 1.2.5 Posljedice koje potres može izazvati na infrastrukturi

• Može doći do manjih odrona stijena na Ž- 6200 između Runovića i Slivna, što bi na kraće vrijeme moglo otežati odvijanje cestovnog prometa. Na prometnicama se ne očekuju znatnija oštećenja jer ne postoje složeni objekti tipa vijadukti, mostovi, tuneli i slično, koji bi bili oštećeni,

• Zbog puknuća i oštećenja vodospreme Kundidi i Nogale, oštećenja crpne stanice u Ljubičića, pucanja cjevovoda Runović - Slivno i Podbablje-Podosoje bit će problem s opskrbom vodom za piće, doći će do zamućenja vode pa će trebati organizirano snabdijevanje pučanstva cisternama. Kao posljedica razaranja objekata moguća je pojava požara, za čije gašenje se neće moći koristiti mjesna vodovodna mreža, jer će i na istoj nastati oštećenja, tako da će se za gašenje morati koristiti drugi, alternativni izvori napajanja vodom, može doći do problema u opskrbi električnom energijom zbog oštećenja mreže 10 kV dalekovoda kojima se preko Poljica opskrbljuju Slivno, odnosno 10 kV dalekovoda Konjevod – Kamenmost - Zmijavaci - Runovići do Podosoja i TS 10/04 kV po naseljima,

• Može doći do rušenja nosača baznih radijskih postaja GSM mreže u Runoviću (Mračaj), oštećenja na TK mreži i objektima područnih centrala (UPS) u Runoviću i Slivnu.

• Biti će oštećeni objekti od posebnog značaja kao što su O.Š. Runović, P.Š. Sebišina i P.Š. Slivno, Dom za starije i nemoćne osobe Runović, crkva Gospe od Karmela u Runoviću, Sv. Nikole u Podosoju, Sv. Trojstva u Slivnu, i Sv. Ivana u Runoviću (Sebišina), poštanski uredi u Runoviću i Slivnu te



prostorije općinske uprave u Runoviću itd.), što će bitno otežati normalno funkcioniranje zajednice.

• Može doći do pucanja brane Ričice isljed čega bi došlo do plavljenje većeg dijela imotskog polja, plavljenja dijela lokalne ceste Vinjani – Runovići i njenog zatvaranja te poplave deset obiteljskih kuća i dvadesetak podruma, podruma (skladišta) jednog gospodarskog objekta u naselju Ljubičići – Jakići, .koji su izgrađene u nižem dijelu naselja Runović.

Objekti HEP-a i HT-hrvatskih telekomunikacija su izgrađeni kao armirano-betonski i čelični stupovi i otporni su na prirodne katastrofe. Objekti bi bili ugroženi u slučaju izuzetno razornog potresa, ali svojim urušavanjem ne bi predstavljali opasnost po druge osobe s obzirom na tehnološki proces rada. Urušavanjem ovih objekata došlo bi do prekida opskrbe električnom energijom ili telekomunikacijskih veza, što bi bilo moguće jako brzo osposobiti alternativnim pravcima s obzirom na prstenastu umreženost dalekovoda i na današnju tehnologiju telekomunikacijskih sustava. 1.2.6 Učestalost potresa u zadnjih 100 godina Tablica broj 10: Učestalost i intenzitet potresa za razdoblje od 1879. do 2003. g. Grad/mjesto φ (o N) Λ (o E) Intenzitet potresa (°MSK)

V VI VII VIII Imotski 43.448 17.221 30 8 2 1 Makarska 43.295 17.026 24 5 5 0 Supetar 43.382 16.556 13 4 1 0 Zagvozd 43.397 17.061 24 7 3 1 Bol 43.262 16.659 17 3 3 0 Split 43.516 16.451 16 5 2 0 Solin 43.542 16.495 17 7 2 0 Sinj 43.702 16.643 24 10 1 2 Omiš 43.442 16.702 16 7 1 1 Trilj 43.617 16.732 21 6 5 2 Izvor: Kuk Vlado, Seizmološki podaci, Seizmološka služba Republike Hrvatske, Državni geofizički zavod, PMF Zagreb, 2008. g. Iz tablice je vidljivo da na samom području Općine Runovići, u periodu od 1879. do 2003. godine, nisu zabilježeni potresi. U okolici Općine Runovići su, u navedenom periodu, zabilježeni potresi različitih intenziteta koji su se mogli osjetiti na području Općine, ali nisu imali većih i zabilježenih posljedica. Najviše se potresa osjetilo u gradovima Imotski, Makarska, Sinj i Općini Zagvozd i to V°, a najviše zabilježenih VIII° je u gradovima Sinj (2), Trilj (2), Omiš (1), Imotski (1) i Općini Zagvozd (1). Na slijedećim slikama su prikazani epicentri različitih magnituda potresa zabilježeni u razdoblju od 1879 – 2003.g. (prikazani u tablici broj 12) iz kojih se može vidjeti da su snažniji potresi rijetki a da onih s malim magnitudama ima jako puno registriranih što svjedoci o seizmičkoj aktivnosti ovog područja.



Slika broj 8: Epicentri potresa magnitude 6 i više Izvor: Kuk Vlado, Seizmološki podaci, Seizmološka služba Republike Hrvatske, Državni geofizički zavod,PMF Zagreb, 2008. g. Slika broj 9: Epicentri magnitude između 5 i 6 Izvor: Kuk Vlado, Seizmološki podaci, Seizmološka služba Republike Hrvatske, Državni geofizički zavod,PMF Zagreb, 2008. g.



Slika broj 10: Epicentri potresa magnitude između 4 i 5 Izvor: Kuk Vlado, Seizmološki podaci, Seizmološka služba Republike Hrvatske, Državni geofizički zavod, PMF Zagreb, 2008. g. 1.2.7 Mjere zaštite od potresa Zaštita od potresa definira se kroz mogućnost pristupa objektima te kroz razne tehničke mjere. Da bi se spriječile teže posljedice potresa potrebno je planirati i projektirati rekonstrukciju/obnovu i izgradnju građevina otpornih na predviđenu jačinu potresa, tako da se predvide otporne i elastične konstrukcije za nove građevine, te ugradnja pojačanih konstruktivnih rješenja u povijesne kamene građevine ili u nove građevine građene prije 1964.godine. Zgrade građene nakon 1964.godine u načelu su otporne na potres jačine VII stupnja MSK-78 ljestvice. Planirani objekti moraju biti projektirani u skladu sa važećom tehničkom regulativom koja određuje uvjete za potresna područja. Učinkovita zaštita od štetnih djelovanja potresa usmjerena je prije svega prema preventivnim segmentima, kao jedinom pouzdanom načinu zaštite, a ostvaruje se putem tehničko građevinskih mjera: 1. Obvezatno uključivanja seizmoloških parametara u projektiranje mora se propisivati pravnim normama. 2. U dokumentima prostornog uređenja mjere zaštite moraju se ostvarivati u kartogramima zarušavanja te osiguranju neizgrađenih površina za sklanjanje od rušenja i evakuaciju stanovništva, u sklopu Urbanističkih i Detaljnih planova uređenja, jer za to postoje svi potrebni parametri na tim razinama planiranja (definiran oblik, razmještaj i položaj građevina i prometnica, maksimalne propozicije etažnosti građevina i max. građevne pravce), iz kojih je razvidna potvrda o mogućnostima djelovanja snaga zaštite i spašavanja



3. Proračuni konstrukcija i nadzor nad izgradnjom: inženjerske konstrukcije moraju biti tako dimenzionirane da mogu odoljeti ekstremnim opterećenjima nastalim od potresnog gibanja tla. Stručni i inspekcijski nadzor valja provoditi za vrijeme gradnje kako bi se osiguralo da se propisane mjere, vezane za seizmičku otpornost građevina, doista ispune. 4. Potrebno je izvršiti mikrozoniranja da se utvrdi seizmička otpornost građevina za koje ista nije poznata, te na temelju tih podataka popravi seizmička otpornost građevina za koje se utvrdi da im je stvarna seizmička otpornost manja od neke granične otpornosti. 5. Zemljovidi – u svrhu mjera zaštite od potresa, koristiti šumarske geološke karte, fitocenološke karte i pedološke karte iz šumskogospodarstvenih planova. 6. Edukacija - permanentna, sustavna edukacija stanovništva, uključujući djecu već od predškolske dobi, o svim aspektima potresa. 1.3 Olujni i orkanski vjetar Opasne su hidrometeorološke pojave one koje se javljaju diskontinuirano (povremeno), i u pravilu predstavljaju opasnost po ljudske živote i pričinjavaju velike materijalne štete. Nevrijeme je kompleksna vremenska pojava koja se manifestira jakim oborinama (često u obliku pljuskova), olujnim ili orkanskim vjetrom, jakim električnim izbijanjima, a nerijetko i tučom. U načelu, nevrijeme zahvaća mala područja i kratko traje. Učinci nevremena su raznovrsni, ovisno o tome u kojim se vremenskim pojavama ono manifestira. Prema definiciji olujni vjetar je onaj koji, prema Beaufortovoj ljestvici za ocjenu jačine vjetra ima 8 stupnjeva – bofora (na ljestvici od 12 stupnjeva). Tablica broj 11: Beaufortova ljestvica za ocjenu jačine vjetra

Beauforti (Bf)

Naziv Razred brzine (m/s)

0 tišina 0.0-0.2 1 lagan povjetarac 0.3-1.5 2 povjetarac 1.6-3.3 3 slab vjetar 3.4-5.4 4 umjeren vjetar 5.5-7.9 5 umjereno jak vjetar 8.0-10.7 6 jak vjetar 10.8-13.8 7 vrlo jak vjetar 13.9-17.1 8 olujan vjetar 17.2-20.7 9 oluja 20.8-24.4 10 jaka oluja 24.5-28.4 11 orkanski vjetar 28.5-32.6 12 orkan 32.7-36.9



Izvor: DHMZ, rujan 2006.g., Meteorološka podloga za potrebe procjene ugroženosti civilnog stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara Splitsko-dalmatinske županije

Da bi se brzina vjetra iz m/s pretvorila u km/h potrebno je vrijednosti brzine pomnožiti s 3,6. Smjer vjetra određuje se također vizualno pomoću vjetrulje koja ima označena samo četiri smjera. Motritelj je dužan ocijeniti smjer vjetra na jedan od 16 mogućih smjerova i označiti ga stranom svijeta odakle vjetar puše. Prema opisu učinak: njiše cijela veća stabla, lomi velike grane, sprječava svako hodanje protiv vjetra. Razorno djelovanje potječe i od toga što vjetar puše u pojedinačnim udarima koji se manje ili više ponavljaju u određenim intervalima. Pogođeni predmeti time su stavljeni u stanje njihanja, pa dolazi do slaganja djelovanja različitih oscilacija, njihovog pojačavanja, što rezultira štetama na objektima. Na području Općine Runovići vjetar doseže orkansku jačinu samo u kratkim i prilično nepravilnim intervalima, pa zbog toga nema onakvo rušilačko djelovanje kao, na primjer, u tropskim ciklonama. Olujni i orkanski vjetar opaža se u slijedećim vremenskim situacijama:

• za vrijeme lokalnog nevremena, povezanog s kumulonimbusima; • prilikom vrlo izraženih prodora hladnog zraka, najčešće sa sjeverozapada, kad zahvaća šire područje; • prilikom puhanja određenih lokanih vjetrova, kao što su bura i jugo, gdje uz

velike horizontalne gradijente tlaka prisutan kanalni učinak usmjeravanja i ubrzavanja zračnog strujanja u odgovarajućim topografskim oblicima terena (Kanjon Cetine i Vrulja) ili dolazi do jačanja vjetra prilikom spuštanja pri prijelazu zraka preko vrha Kamešnice - pretvaranje potencijalne energije u kinetičku.

Godišnji prosjek dana s olujnim i jakim vjetrom na području Općine Runovići, zbog pojave bure i juga, doseže 23 dana (podaci sa mjerne stanice Imotski). 1.3.1 Učestalost oluja u zadnjih 15 godina i proglašenje elementarnih

nepogoda Prema podacima Povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda županije Splitsko-dalmatinske i podacima Jedinstvenog upravnog odjela Općine Runovići, u posljednjih 15 godina za područje Općine proglašavane su elementarne nepogode kako slijedi:

- Odluka o proglašenju elementarne nepogode za područje Općine Runovići zbog tuče, Klasa: 020-01/97-021-88; Urbroj: 2181/3-97-1 od 22. kolovoza 1997. godine.

- Odluka o proglašenju elementarne nepogode za područje Općine Runovići zbog velike kiše i poplava, Klasa: 020-01/97-02-238; Urbroj: 2181/1-3-97-1 od 13. studenog 1997. godine.

- Odluka o proglašenju elementarne nepogode za područje Općine Runovići uzrokovana naglim porastom broja poljskih miševa, Klasa: 020-01/98-02-144; Urbroj: 2181/1-3-98-1 od 04. kolovoza 1998. godine.



- Odluka o proglašenju izravne opasnosti od suše za područje Splitsko-dalmatinske županije uzrokovane velikom sušom, Klasa: 303-04/00-01-13; Urbroj: 2181-01-00-1 od 27. srpnja 2000. godine.

- Odluka o proglašenju elementarne nepogode za područje Općine Runovići uzrokovana niskim temperaturama (mrazom), Klasa: 303-04/02-01-06; Urbroj: 2181/01-01-03-11 od 02. lipnja 2003. godine.

- Odluka o proglašenju elementarne nepogode za područje Općine Runovići uzrokovane olujnim nevremenom praćeno tučom, Klasa: 020-01/04-02-11; Urbroj: 2181/01-03-04-9 od 14. rujna 2004. godine.

- Odluka o proglašenju elementarne nepogode za područje Općine Runovići uzrokovane tučom, Klasa: 020-01/07-02-81; Urbroj: 2181/01-11-07-07 od 27. lipnja 2007. godine.

1.3.2 Nastale štete u prometu, opskrbi energentima i na objektima Olujni i orkanski vjetar štetno djeluje na sve oblike prometa. Predstavlja veliku opasnost za cestovni promet, a gotovo u cjelini prekida zračni i pomorski. Zaštita od olujnih i orkanskih vjetrova koji nisu posljedica nevremena kao kompleksne atmosferske pojave, (a u nas su to najčešće lokalni vjetrovi, bura i jugo) moguće je ostvariti provođenjem preventivnih mjera već pri gradnji naselja, zgrada za stanovanje i drugih građevinskih i industrijskih objekata, napose tamo gdje se očekuju olujni i jači vjetrovi. I u gradnji prometnica i elektro vodova valja voditi računa o vjetru. Tamo gdje je to potrebno uz prometnice se grade vjetrobrani, zidaju zidovi ili prave umjetni tuneli kako bi se vozila zaštitila od bočnih udara vjetra. Kad oluja ili olujni vjetrovi već haraju, stanovite mjere zaštite mogu se i trebaju poduzimati, prije svega radi zaštite ljudskih života. Mjera u prometu je zabrana odvijanja. Takve su zabrane operativne naravi u zračnom, cestovnom i pomorskom prometu. U području elektroprivrede i telefonskog prometa, kidaju se električni i telegrafski vodovi, ruše njihovi nosači. U snabdijevanju vodom olujni i orkanski vjetar može indirektno utjecati na poremećaj opskrbe jer bi pri prekidu opskrbe električnom energijom na duže vrijeme bio onemogućen rad crpnih stanica. U poljoprivredi i šumarstvu, uzrokuju prijelom stabljika, otresanje ploda, lom grana i cijelih stabala voćaka, vinove loze i različitog šumskog drveća. 1.4 Klizišta Na području Općine Runovići nema registrirano niti jedno klizište tako da uslijed jakog potresa, nije moguće predvidjeti prekid cestovnog prometa, klizišta ne ugrožavaju značajnije niti jedan objekt infrastrukture.



2. Tehničko-tehnološke katastrofe i veće nesreće izazvane akcidentom u gospodarskim objektima Na području Općine Runovići nema registrirano niti jedno postrojenje u kojem se u procesu proizvodnje koriste, odnosno skladište opasne tvari i prema trenutno dostupnim podacima, ne postoje gospodarski objekti takve vrste djelatnosti koja podrazumijeva upotrebu tvari opasnih po živote stanovništva ili okoliš a bili bi obuhvaćeni Prilogom 1. Uredbe Vlade RH o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN, br. 114/08), u količinama jednakim ili većim od graničnih vrijednosti utvrđenih u Popisu u dijelu 1. i 2. u stupcima 2. i 3. Priloga 1. Uredbe, a nisu obuhvaćeni ni Prilogom Sevesso II Direktive EU, kojih nema na području Općine Runovići. 2.1 Broj i vrsta subjekata koji proizvode, prevoze ili skladište opasne tvari Na području Općine Runovići osnovna škola u Runoviću i Dom za starije i nemoćne osobe Runović imaju za potrebe kotlovnica škola u ukopanim podzemnim rezervoarima po 12 000 litara loživog ulja, a Dom za starije i nemoćne osobe 10.000 litara. U slijedećoj tablici prikazani su pravni subjekti na području Općine Runovići koji, prema dostupnim podacima, skladište za svoje potrebe opasne tvari: Tablica broj 12: Pravne osobe na području Općine koje imaju opasne tvari R br. Gospodarski

subjekt

Opasna tvar

Količina opasne

tvari

Indeks opasnosti

i opasno svojstvo

Način skladištenja

Izvanlokacijske posljedice

(DA/NE)

1. Osnovna škola Runović

lož ulje – ekstra lako

12 t

D=2 opasnost po okoliš, zapaljivost

podzemni spremnik

NE*

2.

Doma za starije i nemoćne osobe Runović

lož ulje – ekstra lako

10 t

D=2 opasnost po okoliš, zapaljivost

podzemni spremnik

NE*

*Osim u slučaju iznenadnog događaja prilikom punjenja spremnika Izvor: Plan intervencija u zaštiti okoliša Splitsko-dalmatinske županije, 2002.g. Podzemni spremnici za skladištenje ekstra lakog loživog ulja i diesel goriva zbog svoje konstrukcijske i građevinske izvedbe ne predstavljaju izvor opasnosti koji bi rezultirao iznenadnim događajem s ozbiljnim posljedicama, već najveću opasnost predstavlja radnja pretakanja opasnih tvari u podzemni spremnik. Pretakanje u podzemni spremnik uvijek se obavlja tijekom dana i uz nazočnost najmanje 2 osobe koje moraju biti osposobljene za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara,



gašenje požara, spašavanje ljudi i imovine ugrožene požarom i uz maksimalne mjere sigurnosti. 2.2 Mjere zaštite Obveza svih pravnih subjekata koji koriste opasne tvari u svom radu je provedba preventivnih mjera za sprječavanje nesreće, ograničavanje pristupa u dijelove postrojenja s opasnim tvarima samo ovlaštenom osoblju te odgovorno ponašanje prema okolini u vidu upoznavanja lokalnog stanovništva s mogućim opasnostima, poduzetim mjerama za sprječavanje nesreća te metodama samozaštite, do dolaska snaga zaštite i spašavanja, u slučaju nesreće. Uobičajene mjere prevencije su:

• održavanje instalacija i postrojenja; • održavanje građevina i građevinskih dijelova; • provođenje aktivnih mjera sigurnosti: npr. osiguravanje pumpi za

prepumpavanje opasnih tvari iz oštećenog spremnika u ispravni, ugrađivanje blok ventila kako bi se izolirali dijelovi postrojenja, instaliranje hidrantskih ventila i ostale opreme za gašenje požara, opremanje spremnika protupožarnim instalacijama za hlađenje i gašenje požara, ugradnja detektora otrovnih plinova, ugradnja neutralizatora, ugradnja sustava za apsorpciju itd.;

• provođenje pasivnih mjera sigurnosti: izgradnja tankvana u kojima su smješteni spremnici s opasnim tvarima, ojačavanje cjevovoda/spremnika itd.;

• ispitivanje nepropusnosti spremnika i tankvana.

U procjeni navedene količine opasnih tvari mogu ugroziti djelatnike koji s njima rukuju, ali u krajnjim (worst case) slučajevima moguće su i ugroze okolnog stanovništva i okoliša. Shodno zakonskoj regulativi kao i pravnim aktima zaposlenici koji koriste, upravljaju, rukuju itd. s opasnim tvarima moraju biti adekvatno educirani te upoznati i uvježbani prema svim pravilima o postupcima za izbjegavanje akcidentnih slučajeva, a po potrebi i za brzo saniranje akcidenata manjih razmjera. U cilju pripravnosti na iznenadne događaje potrebno je u pravnim osobama:

• uspostaviti proceduru za periodičko testiranje pripravnosti, obučenosti i opremljenosti osoba koje postupaju s opasnim tvarima;

• provesti nadzor nad obukom i stvarnom provođenju vježbi

Urbanističkim i prostornim planovima treba zabraniti gradnju objekata u kojima je moguće okupljanje većeg broja ljudi (škole, vrtići, sportski objekti, crkve, starački domovi, stambene građevine i sl.) u blizini objekata u kojima se skladište, koriste i/ili proizvode opasne tvari. 3. Tehničko-tehnološke katastrofe i veće nesreće izazvane nesrećama u

prometu Središnjim dijelom Općine Runovići longitudalno, paralelno s autocestom A-1 u



smjeru Istok - Zapad (Sjever – Jug) po cijeloj dužini (19 km) prolaze dvije županijske ceste Ž-6182 i Ž-6200. Frekvencija prometa je 1 cisterna mjesečno pa ne postoji opasnost od prometnih nesreća u kojima bi došlo do prevrtanja transportnih sredstava koja prevoze opasne tvari, naftu i ostale njene derivate koji se mogu provoziti samo u slučajevima opskrbe gospodarskih subjekata i stanovništva, uz napomenu da su naftni derivati, kod kojih benzin spada u Skupinu II otrova i dizel u Skupinu III, tvari koje su otrovne za vodene organizme i ostavljaju dugotrajne štetne posljedice. 3.1 Količine i vrste opasnih tvari koje prometuju područjem Općine U Općini Runovići ne postoji niti jedna benzinska crpka, te ne postoji mogućnost eksplozije i požara uslijed zapaljenja ili istjecanja naftnih derivata. 3.2 Opasna mjesta ugroženosti u koliko bi došlo do istjecanja opasnih tvari Cestovni promet S obzirom da preko Općine Runovići ne prolazi ni jedna državna cesta i ne postajanja benzinskih crpki možemo konstatirati da opasnost od istjecanja opasnih tvari ne postoji ili je vrlo mala.



4. Epidemiološke i sanitarne opasnosti 4.1 Zdravstvo 4.2 Procjena epidemiološke i sanitarne opasnosti Tablica broj 13: Broj oboljelih od zaraznih bolesti po godinama za Općinu Runovići i Zmijavci

RED. BR.

ZARAZNA BOLEST 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004.

1 Varicela 1 14 13 6 5 - - 7 - 1 7 2 Enterocolitis - - 7 6 2 1 3 9 3 1 3 3 Pneumonia - 1 2 11 6 4 2 3 - - 2 4 Influenza - 3 - 6 3 7 1 - 2 - 1 5 Mononucleosis - - - 6 14 1 - - - - -

6 Angina streptococcica 1 - 3 2 1 2 3 4 1 - 2

7 Salmonellosis 1 - - - 1 6 1 5 3 - - 8 Tuberculosis 1 1 - 4 3 1 - - 1 2 2 9 Herpes zoster 1 - 1 - 1 1 1 5 - 1 1

10 Pertussis - - - 1 5 - - - - - 3

11 Maningitis virosa - - - - - - 8 - - - -

12 Toxoplasmosis - - - 3 2 - - - 1 - -

13 Hepatitis B - - - 2 3 - - - - - -

14 Erysipelas - - - 1 - - - 1 1 1 1

15 Scabies 1 - - - - - 1 - - 1 -

16 Toxiinfectio alim - - - 1 - - 2 - - - -

17 AIDS - - - 1 1 - - - - - -

18 Parotitis epidem - - - - 2 - - - - - -

19 Kliconoštvo HBV 1 - - - - - - - - - -

20 Kala azar - - - 1 - - - - - - -

21 Leptospirosis - - - - 1 - - - - - -

22 Rickettiosis conori - - - - 1 - - - - - -

23 Trichinellosos - - - - 1 - - - - - -

24 Helminthiosos - - - - - 1 - - - - -

25 Tetanus - - - - - - 1 - - - -

26 Scarlatina - - - - - - - 1 - - -

27 Ostalo - - - - - - - 1 - - -

UKUPNO: 7 19 26 51 52 24 23 36 12 7 22 Izvor: Zarazne bolesti po učestalosti prijavljivanja na području Općine Runovići i Zmijavci za razdoblje od 1994 - 2004.g., Zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, 2010.g.



Iz naprijed navedenih brojčanih podataka o kretanju zaraznih bolesti na temelju prijava u razdoblju 1994.-2004. g. razvidno je znatno smanjenje broja prijava zaraznih bolesti do eliminacije bolesti «prljavih ruku»: nema registriranih bolesti poput trbušnog tifusa, bakcilarne dizenterije i dječje žutice. Zavod za javno zdravstvo Splitsko – dalmatinske županije ima sjedište u Splitu i u okviru svojih djelatnosti za slučaj žurnih intervencija služba provodi permanentno dežurstvo i u stanju je u vrlo kratkom roku odgovoriti na izvanredne događaje. Podatke o navedenim bolestima vode zajedno za općine Zmijavci i Runovići kao što je u tablici i prikazano. Tablica broj 14: Ustanove Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije

R.br. Ustanove Zavoda za javno zdravstvo

1. Split - sjedište 2. Trogir - ispostava 3. Sinj - ispostava 4. Omiš - ispostava 5. Imotski - ispostava 6. Makarska - ispostava 7. Vrgorac – ispostava 8. Supetar – ispostava 9. Jelsa - ispostava

Izvor podataka: Raspored ispostava Zavoda na području županije, Zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije,2010.g.

Posljedice koje se mogu očekivati s epidemiološkog stanovišta u uvjetima prirodnih i civilizacijskih katastrofa i velikih nesreća na području Općine Runovići su slijedeće:

a) masovne migracije i masovna okupljanja stanovništva b) improviziran i cesto skučen privremeni smještaj ljudi c) oskudna opskrba pitkom vodom d) oskudna i kvalitetom manjkava prehrana e) improvizirana dispozicija ljudskih i ostalih otpadnih tvari f) nedostatna osobna higijena

Posljedice takvih zbivanja očitovati ce se u prvom redu u mortalitetu stanovništva vezano za slijedeće zarazne bolesti:

- crijevne zarazne bolesti, - bolesti manjkave osobne higijene, - bolesti respiratornog sustava, - bolesti prirodnih žarišta, - bolesti masovnog traumatizma i ostale zarazne bolesti.



4. 3 Biljno zdravstvo 4. 3.1 Mogućnost pojave bolesti biljnih poljoprivrednih proizvoda Na području Runovića se prema popisu iz 2001. g. poljoprivredom bavi 16 obiteljskih kućanstava, od toga veći dio uzgojem povrća, voća i grožđa a manji dio uzgojem žitarica, industrijskog i krmnog bilja. Pojava biljnih bolesti, fitopatogenih bakterija, mikroplazmi ili biljnih nametnika životinjskog porijekla može u velikoj mjeri nanijeti ozbiljne štete i smanjiti prinose. Suzbijanje biljnih bolesti i brojnih biljnih nametnika ima uspjeh samo ako se suzbijanje provodi na čitavom području pojave. Predstavlja specifičan i složen zadatak i zahtjeva pravilno primjenjivanje sredstava za zaštitu bilja a upravo nepravilno i nestručno korištenje sredstava za zaštitu bilja (pesticida) može dovesti do vrlo nepoželjnih posljedica, uslijed trovanja živežnih namirnica, vode, tla i zraka. Kontaminacija biljaka, biljnih proizvoda, zemljišta i vode sredstvima za zaštitu bilja, ima i značajan psihološki efekt na stanovništvo jer stvara paniku i strah od korištenja kontaminiranih živežnih namirnica i zatrovane vode. Biljni nametnici, tj. bolesti, štetnici i korovi ukoliko zahvate velika prostranstva, dobivaju karakter elementarne nepogode. Agronomske službe vode nadzor nad korištenjem zaštitnih sredstava u poljoprivredi, pesticida, mineralnih gnojiva i drugih sredstava u poljoprivredi čija bi prekomjerna upotreba mogla dovesti do zagađenosti poljoprivrednih površina, ali i vodotoka i izvorišta pitke vode. Na području Općine Runovići nema organizirane agronomske službe, tako da tu vrstu usluga nude Poljoprivredne apoteke u susjednim gradovima Imotskom, Omišu, Sinju i Županijske savjetodavne službe iz Splita, te Institut za Jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita. 4.4 Veterinarstvo Na području Općine Runovići ne postoji organizirana veterinarska zaštita tako da vlasnici životinja za pomoć idu u susjedni grad Imotski. Zakonska je obaveza vlasnika životinja da ukoliko posumnja na pojavu zarazne ili nametničke bolesti o tome odmah izvijesti najbližu veterinarsku organizaciju, ograniči kretanje životinji, spriječi doticaj ljudi i životinja sa oboljelom životinjom ili lešinom. Ako nadležni veterinar utvrdi bolest o tome izvješćuje nadležni veterinarski ured i poduzima odgovarajuće mjere za sprječavanje širenja zaraze, a vlasnici zaraženih životinja su ih dužni provesti. Prikupljanje i zbrinjavanje uginulih životinja na području Općine nije dogovoreno s niti jednim koncesionarom, što bi trebalo svakako što prije napraviti.



4.5 Nadležni nositelji zdravstvenih, sanitarnih, veterinarskih i agronomskih

službi Na području Općine Runovići postoj jedna stomatološke ambulante u naselju Runović i dvije primarne zdravstvene zaštite u naselju Runović i naselju Slivno. Ljekarna se nalazi u prostoru Ambulante Runović. Veterinarsku zaštitu pružaju Veterinarske ambulante u Imotskom. Sanitarnu zaštitu također obavlja Zavod za javno zdravstvo iz Splita, Ispostava Imotski Agronomske službe su također u susjednim gradovima Splitu, Solinu i Omišu.



IV MOGUĆE POSLJEDICE KATASTROFE I VEĆE NESREĆE PO STANOVNIŠTVO, MATERIJALNA I KULTURNA DOBRA TE OKOLIŠ

1. Posljedice po kritičnu infrastrukturu Zaštita kritične infrastrukture (PRILOG BROJ 5) odnosno sustava presudnih za funkcioniranje i život Općine, čijim se oštećivanjem ili uništenjem mogu izazvati privremeni ili dugotrajniji poremećaji i krize, od posebnog je interesa i važnosti. Među različitim kritičnim infrastrukturama izražena je međusobna povezanost i ovisnost, te se problemi u jednom segmentu ili infrastrukturnom sustavu ili mreži vrlo lako izravno ili neizravno prenose u druge mreže i sustave te mogu dovesti do prekida djelatnosti ili problema u njima te izazvati još veće štete i gubitke. Tablica broj 15: Učinci i posljedice djelovanja potresa IX°MSK na infrastrukturu Općine Runovići

Izvor: Autor

R.B.

VRSTA INFRASTRUKTURE

UČINAK

POSLJEDICA

1. Opskrba električnom energijom

Oštećenje 10 kV dalekovoda Konjevod – Runovići (Podosoje) te Poljica - Slivno i TS-a, 10/04 kV po naseljima, pad stupova dalekovoda, pad stupova niskonaponskih vodova

Nestanak električne struje Prestanak rada pošte Prekidanje telefonskih veza Prekidanje i otežani rad zdravstvenih ordinacija i ambulanta, prekid opskrbe vodom

2. Opskrba vodom

Oštećenje crpne stanice na Opačku, vodosprema Kundidi i Nogale, pucanje cjevovoda Karini – Zmijavci – Runovići – Slivno te Podbablje – Podosoje. Nestanak vode na vodozahvatu – promjena na izdašnosti izvorišta i razini vode

Prekid opskrbe vodom Prekidanje i otežani rad zdravstvenih ordinacija i ambulanta. Prekid opskrbe hranom (pekare, kuhinje...) Javljanje zaraznih bolesti Prekid rada u proizvodnji Otežano gašenje požara

3. Promet

Oštećenje prometnice Ž 6182; Ž 6200; Ž 6182;L 67151; L 67160; L 67163; L 67170; L 67182;L 67184; L 67185; L 67182 Poplavljena prometnica L 67170 Zakrčenje ulica zbog srušenih zgrada.

Prekid prometa. Prekid opskrbe hranom. Otežani rad JHMP SDŽ i ostalih službi zaštite i spašavanja

4.

Zdravstvo, znanost, spomenici i druge vrijednosti

Rušenje ili oštećenje osnovne škole u Runoviću te područnih škola Sebišina i Slivno, crkava u Runoviću te crkve presvetog Trojstva u Slivnu...

Prekid rada škola, crkava, Otežani rad ambulante – alternativno mjesto rada

5. Telekomunikacije Rušenje baznih stanica mobilne telefonije u Runoviću Oštećenje poštanskih centrala (UPS) u Runoviću i Slivnu i prekid vodova

Prekid telefonskih veza mobilne telefonije Prekid telefonskih veza fiksne telefonije Otežana komunikacija

6. Ostalo

Improviziran i često skučen privremeni smještaj ljudi Oskudna opskrba pitkom vodom Nedostatna osobna Higijena

Moguća pojava zaraznih bolesti



Tablica broj 16: Vrste, učinci i posljedice katastrofa i velikih nesreća

Izvor: Autor Cilj provođenja mjera zaštite je smanjiti osjetljivost, odnosno ranjivost kritične infrastrukture na procijenjene ugroze izvanrednim događajima s negativnim posljedicama, kao i nesreće koje mogu imati katastrofalne posljedice po zajednicu.

Vrsta

nesreće

Učinak Šteta

Posljedica

Poplava (bujica)

- Poplavljene poljoprivredne površine - Poplavljen dio ceste L 67170 Vinjani - Runović

- Štete na usjevima, erozija tla

- Smanjen prinos, gubitak plodne zemlje - Prekid odvijanja cestovnog prometa

Potres

- Srušeno 70 zgrada - Oštećena vodovodna mreža - Oštećena trafostanica ili dalekovod - Aktiviranje odrona - Zakrčene ulice ruševinama - Puknuće brane Ričice - Poplavljene poljoprivredne površine - Poplavljen dio ceste L 67170 Vinjani - Runović

- 1255 osoba ostalo bez krova nad glavom - Prekid snabdijevanja pučanstva vodom - Prekid opskrbe el. strujom - Otežan pristup spašavateljima - Poplava 10 obiteljskih kuća

- Velika materijalna šteta, 9 poginulih 96 ranjenih osoba - Pogoršanje higijenskih i sanitarnih uvjeta - Prekid opskrbe vodom - Prekid proizvodnje - Prekid odvijanja cestovnog prometa - Osiguranje privremenog smještaja za stradale

Olujno nevrijeme i tuča

- Kidanje žica dalekovoda 10 kV Konjevod – Runović – Podosoje i Poljica - Slivno - pucanje TK žica - Štete na usjevima, voćnjacima, vinogradima i slično

- Prekid opskrbe strujom - Prekid telefonskih i drugih TK veza - Dugotrajne štete na voćkama i lozi, smanjen prinos u poljoprivredi

- Prestanak rada crpki za vodu, nestanak vode - Otežano komuniciranje, informiranje - Otežana koordinacija medu spašavateljima

Tehničkotehnološke nesreće ili

katastrofe izazvane u prometu

- Prevrtanje cisterne s lož uljem na Ž 6182

- Ugroženost stanovnika okolnih kuća u blizini - Onečišćenje tla (rijeka Vrljika) - Opasnost od nastanka požara - Ugrožene poljoprivredne kulture uz cestu

- Opasnost po zdravlje stanovnika - Materijalna šteta - Uništene voćke i druge poljoprivredne kulture - Prekid prometa

Tehničkotehnološke nesreće ili katastrofe izazvane akcidentom u gospodarskim objektima

- Eksplozija ili zapaljenje nekontrolirano ispuštene opasne tvari (benzin, nafta, lož ulje)

- Opasnost po život ili zdravlje zaposlenika, štićenika u Domu za starije i nemoćne osobe

- Materijalna šteta na objektima - Onečišćenje zraka, tla ili vodotoka



1.1 Opskrba stanovništva hranom Opskrba prehrambenim artiklima obavlja se putem maloprodajnih mjesta, trgovina mješovitom robom u naselju Runović, dok u naselju Slivno i Podosoje nemamo registriranih prodajnih objekata. U naselju Runović locirano je više prodavaonica mješovite robe i prehrambenih proizvoda i to Grepo commerce, TO Mostarka, Studenac d.d., Vrljika d.o.o., TO Sudarević. Uglavnom su to manji trgovački obrti, koji zbog svog potencijala ne mogu osigurati dugotrajnije zalihe prehrambenih proizvoda i robe široke potrošnje, potrebne u situacijama poremećenosti opskrbe u nesrećama i katastrofama. Na cijelom području Općine nema niti jedna veća robna kuca u sastavu nekog od velikih opskrbnih domaćih ili međunarodnih trgovačkih lanaca. Kako zakonodavstvo nije propisalo obvezu držanja zaliha osnovnih prehrambenih proizvoda za određeni period, mogu se očekivati svakodnevne migracije stanovništva Općine prema susjednim gradu Imotskom. Planom je potrebno odrediti veći zatvoreni prostor, koji bi služio kao distribucijski centar za Općinu Runovići (možda skladište „Dom kulture u Runoviću), a Planom Županije treba odrediti pravnu osobu koja će vršiti dostavu prehrambenih artikala na prostor. Dostava prehrambenih artikala se vrši cestovnim prijevozom iz susjednih gradova. I ovom prigodom valja pripomenuti kako postupno zanemarivanje poljoprivrede i stočarstva koji su nekoć bili osnova razvoja i preživljavanja u Općini Runovići, nije dobro s aspekta osiguranja prehrambenih namirnica jer, kako je već rečeno, poljoprivreda i stočarstvo – kao sektor kojim se proizvodi hrana nužna za preživljavanje stanovništva – ima i nezanemarivi strateško-sigurnosni značaj. Štetne posljedice od poplava i bujičnih voda: Opasnost od poplava i bujičnih voda po snabdijevanje pučanstva hranom ne postoji zbog toga što jedina bujica koja je registrirana na području Općine ne ugrožava niti jednu prometnicu od značaja za snabdijevanje. Štetne posljedice od potresa: Opasnost od potresa postoji jer se na navedenom području očekuju snažni potresi od IXº MSK. Ukoliko bi došlo do razornog potresa došlo bi do aktiviranja manjih odrona kamenja na županijskim cestama Ž-6182 i Ž-6200 između Runovića i Slivna, te bi tako njom na kraće vrijeme bio prekinut promet. Čišćenje prometnice obavila bi postrojba civilne zaštite. Štetne posljedice od olujnog i orkanskog vjetra: Direktna opasnost po snabdijevanje hranom od olujnog i orkanskog vjetra ne postoji.



Štetne posljedice od tehničko - tehnoloških katastrofa izazvane nesrećama u gospodarskim objektima i prometu: Zatvaranjem cesta zbog prometne nesreće ili nekog drugog akcidenta pri prijevozu opasnih tvari, došlo bi do prekida opskrbe hranom do ponovnog puštanja prometa tim cestama. Ne očekuju se značajniji poremećaji. 1.2 Opskrba vodom Vodoopskrbni sustav Općine Runovići je dio ukupnog vodovodnog sustava Imotski (vodozahvat i glavna vodosprema u Imotskom, a preko Grubina (Karina), Kamenmosta, Zmijavaca, Runovića i Slivna povezan je i sa BiH). Sustav čine: postojeći opskrbni magistralni vod Karini-Zmijavci-Runović-Slivno, postojeće vodospreme su

- Vodosprema Kundidi 200 m3 i - Vodosprema Nogale 200 m3.

Štetne posljedice od poplava i bujičnih voda: Opasnost od poplava i bujičnih voda ne postoji jer se vodoopskrbni objekti ne nalaze u zoni plavljenja i bujičnih voda. Štetne posljedice od potresa: Opasnost od potresa je znatna jer se na navedenom području očekuju razorni potresi od IXº MSK. Ukoliko bi došlo do razornog potresa došlo bi do pucanja cjevovoda Runović – Slivno te oštećenja vodosprema Kundidi i Nogale, što bi uzrokovalo dugotrajan prekid opskrbom vodom naselju Slivno na području Općine Runovići. Štetne posljedice od olujnog i orkanskog vjetra: Direktna opasnost po objekte snabdijevanja vodom od olujnog i orkanskog vjetra ne postoji. Kao problem u vodoopskrbnom sustavu pokazao bi se nestanak električne energije uslijed rušenja stupova dalekovoda ili pucanja žica zbog olujnog vjetra, posebno na duže vrijeme jer o njoj ovisi rad crpki za vodu. Štetne posljedice od tehničko - tehnoloških katastrofa izazvanih nesrećama u gospodarskim objektima i prometu: Većih gospodarskih objekata na području Općine Runovići nema pa i ne predstavljaju opasnost za opskrbu stanovništva vodom. Dio prometnice (D-60) kojom se prevoze opasne tvari ne prolazi kroz područja lociranih vodoopskrbnih objekata.



Štetne posljedice od epidemiološke i sanitarne opasnosti: Štetne posljedice od epidemiološke i sanitarne opasnosti manifestirale bi se u problemu opskrbe vodom jedino u slučaju fizičkog zagađenja vodospremnika nositeljem zaraze, cime bi veći broj stanovništva Općine Runovići bio ugrožen i doveo u pitanje funkcioniranje sustava i svih društvenih struktura. Kako o vodoopskrbi za područje Općine Runovići skrbi poduzeće “Vodovod imotske krajine“ d.o.o. Imotski, oni će vlastitim resursima sanirati moguće štetne utjecaje ove vrste dotadanja na sigurnost postrojenja i mogućnost njihovog utjecaja na nastajanje iznenadnih događaja s negativnim posljedicama po opskrbu vodom pučanstva Općine. 1.3 Zdravstvena skrb Na području Općine Runovići djeluju Ambulanta Runović s ambulantom opće medicine u i jednom stomatološkom ambulantom te Ljekarnom Splitsko-dalmatinske županije. Jedan tim opće medicine djeluje na području naselja Slivno. Mogućnosti za skrb, s obzirom na broj ozlijeđenih u slučaju veće nesreće ili katastrofe, je ograničen budući da je broj liječnika opće prakse i drugog medicinskog osoblja nedostatan. Ovo su jedine ambulante na području Općine Runovići. Na području Općine nema vozila koja bi mogla vršiti transport ozlijeđenih osoba. Sve ostale oblike medicinske pomoći i zbrinjavanja stradalih u velikim nesrećama pružili bi KBC Firule u Splitu i Hitna medicinska pomoć Splitsko-dalmatinske županije. 1.4 Opskrba energijom Općina Runovići napaja se elektroenergijom 110 kV dalekovodom Kraljevica – Konjevod i dalje preko distribucijskih 10 kV vodova od Konjevoda do Runovića (Podbablja –Podosoja) i Poljica - Slivno. (PRILOG BROJ 3). Štetne posljedice od potresa: Opasnost predviđa nastanak havarije na trafostanici višeg i srednjeg naponskog nivoa TS 110/35/10 kV Konjevod, a istu možemo očekivati i na nisko naponskom nivou za određen broj trafostanica 10/04 kV kojih po naseljima na području Općine ima ukupno 21. U slučaju potresa od IXº po MSK objekti (transformatorske stanice, dalekovodi)pretrpjeli bi znatna oštećenja. Nakon potresa djelatnici HEP-a, Elektrodalmacije Split – Pogon Imotski postupit će po vlastitom Planu zaštite i spašavanja od potresa.



Štetne posljedice od olujnog i orkanskog vjetra: U području elektroprivrede kidaju se električni vodovi i ruše njihovi nosači. HEP „Elektrodalmacija“ Split Pogon Imotski skrbi o opskrbi električne energijom za područje Općine Runovići pa će vlastitim procjenama razraditi moguće štetne utjecaje događaja koji mogu utjecati na sigurnost postrojenja i mogućnost njihovog utjecaja na nastajanje iznenadnih događaja s negativnim posljedicama po opskrbu el. energijom pučanstva Općine Runovići 1.5 Informacije i telekomunikacije Javne telekomunikacije na području Općine Runovići predstavlja osnovna telefonska mreža koju čine udaljeni pretplatnički stupnjevi UPS-ovi. Osnovu telefonske mreže općine Runovići čini UPS Runovići sa pristupnim mrežama i svjetlovodnim kabelom kao prijenosnim medijem. Sva naselja na području općine imaju fiksne telefonske priključke u svojim domovima, osim dijela naselja Podosoje. Korisnički vodovi kojima su telefonski pretplatnici povezani na komutacijske čvorove položeni su uglavnom podzemno kabelima s bakrenim vodičima presjeka 0,4 mm. Javna TK mreža je infrastruktura za pružanje, pored osnovnih i ostalih TK usluga, a to su; usluge inteligentne mreže, ISDN, videokonferencija i ADSL. Magistralna trasa je izvedena na potezu Zmijavci-Runovići-Slivno (uz većim dijelom nerazvrstanu cestu) te na potezu Runović – Slivno (PRILOG BROJ 5) Područje Općine Runovići pokriveno je s dvije pokretne radio telefonske mreže:

- digitalnom GSM mrežom komercijalnog naziva Cronet (vlasništvo HT-a), - digitalnom GSM mrežom komercijalnog naziva TELE 2 (drugi koncesionar).

Štetne posljedice od potresa: U slučaju snažnog potresa došlo bi do rušenje baznih stanica (Runović -Mračaj), digitalne GSM mreže, komercijalnog naziva Cronet (u vlasništvu HT-a) i digitalne GSM mreže, komercijalnog naziva VlP-net (drugog koncesionara), digitalne GSM mreže, komercijalnog naziva TELE 2 (drugog koncesionara). Došlo bi do oštećenja poštanskih centrala (UPS , Runović i Slivno) i prekida nadzemnih vodova. Ne očekuju se veće štete na objektima u kojima se nalaze TK uređaji, no ipak može doći do oštećenja na objektu u kojem je smješten poštanski ured što može otežati ili onemogućiti funkcioniranje ureda. Štetne posljedice od olujnog i orkanskog vjetra: U području informacija i telekomunikacija kidaju se nadzemni vodovi i ruše njihovi nosači.



O sustavu TK mreže za područje Općine skrbi HT – Hrvatske telekomunikacije d.d. Regija 2 Jug, s sjedištem u Splitu, te će u vlastitim procjenama razraditi moguće štetne utjecaje događaja koji bi mogli utjecati na sigurnost uređaja i mogućnost njihovog utjecaja na nastajanje iznenadnih događaja s negativnim posljedicama po opskrbu signalima u fiksnoj i mobilnoj telefonskoj mreži pučanstva Općine Runovići. Za njih su objekti od posebnog značaja Upravna zgrada u Splitu, Sinjska 4, Objekt SPLIT 3 TTC1, Poljička cesta 39 u Splitu i objekt Imotski, Bruna Bušica 3 u Imotskom. Za ove objekte su izrađeni posebni Planovi zaštite. 1.6 Promet 1.6.1 Cestovni promet U prometnom pogledu (ceste) položaj Općine Runovići je povoljan. (PRILOG BROJ 2) Prometni sustav općine Runović čini cestovna mreža kategoriziranih cesta, županijskih i lokalnih, preko kojih Općina ostvaruje vezu na širu prometnu mrežu državnih cesta. Razvitak općinskog područja je ovisan i dobrim dijelom će se temeljiti na prometnoj povezanosti sa ostalim dijelovima bivše općine Imotski, države i susjednom Republikom Bosnom i Hercegovinom. Prometnu mrežu kategoriziranih cesta općine Runović čine Županijske ceste:

- Ž 6182; Kamenmost (D60) - Zmijavci - Runović - granica R. BIH (L=11.34 km), - Ž 6200; Ž 6182 – Slivno (L 67151) (L=8.90 km).

Lokalne ceste:

- L 67151; Zagvozd (Ž 6180) – Krstatice – Slivno (Ž 6200) (L=14,30 km) - L 67160; Krivodol (D 60) – Podbablje Gornje - - Podosoje (L 67163) (L= 9,50 km) - L 67163; Ž 6182 – Podosoje - L 67160 (L= 4,10 km) - L 67170; Vinjani Donji (D 60) - Runović (Ž 6182) (L=5,00 km) - L 67182; Slivno (Ž 6200) – Mijaca – Ž 6201 (L=10,90 km) - L 67184; Ž 6200 – Vrdoljaci (L 67185) (L=3,10 km) - L 67185; L 67182 - Vrdoljajci – Čale (L=4,60 km)

Županijske ceste Ž 6182 i Ž 6200 čine okosnicu prometne mreže općine, ostvaruje se veza na državnu cestu D-60 Cista Provo – Imotski – GP Vinjani Gornji), kao i pristup na cestu A 1 ulaz (Zagvozd i Bisko) važan su prometni pravac.



Štetne posljedice od potresa: Na glavnim prometnicama kroz Općinu Runovići tj. Ž 6182 i Ž 6200 nema zahtjevnijih objekata tipa mostovi ili vijadukti, nadvožnjaci i tuneli tako da potres neće prouzročiti prekid odvijanja prometa. Mogući su manji odroni na cesti Ž 6200 na dionici Ljubičići – Sebišina, te na dionici Ž 6182 Sebišina - Slivno. Lokalne ceste, nerazvrstane ceste i ulice mogu biti zatrpane uslijed rušenja stambenih objekata tipa A u starijim dijelovima naselja što će predstavljati problem pri pristupu spašavatelja. Štetne posljedice od olujnog i orkanskog nevremena: Ne očekuju se problemi u odvijanju prometa cestama uslijed nevremena. Prekid odvijanja prometa na kratko može prouzročiti veliki snijeg. Županijske ceste prema svojim planovima i prioritetima vrše čišćenje državnih i županijskih cesta vlastitim resursima. Općina je dužna sama osigurati prohodnost lokalnih i nerazvrstanih cesta na svom području. Štetne posljedice od poplava i bujičnih voda: Štetne posljedice od poplava i bujičnih voda nisu takve da bi došlo do većih prekida u prometu. Štetne posljedice od odrona i klizišta: Mogući su manji odroni kamenja na županijskoj cesti Ž-6200 od Runovića prema Slivnu za čije raščišćavanje će se pobrinuti Općina Runovići vlastitim mobiliziranim resursima sukladno svom Planu zaštite i spašavanja. Za prohodnost lokalnih cesta i raščišćavanje ruševina pobrinut će se sama Općina Runovići vlastitim mobiliziranim resursima sukladno svom Planu zaštite i spašavanja. 1.7 Nacionalna i kulturna baština (PRILOG BROJ 4) 1.7.1 Na području Općine Runovići evidentirane su slijedeće ruralne cjeline:

- Runovići, - Podosoje i - Slivno.

Na području Općine Runovići evidentirane su slijedeće pojedinačna nepokretna kulturna dobra: 1.7.2 Sakralna kulturna dobra: Runović, župna crkva gospe od Karmela i groblje



Runović, kapela svetog Mihovila i groblje Runović, Sebišina crkva sv. Ivana i groblje Runović, kapela gospe od Zdravlja, Slivno, župna crkva svetog Trojstva i groblje, Podosoje, crkva sv. Nikole. 1.7.3 Fortifikacije Zaštitom pojedinačnih kulturnih dobara obuhvaćeni su registrirani ili preventivno zaštićeni građevinski sklopovi, utvrde, fortifikacije, stambene građevine, građevine javne namjene, škole, crkve, kapele, groblja i grobne građevine gospodarske i industrijske građevine i arheološki lokaliteti. Popis registriranih i preventivno zaštićenih kulturnih dobara tabelarno je i kartografski prikazan u predmetnoj konzervatorskoj podlozi. Štetne posljedice od potresa: U slučaju potresa od IXº po MSK sakralni objekti kao što su crkva gospe od Karmrla u Runoviću, Sv. Trojstva u Slivnu, Sv. Nikole u Podosoju, Sv, Ivana Sebišina. Većih posljedica po stanovništvo moglo bi biti ukoliko se potresi dogode za vrijeme služenja misa u navedenim sakralnim objektima. Štetne posljedice od poplava i bujičnih voda: Opasnost od poplava i bujičnih voda ne postoji jer se sakralni objekti, povijesni spomenici i druge nacionalne vrijednosti ne nalaze u zoni plavljenja i bujičnih voda. Štetne posljedice od olujnog i orkanskog nevremena i tuče: Najveće štetne posljedice proizlaze od orkanskog nevremena i tuče. Zbog navedene nepogode u zadnjih deset godina proglašavana je četiri puta elementarna nepogoda za područje Općine Runovići.



V SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE 1. Postojeći kapaciteti i snage koje se mogu angažirati 1.1 Redovne službe i pravne osobe Na razini Općine Runovići imenovan je Stožer zaštite i spašavanja. Broji ukupno 9 članova. Na čelu Stožera je zamjenik općinskog načelnika. Time su zadovoljene odredbe članka 9. Zakona o zaštiti i spašavanju. U Općini Runovići nema komunalnih poduzeća. Općina ima Jedinstveni upravni odjel. Za cijelo područje Općine imenovan je komunalni redar. Potencijali službi pravnih osoba koje se u okviru svojih redovitih djelatnosti bave zaštitom i spašavanjem su vrlo ograničene kako u ljudskim tako i u materijalnim potencijalima. Osposobljene su da mogu zadovoljiti potrebe stanovništva u svakodnevnim situacijama. Svaka krizna situacija stavlja ove službe u ulogu organizatora, ali nikako kao potpune izvršitelje zadaća. Na području Općine Runovići djeluje jedna stomatološka ambulanta u naselju Runović I dvije ambulante opće prakse u naselju Runović i naselju Slivno, ao i Ljekarna Splitsko dalmatinske županije u naselju Runović. Za ostale medicinske potrebe stanovništvo Općine Runovići koriste usluge Doma zdravlja u Imotskom. Mogućnosti za skrb, s obzirom na broj ozlijeđenih u slučaju veće nesreće ili katastrofe, je ograničen budući da je broj liječnika opće prakse i drugog medicinskog osoblja nedostatan. Na području Općine Runovići ne postoji DVD već Općina ugovorno sufinancira djelovanje JVP Grada Imotskog. 1.2 Civilna zaštita Sukladno članku 20. Pravilnika o mobilizaciji i djelovanju operativnih snaga zaštite i spašavanja („Narodne novine“ 40/08) i Pravilnika o izmjeni pravilnika o mobilizaciji i djelovanju operativnih snaga zaštite i spašavanja („Narodne novine“44/08) za zapovijedanje snagama i sredstvima civilne zaštite nadležan je načelnik Općine te stoga ne postoji obveza formiranja posebnog zapovjedništva. Na prostoru Općine Runovići postoji organizirana postrojba civilne zaštite opće namjene, kao posebni formacijski sastav za pružanje pomoći redovnim operativnim snagama koje se u okviru svoje djelatnosti bave zaštitom i spašavanjem, u izvršavanju obimnijih i složenijih zadaća u zaštiti i spašavanju stanovništva i materijalnih dobara od elementarnih nepogoda, velikih nesreća, katastrofa i ratnih djelovanja. Ova postrojba je osnovana na temelju Odluke Općine Runovići više od deset godina. Prema kriterijima za popunu u postrojbu opće namjene su se raspoređivale osobe starijih godišta koje s obzirom na proteklo vrijeme više nisu niti u obvezi služiti civilnu zaštitu. Pored toga nikada nije vršeno pozivanje, smotriranje ili opremanje, pa tako ni obuka postrojbe. Potrebno je, stoga, žurno pristupiti ažuriranju popunjenosti sukladno važećim propisima. Također, nakon ažuriranja popune, sukladno financijskim mogućnostima Općine izvršiti njihovo osposobljavanje i opremanje prvenstveno sredstvima osobne, uzajamne i skupne zaštite. Trenutno stanje popunjenosti Postrojbe opće namjene te povjerenika i njihovih zamjenika za područje Općine Runovići prikazan je u slijedećoj tablici:



Tablica broj 17: Prikaz trenutnog ustroja CZ Općine Runovići

R.br. Organizirane snage Popunjeno 1. Postrojba opće namjene 10 2. Povjerenici CZ 3 3. Zamjenici povjerenika CZ 3 4. UKUPNO: 14

Izvor: autor Povjerenici civilne zaštite veza su Stožera zaštite i spašavanja sa stanovništvom teritorija za koji je pojedini povjerenik imenovan. Povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici imenovani su također na temelju propisa iz 1995.g. tako da broj prikazan u gornjoj tablici ne mora odražavati trenutno stvarno stanje na terenu. 1.3 HGSS – Stanica Makarska Kako Općina Runovići nastoji značajno razvijati turizam a turisti danas sve više preferiraju aktivne oblike odmora kao što su paraglajding, rafting, planinarenje, zmajarenje, izleti u planine (organizirano ili individualno) i druge aktivnosti, cesto se dogodi da se izgube u planini, ozlijede, pa cak i smrtno nastradaju. U takvim situacijama jedinu pravu pomoć mogu pružiti pripadnici Gorske službe spašavanja koji su opremljeni i osposobljeni za spašavanje van urbanih sredina pa tako i na vrlo nepristupačnim terenima, u svim vremenskim uvjetima, koji ponekad mogu u planini biti veoma surovi. U Makarskoj djeluje Stanica Hrvatske gorske službe spašavanja koja svojim djelovanjem pokriva i područje Općine Runovići. Osim samih akcija spašavanja i potraga pripadnici HGSS-a djeluju preventivno na više načina: od čišćenja i obilježavanja planinarskih staza i putova, provođenja raznih dežurstava u planinama do edukacije pučanstva i gostiju, izrade kartografskih podloga za sigurnije kretanje u planini, raznih višejezičnih brošura i letaka s uputama itd. Da bi potpomogla ove aktivnosti Općina Runovići aktivno sudjeluje u ovim aktivnostima HGSS-a materijalno i financijski ih podržava, sukladno vlastitim mogućnostima te je u tom smislu sklopljen i ugovor o suradnji sa HGSS Stanicom Makarska. HGSS Stanica Makarska broji 25 članova od kojih je 9 spašavatelja, 10 pripravnika i 6 suradnika. U svom sastavu ima 1 liječnika, 4 letača spašavatelja, 1 ronioca, dok trenutno sve druge resurse potrebno za djelovanje koristi unutar raspoloživosti službe ( potražni psi, zapovjedno vozilo, termo kamere i sl. ). Ovisno o vrsti ugroze i situacije na terenu te angažiranosti ljudstva Stanice Makarska na drugim lokacijama, angažira se udarna grupa od 3 do 7 članova na području Općine Runovići za potrebe zaštite i spašavanja HGSS Stanica Makarska 1.4 Materijalni resursi Stanje, vrste i kvaliteta standardne opreme i sredstava za zaštitu i spašavanje od izuzetnog je značaja za ostvarivanje kvalitetne zaštite i spašavanja u katastrofama i velikim nesrećama. Kada se govori o opremljenost operativnih snaga zaštite i spašavanja najznačajniji dio veže se uz gotove snage, one koje se nekom od djelatnosti zaštite i spašavanja bave u okviru redovne djelatnosti. Ocjena je da, iz razloga što se uglavnom radi o pravnim osobama koje djelatnost obavljaju na tržištu, tijela vlasti nemaju potrebe za posebno praćenje stanja i utvrđivanje posebnih



zahtjeva za nabavku posebne ili dodatne opreme i sredstava, s jedne strane zato što bi to zahtijevalo i financiranje u punom iznosu troškova za njihovu nabavku te s druge strane jer one zbog vlastite konkurentnosti i tržišnog natjecanja, same skrbe o njihovom stanju. Materijalni ustroj propisuje Državna uprava za zaštitu i spašavanje. Općina Runovići dužna je osigurati financijska sredstva i ostale uvjete za rad i za opremanje vlastitog Stožera zaštite i spašavanja i postrojbi civilne zaštite. Oprema i sredstva za civilnu zaštitu nabavljaju se izborom od raspoloživih na tržištu, a trebaju zadovoljiti potrebe ostvarivanja zadaća civilne zaštite. Također, trebaju biti sukladna standardima i normama kojima se propisuje njihova kvaliteta. Potencijali fizičkih osoba Općina Runovići je gospodarski slabije razvijena općina, pa je sukladno tome mogućnost za popunu materijalno-tehničkim sredstvima ograničena, osobito u smislu posjedovanja specijalnih radnih strojeva i agregata za proizvodnju el. energije. Tako stanovništvo uglavnom raspolaže sa vozilima i radnim strojevima namijenjenim transportu za vlastite potrebe i poljoprivredu. Popunu postrojbe opće namjene sa ovom vrstom mehanizacije (kombi vozila, traktori, prikolice, mot. pile i sl.) moguće je izvršiti iz lokalnih izvora, kao i sa jednostavnim oruđem za rad (lopate, krampovi, sjekire i sl.). Potencijali pravnih osoba Za pripremu hrane privremeno zbrinutim unesrećenima i evakuiranima ne postoje kuhinje odgovarajućih kapaciteta na području Općine. Za slučaj velikih nesreća u kojima bi trebalo raditi alternativne putove, vršiti spašavanje iz ruševina ili u slučaju velikih požara otvorenog prostora za brzu izradu protupožarnih putova ili prosjeka radi zaustavljanja širenja požara na području Općine, može se računati na materijalno tehnička sredstava u vidu lake građevinske mehanizacije: kombinirka, radne strojeve i kamione u vlasništvu obrtnika (ukupno 5 kamiona, 2 bagera, 4 kombinirke). U slijedećoj tablici prikazani su obrtnici na području Općine Runovići, koji u vlasništvu imaju adekvatnu mehanizaciju za potrebe zaštite i spašavanja. Tabela br 18: Obrtnici na području Općine Runovići R.br. VRSTA DJELATNOSTI FIRMA VLASNIK

1. Prijevoznički obrt Beževan transport Ivan Beževan, Runović 2. Prijevoznik Jukić Slobodan Jukić, Slivno 3. Obrt za poljoprivredu Agro Puljiz Ante Puljiz, Runović 4. Kovačka radnja Nogalo Nediljko Nogalo, Slivno 5. Građevinski obrt Protrka Ivan Protrka, Podosoje 6. Građevinski obrt Radičevac Franko Lubina Runović 7. Građevinski obrt GUJ - Gradnja Gojko Jukić, Slivno 8. Građevinski obrt Buljković Mario Puljić, Runović 9. Građevinski obrt Iko gradnja Ivan Bilić, Runović

10. Građevinski obrt Mrkonjić gradnja Ivan Mrkonjić, Slivno 11. Građevinsko-uslužni obrt Kamenko Josip Cvitanušić, Runović 12. Trgovačko obrt Zorica Zorica Jakić, Runović

Izvor: Općina Runovići, Popis obrtnika koji posjeduju građevinsku mehanizaciju,2011.g.



2. Potrebne snage za funkcioniranje zaštite i spašavanja Kako je navedeno i u uvodnim napomenama Procjene, za slučaj velike nesreće ili katastrofe do koje može doći i uz poduzimanje svih preventivnih mjera, Općina Cista Provo mora najprije angažirati sve vlastite potencijale i resurse kojima raspolaže a čine ih fizičke i pravne osobe, izvršno i predstavničko tijelo Općine i operativne snage zaštite i spašavanja. Stožer zaštite i spašavanja (9 članova) osnovan je u općini kao stručno tijelo namijenjeno pružanju potpore načelniku Općine u postupcima rukovođenja i usklađivanja djelovanja operativnih snaga zaštite i spašavanja u katastrofama i velikim nesrećama. Sposobnost sustava zaštite i spašavanja za reagiranje u katastrofama i velikim nesrećama mjeri se spremnošću operativnih snaga, ali preventivne aktivnosti izravno rezultiraju umanjivanjem rizika i posljedica, prije svega od potresa i požara otvorenog prostora i one predstavljaju temelje na kojima se izgrađuju operativne sposobnosti. Povjerenici CZ: Potrebno je ažurirati povjerenike Civilne zaštite sukladno članku 21. stavak 2. Pravilnika o mobilizaciji i djelovanju operativnih snaga zaštite i spašavanja (Narodne novine 40/08) i to po naseljima. Popunu povjerenika vršiti u suradnji s Područnim uredom zaštite i spašavanja u Splitu i nadležnim Uredom obrane. Dužnost povjerenika i njihovih zamjenika trebao bi biti radna obveza ili služenje u civilnoj zaštiti i ne bi se smio temeljiti samo na dragovoljnosti. Bilo bi poželjno da osobe predložene za ove zadaće uživaju ugled i povjerenje mještana u naselju za koje bi bili zaduženi kao povjerenici. Tablica broj 19: Potreban broj povjerenika civilne zaštite i njihovih zamjenika

Naselje Broj povjerenika Broj zamjenika Runović i Podosoje 2 2 Slivno 1 1

UKUPNO: 6 3 3 Izvor: Autor

Na gore opisani način ustrojena i dobro educirana mreža povjerenika civilne zaštite bila bi značajna potpora Stožeru zaštite i spašavanja u svim mogućim situacijama. Postrojba opće namjene: Na temelju naprijed elaboriranih i procijenjenih ugroza i s obzirom na broj stanovnika iz popisa stanovništva 2001.g., sukladno članku 3. stavak 1. alineja 3. i članku 8. stavku 2. Pravilnika o ustrojstvu, popuni i opremanju postrojbi civilne zaštite i postrojbi za uzbunjivanje (NN 111/07) predlaže se osnovati jednu skupinu postrojbe opće namjene. Skupina ima svog zapovjednika i tri ekipe. Ekipu čini 3 pripadnika civilne zaštite i svaka ima svog voditelja. Struktura postrojbe je propisana člankom 5. gore citiranog Pravilnika. Ukupan broj planiranih snaga civilne zaštite bazira se na razdiobi snaga CZ na razini županije sukladno Procjeni ugroženosti civilnog stanovništva i materijalnih dobara od mogućeg nastanka prirodnih i civilizacijskih katastrofa Županije Splitsko-dalmatinske.



Slika broj 11: Potreban broj pripadnika postrojbe opće namjene civilne zaštite Općine Runovići

(Izvor: Autor) Postrojba se sastoji od:

• 1 zapovjednika skupine • 9 pripadnika skupine

Ukupno 10 pripadnika skupine CZ opće namjene. Postrojbu opće namjene nakon popune valja opremiti (sukladno članku 9. stavak 2. i 4. Pravilnika) i obučiti (članak 14. stavak 3. Pravilnika) i tada će predstavljati respektabilnu pomoć redovnim operativnim snagama zaštite i spašavanja. Fizičke osobe: obvezne su sudjelovati u zaštiti i spašavanju, osobito u civilnoj zaštiti kao jednoj od operativnih snaga sustava i nositelji su ostvarivanja zaštite i spašavanja kroz osobnu i uzajamnu zaštitu. Pravne osobe: osobito one od posebnog značaja za zaštitu i spašavanje ili one čija je djelatnost zaštita i spašavanje, odnosno one čija je djelatnost komplementarna djelatnostima zaštite i spašavanja, u zaštiti i spašavanju obvezne su sudjelovati sukladno planovima i operativnim planovima zaštite i spašavanja te nalozima načelnika Općine. Najprikladniji model ostvarivanja zaštite i spašavanja je neprofitno javno-privatno partnerstvo, koje treba razvijati na principima angažiranja svih raspoloživih javnih kapaciteta i jednakomjernog opterećivanja sveukupno raspoloživih privatnih resursa u zaštiti i spašavanju, osobito udruga građana čija je djelatnost komplementarna djelatnosti zaštite i spašavanja.

I SKUPINA

Zapovjednik

1. EKIPA: - vođa ekipe (1)

- članovi ekipe (2)







VI ZAKLJUČNE OCJENE 1. U slučaju poplave (bujice) Tehničko i gospodarsko održavanje vodotoka, vodnog dobra i regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, te osnovnih građevina melioracijske odvodnje, provodi se prema programu uređenja rijeka, vodotoka i drugih voda, koji se donosi u okviru Plana upravljanja vodama. Za sve vodotoke (bujice, odvodne kanale i dr.) na području Općine Runovići, a u svrhu tehničkog održavanja vodotoka i radova građenja vodnih građevina treba osigurati inundacijski pojas minimalne širine 3 do 5,0 m od gornjeg ruba korita. Smanjenje razornog djelovanja bujica preventivno će se postići:

- sustavnim održavanjem potoka i kanala, - zabranom gradnje unutar inundacijskog pojasa bujica (javno vodno dobro),

- uređenjem i održavanjem zatvorenih kanala uz prometnice te njihovo korištenje kao dijela sustava odvodnje oborinskih voda,

- pošumljavanjem i održavanjem vegetacije i poljoprivrednih kultura i terasa na padinama Ole i Gaja kao prirodne brane eroziji tla.

Ne očekuju se katastrofe ili velike nesreće zbog djelovanja bujica. Općina Runovići može vlastitim sredstvima kontrolirati bujične tokove. 2. U slučaju potresa Općina Runovići spada u područje gdje su mogući potresi intenziteta IX0 MSK ljestvice. S obzirom na mogući intenzitet potresa vidljivo je da isti mogu dovesti do katastrofe ili velike nesreće sa ljudskim žrtvama, razaranjem i oštećenjem velikog broja objekata stanovanja i infrastrukture, te velikim materijalnim štetama. Da bi se moglo izvršiti spašavanje iz ruševina zatrpanih osoba valja raščistiti ruševine na pristupnim cestama po prioritetnim pravcima. Opseg rušenja i zakrčivanja naseljenog mjesta ili ulice neposredno ovisi o gustoći izgrađenosti, sistemu gradnje, prosječne katnosti zgrada, širine ulice i postojanju slobodnih otvorenih površina. Prohodnost kroz naseljeno mjesto, mogućnost prilaza ruševinama i angažiranja raspoložive građevinske mehanizacije, transportnih i drugih sredstava također je ovisna o navedenim činjenicama. Lokaciju privremenog deponija ruševina treba odrediti što bliže srušenih zgrada i zakrčenih ulica na prvoj slobodnoj površini, kako bi udaljenost bila što manja čime se skraćuje potrebno vrijeme za raskrčivanje ulica i spašavanje iz ruševina. U slučaju puknuća brane Ričice došlo bi do poplava većih poljoprivrednih površina, dijela lokalne prometnice Vinjani – Runovići, deset obiteljske kuće i dvadeset podruma te podruma i skladišta jednog gospodarskog objekta u naselju Ljubičići – Jakići, treba predvidjeti evakuaciju i smještaj za stanovništvo poplavljenih kuća (30), zatvoriti za sav promet lokalnu cestu L 67170 do povlačenja vode sa iste.



Procjena vlastitih mogućnosti Stožer zaštite i spašavanja (9 članova) bit će angažiran sa stručnim službama Općine za organizaciju pružanja pomoći unesrećenima, procjenu štete i sanaciju, Za provedbu evakuacije i organizaciju privremenog smještaja unesrećenih biti će angažirani povjerenici CZ (6), smještaj bi se mogao organizirati u osnovnim i područnim školama, međutim, ne postoje kapaciteti gdje bi se mogla pripremati hrana za njih. Za pomoć u spašavanju iz ruševina bit će potrebno mobilizirati Postrojbu opće namjene Općine (10), za pružanje medicinske pomoći i prijevoz unesrećenih Općina Runovići nema mogućnosti jer raspolaže samo s dvije stomatološke ambulante i jednom ambulantom primarne zaštite. Općina Runovići će na raščišćavanju lokalnih prometnica od nastalih ruševina angažirati kamione i radne strojeve pravnih osoba sa područja Općine (Tablica broj 18, na strani 45), Za građevinsku mehanizaciju i kamione načelnik Općine treba sklopiti ugovor o eventualnom angažiranju sa postojećim obrtnicima koji egzistiraju na području Općine i raspolažu s građevinskom mehanizacijom i kamionima. Ako ih nema dovoljno na području Općine zatražit će angažiranje iz susjednih gradova sukladno članku 30. stav 2. Zakona o zaštiti i spašavanju (NN 174/04, 79/07 i 38/09) što valja utvrditi Planom zaštite i spašavanja. Za pronalaženje i spašavanje zatrpanih osoba bit će potrebno da Stožer zaštite i spašavanja Općine Runovići od Stožera zaštite i spašavanja Splitsko-dalmatinske županije zatraži angažiranje specijalističke postrojbe za spašavanje iz ruševina sa adekvatnom opremom. Za zbrinjavanje i identifikaciju poginulih i ozlijeđenih također će biti potrebno putem Županijskog stožera zaštite i spašavanja tražiti angažiranje liječničkih timova i vozila iz HMP Županije Splitsko-dalmatinske prema njihovim vlastitim procjenama i planovima, kao i bolničke kapacitete KBC Split, Doma zdravlja Split, te Zavoda za javno zdravstvo županije. Bit će potrebno od županijskog stožera zaštite i spašavanja zatražiti angažiranje Društva Crvenog križa Splitsko-dalmatinske županije sa ekipom za organizaciju službe traženja nestalih osoba, pripremu izvještajnih centara, organizaciju logistike i tehničke pomoći kao i pružanja prve pomoći i psihosocijalne pomoći, te ekipe s potražnim psima. Prometnice u nadležnosti Hrvatskih cesta i županije će očistiti i popraviti Županijske ceste Split vlastitim resursima. Vozila, strojevi i oprema kojima raspolažu prvenstveno služi u funkciji održavanja prometnica, te je raspoređena ravnomjerno po bazama - nadcestarijama. Za slučaj potrebe većeg broja osoblja i tehnike, od strane firme bi se angažirali kooperanti i druge građevinske tvrtke, koje raspolažu sa odgovarajućim kapacitetima. Sanaciju šteta na objektima elektroprijenosa i distribucije izvršiti će HEP pogon Elektrodalmacija Imotski sa vlastitim resursima ili angažiranjem kooperanata. Oštećenja na objektima vodoopskrbe sanirat će „Vodovod“ Imotski sa svojim snagama sukladno vlastitim planovima. Eventualne kvarove nastale na objektima telekomunikacija popravit će Hrvatske telekomunikacije d.d. Regija 2 Jug sa sjedištem u Splitu, odnosno Imotskom, vlastitim resursima i angažiranjem kooperanata. Dakle, Općina Runovići se nije u mogućnosti sama suočiti sa zaštitom i spašavanjem neposredno nakon potresa, bilo to u angažiranju ljudstva ili materijalno-tehničkih



resursa, bilo u eliminiranju posljedica nastalih potresom. Iz svega navedenog vidljivo je da bi u ovakvoj katastrofi ili velikoj nesreći Stožer zaštite i spašavanja Općine morao pored angažiranih vlastitih snaga i sredstva zatražiti putem Županijskog stožera zaštite i spašavanja pomoć šire zajednice. Posebno se te odnosi na:

- traganje za stradalim pod ruševinama: zatražiti pomoć DUZS-a kako bi stavili na raspolaganje svoj Tim za spašavanje iz ruševina,

- pružanje prve medicinske pomoći: zatražiti pomoć u medicinskim ekipama i vozilima od Hitne medicinske pomoći Splitsko-dalmatinske županije,

- identifikaciju poginulih: zatražiti pomoć Policijske uprave Splitsko-dalmatinske i Patologije iz KBC Firule u Splitu,

- transport poginulih i ozlijeđenih: vozila HMP Splitsko–dalmatinske županije i pogrebnog poduzeća Lovrinac,

- pružanje psihosocijalne pomoći unesrećenima i spašavateljima, organizaciju logističke potpore i tehničke pomoći za evakuirane i privremeno premještene u Društva Crvenog križa Splitsko-dalmatinske županije:

- otklanjanje oštećenja na kritičnoj infrastrukturi: HEP pogon Imotski, HT sektor Jug, Imotski, Vodovod Imotske krajine d.o.o. Imotski, Županijske ceste Split, Topana Imotski, vlastitim resursima ili uz pomoć kooperanata,

- sprječavanju zaraza, epidemija, epizotija: tražiti pomoć Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, - sanitarnoj zaštiti: tražiti pomoć Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-

dalmatinske županije, - oporavku od posljedica potresa: na temelju popisa šteta i izvršene

procjene tražiti pomoć šire društvene zajednice.

3. U slučaju ostalih prirodnih uzroka 3.1 Olujnog i orkanskog vjetra i tuče U slučaju olujnog i orkanskog vjetra ili tuce nužno je da stručne službe Općine preventivno upoznaju stanovništvo sa mogućim opasnostima koje donosi ovakva vrsta nepogode, predloži mjere i postupke koji bi doveli do smanjenja posljedica nevremena, a nakon prolaska nepogode izvrši uvid u nastale štete, pokrene odgovarajuće postupke za proglašenje stanja elementarne nepogode i nadoknadu za nastalu štetu. Štete nastale od posljedica olujnog i orkanskog vjetra i tuce mogu se ublažiti i pravovremenim osiguranjem stambenih objekata i poljoprivrednih površina kod osiguravajućih kuća. Općina Runovići može angažiranjem i učešćem radnih strojeva i kamiona obrtnika sa područja Općine izvršiti čišćenje i uklanjanje oštećenja koja bi nastala kao posljedica ove vrste prirodne nesreće. Sanaciju šteta na objektima elektroprijenosa i distribucije izvršiti će HEP pogon Elektrodalmacija Imotski sa vlastitim resursima. Eventualne kvarove nastale na objektima telekomunikacija popravit ce Hrvatske telekomunikacije d.d. Regija 2 Jug sa sjedištem u Splitu, pogon Imotski.



4. U slučaju tehničko-tehnoloških nesreća izazvanih s opasnim tvarima u stacionarnim objektima u gospodarstvu i prometu Na prostoru Općine Runovići, prema trenutno dostupnim podacima, opasne tvari za svoje potrebe koriste OŠ Runovići i Dom za starije i nemoćne osobe Runović. Moguće su nesreće prilikom punjenja podzemnih spremnika lož uljem i dizel gorivom. U slučaju nesreće pored zaposlenika i učenika osnovne škole i zaposlenika mogu biti ugroženi susjedni objekti. Na području Općine Runovići nema adekvatnih snaga koje mogu provesti složene zadaće zaštite i spašavanja od opasnosti izazvanih s opasnim tvarima u prometu. Stoga će prva interventna snaga koja je educirana i opremljena adekvatnom opremom biti pripadnici JVP Imotski i JVP Split. Oni će po dolasku obaviti složene poslove detekcije, mjera zaštite i sprječavanja širenja opasne tvari, gašenja eventualnih požara i drugo. Pripadnici ostalih žurnih službi (policije, hitne medicinske pomoći, DVD-a), koji nemaju adekvatnu zaštitnu opremu ne smiju se približiti mjestu istjecanja opasne tvari već čekati da vatrogasci u zaštitnoj odjeci iznesu unesrećene na neugroženo područje kako bi im ukazali eventualnu pomoć. Članovi JVP Imotski i pripadnici postrojbe CZ-e Općine Runovići provodit će poslove čišćenja prometnica, sanaciju terena i eventualnih ruševina, te provoditi evakuaciju po potrebi. ZAKLJUČAK: Uzevši u obzir prethodno elaborirane moguće opasnosti i posljedice koje bi nastale u slučaju katastrofe ili velike nesreće a u svrhu pripremanja što kvalitetnijih odgovora, potrebno je da Općina Runovići izvrši slijedeće obveze:

- Postojeći Stožer zaštite i spašavanja sastavljen od načelnika stožera i 8 članova opremi i osposobi za obavljanje očekujućih zadaća,

- Donese odluku o formiranju (ažuriranju) postrojbe civilne zaštite opće namjene veličine jednog tima sa 10 pripadnika, iste opremi i obuci sukladno važećim propisima,

- Odlukom odredi operativne snage zaštite i spašavanja i pravne osobe od interesa za zaštitu i spašavanje sukladno cl. 29. st.1. točka 5. Zakona o

zaštiti i spašavanju (NN 174/04 i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i spašavanju NN 79/07 i 38/09),

- S obzirom da nema vlastiti DVD nastavi ulaganje u opremanje specijaliziranom opremom za potrebe zaštite i spašavanja i edukaciju pripadnika JVP Imotski kako bi postali još spremniji i operativno sposobniji,

- Dogovori i sklopi ugovore s pravnim osobama van područja Općine Runovići koje bi se u određenoj situaciji mogle angažirati u zaštiti i spašavanju na području Općine sa ljudstvom i potrebnim materijalno-tehničkim sredstvima (sukladno Planovima zaštite i spašavanja),

- Dogovori sporazum o suradnji u slučaju katastrofa ili velikih nesreća sa susjednim jedinicama lokalne samouprave, te dogovori suradnju sa Splitsko

dalmatinskom županijom, a sukladno članku 30. stavak 2. Zakona o zaštiti i



spašavanju (NN 174/04 i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i spašavanju NN 79/07 i 38/09),

- Da prilikom donošenja (ili izmjena i dopuna) Prostornog plana uređenja Općine Runovići, Urbanističkog plana uređenja Općine Runovići, Detaljnog plana uređenja pojedinog dijela Općine Runovići ugradi mjere zaštite od prirodnih i drugih nesreća sukladno pozitivnim zakonskim propisima,

- Da u roku od 3 mjeseca od dana donošenja Procjene ugroženosti izradi planove zaštite i spašavanja sukladno Pravilniku o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN 38/08),

- Redovito, a najmanje jednom godišnje, izvrši ažuriranje Procjene ugroženosti i planova zaštite i spašavanja,

- Redovito, a najmanje jednom godišnje ili prilikom donošenja proračuna, Općinsko vijeće izvrši analizu stanja sustava ZIS, te donese smjernice za

buduće razdoblje.



VII POLOŽAJ I KARAKTERISTIKE PODRUČJA OPĆINE RUNOVIĆI 1. Osnovni podaci o prostor 1.1 Položaj i površina prostora Područje općine Runovići, bivše općine Imotski, smještene u zaleđu planine Biokovo, pripada zagorskom dijelu Splitsko - dalmatinske županije, a sastoji se od naselja Runović, Podosoje i Slivno. Runovički zaseoci nanizani su duž južnog ruba Imotskog polja. Ispred sela vijuga rijeka Vrljika koja nestaje u ponoru na dnu polja. Sa sjeverne strane graniči sa općinom Zmijavci i Gradom Imotskim, sa sjeverozapadne strane graniči s općinom Podbablje, sa jugozapadne strane s općinom Zagvozd, sa jugoistoka s općinom Vrgorac a sa sjeveroistočne strane sa BIH. Teritorijalnom reorganizacijom tog područja formirano je osam (8) novih općina i grad Imotski. Jedna od novoformiranih općina je i općina Runovići koja se nalazi na istočnom dijelu bivše općine Imotski. Općina Runovići ima površinu od 59.40 km² odnosno 5942.6 ha (Runović 2061.3 ha, Podosoje 798.2 ha, Slivno 3083.1 ha) što čini 1,31 % ukupne površine Županije. Prema popisu iz 2001.g. na području općine živi 2.643 stanovnika što čini gustoću naseljenosti od 58,87st/km². Od prijašnjeg popisa stanovništva iz 1991.g. zabilježen je pad broja stanovnika uzrokovan migracijskim procesima stanovništva. Postojeće stanje sustava naselja na području općine Runovići određeno je dosadašnjim razvojem i procesima okupljanja stanovništva u naseljima odnosno zaseocima. Najvažniji čimbenik u razvoju naselja je do kraja II svjetskog rata bila poljoprivreda te je naseljavanje slijedilo logiku plodnih polja. Tako je naslijeđen sustav kojeg karakteriziraju mala i raspršena naselja. Administrativno (općinsko) središte je Runović i razvio se uz županijsku cestu. Slika broj 12. Administrativna podjela Imotske krajine

Izvor: Općina Runovići,



1.2 Osnovna geografska obilježja prostora (Grafički prilog broj 1) Prostor Općine Runovići nalazi se na rubnom i graničnom području Splitsko dalmatinske Županije. U zemljopisnom pogledu općina Runovići zauzima jugo istočni dio zabiokovskog kraja do granice s Bosnom i Hercegovinom, Gradom Vrgorcom, Općinom Zagvozd, Općinom Podbablje, Općinom Zmijavci i Gradom Imotski. Područje Općine se prostire u smjeru jugo - istok, obuhvaćajući brdovite predjele na potezu Slivno - Podosoje – Runović i površine je 59,40 km2. 1.2.1 Reljef Ovo područje je tipično kraško područje, dinarskog smjera pružanja, sadrži i sve karakteristične kraške elemente. Prevladavaju vapnenački grebeni koji se međusobno izmjenjuju sa kraškim poljima, zaravnima i uvalama. Reljef je krševit na južnom prostoru općine, koju čine obronci na kojima su smješteni zaseoci Runovića, te plodno polje kojim protječe rijeka Vrljika. U skladu sa sastavom terena su i seizmičke prilike. Naime, cijelo područje bivše općine Imotski, pa tako i općine Runovići pripadaju IX. Zoni MCS, što znači da svi budući građevinski zahvati moraju uvažiti tu seizmičku osobitost. Slika broj 13. reljef područje bivše općine Imotski

Izvor: Prostorni plan Općine Runovići



1.2.2 Vodene površine i vodotokovi Najveći dio prostora Općine Runovići zauzimaju kraško-vapnenački tereni i bezvodna područja izgrađena od poroznih vapnenaca, gdje atmosferske vode brzo poniru pa nema površinskih voda niti izvorišta. Iako hidrografija područja Općine Runovići nosi sve specifičnosti krša, donekle je modificirana pojavom flišnih sinklinala koje su izgrađene od slabo propusnih ili vodonepropusnih naslaga (Vranjača p Slivno). Dok kroz sjeverni dio Općine Runovići odnosno kroz polje protiče rijeka Vrljika. 1.2.2.1 Bujice Najveći dio prostora Općine Runovići zauzimaju kraško-vapnenački tereni i bezvodna područja izgrađena od poroznih vapnenaca, gdje atmosferske vode brzo poniru pa nema površinskih voda niti izvorišta. Hidrografija područja Općine Runovići, iako nosi sve specifičnosti krša, donekle je modificirana pojavom flišnih sinklinala koje su izgrađene od slabo propusnih ili vodonepropusnih naslaga. Uslijed toga se, na ovom području, javljaju bujični tokovi u smjeru jug sjever međutim od ovih bujice ne prijeti opasnost za nastanak katastrofe ili velike nesreće. Naime, korito bujice ide brdom i uliva se kroz polje u rijeku Vrljiku. 1.2.3 Tlo Najveći dio prostora Općine Runovići predstavlja pretežito smeđe tlo na vapnencima i dolomitima u kombinaciji s vapnenačko-dolomitnom organomineralnom crnicom i tipičnom crvenicom. Veliku površinu zauzima i tlo na vapnencima s vapnenačko dolomitnom crnicom i crvenicom, dok najmanju površinu zauzima tlo s pretežito crvenicom, smeđe tlo na vapnencu, vapnenačko dolomitna crnica te antropogena tla uglavnom u vrtačama. Uz kraške fenomene (škrape, vrtače, doline i drage) područje Općine Runovići se odlikuje vrlo izraženim reljefnim oblicima što je značajno utjecalo na postanak i svojstva tla. Posebno su za ovaj prostor izrazito značajna višestoljetna nastojanja čovjeka da u tim teškim uvjetima formira polje, terase i suhozidine te tako utječe na stvaranje tla kao osnovnog preduvjeta opstanka stanovništva. Dreniranost tla je uglavnom dobra osim kod površina većeg nagiba s plitkom ili vrlo plitkom ekološkom dubinom. Ekološka dubina varira od vrlo plitkih tala s dubinom ispod 15 cm do plitkih tala s dubinom od 15 – 30 cm. Tek na manjem dijelu područja Općine nalaze se srednje duboka tla s dubinom od 30 – 60 cm te duboka tla s dubinom od preko 60 cm. Srednje duboka i duboka tla uglavnom se obraduju. Dominantni način vlaženja kod svih tala je automorfni, tj. vlaženje tla se vrši isključivo oborinskom vodom pa nema prekomjernog vlaženja profila tla. Uzimajući u obzir značajke tla i klimatske prilike na ovom području tijekom ljetnih mjeseci izuzetno je izražen nedostatak vode u tlu što znatno ograničava mogućnost intenzivnijeg korištenja poljoprivrednog zemljišta.



1.2.4 Biljni pokrov Na području Općine Runovići nema posebno zaštićene prirodne baštine. Međutim, prirodni krajobraz je poseban po svojim geomorfološkim karakteristikama koje obuhvaćaju vrlo slikovitu izmjenu dolina i grebena (brežuljaka). Njegova vrijednost posebno dolazi do izražaja tijekom proljeća, ljeta i dijela jeseni. Zeleni obronci brežuljaka i grebena s malim poljima u udolinama i kultiviranim agrarnim krajolikom pružaju vrlo lijepu sliku te cine najvrjedniji resurs ovog područja. 1.2.5 Klizišta i odroni Premda na velikom dijelu područja Općine dominiraju tereni s umjereno strmim i strmim padinama, uglavnom s nagibom od 16 – 45% i stjenovitost varira od 2 – 90% te na niti jednoj lokaciji nije evidentirano klizište. 1.3 Klimatske karakteristike Područje Općine Runovići ima izmijenjenu sredozemnu klimu koja karakterizira Dalmatinsku Zagoru, odnosno druge prostore koji se nalaze u neposrednom zaleđu Jadranskog primorja do kojih ipak djelomično dopiru sredozemni utjecaji. Osnovne klimatske značajke spomenute klime su:

- niža temperatura nego u susjednom primorju, - veće temperaturne amplitude, - sredozemni padavinski režim sa suhim ljetima i izrazito vlažnom zimskom polovinom godine (jesen – zima), - pojava prevladavajućih lokalnih vjetrova kao i u primorju (bura i jugo)

Sredozemni utjecaj na ovo područje dolazi iz dolinom rijeke Neretve. Raznolike karakteristike terena prostorno velike Splitsko-dalmatinske županije zahtijevaju korištenje klimatoloških podataka s meteoroloških postaja na različitim područjima. Za izradu ove Procjene, koristit će se podaci meteorološke postaje Imotski u razdoblju 1981.-2000. godinu. Tablica broj 20: Godišnji hod odabranih meteoroloških parametara Imotski

MJESE

7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 ZIMA BROJ DANA S PADANJEM SNIJEGA

SRED 0.0 0.0 0.0 0.0 0.6 1.4 1.3 2.4 0.8 0.4 0.0 0.0 6.7 STD 0.0 0.0 0.0 0.0 0.8 1.6 1.9 2.0 1.2 0.7 0.0 0.0 2.9 MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2 MAKS 0 0 0 0 2 6 6 7 5 3 0 0 12

MAKSIMALNA VISINA NOVOGA SNIJEGA (cm) MAKS 0 0 0 0 2 10 32 9 5 1 0 0 32

MAKSIMALNA VISINA SNJEŽNOG POKRIVAČA (cm) MAKS 0 0 0 0 6 28 39 15 5 1 0 0 39 MAKS-T50

42



MJESE

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD

BROJ DANA BEZ OBORINE SRED 22.1 19.6 22.5 19.8 21.8 22.5 26.1 26.3 23.8 21.8 19.1 19.9 265.2 STD 4.9 4.7 3.9 3.0 3.0 2.8 2.5 3.0 3.9 4.1 4.1 5.3 13.3 MIN 16 10 13 14 15 15 22 19 16 14 12 10 242 MAKS 30 27 28 25 27 28 31 31 29 30 26 29 284

BROJ DANA S POLEDICOM (Rd≥0.1mm i tmin2m≤3.0°C) SRED 4.7 5.6 2.6 1.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.1 2.1 4.0 20.0 STD 4.2 4.2 2.0 1.3 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.2 2.2 2.6 7.8 MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 8 MAKS 13 14 6 4 0 0 0 0 0 1 6 9 33

BROJ DANA S TUČOM SRED 0.1 0.3 0.2 0.4 0.2 0.1 0.1 0.1 0.2 0.0 0.1 0.1 1.7 STD 0.3 0.8 0.4 0.7 0.4 0.3 0.2 0.2 0.4 0.0 0.3 0.2 1.4 MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 MAKS 1 3 1 2 1 1 1 1 1 0 1 1 5

BROJ DANA S JAKIM VJETROM SRED 3.6 4.2 3.4 1.4 1.1 1.2 1.9 1.3 1.6 1.5 2.9 3.3 27.2 STD 3.1 3.0 2.9 1.2 1.6 1.7 1.9 1.5 1.5 1.2 2.7 2.1 12.1 MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 5 MAKS 12 9 9 4 6 6 6 4 6 3 11 8 47

BROJ DANA S OLUJNIM VJETROM SRED 0.5 0.5 0.5 0.1 0.1 0.1 0.1 0.2 0.2 0.1 0.4 0.3 2.9 STD 1.2 1.0 1.1 0.3 0.2 0.2 0.3 0.4 0.4 0.3 0.9 0.7 4.0 MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 MAKS 5 3 5 1 1 1 1 1 1 1 3 3 14 Izvor: DHMZ, Meteorološka podloga za potrebe procjene ugroženosti civilnog stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara Splitsko-dalmatinske županije, Meteorološka stanica Imotski 1981.-2000.g. 1.3.1 Temperatura Na području Općine Runovići pretežito vladaju umjerene temperature. Najviše su temperature u srpnju i dosežu preko 33°C, dok je najhladnije u siječnju kad su temperature i manje od - 10°C. Temperature ispod 0°C bilježe se na godišnjoj razini prosječno 41,3 dana. Mrazevi se javljaju većinom u siječnju i veljači pod utjecajem jake bure. Srednja godišnja temperatura zraka za ovo područje iznosi 13,6°C. Najviša srednja mjesečna temperatura je u srpnju i iznosi 22,4°C, a najniža srednja temperatura u siječnju i iznosi 5,4 °C. 1.3.2 Naoblaka Na području Općine Runovići je prosječno godišnje oko 79,2 dana oblačno vrijeme.



1.3.3 Insolacija Broj sunčanih dana godišnje u prosjeku za područje Općine Runovići iznosi 166. 1.3.4 Vjetar Dosadašnja analiza strujanja zraka za promatrano područje izrađena je prema vrijednostima jačine i smjera vjetra izmjerena na postaji Imotski u tri termina dnevno. Međutim, vjetar nije diskretna nego kontinuirana veličina, te se može pojaviti jak ili olujan vjetar izvan termina motrenja. Upravo zbog toga motritelji bilježe vrijeme nastupa i prestanka vjetra jačeg od 6 Bf i 8 Bf tijekom dana. Dan s jakim/olujnim vjetrom je onaj dan u kojem je barem jednom zabilježen vjetra jačine ≥ 6 Bf odnosno ≥8 Bf. Dominantni vjetrovi na postaji Imotski tijekom godine su jugo iz SE smjera (13.2%) i bura iz NE i NNE smjerova (10.3% i 9.8%). Nakon toga se s povećanim čestinama javlja vjetar iz NNW smjera (8.2%) i SW smjera (6.3%). Tišine ili calme na postaji Imotski u cijelom razdoblju zabilježeno je u 17.3%. Analiza jačine i smjera vjetra po sezonama ukazuje da zimi najčešće pušu bura i jugo, te bura tada može postići olujnu jačinu iznad 8 Bf. Slična situacija je i u proljeće osim što se tada jako jugo javlja vrlo rijetko. Ljeti pored bure češće puše i vjetar iz NW kvadranta. U jesen ponovo su bura i jugo prevladavajući vjetrovi. Za cjelovitu sliku vjetrovnog režima promatranog područja izrađena je i analiza srednjeg mjesečnog i godišnjeg broja dana s jakim i olujnim vjetrom za Imotski u razdoblju 1981–2000. Na širem području Imotskog je približan broj dana s jakim i olujnim vjetrom prosječno 27 dana i 3 dana redom. Međutim, taj broj dana jako varira od godine do godine što pokazuju relativno velike vrijednosti standardne devijacije. Godišnji hod dana s jakim i olujnim vjetrom pokazuje tu pojavu tijekom cijele godine. Najveći broj takvih dana javlja se u hladnom dijelu godine - na postaji u Imotskom od siječnja do ožujka. Promatra li se jačina vjetra neovisno o smjeru i dobu godine, na području Imotskog prevladava vjetar 1–3 Bf u 68.3%. Na umjeren i umjereno jak vjetar (4–5 Bf) otpada 12.1% podataka. Od ukupnog broja podataka 2.3% podatka je vjetar jačine veće od 6 Bf od čega je olujni vjetar (≥ 8 Bf) zabilježen u 0.2%. Vjetar olujne jačine je uglavnom bura (iz NNE i NE smjerova), a samo su po jednom u promatranom razdoblju zabilježeni olujni vjetar iz SE, NW i NNW smjerova. Iako se javlja vrlo rijetko, u Imotskom je zabilježena najjača bura s 9 Bf i 10 Bf što predstavlja oluju odnosno žestoku oluju.



Slika broj 14. Godišnja i sezonske ruže vjetra, Imotski,1981–2000. N

NE

E

SE

S

SW

W

NW

10%

30%

20%

Imotskizima

18.1%%

N

NE

E

SE

S

SW

W

NW

16.0%

10%

30%

20%

Imotskiproljeće

N

NE

E

SE

S

SW

W

NW

16.5%

10%

30%

20%

Imotskiljeto

N

NE

E

SE

S

SW

W

NW

18.4%

10%

30%

20%

Imotskijesen

N

NE

E

SE

S

SW

W

NW

17.3%

10%

30%

20%

Imotskigodina

slab vjetar ( 1-3 Bf )

umjeren vjetar ( 4-5 Bf )

jak vjetar ( >5 Bf )

tišina

Izvor: DHMZ, rujan 2006.g., Meteorološka podloga za potrebe procjene ugroženosti civilnog stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara Splitsko-dalmatinske županije, Meteorološka postaja Imotski



1.3.5 Oborine Tablica broj 21: Meteorološki podaci sa najbliže meteorološke postaje (Imotski)

Imotski (1981.-1996.) ZIMA PROLJECE LJETO JESEN GODINA Sezonska i godišnja srednja temperatura zraka (0C) 5,4 12,4 22.4 14,3 13,6

Sezonska i godišnja količina oborine (mm) 372,3 310,7 169,5 427,4 1279,9

Sezonska i godišnja maksimalna dnevna količina oborine (mm)

120,5 108,2 150,5 115,3 150,5

Sezonski i godišnji broj dana s kišom (količina oborine >=0,1 mm)

25,0 29,5 16,0 25,8 96,3

Sezonski i godišnji broj dana sa snijegom (količina oborine >=0,1 mm)

3,2 0,7 0,0 0,4 4,3

Sezonski i godišnji broj dana s visinom snijega >=1 cm 2,0 0,2 0,0 0,3 2,5




Sezonski i godišnji broj vedrih dana (srednja dnevna naoblaka <2)

34,3 31,7 58,3 41,7 166,0

Sezonski i godišnji broj oblačnih dana (srednja dnevna naoblaka >8)

28,9 22,9 6,1 21,3 79,2

Izvor: DHMZ, rujan 2006.g., Meteorološka podloga za potrebe procjene ugroženosti civilnog stanovništva,materijalnih i kulturnih dobara Splitsko-dalmatinske županije, Meteorološka postaja Imotski Područje Općine Runovići ima najveću količinu oborina na prijelazu iz jeseni (427,4 mm) u zimu (372,3 mm), kao posljedicu ciklonalne aktivnosti. Prosječno godišnje padne 1279,9 mm oborina, što daje prosječnu mjesečnu vrijednost od 106,7 mm/m².



Slika broj 15. Karta izohijeta Splitsko-dalmatinske županije, 1961–1990.

Izvor: prostorni plan SDŽ



2. Stanovništvo 2.1. Broj stanovnika i gustoća naseljenosti Kretanje stanovništva na području Općine Runovići moguće je pratiti samo od njenog nastanka do danas i to kroz popise stanovništva iz 1991. i 2001. godine. Međutim, kretanje stanovništva na području današnje Općine Runovići moguće je pratiti i kroz popise stanovništva od 1857. do 1981. godine, ali po naseljima koja danas čine općinu. Tablica broj 22: Kretanje broja stanovnika po naseljima od 1857. do 2011.g.

Izvor: Općina Runovići, Na području Općine Runovići 1991. godine ukupno je živjelo 3.497 stanovnika, dok je 2001. godine na istom području živjelo 2.643 stanovnika. To znači da se, u vremenskom periodu od samo deset godina stanovništvo smanjilo za 28% ili gotovo trećinu ukupnog broja. Promatrajući kretanje stanovništva na području današnje Općine Runovići kroz popise po pojedinim naseljima, u vremenu od 1857. godine (1880. ima više stanovnika nego danas) do 1991. godine, dolazi se do vrlo važnih podataka. Naime, promatrano područje je 1961. godine imalo ukupno 4.603 stanovnika, a deset godina poslije, tj. 1971. godine ukupno 4.638 stanovnika, odnosno porast od 1%. Područje je 1910. godine ujedno imalo i najveći ukupni broj stanovnika. U narednom razdoblju od deset godina, tj. do popisa 1991. – 2001. godine područje Općine gubi 24,4% ukupnog broja stanovnika, odnosno u periodu od 1971. do 2001. godine područje Općine Runovići ukupno je izgubilo 1995 stanovnika ili 43%. U slijedećoj tablici prikazan je odnos broja stanovnika, površine i gustoće naseljenosti Općine u odnosu na županiju. Tablica broj 23: Gustoća naseljenosti na području Općine Runovići Podaci o površini, stanovnicima, stanovima te gustoća naseljenosti S-D Županija Površina Stanovnici Stanovi Gustoća

naseljenosti Popis 1991 Popis 2001 Popis 2001 % km2 % broj % broj % broj % stan/km Žup.uk. 4523,64 100,0 474019 100,0 463676 100,0 171265 100,0 104,79 Runovići 59,40 1,3 3497 0,7 2643 0,6 1147 0,7 58,87 Izvor: Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije

Nas

elje

Popi

s 18

57.

Popi

s 18

69.

Popi

s 18

80.

Popi

s 18

90.

Popi

s 19

00.

Popi

s 19

10.

Popi

s 19

21.

Popi

s 19

31.

Popi

s 19

48.

Popi

s 19

53.

Popi

s 19

61.

Popi

s 19

71.

Popi

s 19

81.

Popi

s 19

91.

Popi

s 20

01.

Podosoje 0 0 54 62 82 175 330 432 229 410 403 321 149 73 48

Runović 956 1813 1533 1771 2154 3011 2917 2057 2429 2447 2495 2598 2293 2519 2071

Slivno 1131 1260 1401 1649 1971 1948 1883 1740 1873 1907 1705 1719 1276 905 524 Općina Runovići 2087 3073 2988 3482 4207 5134 5130 4229 4531 4764 4603 4638 3718 3497 2643



Ova analiza stanovništva, osim na odnose dobnih skupina (mlado stanovništvo 23%, zrelo stanovništvo 52% i staro stanovništvo 25% ukupnog stanovništva), ukazuje i na odnos muškog i ženskog stanovništva (muško 49%, a žensko 51% ukupnog stanovništva). Po dobi stanovništvo je u dubokoj starosti, dok je spolna struktura uobičajena. Sužavanje populacijske osnove (udio mladih 23%) izravno za posljedicu ima slabljenje prirodnog priraštaja, odnosno direktnog utjecaja na proces demografskog starenja (udio starog stanovništva 25% ) obzirom da je prosječna starost 2001. godine 40.8 godina. Ukupni radni kontingent 2001. godine je 1997 ljudi ili 76,6% ukupnog broja stanovnika. Aktivnog stanovništva bilo je ukupno 909 ili 45,5% dok je uzdržavanih bilo ukupno 988 ili 54,5%. Poljoprivrednika 2001. godine ima ukupno 57, što je značajan pad u odnosu na 1991. godinu kada ih je bilo ukupno 108. U obrazovnoj strukturi po popisu 2001. godine, dominira kategorija s minimalnim obrazovanjem (osnovna škola) s 13,50% (308 stanovnika). Srednje obrazovanje ima ukupno 118 stanovnika ili 5,20% obrazovanih stanovnika, odnosno VŠS 24 stanovnika ili 1,0%, a VSS 48 stanovnika ili 2,10% obrazovanih stanovnika. Obrazovna struktura stanovništva je veoma nepovoljna jer je udio stanovništva sa srednjom, višom i visokom školom vrlo nizak (ukupno 190 stanovnika što čini tek 8,30% ukupnog stanovništva). Prema popisu iz 2001. godine ima ukupno 168 stanovnika ili 7,34% bez škole. U 2001. godine u općini Runovići ima ukupno 1147 stanova površine 76.831 m2. Od toga 743 (53.372m2) ili 64,80% čine stanovi za stalno stanovanje. Stanova koji se koriste povremeno ima ukupno 404 (23459 m2) ili 35,20%, od čega se 378 ili 93,60% koriste za odmor. Od stanova za stalno stanovanje 743 stanova ili 79% su nastanjeni stanovi, 404 stana ili 14% su privremeno nastanjeni ili su napušteni stanovi. 2.2 Dobna i spolna struktura stanovništva Općine Runovići Tablica broj 24: Dobna i spolna struktura stanovništva Općine Runovići

0 50 100 150 200 250

0-45-9

10-1415-1920-2425-2930-3435-3940-4445-4950-5455-5960-6465-6970-7475-7980-8485-8990-94

95 i višeNepoznato

SveukupnoMuškarciŽene

Slika: Dobna i spolna struktura stanovništva Runovića Izvor: Popis stanovništva 2001.



Tablica broj 25: Dobna struktura stanovništva Općine Runovići

Općina 0–19 20-59 >60 2001. % 2001. % 2001. %

Runovići 722 27 1205 46 716 27 Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2001.g. 2.3. Struktura stanovništva Općine Runovići u odnosu na aktivnosti Tablica broj 26: Struktura stanovništva Općine Runovići u odnosu na aktivnosti

Godina Pokazatelj Ukupno

Aktivno Osobe s osobnim prihodom Uzdržavano

Udio aktivnog u ukupnom stanovništvu

Svega Obav. zan.

2001.

BROJ 2643 909 573 746 988 34,39 Udio 34,39 63,04 28,23 33,08 Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2001.g. Ukupni radni kontingent 2001. godine je 1997 ljudi ili 76,6% ukupnog broja stanovnika. Aktivnog stanovništva bilo je ukupno 909 ili 45,5% dok je uzdržavanih bilo ukupno 988 ili 54,5%. 2.4. Kategorije stanovništva planiranog za evakuaciju Tablica broj 27: Kategorije stanovništva za evakuaciju Djeca od 0 – 10 g. starosti 354 Majke u pratnji djece iz rubrike 1 340 Djeca od 10 – do 14 g. starosti koji se evakuiraju bez roditelja

202

Osobe starije od 70 godina 380 Bolesni, invalidni i nemoćni 121 UKUPNO 1397 Izvor podataka za tablice 26, 27, 28 i 29: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2001. g. (obradio autor)



3. Materijalna i kulturna dobra te okoliš (Grafički prilog broj 4) Nepokretna kulturna dobra na prostoru općine Runović u županijskom prostornom plan su: Tablica broj 28: Arheološki lokaliteti 762 RUNOVIĆI LISKOVAC ARHEOLOŠKI

LOKALITET PRAPOVIJENA GRADINA

E

763 RUNOVIĆI MRAČAJ ARHEOLOŠKI LOKALITET

PRAPOVIJESNE GOMILE MRAČAJ

E



E



E

766 RUNOVIĆI RUNOVIĆI SAKRALNI SPOMENIK

ŽUPNA CRKVA GOSPE OD KARMELA

E

767 RUNOVIĆI SEBIŠNA ARHEOLOŠKI LOKALITET

PRAPOVIJESNE GOMILE

E-1366

Izvor: Prostorni plan općine Runovići, 2007.g. Arching Split Sakralna kulturna dobra (lokalni značaj, III kategorija) obuhvaćaju: Pojedinačna kulturna dobra 1. (sakralna građevina) * Runovići, župna crkva Gospe od Karmela s grobljem 2. (graditeljski sklop) Runovići, graditeljski sklop župne kuće s crkvicom Gospe od Zdravlja i okolnim zgradama 3. (sakralna građevina) Slivno, župna crkva Presvetog Trojstva s grobljem te kasnosrednjevjekovno groblje sa stećcima 4. (sakralna građevina) Podosoje (Protrke), crkvica sv. Nikole Zone kultiviranog agrarnog krajolika 5. Slivno, zona zaštićenog agrarnog krajolika-južno od sela Arheološke zone 6. (arheološko područje) Runovići, arheološka zona na podnožju Mračaja-rimski municipij Novae 7. (arheološko područje) Slivno, 5-6 gomila (Carišnik, krčine) 8. (arheološko područje) Slivno, nekropola stećaka Grobnik kod Mrkonjića kuća 9. (arheološko područje) Gornji otok, uzvišenje u polju s tragovima iz prapovijesti i antike 10. (arheološko područje) Mračaj, skupina 5-7 prapovijesnih gomila



Arheološke cjeline i lokaliteti 11. (arheološki pojedinačni lokalitet – kopneni) Runovići, gomila u Sebišini kod

Vodanovića-Kovačevih kuća 12. (arheološki pojedinačni lokalitet – kopneni) Runovići, tri gomile kod Bukine glavice 13. (arheološki pojedinačni lokalitet – kopneni) Runovići, Velika gomila u Škorinom docu 14. (arheološki pojedinačni lokalitet – kopneni) Runovići, tri gomile u Ljubičića

ogradama 15. (arheološki pojedinačni lokalitet – kopneni) Runovići, gomila na Bitanginom putu 16. (arheološki pojedinačni lokalitet – kopneni) Runovići, Širina gomila u podnožju

Mračaja 17. (arheološki pojedinačni lokalitet – kopneni) Runovići, gradina na Bukinoj glavici 18. (arheološki pojedinačni lokalitet – kopneni) Slivno, gradina na predjelu Krivodol Gomila, Zagomile, Zalednice) između zaseoka Marinovića i Prgometa 19. (arheološki pojedinačni lokalitet – kopneni) Slivno, gomila kod zaseoka Grepo 20. (arheološki pojedinačni lokalitet – kopneni)Slivno, gomila kod Ravlića kuća 21. (arheološki pojedinačni lokalitet – kopneni) Slivno, srednjevjekovno groblje kod

Ravlića kuća 22. (arheološki pojedinačni lokalitet – kopneni) Slivno, stećci kod Ravlića kuća 23. (arheološki pojedinačni lokalitet – kopneni) Podosoje, pretpovijesna utvrda Liskovac 24. (arheološki pojedinačni lokalitet – kopneni) Barića torina, sandučasti ukrašeni

stećak Ruralne cjeline 25. (ruralna cjelina) Ždere-Dragovići s bunarom jugoistočno od Dragovića 26. (ruralna cjelina) Marijanovići-Ljubičići Sakralni spomenici Runović Župa Gospe od Karmela Fra Stjepan Vrlić, čovjek vrlo zaslužan za Imotsku Krajinu pred izgon Turaka i za vrijeme kad su se prilike sređivale iza tog važnog događaja, na nekoliko mjesta spominje župe ovog kraja. Zapisao nam je da je župa Drinovci, za vrijeme turskog gospodstva, zauzimala sela: Drinovce, Dužice, Tihaljinu, Blaževiće do Umljana i Runoviće. Također nam je ostavio zapisano da je župa Podbablje obuhvatala sela: Podbablje, Zmijavce, Poljica i Krivodol. 11. kolovoza 1717. mletački providur Alvise Mocenigo, u dogovoru s biskupom Nikolom Biankovićem, postavio je župnike na župe oslobođene Krajine. U Drinovce je stavio fra Grgu Krnića. Prema tome on je bio župnik i Runovića. To je trajalo kratko razdoblje od godinu dana. Već 1718. Požarevačkim mirom dijeli se Imotska Krajina. Jedan dio vraća se Turcima a drugi zapadni pripao je Mlečanima. Runović ostaje odvojen od Drinovaca. Da se doskoči duhovnim potrebama vjernika tog sela, crkveni poglavari pripajaju Runović župi Podbablje. Župa Runović graniči na istoku s Drinovcima, na jugu sa Slivnom, na zapadu s Podbabljem i na sjeveru s Vinjanima. Župu od početka služe franjevci, a povjerena je samostanu u Omišu.



Župska crkva Gospe od Karmela

Generalni Vikarijat u Makarskoj zatražio je od Dekanata u Rašćanima 22. listopada 1861. da ga informira o župskoj crkvi u Runoviću. Dekan don Jure Pavlinović 9. studenog 1861. šalje svoje izvješće: »Već ima dosta vremena da je napravljen plan za gradnju nove crkve u Runoviću. Tu su nacrti, proračuni a narod je dao u novcu svotu koja je pohranjena kod Poglavarstva u Imotskom s nakanom da gradnju pomognu svojim radom. . O gradnji nove crkve nemamo u arhivu nikakva dokumenta. Jedini je dokaz vremena njezina postanka 1869. godina uklesana iznad glavnih vrata. Zidalo ju je selo za župnikovanja poduzetnog fra Ivana Glibote. Stara je bila u sredini groblja. Nova je zidana izvan njega. Lijepa je i elegantna u svojim linijama. Također je i prostrana. Doživljavala je više restauracija. Dva puta je teško stradala od potresa. Bilo je to 29. prosinca 1942. Zategao ju je željeznim steznicima, preuredio krov i uredio njenu ponutricu 1953. župnik fra Pavao Glibotić. Ponovno je stradala od potresa 7. siječnja 1962. Fra Pavao ju je u drugom svom župnikovanju ponovno uredio. Zidove je učvrstio s cementnim serklažima, napravio betonski kor i novi zvonik mjesto starog koji je bio na preslicu. Župnik fra Jako Milinović ukrasio je crkvu s 3 oltara. Veliki i Gospin su od bijelog mramora a onaj sv. Mihovila od tirolskog drveta. U zvoniku se nalazi staro zvono lijevano 1757. u ljevaonici »heredum De Polis«. Crkva je doživjela svoju obnovu prema novim liturgijskim smjernicama 1976. Župnik fra Ante Sekelez stavio je novi mramorni pod, proveo suvremenu elektrifikaciju i postavio zvučnike. Kapela Gospe od Zdravlja Nalazi se u dvorištu župske kuće. Sazidao ju je 1894. fra Ante Rako od lijepog klesanog kamena. Služi župniku i vjernicima za svagdanju službu Božju. Makarski biskup Fabijan Blašković naredio je 2. srpnja 1792. da se blagdan Gospe od Zdravlja 21. studenog ima u runovićkoj župi slaviti kao zapovjedni blagdan. Prije današnje kapele bila je uz župsku kuću mala i neugledna kapelica za svakodnevne potrebe župnika. Zidao ju je fra Felicije Luetić. Biskupski Ordinarijat u Splitu, 18. listopada 1823, dozvoljava da se u kapeli mogu govoriti sv. mise običnih dana osim nedjelje i drugih blagdana. Ustanovljeno je da ima posebna ulazna vrata bez ikakve veze sa župskom kućom.

Usputne kapelice

Gospina kapelica u Šabića komšiluku ostala je izvan glavnog puta otkada je rekonstruirana cesta. Kapela sv. Ante nalazi se na rubu ceste kad se skreće prema Japlanici.



Župska kuća Od 1762. kapelan Podbablja potpisuje se u maticama za Runović »župnik župe Gospe od Karmela Runović-Zmijavci«. Nije se on odvojio odmah od matične župe Podbablja i preselio u Runović. Trebalo je sagraditi kuću iz temelja i stvoriti sve potrebno da tu može svećenik stanovati. U to doba stanovalo je u čitavoj novoj župi oko 80 obitelji s oko 500 osoba. Njima nije bilo lako smoći sredstva za takav jedan potez. Na Gospu od Anđela, 2. kolovoza 1792, župnik fra Ivan Sumelj u Imotskom čini ugovor s Mandom Bilić ud Josipa i Rosom Bilić ud Luke o darovnici svojeg dijela »Studemčne« za gradnju nove župske kuće u Runoviću. To je zemljište gdje je sadašnja župska kuća. Ugovor je učinjen pred gospodom Zanom i Matom Šoićem. Župnik se u ugovoru obvezao za sebe i svoje nasljednike da će se »zauvijek« govoriti jedna pjevana misa godišnje po nakani darovatelja. Na mjestu stare štale, gdje su danas garaže, napravila se mala siromašna kućica za župnika. Tako se napustila ona još siromašnija u brdu. Fra Marinko Vukušić imao je dobre veze i uspio je 1880. god. sagraditi lijepu kamenu kuću pripomoću »Vjerozakonske zaklade«. Fra Ante Sekelez 1977. potpuno je preuredio unutrašnjost kuće. Slivno Župa Presvetog Trojstva Slivno je od davnine pripadalo velikoj župi Vrdol. Za turskih vremena proviđali su je franjevci iz Makarske. Župnik se redovito zadržavao u Župi a po potrebi zalijetao se je u ostala sela tog biokovskog prostranstva pa prema tome i u Slivno. O Božiću 1729, makarski biskup Nikola Bianković postavio je za kapelana u Slivno don Nikolu Balaića-Glibotu. Franjevci su se oslonili na ondašnje običaje i prava pak su don Nikolu uklonili. Biskup Bianković učinio je žalbu 31. ožujka 1730. na Senat u Veneciju. Žalba mu nije uvažena. Ipak Slivno nije ostalo bez svećenika. Mjesto don Nikole dolazi u selo fra Frano Dorotić kao kapelan župnika u župi. Biskup Blašković, nakon pastirskog pohoda, kojeg je obavio 18. srpnja 1733, dijeli župu Vrdol. Izdao je dekret 14. rujna 1734. prema kojem se ta stara župa dijeli na: Župu i Slivno. Svećenik mora stanovati u Slivnu gdje mu narod mora napraviti kuću i crkvu. On je pomoćnik župnika u Župi ali neovisan u svojem radu. Fra Frano Dorotić prelazi 1734. za župnika u Župu a fra Mijo Rudanović dolazi u Slivno. God. 1747. Stjepan Blašković od Slivna stvara samostalnu župu. Prvi pravi župnik ovog sela je fra Frano Dorotić iz Sumartina. U župskom arhivu čuvaju se spisi od 1831. Te godine izgorjela je župska kuća te je propalo sve što se u njoj nalazilo. Sačuvana je matica krštenih koja započinje s 1816. god. Druge matice do 1949. nalaze se u historijskim arhivima Zadra i Splita. Najstariji anagraf ili Stanje duša sastavljeno je 1860. Postoje još dva anagrafa iz kasnijih vremena.



Župska crkva Presv. Trojstva

Makarski biskup Stjepan Blašković naredio je 18. lipnja 1733. da se u Slivnu gradi crkva. Taj važan događaj ovjekovječio je na kamenoj ploči župnik fra Šimun Gudelj. Tu stoji starom bosančičom napisano: »Neka se znade kada počesmo carkvu gradit 1734. bi prokuratur Mate Loze. 1753. sčemerismo i zvono i kampaneo učinismo. Bi prokaratur Jakov Prgomet i Mio Mrkonjić.« Zidati ju je započeo župnik fra Mijo Rudanović zajedno s crkovinarom Matom Loze. Zidala se do krova 19 godina. Završio ju je župnik fra Šimun Gudelj s crkovinarima Jakovom Prgometom i Mijom Mrkonjićem. Predaja kaže da je tada u selu bilo samo 17 kuća. Prema istoj predaji za gradnju se zanimali vjernici okolnih sela Tihaljine i Drinovaca. U to doba to je bila jedina crkva u čitavom tom kraju. Obdarena je oprostima udijeljenim od papa Benedikta XIV i Pija VI. Benedikt je svojom bulom od 13. ožujka 1754, udijelio potpuni oprost svima onima koji na blagdan Presv. Trojstva pohode ovu crkvu te se ispovjede i pričeste. Pijo VI, svojom bulom od 23. lipnja 1778. udijelio je potpuni oprost svima koji posjete crkvu u Slivnu na blagdane Presv. Trojstva i na svetkovinu Bezgrešnog Začeća BI. Dj. Marije te se ispovjede i pričeste. Uz to moraju izmoliti nešto na nakanu sv. Oca. U glavnoj lađi s desna i s lijeva dva su oltara: Bezgrešnog Začeća i sv. Ante. U svoje vrijeme kipovi su stali u drvenoj konstrukciji koju su za Slivno krasno izradili u drugoj polovini devetnaestog stoljeća Stipe, Ivan i Miče Rako. To su majstori iz Imotskog koji su u stilu renesanse iz drva radili oltare po našim crkvama.

Kapelice

S istočne strane crkve, pri sjevernom zidu groblja, nalazi se otvorena kapelica starog grobljanskog tipa. Nadsvođena je i bez pročelnog zida. U njoj je oltarić za govorenje mise. Zidao ju je župnik fra Bone Donelli (1895—1900) da bude na ispomoć župniku kad je veći priliv svijeta. Pošto je crkva za takve prigode malena, dobro dođe za govorenje mise. Mrkonjići Barići 1907. sazidali su kapelicu kod Banj Doca. Od sakupljene milostinje u njoj će sveđer goriti lumin. Ostatak ide za mise namijenjene za dobročinitelje i za uzdržavanje crkve. Slivanjci u Americi i njihovi prijatelji 1908. sakupili su novac za gradnju kapelice preko puta iznad crkve. Milostinja ide za lumin koji će tu sveđerno gorjeti te za mise na nakanu graditelja i dobročinitelja. Braća Pavlovci Ivan i Jozo sagradili su 1934. kapelicu uz glavni put na dnu svojeg zaselka. Osim Jurića kapelice i one na Velirnu, ima ih još nekoliko manje važnosti. Groblje Čitavo selo Slivno pokopava se u jednom župskom groblju. To se nalazi s istočne, južne i zapadne strane crkve. U posljednje vrijeme napustio se običaj plemenskih grobova i prišlo se na obiteljske. Mnoge lijepe grobnice sa spomenicima nikle su iza 1950. pa dalje. Za turskih vremena predaja kaže da su se Slivanjci pokopavali kod matične crkve sv. Mihovila u Rašćanima. Poslije oslobođenja od Turaka, kad se formirala zasebna župa Slivno, zajedničko groblje za čitavo selo osnovalo se oko današnje župske crkve. Biskup Stjepan Blašković naredio je 1733. da selo radi groblje uz crkvu. Staro groblje bilo je između Parlova i crkve. U ogradi Antiše Lozine vide se ostaci nadsvođene grobnice. Možda je rimskog porijekla. Iza Katavića kuća nalaze se 3—4 stara groba.



Župska kuća

18. lipnja 1733. biskup Stjepan Blašković naredio je da se zida fuća. Župnik je uvijek stanovao na istom mjestu gdje se i danas nalazi njegov stan. U početku bila je to potleušica pokrivena slamom. 14. veljače 1831. župnik fra Anđeo Jakić-Bošnjak nalazio se na piru u selu kad mu je kuća izgorjela. Sav arhiv župskog ureda izgorio je tom prigodom osim matice rođenih." Radi poplava, koje u tom predjelu Slivna znaju nastupiti često, kuća prizemnica bila je nesposobna za stanovanje. Radi toga 1857. župnik napušta Slivno. Župu su posluživali u razdoblju 1853—1857. u glavnom župnici iz Rašćana. Poglavarstvo iz Imotskog zanima se 20. rujna 1853. za privatnu kuću u koju bi se mogao župnik useliti. Zamjenik župnika odgovara da je to nemoguće pronaći i da treba raditi novu kuću. 10. svibnja 1855. poglavar Adolfo Franz pozvao je u Imotski 17 ljudi iz sela da bi se dogovorili o gradnji župske kuće. Izjavili su da ne mogu gladni raditi. Tražili su barem nešto hrane za vrijeme rada, barut i minadure za vađenje kamenja. Istakli su da čitavo selo nema nego 6 konja a da je to nedovoljno za pregon kamena, pržine i ostalog materijala. God. 1857. vraća se u Slivno župnik. Bio je to domorodac fra Ivan Glibota. Poglavarstvo javlja 20. kolovoza 1857. da će se držati javna dražba za preuzimanje radova na župskoj kući. Fra Ivan je nastojao pripremiti sve potrebito za gradnju kuće. Naslijedio ga je fra Jakov Lović. Radovi su započeli. Selo nije bilo zagrijano za rad. Glavar sela, zajedno s uglednijim ljudima, šalju dopis Poglavarstvu 7. travnja 1864. u kojem mole da prisile selo da se zauzme za gradnju župske kuće. Općina javlja 28. ožujka 1866. da je napokon Namjesništvo u Zadru odredilo svotu od 800 forinti za gradnju kuće. U dopisu moli župnika da javi sto nije dovršeno pa će se sve urediti. Fra Jako je uklesao godinu 1864. iznad glavnih vrata. Znači do tog vremena stigli su s radom do tog praga. Kuća je završena 1866. Crkvena kuća Sazidao ju je sa zapadne strane župske kuće fra Mate Gnječ. Iz ugovora, kojeg je učinio 12. travnja 1881. s Oružničkom postajom u Slivnu, doznajemo da je tada sagrađena. God. 1884. dokinuta je Oružnička postaja i kuća se vratila Crkovinarstvu. Kroz dugi niz godina služila je za pomoćnu školu koju su držali župnici. God. 1927. Crkovinarstvo čini ugovor s Općinom i u nju useljava prva redovita škola u Slivnu. Iza II svjetskog rata u kuću useljava Zadruga. Parnicu s; Zadrugom dobio je župnik Sikavica jer je dokazao da kuću nije radilo selo već ju je fra Mate sazidao s najamninom koju je dobi od Oružničke postaje. God. 1965. prodao ju je župnik Kamber i s dobivenim novcem uredio župski stan. Fra Mate Gnječ dao je Tehničkom odjelu Namjesništva u Zadru 1880. izraditi nacrt za veliku čatrnju za potrebe župske kuće. Uspio ju je napraviti za svojeg drugog dolaska u Slivno 1889. Može primiti 5.000 stolitara vode.



Podosoje Crkvica Sv. Nikole U selu postoji crkvica sv. Nikole. Ne znamo godinu njezine gradnje ali možemo po građi zidova zaključiti da je dosta stara. Doživjela je restauraciju 1967. Možda se malko pretjeralo kad se puno udaljilo od njezina prvobitnog oblika. Dekan zabranjuje 4. 4. 1838. misu u kapeli dok se ne popravi. Biskupski Ordinarijat u Splitu javlja župniku Slivna 22. rujna 1859. da je posvećeno zvono za kapelu sv. Nikole i da ga dođe pridignuti. Crkva je dobila nešto imanja za svoje uzdržavanje. Učinila se pogodba 6. veljače 1899. između općine u Imotskom i župnika Slivna fra Bone Donellija po kojoj crkvica sv. Nikole dobiva neke zemlje iz općinske muše. Kad su neki počeli osporavati pravo crkve na stečeni posjed, 25. svibnja iste godine župnik je sazvao sastanak uglednijih ljudi. Ti su pod zakletvom potvrdili da je Općinsko vijeće u Imotskom 4. svibnja 1899, a seoski zbor 29. veljače iste godine, dodijelili određene zemlje crkvi u Podosoju.



3.1 Vodoopskrbni objekti (Grafički prikaz broj 5) Vodoopskrba Opskrba vode obavlja se putem Vodovoda Imotske krajine d.o.o. Zahvaćeno je vrelo Opačac u priobalju manjega površinskog toka koji čine 2 trajna izvora uzvodno od njega (Jauk i Utopišće). Na području Imotskoga su izgrađene C.S. Opačac i Kosmatovica, C.S. Karini i C.S. Poljica. Izgrađen je cjevovod Opačac-Karini-Poljica-Kosmatovica, Karini-Zmijavci-Runovići. Opačac je najizdašniji izvor na imotskom području. Uzvodno se nalazi izvor Jauk, pa oko 1 km izvor Utopišće. Sustav čine: na području Općine Runovići postojeći opskrbni magistralni vod čini Zmijavci-Runovići-Slivno, te Podbablje – Podosoje. postojeće vodospreme su

- Crpna stanica Ljubičići - Vodosprema Kundidi (200m3) i CS Kundidi - Vodosprema Nogale (200m3)

Odvodnja: Sustavno rješenje odvodnje otpadnih voda na području Općine Runovići ne postoji. Odvodnja otpadnih voda, obzirom da nije izgrađen zajednički sustav, rješava se izgradnjom vodonepropusnih sabirnih jama ili manjih pojedinačnih autonomnih sustava za pročišćavanje otpadnih voda. 3.2 Zone poljoprivredne proizvodnje Tijekom cijelog povijesnog razdoblja, u oblikovanju prostora najviše utjecaja pripada poljoprivredi iako ona, zbog škrte zemlje i nedostatka vode, ne zauzima značajnije mjesto u privređivanju stanovništva, osim za vlastite potrebe. Značajno mjesto u privređivanju ovog kraja zauzimalo je stočarstvo, poglavito ovce i krave te ponešto koze. U razdoblju između I i II svjetskog rata, intenzivno se grade bunari i čatrnje kako bi se ublažio nedostatak vode. Posebno su za ovaj prostor izrazito značajna višestoljetna nastojanja čovjeka da u tim teškim uvjetima formira polje, terase i suhozidine te tako utječe na stvaranje tla kao osnovnog preduvjeta opstanka stanovništva. Međutim, od 70-tih godina prošlog stoljeća poljodjelstvo i stočarstvo naglo propadaju, uglavnom zbog brojnog iseljavanja stanovništva na rad u Njemacku, a kasnije i trajnog preseljenja, ponajviše u Split i Zagreb. Tako Općina Runovići, u samostalnoj državi Hrvatskoj, ulazi u razdoblje kojeg karakterizira potpuna gospodarska



nerazvijenost uz najmanji broj stanovnika od popisa iz 1857. godine, kada je na ovom području živjelo 2810 ljudi. Sa stanovišta pedologije gledano najveća površina područja Općine Runovići otpada na pretežito smeđe tlo s crnicom organomineralnom i tipičnom crvenicom. Srednje duboka i duboka tla uglavnom se obraduju. Uzimajući u obzir značajke tla i klimatske prilike na ovom području a to je da je tijekom ljetnih mjeseci izuzetno izražen nedostatak vode u tlu što znatno ograničava mogućnost intenzivnijeg korištenja poljoprivrednog zemljišta. Vrednovanjem zemljišta Općine Runovići izvršenim prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (NN br. 66/01). tla su razvrstana u prostorne kategorije P1 (osobito vrijedna obradiva tla), P2 (vrijedna obradiva tla), P3 (ostala obradiva tla) i PŠ (ostala poljoprivredna i šumska tla, šuma i šumskih zemljišta). Iz slijedeće tablice vidljivo je da na području Općine uopće nema osobito vrijedna obradiva tla, a i u odnosu na vlasništvo postoje otežavajući faktori za ozbiljniju organizaciju poljoprivredne proizvodnje (sada je zemljište malih površina i rascjepkano između velikog broja suvlasnika te se, u pravilu, najvećim dijelom više ne obraduje). Tablica broj 29: Površina pojedinih kategorija zemljišta na području Općine

Red. broj. OPĆINA RUNOVIĆI Oznaka Ukupno

ha

% od površine općine

1.0. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA

1.1. Građevinska područja ukupno GP 610,0 10,26

izgrađeni dio GP ukupno 307,0 5,16

1.2. Izgrađene strukture van građevinskog područja ukupno 46,96 0,79

I, K 30,18 0,5 R 16,78 0,28 1.3. Poljoprivredne površine ukupno P - P1 598 10,06 P2 56 0,94 P3 97 1,63 1.4 Šumske površine ukupno Š 2506 42,17 - zaštitne Š2 1.5. Ostale poljoprivredne i šumske površine ukupno PŠ 539 9,07 1.6. Vodene površine ukupno V 7,25 0,12 1.7. Ostale površine ukupno Općina Runovići ukupno 5942,6 100,00

Izvor: Prostorni plan Općine, 2007.g. Arching Split Ipak valja naglasiti da je poljoprivreda važna jer je ona, u svom tradicionalnom obliku, vrlo cesto nužna za održanje tradicionalnih kulturnih antropogenih krajobraza i uz njih vezano dodatnu biološku raznolikost staništa i vrsta. Konačno, poljoprivreda – kao



sektor kojim se proizvodi hrana nužna za preživljavanje stanovništva – ima i nezanemarivi strateško-sigurnosni značaj. Sadašnje stanje poljoprivrede tijesno je vezano uz stanje obiteljskih gospodarstava, koja su korisnici gotovo cjelokupnog obradivog zemljišta (98%). Obiteljska gospodarstva su nespecijaliziranih djelatnosti, sa usitnjenim posjedima na mnogo često dalekim lokacijama. Starosna struktura gospodarstva je jako nepovoljna. Nadalje infrastruktura je na selima jako loše razvijena, posebno mogućnost pristupa posjedima, zadružne organizacije gotovo pa i ne postoje, kao ni udruge proizvođača kroz koje bi ovi mogli iskazati svoje potrebe. Poseban problem u poljoprivredi je nepostojanje organiziranog otkupa i plasmana poljoprivrednih proizvoda (veletržnica). Vinogradarstvo je tradicionalno kroz cijelu povijest jedna od značajnijih poljoprivrednih djelatnosti na ovim prostorima. Karakteristika današnje vinogradarske proizvodnje je uglavnom označena gotovo isključivo kao proizvodnja grožđa koja je vezana uz veće vinarije. Vinogradi su različite dobi i tehnološkog intenziteta. Prosječni prinosi grožđa iznose nerijetko oko 1 kg po trsu. Ako nije riječ o proizvodnji vezanoj uz veće vinarije, grožđe se prerađuje tradicionalno i služi uglavnom za vlastite potrebe. U novije vrijeme, poglavito u razdoblju zapuštanja ratarske proizvodnje vinogradi se sve više sade na nekad tipičnim ratarskom površinama. Premda je moguća vrlo raznolika voćarska proizvodnja ove mogućnosti nisu iskorištene. Ima relativno malo većih intenzivnih voćnjaka, dok ima dosta pojedinačnih stabala sađenih rubno oko oranica ili vinograda, te pojedinačno na gospodarskom dvorištu. I ova pojedinačna stabla pokazuju da je na ovom području moguće organizirati voćarsku proizvodnju. Ratarska proizvodnja u našoj Županiji zastupljena je u kraškom imotskom polju. Ona se zasniva isključivo na proizvodnji žitarica (pšenica, kukuruz, ječam) te u manjoj mjeri krmiva, dok je proizvodnja ostalih ratarskih kultura zanemariva. Ratarstvo je prevladavajuća poljoprivredna aktivnost. Međutim, proizvodnja ratarskih kultura na ovom području ima sva izrazito ekstenzivna obilježja, koji nerijetko prate vrlo niski prinosi (pšenica oko 2t/ha, kukuruz 1t/ha, ječam 1,5t/ha, lucerna 1,3t/ha sijena). Raspored oborina tijekom vegetacije nije povoljan čak ni za ratarsku proizvodnju. Ljetna suša naročito ograničava proizvodnju kukuruza. Ratarska proizvodnja te biljni pokrov i struktura zemljišta odredili su i strukturu stočnog fonda na ovom prostoru. Stočarstvo ima praktično značenje pretežno u dijelu, gdje prirodne prilike nisu odgovarale razvoju drugih kultura, posebno na velikim kraškim pašnjačkim površinama koje nisu za drugu proizvodnju osim za ispašu stoke. Ovčarstvo je pored govedarstva druga značajna stočarska proizvodnja, posebno na područjima kraških pašnjaka. Po brojnosti je također važan uzgoj peradi, premda prvenstveno za vlastitu potrošnju jaja i mesa. Premda je i u ovom slučaju riječ pretežno o podmirenju vlastitih potreba stočarska proizvodnja predstavlja važan činitelj djelatnosti stanovništva. 3.3 Šumske površine Na području Općine nema značajnijih šuma (jedino manje površine pod borom na brdu Mračaj i Ola te iznad naselja Slivno). Zbog jačanja poljodjelstva krajem XVIII stoljeća dolazi do ubrzanog procesa degradiranja šuma i to osobito na zajedničkim



«izgonima» i oko naselja gdje su vađeni panjevi za loženje otvorenih ognjišta. Uz to još su paljene i velike količine drva za vapnenice (klačine), dok je stoka, posebno koza brstila vegetaciju. Takav dugotrajan i nekontroliran pritisak na šume doveo je do potpune degradacije i devastacije državnih šuma i šumskog zemljišta. Stoga su to danas uglavnom područja obrasla šikarom i makijom. U isto vrijeme unutar privatnih «ograda» podržavale su se vrijedne vrste kao što su hrast, grab i crni jasen. Takvo stanje se održalo sve do danas, pa je kontrast između regenerirane vegetacije na privatnim posjedima i devastirane u zajedničkim šumama postao značajka kraškog krajobraza dalmatinske zagore. Upravo ta osebujna značajka daje dodatnu kvalitetu krajobraznoj vrijednosti područja Općine Runovići. 3.4 Industrijska zona i gospodarski objekti Na području Općine Runovići ne postoje industrijske zone. 3.5 Gospodarske zone Zone gospodarske namjene na području općine Runovići planirane su na 30,18 ha, što čini 0,5 % Općine. Gospodarske zone, izvan naselja određene su za poslovnu namjenu, proizvodne, uslužne, trgovačke, skladišta i komunalno servisne građevine (I, K); Prostornim planom utvrđene su gospodarske zone; - izvan naselja I, K, proizvodno-poslovna zona Sebišina, površine 12,2 ha - izvan naselja I, K, proizvodno-poslovna zona Podosoje, površine 11,11 ha - izvan naselja I, K, proizvodno-poslovna zona Rudina , površine 6,87 ha U okviru izdvojenog građevinskog područja iz prethodnog stavka planirani su slijedeći sadržaji: - prerađivački-proizvodni pogoni bez nepovoljnih utjecaja na okoliš; - skladišta, trgovine; - zanatski sadržaji; - servisi i usluge; - komunalni sadržaji, garaže i sl. koji zbog prostornih i drugih ograničenja ne mogu

biti smješteni unutar građevinskog područja naselja. Na području Općine Runovići nema značajnijeg gospodarstva. Postojeće gospodarstvo u najvećoj mjeri čine obrtnici u raznovrsnim djelatnostima, uglavnom uslužnog karaktera. Na području Općine, odnosno u naselju Runovići ne organiziraju se stočni sajmovi. 3.6 Položaj zone i gospodarskih objekata u odnosu na naseljeni dio Općine Kako je i navedeno svi ovi gospodarski objekti su u sklopu naseljenih mjesta. Nova prometna rješenja, odnosno povezivanje sa auto-cestom, koja prolazi južno od područja Općine, sa susjednom Bosnom i Hercegovinom, u znatnoj mjeri može utjecati na budući razvoj Općine Runovići. No kako je demografska komponenta



ključni čimbenik u svekolikom razvoju svake zajednice, pa tako i Općine Runovići, upravo nedostatak visokostručnih kadrova i slaba kvalifikacijska struktura može biti značajna smetnja i ograničenje u realizaciji kvalitetnijeg gospodarskog modela. Pristup planiranim gospodarskim zonama riješen je s postojećih županijskih odnosno lokalnih cesta. 3.7 Zalihe roba značajnijih gospodarskih objekata Na području Općine Runovići nema značajnijih gospodarskih objekata pa tako ni značajnijih zaliha robe, osim šest prodavaonica prehrambenih proizvoda iz kojih se snabdijevaju domaćinstva. 3.8 Društvene djelatnosti Uprava - U naselju Runovići smješteni su sadržaji lokalne samouprave i uprave (Općinski Načelnik, Općinsko vijeće i Jedinstveni Upravni odjel Općine Runovići). U istoj zgradi djeluje Mjesni odbor Runović. Ostali Mjesni odbori, za svako od tri naselja, djeluju u okviru pojedinog naselja. Pošta - Na području Općine Runovići poštanski promet je organiziran putem poštanskih ureda koji djeluju u sastavu Središta pošta Split, poslovne jedinice Hrvatskih pošta d.d. Zagreb. Poštanski uredi su smješteni u Runoviću (21261) i Slivnu (21272). Škola - Na području Općine Runovići sadržaj namijenjenih predškolskom odgoju djece smješten je u Dječjem vrtiću Runović. Djeca predškolskog uzrasta (do 6 godina starosti) pripremu za školovanje vrše kroz «malu školu» koja djeluje u sklopu Dječjeg vrtića Runović. Danas na području Općine Runovići djeluju dvije matične osnovne škole (djeca od 6 – 15 godina) i to u naselju Runović i Slivno. Prema dostupnim podacima osnovnu školu u Runoviću kroz školsku godinu 2010./11., u svih VIII razreda pohađalo je ukupno 260 učenik. Istodobno je u područnoj osnovnoj školi za razrede I-IV u Slivnu bilo 18 učenika. Prema tome danas u Općini Runovići, od I – VIII razreda, ima ukupno 278 učenika. Djeca srednjoškolskog uzrasta s područja Općine Runovići nemaju mogućnost daljnjeg obrazovanja na području svoje Općine već su orijentirana na makroregionalni centar Split, odnosno manje regionalna središta Imotski, Makarska, i dr. Visoko školsko obrazovanje pruža se isključivo u velikim centrima diljem Republike Hrvatske (Split, Dubrovnik, Zadar, Zagreb i dr.). Sportsko – rekreacijski sadržaji na području Općine Runovići obuhvaća:

- nogometno igralište NK MRAČAJ - športsko rekreacijski sadržaj rijeka Vrljika te uz rijeku Vrljiku - malonogometna i košarkaška igrališta uglavnom uz škole, i to na

području naselja Runović, Podosoje i Slivno.



Udruge građana - na području Općine Runovići ima više udruga građana a to su:

- NK MRAČAJ Runović, 120 članova - KKK MRAČAJ Runović, 60 članova - Karate klub BROTNJO Runović, 15 članova - Lovačka udruga OSOJE, Runović, 70 članova - Kulturno umjetnička udruga NOVAE Runović, 50 članova

Vjerske zajednice - U sastavu Katoličke crkve na području Općine Runovići postoji dvije župe i to:

- Župa gospe od Karmela Runović i - Župa presvetog Trojstva Slivno

Sve župe, s istoimenim župnim crkvama, djeluju u sastavu Splitsko-Makarske nadbiskupije. 3.9 Skloništa i objekti za sklanjanje Na području Općine Runovići ne postoje skloništa. 3.10 Objekti za zbrinjavanje Za potrebe privremenog smještaja evakuiranog pučanstva u slučaju katastrofe ili velike nesreće, mogli bi se koristiti slijedeći školski objekti na području Općine Runovići:

- Osnovna škola Runović - 8 učionica - Dječji vrtić Runović - 1 učionica - Područna škola Sebišina, Runović - 2 učionice - Područna škola Sebišina, Runović - 1 dvorana - Područna škola Slivno, Slivno - 4 učionice - Područna škola Slivno - 2 dvorane - Športska dvorana Runović - 1 dvorana

Mogućnost pripreme hrane je ograničena jer ne postoje kuhinje velikih kapaciteta već samo nekoliko manjih privatnih ugostiteljskih objekata (gostionica). 3.11 Objekti zdravstva Od objekata zdravstva na području Općine Runovići postoje:

- Ambulanta Runovići i - Ambulanta Slivno



U sklopu Ambulante Runovići djeluje ambulanta opće prakse sa jednim liječničkom i medicinskom sestrom, stomatološka ordinacija sa stomatologom i medicinskom sestrom te Ljekarna Runović. Ambulanta Slivno djeluje sa jednim liječnikom opće prakse i medicinskom sestrom. Ambulante primarne zdravstvene zaštite i stomatološka opremljene su za pružanje primarne zdravstvene zaštite, a u nesrećama i katastrofama imaju opremu za pružanje prve medicinske pomoći. U posebnim uvjetima mogu vršiti i trijažu ozlijeđenih. Mogućnost za skrb o ozlijeđenima je ograničena budući da je broj liječnika opće prakse i drugog medicinskog osoblja nedostatan. Pored toga ne postoji nikakva mogućnost transporta ozlijeđenih ili poginulih jer ova ustanova ne raspolaže nikakvim vozilima. 4. Prometno-tehnološka infrastruktura 4.1. Cestovni promet (Grafički prilog broj 2) Prostornim planom je utvrđeno da će cestovni promet imati primarno značenje u cjelokupnom prometnom sustavu s obzirom na njegovu funkciju integriranja ostalih vidova prometa. Planirana i izgrađena cestovna mreža razvrstana je prema funkcionalnom značaju i očekivanom prometnom opterećenju na slijedeće kategorije: - županijske ceste - lokalne ceste i ostali nekategorizirani planinski protupožarni i gospodarski putevi Predviđeno je da se te, kao i sve niže kategorije cestovne mreže detaljnije utvrde na temelju prostornog plana detaljnijeg stupnja razrade. U slijedećoj tablici prikazana je mreža cesta državne, županijske i lokalne razine na području Općine Runovići (Grafički prilog broj 2): Tablica broj 30: Pregled razvrstanih cesta na području Općine Runovići R. BR. TIP CESTA Od Do DULJINA (km)

1. Ž 6182 Kamenmost (D60) Runović - granica R. BIH 11,34 2. Ž 6200 Ž 6182 Slivno (L 67151) 8,90 3. L 67151 Zagvozd (Ž 6180) Slivno (Ž 6200) 14,30 4. L 67160 Krivodol (D 60) Podosoje (L 67163) 9,50 5. L 67163 Ž 6182 Runović Podosoje L 67160 4,10 6. L 67170 Vinjani Donji (D 60) Runović (Ž 6182) 5,00 7. L 67162 Slivno (Ž 6200) Ž 6201 10,90 8. L 67184 Slivno Ž 6200 Vrdoljaci (L 67185) 3,10

Izvor: Odluka o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste Narodne novine br.: 79 - Datum: 27.07.1999. 4.2 Zračni promet Zračni promet ostvaruje se preko zračne luke "Resnik" udaljene od Općine Runovići cca 110 km.



4.3 Dalekovodi i transformatorske stanice Na područje općine Runović ne postoje 220kV i 110 kV dalekovodi. Prijenos električne energije za područje općine Runović vrši se putem 10 kV vodovima do trafostanica prijenosnog odnosa 10/0,4 kV koje su razmještene po naseljima i zaseocima u neposrednoj blizini stambenih objekata. Na području općine Runović postoje trafostanice 10/0,4 kV koje su čvrsti tipski objekti, ali ima i dosta trafostanica postavljenih na stupove. Sve trafostanice koriste uljne transformatore (mineralna ulja) koja sa aspekta zaštite od požara ne predstavljaju poseban problem. Niskonaponski vodovi postavljeni su na drvene stupove ili su podzemni, te su većinom kablirani vodovi. Elektroenergetski razvod koji je na području općine izvršen nadzemno, povećava rizik od nastajanja požara, ne samo radi privlačenja atmosferskog pražnjenja, već i stoga što kvarovi kod kojih elektrovodić (pucanje, prekid i dr.) dolazi u dodir sa zemljom mogu uzrokovati požar iskrenjem. Trasa elektroenergetskih dalekovoda ne čisti se u određenim vremenskim razdobljima, pa je realna pojava niskog i visokog raslinja pod dalekovodima. Općina Runovići napaja se elektroenergijom preko distribucijskih 10 kV vodova Konjevod – Kamenmost – Zmijavci – (Podbalje-Podosoje) Runović. Naselje Slivno povezano je prijenosnim 10 Kv sustavom preko Poljica. (Grafički prilog broj 3) Potrošači se preko niskonaponske mreže vezuju na postojeće trafostanice 10/04 kV i to:

- naselje Runović; TS Runović 1 Crkva - naselje Runović; TS Runović 2 Bitange - naselje Runović; TS Runović 3 Sebišina - naselje Runović; TS Runović 4 Puljizi - naselje Runović; TS Runović 5 Dom - naselje Runović; TS Runović 6 Ljubičići - naselje Runović; TS Runović 7 Fratrova Kuća - naselje Runović; TS Runović 8 Alerići - naselje Runović; TS Runović 9 Umljani

- naselje Slivno; TS Slivno 1 Barići - naselje Slivno; TS Slivno 2 Radalji - naselje Slivno; TS Slivno 3 Katavići - naselje Slivno; TS Slivno 4 Velim - naselje Slivno; TS Slivno 5 Vrdoljaci - naselje Slivno; TS Slivno 6 Vučki -Talaje (područje grada Vrgorca) - naselje Slivno; TS Slivno 7 Centar - naselje Slivno; TS Slivno 8 Nogali - naselje Slivno; TS Slivno 9 Prgometi

- naselje Podosoje; TS Podosoje 1 Garcii - naselje Podosoje; TS Podosoje 2 Puljizi - naselje Podosoje; TS Podosoje 3 Jerkovići



4.4 Telekomunikacije (Grafički prilog broj 5) Javne telekomunikacije na području Općine Runovići predstavlja osnovna telefonska mreža koju čine udaljeni pretplatnički stupnjevi UPS-ovi, instalirani u mjestima Runović (384 POTS i 24 ISDN) i Slivno sa 100% digitaliziranom mrežom. UPS-ovi su na nadređenu centralu povezani svjetlovodnim sustavom prijenosa (svjetlovodni kabeli). Korisnički vodovi su uglavnom položeni podzemno, odnosno dijelom nadzemno. Magistralna trasa je izvedena na potezu Zmijavci – Runovići - Slivno (uz postojeću županijsku cestu) Ostalu mrežu unutar naselja čine lokalne trase. Brzi napredak telekomunikacija uvjetovao je promjenu koncepta u zavisnosti o razvoju komunikacijske tehnologije i primjeni novih tehničkih dostignuća na ovom području. Područje Općine Runovići pokriveno je s dvije pokretne radio telefonske mreže:

- digitalnom GSM mrežom komercijalnog naziva Cronet (vlasništvo HT-a) i - digitalnom GSM mrežom komercijalnog naziva Tele 2 (drugi koncesionar).

U GSM- mreži izgrađene su dvije osnovne postaje i to u naselju Runovići (brdo Mračaj).



B IZVADAK ZA URBANISTE

ZAHTJEVI ZAŠTITE I SPAŠAVANJA U

DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREĐENJA

OPĆINE RUNOVIĆI




1. ZAHTJEVI ZAŠTITE I SPAŠAVANJA U DOKUMENTIMA PROSTORNOG

UREĐENJA Temeljem Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara Općine Runovići Klasa:________________________ Ur broj:______________________; od _________________________________ a sukladno članku 4. stavak 3. Pravilnika o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja („Narodne novine“ broj 38/08) donosi se Izvadak iz Procjene naslovljen "Zahtjevi zaštite i spašava u dokumentima prostornog uređenja" Općine Runovići. Dolje navedeni Zahtjevi zaštite i spašavanja odnose se na ugroze po stanovništvo i materijalna dobra na području Općine. Ugroze su izrađene prema mogućim opasnostima i prijetnjama koje mogu izazvati nastanak katastrofe i velike nesreće a to su: 1.1 POTRESI Područje Općine Runovići nalazi se u zoni IX stupnja intenziteta potresa MSK ljestvice. Potrebno je osigurati zaštitu od potresa IX stupnja MSK ljestvice, što je potres koji može izazvati teške posljedice. Prostor na kojem se nalaze objekti starije gradnje spada u zonu jake ugroženosti od potresa, dok prostor nove izgradnje predstavlja zonu male ugroženosti od potresa. Kategorizacija zona ranjivosti od potresa određuje se na bazi izgrađenosti zemljišta, te vrste konstrukcije objekata neotpornih na dinamičke utjecaje. Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja za slučaj potresa:

- Kartografski prikaz zona izgrađenosti, te zona zarušavanja s obzirom na vrstu gradnje objekta.

- Obveza izrade kartograma zarušavanja H1/2 + H2/2 + 5 m. - Izrada seizmičke karte i statičkih proračuna. - Obveza geoloških ispitivanja tla. - Putove evakuacije i pomoći.

Protupotresno projektiranje kao i građenje građevina treba provoditi sukladno Zakonskim propisima o građenju (Zakon o prostornom uređenju i gradnji – NN broj 76/07). Protupotresno projektiranje kao i građenje građevina treba provoditi prema postojećim tehničkim propisima (Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima (Sl. list. Broj 31/81, 49/82, 29/83, 20/88 i 52/90). Projektiranje, građenje i rekonstrukcija važnih građevina mora se provesti tako da građevine budu otporne na potres. Potrebno je osigurati dovoljno široke i sigurne evakuacijske putove i potrebno je omogućiti nesmetan pristup svih vrsta pomoći u skladu s važećim propisima i zaštiti od požara, elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti.



Iz Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju (NN broj 29/83, 36/85 i 42/86) preuzeti:

- članak 25. st. 1.: Međusobni razmak SO i PO H1/H2 + 5m, - članak 25. st. 4.: Otvoreni blokovi sa sva otvora H1/H2 + 5m, - članak 28.: Neizgrađene površine za sklanjanje i evakuaciju moraju biti

udaljene od susjednih objekata najmanje za H/2, a veličina površine ne manja od broj st./4 u m2.

- Članak 30.: o U naselju i među naseljima potrebno je osigurati nesmetani prolaz

žurnim službama o Udaljenost objekata od ruba javne prometne površine ne manji od

H/2 o Od ruba kolnika magistralne i regionalne prometnice ne manji od H

- Članak 34. stav 2: Uvjeti uređenja prostora za građevnu parcelu moraju sadržavati stupanj seizmičnosti područja za građevine društvene infrastrukture, športsko-rekreacijske, zdravstvene i slične građevine koji koristi veći broj različitih korisnika kao i javne prometne površine.

Općina Runovići u dokumentima prostornog uređenja mora ugraditi mjere zaštite od prirodnih i drugih nesreća (među kojima je i potres) prema članku 76. stavak 1. podstavak 9. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN broj 76/07 i 38/09) te sukladno Zakonu o zaštiti i spašavanju (NN broj 174/04, 79/07 i 38/09), Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora (NN broj 29/83, 36/85 i 42/86) te Pravilniku o postupku uzbunjivanja stanovništva (NN broj 47/06), 1.2 OLUJNO I ORKANSKO NEVRIJEME I JAK VJETAR Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja u slučaju olujnih ili orkanskih nevremena i jakih vjetrova:

- Statistički pregled područja pogođenih olujnim ili orkanskim nevremenom ili jakim vjetrom.

- Kartografski prikaz Općine Runovići sa intenzitetom i posljedicama nastalim olujnim ili orkanskim nevremenom ili jakom vjetrom.

- Način gradnje stambenih, gospodarskih i poljoprivrednih objekata kako bi se smanjile posljedice olujnih ili orkanskih nevremena i jakih vjetrova.

- Navesti druge mjere kako bi se zaštitilo stanovništvo, materijalna dobra i okoliš.

U dokumentima prostornog uređenja Općine Runovići treba ugraditi mjere zaštite sukladno članku 14. stavak 3. Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN broj 76/07 i 38/09). Pored toga poštivati i Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda (NN 73/97); Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN broj 29/83, 36/85 i 42/86), te drugim pozitivnim zakonskim propisima iz područja zaštite i spašavanja.



1.3 TUČE Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja u slučaju tuče:

- Statistički pregled područja pogođenih tučom. - Kartografski prikaz Općine Runovići sa intenzitetom i posljedicama

nastalim usljed tuče. - Način gradnje stambenih, gospodarskih i poljoprivrednih objekata, te

zaštita poljoprivrednih kultura (posebno trajnih nasada) kako bi se smanjile posljedice usljed tuče.

- Navesti druge mjere kako bi se povećala zaštita stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša.

U dokumentima prostornog uređenja Općine Runovići treba ugraditi mjere zaštite sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09). Pored toga i Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda (NN 73/97); Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85 i 42/86), Pravilniku o postupku uzbunjivanja stanovništva (NN 47/06) te drugim pozitivnim zakonskim propisima iz području zaštite i spašavanja. 1.4 TEHNIČKO – TEHNOLOŠKE KATASTROFE IZAZVANE NESREĆAMA U

GOSPODARSKIM OBJEKTIMA I PROMETU Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja Općine Runovići:

1. Tehnološki procesi u kojima se koriste ili proizvode zapaljive tekućine i plinovi ili eksplozivne tvari, mogu se obavljati samu u građevinama ili njnim dijelovima koji su izgrađeni sukladno važećim propisima koji uređuju predmetnu problematiku. Ove zahtjeve je nužno ugraditi u dokumente prostornog uređenja.

2. U blizini zatečenih lokacija gdje se proizvode, skladište, prerađuju, prevoze, sakupljaju ili obavljaju druge radnje s opasnim tvarima ne preporuča se gradnja objekata u kojem boravi veći broj osoba (dječji vrtići, škole, športske dvorane, trgovački centri, stambene građevine i sl.);

3. Nove objekte koje se planiraju graditi u kojima se pojavljuju opasne tvari potrebno je locirati na način da u slučaju nesreće ne ugrožavaju stanovništvo (rubni dijelovi poslovnih zona) te obvezati vlasnike istih na uspostavu sustava za uzbunjivanje i uvezivanje na nadležni županijski centar 112.

4. Za potrebe gašenja požara u hidrantskoj mreži treba, ovisno o broju stanovnika, osigurati potrebnu količinu vode i odgovarajući tlak. Prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža, ukoliko ne postoji treba predvidjeti vanjsku hidrantsku mrežu sukladno propisima.



5. Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevini ili otvorenom prostoru treba planirati odgovarajuće vatrogasne pristupe, prilaze i površine za operativni rad vatrogasnih vozila.

6. Planirati daljnji razvoj naselja na dovoljnoj udaljenosti od prometnica kojima se prevoze opasne tvari.

7. Ugraditi i ucrtati cestovne pravce kojima se vrši prijevoz opasnih tvari, a po mogućnosti prijevoz takvih tvari planirati van naseljenih mjesta.

U dokumentima prostornog uređenja Općine Runovići treba ugraditi mjere zaštite sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09). Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85 i 42/86). Pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovništva (NN 47/06) te drugim pozitivnim zakonskim propisima iz području zaštite i spašavanja. 1.5 ZAŠTITA OD EPIDEMIOLOŠKE I SANITARNE OPASNOSTI U slučaju katastrofe i velike nesreće na području Općine Runovići može doći do pojave raznih vrsta bolesti ljudi i životinja, te pojave epidemija, uglavnom uzrokovanih neodgovarajućim sanitarnim uvjetima. Također može doći do širenja bolesti bilja. Zahtjevi zaštite i spašavanja u prostornom planiranju u slučaju epidemiološke i sanitarne opasnosti Općine Runovići:

1. Statistički pregled područja koja bi mogla biti pogođena epidemiološkim i sanitarnim ugrozama;

2. Kartografski prikaz mogućih izvora ugroze (odlagališta otpada i divlja odlagališta otpada, kanalizacijski sustav, otpadne vode i td.);

3. U dokumentima prostornog uređenja potrebno je eventualna odlagališta otpada planirati na većoj udaljenosti od naseljenih mjesta kao i od podzemnih vodotoka na području Općine Ruovići, te na mjestima gdje bi na najmanji mogući način onečišćavala okoliš;

4. Gradnju životinjskih farmi također planirati na povećanoj udaljenosti od naseljenih mjesta, a sukladno pozitivnim propisima koji reguliraju ovu problematiku.

U dokumentima prostornog uređenja Općine Runovići treba ugraditi mjere zaštite sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09), Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda (NN broj 73/97); Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasanosti u prostornom planiranju i uređenju prostora (NN broj 29/83, 36/85 i 42/86), Pravilniku o postupku uzbunjivanja stanovništva (NN broj 47/06) te drugim pozitivnim zakonskim propisima iz područja zaštite i spašavanja.



1.6 OSTALE MJERE ZA SLUČAJ KATASTROFE I VELIKE NESREĆE Pored gore navedenih mogućih vrsta opasnosti kojima je izložena Općina Runovići te mjera kojima se smanjuju mogućnosti nastanka velikih nesreća ili katastrofa u dokumentima prostornog uređenja nužno je ugraditi i mjere kojima se omogućuje opskrba vodom i energijom za vrijeme otklanjanja posljedica nastalih prirodnom ili tehničko-tehnološkom nesrećom na području Općine Runovići na način da se:

1. izvrši stručna ekspertiza kojom bi se utvrdila mogućnost i način opskrbe vodom i energijom;

2. kartografski prikaže razmještaj vodoopskrbnih objekata za izvanredne situacije te razmještaj pokretnih elektroenergetskih uređaja.

Također u dokumente prostornog uređenja treba uvrstiti i mjere koje će omogućiti učinkovito provođenje mjera civilne zaštite (evakuacija, sklanjanje i zbrinjavanje) na način da se:

1. Kartografski prikaže mreža skloništa po vrstama i kapacitetu , te područje naselja koje gravitira pojedinom skloništu (sukladno Pravilniku o kriterijima za gradove i naseljena mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi zaštitni objekti – NN broj 2/91).

2. Kartografski prikažu lokacije smještaja sirena za uzbunjivanje, te navedu drugi načini obavješćivanja i uzbunjivanja stanovništva.

3. Kartografski prikažu sabirni punktovi za evakuaciju, putovi evakuacije, te lokacije smještaja evakuiranih (čvrsti objekti ili kamp naselja).

1.7 SKLONIŠTA Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja Općine Runovići: Obveza izrade planova «mjera zaštite» je propisana Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti (NN broj 29/83, 26/85 i 42/86; člankom 5. je propisano da nadležno tijelo postavlja zahtjeve glede ugroženosti) i Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN broj 76/07 i 38/09; članka 349. stavak 1, podstavak 7). Opći zahtjevi ugroženosti su propisani i sadržani u Pravilniku o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN broj 2/91.).



Sukladno navedenom Pravilniku gradovi i općine Splitsko-dalmatinske županije svrstani su u područja 1.-4. stupnja ugroženosti u kojima se planira gradnja skloništa. Područje Općine Runovići s obzirom na broj stanovnika ( 2.643 stanovnika prema Popisu stanovnika iz 2001. godine) i ne postojanje objekata koji su posebno ugroženi svrstano je u zonu 4. stupnja ugroženosti. Prema članku 2. navedenog Pravilnika skloništa za zaštitu stanovništva grade se u gradovima i naseljima mjestima u kojima živi preko 2000 stanovnika. Kako se na prostoru Općine Runovići nalazi ukupno 3 (tri) naselja od kojih prema popisu stanovništva iz 2001. godine, u naselju Runović živi 2071 stanovnik, postoji obveza izgradnje skloništa samo za naselje Runović. S obzirom na Pravilnikom propisane kategorije zaštitnih objekata (NN broj 31/75 i 55/83) vezano za 1. - 4. stupanj ugroženosti, a u odnosu na nepostojanje ugroženih objekata sukladno Pravilniku o kriterijima za izgradnju objekata u naseljima, planira se slijedeća primjena zaštitnih objekata:

- Izgradnja zaklona, (otpornosti 30 kPa). Kojima se osigurava zaštita stanovništva, u pravilu za stambene i za manje stambeno poslovne i poslovne objekte, od 50 sklonišnih mjesta na cijelom području,

- Izgradnja skloništa dopunske zaštite otpornosti 50 kPa za objekte od 50 do 100 sklonišnih mjesta, u pravilu gospodarske ili javne namjene.

Ukoliko se izračunom dobije preko 100 sklonišnih mjesta (za javne ustanove, hotele, škole i slično) tada bi se trebalo planirati sklonište osnovne zaštite, otpornosti 100 kPa. Skloništa se grade u najpogodnijem ukopanom dijelu objekta sa mugućnošću lociranja rezervnog izlaza izvan zone ruševina – H/2 objekta. Obavezno projektirati dvonamjenska skloništa, tako da se isti prostor može u miru koristiti.



C ZEMLJOVIDI

OPĆINA RUNOVIĆI




C ZEMLJOVIDI PRILOG BROJ 1: Položaj Općine Runovići unutar Splitsko-dalmatinske županije PRILOG BROJ 2: Prikaz naselja i mreže razvrstanih cesta na području Općine PRILOG BROJ 3: Prikaz elektroenergetskih objekata na području Općine Runovići PRILOG BROJ 4: Kulturna baština Općine Runovići PRILOG BROJ 5: Grafički prikaz infrastrukturnih objekata na području Općine PRILOG BROJ 6: Grafički prikaz lokacija značajnijih objekata na području Općine

Documents

Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i ... Runovici.pdf · 1. Moguće prirodne nesreće i katastrofe 8 1.1 Poplave 8 1.1.1 Bujice 9 1.1.2 Mjere zaštite 9 1.2 Potres