Prof. dr Jasminka Gradaščević-Sijerčić

„Vrste radnih odnosa“

Sarajevo, 04. 12. 2018.godine

Individualni radni odnosi Zakon o radu u svojim odredbama upotrebljava pojam ugovor o

radu kao oznaku za ugovorni radni odnos (zaključivanje ugovora o radu....) ali u mnogim odredbama upotrebljava i termin „radni odnos“(„smatra se da je zasnovan radni odnos na neodređeno vrijeme“...“direktor može zasnovati radni odnos na neodređeno ili određeno vrijeme“...“stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa“).

Pravni osnov radnog odnosa u općem sistemu je ugovor o radu te zaključivanjem ugovora o radu nastaje pravno stanje na osnovu kojeg stupanjem na rad radnika nastupaju prava,obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa.

ZoR je prihvatio da se kao moment od koga se smatra da je zasnovan radni odnos uzima moment kada izabrana osoba stupi na rad.

Ako se ugovor o radu poistovjeti s radnim odnosom- onda je moguće govoriti da stupanje na rad znači početak izvršavanja radnog odnosa.

1.Vrste radnih odnosa obzirom na sadržaj ugovora o radu

Bitni sastojci ugovora o radu određeni su: zakonom, ali mogu biti određeni i voljom stranaka ili mogu proizilaziti iz same prirode ugovora.

Obavezni sadržaj pisanog ugovora o radu utvrđen zakonom (čl.24.st.1.).

Bitni sastojci ugovora o radu

Ugovor o radu mora sadržavati podatke o strankama te njihovom sjedištu/prebivalištu odnosno boravištu,trajanju ugovora o radu,danu otpočinjanja rada, mjestu rada, nazivu, prirodi ili vrsti radnog mjesta na koji se radnik zapošljava sa kratkim opisom poslova.

Ugovor o radu treba da sadrži podatke ili uputu na odgovarajući član (čl.24.st.2.) zakona, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu u pogledu:

dužine i rasporeda radnog vremena, plaća, dodataka na plaću,perioda isplate,naknada plaća, trajanju godišnjeg odmora, otkaznim rokovima, druge podatke u vezi s uvjetima rada koji proizilaze iz kolektivnih

ugovora.

2.Poslodavac i radnik kao obilježje radnog odnosa

Poslodavac (čl.5 ZR)

Radnik (čl.6 ZR)

Poslodavac u sistemu radnih odnosa

Poslodavac –fizička osoba:

a) samostalna djelatnost obrta i srodne djelatnosti,

b) samostalna djelatnost u poljoprivredi i šumarstvu te

c)slobodna zanimanja

Dakle, poslodavac fizička osoba može biti obrtnik, osoba koja se bavi slobodnim zanimanjem, individualni poljoprivrednik itd..

Poslodavac-pravna osoba a) privredno društvo,

b)ustanova,

c)uduženje,

d) javno preduzeće,

e) zadruga,

f)drugi subjekti određeni posebnim zakonom:

Agencije za privremeno zapošljavanje:poslodavac koji na osnovu ugovora o ustupanju radnika ustupa radnika drugom poslodavcu za privremeno obavljanje poslova.

Poslodavac u poreznom sistemu

Poslodavac –rezident FBiH

(sa sjedištem u FBiH)

a) radnik sa prebivalištem u

FBiH

b) radnik sa prebivalištem u RS (porezni nerezident)

Poslodavac -nerezident FBiH -poslodavac sa sjedištem u RS

a) radnik sa prebivalištem u

FBiH

b) radnik sa prebivalištem u RS

Radnik u sistemu radnih odnosa

domaći državljanin:rezident FBiH /nerezident FBiH strani državljanin Pravni okvir mjerodavan za pitanje rada stranaca u

BiH: Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), Zakon o strancima, te zakoni o zapošljavanju stranaca i opći propisi o radu.

Radnik-strani državljanjin

Zakon o zapošljavanju stranaca u FBiH („Sl.novine Federacije BiH“, broj 111/12)

Zakon o strancima („Sl. glasnik BiH“ broj

88/15) i podzakonski akti koji bliže uređuju ovu matariju.

Pojmovnik Zakona o strancima

Stranac je lice koje nije državljanin BiH; Radna dozvola je dozvola koju izdaje organ nadležan

za poslove zapošljavanja stranaca, a kojom se dozvoljava plaćeni rad stranca u BiH;

Plava karta je odobrenje boravka izdato u svrhu visokokvalificiranog zapošljavanja koje omogućava strancu boravak i rad u BiH u skladu sa zakonom;

Sezonski radnik je stranac koji zadržava svoje prebivalište u drugoj državi,a zakonito i privremeno boravi u BiH kako bi obavljao djelatnost koja zavisi od od smjene godišnjih doba u okviru jednog ili više ugovora o radu na određeno vrijeme,koje su direktno sklopili stranac i poslodavca iz BiH.

Zakon o strancima

Član 63.

(Izdavanje radne dozvole)

(1) Radna dozvola može se izdati strancu na zahtjev pravnog ili fizičkog lica koje ga namjerava zaposliti (u daljnjem tekstu: poslodavac). Zavisno od mjesta prebivališta, odnosno sjedišta poslodavca, radnu dozvolu izdaje organ nadležan za poslove zapošljavanja stranaca u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republike Srpske ili Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.

(2) Organ nadležan za poslove zapošljavanja stranaca izdaje radnu dozvolu na osnovu utvrĎene kvote radnih dozvola u skladu s članom 64. (Kvota radnih dozvola) ili kao radnu

dozvolu koja se ne računa u kvotu u skladu s članom 65. (Radne dozvole koje se ne računaju u kvotu) ovog zakona, te u skladu s propisima kojima se ureĎuje izdavanje radne dozvole.

(3) Radna dozvola izdaje se za odreĎeno radno mjesto, odnosno za odreĎenu vrstu poslova.

(4) Radna dozvola ne može se izdati s rokom važenja dužim od jedne godine.

Radne dozvole

Važno Ocjenjivanje potrebe za stranim radnicima u BiH, u pravilu, vezuje se

za godišnje kvote radnih dozvola koje se određuju kao stvarni fiksni broj stranaca/radnika migranata koji će biti uključen na tržište rada u BiH.

Kvote radnih dozvola zasnivaju se na izraženim potreba službi za zapošljavanje u odnosu na broj stranaca prema stepenu i vrsti obrazovanja, odnosno kvalifikaciji i stručnosti.

Odluku o godišnjoj kvoti radnih dozvola donosi Vijeće ministara BiH (Vlada BiH) u skladu sa migracionom politikom i uz uvažavanje stanja na tržištu rada.

Radne dozvole određenim zakonom propisanim skupinama stranaca izdaju se nezavisno od utvrđene godišnje kvote radih dozvola.

Test tržišta rada je pravilo i podrazumijeva da nadležna služba za zapošljavanje ne može izdati radnu dozvolu ako na evidenciji nezaposlenih date službe prema sjedištu poslodavca ima domaćih nezaposlenih osoba odgovarajuće stručne spreme, koji ispunjavaju uvjete u skladu sa zahtjevom za izdavanje radne dozvole,osim u slučaju kada nezaposlena osoba odbije zaposlenje

Rad stranaca u BiH bez

radne dozvole

Stranci sa pravom rada

u BiH

Stranci s posebnim

statusom

Stranci koji mogu raditi

na osnovu potvrde o

prijavi rada

o prijavi rada

Stranci sa pravom rada u BiH

Ovim skupinama stranaca omogućuje se u BiH pravo na rad bez radne dozvole :

a) odobren stalni boravak u BiH, b) odobren izbjeglički status, supsidijarnu zaštitu u

BiH ili privremenu zaštitu u BiH, c) odobren privremeni boravak po osnovu braka ili

vanbračne zajednice sa državljaninom BiH ili d) odobren privremeni boravak po osnovu statusa

redovnog učenika ili studenta kada obavljaju poslove privremenog karaktera posredstvom ovlaštenih posrednika bez zasnivanja radnog odnosa u skladu sa propisima kojima se regulišu takvo obavljanje poslova.

Ovim skupinama stranaca omogućuje se u BiH pravo na rad bez radne dozvole za razliku od uporednih rješenja koja ovim kategorijama stranaca rad uvjetuju osobnom (ličnom )radnom dozvolom.

Stranci s posebnim statusom Stranci na koje se odredbe o zapošljavanju stranaca uopće ne

primjenjuju. Riječ je o strancima s posebnim statusom čiji je položaj reguliran, u pravilu, međunarodnim konvencijam ili ugovorima. Radi se o:

a) članovima diplomatske misije odnsono konzularne službe strane države ili članovima misije koja ima diplomatski status,

b) strancima koji na osnovu međunarodnog ugovora imaju privilegije i imunitete,

c) strancima koji u BiH obavljaju poslove na osnovu međunarodnih sporazuma o stručno-tehničkoj pomoći ili provode projekte u skladu s zaključenim međunarodnim ugovorima,

d) direktorima privrednog društva u većinskom vlasništvu stranog pravnog ili fizičkog lica,

e) strancima zaposlenicima poslodavca sa sjedištem u drugoj državi sa kojom BiH ima zaključen ugovor o socijalnom osiguranju ,a na teritoriji BiH obavlja poslove za period određen ovim ugovorima. Međutim, i stranci s posebnim statusom na koje se ne primjenjuju restriktivna pravila o radu stranaca moraju regulirati svoj boravak na teritoriji BiH.

Stranci koji mogu raditi na osnovu potvrde o prijavi rada

Prema propisima koji reguliraju rad

stranaca u BiH više od 20 kategorija stranaca mogu u BiH raditi bez radne dozvole.

Krug osoba koje predstavljaju iznimku od općeg pravila je jako širok te obuhvata i osobe iz privrede, nauke, tehnologije,informiranja, umjetnosti, sporta, vjerske službe itd.

Ove kategorije stranaca u BiH rade na osnovu potvrede o prijavi rada tokom važenja vize, bezviznog ili prethodno odobrenog boravka.

Radnik maloljetnik

Opća zaštita: uvjeti za zaključivanje ugovora o radu(čl. 20); puno radno vrijeme(čl.36.st.3);prekovremeni rad(čl.38.st.3),noćni rad(čl.42);godišnji odmor(čl.47.st.2)

Posebna zaštita u vezi sigurnosti i zdravlja na radu:zabrana rada na određenim poslovima (čl.57),ljekarski pregled maloljetnika(čl.58.)

Radnik- pripravnik

Prvi put zasnivanje radnog odnosa u zanimanju gdje je obavezno položiti stručni ispit /potrebno radno iskustvo.

Čl.32. st.2.nije u skladu sa kvalifikacionim okvirom u BiH( npr.kvalifikacija visokog obrazovanja u BiH može da ima nivoe od 6 do 8).

Radni odnos na na određeno vrijeme (najduže jedna godina)-nije ostavljena mogućnost zaključivanja ugovora o radu s pripravnikom na neodređeno vrijeme.

Način osposobljavanja pripravnika mora biti propisano pravilnikom o radu ili određeno ugovorom o radu sa pripravnikom.

Polaganje stručnog ispita: ako je propisano zakonom, propisom kantona ili pravilnikom o radu.

Radnik invalid rada II kategorije

Čl.73 ZoR-radnik sa promjenjenom radnom sposobnošću

Obaveza poslodavca:novi ugovor o radu za obavljanje poslova za koje je radnik sposoban /prekvalifikacijai dokvalifikacija/

Otkaz Važno: čl.74.st.2. „sudska odluka kao saglasnost“ u slučaju nezadovoljstva arbitražom

3.Trajanje ugovora o radu i vrste radnih odnosa

Neodređeno vrijeme- nije određeno vrijeme prestanka;

Određeno vrijeme- određeno vrijeme prestanka („istekom vremena na koje je zaključen ugovor o radu“-čl.94.st.1.tač.g.).

3.1.Radni odnos na neodređeno vrijeme

Pri zaključivanju ugovora o radu ne određuje se prestanak radnog odnosa;

Radni odnos traje dok ne prestane na način utvrđen zakonom;

Radni odnos na neodređeno vrijeme-standard a) u odredbama ZoR-a nema grupisanih odredbi o radnom odnosu na neodređeno vrijeme, b) radni odnos na neodređeno vrijeme se pretpostavlja.

Radni odnos na neodređeno vrijeme

ZoR zaključivanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme prezumira u slijedećim slučajevima:

nepostojanje podatka u pogledu trajanja –neoboriva presumcija(čl.22.st.2),

ako je ugovor o radu/obnovljeni ugovor o radu/uzastopni ugovor o radu zaključen protivno vremenskom ograničenju bez prekida -neoboriva presumcija (čl.22.st.3. i 4.)

ako se ugovor o radu ne zaključi u pisanoj formi-oboriva presumcija (čl.24.st.3)

2.3.2.Ugovor o radu na određeno vrijeme

-Sadrži određeni rok (ili odredivi rok) na koji se zaključuje ugovor-zasniva radni odnos. -Vrijeme na koje se zaključuje ugovor o radu može biti određeno: a) kalendarski, b) nastupanjem događaja koji je objektivno odrediv, izvjestan i dopušten- ugovori o radu čije trajanje proizilazi iz vrste,svrhe ili svojstva rada.

3.2.Radni odnos na određeno vrijeme

ZoR nije utvrdio postojanje „opravdanog razloga“-radni odnos na određeno vrijeme nije izuzetak.

Utvrđeno vremensko ograničenje –najduži period (tri godine): a) prvi, b) obnovljeni, c) uzastopni ugovor o radu

bez prekida(čl.23.)

ZoR nema naznaku na „istim poslovima“ nego samo naznaku sa “istim poslodavcem“.

Prekidi kraći od 60 dana (duže ako je utvrđeno kolektivnim ugovorom) ne smatraju se prekidom razdoblja od tri godine kod obnovljenog odnosno uzastopnih ugovora o radu.

Važno Obzirom da se u odredbi čl.1 ZR navodi u kontekstu

predmeta zakona uređivanje zaključivanje ugovora o radu ako drugim zakonom nije drugačije određeno, moguće je zaključiti ugovor o radu na određeno vrijeme u trajanju dužem od tri godine ukoliko je to dopušteno prema odredbama posebnog zakona.

Radni odnos na određeno vrijeme

4.Ugovor o radu s probnim radom

Ugovaranje probnog rada prilikom zaključivanja ugovora o radu/ ne nakon što je ugovor o radu zaključen/ prije zasnivanja radnog odnosa(čl.21);

Ugovor o radu pod suspenzivnim/rezulutivnim uvjetom;

Ne smije trajati duže od šest mjeseci; Specifičnost prestanka radnog odnosa:

-otkazom (prije isteka roka na koji je ugovoren), -negativnom ocjenom rada radnika

(istekom roka utvrđenog za probni rada).

5.Mjesto rada i radni odnos

sjedište poslodavca, poslovna jedinica poslodavca, izvan poslovnih prostorija poslodavca (rad kod kuće radnika,rad u prostoru koji nije prostor poslodavca,telework, rad na daljinu), inozemstvo.

Rad izvan prostorija poslodavca-čl.26 ZoR

Karakteristike:

1.Mjesto rada/„rad u prostoru koji nije prostor poslodavca“ pojam koji može da pokrije sve oblike rada na daljinu/telerada,

2.Vrsta poslova -poslovi moraju da budu utvrđeni: kol.ugovorom i pravilnikom o radu

Važno

Nije svaki posao pogodan: odgovarajući poslovi su oni koji zahtijevaju malu kontrolu obavljenog posla ili direktne kontakte (poslovi koji se zahvaljujući novim komunikacijskim tehnologijama mogu obavljati van prostora poslodavca: usluge korisnicima:prodaja putem telefona ili interneta, marketing, kao i svaki drugi posao koji je povezan s telefoniranjem i radom na računaru).

3.Uvjeti rada - primjenjuju se pravila zaštite vezana za procjenu opasnosti i štetnosti po zdravlje radnika/drugih osoba. Provjeravaju se elementi radne okoline, oprema radnog mjesta te osposobljenost radnika.

Rad izvan prostorija poslodavca-nastavak

4.Posebnost vezana i za : 1) trajanje radnog vremena;

2) vrstu poslova i način organizovanja rada;

3) uvjete rada i način vršenja nadzora nad radom radnika;

4) visini plaće za obavljeni rad i rokove isplate; 5) upotrebi vlastitih sredstava za rad i naknadu za njihovu upotrebu;

6) naknadu drugih troškova vezanih za obavljanje poslova i način njihovog utvrđivanja;

7) druga prava i obaveze.

6.Rad detaširanih radnika

a) radnik-ima ugovor o radu, a upućuje se na rad u inozemstvo;

b) zaključuje se ugovor o radu/zasniva radni odnos-mjesto rada je inozemstvo.

Pisana saglasnost prije odlaska u inozemstvo o: radnom mjestu, trajanju rada, mjestu rada i boravka, valuti ,uvjetima vraćanja.

7.Radno mjesto i radni odnos

Radno mjesto je sastavni dio organizovanog rada kod poslodavca- funkcionalno povezani poslovi, koji s obzirom na organizaciju rada predstavljaju segment djelatnosti poslodavca.

Sistematizacija radnih mjesta /sadržaj pravilnika o radu(posebnog pravilnika) odražava organizaciju rada i poslovanja poslodavca,

Radna mjesta u ZoR-u: a) na kojima se vrši poslovodna funkcija-funkcija

vođenja poslova i zastupanja (jedna ili više osoba): direktor

b)ostala.

7.1.Radno-pravni status direktora

Tri mogućnosti radnog angažovanja direktora(čl.27):

a)zasnivanjem radnog odnosa na neodređeno vrijeme,

b)zasnivanjem radnog odnosa na određeno vrijeme i

c)zaključivanjem ugovora o međusobnim pravima, obavezama i odgovornostima.

Uvjet: regulativa u aktima poslodavca (statut,pravila,pravilnik o radu).

Radno-pravni status direktora

Ako je radni odnos direktor zasnovao na neodređeno vreme, trajanje radnog odnosa se nastavlja i po prestanku mandata.

Ako je radni odnos direktor zasnovao na određeno vrijeme- trajanje radnog odnosa i mandata može ali i ne mora da bude isto- odnosno traje do isteka roka do kojeg je izabran ili do njegovog razrješenja.

Direktor može da obavlja poslovodnu funkciju i bez radnog odnosa, ali ne bez pravnog odnosa s poslodavcem.

Ugovor o međusobnim pravima, obavezama i

odgovornostima je zapravo- ugovor o menadžmentu,

kojim poslodavac povjerava direktoru rukovođenje sa

svim ovlašćenjima i odgovornostima, ali i pravima,

obavezama i odgovornostima po osnovu rada.

Radno-pravni status direktora

Obzirom da se radi o „radnom mjestu“ na kome se vrši poslovodna funkcija naznaka da se ne primjenjuju odredbe:

a) glave IV(radno vrijeme) podrazumijeva ugovaranje drugačije dužine i rasporeda radnog vremena;

b)glave V (odmori i odsustva) podrazumijeva ugovaranje drugačijeg obima odmora ili odsustava,

c) glave VI(zaštita radnika ) d) glave VII(plaća i naknada) Neosporno: iako je pravni osnov radnog odnosa

direktora vezan za ugovor o radu, u pravilu, određena prava su utvrđena u većem obimu od prava drugih radnika

Radno-pravni status direktora

Naznaka da se ne primjenjuju odredbe glave XI( prestanak ugovora o radu) podrazumijeva da se na direktore ne primjenjuju odredbe koje se odnose na prestanak ugovora o radu.

Ako se na način prestanka njihovog radnog odnosa ne primjenjuju odredbe ZoR-u postavlja se pitanje načina prestanka ugovora o radu direktora.

Pravna priroda radnog odnosa zaključenog na osnovu ugovora o radu (ugovorni odnos) - na pitanja zaključivanja, valjanost i prestanaka ugovora o radu u svim situacijama koje nisu regulirane –primjenjuju opći propisi obligacionog prava.

Prestanak ugovora o radu direktora privrednog društva- mjerodavne su odredbe Zakona o obligacionim odnosima, pa su načini prestanka ugovora o radu : smrt fizičke osobe, istek vremena na koji je ugovor sklopljen, sporazum ugovornih strana te otkaz ugovora.

Direktor ustanove: istek perioda na koji je biran, ostavkom, prijevremenim razrješenjem, izbor na funkciju koja je nespojiva sa funkcijom direktora.

8.Radno vrijeme i radni odnos

Ugovor o radu može se zaključiti sa: punim, nepunim ili skraćenim radnim vremenom

(čl.36 i 37). Trajanje punog radnog vremena:

prezumcija 40 sati sedmično ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije određeno u kraćem trajanju.

8.1.Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom

Nepunim radnim vremenom smatra se svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena;

Trajanje radne sedmice ograničeno –radnik može zaključiti više ugovora o radu sa nepunim radnim vremenom s ukupnim radnim vremenom vezanim za puno radno vrijeme;

Jedan ili više poslodavaca ? Pravo radnika da bude u radnom odnosu kod

više poslodavaca ograničeno zakonskom zabranom da bez odobrenja poslodavca ugovora i obavlja poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac (čl.85).***

Status radnika u radnom odnosu s nepunim radnim vremenom

„Prava iz radnog odnosa“(čl.36.st.7.)ostvaruje zavisno od dužine radnog vremena u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Pravo na plaću,druga materijalna davanja, godišnji odmor, staž osiguranja;

Nije regulirano: prava za čije je sticanje uvjet neprekidno trajanje radnog odnosa (otpremnina, otkazni rok).

8.2.Skraćeno radno vrijeme i radni odnos

Ako radnik radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skraćuje srazmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika (čl.37);

Poslovi i trajanje radnog vremena na takvim poslovima, utvrđuju se posebnim propisom: pravilnikom o sigurnosti i zdravlju na radu;

Radnik koji radi na takvim poslovima, ne smije na takvim poslovima raditi duže od propisanog radnog vremena, niti se smije na takvim poslovima zaposliti kod drugog poslodavca,a prava iz radnog odnosa ostvaruje kao da radi puno radno vrijeme.