Upload
others
View
8
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Prof. dr. Mehmed Hadžić
Međunarodna organizacija rada (MOR)- struktura, djelatnost i izazovi
Sarajevo, 27. 12. 2018. godine
Inicijative pojedinaca o potrebi međunarodnog uređenja zaštite radnika
• Robert Oven „A New View of Society“ (Novi pogledi na društvo); Predložio je 1818. godine osnivanje tzv. „Komisije rada“ za donošenje međunarodnog zakonodavstva.
• Auguste Blanqui, Predavanja na Sorboni 1828-1839 „Kurs industrijske ekonomije“
• Daniel La Grand, industrijalac koji se u 19. vijeku zalagao za ograničavanje radnog vremena, odmor nedjeljom, propisivanjem najniže dobi za zaposlenje (10 godina za dječake i 12 godina za djevojčice)
Inicijative vlada i radničkih udruženja
• Inicijativa Švajcarske (povod različito uređenja prava radnika u švajcarskim kantonima)
• Prvo međunarodno radničko udruženja -Prva internacionala
• 1900. godine Međunarodno udruženje za zakonsku zaštitu radnika: Konvencija o zabrani noćnog rada žena i Konvencija o zabrani upotrebe bijelog fosfora u izradi šibica
Osnivanje
• Kraj I svjetskog rata, Mirovna konferencija u Parizu (počela sa radom 18. 01. 1919 godine),
• 25. 01. 1919. god. osnovana Komisija o međunarodnom radnom zakonodavstvu,
• 11. 04. 1919. god. Mirovna konferencija je usvojila Izvještaj Komisije,• Izvještav se sastoji iz dva dijela,• U prvom dijelu se predlaže osnivanje Međunarodne organizacije rada kao
stalnog međunarodnog tijela,• U drugom dijelu su iznijeta načela budućeg međunarodnog radničkog
zakonodavstva,• Izvještaj predstavlja dio XIII Mirovnog ugovora,
Osnovni ciljevi i zadaci MOR-a
• Utvrđeni su Ustavom MOR-a iz 1019. godine i Filadelfijskom deklaracijom iz maja 1944. godine,
• Ciljevi MOR-a sadržani u preambuli Ustava su:
1. Svjetski i trajni mir može biti zasnovan samo na bazi socijalne pravde,
2. Loši uslovi rada donose velikom broju lica nepravdu, bijedu i siromaštvo, što ima za posljedicu takvo nezadovoljstvo koje ugrožava svjetski mir i harmoniju,
3. Svaka nacija treba da usvoji dovoljno humane uslove rada, ne samo zbog razloga pravde, nego što i neusvajanje takvih uslova spriječava druge nacije da poboljšaju uslove rada u svojim zemljama (šoping pravnih sistema- dodao M.H.)
Principi Filadelfijske deklaracije
1. Rad nije roba,
2. Sloboda izražavanja i udruživanja je neophodan uslov stalnog-kontinuiranog napretka,
3. siromaštvo (bijeda) gdje god postojalo predstavlja opasnost za prosperitet svih
4. Neophodna je međunarodna saradnja, kao i saradnja vlada radnika i poslodavaca (borbu protiv siromaštva treba voditi nesmanjenom energijom u okviru svake nacija i sa stalnim i koncentrisanimmeđunarodnim naporom, u kome predstavnici radnika i poslodavca sarađuju na bazi jednakosti sa predstavnicuima vlada, učestvuju u slobodnoj diskusiji i diskusijama demokratskog karaktera u cilju unaprijeđenja zajedničke dobrobiti)
Karakteristike MOR-a
• Stalnost i neprekidnost,
• Univerzalnost,
• Tripartizam
Članstvo
• Sve države koje su bila članice MOR-a do 01. novembra 1945,
• Sve članice Organizacije Ujedinjenih nacija ako dostave generalnom direktoru Međunarodnog biroa rada zahtjev za prijem u kome se obavezuju poštivati obaveze iz Ustava MOR-a,
• Države koje primi Opća konferencija MOR-a 2/3 većinom delegata prisutnih na zasjedanju Konferencije (mora biti 2/3 delegata vlade koji glasaju) uz saopštenje generalnom direktoru MBR da prihvataju obaveze
• U 2018. godini 187 država članica
Glavni organi MOR-a
1. Opća (opšta) konferencija,
2. Administrativni savjet,
3. Međunarodni biro rada,
Opća konferencija
• Najviše zakonodavno tijelo MOR-a,
• Ima nadležnost za donošenje konvecija i preporuka,
• Donosi deklaracije/rezolucije,
• Nadležna za usvajanje izmjena Ustava MOR-a,
• Usvaja izvještaj o radu Međunarodnog biroa rada kojeg podnosi generalni direktor,
• Vrši prijem novih država članica
Opća konferencija
• Sastaje se kada postoji potreba a najmanje jedanput godišnje,
• Sastavljena je od nacionalnih delegacija koje su zastupljene sa četiri člana,
• Sastav delegacija: dva predstavnici vlade, jedan predstavnik radnika i jedan predstavnik poslodavaca,
• Dodatno: u delegaciju se mogu imenovati i savjetnici-zamjenici članova delegacije i savjetnici,
• Mogu se pozvati i druge osobe u svojstvu predstavika vlada ili međunarodnih organizacija, Članovi Administrativnog savjeta koji nisu delegati ili savjetnici,
Opća konferencija
• Rad Konferencije se reguliše ustavom i pravilnikom,
• Do izbora rukovodstva Konferencije otvara je i njome rukovodi predsjednik Administrativnog savjeta,
• Konferencija bira predsjednika i tri potpresjednika,
• Na Konferenciji se bira niz različitih komisija na koje se prenose odgovarajuća ovlašćenja: Komisija za prijedloge, Komisija za verifikaciju punomoćja, Komisija za budžetska i finansijska pitanja, Komisija za primjenu konvencija i preporuka i dr.
• U komisijama predstavnici radnika i poslodavca učestvuju ravnopravno sa predstavnicima vlada,
Opća konferencija
• U junu 2018. godine u Ženevi je održana 107. sesija,
• Predstavnike radnika i poslodavaca imenuje vlada u dogovoru sa najreprezentativnijim organizacijama radnika i poslodavaca u zemlji,
• Svi članovi delegacije glasaju nezavisno i individualno, slobodno iznose svoje mišljenje i zauzimaju stavove,
• Vladini delegati iako nezavisni ipak zastupaju stavove vlade,
• Delegati radnika i poslodavaca ne predstavljaju vlade nego svoje organizacije
Opća konferencija
• U okviru Konferencije postoje tri grupe: vladina radnička i poslodavačka,
• Grupe profesionalnih organizacija (radnička i poslodavačka) redovno zasjedaju tokom Konferencije kako bi imali zajedničke stavove na plenarnom zasjedanju
Administrativni savjet (Upravno vijeće)
• Sastoji se od 56 članova (28 predstavnika vlada, 14 predstavnika radnika i 14 predstavnika poslodavaca) i 66 zamjenika (28 predstavnika vlada, 19 predstavnika radnika i 19 predstavnika poslodavaca)
• Stalni članovi vladinih delegacija predstavnici: Brazila, Kina, Francuske, Njemačke, Indije, Italije, Japana, Rusije, Velike Britanije i SAD)
• Ostali članovi vlada se biraju svake tri godine na Općoj konferenciji,
• Predstavnici radnika i poslodavaca se biraju između predstavnika na općoj konferenciji
Administrativni savjet (Upravno vijeće)
• Glavni zadatak Administrativnog savjeta je usklađivanje rada i koordinaciju svih aktivnosti MOR-a,
• Utvrđuje dnevni red konferencije,
• Podnosi prijedlog budžeta MOR-a,
• Nadzire primjenu konvencija i preporuka od strane država članica,
• Vrši izbor generalnog direktora Međunarodnog biroa rada,
• Zasjeda u pravilu tri puta godišnje
Međunarodni biro rada
• Stalni sekretarijat MOR-a sa sjedištem u Ženevi,
• Neke od nadležnosti i zadataka:• Sprovođenje raznih anketa koje naređuje Konferencija ili administrativni savjet,
• Pripremanje dokumentacije i drugog materijala za sva zasjedanja koja se održavaju u okviru MOR-a,
• Publikovanje na raznim jezicima, časopisa, studija, i izvještaja o socijalnim i ekonomskim pitanjima,
• Pružanje vladama na njihovo traženje i u okviru svojih mogućnosti, svake odgovarajuće pomoći u izradi zakonskih propisa,
• Pružanje informacija i podataka, kao i savjeta uopće, na traženje vlada, radničkih i poslodavačkih organizacija
• Praćenje primene međunarodnih konvecija i preporuka u zemljama članicama
Međunarodni biro rada
• Na čelu biroa Generalni direktor- od 01. oktobra 2012. Guy Ryder (UK)
• U birou radi 2700 službenika iz preko 150 zemalja, raspoređenih u sjedištu u Ženevi i u 40 područnih ureda širom svijeta
• Od ukupnog broja zaposlenih 900 ih radi u programima tehničke kooperacije i projektima
• Neki od odjela Biroa su: odjel za međunarodne radne standarde, odjel za politiku zapošljavanja, odjel za socijalnu sigurnost, odjel za uslove rada i jednakost, odjel za upravljanje i tripartizam, odjel za istraživanje, odjel za statistiku
Komiteti
• Tripartitni komiteti koji pokrivaju različite oblasti,
• Komiteti eksperata:profesionalno (stručno) osposobljavanje i prekvalifikacija, zaštita zdravlja i bezbjednosti na radu, industrijski odnosi isl.
Normativna djelatnost MORa
• Donošenje međunarodnih konvencija i preporuka
• Norme radnog zakonodavstva koje su univerzalnog karaktera i koje putem ratifikacije treba da se provedu u državama članicama,
• Potrebno je pažljivo procjenjivati da li se uređenje određene oblasti može normirati konvencijom ili će se koristiti preporuka o čemu odlučuje Opća konferencija
Univerzalni međunarodni radni standardisadržani u konvencijama MOR-a prema predmetu
Sloboda udruživanja,kolektivnog dogovaranja i participacija
Jednakost u mogućnostima ili tretmanu
Prinudni rad Dječiji rad Tripartizam Radna adminstracija i inspekcija Zapošljavanje Stručno usavršavanje i
doobrazovanje Plaće Radno vrijeme
Sigurnost zaposlenja Zaštita na radu Zaštita materinstva Socijalna politika Zaštita radnika migranata Pomorci Ribari Lučki radnici Domorodačko i plemensko
stanovništvo Specifične kategorije radnika
Postupak donošenja konvencije
• Inicijativu pokreće jedna od tri grupe – najčešće radnička,
• Jednokratna i dvokratna diskusija,
• Jednokratna diskusija- Inicijativa se dostavlja Administrativnom savjetu koji nakon postupka pripreme i konsultacija podnosi prijedlog na sljedećem zasjedanju Opće konferencije
Dvokratna diskusija
• MBR državama dostavlja tzv prethodni izvještaj, nakon povratnih prijedloga i sugestija MBR sastavlja i dostavlja tzv drugi izvještaj sa prijedlogom konvencije –u suštini nacrt,
• Nakon provedenih pripremnih radnji na Konferenciji se obrazuje tripartitnakomisija koja podnosi izvještaj sa konkretnim prijedlozima,
• Kada Opća konferencija dobije izvještaj odlučuje hoće li prijedlog konvencije staviti na dnevni red sljedećeg zasjedanja,
• MBR ponovo konsultuje vlade i ponovo sastavlja izvještaj za sljedeće zasjedanje
• Na drugom zasjedanju Konferencije formira se posebna komisija u okviru koje se razmatraju prijedlozi za poboljšanje teksta konvencije
• Da bi se tekst konvencije usvojio na plenarnoj sjednici Opće konferencije potrebna je dvotrećinska većina prisutnih delegata
Revizija
• Prilikom donošenja konvencije su odraz odgovarajućeg ekonomsko socijalnog razvoja,
• Promjenom društveno ekonomskih odnosa javlja se potreba za prilagođavanjem normativnog okvira
• Revizijom može biti obuhvaćen samo određene odredbe ili konvencija u cjelini
Ratifikacija i otkazivanje
• Usvojena konvencija stupa na snagu nakon ratifikacije određenog broja država članica-najčešće minimalno dvije,
• Obaveza država da usvojenu konvenciju u roku od godine dana od zaključenja zasjedanja podnesu konvenciju nadležnoj vlasti na ratifikaciju.
• Nadležna vlast ima diskreciono pravo da odlući da li će konvenciju ratifikovati ili ne, neovisno o tome da li je delegacija države na Općoj konferenciji glasala za usvajanje konvecije
• Obeveze iz konvencije za državu članicu nastaju protekom roka od 12 mjeseci od ratifikacije
Inkorporacija konvecija u interni pravni poredak države
• Dvije koncepcije:
1. Monistički sistem i,
2. Dualistički sistem
Pravna priroda konvencija
• Međunarodni ugovor: da ili ne?
• Prema ustavu MOR-a međunarodni pravni akt,
• Obaveze za državu nastaju tek nakon ratifikacije,
• Višestrani međunarodni ugovori posebne vrste (ugovori-zakoni, otvorene konvencije),
Preporuke
• Za države ne nastaju obaveze nego predstavljaju smjernice/putokaz,
• Mogu biti prethodnica konvencijama,
• Mogu se donositi uz/nakon konvencije dajući smjernice za njenu primjenu,
• Mogu se donositi samostalno,
Praktična i naučno-istraživačka djelatnost
• Praktična: pružanje tehničke i svake druge pomoći vladama država i radničkim i poslodavačkim organizacijama; pomoć u izradi zakona, materijalna pomoć, slanje eksperata,
• Naučno-istraživačka: analiza tržišta rada i radnog zakonodavstva, neophodan preduslov za praktičnu i normativnu djelatnost
Izazovi
• Tehničko-tehnološki razvoj,
• Slabljenje snage i uticaja sindikata,
• Ponovno uspostavljanje nacionalnog i međunarodnog socijalnog konsenzusa
Literatura:
• Pešić R., Međunarodna organizacija rada, poreklo-struktura-delatnost, Pravni fakultet Univerziteta u Novom Sadu, Novi sad, 1969,
• Bilić A., Buklijaš B., Međunarodno radno pravo- uz poseban osvrt na Međunarodnu organizaciju rada, Split, 2006
• Rončević D., Primena akata Međunarodne organizacije rada u nacionalnim zakonodavstvima- doktorska disertacija, Univerzitet u Kragujevcu Pravni fakultet, 2011
• www.ilo.org
•Hvala na pažnji!