Prof.dr Jasminka Gradaščević-Sijerčić

Izvori radnog pravaSarajevo, 22. 10. 2019. godine

Sadržaj

1.Osvrt na izvore prava i karakteristike pravnog

sistema

2.Vrste izvora prava

3.Izvori radnog prava-opći aspekt

3.1.Ustav kao izvor radnog prav

3.2.Zakon kao izvor radnog prava

3.3.Podzakonski akti kao izvori radnog prava

1.Opći osvrt na izvore prava Društvene činjenice i stanja iz kojih izvire

pravo odnosno koja dovode do uspostavljanja i funkcioniranja državnopravnog poretka,

Važni društveni odnosi(ekonomski,politički, porodični,krivični,vjerski, kulturni itd),

Norme koje stvaraju ovlašteni organi, Oblici preko kojih dobijamo spoznaju

prava.

Materijalni izvori prava

Društveni odnosi koji se pravnim normiranjem pretvaraju ili kvalificiraju kao pravni odnosi;

- izvori stvaranja prava ili stvarni fakti;

- činitelji iz kojih izvire pravo

- (objektivni /subjektivni)

- istovremeno i predmet pravnog normiranja i izvori.

Formalni izvori prava

Oblici u kojima se očituje pravo:

-pravni akti koji sadrže pravne norme(opći i pojedinačni pravni akti);

-pravni akti koji ne sadrže pravne norme ali su relevantni za pravo.

Opći pravni akti

Ustav-najviši akt pravnog poretka,

Zakon-najznačajniji akt razrade ustava,

Opći podzakonskiakti političko-izvršnih ili upravnih organa(uredbe, naredbe, odluke)

Sudski precedenti-opći akti sudskih organa,

Običajno pravo-opći akti nastali preuzimanjem i sankcioniranjem običaja od strane državne vlasti

Akti autonomnog porijekla-opći akti koje stvaraju subjekti (društvene organizacije)na osnovu ovlaštenja u državnim propisima

Pojedinačni pravni akti

Ukaz(akt političko-izvršnih ili upravnih organa),

Rješenje izaključak(akti upravnih organa),

Rješenje i presude(akti sudskih organa),

Odluke (akti poslodavaca)

Pravni posao

(akti subjekata prava koji su nastali na osnovu ovlašćenja i u skladu s pravnim propisima).

Karakteristike pravnog sistema(pojmovna i normativna koherentnost)

Hijerahijski odnosi:

norme/pravni akti se nalaze u strogim i jasnim odnosima: kao više i niže norme

Pravna snaga:položaj pravnog akta u hijerarhijskoj ljestvici pravnog sistema koja ima za posljedicu razliku između višeg i nižeg pravnog akta, pri čemi je pravna snaga srazmjerna moći subjekta koji ga donosi.

Karakteristike pravnog sistema

Načelo zakonitosti ili legaliteta:

Pravni akti državnih i drugih subjekata moraju biti formalno i materijalno usklađeni s višim pravnim normama koje reguliraju iste odnose.

2.Vrste izvora prava

Prema faktorima koji stvaraju pravo i oblicima preko kojih dobijamo spoznaju prava

(materijalni –formalni) Prema organima koji stvaraju norme

(heteronomni –autonomni) Prema odrđenosti adresata pravne norme

(opći-posebni) Prema teritorijalnom načelu

(domaći-međunarodni) Prema vrsti društvenih odnosa koje normativno

usmjeravaju-opći/ posebni

3.Izvori radnog prava

Veliki broj raznovrsnih pravnih akata s obzirom na predmet reguliranja(individualni/kolektivni radni odnosi) odnosno karakteristiku radnih odnosa da su to promjenjljivi, živi i primjenjljivi društveni odnosi.

Postoji mnoštvo kriterija za sistematiziranje izvora radnog prava:

1.Oblika u kojem nastaju pravne norme/pravna pravila (ustav, zakon, podzakonski akti, kolektivni ugovori,autonomni akti poslodavca, međunarodni ugovori);

2.Načina na koji nastaju(heteronomni,autonomni,izvori domaćeg ili međunarodnog porijekla);

3.Okvira i načina uređivanja sadržaja prava,obaveza i odgovornosti na radu i/ili u vezi sa radom(generalni izvori, specijalni-sui generis)

Izvori radnog zakonodavstva

Heteronomni izvori(državni propisi: ustav, zakon,podzakonski akti)

Sui generis izvori (kolektivni ugovori) Autonomni izvori (opći akti poslodavca-pravilnik o

radu) Izvori međunarodnog porijekla Sudska praksa (zbog znatne deregulacije i sudska praksa

je dopunski izvor radnog prava)

Hijerarhija izvora radnog prava

Ustav Konvencije MOR-a i drugi međunarodni ugovori Posebni zakoni ili uredbe Vlade Opći zakoni ili uredbe Vlade Pravilnici ministarstava Kolektivni ugovori Sporazumi vijeća zaposlenika i poslodavca Pravilnici o radu poslodavca

Ugovor o radu

Heteronomni izvori radnog prava

Zakonodavstvo

(ustav ,zakon, podzakonski akti)

Pravni standardi i sudska praksa

Tumačenja pravnih pravila

(formalna i neformalna)

Pravni standardi

Opći standardi:

bonae fidei (razumnog postupanja-postupanja u dobroj vjeri)

boni patris familias (pravednosti)

Ključni standard radnog prava:

in favorem laboratoris

(standard primjene najpovoljnijeg prava)

Sudska praksa

Odluke ustavnog suda

Sudska praksa redovnih ili radnih sudova

Precedentna sudska praksa

Pomirbeni sporazum (mirenje)

Arbitražna odluka

Tumačenje pravnih pravila FORMALNA TUMAČENJA: autentično; sudsko; upravno

NEFORMALNA TUMAČENJA : naučno, razvojno, jezično, restriktivno / ekstenzivno,logično (argumentum a contrario; argumentum a minori ad maius; argumetnum a maiori ad minus),historijsko , sistemsko ,analogija, teleološko(ciljno)

Ustav kao izvor radnog prava

Ljudska prava na radu, u vezi sa radom i povodom rada:

1.Jednakost u mogućnostima i tretmanu

2.Sloboda udruživanja 3.Zabrana

prinudnog/obveznog rada

Nadležnost za donošenje propisa iz oblasti radnog prava

(organi,postupak, oblik i vrsta pravnih akata)

Radno zakonodavstvo BiH

➢ Propisi koji se donose i primjenjuju u:

- FBiH

- RS

-Brčko Distriktu BiH

- u institucijama BiH

➢ Međunarodni izvori radnog prava /univerzalni i regionalni međunarodni akti/koji suglasno monističkom sistemu ratifikacijom postaju sastavni dio nacionalnog zakonodavstva.

Zakon kao izvor radnog prava

Najvažniji izvor radnog prava.

Radno zakonodavstvo BiH predstavljaju propisi koji se donose i primjenjuju na nivou BiH,U RS, F BiH i Brčko Distriktu BiH.

Zakoni kao izvori radnog prava mogu se razvrstati na : zakone BiH, zakone entiteta, zakone Brčko DBiH i zakone kantona u F BiH.

Sadržinski radi se o zakonima koji uređuju opći ili posebni sistem radnih odnosa.

1.Zakoni iz oblasti radnog prava u BiH

Zakoni -teritorijalni domen primjene

Zakoni BiH

Zakoni entiteta BiH:FBiH i RS

FBiH: zakoni kantona

Zakoni Brčko DBiH

Materijalnopravni domen primjene

Opći sistem radnih odnosa

Posebni sistem radnih odnosa

Opća hijerarhijska pravila

-Lex superior derogat legiinferiori

-Lex posterior derogat legi priori

-Lex specijalis derogat legigenerali

-Lex posterior generalis non derogat legi priori specialis

Bosna i Hercegovina

65 konvencije MOR-a na snazi i veliki broj međunarodnih ugovora (akati UN i drugih specijaliziranih međunarodnih organizacija),

Zakon o radu u institucijama BiH («Sl.glasnik BiH»br.26/04, 7/05,48/05,60/10,32/13),

Zakon o državnoj službi u institucijama BiH“Sl.glasnik BiH”, br. 19/02, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04,

37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09, 8/10 i 40/12)

Federacija BiH Zakon o radu («Sl.novine FBiH» broj 26/16 i 89/18), Zakon o štrajku(»Sl.novine FBiH»br.14/00), Zakon o zapošljavanju stranaca (»Sl.novine FBiH»broj

111/12), Zakon o vijeću zaposlenika(«Sl.novine BiH» broj 38/04), Zakon o državnoj službi u FBiH (“Sl.novine

FBiH”br.29/03,23/04,39/04,54/04,67/05,8/06 i 4/12), Zakon o namještenicima u organima državne službe u

FBiH(“Sl.novine FBiH”broj 49/05)

Kolektivni ugovor za određene djelatnosti +......kolektivnih ugovora na nivou poslodavca

Republika Srpska Zakon o radu (“Sl.glasnik RS”, broj 01/16);

Zakon o zaštiti na radu (“Sl.glasnik RS”broj 01/08,13/10)

Zakon o savjetima radnika(»Sl.glasnik RS «Br.26/01); Zakon o posredovanju u zapošljavanju i pravima za

vrijeme nezaposlenosti(«Sl.glasnik RS»broj 30/10,102/12);

Zakon o zapošljavanju stranih državljana i lica bez državljanstva(«Sl.glasnik RS»broj 24/09,117/11);

Zakon o ekonomsko-socijalnom savjetu («Sl.glasnik RS»",br.110/08);

Zakon o mirnom rješavanju radnih sporova(“Sl.glasnik RS”broj 71/09,100/11);

Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju invalida («Sl.glasnik RS»broj 37/12);

Zakon o štrajku(«Sl.glasnik RS»broj 111/08); Opšti kolektivni ugovor-prestao važiti 30.06.2016.godine

Brčko Distrikt BiH

Zakon o radu (prečišćeni tekst -»Sl.glasnik Brčko Distrikta BiH»br.19/06,19/07,25/08,20/13,31/14,1/15),

Zakon o državnoj službi u organima uprave Brčko Distrikta BiH(“Sl.glasnik Brčko DBIH”broj 28/06,29/06,19/07,2/08,9/08,44/08,25/09,9/14,37/15),

Zakon o zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti(«Sl.glasnik BD BiH », br.33/04,19/07,25/08);

Zakon o zapošljavanju stranaca(«Sl.glasnik BD BiH” br.15/09,19/09,20/10)

Zakon o štrajku(«Sl.glasnik BD BiH »broj 3/06) Zakon o sigurnosti i zaštiti zdravlja radnika na radu

(Sl.glasnik BD BiH” br.20/13) Zakon o inspekcijama Brčko Distrikta BiH («Sl.glasnik BD

BiH »broj 24/08,25/08,20/13)

Zakon o radu FBiH

Temeljno imperativno pravilo:član 19

•Ne mogu utvrditi

nepovoljnija prava od prava utvrđenij ZOR-

om

•Kolektivni ugovor

Pravilnik o radu

•Ugovor o radu

Pravni standard pogodnosti i hijerarhijski odnos

Negativno pravilo usklađenosti

Pravilnik o radu –zakon

Ugovor o radu-zakon

Pozitivno pravilo usklađenosti

Pravilnik o radu-zakon

Ugovor o radu -zakon

Kolektivni ugovor-zakon

Predmet zakona o radu

Zakoni o radu koji su doneseni i koji se primjenjuju u BiH, predstavljaju temeljne propise kojim se uređuje područje radnih odnosa, odnosno ljudskih prava na radu i u vezi sa radom i to općeg režima radnih odnosa koji radnopravni status pojedinca u zavisnom radu vezuju za ugovor o radu.

Radni odnosi posebnih kategorija uposlenika –kao što su državni službenici, namještenici regulirani su u cijelosti ili djelomično posebnim zakonima .

Sadržaj radnog zakonodavstva

➢ Individualna i kolektivna prava na radu i povodom rada (ljudska prava na radu i u vezi sa radom)

➢ Ostvarivanje prava na radu i u vezi sa radom

➢ Zaštita prava na radu i uvezi sa radom

Prava na radu i povodom rada

Individualna

➢ Ugovor o radu središnja kategorija koja kroz elemente rada,zarade i subordinacije određuje radni odnos

➢ Plaća➢ Radno vrijeme➢ Odmori➢ Zaštita na radu➢ Sigurnost zaposlenja

Kolektivna

1. Sindikalna prava i slobode2. Pravo kolektivnog

dogovaranja i kolektivnog ugovaranja

3. Pravo na participaciju4. Pravo na mirno rješavanje

nastalih sporova5. Pravo na štrajk6. Pravo na učešće u

donošenju autonomnih akata poslodavca

Ostvarivanje prava na radu i u vezi sa radom

❑ Međunarodni radni standardi/državno zaštitno zakonodavstvo

❑ Načelo jednakosti u mogućnostima ili tretmanu-pravo na nediskriminaciju

❑ Načelo dobrovoljnosti-sloboda rada

❑ Načelo autonomnog uređivanja prava na radu i u vezi sa radom u okviru principa in favorem laboratoris

Podzakonski akti kao izvori radnog prava

Državni propisi koje donosi izvršna vlast: uredbe,odluke, uputstva,naredbe,pravilnici i dr.

Podzakonski opći normativni akti su pravni propisi koje donose državni organi, a po svojoj pravnoj snazi slijede iza ustava i zakona.

Autonomni opći akti poslodavca XIII - PRAVILNIK O RADU

Obaveza donošenja pravilnika o radu

Član 118.

(1) Poslodavac koji zapošljava više od 30 radnika donosi i objavljuje pravilnik o radu,

kojim se uređuju plaće, organizacija rada, sistematizacija radnih mjesta, posebni uvjeti

za zasnivanje radnog odnosa i druga pitanja značajna za radnika i poslodavca, u skladu sa

zakonom i kolektivnim ugovorom.

(2) O donošenju pravilnika o radu poslodavac se obavezno konsultira sa sindikatom

odnosno vijećem zaposlenika ukoliko su formirani.

(3) Pravilnik iz stava 1. ovog člana objavljuje se na oglasnoj tabli poslodavca, a stupa na

snagu osmog dana od dana objavljivanja.

(4) Sindikat odnosno vijeće zaposlenika može od nadležnog suda zatražiti da nezakonit

pravilnik o radu ili neke njegove odredbe oglasi nevažećim.

Izvori radnog prava međunarodnog porijekla

1.Univerzalni i regionalni međunarodni izvori:

-za radno pravo BiH najznačajniji:

-konvencije i preporuke MOR-a, akti UN,

-primarni i sekundarni izvori prava Europske unije, te akti Vijeća Europe,

2.Bilateralni i multilateralni međudržavni ugovori o zapošljavanju (Slovenija, Srbija, Katar....)

Međunarodna organizacija rada/MOR ,ILO/

Spada među najstarije međunarodne organizacije.

Prva specijalizovana agencija UN (ima status pravnog lica i potpunu autonomiju u financijskom i administrativnom smislu).

MOR-karakteristike1.Stalna/neprekidna međunarodna organizacija,

2.Univerzalna organizacija,

3.Tripartitni karakter svih foruma -nacionalnih delegacija –država članica.

MOR je utemeljena u uvjerenju da je

socijalna pravda od suštinskog značaja za

univerzalni i trajni mir; MOR kao međunarodna organizacija ima mandat da postavlja i

da se bavi međunarodnim standardima rada odnosno da promovira temeljna prava na radu.

MOR-historijski aspekt

➢ Osnovana na Mirovnoj konferenciji u Parizu 1919 godine

➢ Izvještaj o: a) osnivanju MOR-a i b) općim principima međunarodnog radnog zakonodavstva sastavni dio Versajskog mirovnog ugovora/,

➢ Osnovni ciljevi i zadaci MOR-a utvrđeni Ustavom MOR-a koji je usvojen 1919 i Filadelfiskom deklaracijom koja je usvojena 1944 godine,te je sastavni dio Ustava MOR-a.

MOR-historijski aspekt

➢ Na osnovu sporazuma sa UN od 14.12.1946 godine,MOR-a postala je prva specijalna agencija UN.

➢ Danas MOR u svom članstvu ima 187 država.

Članstvo u MOR-u

◼ članice MOR-a su sve one države koje su bile u njenom sastavu 1. novembra 1945.,

◼ članice UN-a ako o svojoj namjeri izvijeste generalnog direktora Međunarodnog biroa rada formalno prihvaćajući obaveze koje proizlaze iz Ustava MOR-a,

◼ države koje nisu članice UN-a, ako se o njihovom prijemu pozitivno očituje 2/3 prisutnih predstavnika koji su sudjelovali na glasanju.

Osnovni ciljevi i zadaci Trajni mir može se zasnivati samo na

socijalnoj pravdi. Filadelfiska deklaracija-doktrinarni vodič MOR-a

aktuelizirala osnovne ciljeve i zadatke MOR-a: 1.RAD NIJE ROBA, 2.BIJEDA MA GDJE POSTOJALA

PREDSTAVLJA OPASNOST PO BLAGOSTANJE SVIH,

3.NEOPHODNA MEĐUNARODNA SURADNJA, 4.SLOBODA IZRAŽAVANJA I

UDRUŽIVANJA UVJET TRAJNOG NAPREDKA.

Organizaciona

1.Opća konferencija

tzv.Međunarodni parlament rada

Skup svih predstavnika

država članica

Najviši zakonodavni organ:

(190 C/ konvencija+ 206 R/ preporuka,

(stanje oktobar 2019.godine)

Nacionalne delegacije: 2 predstavnika vlade+

1 poslodavaca +

1 zaposlenika

struktura 2.Administrativni

savjet/Upravno tijelo

Odgovoran za koordinaciju svih aktivnosti MOR-a

Sastoji se od 56 predstavnika:28 V+ 14P +14 Ri 66 zamjenika(28 V,

19 P,19 R)

Vrši nadzor i kontrolu nad primjenom i izvršavanjem konvencija MOR-

MOR-a

3.Međunarodni biro rada

Na čelu se nalazi Generalni direktor

kojeg imenuje Administrarivni

savjet

Skuplja sve informacije koje se

odnose na međunarodno

reguliranje uvjeta rada po upustvima Administrativnog

savjeta

Savremeni izazovi pred MOR-om(1)

1998 usvojena Deklaracija o osnovnim principima i pravima na radu,

8 Konvencija MOR-a proglašeno suštinskim konvencijama: 1.Konvencija o slobodi udruživanja i zaštiti prava na

organizovanje(C.87) 2.Konvencija o pravu na organizovanje i kolektivno

pregovaranje(C.98) 3.Konvencija o prisilnom radu(C.29) 4.Konvencija o ukidanju prisilnog rada(C.105) 5.Konvencija o minimalnoj dobi za zasnivanje radnog

odnosa(C.138) 6.Konvencija o najgorim oblicima dječijeg rada(C.182) 7.Konvencija o jednakom nagrađivanju(C.100) 8.Konvencija o diskriminaciji u pogledu zapošljavanja i

zanimanja(C.111)

Savremeni izazovi pred MOR-om(2) Obaveza država članica, čak i koje nisu ratificirale 8

suštinskih Konvencija, da poštuju unapređuju i ostvaruju u dobroj namjeri principe i prava koja su predmet ovih Konvencija,odnosno:

1.Slobodu udruživanja i djelotvorno priznavanje prava na kolektivno pregovaranje,

2.Ukidanje svih oblika prisilnog ili prinudnog rada, 3.Djelotvorno ukidanje dječijeg rada, 4.Ukidanje diskriminacije u odnosu na zapošljavanje i

zanimanje.

Savremeni izazovi pred MOR-om(3)

Deklaracija MOR-a o socijalnoj pravdi u cilju pravedne globalizacije -10.juni 2008.godine

Deklaracija izražava savremenu viziju mandata MOR-a u eri globalizacije:

Dostojanstveni rad –centralni cilj politika zapošljavanja i razvojnih strategija,

Strateški ciljevi:zapošljavanje,socijalna zaštita,socijalni dijalog i prava na radu-ciljevi međusobno povezani i međusobno podržani, pri čemu međunarodni radni standardi predstavljaju instrumentarij za njihovu primjenu.

Savremeni izazovi pred MOR-om (4)

Deklaracija MOR-a o budućem radu -21.juni 2019.godine (100 godina djelovanja MOR-a)

Deklaracija potrebu jačanja institucija rada i osiguravanje adekvatne zaštite za sve radnike, promicanje održivog, inkluzivnog rasta i pune i produktivne zaposlenosti te da ljudi moraju imati koristi od promjena u svijetu rada.

Deklaracija poziva države članice MOR-a da kroz socijalni dijalog rade zajedno na sljedećim područjima: puna zaposlenost i dostojanstveni rad; adekvatna zaštita, uključujući adekvatnu minimalnu plaću; zaštita zdravlja i sigurnosti na radu; maksimalno ograničenje radnoga vremena; poštovanje temeljnih radničkih prava; učinkovito ostvarenje rodne jednakosti; cjeloživotno učenje i kvalitetno obrazovanje za sve; univerzalni pristup obuhvatnoj i održivoj socijalnoj zaštiti; odgovarajuća zaštita privatnosti i osobnih podataka i učinkovito priznavanje prava na kolektivno pregovaranje.

Obaveze države-članice u odnosu na usvojene konvencije:

1.Dostavlja se svim državama članicama na ratifikaciju.

2.Svaki član se obavezuje da u roku od 12 mjeseci od dana zaključenja zasjedanja Opće konferencije(najkasnije u roku od 18 mjeseci) podnese konvenciju na uvid nadležnoj vlasti.

3.Članica koji dobije saglasnost za ratifikaciju od nadležne vlasti,obavještava o ratifikaciji konvencije Generalnog direktora i poduzima mjere za primjenu usvojene konvencije.

Obaveze države-članice u odnosu na usvojene konvencije-nastavak

4.Ako ne dobije saglasnost, država članica je obavezna u odgovarajućim periodima podnositi izvještaj Generalnom direktoru MBR o stanju zakonodavstva i prakse koja su predmet konvencije.

5.Svaku ratificiranu konvenciju generalni direktor dostavlja generalnom sekretaru UN radi registriranja saglasno člana 102 Povelje UN.

Stupanje konvencija MOR-a na pravnu snagu

Konvencije stupaju na snagu u roku od 12 mjeseci(objektivni rok) nakon datuma kada su kod Generalnog direktora MBR registrirane ratifikacije predviđenog broja članica (u pravilu dvije).

Nakon toga, konvencija stupa na snagu u odnosu na svaku državu članicu 12 mjeseci od dana kada je njezina ratifikacija registrirana(subjektivni rok).

Otkazivanje konvencija MOR-a

Otkaz nakon proteka 10 godina od dana prvobitnog stupanja na snagu na osnovu akta o otkazu koji se dostavlja generalnom direktoru.

Otkaz će stupiti na snagu tek godinu dana od dana registracije.

Ako se ne iskoristi mogućnost otkaza, država članica se obavezuje na novo razdoblje od deset godina.

Primjena konvencija MOR-a

Opća načela primjene: Obaveznosti (država

članica je obavezna da stvori uvjete za stvarnu primjenu konvencijskihnormi, bilo donošenjem novih normi, bilo usaglašavanjem postojećih s tim normama

Zaštite minimuma prava (implementacija međunarodnih standarda rada-oko 370 međunarodnih radnih standarda)

Posebna načela

Monistički i dualistički sistem

U BiH:konvencije ratificira Predsjedništvo BiH po dobijanju pristanka od strane Parlamentarne skupštine BiH

Kontrola primjene i izvršavanja konvencija MOR-a

1. Svaka država –članica obavezna je da podnosi MOR-u godišnji izvještaj o mjerama poduzetim za primjenu konvencija koje je prihvatila,

2. Prigovor:Profesionalne organizacije radnika ili poslodavaca protiv države članice,koja nije na zadovoljavajući način obezbjedila primjenu konvencije koju je prihvatila-Administrativnom savjetu;Administrativni savjet prigovor upućuje nadležnoj vlasti,koja je obavezna dati obrazloženje

3. Žalba:

Žalba

Aktivno legitimirana:država članica protiv države članice u odnosu na konvenciju koju je i jedna i druga ratificirala.

Administrativni savjet obrazuje Komisiju (Anketna komisija) koja ima zadatak da prouči pokrenuto pitanje i o tome podnese izvještaj.

Svaki član je obavezan Komisiji staviti na raspolaganje svako obavještenje koje je relevantno za žalbene razloge.

U izvještaju pored konstatacija o svim tačkama žalbe Komisija daje i preporuke.

Svaka od zainteresiranih država članica(vlast )u roku od tri mjeseca mora se izjasniti da li ili ne prihvata preporuke od strane Komisije.

Ako ne prihvati, može pokrenuti spor pred Međunarodnim sudom pravde.

Odluka Međunarodnog suda po nekoj žalbi ili pitanju je konačna.

Važno

U pravnom sistemu BiH na snazi 65konvencija MOR-a.

Stanje: oktobar 2019.godine.