Progon Volksdeutschera

Progon VolksdeutscheraFilzofski fakultet Osijek, Mentorica: doc.dr.sc. Slaana Josipovi BatorekStudenti: uki FilipJanji Vjenceslav

Literatura1. Babi, Goran, Paor s bajonetom, Zloin i kazna vojvoanskih folksdojera, Glasnik, 2012.2. Janjetovi, Zoran, Srbi i Nemci u Vojvodini: negativna iskustva zajednikog ivota, Gesellschaft fr serbisch-deutsche Zusammenarbeit, 1991., http://www.drustvosns.org3.Laui, Ante, Iz povijesti folksdojera i i njihova egzodusa na teritoriju Jugoslavije, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb 1991.4. Wassertheurer , Peter, Geschichte der deutschen Volksgruppen in Sdosteuropa: Ansiedlung, Nationales Zusammenleben, Vertreibung, Integration, Wien5.Josipovi, Slaana, Odnos komunistikih vlasti prema sveenicima njemakog podrijetla na primjeru daljskog upnika Petera Fischera, VDG Jahrbuch, Vol. 15, 2008.6.De Zayas, Alfred, Thesen zur Vertreibung der Deutschen, Landesverband Nordrhein-Westfalen e.V., Dsseldorf 2006.

2

7.Wildmann, Georg, 60 Jahre Avnoj Beschlsse und ihre Folgen, Berlin 2004.8.Geiger, Vladimir, Pjesme iz logora Krndija, 1945-1946, Hrvatski institut za povijest, Zagreb scrinia slavonica 2 (2002)9. isto, Folksdojeri u izvjeima komisije za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa okruga Slavonski Brod 1945., 2006.10.isto, Udio djece meu stradalim Foklsdojerima u jugoslavenskim logorima (1944-1948)11.isto, Logori za folksdojere u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata 1945. 1947, Zagreb, 2006.

Sadraj1. Zakljuak2. Uvodne rijei3.Volksdeutscheri (Folksdojeri)3.1. Naziv3.2. Naseljenost i brojnost u Republikama3.3.Socijalna struktura i udio kapitala4. Povijesni kontekst4.1. Uloga Volksdeutschera u Kulturbundu i pokretu obnove 4.2 Posljedice5.Avnoj-ske odredbe5.1. Kolketivna krivica 5.2 . Osnivanje komisija za provjeru 5.2.2 . Progoni i proces iseljenja5.2.3. Sluaj sveenika Petera Fischera6. Logori6.1. Uvjeti i rad6.2.Udio djece6.3. Kulturna produkcija

4

1. ZakljuakVeina histo. misli kako je Volksdeutscherima nametnuta kolektivna krivica (stigmatizacija)U logorima veinu ine djeca i stare osobeGubitak socijalnog kapitalaKonfiskacija svih dobara inicirana Avnoj-skim odredbama u konanici znai progon.Ekonomska i politika ugroenostGubitak graanskih i ljudskih prava

Sustavnog istrebljivanja (genocida) nije bilo, iako pojedini Njem. i Aust. histo. tvrde kako su postojali i koncetracijski logori.Nemogunost prihvaanja stajalo je ivota tisue Volksdeutschera. Loi ivotni uvjeti u logorima za koje FNRJ snosi odgovornost, prouzrokovalo smrtno stradanje

5

2.Uvodne rijeiKao nekadanji partizan mogu rei: dobili smo rat, ali nismo znali pobijediti. S. Goldstein

Poslijeratno se vrijeme obiljeeno je tkz. divljim izgonom. ekoslovaki predsjednik Bene proklamira ideju protjerivanja svih Njemaca s svog podruja. (600k deportirano) T. Jakovina

3. Volksdeutscheri (Folksdojeri)3.1. NazivOznaava narod njemake pripadnosti (Au. i De.), ali bez dravljanstva.ivjeli na prostoru istone i jugoist. EuropeHitler ih smatrao srodnim narodom (Arijevci)U upotrebi je i pojam podunavski Njemci (vabe)3.2.Naseljenost i brojnost1931.U Hr. (Slavonija, Srijem)-146k, u Srbiji (Vojvodini) 343k-ukupno oko 0.5 mil.1948. u Hr. 10k, u Srbiji 41.5k ,ukupno 55k

7

3.3. Socijalna struktura Volksdeutschera (Laui)Zemljoradnici: 45%, radnici 30%, zanatlije 18%Udio kapitala31% zemlj. povrine (637.093 ha), 31% bankarskog kapitala, 47% udjela u indust. proizvodnji

8

4.Povijesni kontekst4.1. Uloga Volksdeutschera u Kulturbundu i u Obnoviteljskom pokretu Aktivisti Kulturbunda sastavljali spiskove neprijatelja Reicha: 40 000 ljudi U Grazu koristio Gestapo Uspon doivljava od 1933-39., mjenja ime u Obnoviteljski pokret Glavne znaajke: ideologizacija svih sfera (ekon., drutv., sport, kult.) i smjene nepodobnih Posljedica: priprema Volksdeutschera za predstojei ratUdio u elitnom bataljonu Prinz Eugen: 35 % iz NDH i 60 % iz Banata

9

4.Povijesni kontekst4.2. PosljedicePotreba za osvetom (Partizani okrutniji nego Crvenoarmejci)Nastanak nacionalne i ideoloke mrnje, koristoljublje,i dokazano nelojana manjina Od tada pa do sredine 1945. skoro svo nemako stanovnitvo Jugoslavije je logorisano, lieno svih prava i imovine. Z. Janjetoviangairanost u zatiti idova, dezerterstvo i izbjegavanje borbe s partizanimaformirana njemaka partizanskih eta "Ernst Thalmann"Znaajka:Pasivan stav prema komunistima i nacistima folksdojerskog otpora. V. Geiger

5.Avnojske odredbe 1943-1944.1943.Avnoj-ske odredbe:

oduzimanje dravljanstva i svih pravnih osnova, konfiskacija 1944.Odluku o prijelazu u dravno vlasnitvo neprijateljske imovine:l. sva imovina Njemakog Rajha i njegovih dravljana koja se nalazi na teritoriju Jugoslavije;2. sva imovina osoba njemake narodnosti, osim Nijemaca koji su se borili u redovima NOV-a, i podanika neutralnih dravaOdredbe su potvrene Zakonom o konfiskaciji 1945.Odluke se ne odnose na graane u mjeovitim brakovima i onim koji u sudjelovali u NOB-i1945. na Jalti- odobren prisilni rad Volksdeutschera kao ratna odteta- znatan broj odveden u SSSR.

5.1. Kolektivna krivicaJugoslavije stoji na stanovitu da sve Njemce koji se nalaze u okviru granica Jugoslavije raseli i uputi u Njemaku, im se zato stvore povoljni tehniki uslovi.Posljedica: konfiskacija pokretnih i nepokretnih dobara, mjenice, dionice-progonPlanska kolonizacija i agrarna reforma? Stigmatizacija Volksdeutschera kolektivna krivnja(u logorima starci i djeca) Mogunosti: evakuaciju, emigraciju, logore i smrt

5.2. Osnivanje komisija za utvrivanje ratnih zloina okupatoraZadaa: ustanoviti zloince, propagandu, ulogu u politikom i kulturnom ivotu, imovinsko stanje, vjera, bogaenje

Gdje si bio 41. i to si uinio za NOB?Izvjee Opinskog NO Drenje (akovo) (13. kolovoza 1945.)2. Danas se nalaze dvje obitelji 4. U logoru se nalaze dvje obitelji /Deker i Peter/ na slobodi se nalaze dvje obitelji. Peter sudjelovao u NOV. a5. Kao ratni zloinac nije uveden ni jedan.7Vjeroispovjest evangel. Pripadali HSS. U Kulturbundu nisu bili ulanjeni.Nacional. socijal utjecaj zavladao poetkom rata. tampe nije bilo nikakove.8. Za vreme rata i okupacije dranje prema domaem narodu biloispravno

4) od onih koji, su ostali u zemlji, imade u logoru 19 familija a na slobodi33 familije, isti su suraivali u N.O.P. a pojedini se nalaze uJugoslavenskoj Armiji.5) Do danas je utvreno folksdajera ratnim zloincima dvojica, kojisu u rukama naim vlastima. Jedan od tih je streljan a drugi je u logoru8. ()Odazvalo se mobilizaciji 19 osoba, od koji se danaspojedini nalaze u J.A. a ostali su podpomagali NOP koliko je bilo mogue

5.2.2 . Podrka Volksdeutscherima

Podrku je Volkseutscherima zasigurno pruila lokalna zajednica (mikrozajednica)Nedosljednost, korumpiranost i (lojalnost?) inovnika prema Volksdeutschera ublaili su sustavnu represiju

Heterogenost sustav

Premda je u stanovito mjeri bio zastupljen spomenuti obrazac ponaanja, sljedei primjer e iz druge perspekive ukazat na osobne motive u obraunu s Volksdeutscherima

Progoni i proces iseljenjaOduzimanje imovine svim pripadnicima njemake nacionalnostiZemaljska komisija za repatriaciju Nijemaca Austrija i druge zemlje zatvaraju graniceBrojke se razliito kreu oko 200. 000/ 240. 000 Folksdojera izgubilo svoj domNa podruju Hrvatske u logorima je 10.600 folksdojera, od toga 3.000 mukaraca, 4.500 ena i 3.100 djece

Sluaj sveenika Petera FischeraKatoliki sveenikZa njegovo oslobaanje zauzeo se i biskup Akamovi 3. Kolovoza 1945. Sveenik Fischer je puten na slobodu i vratio se u OsijekFischer je ponovno smjeten u logor; u Valpovu U sijenju 1946. godine Petar Fischer je s lanim dokumentima i uz pomo brojnih suradnika uspio prijei austrijsku granicu i doi u LinzPreminuo je u Linzu, 23. rujna 2007.

LogoriRadni logor Josipovac kod OsijekaSabirni logor Velika Pisanica kod BjelovaraRadni logor ValpovoLogor Krndija kod akovaRadni logor ipovac NaiceRadni logor Pusta Podunavlje u BaranjiRadni logor Tenja Osijek

Radni logor Krndija akovoJedan od najveih slavonskih logora za preostalo njemako stanovnitvo Sijeanj 1946. godine, poinje harati epidemija pjegavog tifusa Kroz logor prolo priblino 3000 logoraa

Udio stradale djecePriblino 6000 djece Nijemaca/ Folksdojera umrlo u logorimaSpaavanje i zbrinjavanje folksdojerske zapoeto od strane Crvenog kria