Program javnih potreba u sportu Grada Zagreba za 2015. godinuweb.zagreb.hr/Sjednice/2013/Big_Attach_2013.nsf/0... · i prehrana pozvanih sportaša, potrebna oprema za objekt za provedbu

REPUBLIKA HRVATSKA

GRAD ZAGREB

Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport

Program

javnih potreba u sportu

Grada Zagreba za 2015. godinu

( P r i j e d l o g )

Zagreb, studeni 2014

- 2 -

PRIJEDLOG PROGRAMA

JAVNIH POTREBA U SPORTU GRADA ZAGREBA

ZA 2015. GODINU

Zagreb, studeni 2014.

- 3 -

Na temelju ĉlanka 76. stavka 4. Zakona o sportu (Narodne novine 71/06, 150,08,

124/10, 124/11, 86/12 i 94/13) i ĉlanka 38. toĉke 6. Statuta Grada Zagreba (Sluţbeni glasnik

Grada Zagreba 19/99, 19(01, 20/01 – proĉišćeni tekst, 10/04, 18/05, 2/06, 7/09, 16/09, 25/09,

10/10, 4/13 i 24/13), Gradska skupština Grada Zagreba, na ____, sjednici _________,

donijela je

PROGRAM

javnih potreba u sportu Grada Zagreba za 2015.

I. UVOD

Zajednica sportskih saveza i udruga Grada Zagreba (u daljnjem tekstu Savez),

sukladno ĉlanku 48. Zakona o sportu, predlagaĉ je programa javnih potreba u sportu Grada

Zagreba, koji preko Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport gradonaĉelnik upućuje

Gradskoj skupštini Grada Zagreba na donošenje.

Ustavom Republike Hrvatske utvrĊena je obveza drţave da potiĉe skrb o sportu. Stoga

Grad Zagreb sredstvima iz godišnjeg proraĉuna sufinancira sportsku djelatnost a Programom

javnih potreba u sportu, Grad Zagreb iskazuje svoje opredjeljenje u ovoj djelatnosti.

Ĉlankom 48. stavkom 3. Zakona o sportu, djelatnost sportskih zajednica u vezi je sa:

- usklaĊivanjem aktivnosti svojih ĉlanova,

- poticanjem i promicanjem sporta u skladu s Nacionalnim programom sporta, osobito

djece, mladeţi, studenata i osoba s invaliditetom,

- objedinjavanjem i usklaĊivanjem programa sporta, te predlaganjem programa javnih

potreba u sportu i sudjelovanjem u njegovu ostvarivanju,

- skrbi o kategoriziranim sportašima,

- stvaranjem uvjeta za njihove pripreme na olimpijskim igrama, svjetskim i europskim

prvenstvima te drugim meĊunarodnim natjecanjima, u suradnji u ostvarivanju programa sa

Hrvatskim olimpijskim odborom, odnosno Hrvatskim paraolimpijskim odborom i Hrvatskim

sportskim savezom gluhih,

- promicanjem struĉnog rada u sportu i

- sudjelovanjem u skrbi o javnim sportskim graĊevinama.

Sport pridonosi zdravom ţivotu graĊana, odgoju i obrazovanju, te gospodarskom

razvoju društva, a ĉinitelj je humanih odnosa meĊu ljudima. Bavljenjem sportom, promidţba

kroz sportske priredbe i postizanje vrhunskih sportskih rezultata osnovni su motivi ulaganja u

sport za svaku naprednu sredinu.

Sportska djelatnost od osobitog je interesa za Republiku Hrvatsku, a time i za Grad

Zagreb. No ona je i civilizacijsko dostignuće utemeljeno na ljudskim potrebama i

sposobnostima, etiĉkim i moralnim naĉelima te znanstvenim spoznajama.

Dugogodišnja tradicija Zagreba kao najjaĉeg i najkvalitetnijeg sportskog centra u

Hrvatskoj, stvara obvezu daljnjeg partnerstva i suradnje gradskih struktura i sustava sporta

radi unapreĊenju sportskih programa i aktivnosti u ovoj znaĉajnoj društvenoj djelatnosti.

II. PROGRAMSKI CILJEVI

Osnovni ciljevi Programa javnih potreba u sportu grada Zagreba, koji se financira

sredstvima gradskog proraĉuna su:

- ulaganje u razvoj mlaĎih sportaša radi stvaranja široke kvalitativne osnove kao

uvjeta daljnjega napretka, odnosno oĉuvanja dostignute razine kvalitete zagrebaĉkog sporta;

- 4 -

- vrhunske sportske kvalitete koja potiĉe razvoj sporta i doprinosi ugledu Grada

Zagreba;

- poticanje uključivanja u sport što većeg broja graĊana, osobito djece i mladeţi.

Ostvarenje ovih ciljeva, kojima treba dodati i skrb o svim sportskim objektima Grada

Zagreba, postiţe se programskim mjerilima, u okvirima proraĉunskih mogućnosti. Mjerila

osiguravaju potporu onim segmentima sporta koji su prisutniji u promicanju gradskog i

nacionalnog sporta, ali se ne zanemaruje niti stvaranje široke kvalitativne osnove, kao temelja

buduće kvalitete zagrebaĉkoga sporta.

III. OSNOVE PROGRAMSKIH MJERILA

Izrada mjerila, odnosno kategorizacija sportova provodi se radi kvalitetnijeg praćenja

onih sportova i klubova koji prije svega svojim rezultatima i masovnošću zasluţuju.

Razvijeniji i kvalitetniji sportovi zadovoljit će više kriterija od onih drugih, stoga je jasno da

se ocjenjivanjem sportova - primjenjujući nekoliko kriterija - dolazi do nekoliko kvalitativnih

skupina što je osnova za daljnje programiranje i planiranje.

Tablični pregled sportova koji kandidiraju za program javnih potreba u sportu uzima

u obzir status sportova u svijetu, odnosno u meĊunarodnim sportskim asocijacijama, te daje

osnovne pokazatelje o sportovima u našoj zemlji i gradu (prilog 1 - Tabliĉni pregled

sportova).

Sportovi koji zadovoljavaju osnovni preduvjet, ĉlanstvo u Općem savezu

meĊunarodnih sportskih federacija (SPORTACCORD) ili su njihove meĊunarodne federacije

priznate od MeĊunarodnog olimpijskog odbora (IOC), rangiraju se ocjenjivanjem dva onovna

kriterija, razvijenost sporta i sportska kvaliteta. Mjere se samo sportovi koji su u

Nomenklaturi sportova Hrvatskog olimpijskog odbora. Najviša moguća ukupna ocjena

pojedinog sporta iznosi 1000 bodova. Tablica Status sportova u programu sadrţi kriterije i

bodovanje, te formira listu po kojoj se odreĊuju kvalitativni razredi (prilog 2 - Status sportova

u programu - kriteriji) odvojeno za ekipne i pojedinaĉne sportove.

Sukladno navedenim kriterijima kreira se lista rangiranja sportova u programu (prilog

3 - Status sportova u programu - poredak) odvojeno za ekipnee sportove, odvojeno za

pojedinaĉne sportove. Tako je - ocjenjivanjem sporta kroz više kriterija - utvrĊen status

sportova koji sluţi kao polazište za daljnje programiranje i planiranje.

Programsko planiranje radi se po klupskim selekcijama. Kategoriziranje selekcija

provedeno je na temelju ispunjenja struĉno-programskih mjerila. Za kvalitetnije praćenje

sportskih klubova u Programu javnih potreba, bitno će utjecati:

- pokazatelj strukture aktivnih registriranih sportaša - mlaĊih kadeta, kadeta, juniora i

seniora;

- pokazatelj kvalitete sportaša verificirane pri Hrvatskom olimpijskom odboru -

kategorizirani sportaši I.-VI. kategorije kvalitete.

Vrednovanje sportskih klubova i sportova poštuje logiku sportskog razvoja pojedinca i

kluba kao osnovne jedinice sportskog djelovanja.

U svrhu planiranja i programiranja u okviru Programa javnih potreba u sportu Grada

Zagreba za rangiranje selekcija (klubova) uzima se u obzir pored broja kategoriziranih

selekcija i sljedeća orijentacija:

- postojeće specifiĉnosti pojedinaĉnih sportova u odnosu na ekipne, gdje nekoliko

vrsnih pojedinaca donosi rang selekcije (kluba) u kojem trenira.

- 5 -

Pored kriterija broja kategoriziranih sportaša, obvezan je rad sa svim uzrasnim

kategorija ukljuĉenim u sustav natjecanja, tradicija stvaranja vrsnih pojedinaca, zastupljenost

ĉlanova kluba u nacionalnoj vrsti, ostvarenje ekipnih rezultata kluba, sustavan rad s mladima,

razvoj sportaša poteklih u klubu a ne "kupovina vrhunskih" sportaša iz drugih sredina;

- kod ekipnih sportova naglasak je na sustavnom radu sa svim uzrasnim kategorijama

tog sporta i obaveznom nastupu u sustavu natjecanja, tako da rangiranje selekcije neće biti

iskljuĉivo po kriteriju kategoriziranih sportaša, gdje samo seniori nose visoki rang. Unutar

pojedinog sporta vrednuju se i dosezi ekipa na prvenstvima Hrvatske i Zagreba u mlaĊim

uzrasnim kategorijama (uz uvijet minimalnog broja ekipa u natjecanju). Pored preduvjeta svih

uzrasnih kategorija u sustavu natjecanja, vrednovat će se promidţba Grada i drţave, rang

europskih ligaških natjecanja, kontinuitet sportskog rezultata, razvijenost sustava domaćih

natjecanja, te rang sporta; klubovima se priznaje rang koji ostvare u natjecanju po završetku

sezone, neovisno o kasnijim prijelascima igraĉa iz kluba u klub;

- uzimanje u obzir kvalitetnijeg vrednovanja olimpijskih sportova u odnosu na

neolimpijske, te rang sporta u Zagrebu.

Gradski sportski savezi kao članice, te sportski klubovi koji su članovi gradskih saveza

dužni su provoditi zakonom propisane obaveze u području normativnih akata, što

podrazumijeva redovite sjednice najviših upravnih tijela, te da su ta tijela u mandatu,

sukladno Zakonu o udrugama. Jednako tako dužni su izvršavati obavezu godišnjeg usvajanja

temeljnih programskih dokumenata kao i godišnja izvješća o njihovu izvršenju na najvišem

upravnom tijelu udruge. Ne pridržavanje statutima definiranih obveza može negativno

djelovati na realizaciju utvrĎenih programa. Članice, gradski sportski savezi uključivo

sportski klubovi, koji nisu u Registru neprofitnih organizacija MF, te ne izvršavaju propisane

obaveze Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, ne

mogu participirati u financijskim sredstvima programa javnih potreba u sportu Grada

Zagreba.

IV. PROGRAMSKA PODRUČJA

Zakonom o sportu, ĉlanak 76., stavkom prvim, toĉkama od 1. do 9., javne su potrebe u

sportu odreĊene kao "aktivnosti, poslovi i djelatnosti od znaĉaja za jedinicu samouprave", u

svezi s:

1. poticanjem i promicanjem sporta;

2. provoĊenjem sportskih aktivnosti djece, mladeţi i studenata;

3. djelovanjem sportskih udruga, sportskih zajednica i saveza;

4. sportskom pripremom, domaćim i meĊunarodnim natjecanjima, te općom i

posebnom zdravstvenom zaštitom sportaša;

5. zapošljavanjem osoba za obavljanje struĉnih poslova u sportu;

6. sportsko-rekreacijskim aktivnostima graĊana;

7. sportskim aktivnostima osoba s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom;

8. planiranjem, izgradnjom, odrţavanjem i korištenjem sportskih graĊevina znaĉajnih

za jedinicu lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba;

9. provoĊenjem i financiranjem znanstvenih i razvojnih projekata, elaborata i studija u

funkciji razvoja sporta.

O provedbi programa javnih potreba i utrošku sredstava zajednica će izvješćivati tijela

gradske uprave u rokovima propisanim Zakonom o proraĉunu.

Slijedom nabrojenih javnih potreba u sportu, realizacija Programa javnih potreba u

sportu Grada Zagreba za 2015. godinu predlaţe se kroz ova programska podruĉja:

- 6 -

1. Poticanje i promicanje sporta

Ovo programsko podruĉje u Programu javnih potreba sporta Grada Zagreba

podijeljeno je na zasebne programe:

1.1. Organizacija sportskih priredbi

Velike sportske priredbe od osobitog interesa za Grad Zagreb definira sam Grad na

posebnoj poziciji u Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i sport, te odreĊuje sredstva za

njihovu provedbu.

Ostale sportske priredbe gradskog znaĉaja sufinancirat će se sukladno programskim

osnovama za izradu Programa javnih potreba u sportu Grada Zagreba za 2015. godinu, u

pravilu od 50.000,00 do maksimalno 100.000,00 kuna, a što će ovisiti o kvaliteti natjecanja i

ukupno raspoloţivim sredstvima u Planu sredstava za sufinanciranje Programa javnih potreba

u sportu Grada Zagreba za 2015. godinu.

Programom javnih potreba u zagrebaĉkom sportu kroz program sportskih priredbi,

sufinancira se korištenje sportskog objekta i dio organizacijskih troškova priredbe (troškovi

sudaca i ostalog tehniĉkog osoblja, troškovi medalja, pehara, tiskanih materijala - plakata,

diploma, biltena i sl., troškovi medicinskog nadzora, redarska sluţba, putni troškovi, smješatj

i prehrana pozvanih sportaša, potrebna oprema za objekt za provedbu priredbe, te ostali sitni

materijalni izdaci).

Prijedloge sportskih priredbi daju gradski sportski savezi, a struĉne sluţbe ih

objedinjuje i usklaĊuje s programskim mogućnostima, te izraĊuje konaĉni prijedlog programa

sportskih priredbi. Svaki prijedlog za uvrštenje u program priredbi mora biti obrazloţen:

- statusom meĊunarodnog karaktera same priredbe

- elaboratom o sportskoj opravdanosti priredbe s priloţenim planom prihoda i rashoda,

kojim organizator jamĉi vlastiti prihod koji omogućuje pokrivanje troškova organizacije;

- referencama nositelja organizacije (saveza i organizacijskog odbora) u smislu

jamstva uspješne pripreme i provedbe priredbe;

- znaĉenjem priredbe u smislu rezultatskog napredovanja zagrebaĉkih sportaša

(stjecanja bodova, ostvarivanja normi, kvalifikacija i dr.).

Organizatori sluţbenih meĊunarodnih sportskih priredbi, prije kandidature u

meĊunarodnoj sportskoj asocijaciji, duţni su zatraţiti suglasnost Grada Zagreba, te mišljenje

zajednice i odgovarajućeg gradskog sportskog saveza.

S nositeljem organizacije priredbe koja je u programu priredbi Gradski ured za

obrazovanje, kulturu i sport potpisuje ugovor kojim se utvrĊuju obveze u vezi s namjenskim i

racionalnim trošenjem sredstava, ali i dinamikom doznake planiranih sredstava.

1.2. Izdavačka i promidžbena djelatnost

Program nastoji preko tiskovina i elektroniĉkih medija poduprijeti ona sportska

podruĉja koja su medijski slabije praćena, a znaĉajna su za razvoj sporta. Pripremit će se

tiskana izdanja najznaĉajnijih sportskih ostvarenja u gradu Zagrebu, te više drugih publikacija

iz pojedinih sportova, te promociji zagrebaĉkog sporta kroz više okruglih stolova iz razliĉitih

sportskih podruĉja. Izradit će se i Komunikacijski plan kao dokument sa sveobuhvatnim

aktivnostima izdavaštva i promidţbe.

- 7 -

1.3. Nagrade za sportske rezultate

Sukladno Pravilniku o nagradama i priznanjima u zagrebaĉkom sportu, Povjerenstvo

za nagrade i priznanja, na osnovi mjerila o vrednovanju sportskih rezultata zagrebaĉkih

sportaša i sportskih klubova, izabire najuspješniju sportašicu, sportaša, te mušku i ţensku

sportsku ekipu. Dobitnicima se dodjeljuju novĉane nagrade. Dodjeljuju se i sportske nagrade

(za ţivotno djelo) i priznanja pojedincima, savezima i udrugama. Ovaj program podrazumijeva

pored nagrada i troškove za provedbu sveĉanosti proglašenja najuspješnijih.

1.4. Razvojni programi

Razvojni programi sporta realizirat će se kroz natjeĉaj, gdje će sve ĉlanice koje predlaţu te

programe morati elaborirati svoje programe, te će povjerenstvo utvrditi programe koji su

udovoljili propisanim uvijetima, a sve u okviru ukupno raspoloţivih sredstava za ovu

namjenu. Konaĉnu listu programa usvoja Upravni odbor Saveza. Za utvrĊene programe s

nositeljima programa potpisivati će se ugovori o realizaciji razvojnih programa.

U okviru razvojnih programa su slijedeće namjene:

1.4.1. Program skrbi o perspektivnim sportašima

Program podrţava perspektivne sportaše za koje se ocijeni da u novom olimpijskom

ciklusu imaju izglede za vrhunske sportske rezultate. Programi perspektivnih sportaša

financiraju se na temelju donesenog Programa skrbi o perspektivnim sportašima uz

mogućnost dodatnog financiranja pojedinaca i selekcija.

Perspektivni sportaši su sportaši:

1) koji su postigli zapaţene rezultate na velikim meĊunarodnim natjecanjima u

kategorijama kadeta i juniora;

2) koji rezultatski dominiraju na prvenstvu Hrvatske ako se radi o razvijenijim

sportovima u kojima postoji jaka konkurencija u nacionalnom prvenstvu ili kupu u

kategorijama kadeta i juniora.

Program skrbi o perspektivnim sportašima izraĊuje se na temelju zahtjeva gradskih

sportskih saveza, a sukladno proraĉunskim mogućnostima. Mjerila za odabir perspektivnih

sportaša u pojedinom sportu odreĊuje gradski sportski savez preko svoje struĉne komisije, te

je duţan izraditi popis perspektivnih sportaša i dostaviti ga Savezu. Uz popis perspektivnih

sportaša, predlagaĉ je duţan dostaviti i njihove programe rada.

Program skrbi o perspektivnim sportašima realizira se temeljem zahtjeva koji mora

sadrţavati:

- cilj i svrhu programa,

- kratki opis programa;

- popis sudionika programa.

Kod istaknutih sportskih dometa u pojedinaĉnim sportovima, tamo gdje dosadašnji

sportski rezultati to potvrĊuju, a pogoni perspektivnih sportaša obećavaju visoka ostvarenja za

idući ĉetverogodišnji olimpijski ciklus, posebno će se s gradskim savezima dogovarati

odgovarajući program.

Posebno će se voditi briga o dodatnoj prehrani, psihološkoj pripremi i fizijatrijskim

tretmanima perspektivnih sportaša.

- 8 -

1.4.2. Program sportskih centara

OdreĊeni broj kvalitetnih i perspektivnih sportaša u pojedinaĉnim sportovima

podrţava se programom sportskih centara, pod kojima se, u naĉelu, podrazumijevaju pogoni

sportskih klubova ili sportskih saveza kojima su riješeni objekti i struĉni rad i u kojima postoji

dokazani kontinuitet kako u radu s perspektivnim sportašima tako i u postizanju vrhunskih

rezultata. Program podrazumijeva osiguranje dodatnih uvjeta u smislu angaţiranja struĉnjaka

za rad s perspektivnim selekcijama sportaša, razvoj psihofiziĉkih sposobnosti sportaša, te

ostalih potrebnih uvjeta za realizacije usvojenih programa.

1.4.3. Drugi razvojni programi

Program podrţava i razvojne programe koji omogućuju daljnji razvoj i napredak

vodećih sportskih klubova, sportova, kao i sportaša pojedinaca koji najviše pridonose

popularizaciji sporta i promidţbi Grada Zagreba. Potencijalni korisnici trebaju ponuditi

program, iz kojeg je vidljivo koje ciljeve i efekte se ţeli ostvariti ponuĊenim programom.

1.5. Stipendije sportaša

Ovaj je program namijenjen vrhunskim sportašima I., II. i III. kategorije u

pojedinaĉnim sportovima, kojima se isplaćuje sportska stipendija ili naknada sukladno

Pravilniku o kategorizaciji HOO-a i u okvirima planskih mogućnosti.

Pravilnikom o isplati stipendija i naknada vrhunskim sportašima propisat će se svi

detalji nuţni za provedbu ovog programa.

2. Provođenje dijela programa tjelesne i zdravstvene kulture djece, mladeži i studenata

Uz redovnu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture u školama zadaća je svih institucija

nadleţnih za sport ukljuĉiti što veći broj djece i mladeţi u sportske aktivnosti. U skladu s tim

omasovljenje će se provesti i tako da gradski sportski i školski objekti budu još dostupniji za

organizirano bavljenje sportom.

Osnovni cilj programa sporta djece i mladeţi je utjecati na opći rast i razvoj, ali i

pripremu djece za bavljenje sportom. Primjerenim programima utjeĉe se na razvoj pozitivnih

psihofiziĉkih osobina, suzbijanje devijantnih ponašanja, uţivanja droge, sve veću ovisnost o

raĉunalnih igricama ili internetu i sliĉno. Navikavaju se djeca i mladeţ da se stalno bave

sportom, te se sportskom podukom pripremaju nadareni za daljnje sportsko usavršavanje u

sportskim klubovima.

Ovaj segment sportske djelatnosti je iznimno znaĉajan jer se preko njega proţima

zajedniĉki interes školskog i sportskog sustava u ostvarivanju zajedniĉkog cilja, a to je

unapreĊenje zdravog i kreativnog naĉina ţivota djece i mladeţi Grada Zagreba. Stoga je

pretpostavka za realizaciju postavljenog cilja suradnja škole - koja raspolaţe sportskim

prostorom i ima djecu zainteresiranu za bavljenjem sportom - i sportskog kluba, koji ima

struĉnjake, rekvizite i opremu za ostvarenje sportskog programa primjerenog uzrastu.

Program sporta djece i mladeţi ponajprije se organizira kroz uĉeniĉke sportske

klubove u osnovnim i srednjim školama.

Osnovne programe organizira Školski sportski savez Grada Zagreba, a programske

cjeline su: - pripreme i natjecanja uĉeniĉkih sportskih društava osnovnih i srednjih škola,

- aktivnosti tijekom nastavne godine i za vrijeme školskih praznika pod nazivom

"Odmorko",

- slobodne aktivnosti na velikim sportskim objektima.

- 9 -

Natjecanja osnovnih škola (116) organiziraju se za uĉenike u trima uzrasnim

kategorijama u 13 sportova, odnosno 17 natjecanja u atletika, badminton, futsal, judo,

košarka, košarka - turnir Krešmir ćosić, Košarka - Turnir Ruţica Meglaj-Rimac, kros, mini

odbojka, nogomet - turnir modri lavovi, odbojka, odbojka na pijesku, plivanje, rukomet,

skijanje, stolni tenis, šah, na kojima će nastupiti 1025 ekipa sa 8200 djevojĉica i djeĉaka.

MeĊuškolska natjecanja srednjih škola (76) odrţavaju se u konkurenciji djevojaka i

mladića u 13 sportova, odnosno 15 natjecanja (atletika, badminton, futsal, košarka, košarka - turnir

Krešmir Ćosić, kros, odbojka, odbojka na pijesku, plesne skupine, plivanje, rukomet, skijanje, stolni tenis i

šah) , te susret rukometnih reprezentacija Varaţdina i Zagreba), na kojima će nastupiti 530

ekipa s 6394 uĉenika.

Po mjerilima i pravilnicima planiraju se sredstva za struĉni rad na pripremi ekipa, za

voditelje ekipa na natjecanjima, lijeĉniĉki nadzor, organizaciju, suĊenje, osnovne rekvizite te

korištenje sportskih objekata, kada natjecanja nije moguće organizirati u školama.

Za vrijeme zimskih, proljetnih i ljetnih školskih praznika te tijekom školske godine

uĉenicima osnovnih i srednjih škola osigurava se korištenje Zimskoga plivališta Mladost,

klizališta ŠRC Šalata, novim bazenima pri školama, te teniskih terena pri Teniskom centru

Maksimir. na sportskim objektima se organiziraju prikladne aktivnosti koje obuhvaćaju velik

broj djece i mladeţi pod nazivom "Odmorko". Oĉekuje se sudjelovanje oko 25.000 uĉenika

koji će sudjelovati više puta u programima.

Za realizaciju navedenih programa skrbit će se djelatnici Školskog sportskog saveza

Grada Zagreba. Program će se realizirati putem Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i

sport.

Za programe studentskog sporta izdvojit će se sredstva Zagrebaĉkom sveuĉilišnom

sportskom savezu za provoĊenje domaćih natjecanja, putem Gradskog ureda za obrazovanje,

kulturu i spor.

3. Djelovanje zajednice sportskih saveza i udruga Grada Zagreba

Djelovanje zajednice ureĊeno je Zakonom o sportu, ĉlanak 48. Savez za provedbu

svojih zadaća organizira Struĉnu sluţbu za: obavljanje struĉnih poslova u sportu; djelovanje na

promicanju sportskih djelatnosti, utvrĊivanje i provoĊenje programa javnih potreba u sportu

Grada Zagreba; promicanje struĉnog rada u sportu; razvoj sporta djece i mladeţi; ukljuĉivanje

što većeg broja graĊana u sport sportsko-rekreacijskim aktivnostima; skrb o sportskim

objektima od znaĉenja za Grad Zagreb; skrb o vrhunskim sportašima; informacijske djelatnosti

u sportu.

Djelatnost Sluţbe promatra se kroz upravljaĉke aktivnosti, temeljne procese, i to

strateške i programske, te procese podrške, kao i one koje proizlaze iz zakona. Struĉna sluţba

će struĉne poslove u sportu obavljati za tijela upravljanja i udruţene ĉlanice.

Upravljački poslovi u vezi su s izradom prijedloga politike razvoja zagrebaĉkog

sporta, polazeći od potreba i mogućnosti trţišnih odnosa i dostignuća u sportu suvremenog

svijeta. Osnovna djelatnost sektora upravljaĉkih poslova je poticanje, promicanje, utvrĊivanje

i ostvarivanje politike unapreĊenja sporta u Gradu Zagrebu, stvaranje uvjeta za razvoj sporta u

Gradu Zagrebu, a osobito sporta djece i mladeţi, sportske rekreacije i postizanje vrhunskih

sportskih dometa, te povećanje broja sudionika u sportskoj djelatnosti. Nadalje, djelatnost

upravljaĉkih poslova je i obavljanje savjetodavnih i konzultativnih poslova za potrebe tijela

upravljanja i udruţene ĉlanice te koordinacija rada udruţenih ĉlanica, raspolaganje

proraĉunskim sredstvima namijenjenim za zadovoljavanje javnih potreba u sportu Grada

Zagreba, suradnja s većim gradskim sportskim zajednicama u vezi sa zajedniĉkim

aktivnostima oko razvoja sporta na lokalnoj razini, te predlaganje politike razvoja lokalnog

http://www.skolski-sport-zg.hr/documents3.aspx?show=os&sport=34


















http://www.skolski-sport-zg.hr/documents3.aspx?show=ss&sport=34















- 10 -

sporta tijelima HOO-a. U upravljaĉke aktivnosti ubraja se i savjetodavna, odnosno struĉna

pomoć za kandidiranje za projekte financirane iz programa EU.

Strateški i programsko-planski poslovi u vezi su sa: prouĉavanjem i praćenjem

makro-razvojne politike sportske djelatnosti na drţavnoj i lokalnoj razini; izradom podloga

što se odnose na mjerila za programiranje i financiranje javnih potreba u sportu Grada

Zagreba; izradom strateških trogodišnjih i godišnjih planova rada; objedinjavanjem i

usklaĊivanjem sportskih programa i predlaganjem podloga za izradu programa javnih potreba

u sportu Grada Zagreba; skrbi o ostvarenju programa javnih potreba u sportu Grada Zagreba,

izradom plana sredstava za sufinanciranje programa javnih potreba u sportu Grada Zagreba;

praćenjem i izvještavanjem o realizaciji programa javnih potreba u sportu Grada Zagreba;

sudjelovanjem u izradi elaborata, studija i projekata.

Stručni rad u sportu najvećim je dijelom u vezi sa skrbi o usavršavanju trenera i

ostalih struĉnih djelatnika u sportu. Uz struĉno usavršavanje kadrova problematika struĉnog

rada u sportu odnosi se i na praćenje i nadzor struĉnog rada trenera, izradu analiza i podloga

za nagraĊivanje trenerskog rada, kao i suradnju s nadleţnim obrazovnim institucijama na

unapreĊenju obrazovanja i edukacije trenera.

U analitičke poslove ubraja se: prikupljanje, ĉuvanje i obraĊivanje podataka od

znaĉenja za sport, sudjelovanje u izradi planova i programa, izrada analiza, informacija i

izvješća o ostvarivanju planova i programa, sudjelovanje u izradi studija, elaborata i

projekata. Nadalje, analitiĉki poslovi u vezi su i s praćenjem podataka o provedbi programa

udruţenih ĉlanica izradom izvješća o realizaciji transferiranih sredstava sukladno planu,

prema upravnim tijelima Grada Zagreba.

Financijsko upravljanje i kontrola ima svrhu poboljšanje financijskog upravljanja i

odluĉivanja radi postizanja općih ciljeva, a to su: obavljanje poslovanja na pravilan, etiĉan,

ekonomiĉan i uĉinkovit naĉin; usklaĊenost poslovanja sa zakonima, propisima, politikama,

planovima i postupcima, zaštita imovine i drugih resursa, jaĉanje odgovornosti za uspješno

ostvarenje zadaća, pravodobno financijsko izvješćivanje i praćenje rezultata poslovanja.

Sveobuhvatan sustav unutarnjih kontrola podrazumijeva preventivne i naknadne

kontrole. Preventivne kontrole provode su u okviru Saveza, dok se naknadne mogu

organizirati u okviru Saveza ili prema gradonaĉelnikovoj odluci putem Gradskog kontrolnog

ureda, sukladno zakonskim odredbama.

Računovodstveni poslovi su: voĊenje poslovnih knjiga za Savez, poslovi izrade

periodiĉnih izvješća i zakljuĉnog raĉuna, devizno poslovanje, likvidatura i blagajna, obraĉun

plaća i drugih primitaka radnika i drugih sportskih djelatnika. Nadalje, u raĉunovodstvene

poslove ubrajaju se priprema i transferiranje sredstava za ostale struĉne djelatnike u sportu za

ĉije se plaće osiguravaju sredstva u proraĉunu Grada Zagreba, a transferiraju i prate preko

struĉne sluţbe, te praćenje i isplaćivanje sredstava za stipendije vrhunskih zagrebaĉkih

sportaša na njihove ţiro-raĉune. TakoĊer su tu i doznake sredstava prema utvrĊenim

programima, te knjigovodstveno evidentiranje svih transfera.

Promidžbene aktivnosti najvećim su dijelom u vezi sa sudjelovanjem u organizaciji

sportskih priredbi od znaĉenja za Grad Zagreb, regionalnom sportskom suradnjom,

realizacijom projekta "Turnir 5 gradova," promidţbenim projektima, suradnjom s medijima,

protokolarnim aktivnostima, izdavanjem prigodnih publikacija i promotivnih materijala.

U djelatnost Pravnih poslova ubrajaju se: izrada prijedloga statuta, pravilnika i drugih

općih akata; struĉna obrada materijala radi pripreme rada tijela upravljanja, praćenje

zakonskih i drugih propisa i davanje odgovarajućih uputa i informacija o propisima znaĉajnim

za sportsku djelatnost, savjetovanje udruţenih ĉlanica iz podruĉja zakonskih akata znaĉajnih

za zagrebaĉki sport; izrada ugovora, davanje pravnih mišljenja i tumaĉenja. Kadrovski

poslovi i svi poslovi iz domene radno pravnog statusa zaposlenika obavljat će se za struĉnu

sluţbu, te dijelom za udruţene ĉlanice.

- 11 -

Za ĉlanice to podrazumijeva i struĉnu pomoć i savjetovanje uz izradu naputaka iz

domene kadrovskih poslova, a u vezi s obveznom evidencijom o radu i radnicima. Obavljat će

se i poslovi zaštite na radu, javne nabave, te pisarnice za potrebe struĉne sluţbe.

Informatički poslovi u vezi su s upravljanjem, nadzorom, opsluţivanjem i razvojem

informacijskog sustava Saveza, te podrškom udruţenim sportskim savezima. Nadalje, tu je i

osiguranje poslovnih informacija na strateškoj i operativnoj razini, planiranje informatizacije

Saveza i suradnja u informatizaciji gradskih sportskih saveza, prepoznavanje informacijskih

potreba, uvoĊenje novih tehnologija, te nabava strojne i programske opreme. Djelatnost

informatiĉkih poslova sadrţi i uspostavljanje suradnje s informacijskim okruţenjem, praćenje

stanja informatiĉkih tehnologija na trţištu, te njena primjena u organizaciji sporta lokalne

razine.

Nadalje, u toj su skupini i razvojno-istraţivaĉki poslovi, te odrţavanje i unapreĊenje

informacijskog sustava organizacijom unutarnje ili vanjske podrške, skrb o djelovanju sustava

tehnike i administriranja, sustava za aplikativni razvoj, te sustava potpore i obrazovanja

korisnika. Vaţno je napomenuti da informatiĉki poslovi podrazumijevaju i razvoj

internetskog sportskog sustava lokalne razine i programiranja standarda informatizacije

sustava zagrebaĉkog sporta, te poslove informativne djelatnosti povezano s internetskom

tehnologijom i izdavaštvom za vlastite potrebe.

Tehnički, administrativni i opći poslovi najvećim se dijelom tiĉu: osiguranja

prostora, prijema i evidencije stranaka; ĉišćenja uredskog i pratećeg prostora; dostave;

distribucije interne pošte; pomoći oko korištenja prostorija za gradske sportske saveze.

Poslovi se obavljaju za Struĉnu sluţbu i dijelom udruţene gradske sportske saveze. Dio

poslova realizira se putem vanjskih pruţatelja usluga, a dijelom zaposlenim osobama u

Struĉnoj sluţbi.

4. Djelovanje gradskih sportskih saveza i udruga

Gradski sportski savezi opsluţuju programe pod svojom nadleţnošću i unutar

djelokruga koji im propisuje ĉlanak 46. Zakona o sportu. To znaĉi da gradski sportski savezi

usklaĊuju aktivnosti svojih ĉlanica, organiziraju i provode sustav natjecanja, ureĊuju sustave

natjecanja, skrbe o kategoriziranim sportašima te pitanjima u vezi s registracijom i statusom

sportaša, promiĉu struĉni rad u sportu i provode ostale operativne zadaće u skladu sa

zakonom i pravilima nacionalnoga sportskog saveza.

Za funkcioniranje gradskih sportskih saveza osiguravaju se sredstva za struĉnog

tajnika, tehniĉkog tajnika ili administrativno-tehniĉkog referenta, i to kao transfer sredstava u

paušalnom iznosu, ovisno o organiziranosti i sloţenosti pojedinog gradskog sportskog saveza.

Izdaci za najam uredskog prostora te ostali nuţni reţijski troškovi osiguravaju se

dijelom zajedniĉki, dijelom u objektima tehnološki povezanim s procesom treniranja u

prostorima koji su vlasništva saveza ili Grada Zagreba. Najamnina na zajedniĉkoj lokaciji

osigurana je u Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i sport, a reţijski troškovi u okviru

Zajedniĉkih troškova pri Sportskom savezu Grada Zagreba. Uz navedeno, osiguravaju se i

inicijalna sredstva za funkcioniranje saveza samo punopravnim ĉlanovima. Udruzi koja je

punopravni ĉlan Saveza osigurat će se sredstva za funkcioniranje sukladno mogućnostima.

5. Sportska priprema, organiziranje i provođenje sustava domaćih i međunarodnih

natjecanja te opća i posebna zdravstvena zaštita

Slijedom kriterijskoga postupka, koji je opisan u uvodnim toĉkama ovoga prijedloga,

dobiveni su Normativi za planiranje treniranja sportaša kojima su obuhvaćeni svi gradski

- 12 -

sportski savezi punopravni ĉlanovi, koje su ponudile svoje programe, a koje zadovoljavaju

osnovni uvjet, tj. ĉlanstvo svoje meĊunarodne federacije u SPORTACCORD-u ili MOC-a, te

sukladno Nomenklaturi sportova HOO-a. Prema postojećim naĉelima kategorizacije sportaša,

što ih je propisao HOO, nastavljaju se sljedeći preduvjeti za rangiranje selekcija:

EKIPNI SPORTOVI

Selekcija I. kategorije

- Više od 4 sportaša I. i II. kategorije u sportu I. razreda

- Minimalno III. kategorija ostatak momĉadi (ekipe) u sportu I. razreda

- Više sportaša IV., V. i VI. kategorije u sportu I. razreda

Selekcija II. kategorije

- 2 sportaša I. kategorije u sportu I. razreda ili

- 1-3 sportaša II. kategorije u sportu I. razreda

- Minimalno III. kategorija ostatak momĉadi (ekipe) u sportu I. razreda

- Više sportaša IV., V. i VI. Kategorije u sportu I. razreda

- 2-4 sportaša I. kategorije u sportu II. razreda ili

- 2-4 sportaša II. kategorije u sportu II. razreda

- Minimalno III. kategorija ostatak momĉadi (ekipe) u sportu II. razreda

- Više sportaša IV., V. i VI. Kategorije u sportu II. razreda

Selekcija III. kategorije

- Minimalno III. kategorija momĉadi (ekipe) u sportu I. razreda


- 1-2 sportaša I. kategorije u sportu II. razreda ili

- 1-2 sportaša II. kategorije u sportu II. razreda; i

- Preko 7 sportaša III. kategorije u sportu II. razreda

- Više sportaša IV., V. i VI. kategorije u sportu II. razreda

- Više od 3 sportaša I. ili II. kategorije u sportu III. razreda ili

- Više od 4 III. kategorije u sportu III. razreda

- Ostatak momĉadi minimalno IV. kategorija

- Više sportaša V. i VI. kategorije u sportu III. razreda

Selekcija IV. kategorije

- Više od 4 sportaša III. kategorije u sportu I razreda

- Minimalno IV. kategorija ostatak momĉadi (ekipe) u sportu I. razreda

- Više sportaša V. i VI. kategorije u sportu I. razreda

- Dva sportaša II. kategorije u sportu II. razreda ili


- Minimalno IV. kategorija ostatak momĉadi (ekipe) u sportu II. razreda

- Više sportaša V. i VI. kategorije u sportu II. razreda

- 13 -

- Barem 1 sportaš I. kategorije u sportu III. razreda ili

- Više od 2 sportaša II. i III. kategorije u sportu III. razreda

- Minimalno IV. kategorija ostatak momĉadi (ekipe) u sportu III. razreda

- više sportaša III. kategorije u sportu IV. razreda

- Minimalno IV. kategorija ostatak momĉadi (ekipe) u sportu IV. razreda

- Više sportaša V. i VI. kategorije u sportu IV. razreda

Selekcija V. kategorije

- Više od 4 sportaša III. kategorije u sportu I. razreda ili


- Više od 4 sportaša II. ili III. kategorije u sportu II. razreda ili


- Više od 4 sportaša III. kategorije u sportu III. razreda ili

- Više sportaša IV., V. i VI. kategorije u sportu III. razreda

- Više sportaša IV. kategorije u sportu IV. razreda ili

- Više sportaša V. i VI. kategorije u sportu IV. razreda

- Više sportaša IV., V. i VI. kategorije u sportu V. razreda

- (uz uvjet više postava momĉadi u mlaĊim uzrastima)

* preduvjet za kategorizaciju selekcije je minimalno 6 ekipa u PH

POJEDINAČNI SPORTOVI

Selekcija I. kategorije

- Više od 5 sportaša I. kategorije u sportu I. razreda


- Više od 3 sportaša III. kategorije u sportu I. razreda


Selekcija II. kategorije

- 3-4 sportaša I. kategorije u sportu I. razreda


- Više od 2 sportaša III. kategorije u sportu I. razreda


- Više od 3 sportaša I. kategorije u sportu II. razreda

- Više od 3 sportaša II. kategorije u sportu II. razreda

- Više od 3 sportaša III kategorije u sportu II. razreda


Selekcija III. kategorije

- 2-3 sportaša I. kategorije u sportu I. razreda ili

- 1-3 sportaša II. kategorije u sportu I. razreda; i

- Više od 2 sportaša III. kategorije u sportu I razreda

- 14 -


- Više od 2 sportaša I. kategorije u sportu II. razreda

- 2-3 sportaša II. kategorije u sportu II. razreda i



- Više od 2 sportaša I. kategorije u sportu III. razreda ili

- Više od 3 sportaša II. i 2 III. kategorije u sportu III. razreda


Selekcija IV. kategorije

- Više sportaša I., II. ili III. kategorije u sportu I. razreda i


- Više od 2 sportaša II. ili 5 sportaša III. kategorije u sportu II. razreda i


- Više od 3 sportaša I., II, ili III. kategorije u sportu III. razreda i


- Više od 2 sportaša I. kategorije u sportu IV. razreda ili

- Više od 2 sportaša II. kategorije u sportu IV. razreda

- Više od 4 sportaša III. kategorije u sportu IV. razreda

Selekcija V. kategorije

- 1-4 sportaša III. kategorije u sportu I. razreda (ili 1 sportaš I. kategorije)


-

- Više od 2 sportaša II. kategorije u sportu II. razreda (ili 1 sportaš I. kategorije ili 1 sportaš II. i

2 sportaša III. kategorije)


-

- Jedan sportaš II. kategorije i više od 4 sportaša III. kategorije u sportu III. razreda i


- Više od 3 sportaša III. kategorije u sportu IV. razreda i

- Više od 2 sportaša IV, i više sportaša V. i VI. kategorije u sportu IV. razreda

Više sportaša I., II., III. ili IV. kategorije sportaša na razini cijelog sporta i

Više sportaša V. i VI. kategorije na razini cijelog sporta u IV. i V. razredu sportova

(selekcija na razini sporta)

* broj kategoriziranih sportaša u pojedinoj selekciji ovisi o broju sportaša koji nastupaju u

pojedinom sportu kao ekipa ili momĉad, odnosno ovisi o tehnologiji sporta.

Vrednovanje pojedinih kategorija sportaša obavlja se tako da se za I. kategoriju moţe

ostvariti 4 boda, za II. kategoriju 2,5 boda, te za III. kategoriju 1 bod. Kategorije od IV. do VI.

boduju se po 0,5 bodova. Zbroj kategorija i umnoška bodova za svaku kategoriju omogućava

rangiranje u okviru pojedinog sport, kao i za usporedbu pojedinih selekcija.

- 15 -

Bez odgovarajućeg broja sportaša po svakoj uzrasnoj kategoriji pojedinog sporta, a

sukladno pravilima nacionalnih saveza i sudjelovanja sportaša u sustavu natjecanja, ne moţe

se sudjelovati u rangiranju selekcija.

Kod ekipnih sportova natjecateljska sezona se ne poklapa s kalendarskom, nego je

sustav jesen - zima - proljeće. Nakon završetka natjecateljske sezone pojedini klubovi

ispadaju iz višeg u niţi rang i obrnuto. DogaĊa se da pojedini klubovi prestaju djelovati u

sportskom smislu pa ne nastavljaju dotadašnji sustav natjecanja ili mijenjali rang natjecanja.

Tada su sredstva koja su bila namijenjena za taj klub nerasporeĊena. U takvim sluĉajevima

upravno tijelo Saveza utvrĊuje na prijedlog gradskog saveza preraspored sredstava za struĉni

rad i natjecanja u visini nerasporeĊenih sredstava, a Skupština Saveza ih verificira na prvoj

sljedećoj sjednici.

Iz prethodnih razrada proistekli su daljnji programski izvodi za namjene kao što su

korištenje sportskih objekata, struĉni rad i natjecanja.

5.1.1. Korištenje sportskih objekata

Program treniranja ostvaruje se na gradskim sportskim objektima te djelomiĉno u

školskim sportskim prostorima i ostalim sportskim objektima. Normativi za satnicu korištenja

objekata za pojedine kategorije selekcija i pripadajuće im uzrasne skupine prikazani su u

tablici uz struĉni rad.

Prilikom izrade plana korištenja objekata obvezno će se osigurati odreĊeni broj sati za

organizirane sportske aktivnosti djece i mladeţi kao i za sportske škole, i to na sportskim

objektima s obzirom na mogućnosti, dok će se u sportskim dvoranama osnovnih škola u

suradnji s Gradskim ureda za obrazovanje omogućiti besplatno korištenje dvorane za djecu te

škole. Time će se operacionalizirati jedan od osnovnih programskih ciljeva - ukljuĉenje u

sport što većeg broja mladih. Sredstva za programsko korištenje sportskih objekata bit će

osigurana u programu javnih potreba u sportu Grada Zagreba.

Za ugovorenu satnicu korištenja sportskih objekata izvan Programa javnih potreba u

sportu Grada Zagreba, korisnici sklapaju poseban ugovor s upravljaĉem objekta po cjeniku iz

Programa javnih potreba u sportu Grada Zagreba.

Prijedlog Cjenika korištenja sportskih objekata u programu javnih potreba u sportu

Grada Zagreba utvrĊuje upravno tijelo zajednice, te upućuje gradonaĉelniku na usvajanje

preko gradskog upravnog tijela nadleţnog za sport, objedinjeno kroz Plan sredstava za

sufinanciranje programa javnih potreba u sportu.

5.1.2. Korištenje sportskih objekata pod upravljanjem Ustanove upravljanje sportskim

objektima.

Ustanova upravljanje sportskim objektima prati izvršenje Programa javnih potreba u

sportu Grada Zagreba na sljedećim sportskim graĊevinama na kojima su obuhvaćeni sljedeći

sportovi i sportske grane:

- Dom sportova "Zagreb": rukomet, košarka, mali nogomet, hokej, klizanje,

maĉevanje, stolni tenis, dizanje utega, streljaštvo, tae-kwon-do, tenis, badminton,

hokej na travi, šah, bridţ, karate i boks

- Školska sportska dvorana "Dubrava": rukomet, košarka, hrvanje, sport uĉenika

- Školska sportska dvorana "Pešĉenica": košarka, rukomet, akrobatski rock and roll,

hrvanje, nanbudo, karate, sport uĉenika

- Školska sportska dvorana "Trešnjevka": rukomet, košarka, boks

- Školska sportska dvorana "Trnsko": odbojka, košarka, karate

- Klizalište "Velesajam": klizanje, hokej, curling, sport uĉenika

- 16 -

- Sportsko-rekreacijski centar "Šalata": klizanje, hokej, sportska rekreacija, sport

uĉenika, plivanje, skokovi u vodu, vaterpolo, tenis, sinkronizirano plivanje

- Sportski park "Mladost": atletika, triatlon, hokej na travi, judo, stolni tenis,

odbojka, školski sport, plivanje, vaterpolo, sinkronizirano plivanje, sportska

rekreacija, tenis

- Zimsko plivalište "Mladost": plivanje, sport osoba s invaliditetom, ronjenje,

skokovi u vodu, školski sport, vaterpolo, sportska rekreacija, karate

- Bazenski kompleks "Utrina": plivanje, ronjenje, školski sport, vaterpolo, sportska

rekreacija, skokovi u vodu djeca, sinko plivanja,

- Bazen „Jelkovac“: plivanje, vaterpolo, ronjenje, školski sport, sportska rekreacija,

sinkro plivanje, sport osoba s invaliditetom (ukljuĉivo gluhi sportaši).

- Bazen „Iver“: plivanje, vaterpolo, sinko plivanje, ronjenje, školski sport,

- Rekreacijski sportski centar "Jarun": veslanje, kajak, kanu, jedriliĉarstvo, jedrenje

na dasci, jet ski, triatlon, ribolov, koturaljkanje, rukomet i odbojka na pijesku,

softball

- Hipodrom "Zagreb": konjaništvo

- Skijaške ţiĉare i tereni Medvednica: skijanje, sportska rekreacija, sport uĉenika,

snowboard

- Tenis centar "Maksimir": tenis, sportska rekreacija, sport uĉenika, sport osoba s

invaliditetom

- Košarkaški centar „Draţen Petrović“: košarka.

Ustanova u koordinaciji sa Savezom, ako za to ima uvjete, omogućit će korištenje i

drugih sportova i sportskih grana koje su uvrštene u Program javnih potreba u sportu Grada

Zagreba.

Ustanova upravljanje sportskim objektima prati provedbu Programa javnih potreba u

sportu Grada Zagreba na sljedeći naĉin:

- Ustanova svojim Pravilnikom o namjeni i naĉinu korištenja sportskih objekata

odreĊuje prostor na objektu namijenjen za provoĊenje treniranja i natjecanja.

- Ustanova, uz suglasnost Saveza, moţe privremeno ili trajno premjestiti korisnika s

objekta na kojem su mu dodijeljeni sati na drugi objekt, koji po Pravilniku Ustanove o

namjeni i naĉinu korištenja sportskih objekata zadovoljava uvjete za provoĊenje aktivnosti

korisnika.

- Ustanova korisnicima ima pravo uskratiti korištenje, ako utvrdi da postoje

nepravilnosti koje nisu u skladu s Programom javnih potreba u sportu Grada Zagreba ili nisu

u skladu s registracijom djelatnosti korisnika i Zakonom o sportu Republike Hrvatske.

Ustanova tada zajedno sa struĉnom sluţbom donosi odluku o daljnjem korištenju i

ispravljanju nepravilnosti.

- Korisnici su obavezni na objektima pod upravljanjem Ustanove provoditi samo one

aktivnosti za koje su registrirani i koje su u skladu sa Zakonom o sportu Republike Hrvatske.

- Korisnici 30 dana prije realizacije dostavljaju tromjeseĉne rasporede korištenja, koje

izraĊuju u dogovoru s Ustanovom, a prema konaĉnom rasporedu što ga je potvrĊuje

Ustanova. Svaku eventualnu promjenu najavljuju najkasnije 30 dana unaprijed (u iznimnim

situacijama, kada zbog pravila natjecanja to nije moguće, promjene se najavljuju najkasnije

10 dana unaprijed).

- Konaĉne rasporede korištenja objekata za treniranje i natjecanja izraĊuje i potvrĊuje

Ustanova.

- Za evidenciju i praćenje naĉina korištenja objekata i realizaciju sati po Programu

javnih potreba u sportu Grada Zagreba mjerodavna je Ustanova, uz verifikaciju korisnika.

- 17 -

- Sati planirani po Programu javnih potreba u sportu Grada Zagreba na objektima

Ustanove mogu se koristiti iskljuĉivo za treniranje i domaća natjecanja, te za one sportske

priredbe koje se nalaze u programu javnih potreba u sportu.

Realizacija sati za domaća natjecanja svih sportskih grana evidentira se po Pravilniku

o namjeni i naĉinu korištenja sportskih objekata, koji donosi Ustanova.

5.2. Stručni rad

Sportski treneri koji imaju odgovarajuću struĉnu spremu propisanu Zakonom o sportu,

potrebnu specijalnost u sportu, te iskustvo i uspjeh u radu sa sportašima, kada imaju status

profesionalnog treniranja, razvrstani su na pojedine grupe od 80.000,00 do 140.000,00 kuna

bruto godišnje. Raspored sredstava po treneru obavljat će gradski sportski savezi u okviru

svojih struĉnih povjerenstava, uz usuglašavanje sa Struĉnom sluţbom. Sredstva za struĉni rad

prikazuju se sportskom klubu ili sportskom savezu u kojem imaju zasnovan radni odnos,

odnosno drugi ugovorni oblik meĊusobnih odnosa. Temelji za raspored sredstava opisani su u

nastavku.

Angaţman profesionalnih trenera ovisi o ocjeni kvalitete godišnjega programa, u

najvećoj mjeri praćen ostvarenim rezultatima sportaša koje treniraju. Ukupan broj trenera u

momĉadskim sportovima ovisi o broju momĉadi po uzrastima u sustavu ligaških natjecanja, te

rangu kategorije selekcije.

Okvirna satnica struĉnoga rada za odnosne kategorije selekcija i pripadajuće im

uzrasne skupine prikazani su u sljedećoj tablici, s tim da kod pojedinaĉnih sportova pored

odgovarajućeg broja kategoriziranih sportaša preduvjet, za profesionalni angaţman je da su u

trenaţni proces ukljuĉeni i drugi sportaši koji nemaju kategoriju. Broj kategoriziranih sportaša

od I. do VI. Kategorije sportaša po pojedinoj kvaliteti selekcije propisat će svaki pojedini

sport ovisno o specifiĉnosti sporta i tehnologiji treniranja.

KATEGORIJA

SELEKCIJE UZRAST SATI

I.

seniori do 600 (objekti)

juniori (×2) do 600

kadeti (×2) do 480

ml. kadeti (×2) do 360

II.

seniori do 600 I. razred (objekti)

do 480 II. i III. r.

juniori do 300

kadeti (×2) do 480


III.

seniori

do 600 I. razred (objekti)

do 480 II. razred

do 400 III. razred

juniori do 300

kadeti do 240


IV. seniori

do 480 I. razred (objekti)

do 400 II. razred

do 300 III. i IV. razred

- 18 -

KATEGORIJA

SELEKCIJE UZRAST SATI

juniori do 300

kadeti do 240

ml. kadeti do 180

V.

seniori -

juniori do 300

kadeti do 240

ml. kadeti do 180

sportske škole

selekciji odjeljenja sportske poduke pripada 70 sati, i to klubovima

gdje u sustavu sluţbenih domaćih natjecanja sudjeluju sve dobne

kategorije (u pravilu jedno odjeljenje ili dva odjeljenja u vrlo

organiziranom klubu, a praćenjem ukupne populacije djece gdje to

bude opravdano i izvedivo i više odjeljenja). Odjeljenje sportske

poduke je dobna skupina ispod kategorije mlaĊih kadeta.

Prioritet u angaţiranju profesionalaca imaju sportovi I. i II. razreda, te tehnološki

sloţeniji sportovi posebno znaĉajni za tjelesno zdravstvenu kulturu. Korisnici mogu izabrati

ţele li status profesionalnog i amaterskog struĉnog rada. Po izboru vrste struĉnog rada

obavezan je ugovorni odnos koji se dokazuje odgovarajućom dokumentacijom, koja će biti

posebno propisana. Kod amaterskog treniranja primjenjuje se normativ uz propisanu cijenu

bruto sata.

Po završetku izrade projekta Pedagoški standardi i normativi rada trenera u

zagrebaĉkom sportu, primjenjivati će se satnice propisane za svaki sport pojedinaĉno.

Da bi sportski savezi mogli kandidirati u programu sportskih škola, obavezni su

ponuditi program sportskih škola, s tim da se izvoĊenje škola iskazuje uz klubove kada je u

pitanju objekt, a sredstva za struĉni rad voditelja moţe se predlagati po izboru, uz savez ili

klub.

Profesionalni struĉni rad za mlaĊe uzraste ne provodi se po kriteriju kategorizacije

sportaša I, II. ili III. kategorije. Temelj za ostvarivanje ovih prava su kvalificirani struĉni

kadar, kategorizirani sportaši IV., V. i VI. kategorije, ukupan broj polaznika što ga propisuje

svaki sportski savez za svoj sport, te kvaliteta ukupnog ponuĊenog programa.

Ostvarenje ranga selekcije sportski klubovi mogu postići uz ispunjenje više navedenih

uvjeta, s tim da razina sredstava koja se moţe ostvariti u konaĉnici ovisi o raspoloţivim

proraĉunskim sredstvima.

Dijelu sportova u kojem je sredstvo za treniranje automobil, avion, bicikl, drugi

rekvizit ili sliĉno, zakonska ograniĉenja odreĊuju uzrasnu dob za bavljenje sportom. U tim

sportovima pratit će se dopušteni uzrast sukladno zakonskim odredbama, pravilima

meĊunarodnih federacija i nacionalnog saveza, a ne primjenom navedenog normativa.

Kod sportskih klubova koji ne postiţu vrhunske sportske domete u seniorskim

pogonima, nego su dominantno posvećeni radu s mladima te ne ostvaruju visoki rang

selekcije, tzv. nekategorizirane selekcije, neće se planirati struĉni rad, nego potpora za rad

kluba. Klub sredstva moţe trošiti za namjene opisane za natjecanja (5.3.) i dodatni struĉni rad.

5.3. Natjecanja (domaća i meĎunarodna)

Raspoloţiva sredstva nisu dostatna za odgovarajuće praćenje troškova natjecanja osim

kod selekcija I. i eventualno, II. kategorije. Paušalnim iznosima, uzimajući u obzir razvijenost

sustava natjecanja i kvalitetu pojedinoga sporta (razred u koji je sport svrstan na temelju

osnovnih programskih kriterija), nastojat će se sufinancirati troškovi domaćih natjecanja -

- 19 -

Prvenstva Hrvatske i Kup, u prvom redu putni troškovi sportaša i struĉnih timova, a troškovi

smještaja samo gdje je to neophodno zbog udaljenosti. Ako je Zagreb domaćin prvenstva

Hrvatske, sufinancirat će se korištenje sportskih objekata za školske i druge objekte, kao i za

prvenstvo Zagreba, te troškovi organizacije natjecanja za prvenstva Zagreba, i to troškovi

naknada sudcima i organizatorima natjecanja ukoliko isti nisu pokriveni kroz kotizaciju,

troškovi odliĉja, diploma i sliĉni troškovi neophodni za provedu natjecanja, sukladno

propisima nacionalnih sportski saveza, odnosno nadreĊenih meĊunarodnih federacija.

Organizacija prvenstava Zagreba preduvjet su za sufinanciranje stavke domaćih natjecanja.

Nastojat će se kod ligaških natjecanja za sve zagrebaĉke klubove sudionike lige, ujednaĉiti

sredstva za natjecanje za isti rang natjecanja, kod mlaĊih uzrasta. Klubovima u ligaškim

natjecanjima ovog naslova u troškove se ne priznaju stipendije igraĉima. Posebna paţnja

posvetit će se osiguranju sredstava za natjecanja mlaĊih dobnih skupina. Sredstva će se

planirati dijelom kroz klubove (uglavnom kod momĉadskih sportova) a najviše kroz gradske

saveze koji ih mogu realizirati direktnim plaćanjem ili transferom sredstava klubu (za putne

troškove i smještaj ili organizacijske troškove kada klub preuzima organizaciju natjecanja).

MeĎunarodna natjecanja podrţavat će se posebno tamo gdje se procijeni opravdanim, a

sukladno posebnom pravilniku što ga utvrĊuje upravno tijelo zajednice.

5.4. Nositelji sportske kvalitete

Za klubove nositelje sportske kvalitete u svojim sportovima osigurat će se pod ovim

naslovom troškovi za sportski program klubova, tako da se s klubovima potpisuju ugovori o

sufinanciranju, kojim se detaljno ureĊuju meĊusobni odnosi i namjene sredstava.

Posebno će se vrednovati promocija Grada za seniorske momĉadi, koji igraju europska

ligaška natjecanja.

Upravni odbor Sportskog saveza Grada Zagreba će utrvrditi razradu Mjerila za

programiranje i financiranje programa javnih potreba sportskih klubova za 2015. godinu).

5.5. Osiguranje i zdravstvena zaštita sportaša

Svi sportaši u redovnom sustavu treniranje i natjecanja osigurani su od nezgoda i

povreda u skladu s proraĉunskim mogućnostima.

Preventivna zdravstvena zaštita sportaša osigurat će se za potrebe sportaša Grada Zagreba

s naslova zdravstva.

6. Sportska rekreacija

Ovaj program, dakako, ne moţe obuhvatiti sve rekreacijske djelatnosti koje se, kao

"Sport za sve", odvijaju u gradu veliĉine Zagreba, pa je stoga u prvom redu okrenut poticanju

sportske rekreacije kao osobito pozitivnog sastojka urbanog ţivota. Korisnici Programa su

graĊani Grada Zagreba, od predškolske dobi do veterana sportske rekreacije, a provodi se

redovitim oblicima vjeţbanja, manifestacijama, podukama, sportskim igrama i natjecanjima,

te zajedniĉkim gradskim programima.

Redovni programi „Sporta za sve“ su Program redovnog tjelesnog vjeţbanja u

Gradskim ĉetvrtima sa tridesetak lokacija mjesnih samouprava i preko 70 grupa vjeţbaĉa bilo

mladeţi, starijih osoba ili osoba sa posebnim potrebama; Program rekreativnog plivanja na

gradskim bazenima sa mogućnostima aquaerobice, usavršavanja plivaĉkih tehnika i natjecanja

kroz Rekreativnu plivaĉku ligu; kao i Program nordijskog hodanja - kretanjem do zdravlja.

- 20 -

Sportsko rekreacijska natjecanja – Igre za sve – provode se po podruĉnom naĉelu, po

gradskim ĉetvrtima i kroz djelovanje Društava sportske rekreacije, a manifestacije i dogaĊanja

su programski orijentirana na ona gradskog znaĉaja kao Gradski Ljetni Programi ili Dani

Gradskih ĉetvrti, Jarunski susreti seniora ili Maksimirske jeseni.

Tu su i manifestacije nacionalnog i meĊunarodnog predznaka kao što su Svjetski dan

pješaĉenja, Svjetski dan sporta ili MeĊunarodni tjedan kretanja, kao i organizacija izleta,

susreta ili festivala sportske rekreacije.

Uz ove programe Zagrebaĉki savez sportske rekreacije skrbi i o struĉnom

usavršavanju svojih amaterskih trenera i voditelja sportske rekreacije, objektima,

graĊevinama i centrima namijenjenim sportskoj rekreaciji, informatiĉko-promidţbenoj

djelatnosti, te praćenju povratnih informacija o svojoj djelatnosti.

Provedbu programa sportske rekreacije organizira Zagrebaĉki savez za sportsku

rekreaciju "Sport za sve", putem Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport.

7. Tjelesna kultura i sportska aktivnost osoba s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom

Program je namijenjen korisnicima s posebnim potrebama, ĉiji je broj, nakon ratnih

godina, naţalost povećan. Ovaj program realizira u najvećem dijelu Zagrebaĉki sportski savez

osoba s invaliditetom i Zagrebaĉki sportski savez gluhih.

Program ponajprije obuhvaća ĉlanove koji pokazuju sklonosti i sposobnosti za

redovito treniranje i natjecanja, te im omogućava sportsko usavršavanje pod struĉnim

nadzorom. Plivaĉki i atletski sport daje osobito dobre rezultate, a veoma su raširena i

natjecanja u stolnom tenisu, streljaštvu, kuglanju, rukometu i odbojci. Posebno znaĉenje ovih

aktivnosti ogleda se i u tretmanu invalida Domovinskog rata i prevenciji povrata

posttraumatskog sindroma ratnih veterana. Posebno će se skrbiti o potrebama vrhunskih

sportaša s invaliditetom. Za potrebe rekreativnog plivanja osoba s invaliditetom i gluhih, na

posebnoj poziciji u proraĉunu osigurati će se sredstva za bazen.

Pravilnikom o isplati stipendija i naknada vrhunskim sportašima za osobe s

invaliditetom i gluh sportaša propisat će se svi detalji nuţni za provedbu ovog programa

putem matiĉnih gradskih saveza.

Za provedbu programa sporta osoba s invaliditetom zaduţen je Zagrebaĉki sportski

saveza osoba sa invaliditetom, odnosno za sport gluhih osoba kroz Zagrebaĉki sportski savez

gluhih.

8. Održavanje i izgradnja objekata od posebne važnosti za Grad Zagreb

Ovaj se program bavi materijalnom osnovom gradskoga sporta, koja je neizostavan

ĉimbenik u tehnologiji stvaranja vrhunskih sportskih rezultata. Pod tim se prije svega

podrazumijeva da objekti zadovoljavaju visoke standarde opremljenosti i odrţavanja.

Programski prioritet imaju objekti gradskog znaĉenja, dakle oni na kojima se odrţavaju

najmasovnije i najkvalitetnije priredbe zagrebaĉkoga sporta. Odgovarajućim financiranjem

programa koji su se odrţavali na tim objektima tijekom proteklih nekoliko godina, nastojalo

se saĉuvati njihovu funkcionalnost, a dobrim dijelom i estetsku vrijednost.

Racionalnim promišljanjem, programiranjem i uz usuglašavanje sa svim ĉlanicama,

nastojat će se postignutim uštedama ulagati u sportsku infrastrukturu, koja će omogućiti

unapreĊenje njegove funkcije i tehnološko pribliţavanje potrebama korisnika. To se moţe

postići popravkom i podizanjem postojeće razine funkcionalnosti, bilo novom opremom bilo

izgradnjom novih sadrţaja manje financijske zahtjevnosti. Veći infrastrukturni zahvati

financirat će se preko drugih gradskih upravnih tijela.

- 21 -

Sitni rekviziti po sportovima koji su neophodni za trenaţni proces, osigurat će se

ovisno o mogućnostima proraĉunskih sredstva i sredstva za ovu namjenu, sukladno posebnim

kriterijima koje će donijeti upravno tijelo Saveza.

9. Usavršavanje stručnih kadrova, istraživačka i informatička djelatnost u sportu

9.1. Usavršavanje i nadzor stručnog kadra

Usavršavanje struĉnih kadrova za potrebe sportskih saveza planira se u

odgovarajućem gradskom sportskom savezu, a usklaĊuje u okviru struĉne sluţbe. Temeljem

usklaĊenih zahtjeva izraĊuje se Operativni program provedbe struĉnog usavršavanja za tekuću

godinu.

Sredstva se namjenjuju za:

- usavršavanje struĉnih kadrova prema potrebama saveza;

- u manjoj mjeri ostale struĉne potrebe.

Osposobljavanje struĉnih kadrova na razini teĉaja ili seminara sufinanciraju se iz

Programa javnih potreba u sportu Grada Zagreba. Organizacija bilo kojeg oblika struĉnog

usavršavanja pretpostavlja zahtjev koji sadrţava:

- svrhu seminara, savjetovanja ili teĉaja;

- vrijeme i mjesto odrţavanja;

- broj sudionika;

- naziv teme i predavaĉa;

- specifikaciju troškova.

Skrb o nadzoru struĉnog rada kadrova u sportu provodit će se temeljem pravilnika

kojim će se detaljnije definirati ovo podruĉje. Ovim ili sliĉnim pravilnikom definirat će se i

rangiranje trenera prema kvaliteti rada i struĉnoj osposobljenosti, dakle razliĉito vrednovanje

rada trenera u odnosu na postojeće, koje jednako nagraĊuje sve trenere, neovisno o rezultatu

rada.

9.2. Istraživačko-razvojna djelatnost

Nuţna je izrada Programa razvoja sporta za sljedeće dugoroĉno razdoblje od 2015. do

2020. u realizaciju projekta bit će ukljuĉeni svi sportski savezi te struĉnjaci s Kineziološkog i

drugih fakulteta.

Zapoĉet će s izradom novih kategorizacija po smjernicama Nacionalnog vijeća za

sport, kojima će se definirati vrednovanja sportova, sportskih rezultata, te fiziĉkih osoba koje

samostalno obavljaju sportsku djelatnost. Inicirat će se izrada Kriterija za financiranje

sportskih klubova, izrada Kataloga sportova, kao temeljnog dokumenta kojim će se opisati

standardi za rad svakog sporta.

9.3. Informatička djelatnost u sportu

Informatiĉki sustav zagrebaĉkog sporta, kao dio općeg trenda uvoĊenja nove

tehnologije, uspostavit će se u skladu s mogućnostima. S tim u vezi treba naglasiti da je

uspostava internetske stranice zagrebaĉkog sporta (www.zgsport.hr,

(www.zgsport.hr/aplikacija - ĉlanstvo i sportski rezultati i http://saveziapp.zgsport.hr

dostupne samo ĉlanovima za pravdanje doznaĉenih sredstava), kao stalno dostupne baze

zagrebaĉkog sporta, kako njenih sudionika tako i sportskih rezultata, napravljen snaţan

iskorak u tehnologiju budućnosti.

http://www.zgsport.hr/

http://www.zgsport.hr/aplikacija

http://saveziapp.zgsport.hr/

- 22 -

Sukladno zakonskoj obvezi o evidencijama u sportu, predloţit će se prioriteti u izradi

pojedinih evidencija, te korisniĉkih aplikacija nuţnih za bolje funkcioniranje sportskog

sustava.

10. MeĎunarodna i meĎugradska suradnja

Tijekom prethodnih godina, uspostavljena je suradnja sa susjednim gradovima iz

okruţenja (Ljubljana, Beĉ, Budimpešta i Bratislava) u natjecanjima mladih. Vidove daljnje

suradnje na meĊugradskom i meĊunarodnom planu definirat će upravna tijela Saveza

sukladno proraĉunskim mogućnostima.

11. Programi Hrvatskog olimpijskog odbora i sportskih zajednica

Program "Aktivne zajednice" Hrvatskog olimpijskog odbora provodi se radi poticanja

razvoja sporta u sportskim zajednicama. Program se provodi u suradnji sa sportskim

zajednicama koje se aktivno zalaţu za stvaranje osnovnih materijalnih uvjeta za rad sa

sportašima. U programu mogu participirati sportski klubovi koji kontinuirano tijekom ĉitave

godine rade s mladim sportašima koji su registrirani u sportom klubu i natjeĉu se za svoj

sportski klub. Zajednica će osigurati sredstva kao predlagaĉ projekta, da bi sportski klubovi u

gradu Zagrebu mogli participirati u navedenom programu, sukladno Pravilima za provedbu

programa "Aktivne zajednice" HOO-a.

V. ZAKLJUČAK

U postojećoj gospodarskoj situaciji, proraĉunska sredstva i dalje su sve znaĉajniji dio

financiranja ukupnog sporta kroz Program javnih potreba u sportu Grada Zagreba. Zagrebaĉki

sport obuhvaća preko 100.000 aktivnih sudionika, od kojih je više od 50.000 registriranih

sportaša. U programima sporta djece i mladeţi obuhvaćeno je oko 165.000 uĉenika.

Poticanjem masovnosti u sportu i posebno ukljuĉivanjem što većeg broja djece i mladeţi, kao

osnovne zadaće u 2015. godini, stvaraju se uvjeti za budući razvoj sporta. To znaĉi da treba

poduzeti sve da se saĉuva, pa i novim uspjesima unaprijedi, postojeća sportska pozicija Grada

Zagreba kao najkvalitetnijeg sportskog središta u Hrvatskoj.

Osim toga, ovaj prijedlog programa javnih potreba u sportu Grada Zagreba jamĉi da

će zagrebaĉki sportaši i dalje osvajati najviša odliĉja na domaćim i meĊunarodnim

natjecanjima, ukljuĉujući i olimpijske igre, svjetska i europska prvenstva.

Za ostvarivanje postavljenih programskih ciljeva bitna su tri osnovna zadatka:

- potpora sportskoj mladeţi, koja se temelji na radu s perspektivnim sportašima koji

izrastaju iz posebnih programa treniranja s mlaĊim uzrasnim kategorijama; osnovu za takav

rad Zagreb ima u velikom broju djece i mladeţi u osnovnim i srednjim školama;

- potpora vrhunskim sportskim klubovima, selekcijama i pojedincima, koji su pravo

sportsko lice grada na nacionalnom i meĊunarodnom planu i koji promidţbom sporta

doprinose njegovu razvoju;

- poticanje ukljuĉivanja u sport što većeg broja graĊana raznovrsne oblike sportsko-

rekreacijskih aktivnosti u programima gradskih kvartova.

Sa punopravnim ĉlanicama potpisati će se ugovori o sufinanciranju programa javnih

potreba odreĊenog sporta za 2015. Godinu za trening i natjecanja sportaša, sa utvrĊenim

obavezama Sportskog saveza Grada Zagreba, te pojedinog gradskog sportskog saveza ĉija se

sredstva osiguravaju na naslovu SSGZ-a. Gradski ureda za obrazovanje, kulturu i sport

- 23 -

potpisat će ugovore sa onim nositeljima programa koji će sredstva dobivati s njihovog

naslova.

Oĉuvanje pozicije najkvalitetnijih i najpopularnijih sportskih kolektiva, nositelja

sportske kvalitete u svojim sportovima, nastojat će se postići sufinanciranjem njihovih

programa u sklopu ugovora kojim će se definirati meĊusobni odnosi. Tako im je omogućeno

da stabilnim izvorom financiranja dijela svojih programa mogu i dalje planirati aktivnosti,

koje će im osiguravati vrhunsku sportsku kvalitetu na nacionalnom i meĊunarodnom planu.

Za ostvarivanje tako visoko postavljenih sportskih ciljeva bitna je i planska izgradnja

novih sportskih objekata, rekonstrukcija i obnova postojećih, te primjereno upravljanje i

odrţavanje. S tim u vezi potrebno je i dalje izuĉavati i predlagati efikasnije naĉine i oblike

upravljanja sportskim objektima, da bi oni bili još više u funkciji zadovoljavanja javnih

potreba sporta Grada Zagreba.

Ukupna skrb o programskom korištenju sportskih graĊevina te o velikim sportskim

priredbama, u nadleţnosti je Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport.

Partnerskim odnosnom gradskih upravnih tijela nadleţnih za sport i sportske

zajednice, zajedniĉki će se raditi unaprijediti sportska djelatnost, koja je od osobitog interesa

za svaku lokalnu zajednicu i šire društvo u cjelini. Gradonaĉelnik Grada Zagreba će u okviru

svojih nadleţnosti odreĊivati smjernice razvoja sporta Grada Zagreba, predlagati ih Gradskoj

skupštini na usvajanje, a zacrtane programe u ovom dokumentu i svima onima koji slijede,

zajedniĉki će provoditi sportska zajednica i gradsko upravno tijelo nadleţno za sport, kao i

ostala gradska tijela koja su povezana s njihovom provedbom.

- 24 -

Tablični pregled sportova

MEĐUNARODNA FEDERACIJA NACIONALNI SAVEZ GRADSKI SAVEZ

Br. SPORT Naziv Broj

ĉlanica OI IOC

SPORT

ACORD Naziv

Broj

ĉlanica

Broj

registrir.

sportaša

Naziv Broj

ĉlanica

Broj

akt.

registr.

sportaša

1. ATLETIKA

MeĊunarodna

amaterska atletska

federacija (IAAF)

211 DA DA DA Hrvatski atletski

savez 85 5100

Zagrebaĉki atletski

savez 7 1107

2. AUTOMOBILIZAM

MeĊunarodna

automobilska

federacija (FIA)

123 NE DA NE Hrvatski auto i

karting savez 74 540

Zagrebaĉki

automobilistiĉki

savez

17 96

3. BADMINTON

MeĊunarodna

badmintonska

federacija (IBF)

180 DA DA DA Hrvatski

badmintonski savez 22 582

Zagrebaĉki

badmintonski savez 9 257

4. BASEBALL

MeĊunarodni

baseballski savez

(IBAF)

121 NE DA DA Hrvatski baseball

savez 15 651

Zagrebaĉki baseball

savez 5 179

5. BIATLON

MeĊunarodna

biatlonska federacija

(IBU)

62 DA DA DA Hrvatski biatlonski

savez 10 93

Zagrebaĉki

biatlonski savez 5 60

6. BICIKLIZAM

MeĊunarodna

biciklistiĉka

zajednica (UCI)

173 DA DA DA Hrvatski biciklistiĉki

savez 98 732

Zagrebaĉki

biciklistiĉki savez 12 118

7. BILJAR

MeĊunarodna

konfederacija

bilijarskih sportova

(WCBS)

99 NE NE DA Hrvatski biljarski

savez 25 325

Biljarski

savez Zagreb 6 224

8. BOĆANJE

MeĊunarodna

boćarska federacija

(FIB)

68 NE DA DA Hrvatski boćarski

savez 395 4615

Zagrebaĉki boćarski

savez 25 457

9. BODY BUILDING

MeĊunarodna

bodibilding

federacija (IFBB)

182 NE NE DA Hrvatski body

bilding savez 30 3000

Zagrebaĉki body

bilding savez 4 107

- 25 -



ĉlanica OI IOC

SPORT

ACORD Naziv

Broj

ĉlanica

Broj

registrir.

sportaša

Naziv Broj

ĉlanica

Broj

akt.

registr.

sportaša

10. BOKS

MeĊunarodni

amaterski boksaĉki

savez (AIBA)

196 DA DA DA Hrvatski boksaĉki

savez 55 530

Zagrebaĉki boksaĉki

savez 12 250

11. BRIDŢ Svjetska federacija

bridţa (WBF) 157 NE DA DA

Hrvatski bridge

savez 24 607

Zagrebaĉki bridţ

savez 6 246

12. CURLING Svjetska curling

federacija (WCF) 50 DA DA DA

Hrvatski curling

savez 9 105

Zagrebaĉki curling

savez 5 71

13. DIZANJE UTEGA

MeĊunarodna

dizaĉka federacija

(IWF)

178 DA DA DA Hrvatski dizaĉki

savez 9 220

Zagrebaĉki savez za

dizanje utega 4 175

14. GIMNASTIKA

MeĊunarodna

gimnastiĉka

federacija (FIG)

133 DA DA DA Hrvatski gimnastiĉki

savez 48 2819

Zagrebaĉki

gimnastiĉki savez 8 530

15. GOLF MeĊunarodna golf

federacija (WAGC) 110 DA DA DA Hrvatska golf udruga 16 274

Zagrebaĉka golf

udruga 4 60

16. HOKEJ

MeĊunarodna

hokejska federacija

(FIH)

132 DA DA DA Hrvatski hokejski

savez 9 826

Zagrebaĉki hokejski

savez 6 610

17. HOKEJ NA LEDU

MeĊunarodna

federacija hokeja na

ledu (IIHF)

74 DA DA DA Hrvatski savez

hokeja na ledu 15 750

Zagrebaĉki savez

hokeja na ledu 11 598

18. HRVANJE

MeĊunarodna

federacija udruţenje

hrvaĉkih stilova

(FILA)

178 DA DA DA Hrvatski hrvaĉki

savez 30 2950

Savez hrvaĉkih

sportova grada

Zagreba

9 1400

19. JEDRILIĈARSTVO

MeĊunarodna

jedriliĉarska

federacija (ISAF)

176 DA

/NE DA DA

Hrvatski jedriliĉarski

savez 120 4651

Zagrebaĉki

jedriliĉarski savez 5 124

Zagrebaĉki savez

jedrenja na dasci 3 26

- 26 -



ĉlanica OI IOC

SPORT

ACORD Naziv

Broj

ĉlanica

Broj

registrir.

sportaša

Naziv Broj

ĉlanica

Broj

akt.

registr.

sportaša

20. JET SKI

MeĊunarodna

motonautiĉka

federadcija (UIM)

60 NE DA DA Hrvatski jet ski

savez 11 247

Zagrebaĉki jet ski

savez 3 108

21. JU JITSU *

Ju Jutsu

International

Federation (JJIF)

103 NE NE DA Hrvatski Ju Jitsu

savez - -

Zagrebaĉki Ju Jitsu

savez 6 141

22. JUDO

MeĊunarodna

judaška federacija

(IJF)

201 DA DA DA Hrvatski judo savez 87 8898 Zagrebaĉki judo

savez 14 1051

23. KAJAK/KANU

MeĊunarodna

federacija kanua

(ICF)

162 DA DA DA Hrvatski kajakaški

savez 31 1540

Kajakaški savez

Zagreb 4 591

24. KARATE

MeĊunarodna

karatska federacija

(WKF)

188 NE DA DA Hrvatski karate

saveza 187 8000

Zagrebaĉki karate

savez 37 1200

25. KICKBOXING

Svjetska udruga

kickboxing

organizacija

(WAKO)

116 NE DA DA Hrvatski kickboxing

savez 85 3850

Zagrebaĉki

kickboxing savez 9 403

26. KLIZANJE

MeĊunarodna

klizaĉka zajednica

(ISU)

87 DA DA DA Hrvatski klizaĉki

savez 11 291

Zagrebaĉki klizaĉki

savez 10 317

27. KONJANIŠTVO

MeĊunarodna

konjiĉka federacija

(FEI)

131 DA DA DA Hrvatski konjiĉki

savez 60 483

Zagrebaĉki konjiĉki

savez 9 124

28. KOŠARKA

MeĊunarodna

košarkaška

federacija (FIBA)

210 DA DA DA Hrvatski košarkaški

savez 200 10000

Košarkaški savez

Zagreba 38 2000

- 27 -



ĉlanica OI IOC

SPORT

ACORD Naziv

Broj

ĉlanica

Broj

registrir.

sportaša

Naziv Broj

ĉlanica

Broj

akt.

registr.

sportaša

29. KOTURALJKANJE

MeĊunarodna

koturaljkaška

federacija (FIRS)

121 NE DA DA Koturaljkaški savez

Hrvatske 20 508

Zagrebaĉki

koturaljkaški savez 9 253

30. KUGLANJE

MeĊunarodna

kuglaĉka federacija

(FIQ)

141 NE DA DA Hrvatski kuglaĉki

savez 302 8832

Zagrebaĉki kuglaĉki

savez 40 653

31. MAĈEVANJE

MeĊunarodna

maĉevalaĉka

federacija (FIE)


maĉevalaĉki savez 13 718

Maĉevalaĉki savez

Zagreba 8 506

32. MOTOCIKLIZAM

MeĊunarodna

motociklistiĉka

federacija (FIM)

98 NE DA DA Hrvatski

motociklistiĉki savez 68 638

Zagrebaĉki

motociklistiĉki savez 11 103

33. NANBUDO*

MeĊunarodna

federacija nanbuda

(INF)

30 NE NE NE Hrvatski nanbudo

savez 10 390

Zagrebaĉki nanbudo

savez 9 330

34. NOGOMET

MeĊunarodna

federacija

nogometnih saveza

(FIFA)

208 DA DA DA Hrvatski nogometni

savez 2034 138706

Zagrebaĉki

nogometni savez 143 17338

35. ODBOJKA

MeĊunarodna

odbojkaška

federacija (FIVB)

220 DA DA DA Hrvatski odbojkaški

savez 196 6933

Zagrebaĉki

odbojkaški savez 18 1979

Zagrebaĉki savez

odbojke na pijesku 7 420

36. ORIJENTACIJSKI

SPORT

MeĊunarodna

orijentacijska

federacija (IOF)

70 NE DA DA Hrvatski

orijentacijski savez 13 450

Zagrebaĉki

planinarski savez

5 247

37.

SPORTSKO

PENJANJE /

PLANINARSTVO

MeĊunarodna

zajednica

planinarskih saveza

(UIAA)

78 NE DA DA Hrvatski planinarski

savez 274 19000 4 74

- 28 -



ĉlanica OI IOC

SPORT

ACORD Naziv

Broj

ĉlanica

Broj

registrir.

sportaša

Naziv Broj

ĉlanica

Broj

akt.

registr.

sportaša

38. PIKADO* MeĊunarodna pikado

federacija (IDF) 63 NE NE DA

Hrvatski pikado

savez 154 2363

Zagrebaĉki pikado

savez 30 527

39. PLIVANJE

MeĊunarodna

plivaĉka federacija

(FINA)

203 DA DA DA Hrvatski plivaĉki

savez 66 10000

Zagrebaĉki plivaĉki

savez 9 1200

40. RAGBI MeĊunarodni ragbi

odbor (IRB) 120 NE DA DA

Hrvatski ragbijaški

savez 20 1400

Zagrebaĉki ragbi

savez 7 774

41. ROCK 'N ROLL

MeĊunarodna

federacija šp.plesa

(IDSF)i (WRF)

92 NE DA DA Hrvatski rock 'n' roll

savez 19 1360

Zagrebaĉki rock 'n'

roll savez 6 750

42. RONJENJE

Svjetska federacija

podvodnih

djelatnosti (CMAS)

77 NE DA DA Hrvatski ronilaĉki

savez 68 480

Zagrebaĉki ronilaĉki

savez 4 122

43. RUKOMET

MeĊunarodna

rukometna federacija

(IHF)

190 DA DA DA Hrvatski rukometni

savez 184 7000

Zagrebaĉki

rukometni savez 19 1030

44. SAVATE MeĊunarodna savate

federacija (FIS) 54 NE NE DA

Hrvatski savate

savez 24 1110

Zagrebaĉki savate

savez 4 152

45. SINKRONIZIRANO

PLIVANJE

MeĊunarodna


(FINA)

144 DA DA DA

Hrvatski savez

sinkroniziranog

plivanja

11 535

Zagrebaĉki savez

sinkroniziranog

plivanje

5 275

46. SKIJANJE

MeĊunarodna

skijaška federacija

(FIS)

118 DA DA DA Hrvatski skijaški

savez 58 520

Zagrebaĉki skijaški

savez 15 235

47. SKIJANJE NA

VODI*

MeĊunarodna

federacija skijanja na

vodi (IWWF)

92 NE NE DA Hrvatski savez

skijanja na vodi 7 30


skijanje na vodi i

wakeboard

3 12

48. SKOKOVI U VODU

MeĊunarodna


(FINA)

92 DA DA DA Hrvatski savez za

skokove u vodu 9 450


skokove u vodu 4 229

- 29 -



ĉlanica OI IOC

SPORT

ACORD Naziv

Broj

ĉlanica

Broj

registrir.

sportaša

Naziv Broj

ĉlanica

Broj

akt.

registr.

sportaša

49. SOFTBALL

MeĊunarodna

softballska federacija

(ISF)

71 NE DA DA Hrvatski softball

savez 12 590

Zagrebaĉki softball

savez 10 279

50. SQUASH Svjetska squash

federacija (WSF) 135 NE DA DA

Hrvatski squash

savez 6 262

Zagrebaĉki squash

savez 3 61

51. STOLNI TENIS

MeĊunarodna

stolnoteniska

federacija (ITTF)


stolnoteniski savez 125 1900

Stolnoteniski savez

Zagreba 15 450

52. STRELIĈARSTVO

MeĊunarodna

streliĉarska

federacija (FITA)

153 DA DA DA Hrvatski streliĉarski

savez 46 506

Zagrebaĉki

streliĉarski savez 7 224

53. STRELJAŠTVO**

MeĊunarodna

streljaĉka federacija

(ISSF)

161 DA DA DA Hrvatski streljaĉki

savez 198 3168

Streljaĉki savez

Zagreba 21 469

54. ŠAH

MeĊunarodna

šahovska federacija

(FIDE)

178 NE DA DA Hrvatski šahovski

savez 218 3980

Zagrebaĉki šahovski

savez 28 499

55. SPORTSKI PLES

MeĊunarodna

sportsko plesna

federacija (WDSF)

93 NE DA DA Hrvatski sportski

plesni savez 33 904

Zagrebaĉki sportski

plesni savez 6 228

56. SPORTSKI

RIBOLOV

MeĊunarodna

federacija sportskog

ribolova (CIPS)

115 NE NE DA

Hrvatski sportsko-

ribolovni savez 325 3500

Savez sportsko

ribolovnih društava

grada Zagreba

17 204

Hrvatski savez za

sportski ribolov na

moru

8 300


sportski ribolov na

moru *

5 71

57. TAEKWONDO Svjetska taekwondo

federacija (WTF) 203 DA DA DA

Hrvatski taekwondo

savez 138 2900

Zagrebaĉki

taekwondo savez 31 1427

- 30 -



ĉlanica OI IOC

SPORT

ACORD Naziv

Broj

ĉlanica

Broj

registrir.

sportaša

Naziv Broj

ĉlanica

Broj

akt.

registr.

sportaša

58. TENIS

MeĊunarodna

teniska federacija

(ITF)

220 DA DA DA Hrvatski teniski

savez 150 2000

Zagrebaĉki teniski

savez 38 667

59. TRIATLON

MeĊunarodni

triatlonski savez

(ITU)

149 DA DA DA Hrvatski triatlonski

savez 24 619

Zagrebaĉki

triatlonski savez 6 300

60. VATERPOLO

MeĊunarodna


(FINA)

193 DA DA DA Hrvatski vaterpolski

savez 70 2600

Zagrebaĉki vaterpolo

savez 7 700

61. VESLANJE

MeĊunarodna

veslaĉka federacija

(FISA)

142 DA DA DA Hrvatski veslaĉki

savez 36 1215

Veslaĉki savez

Zagreba 7 560

62. WUSHU MeĊunarodna wushu

federacija (IWUF) 147 NE DA DA

Hrvatski wushu

savez 10 120

Zagrebaĉki wushu

savez 3 18

63. ZRAKOPLOVSTVO

Svjetska federacija

zraĉnih sportova

(FAI)

98 NE DA DA Hrvatski zrakoplovni

savez 49 175

Zagrebaĉki

zrakoplovni savez 14 117

64. SPORT OSOBA S

INVALIDITETOM

MeĊunarodni

paraolimpijski odbor

(IPC)


paraolimpijski odbor 11 1200


savez osoba s

invaliditetom

40 1058

65. SPORT GLUHIH

MeĊunarodni

olimpijske igre

gluhih (IDC)

109 DA DA DA Hrvatski sportski

savez gluhih 21 761


savez gluhih 14 298

66. SPORTSKA

REKREACIJA

MeĊunarodno

udruţenje "Sport za

sve" (TAFISA)

NE NE DA

Hrvatski savez

sportske rekreacije

"Sport za sve"

88 45750

Zagrebaĉki savez

sportske rekreacije

"Sport za sve"

16 30000

67. ŠKOLSKI SPORT

MeĊunarodna

federacija školskoga

sporta (ISF)

NE NE DA Hrvatski školski

sportski savez _ _

Školski sportski

saveza Grada

Zagreba

182 35000

- 31 -



ĉlanica OI IOC

SPORT

ACORD Naziv

Broj

ĉlanica

Broj

registrir.

sportaša

Naziv Broj

ĉlanica

Broj

akt.

registr.

sportaša

68. SVEUĈILIŠNI

SPORT

MeĊunarodna

federacija

sveuĉilišnog sporta

(FISU)

NE NE DA Hrvatski sveuĉilišni

sportski savez _ _

Zagrebaĉki

sveuĉilišni sportski

savez

30 4017

Legenda:

OI - sport u programu olimpijskih igara

IOC - meĊunarodne federacije/organizacije priznate od strane MeĊunarodnog olimpijskoga odbora

SPORTACORD - meĎunarodne federacije članice Općeg saveza meĎunarodnih sportskih federacija

Izvori: 1) Nomenklatura sportova Hrvatskog olimpijskog odbora

2) Inernet:

www.olympic.org www.hoo.hr nacionalna razina www.sportaccord.com www.zgsport.hr/aplikacija gradska razina, arhive pojedinih članica

Napomena: * pridruţeni ĉlanovi

** raĉun saveza u blokadi

http://www.olympic.org/

http://www.hoo.hr/

http://www.sportaccord.com/

http://www.zgsport.hr/aplikacija

- 32 -

STATUS SPORTOVA U PROGRAMU – KRITERIJI ZA 2015. GODINU

Uvjeti za razradbu jest status meĎunarodne federacije u MeĎunarodnom olimpijskom odboru (IOC) i Općem

savezu meĎunarodnih sportskih federacija (SPORTRACCORD)

I. KRITERIJI – EKIPNI SPORTOVI

1. Razvijenost sporta

1.1. Broj klubova u gradskom savezu: 1 klub – 1 bod

1.2. Broj registriranih sportaša u gradskom savezu

koji sudjeluju u sustavu natjecanja 10 sportaša – 1 bod

1.3. Broj klubova u nacionalnom savezu 20 klubova – 1 bod

1.4. Broj registriranih sportaša u nacionalnom savezu

koji sudjeluju u sustavu natjecanja: 50 sportaša – 1 bod

1.5. Broj ĉlanica u meĊunarodnoj federaciji tog sporta: 20 zemalja – 1 bod

Maksimalni mogući broj bodova po kriteriju razvijenosti iznosi 500 ili 100%, koliko dobiva prvorangirani sport

po kriteriju razvijenosti. Drugo rangirani ima najmanji zaostatak u odnosu na prvorangirani, treće rangirani

najmanji zaostatak u odnosu na drugo rangirani, itd. Kroz informatičku aplikaciju izvršeno je ponderiranje

pojedinih pod kriterija na način da se najveći koeficijent pridruži pod kriteriju 1.2., dok je najmanja vrijednost

pondera kod kriterija 1.3.

2. Sportska kvaliteta

2.1. Sportski rezultati u razdoblju od 2008. do 2014. godine

Vrednovanje sportskih rezultata odnosi se na medalje osvojene na olimpijskim igrama, svjetskim prvenstvima,

europskim prvenstvima nacionalnih selekcija, europskog kupa najviše razine (ukupni poredak), europskom

klupskom prvenstvu, mediteranskim igrama, svjetskom kupu (ukupni poredak), olimpijskim igrama mladih i

europskom juniorskom olimpijskom festivalu. Iznimno, ukoliko u pojedinom sportu ne postoji neko od

navedenih natjecanja, moţe navesti drugo natjecanje koje je po kvaliteti, znaĉaju i drugim parametrima

ekvivalent jednom od predloţenih natjecanja.

2.1.1. Rezultati postignuti u seniorskoj konkurenciji na navedenim natjecanjima boduju se na sljedeći naĉin:

2.1.1.1. Zlatna medalja 10 bodova

2.1.1.2. Srebrna medalja 6 bodova

2.1.1.3. Bronĉana medalja 4 boda

2.1.2. Rezultati postignuti konkurenciji mlaĊih seniora na navedenim natjecanjima boduju se na sljedeći naĉin:

2.1.2.1. Zlatna medalja 7,5 bodova

2.1.2.2. Srebrna medalja 4,5 bodova


2.1.3. Rezultati postignuti u konkurenciji juniora i kadeta na navedenim natjecanjima boduju se na sljedeći

naĉin:


2.1.3.2. Srebrna medalja 3 boda

2.1.3.3. Bronĉana medalja 1 bod

Bodovi temeljem medalja osvojenih u sportu, odnosno disciplini koja nije u programu olimpijskih igara mnoţi se

sa 0,5.

- 33 -

2.2. Kategorizirani sportaši

Vrednovanje po kriteriju kategoriziranih sportaša vrši se na naĉin da se odreĊenoj kategoriji dodijeli odreĊeni

broj bodova.

2.2.1. Prva kategorija sportaša 10 bodova

2.2.2. Druga kategorija sportaša 9 bodova

2.2.3. Treća kategorija sportaša 8 bodova

2.2.4. Ĉetvrta kategorija sportaša 5 bodova

2.2.5. Peta kategorija sportaša 4 boda

2.2.6. Šesta kategorija sportaša 3 boda

2.3. Nacionalno prvenstvo

Ukoliko je zagrebaĉki klub u protekloj natjecateljskoj sezoni ili u tekućoj do 30. lipnja osvojio naslov drţavnog

prvaka na seniorskom nacionalnom prvenstvu, sportu se dodjeljuje 50 bodova.

Maksimalni mogući broj bodova po kriteriju sportske kvalitete iznosi 500 ili 100%, koliko dobiva prvorangirani

sport po kriteriju razvijenosti. Drugo rangirani ima najmanji zaostatak u odnosu na prvorangirani, treće

rangirani najmanji zaostatak u odnosu na drugo rangirani, itd. Kroz informatičku aplikaciju izvršeno je

ponderiranje pojedinih pod kriterija na način da se najveći koeficijent pridruži pod kriteriju 2.1., dok je

najmanja vrijednost pondera kod pod kriterija 2.2.

Temeljem navedeno, sportovi su razvrstani su u pet razreda.

I. razred Iznad 501 bodova

II. razred Od 301 do 500 bodova

III. razred Od 201 do 300 bodova

IV. razred Od 101 do 200 bodova

V. razred Ispod 100 bodova

- 34 -

II. KRITERIJI – POJEDINAČNI SPORTOVI

1. Razvijenost sporta

1.1. Broj klubova u gradskom savezu: 1 klub – 1 bod

1.2. Broj registriranih sportaša u gradskom savezu

koji sudjeluju u sustavu natjecanja 10 sportaša – 1 bod

1.3. Broj klubova u nacionalnom savezu 2 kluba – 1 bod

1.4. Broj registriranih sportaša u nacionalnom savezu

koji sudjeluju u sustavu natjecanja: 50 sportaša – 1 bod

1.5. Broj ĉlanica u meĊunarodnoj federaciji tog sporta: 20 zemalja – 1 bod

Maksimalni mogući broj bodova po kriteriju razvijenosti iznosi 500 ili 100%, koliko dobiva prvorangirani sport

po kriteriju razvijenosti. Drugo rangirani ima najmanji zaostatak u odnosu na prvorangirani, treće rangirani

najmanji zaostatak u odnosu na drugo rangirani, itd. Kroz informatičku aplikaciju izvršeno je ponderiranje

pojedinih pod kriterija na način da se najveći koeficijent pridruži pod kriteriju 1.2., dok je najmanja vrijednost

pondera kod kriterija 1.3.

2. Sportska kvaliteta

2.1. Sportski rezultati u razdoblju od 2008. do 2014. godine

Vrednovanje sportskih rezultata odnosi se na medalje osvojene na olimpijskim igrama, svjetskim prvenstvima,

europskim prvenstvima nacionalnih selekcija, europskog kupa najviše razine (ukupni poredak), europskom

klupskom prvenstvu, mediteranskim igrama, svjetskom kupu (ukupni poredak), olimpijskim igrama mladih i

europskom juniorskom olimpijskom festivalu. Iznimno, ukoliko u pojedinom sportu ne postoji neko od

navedenih natjecanja, moţe navesti drugo natjecanje koje je po kvaliteti, znaĉaju i drugim parametrima

ekvivalent jednom od predloţenih natjecanja.

2.1.1. Rezultati postignuti u seniorskoj konkurenciji na navedenim natjecanjima boduju se na sljedeći naĉin:


2.1.1.2. Srebrna medalja 6 bodova


2.1.2. Rezultati postignuti konkurenciji mlaĊih seniora na navedenim natjecanjima boduju se na sljedeći naĉin:

2.1.2.1. Zlatna medalja 7,5 bodova

2.1.2.2. Srebrna medalja 4,5 bodova


2.1.3. Rezultati postignuti u konkurenciji juniora i kadeta na navedenim natjecanjima boduju se na sljedeći

naĉin:


2.1.3.2. Srebrna medalja 3 boda

2.1.3.3. Bronĉana medalja 1 bod

Bodovi temeljem medalja osvojenih u sportu, odnosno disciplini koja nije u programu olimpijskih igara mnoţi se

sa 0,5.

- 35 -

2.2. Kategorizirani sportaši

Vrednovanje po kriteriju kategoriziranih sportaša vrši se na naĉin da se odreĊenoj kategoriji dodijeli odreĊeni

broj bodova.

2.2.1. Prva kategorija sportaša 10 bodova

2.2.2. Druga kategorija sportaša 9 bodova

2.2.3. Treća kategorija sportaša 8 bodova

2.2.4. Ĉetvrta kategorija sportaša 5 bodova

2.2.5. Peta kategorija sportaša 4 boda

2.2.6. Šesta kategorija sportaša 3 boda

2.3. Nacionalno prvenstvo

Maksimalno 50 bodova dobiva sport za osvojeno seniorsko prvenstvo u protekloj natjecateljskoj sezoni i tekućoj

sezoni do 30. lipnja. Toĉan broj bodova ovisit će o broju disciplina u kojima se zagrebaĉki sportaši osvojili

nacionalno prvenstvo.

Maksimalni mogući broj bodova po kriteriju sportske kvalitete iznosi 500 ili 100%, koliko dobiva prvorangirani

sport po kriteriju razvijenosti. Drugo rangirani ima najmanji zaostatak u odnosu na prvorangirani, treće

rangirani najmanji zaostatak u odnosu na drugo rangirani, itd. Kroz informatičku aplikaciju izvršeno je

ponderiranje pojedinih pod kriterija na način da se najveći koeficijent pridruži pod kriteriju 2.1., dok je

najmanja vrijednost pondera kod pod kriterija 2.2.

Temeljem navedeno, sportovi razvrstani su u pet razreda.

I. razred Iznad 501 boda

II. razred Od 301 do 500 bodova

III. razred Od 201 do 300 bodova

IV. razred Od 101 do 200 bodova

V. razred Ispod 100 bodova

Napomena: Ĉlanice koje u svom sastavu udruţuju više sportova (sportovi izvan razredbenih kriterija)

mogu postojeće kriterije koristiti za svoje interne potrebe.

- 36 -

EKIPNI SPORTOVI

STATUS SPORTOVA U PROGRAMU - POREDAK ZA 2015.

Ekipni sportovi - sveukupno

Red. broj

RAZRED SPORTA

SPORT

RAZVIJENOST SPORTA

SPORTSKA KVALITETA UKUPNO

BODOVA BODOVI

1. I NOGOMET 500 70 570

2. I RUKOMET 69 500 569

3. II VATERPOLO 42 415 457

4. II KOŠARKA 108 249 357

5. III ODBOJKA 93 130 223

6. IV HOKEJ NA LEDU 40 113 153

7. IV HOKEJ NA TRAVI 32 87 119

8. V SOFTBALL 26 71 97

9. V RAGBI 34 59 93

10. V CURLING 14 50 64

11. V BASEBALL 23 2 25

- 37 -

POJEDINAČNI SPORTOVI

STATUS SPORTOVA U PROGRAMU - POREDAK ZA 2015.

Red. broj

RAZRED SPORTA SPORT

RAZVIJENOST SPORTA

SPORTSKA KVALITETA UKUPNO

BODOVA BODOVI

1. I TENIS 390 500 890

2. I TAEKWONDO 488 269 757

3. I PLIVANJE 334 296 629

4. I KARATE 498 126 624

5. I STRELJAŠTVO* 271 312 584

6. I ATLETIKA 307 273 579

7. I KUGLANJE 420 146 566

8. I JUDO 334 216 549

9. I HRVANJE 344 197 541

10. I KAJAK / KANU 160 373 533

11. I VESLANJE 169 335 503

12. II GIMNASTIKA 173 247 420

13. II BOĆANJE 281 126 407

14. II SKIJANJE 152 230 381

15. II STOLNI TENIS 214 158 371

16. II SPORTSKI RIBOLOV 186 173 358

17. II ŠAH 306 43 349

18. II BOKS 147 201 349

19. II STRELIČARSTVO 107 232 339

20. III MAČEVANJE 162 130 292

21. III TRIATLON 113 177 291

22. III KLIZANJE 76 196 273

23. III BADMINTON 127 138 265

24. III JEDRILIČARSTVO 158 97 256

25. III ROCK'N'ROLL 179 76 255

26. III AUTOMOBILIZAM 140 89 229

27. III BODY BUILDING 70 153 223

28. III KICKBOXING 159 53 212

29. III ZRAKOPLOVSTVO 150 54 204

30. III BICIKLIZAM 124 77 201

31. IV ORIJENTACIJJSKI SPORT** 87 91 178

32. IV RONJENJE 62 114 176

33. IV SKOKOVI U VODU 94 72 165

34. IV KOTURALJKANJE 118 47 165

35. IV JET SKI 48 108 157

- 38 -

36. IV SINKRONIZIRANO PLIVANJE 101 55 156

37. IV BRIDŽ 104 50 155

38. IV KONJANIŠTVO 98 55 153

39. IV SPORTSKI PLES 94 58 152

40. IV SAVATE 63 83 146

41. IV BILJAR 92 42 134

42. IV BIATLON 49 62 111

43. IV MOTOCIKLIZAM 103 0 103

44. V WUSHU 60 30 90

45. V SQUASH 47 34 82

46. V DIZANJE UTEGA 80 0 80

47. V GOLF 51 28 78

** V SPORTSKO PENJANE** 48 30 78

** Članovi Zagrebačkog planinarkog saveza

* Račun članice blokiran

Sportovi izvan razredbenih uvjeta - redovni članovi

Red. broj SPORT

1. SPORT VETERANA I REKREATIVACA

2. SPORT GLUHIH

3. SPORT OSOBA S INVALIDITETOM

4. STUDENTSKI SPORT

5. ŠKOLSKI SPORT

6. SPORTSKA RAKREACIJA

Pridruženi članovi (Vijede pridruženih članova)

Red. broj SPORT

1. JU JITSU

2. NANBUDO

3. PIKADO

4. REKREACIJA BRANITELJA

5. SPORTSKI RIBOLOV NA MORU

6. SKIJANJE NA VODI I WAKEBOARD

KLASA:

URBROJ:

Zagreb,

PREDSJEDNIK

GRADSKE SKUPŠTINE

GRADA ZAGREBA

Darinko Kosor

- 39 -

Documents

Program javnih potreba u sportu Grada Zagreba za 2015. godinuweb.zagreb.hr/Sjednice/2013/Big_Attach_2013.nsf/0... · i prehrana pozvanih sportaša, potrebna oprema za objekt za provedbu