PROGRAM KULTURE U SIJEČNJU 2018.

Godišnja tema matične škole ŽIVOTINJE zainteresirala je mnoge učenike škole u bolnici –

sadašnje i bivše. Stoga sam odlučila objaviti različite učeničke radove na tu temu.

Valentina Đerek, učenica 4. razreda ima tri ribice i toliko ih voli da je o njima napisala

pjesmu.

TRI SEKICE

U staklenom akvariju

plivaju tri sekice.

Prva od njih triju,

narančasta ima bijele fleke.

To je Petra, mala i fina.

A zlatna je ribica Valentina.

Narančasta Anamarija srednja je seka.

Tako je lijepa i meka!

Hranim ih jednom na dan,

a one mi uljepšavaju san.

Ispunjavaju moje želje

i donose mi veselje!

Bogato iskustvo s kućnim ljubimcima opisao je Petar Bedić Marić, također učenik 4.

razreda:

KUĆNE „SMETNJE“

Kroz mojih 10 godina imao sam puno kućnih ljubimaca. Počeli smo s jednom

kornjačom zvanom Mato koja je bila brzopleta i snalažljiva. Djed i baka su mi dali još

dvije kornjače od kojih je jedna pobjegla, a druga završila u društvu Mate i zvala se

Dino. Kornjače smo na kraju ipak ostavili kod mojih bake i djeda u Gornjem Kraljevcu.

Zatim smo išli na proštenje u Ludbreg, gdje sam si kupio jednu ribicu i nazvao je

Zlatko. Živjela je u mom akvariju s još jednom ribicom. No, jednog jutra smo vidjeli da

su obje nestale. Ne znamo kada i zašto. Tako sam odustao od vodenih bića i prešao na

sisavce.

Dobio sam bijelog zeca i nazvao ga Grom. Ubrzo sam mu promijenio ime u Rudi, a

kasnije smo saznali da je žensko te mu dali ime Rudica. Još jedan ljubimac sisavac bio je

hrčak Sivko. No, on je misteriozno pobjegao iz kaveza pa smo nabavili novog hrčka i

nazvali ga Hrvica. Taj je bio neobičan jer se nije htio maziti, a par dana kasnije u

kavezu, točnije u tunelu kaveza se našlo 5 malih hrčaka. Nismo imali prostora za sve pa

smo ih poklonili mojim malim prijateljima.

Tako smo naučili lekciju o hrčcima pa smo kupili psa, a par dana prije toga u dvorištu

smo pronašli veliku macu s tri mačića. Bilo je čudno i lijepo za vidjeti kako su se mačke i

pas Ben sprijateljili. Ipak, velikoj maci se to mjesto nije svidjelo za odgajanje mačića pa

su otišli dalje, a jedan mačić je ostao u Benovom društvu.

Jedna od najljepših uspomena tih kućnih ljubimaca bila je kada smo moj ujak Josip i ja

ugledali mačku kako spava na psu Benu. Nažalost je i taj mačić pobjegao. Poželio sam

tada psa, no, mama je rekla da odustaje od kućnih ljubimaca. Srećom, njezina

prijateljica mi je odlučila kupiti psa za Božić. Nazvali smo ga Rocky.

I tako sada, sa svojih 10 godina, imam dva kućna ljubimca, psa Bena i psa Rockya.

Moram zaključiti da su najbolji kućni ljubimci psi.

MOJ KUĆNI LJUBIMAC

Budući da do sada nikad nisam imao kućnog ljubimca, moja želja se ispunila te vam i ja

mogu predstaviti svog kućnog ljubimca.

Dugo sam maštao o tome da ja, kao i većina druge djece, imam psa. Nakon dugog

traženja i proučavanja psećih vrsta, odlučili smo se za malog kućnog psića shi-tzu šarene

boje. Zatim je slijedio problem oko imena kojeg smo svi jednoglasno odabrali. Danas je

JACKY jedan mali preslatki i razigrani psić. JACKY mi ispuni svaki dan smijehom i

veseljem. Prepun je raznih smiješnih i veselih situacija.

Svakako je JACKY uveselio mene i moju obitelj.

Toni Janković, učenik 4. razreda presretan je što je

dobio željenog kućnog ljubimca s kojim provodi

vrijeme u igri i veselju te nam ga je odlučio predstaviti:

Uživajte u prekrasnoj maštovitoj ljubavnoj priči koju je napisala Petra, učenica 3. razreda

škole u bolnici:

LAVLJE ŽELJE

Lav Loki šetao je džunglom i tražio curu. Cijeli dan je šetao i nije ju našao.

Navečer je bio jako tužan i sam.

Pitao se zašto ga nitko ne želi. Bio je lijep i snažan. Možda je razlog neuspjeha bio

to što nije kralj.

Odlučio je otići do najbližeg jezera. Tamo ugleda prekrasnu lavicu. Tiho joj priđe

i upita kako se zove. Ponosno je odgovorila: „Ja sam princeza Anđelka.“

Zaljubio se istog trena. Srce mu je ubrzano kucalo, noge su mu drhtale, a griva se

nakostriješila. Uhvatio ga je strah. Hoće li ona pristati biti njegova žena. Anđelka je bez

razmišljanja pristala.

Ubrzo su se vjenčali. Bilo je to pravo kraljevsko vjenčanje. Dugo su živjeli u

ljubavi i sreći i pravedno vladali svojim šumskim kraljevstvom.

Roko Vidaković je 2. razred pohađao u Školi u bolnici. Sada je odličan učenik 3. razreda, u

svome je domu u Puntu i svojim je istraživačkim radom pridonio zanimljivosti naše teme. Iz

enciklopedije je odabrao neobične životinje. Zasigurno nas je mnogočemu poučio naš

suradnik s prelijepog nam otoka Krka.

ROKOVE NEOBIČNE ŽIVOTINJE

Japanska golema rakovica – ima raspon nogu 4 m.

Veliki bucanj – najteža riba koštunjača, teška je 2 t.

Urlikavac – jako su glasni, može ih se čuti na 5 km udaljenosti. Žive u skupinama od 2 – 65

urlikavaca.

Plavetni kit – težak je 180 t. Dužina od 24 – 30 m, ženke su duže. Žile plavetnog kita toliko

su široke da bi se moglo plivati kroz njih. Mozak mu je težak 5 kg, a srce 600 kg.

Bodljikava australska agama – legu od 3 – 10 jaja. Mladunci jedu ljusku od svojeg jaja.

Jedan obrok do 1000 mrava. Kanalićima skuplja vodu za piti, cijelo tijelo je prekriveno

bodljama.

Avetnjak – može preskočiti udaljenost 70 puta dužu od dužine vlastitog tijela. Zov avetnjaka

ima toliku frekvenciju da ga ljudsko uho ne može čuti.

Leptir monarh – može preletjeti 4800 km.

Sunačanica – mužjak izvodi udvorni ples otkrivajući žive boje perja i krila.

Kratkonosi kljunasti ježac – veličina mladunaca je 1,5 cm, a mlijeko je ružičaste boje.

Sjeverni tuljan krznaš – mužjaci su teži od ženki. Teže od 30 – 275 kg. Dužina 140 – 210

cm. Trudnoća traje 248 dana, rađaju 1 mladunca. Najveća su vrsta tuljana, žive u sjevernom

Tihom oceanu. Mužjaci ne jedu i do 2 mj. zbog borbe za ženku.

Tuljan mjehuraš – težina 350 – 450 kg. Imaju 1 mladunca, on siše samo 4 dana. Mjehur na

glavi prisutan je samo kod mužjaka. Može se napuhati do dvostruke veličine nogometne lopte.

Crveni nos može se napuhati kao mjehur i služi kao prijetnja.

Dugoperajni bijelogrli dupin – težina 1200 – 2400 kg. Dužina 490 – 610 cm. Ponekad se

nasukavaju na plaže, možda zbog bolesti ili interferencije sonara s brodova.

Amazonski riječni dupin – masa 86 – 160 kg. Dužina 180 – 270 cm. Trudnoća traje 12 mj.

Hrani se ribom, velikim siluriformama, piranama, rakovima i kornjačama. Preci su živjeli u

moru, no prilagodili su se životu u rijeci Amazoni.

Narval – masa 907 – 1587 kg. Dolazi iz porodice pliskavica. Može narasti do 460 cm. Rog

narvala je ustvari produženi zub. Mužjaci imaju mnogo veći rog od ženki. Narval znači lešina

kita radi njihovog čestog plivanja na trbusima.

Arktički kit – masa do 63,5 t. Duljina 14 – 17 m. Spolna zrelost 6 -10 g. Koriste usi za

filtriranje hrane, hrani se zooplanktonima i veslonošcima. Mladi kad se rode teški su 90 kg, a

dugi 6 m. Ima dupli mlaz.

Dingo – duljina 157 – 262 cm. Trudnoća 61 – 69 dana. Sišu 3 – 6 mj. Broj mladunaca 5 – 6.

Jedu 170 vrsta životinja.

Babirusa ili dugokljova svinja – duljina 1 m. Mužjaci žive sami, ženke žive u skupinama s

mladima.

Medojedni jazavac – može podnijeti ugrize svih afričkih zmija. Ugrize ga, a on odspava i

opet je živ.

Gavijal – težina 680 – 1000 kg. Duljina 5 -6 m. Broj jaja 300 – 500 po skupini.

Četveroprsti mravojed – masa-3-7kg.Duljina 93-147 cm. Rep je dugačak gotovo kao i tijelo.

Trudnoća 130-150 dana. Hranjenje - ovi mravojedi mogu visjeti sa grane kako bi dosegli

gnijezdo kukaca.

Jak- Masa-305-820 kg. Duljina od 385 cm, uključujući i rep. Visina u ramenima do

200cm.Trudnoća oko 258 dana. Uglavnom se pojavljuje na visinama od 4000 – 6000 metara.

Veliki kudu – masa 120 – 315 kg. Duljina 215 – 300 cm. Mužjaci imaju spiralne rogove do

182 cm. Kada ženka nosi mlado odlazi iz krda, vraća se kad mlado ima 4 mj. Dobro plivaju i

skaču.

Mošusno govedo - masa 180-380 kg. Duljina 210 – 295 cm,uključujući i rep. Trudnoća oko

255 dana. Iako sliči bizonu, mošusno govedo je bliži rođak ovci i kozi. Odrasli mužjak, ako se

stado nalazi u opasnosti od vukova, napada tako da se zaleti u vukove spuštene glave, a ostali

održavaju obrambeni štit oko stada.

Botin bisagaš – masa 120 -250 grama. Ispod zemlje ima mrežu tunela i jazbina.

Lamantin - Masa 400-500kg. Duljina 2,8-3,6 m. Zubi su smješteni u stražnjem dijelu i imaju

6 zubi za mljevenje. Jedu vodeno bilje koje pridržavaju prednjim udovima.

Tokaj macaklin – masa150 – 300 g. 20-40 cm.

Leopardski tuljan - Masa 200-590 kg Dužina 240 -350cm. Leopardski tuljan stoji u zasjedi

ispod leda čekajući pingvina da zaroni , i zatim ga zgrabi.

Kapski pećinar – masa 1,8 – 5,4 kg. Duljina 44 – 45 cm. Izgleda kao glodavac, ali je srodniji

slonovima, preci su bili mnogo veći.

Brazilski tropasni pasanac - duljina 28-35cm, trudnoća 120 dana,r ađaju se od studenog do

siječnja. Mladi pasanci koji su rođeni skroz razvijeni instinktivno se skupe u kuglicu kad im

prijeti opasnost.

Indijski nosorog – masa 1800 – 2700 kg. Obrambena strategija - malo je vjerojatno da će odrasli indijski

nosorozi biti uhvaćeni, no njihove mladunce mogu loviti tigrovi. Ženke će braniti svoje mlado

kontinuirano napadajući.

Modri loptaš – jedno jedro-jedinka - može doseći 15cm. Žive u kolonijama. Razmnožavaju se uz pomoć

polipa. Može plutati a može i ispustiti zrak da zaroni i izbjegne opasnost.

Sjeverni sob – masa ženke 40 – 100 kg, mužjaci 70 – 150 kg.

Zeleni bazilisk – duljina 61 – 76 cm. Stražnje noge im pomažu da trče 4 – 5 m površinom vode. U

Kostarici su dobili nadimak Isusov gušter. Različite krijeste pomažu u razlikovanju različitih vrsta

baziliska.

Planinski prstenastorepi valabi – masa 2,7 – 9 kg. Duljina 89 – 107 cm, uključujući rep koji

je dugačak gotovo kao i tijelo. Brzi su, ali im prijeti opasnost od ptica grabežljivica.

Crno točkasti morski pas – naraste do 60 cm. Živi na velikom koraljnom grebenu. Jedini je

morski pas koji može hodati van mora pomoću svojih peraja, a može ostati i na suhome i

zadržati dah 60 puta više od čovjeka, tako da isključi svoje organe.

Žderonja – masa 22 - 36 kg. duljina 82-113 cm.

Golema vidra – masa 22 – 45 kg. Duljina 122 – 244 cm, rep je dug do 107 cm. Ove vidre

love na površini, traže jato riba u vodi ispod i zatim zarone za njima.

Tibetanski divlji magarac – masa 250-400 kg. Duljina 2,1 m,rep do 50 cm. Do 140 cm

visine. Može se popeti na visinu od 4000-7000. Najveći od divljih magaraca, živi u krdu, do

400 jedinki.

Gušter ogrličar – masa 567 – 708 grama. Sveukupno 70 – 95 cm. Rep zauzima gotovo ½

(pola) dužine tijela. Dovoljno je da otvori donju čeljust i uzdići će svoju ogrlicu.

Uspravljanjem na stražnje noge djeluju više zastrašujuće.

Morski legvan – masa 0,5 – 1,5 kg. Duljina 60 – 130 cm. Mužjaci su dvostruko veći od

ženki. Boja tijela je tamna, pomaže brzo apsorbirati toplinu i podići temperaturu tijela.

Kapski termitojed – masa 40-60 kg. – duljina 1,7 – 2,2 m . prehrana – termiti, mravi, koristi

svoj jezik duljine 30 cm , jede i cucumis frutus (to je vrsta podzemnog krastavca) zbog

tekućine. Ako mu prijeti opasnost, baca se na leđa da može napasti pandžama na prednjim i

stražnjim nogama.

Malajski medvjed – masa 60 – 150 kg duljina 120 – 150 cm.

Azijski vodeni bivol – masa 800 – 1200 kg. Duljina 240 – 300 cm. Raspon rogova od vrha do

vrha je veći od bilo kojeg drugog goveda i dulji je od 2 m.

Eland antilopa – masa 440 – 900 kg. Duljina 310 – 380 cm, uključujući rep do 182 cm.

Dorkas gazela – masa 15 – 20 kg. Duljina 105 – 130 cm s repom. U opasnosti ispuštaju krik

sličan pačjem. Rep se koristi za signaliziranje. Mogu prevesti cijeli život da uopće ne piju

vodu dobivajući je iz hrane.

Andski kondor – masa 39 – 73 kg. duljina 109 – 130 cm, 3,1 m.

Arapski oriks – masa 65 – 70 kg. Duljina 205 – 220 cm. Nazubljeni rogovi prisutni su kod

oba spola. Mogu doseći 68 cm u duljinu. Ispijanje vode iz rupe s vodom.

Veliki vranac – masa 17-23 g. duljina 60 cm, dobro plivaju, mogu zaroniti, love ribu.

Indijski sveti majmun – masa 11,2 – 18,3 kg. Duljina sveukupno 109 – 188 cm. Poza za piće

- Širenje prednjih nogu na ovaj način omogućuje im da s lakoćom uzimaju vodu.

Žirafa – masa 1300 – 2000 kg. Duljina 457 – 570 cm uključujući i rep. Visina 587 cm.

Europski kameleon – masa 38 -58 g. Kameleon ima nevjerojatnu sposobnost mijenjanja

boje, ovisno o raspoloženju kao i o temperaturi okoline.

Mungos – masa 0,9 – 1,7 kg. Duljina 80 – 91 cm. Visina 75 cm. Broj mladunaca u prosjeku 2

– 5, sišu oko 180 dana.

Vodenkonj – masa 655 – 3200 kg. Duljina 335 – 564 cm. Nozdrve su relativno velike, ali

vodenkonji zatvore otvore preklopom kad zarone.

Planinski leming – masa 20 – 130 g. Duljina 10 – 15 cm. Krzno im je vodootporno i čuva ih od

hladnoće. Noge omogućuju da se zakopaju ispod snijega u potrazi za hranom i tunelima.

Jednogrba deva – masa 600 – 1000 kg. Visina 210 cm. Otvrdnuta koža nastaje na koljenima

deve na mjestu gdje leže na tlu.

Vombat – masa 15 – 54 kg. Duljina 67 – 130 cm, rep je dug 2,5 cm. Imaju jedno mlado koje

provodi 248 – 310 dana u tobolcu. Vombati provode većinu vremena pod zemljom, grade

tunele i do 30 m.

Crvenolici hvatač – masa 9,7 – 10,8 kg. Duljina oko 55 cm. Hrani se voćem, ali jede i

cvijeće, lišće, koru i med. Repom se hvata za grane, pa mu prednji udovi ostaju slobodni za

skupljanje hrane.

Majmun nosan – masa 10 – 20 kg. Duljina 135 – 147 cm, rep je dulji od ostatka tijela. Nos

mužjaka dug i do 18 cm. Ako mu prijeti opasnost nos natekne da pojača poziv.

Ježinka – duljina 20 – 36 cm, ponekad i 50 cm. Stanište koraljni greben 2 – 100 m dubine.

Tijelo se može napuhnuti pa bodlje dolaze do izražaja. Oči su velike što pomaže ribi uočiti

opasnost s obzirom da nisu snažni plivači. Usta su snažna što pomaže prilikom hranjenja.

Ježinac – duljina 3 – 10 cm, s bodljama i do 20 cm. Broj jajašaca do nekoliko milijuna,

razvijaju se u larve koje plutaju skupa sa zooplanktonom. Živi do 200 godina. Ježinci

predstavljaju vrlo staru skupinu stvorova s bodljama, porijeklo im seže do 450 milijuna

godina u prošlost. Neke ribe su se razvile da se hrane ježincima, podižu ih s tla tako da izbace

mlaz vode ispod njega i napadaju osjetljivi donji dio.

MALI KREATIVCI U SIJEČNJU 2018.

15. siječnja 2018. – Završili su još jedni zimski praznici i ponovno je došlo vrijeme da

sjednemo u školske klupe. Na povratku s praznika dočekalo nas je malo iznenađenje u našoj

učionici. Učenici OŠ Eugena Kumičića iz Velike Gorice poslali su čestitke, koje su sami

izradili, našim učenicima u bolnici u kojima im žele sve najbolje, da brzo ozdrave i da se što

prije vrate u školske klupe i pridruže svojim vršnjacima u školi. Iz toga razloga smo našu

današnju radionicu nazvali Dobra djela – dobro je činiti dobro. Dobrim djelima ne

pomažemo samo drugima, već i sami sebi. Pomagati treba iz nesebičnih razloga. Nekada je i

samo mala sitnica dobrote potrebna da osobi izmami osmijeh na lice. Tako su i učenici OŠ

Eugena Kumičića napravili dobro djelo i uljepšali dane učenicima u školi u bolnici. Mali

kreativci su kroz razgovor naveli nekoliko primjera kako možemo pomoći jedni drugima i

svima onima kojima je pomoć potrebna. Odlučili smo iskoristiti njihove božićne čestitke i

ukrasiti njima naš školski pano. Na kraju naše današnje radionice Malih kreativaca donijeli

smo odluku da do kraja dana svako od nas napravi barem dva dobra djela.

24. siječnja 2018. – Današnju radionicu nazvali smo Igrajmo se glazbom. Nije nas bilo puno

ali nam je bilo lijepo. Kako nam je cijeli današnji dan bio raspjevan i veseo odlučili smo

nastaviti u istom tonu. Odlučili smo iskoristiti Orfov instrumentarij kako bismo se poigrali

zvukovima, zasvirali, zapjevali i zaplesali. Kako je godišnja tema naše škole Životinje

pokušali smo pomoću zvukova koje proizvode instrumenti u Orfovom intrumentariju dočarati

izgled nekih životinja. Tako nam je npr. mali bubanj zvučao kao medvjed i slon, kastanjete su

bile zmije, triangli komarci i mravi, drveni štapići konji,... Glazba je lijek za dušu i tijelo i

puno puta nam čini dobro. Kako bismo se još više zabavili odigrali smo glazbeni igru

„Pogodi tko sam“. Svatko je uzeo po nekoliko instrumenata iz instrumentarija. Jedan je

odsvirao izmišljenu ritamsku melodiju, a drugi je zatvorenih očiju morao pogoditi o kojem

instrumentu je riječ. Na kraju smo svi zajedno zapjevali i odsvirali pjesmicu Kad si sretan.

31. siječnja 2018. – Kraj mjeseca siječnja odlučili smo malo izokrenuti naopako. Zašto?

Naime, 31. siječnja obilježava se kao Naopaki dan, dan kada se sve ono normalno izvrne

naopačke. Za početak naše današnje radionice pročitali smo pjesmu Nade Landeke,

Naopačke.

NAOPAČKE

Čudna li čuda,

čudna li čuda,

cestom vlak vrluda,

a umjesto sa neba plava

iza obližnjeg ugla

proviruje sunčeva glava.

Cvijeće u vodi cvjeta,

djeca iskaču iz epruveta,

miševi u školi stanuju,

a ptice u kavezima caruju.

Sav se svijet okrenuo naopačke,

umjesto živoga

moderan je umjetni cvijet,

djeca nose pištolje umjesto praćke.

Umjesto brodovima

po svijetu se Internetom plovi,

a mišem se kompjutorom upravlja

umjesto da ga mačka lovi.

Nada Landeka

Nakon što smo pjesmu interpretativno pročitali i analizirali razgovarali smo o tome što bi se

desilo da se svijet odjednom okrene naopačke i da sve što sada spada pod normalno to više ne

bude? Kako bi taj svijet izgledao? Kako bismo se mi osjećali u takvom svijetu? Bismo li se

mi, nakon nekog vremena, potpuno privikli na takav svijet? Što bi bilo teško raditi u takvom

naopakom svijetu? Što bi bilo lako raditi u tom naopakom svijetu? Bi li nam bilo lakše ili teže

nego sada? Djeca su s veseljem odgovarala na postavljenja pitanja i tu je bilo nekih vrlo

zanimljivih odgovora. Naravno, smijeha nije nedostajalo na ovoj današnjoj radionici.

Naopako i smiješno!