Program Svjetske banke obnove i razvoja u Bosni i ...siteresources.worldbank.org/INTBOSNIAHERZ/Resources/PU2006bosWEB.pdfProgram Svjetske banke obnove i razvoja u Bosni i Hercegovini

Program Svjetske banke obnove i razvoja u Bosni i Hercegovini • Pregled projekata • 2006

i

UVOD

Ogromni napredak koji je Bosna i Hercegovina postigla u svom ekonomskom i socijalnom razvoju nakon 1996. može se pripisati lokalnoj upornosti i stalnoj, snažnoj me unarodnoj podršci. Tokom zadnje decenije BDP je utrostru en, izvoz je porastao deset puta, a ekstremno siromaštvo je iskorijenjeno. Stambeni fond, škole, zdravstveni objekti i ceste su uglavnom obnovljene, a poboljšava se i klima za investiranje. Sve je ovo postignuto uz održanje mira i stabilnosti. Danas je Bosna i Hercegovina zemlja u procesu integracije u evroatlantske strukture. Ko bi se usudio 1995, u potpunoj razorenosti zemlje nakon rata, predvidjeti takav izuzetan napredak? Ipak, ako se želi dugoro no održati ovakav napredak i razvitak, Bosna i Hercegovina treba ubrzati i produbiti proces reformi.

U zadnjih 12 mjeseci Bosna i Hercegovina je nastavila ostvarivati veliki napredak ali veliki izazovi strukturnih promjena su još uvijek pred njom. Ovi izazovi su sada karakteristi niji za zemlju u ekonomskoj tranziciji nego za postkonfliktnu zemlju. Povoljni krediti i nepovratna donatorska sredstva se nastavljaju smanjivati te je Bosna i Hercegovina sve više prinu ena natjecati se sa drugim zemljama u tranziciji u privla enju privatnih ulaganja.

Grupacija Svjetske banke se vrlo rano i duboko angažirala u poslijeratnim naporima na obnovi i razvoju. Prvi timovi Grupe Svjetske banke došli su u BiH 1995. godine, ak i prije nego što su borbe potpuno prestale. Deset godina kasnije Svjetska banka i njeno osoblje su ponosni što su bili dijelom napora na obnovi i razvoju zemlje i odlu ni su da nastave pružati pomo u ostvarivanju njenih planiranih reformi. Od 1996. godine Svjetska banka je izdvojila 1,1 milijardu USD za BiH kroz 52 projekta.

Najnovija Strategija pomo i zemlji (Country Assistance Strategy – CAS) ima za cilj osigurati 30-40 mil. USD godišnje u periodu 2005-07 za podršku implementaciji Razvojne strategije Bosne i Hercegovine. Pored nekoliko projekata i izvještaja koji su pripremljeni 2005, u 2006. godini Svjetska banka radi sa vladom na ubrzanju reformi u okviru dva programa za strukturno uskla ivanje: Kredit za uskla ivanje poslovnog okruženja (Business Environment Adjustment Credit -BAC) i Kredit za strukturno uskla ivanje ekonomskog upravljanja (Economic Management Structural Adjustment Credit -EMSAC). Vladi je tako edostavljeno nekoliko važnih izvještaja i analiza me u kojima se nalazi Ekonomski memorandum za zemlju (Country Economic Memorandum - CEM) i preliminarni nalazi ažuriranog Izvještaja o tržištu rada (Labor Market Update), dok je još jedan važan izvještaj – Pregled javnih rashoda (Public Expenditure Review - PEIR) – trenutno u završnoj fazi izrade. Detaljan opis najvažnijih projekata koje finansira Svjetska banka može se na i u ovoj brošuri.

Grupacija Svjetske banke ostaje u potpunosti opredijeljena da pruži pomo gra anima Bosne i Hercegvoine u ispunjavanju njihovih težnji u ostvarivanju mirnog i prosperitetnog života u ovoj prekrasnoj zemlji.

Dirk Reinermann Šef ureda za Bosnu i Hercegovinu

http://www.worldbank.ba

ii

SAŽETAK

ODOBRENI PROJEKTI U IMPLEMENTACIJI sredstva SB (USD mil.)

upravljano od SB (USD mil.)

ukupno plani-rano (USD mil.)

Kredit za uskla ivanje poslovnog okruženja (BAC) Projekat razvoja zajednice Kredit za strukturno uskla ivanje ekonomskog upravljanja (EMSAC) Projekat restruktuiranja obrazovanja Projekat razvoja i zaštite šuma GEF projekat o uvanja kvalitete voda Projakt unapre enja zdravstvenog sektora Projekat upisivanja zemljišta Projekat tehni ke pomo i privatizaciji Projekat upravljanja i bezbjednosti puteva Drugi projekat podrške pri zapošljavanju Projekat razvoja malih komercijalnih poljoprivrednih preduze aProjekat tehni ke pomo i socijalnom osiguranju (SITAP) Drugi kredit za uskla ivanje socijalnog sektora (SOSAC II) Projekat upravljanja vrstim otpadom Projekat obnove elektri ne energije III Projekat urbane infrastrukture i pružanja usluga

44,0015,0034,0010,003,744,00

17,0017,0019,8030,0012,0012,009,00

51,0018,0035,0020,00

44,00 15,00 34,00 10,00 4,34

13,90 17,00 17,00 19,80 41,53 12,00 12,00 10,63 51,00 18,00 35,00 20,00

44,0017,6334,0010,005,09

20,2725,9017,0023,2941,5314,0014,1311,6751,0021,00

231,1022,50

Ukupno projekti u implementaciji završeno/potpisano/ugovara se treba ugovoriti podrška budžetu neobezbje ena/otkazana sredstva

351,5489,77

132,77129,00

0,00

375,2097,95

148,25 129,00

0,00

604,11292,78171,84129,0010,49

ZATVORENI PROJEKTI

Projekat osnovne zdravstvene zaštite Projekat razvoja obrazovanja Projekat hitne demobilizacije i reintegracije Projekat hitne obnove centralnog grijanja Projekat hitne obnove obrazovanja Projekat hitne obnove elektri ne energije Projekat hitne obnove farmi Projekat hitne obnove snabdijevanja gasom Projekat hitne opravke stambenog fonda Projekat hitnog pokretanja industrije (uklj. pomo garancijama od politi kog rizika) Projekat hitnog uklanjanja mina Pilot projekat hitnog kreditiranja u Republici Srpskoj Projekat hitnih javnih radova i zapošljavanja Projekat hitnog oporavka Projekat hitne obnove transporta Kredit pomo i pri privatizaciji preduze a i banaka Projekat pomo i izvoznim preduze imaProjekat osnovnih bolni kih usluga Projekat šumarstva Pilot projekat lokalnog razvoja Projekat lokalnih inicijativa Projekat lokalnih inicijativa II Projekat vodosnabdijevanja i isto e u Mostaru Pilot projekat kulturnog naslije aHitni pilot projekat prezapošljavanja Projekat kreditiranja privatnog sektora Kredit za strukturno uskla ivanje javnih finansija (PFSAC) Projekat pomo i u obnovi Drugi projekat obnove elektri ne energije Drugi projekat hitne obnove obrazovanja Drugi projekat hitne obnove transporta Kredit za strukturno uskla ivanje javnih finansija (PFSAC II) Kredit za tehni ku pomo socijalnom sektoru(SOTAC) Kredit za uskla ivanje socijalnog sektora (SOSAC) Projekat z poticaj trgovine u jugoisto noj Evropi (TTFSE) Kredit pomo i tranziciji Projekat rehabilitacije žrtava rata Projekat hitnih radova: vodosnabdijevanje, isto a i odlaganje vrstog otpada

10,0010,607,50

20,0010,0034,4020,0010,0015,0010,007,505,009,60

45,0035,0050,0012,0015,007,00

15,006,69

20,0012,004,00

15,0010,0063,0017,0023,9711,0039,0072,003,55

20,0011,0090,0010,0020,00

11,92 11,80 9,60

29,90 10,50 45,70 28,20 10,00 28,80 73,50 25,50 9,10

26,91 109,70 38,50 65,00 12,00 21,30 11,40 16,69 18,82 20,00 12,00 9,60

18,35 10,00 85,30 25,90 25,00 12,90 50,00 98,10 3,79

20,00 14,20

110,00 13,22 25,20

14,7014,6020,0044,5032,80

196,4050,4043,5060,4073,5067,0020,0045,00

160,00163,0065,0022,0033,5020,1517,7822,3524,0613,3815,4019,8516,0085,3065,00

160,4512,90

184,0098,104,12

20,0014,90

110,0030,0074,50

Ukupno zatvoreni projekti završeno/potpisano/treba utrošiti podrška budžetu neobezbje ena/neutrošena/otkazana sredstva

796,81483,01304,00

9,80

1.168,40767,58 387,40 13,42

2.134,541.539,34

387,40207,80


iii

PREGLED IMPLEMENTACIJE (30. juni 2006) sredstva SB (USD mil.)

upravljano od SB (USD mil.)

ukupnoplanirano

(USD mil.)

završeno/utrošeno treba ugovoriti/utrošiti podrška budžettu neobezbje ena/neutrošena/otkazana sredstva

572,78132,77433,00

9,80

865,53 148,25 516,40 13,42

1.832,12171,84516,40218,29

PROJEKTI U IMPLEMENTACIJI + ZATVORENI PROJEKTI 1.148,35 1.543,60 2.738,65


iv

SADRŽAJ

PROJEKTI U IMPLEMENTACIJI ............................................................................................................................................................. 1

KREDIT ZA USKLA�IVANJE POSLOVNOG OKRUŽENJA............................................................................................................................................1 PROJEKAT RAZVOJA ZAJEDNICE ......................................................................................................................................................................... 2KREDIT ZA STRUKTURNO USKLA�IVANJE EKONOMSKOG UPRAVLJANJA (EMSAC) ............................................................................................... 4PROJEKAT RESTRUKTUIRANJA OBRAZOVANJA .................................................................................................................................................... 5PROJEKAT RAZVOJA I ZAŠTITE ŠUMA .................................................................................................................................................................. 6GEF PROJEKAT O UVANJA KVALITETE VODE...................................................................................................................................................... 7PROJEKAT UNAPRE�ENJA ZDRAVSTVENOG SEKTORA .......................................................................................................................................... 9PROJEKAT UPISIVANJA ZEMLJIŠTA ...................................................................................................................................................................... 9PROJEKAT TEHNI KE POMO I PRIVATIZACIJI .....................................................................................................................................................12PROJEKAT UPRAVLJANJA I BEZBJEDNOSTI PUTEVA .............................................................................................................................................14DRUGI PROJEKAT PODRŠKE PRI ZAPOŠLJAVANJU................................................................................................................................................ 15PROJEKAT RAZVOJA MALIH KOMERCIJALNIH POLJOPRIVREDNIH PREDUZE A .....................................................................................................16PROJEKAT ZA TEHNI KU POMO SOCIJALNOM OSIGURANJU (SITAP) ................................................................................................................ 18PROJEKAT UPRAVLJANJA NAD VRSTIM OTPADOM.............................................................................................................................................19PROJEKAT OBNOVE ELEKTRI NE ENERGIJE III .................................................................................................................................................. 20PROJEKAT URBANE INFRASTRUKTURE I PRUŽANJA USLUGA ...............................................................................................................................21

ZATVORENI PROJEKTI ........................................................................................................................................................................ 23

PROJEKAT OSNOVNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ....................................................................................................................................................23PROJEKAT OSNOVNIH BOLNI KIH USLUGA ....................................................................................................................................................... 24PROJEKAT HITNE OBNOVE OBRAZOVANJA........................................................................................................................................................ 26PROJEKAT HITNE OBNOVE OBRAZOVANJA II..................................................................................................................................................... 27PROJEKAT RAZVOJA OBRAZOVANJA ................................................................................................................................................................. 28PROJEKAT HITNE OBNOVE ELEKTRI NE ENERGIJE..............................................................................................................................................32PROJEKAT OBNOVE ELEKTRI NE ENERGIJE II..................................................................................................................................................... 33PROJEKAT HITNE OBNOVE SNABDIJEVANJA GASOM........................................................................................................................................... 34PROJEKAT HITNE OBNOVE CENTRALNOG GRIJANJA............................................................................................................................................ 35PROJEKAT HITNE OBNOVE FARMI......................................................................................................................................................................36PROJEKAT HITNE OPRAVKE STAMBENOG FONDA ...............................................................................................................................................37PROJEKAT HITNOG POKRETANJA INDUSTRIJE (UKLJU UJU I POMO GARANCIJAMA OD POLITI KOG RIZIKA) .......................................................38PROJEKAT HITNOG UKLANJANJA MINA ..............................................................................................................................................................39PROJEKAT HITNE OBNOVE TRANSPORTA ...........................................................................................................................................................41PROJEKAT HITNE OBNOVE TRANSPORTA II ....................................................................................................................................................... 42PROJEKAT HITNOG OPORAVKA ........................................................................................................................................................................ 43PROJEKAT POMO I U OBNOVI .......................................................................................................................................................................... 44KREDIT POMO I TRANZICIJI..............................................................................................................................................................................45PROJEKAT REHABILITACIJE ŽRTAVA RATA ........................................................................................................................................................ 46PROJEKAT HITNE DEMOBILIZACIJE I REINTEGRACIJE ......................................................................................................................................... 47PROJEKAT HITNIH JAVNIH RADOVA I ZAPOŠLJAVANJA ....................................................................................................................................... 48HITNI PROJEKAT PREZAPOŠLJAVANJA............................................................................................................................................................... 49PILOT PROJEKAT HITNOG KREDITIRANJA U REPUBLICI SRPSKOJ.......................................................................................................................... 51PILOT PROJEKAT LOKALNOG RAZVOJA .............................................................................................................................................................. 53PROJEKAT LOKALNIH INICIJATIVA .....................................................................................................................................................................54PROJEKAT LOKALNIH INICIJATIVA II .................................................................................................................................................................. 55KREDIT POMO I PRIVATIZACIJI PREDUZE A I BANAKA.......................................................................................................................................57PROJEKAT POMO I IZVOZNIM PREDUZE IMA ....................................................................................................................................................58PROJEKAT ZA POTICAJ TRGOVINE I TRANSPORTA U JUGOISTO NOJ EVROPI (TTFSE)........................................................................................ 60PROJEKAT KREDITIRANJA PRIVATNOG SEKTORA ................................................................................................................................................61PROJEKAT HITNIH RADOVA: VODOSNABDIJEVANJE, ISTO A I ODLAGANJE VRSTOG OTPADA ........................................................................... 62PROJEKAT VODOSNADBIJEVANJA I ISTO E U MOSTARU ...................................................................................................................................63PROJEKAT ŠUMARSTVA.....................................................................................................................................................................................65PILOT PROJEKAT KULTURNOG NASLJE�A .......................................................................................................................................................... 66KREDIT ZA STRUKTURNO USKLA�IVANJE JAVNIH FINANSIJA (PFSAC)............................................................................................................... 68KREDIT ZA STRUKTURNO USKLA�IVANJE JAVNIH FINANSIJA II (PFSAC II) ....................................................................................................... 69KREDIT ZA TEHNI KU POMO SOCIJALNOM SEKTORU (SOTAC) ...................................................................................................................... 70KREDIT ZA USKLA�IVANJE SOCIJALNOG SEKTORA (SOSAC) ..............................................................................................................................71

PROJEKTI U PRIPREMI ........................................................................................................................................................................72

PROGRAMSKI KREDIT ZA IZRADU POLITIKE (PDPC) ......................................................................................................................................... 72PROJEKAT PRIPREMLJENOSTI ZA PTI IJU GRIPU................................................................................................................................................. 72ENERGETSKA ZAJEDNICA JUGOISTO NE EVROPE (ECSEE) ...............................................................................................................................73ZAŠTI ENA ŠUMSKA I PLANINSKA PODRU JA ....................................................................................................................................................75


1

PROJEKTI U IMPLEMENTACIJI

StatusU implementaciji

Planirani troškovi (USD mil.) 44,00

Plan finansiranja (USD mil. ) SB (povoljni zajam) 44,00

Raspoloživost sredstava 15. VIII 2002.

Datum zatvaranja 15. VI 2007.

Kontakt

Svjetska banka Haris Mešinovi

Tel: (387-33)251-533 Fax: (387-33)440-108

[email protected]

Vanjski Nj.E. Dragan Doko

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Bosna i Hercegovina

Musala 9 71000 Sarajevo

Tel/fax: (387-33)445-911

Kredit za uskla ivanje poslovnog okruženja

UvodUprkos pozitivnom razvoju u sprovedbi tržišnih reformi, zna ajan program reformi tek predstoji, a daljnji ekonomski razvoj zavisi o njihovom ubrzavanju. Kako bi podržale ovaj proces, državna i entitetske vlasti su 2000. godine zapo ele s pripremom nacrta nacionalne ekonomske strategije, prve nakon Dejtona, naslovljene «Ekonomska razvojna strategija: Globalni okvir za Bosnu i Hercegovinu.» Okvir je pripremljen uz podršku doma e akademske strukture i u konsultacijama sa zainteresovanim stranama iz raznih sektora: vlasti, proiz-vodnje, civilnog društva i donatorske zajednice. Parlament je usvojio strategiju 2001. godine. Glavni fokus je na razvoj privatnog sektora u cilju smanjenja stope nezaposlenosti i siro-maštva, dok se istovremeno restruktuira mreža socijalne sigurnosti kojom se na ekonomi-an na in pruža zaštita najsiromašnijima. Strategija priznaje da je održivost i efikasnost

ekonomije, oja ana konkurentnost, temelj za privla enje dugoro nih investitora, te da takvo privla enje investitora zahtijeva predvidljivo i koherentno politi ko okruženje u cijeloj zemlji.

Ciljevi Kreditom e se podržati Vladin program reformi iji je cilj poboljšati klimu za investiranje, te oja ati jedinstveni ekonomski prostor u cilju promocije doma ih i inostranih investicija i rasta privatnog sektora. Ciljevi programa reformi su smanjivanje administrativnih i regulatornih barijera koje e u bliskoj budu nosti imati najve i utjecaj na tri faze razvoja poslovanja: otvaranje preduze a, poslovanje i zatvaranje preduze a.

OpisReforme koje podržava ovaj kredit e: (i) pomo i otvaranju preduze a upostavljanjem po-jednostavljenog pristupa registraciji preduze a i licenciranja u cijeloj zemlji, te oja anog pravnog okvira i kapaciteta za privla enje stranih investicija; (ii) pove ati efikasnost ok-ruženja za poslovanje smanjenjem administrativnih i ostalih troškova koje kompanije imaju u pridržavanju propisa, što e se posti i racionalizacijom inspekcija i propisa, izgradnjom sudskih i vansudskih kapaciteta za rješavanje trgovinskih sporova, unapre enjem sprovedbe osiguranih transakcija i primjenom jednakog prava pristupa javnim nabavkama; i (iii) olakšati zatvaranje preduze a putem oja anog sistema ste aja i likvidacije. U osnovi ovih aktivnosti nalazi se potreba poja avanja konsultacija izme u javnog i privatnog sektora u cilju promocije politike i zakonodavstva pogodnog za poslovanje. Program reformi koji podržava ovaj kredit kombinuje legislativne i administrativne mjere u cilju unapre enjaklime za investiranje u bliskoj budu nosti, sa odre enim mjerljivim i provjerljivim rezultatima. Pove an fokus na implementaciju i rezultate dat e podršku promjeni u ponašanju, što e pomo i u daljem promoviranju produbljavanja reformi.

Organizacija implementacije Državno Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa odgovorno je za upravljanje kreditom u ime Bosne i Hercegovine kao zajmoprimca. Ministarstva finansija oba entita odgovorna su za upravljanje prethodno dodjeljenim sredstvima kredita. Reforme koje podržava ovaj kredit dio su šireg programa iji je cilj ukloniti prepreke za investiranje utjelovljene u vremenski odre enom akcionom planu koji su usvojile državna i entitetske Vlade. Krajnja odgovornost za implementaciju leži na državnom Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, i na svakom od kabineta entitetskih premijera koji su imenovali lidere timova tehni kih stru njaka za implementaciju me uministarskog pro-grama reformi. Akcionim planom uspostavljen je me uvladin tim predstavnika oba entiteta i Države, a temelji se na preporukama studije Savjetodavne službe za strane investicije (For-eign Investment Advisory Service, FIAS) o komercijalnom pravnom okviru i administrativ-nim preprekama investiranju. Akcioni plan je klju ni instrument za pra enje napretka u sprovedbi reformi poslovnog okruženja. Visokopozicionirani me uvladin Koordinacioni odbor za ekonomsku tranziciju i evropske integracije, koji predvodi program cjelokupne nacionalne ekonomske reforme, ima e krajnju odgovornost za osiguravanje napretka u okviru BAC-a. Jedan bilateralni donator iskazao je namjeru pružanja finansijske i tehni ke pomo i Državi i entitetima kako bi se osigurao pristup lokalnim i me unarodnim stru njacima, kao i pružanja pomo i u finansiranju FIAS-a za podržavanje Vlade u istraživanju i samoocjenjivanju pra enja napretka u postizanju rezultata, te izgradnji kapaciteta za dijalog izme u privatnog i javnog sektora. Okon ana su osnovna istraživanja iji je cilj bio da se sa ini procjena administrativnih i regulatornih troškova poslovanja u Bosni i Hercegovini, u svakom od entiteta i presjeku op ina. Iscrpno istraživanje sprovodi e se najmanje dva puta u periodu od tri godine, a


2

ciljana istraživanja za procjenu napretka po unaprijed odre enim pokazateljima svakih šest mjeseci u istom periodu. Od Vlade se o ekuje da nastavi sa istraživanjima koriste i svoje resurse. Rezultati e se javno objaviti kako bi se pove ala transparentnost i odgovornost, te podstakao nastavak napretka u programu reformi.

StatusOdbor Svjetske banke odobrio je projekat 30. V 2002. Kredit je stupio na snagu 15. VIII 2002, a 22. VIII 2002. godine raspodjeljena je prva linija kredita u iznosu od 19 miliona USD. Nove entitetske Vlade, uspostavljene u februaru i martu 2003. godine nakon održavanja op ih izbora u oktobru 2002, potvrdile su svoju predanost implementaciji programa reformi koje BAC podržava. Radne grupe, sa injene od predstavnika lokalnih partnera i me unarodnih donatora, uspostavljene su u 2002. godini u oba entiteta (Republici Srpskoj i Federaciji BiH) i uz u eš e zvani nika na državnom nivou. Radne grupe su se pokazale veoma uspješnima. Entitetske vlade uspjele su sprovesti ve inu od predvi enih reformi, uklju uju i i usvajanje Zakona o inspekcijama u parlamentima oba entiteta. U toku je uvo enje sistema registracije preduze a u entitetskim sudovima i izvedba reforme inspekcija.



Plan finansiranja (USD mil. ) Vlada BiH (lok. partner) 2,63

SB (povoljni zajam) 15,00

Raspoloživost sredstava 27. III 2002.

Datum zatvaranja 31. VIII 2006.

Kontakt

Svjetska banka Goran Tinji

Tel: (387-33)251-518 Fax: (387-33)440-108 [email protected]

Maniza B. Naqvi Tel: (1-202)458-1938

[email protected]

Vanjski Fondacija za održivi razvoj,

Federacija BiH

Safet Daut,FSD izvršni direktor

Fejsal KirliProjektni menadžer

Tel/fax: (387-33)277-300/1 Fondacija za razvoj i zapošljavanje,

Republika Srpska

Zoran eridirektor

Slobodanka DukiProjektni menadžer

RS DEF Tel: (387-51)221-270 Fax: 387-58- 217-947

Projekat razvoja zajednice

UvodBosna i Hercegovina (BiH) se suo ava sa izazovom tranzicije iz perioda obnavljanja ratom ošte ene infrastrukture u period osiguravanja dugoro nog mira i održivosti, koji e se fo-kusirati na izgradnju održivih, transparentnih i reprezentativnih institucija. Nakon godina razaraju eg rata slijedio je period skoro potpune ovisnosti o vanjskoj tehni koj i finansijskoj pomo i. Obzirom da je ve obavljen veliki posao u obnavljaju infrastrukture, BiH mora pokrenuti pitanje ekonomske i socijalne održivosti. Rezultati postignuti u vanrednim us-lovima su impresivni. Restruktuiranje ošte ene infrastrukture i pokretanje procesa stvaranja minimuma uslova kojima se izbjeglicama i raseljenim licima omogu ava povratak njihovim ku ama, prevazišlo je o ekivanja. Projekat razvoja zajednice (eng. Community Development Project, CDP) je projekat koji nadogra uje rezultate postignute u programu rekonstrukcije (kao što je Projekat javnih radova i zapošljavanja), što e se posti i usmjeravanjem ka zajed-nicama u zapostavljenim i op inama koje ostvaruju male prihode.

Ciljevi Unapre enje osnovnih usluga i ustanova za siromašne zajednice i one koje ostvaruju nizak nivo prihoda u zapostavljenim op inama (putem investiranja u socijalno orijentirane pro-jekte i programe); i unapre enje upravljanja i kapaciteta lokalnih vlasti u pružanju usluga siromašnima putem boljeg partnerstva izme u siromašnih zajednica i op ina u procesu identifikovanja investicija i samog odlu ivanja. Projekat e izgraditi kapacitete op ina kako bi mogle predvoditi proces razvoja, a što e pove ati glas lokalnih zajednica u procesu odlu ivanja o investicijama.

Opis Projekat razvoja zajednice namjenjen je najsiromašnijim i najzapostavljenijim op inama u BiH. U Federaciji BiH, identifikovane je 37 op ina, dok 39 op ina u RS-u spada u kategoriju (naj)siromašnijih.Identifikacija projekata zasnovana je na lokalnim i socijalnim procjenama tima gra ana unutar op ina koje su jedinice za implementaciju projekta obu ile u tehnikama procjen-jivanja. Ukupna procjena prezentira se na op em sastanku op ina-u esnica, kojem prisustvuju predstavnici gra anskih grupa i zainteresovani gra ani. Sastancima ponekad prisustvuje i više od stotinu gra ana. Poslije prezentacije procjene i liste prioriteta u lo-kalnim zajednicama u esnici sastanka uspostavljaju radnu grupu. Njen zadatak je da sa ini prioritete od prioriteta svih zajednica i da postigne saglasnost o jednom identifikovanom prioritetu za investiranje. Ovaj proces odlu ivanja uklju uje i pregled postoje ih dostupnih sredstava u op inama, kao i pregled prioriteta koji su ve trebali biti finansirani, ali kojima u potpunosti ili djelomi no nedostaju finansijska sredstva. Rezultati radne grupe mogu ponuditi nekoliko potprojekta, uz ije finansiranje bi se mogao prevazi i finansijski jaz i na taj na in sprovesti neophodne projekte u zajednicama. Mnogo toga se dobilo u procesu odlu ivanja i održavanjem op ih sastanaka. Oni su omogu ili gra anima da prevazi u fazu humanitarne pomo i i krenu ka realisti ijem, dugoro nijem uvidu u raspoloživost sredstava i prioriteta. Tako e je omogu ena debata gra ana i osje aj vlasništva nad procesom op inskog donošenja odluka u pogledu finansiranja i mobilizacije sredstava. Gra ani i njihovi izabrani predstavnici se usmjeravaju ka planiranju. Finansiranje u okviru CDP-a namjenjeno je nekomercijalnim i projektima socijalne infra-strukture. Pristup po kojem gra ani u estvuju u procesu donošenja odluka o op inskomfinansiranju projekata u zajednicama, u ovom projektu pokazao se uspješnim i pove ao je


3

transparentnost odlu ivanja o finansijama. Zajednice i op ine tako e mogu doprinijeti u finansiranju projekata koje podržava CDP. Takva vrsta finansiranja može i i do nivoa od 50% troškova projekta. ak i da je u pitanju samo 10%, ovaj aspekt suštinski je element u nagovještavanju vlasništva i u estvovanju gra ana u projektima. CDP-ovo finansiranje po-jedina nog projekta ograni eno je na iznos od 100.000 USD. Uspješni završetak projekata i nivo u eš a zajednice ine op inu podobnom za dodatno finansiranje u okviru CDP-a, obzi-rom da je finansiranje projekta uvjetovano stepenom uspješnosti. Op ine podobne za CDP-ovu pomo na prostoru Federacije BiH su: Sapna, Kalesija, eli ,Bužim, Teo ak, Pale, Ravno, Usora, Ilijaš, Fo a, Prozor, Bosanska Krupa, Domaljevac, Drvar, Klju , Bosansko Grahovo, Dobreti i, Kladanj, Gornji Vakuf, Maglaj, Zavidovi i,Cazin, Konjic, Goražde, Olovo, Bosanki Petrovac, Glamo , Stolac, Breza, Trnovo, Vareš, Mostar Sjever, Mostar Jugoistok., Mostar Jug, Donji Vakuf, Novi Travnik and Kreševo. Op ine podobne za CDP-ovu pomo na prostoru RS-a su: Derventa, Tesli , Goražde, Vukosavlje, Rudo, Ribnik, Petrovac, I. Stari Grad, Petrovo, Jezero, Han Pijesak, Šipovo, Rogatica, Pelagi evo, Kneževo, Oštra Luka, Kalinovik, Berkovi i, Vlasenica, Bratunac, I.N. Sarajevo, I. Ilidža, Nevesinje, Šekovi i, Osmaci, ajni e, Srebrenica, Kotor-Varoš, Višegrad, Bile a, Lopare, Krupa na Uni, Donji Žabar, Mrkonji Grad, Trnovo, Prijedor, I. Drvar, Kupres i I. Mostar.

Organizacija Projekat je jedinstvena operacije sa dva dijela, po jednim u svakom entitetu – Republici Srpskoj i Federaciji BiH. U RS-u, Fond za razvoj i zapošljavanje (Development and Employment Fund, DEF), prethodno poznat kao Fondacija za zapošljavanje i obuku (Employment and Training Foundation, ETF), djeluje kao agencija zadužena za implementaciju projekta. U FBiH, sprovedbu projekta vodi Fondacija za održiv razvoj (Foundation for Sustainable Devel-opment, FSD/ODRAZ). FSD/ODRAZ u FBiH FBH i DEF u RS-u odgovorne su za upravljanje projektom na dnevnoj osnovi, dodjeljivanje ugovora davaocima usluga i održavanje strogog upravljanja finansi-jama, nabavkom i informacionim sistemima (MIS).

StatusU Federaciji BiH, IDA-ino finansiranje potprojekata do sada iznosi 8 miliona EUR; udio zajednica u finansiranju potprojekata dostigao je 2 miliona EUR, a istog je iznosa i udio op ina i vlasti u finansiranju. Prosje an broj korisnika iznosi 2.800 po projektu. Prema procjeni stanja u maju 2006. godine, potpisano je 180 ugovora za 250 potprojekata i oko 200 potprojekata je okon ano. U idenfiticiranju i sprovedbi ovih potprojekata CDP je uspostavio veoma blisku saradnju sa Ministarstvom culture i sporta, Ministarstvom obrazovanja i Ministarstvom za izbjeglice Federacije BiH. U RS-u, IDA je u potprojekte ukupno uložila 4 miliona EUR; udio zajednica u finansiranju dostigao je 0,7 miliona EUR, dok je udio op ina i vlasti u finansiranju iznosi oko 1 miliona EUR. Ukupan broj identifikovanih potprojekata je 150. Prosje an broj korisnika iznosi 2.800 po projektu. Vrste uklju enih potprojekata: snadbijevanje vodom, lokalni putevi, obnova sistema navodnjavanja, kanalizacijski odvodi, sanacija lokalne mreže snadbjevanja elektri nom ener-gijom; rekonstrukcija ambulanti, škola, školskih dvorišta, parkova, rekreacionih centara, omladinskih centara za sport, kulturu, muziku i pozorište; nabavka kompjutera, opreme za nastavu, muzi kih instrumenata, sportske opreme za škole, omladinske centre, sportske klubove, kulturne centre i pozorišta, fudbalske i karate klubove; opremanje biblioteka kompjuterskom opremom i knjigama; te poljoprivredne zadruge i obuka.


4



Plan finansiranja (USD mil. ) SB (kredit) 34,00

Raspoloživost sredstava 15. VI 2004.

Datum zatvaranja 31. XII 2006.

Kontakt

Svjetska banka Ivailo Izvorski

Tel: (387-33)251-508 Fax: (387-33)440-108

[email protected]

Kredit za strukturno uskla ivanje ekonomskog upravljanja (EMSAC)

Predloženi kredit treba podržati implementaciju programa reformi javne potrošnje iji je cilj (i) smanjiti prekomjerno optere enje Vlade u privredi putem racionalizacije javne potrošnje, i (ii) pove ati djelotvornost i pravi nost putem restruktuiranja potrošnje i boljeg upravljanja javnim resursima. Od navedenih ciljeva o ekuje se da budu u potpunosti u skladu sa pri-oritetima navedenim u Strategiji za smanjenje siromaštva BiH.

OpisKako bi se dao podstrek gore navedenim ciljevima, EMSAC e podržati sprovedbu racionali-zacije rashoda i restruktuiranje politika, uklju uju i me usektorske mjere u vezi reformi javne uprave i državne službe, te odre ene sektorske reforme u vezi sa potrošnjom u obra-zovanju, zdravstvu i penzijama. EMSAC e dalje podržati formuliranje i implementaciju sistemskih reformi u me uvladinim fiskalnim odnosima. Na kraju, program bi trebao biti usmjeren na pitanja upravljanja javnom potrošnjom, s posebnom pažnjom na pripremu budžeta, finansijsku odgovornost u javnom sektoru i efektivnu sprovedbu zakonodavstva kojim se sprije ava konflikt interesa.

OdrživostGlavni cilj projekta je omogu iti održivost budžetskog okvira vlada, istovremeno preusmjeravaju i ciljeve potrošnje ka poboljšanje rezultata u pružanju javnih usluga. Pred-ložene mjere nadogra uju na preporuke detaljne analize sprovedene uz podršku Svjetske banke, uklju uju i Institucionalni pregled javne potrošnje, Izvještaj o fiskalnoj decentrali-zaciji, te Izvješaj o procjeni siromaštva i Izvještaj o tržištu rada. Finansiranje projekta: USD IDA 51,0, ukupno 51,0.


5




Raspoloživost sredstava -

Datum zatvaranja 31. III 2010.

Kontakt

Svjetska banka Zorica Leši

Tel: (387-33)251-530 [email protected]

Toby Linden Tel: (387-33)251-527

[email protected] Fax: (387-33)440 108

Vanjski Lejla Kaduši

Milan Režo Sektor za obrazovanje, nauku,

kulturu i sport Ministarstvo civilnih poslova

Tel: (387-33)713-955 Fax: (387-33)713 956

Projekat restruktuiranja obrazovanja

Ciljevi Sveobuhvatni ciljevi projekta su: (a) pove anje stepena u eš a u op im i sveobuhvatnim srednjoškolskim obrazovnim programima; i (b) unapre enje u inkovitosti pružanja obrazovanja, posebno u srednjoškolskom obra-zovanju.Dok projekat direktno podržava investiranje iji je cilj pove anje stepena kvalitete i rele-vantnosti programa, poboljšanja u ovim podru jima ne e biti mjerljiva u toku samog pro-jekta.Oko 50% projektnih sredstava direktno e se dodijeliti institucijama korisnicama (srednje škole) putem Programa grant sredstava za srednjoškolsko obrazovanje. Mehanizam gran-tova odabran je kako bi se promovirala decentralizacija i osposobljavanje lokalnih insti-tucija, te kao i odgovaraju i odgovor na politi ku fragmentaciju u Federaciji BiH koja nije prikladna za inicijative sa centralnim upravljanjem. Ovaj pristup implementaciji temelji se na uspješnoj sprovedbi sli nih mehanizama u Projektu razvoja obrazovanja. Program grant sredstava za srednjoškolsko obrazovanje (približno 5,0 miliona USD) direkno e, putem grantova školama, koristiti više od 50% srednjoškolskih u enika. Grantovi e: (a)

pomo i razvoj i sprovedbu sveobuhvatnih i tehni kih/profesionalnih nastavnih programa u srednjoškolskom obrazovanju (uklju uju i obu avanje nastavnog osoblja, materijale i in-strumente ocjenjivanja), u saradnju sa CARDS projektom Evropske komisije, i (b) omogu-iti širenje odre enih škola, kako bi u enici koji bi ina e poha ali trogodišnje škole mogli

u iti u skladu sa revidiranim etvorogodišnjim programom ili poha ati škole op eg obra-zovanja. Komponenta e promovirati ve u relevantnost, kao i pove an nivo podsticaja stu-dentima koji bi u normalnim okolnostima napustili formalno obrazovanje ili ne teže terci-jarnom stepenu obrazovanja. Premještanje u enika iz trogodišnjih stru nih programa u etverogodišnje programe prati e se kao široko utemeljena zamjena za pove an stepen rele-

vantnosti. Tehni ka pomo bit e ugovorena s ciljem planiranja i olakšavanja razvoja u ško-lama.Finansije i upravljanje u obrazovanju (priližno 4,0 miliona USD): tehni ka pomo , softveri i oprema, kao i obuka u cilju olakšavanja pripreme nacrta i sprovedbe transparentnijih i na formulama utemeljenih finansijskih mehanizama za javno op e obrazovanje. Od ove po-drške novom finansijskom mehanizmu o ekuje se da pove a nivo efikasnosti i pra enja izvedbe, i to putem unaprije ene formulacije budžeta i upravljanja resursima nasuprot zadatih ciljeva. Indikator uspjeha ove inicijative bit e broj obrazovnih instanci u finan-siranim školama u BiH na osnovu formule “po glavi u enika” kojom se fokusira pažnja u esnika u procesu donošenja odluka na djelotvornost i pravi nost upotrebe javnih resursa. Podrška za osiguravanje ve e autonomije u pogledu potrošnje škola ili dodjeljivanja sredstava op inama ponudit e se okruzima koji se odlu e za takvu vrstu podrške, iako ona ne e biti uvjet za pristup finansiranju prema utvr enoj formuli. Ova komponenta tako e e,putem pružanja tehni ke pomo i, podržati obuku i razvoj softvera, razvijanje informacionih sistema za upravljanje obrazovanjem kako bi oni uklju ili module za predškolsko obrazovanje i bosanskohercegova ko prisustvo u me unarodnim studijama dostignu au enika. Projekat e pružiti tehni ku pomo i obuku u cilju prebacivanja javnog finansiranja tercijar-nog obrazovanja sa kantonalnih na državni nivo. Ova podr ka ovisit e o usvajanju odgova-raju eg zakonodavstva.

Implementacija (približno 1,0 milion USD): Kreditnim sredstvima platit e se konsultantske usluge (nabavke, upravljanje finansijama, prevo enje i revizija projekta) i operativni troškovi, uklju uju i putovanja i obu avanje(pla e državnih službenika su izuzete) lanova Upravnog odbora projekta, Sekretarijata za koordinaciju projekta, Odbora za procjenu školskih grantova i tima za osiguravanje kvalitete školskih grantova.


6



Plan finansiranja (USD mil. ) Vlade u BiH (lokalni partneri) 0,75

Italija (grant) 0,60 SB (povoljni zajam) 3,74

Raspoloživost sredstava 3. X 2003.

Datum zatvaranja 28. II 2007.

Kontakt

Svjetska banka Mirjana KarahasanoviTel: (387-33)251-522 Fax: (387-33)440-108

[email protected]

Jessica Mott Tel: (1-202)458-5607 Fax: (1-202)614-0698 [email protected]

Vanjski PIU Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH

Alojz Dun erPIU direktor

Tel: (387-33)213-099 Fax: (387-33)213-098

PIU Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnih resursa RS

Željko StojanoviPIU direktor

Tel: (387-51)319-675 Fax: (387-51)319-675

Projekat razvoja i zaštite šuma

Uvod i ciljevi Šumski resursi u Bosni i Hercegovini su me u najbogatijima u Evropi u pogledu njihove rasprostranjenosti i raznolikosti u pore enju sa veli inom zemlje. Šume pokrivaju gotovo 50% površine BiH predstavljaju i jedan od glavnih prirodnih resursa u pore enju sa 24% površine koju ine pašnjaci (naj eš e nalaze veoma blizu šuma) i samo 10% obradive zemlje. U BiH, od procjenjenih 3,5 miliona stanovnika, njih 58% živi u ruralnim sredinama, stoga šume za njih predstavljaju veoma važan resurs u zapošljavanju (šumska industrija), energiji (drvni ogrjev, uglavnom od šumskih taloga) i rekreaciji. Pored toga, šume su i izvor drugih nedrvnih proizvoda, kao što su gljive, jagodi asto vo e i ljekovito bilje. Lov, u ve inislu ajeva dobro oganiziran, osigurava dodatni prihod, dok je ljepota bh. šuma i planinskih predjela za lokalno stanovništvo zna ila, a to može i ponovo, prihod od turizma. Šume, tako e, igraju važnu ulogu u zaštiti srednjeg i donjeg toka Dunava. Štaviše, BiH ima slabo izraženu stopu nasljenosti u ruralnim sredinama - samo 43 osobe po kvadratnom kilometru, što je manje nego u bilo kojoj drugoj balkanskoj državi - pa se tako uz kvalitetno upravljanje “korištenja” šumskih resursa (po ev od drvne gra e i drugih produkata) može ostvariti prihod za lokalno stanovništvo, istovremeno pružaju i zaštitu “neiskoristivim” resursima (kao što su zaštita vodotoka i globalnog ekosistema). Cilj ovog provjekta je pružiti pomo u provo enju reformi u zakonodavstvu o organizaciji i upravljanju šumama, od ega se o ekuju ve i prihodi od šumskih resursa, poboljšanje u upravljanju šumama i poja avanju zaštite biološke raznolikosti kroz pristup koji podrazumijeva u estvovanje u planiranju korištenja šumske zemlje.

OpisKomponenta 1. Ubrzavanje implementacije novih pravnih, institucionalnih i ekonomskih okvira koji e podržati uspostavu modernog režima upravljanja šumama. Sprovo enje ovih okvira e pomo i stvaranju održive eksploatacije i zaštite šumskih resursa, istovremeno utemeljuju i put autonomnom i samodrživom šumskom sektoru, konkurentnom na evrop-skom nivou i sa dobrim upravljanjem. Komponenta 2. Unapre enje tehni kih kapaciteta za održivo upravljanje šumama, putem olakšavanja implementacije strogog upravljanja u pitanjima finansija i okoliša, što je zadatak šumskih uprava (Forest Management Unit, FMU) u oba entiteta. Projekat e uspostaviti tehni ke instrumente od suštinskog zna aja za obezbje ivanje sistema pra enja i održivosti šumskog bogatstva BiH. Komponenta e pomo i BiH da razvije državne standarde koji eslužiti kao osnova za održivo upravljanje šumama i certifikovanju šuma. Ovi standardi e se primjenjivati u cijeloj zemlji, a trebaju uzeti u obzir ukupnu vrijednost svih funkcija šuma.Komponenta 3. Promoviranje biološke raznolikosti i zaštite šuma u oba entiteta, s ciljem obra anja pažnje na injenicu da je samo 0,55% teritorije BiH pod zvani nom zaštitom. Odgovorit e na politi ku odlu nost u oba entiteta da se bolje iskoristi pozicija BiH u centru Evrope, njen jedinstveni pejzaž i bogatstva biološke raznolikosti. Ova komponenta e se sprovesti uz podršku Vlade Italije.

Implementacija Projekat se implementira u toku perioda od 36 mjeseci, do februara 2007. godine. Agencije koje u estvuju u implementaciji su: (i) Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u Federaciji BiH, i (ii) Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Republici Srpskoj, uz podršku dvije male, integrirane jedinice za implementaciju iji je glavni zadatak priprema novih projekata, godišnje planiranje, pra enja povrata novca, izvještavanje i evaluacija tokom perioda implementacije projekta.

Nabavka Za nabavku roba i usluga u okviru projekta primjenjivat e se IDA-ine procedure nabavke.

RezultatiNakon sporog napretka u implementaciji u toku prvih 18 mjeseci, projekat je dostigao odre-

eni tempo. Prema procjeni stanja u junu 2006. godine, konsultantske usluge su korištene kako bi se pomoglo: (a) oja avanju kapaciteta preduze a u sektoru šumarstva putem planiranja poslovanja i upravljanja resursa, kao i (b) uvo enju poboljšanih sistema ra uno-vodstva i odre ivanja cijena drvne gra e, što je u kona nici. Pored toga, u toku su konsul-tacije kako bi se pomoglo: (c) razvijanju državnih standarda u certifikaciji i upravljanju šumama, (d) razvijanju prve faze državne inveture u šumarstvu, (e) poboljšanju komuni-kacije i transparentnosti, (f) poboljšanju upravljanja preduze ima, (g) razvijanju strategije finansijske održivosti za šume i zašti ena podru ja, (i) ekološkom procjenjivanju investi-ranja u zašti ena prodru ja, (j) razvijanju studije izvodljivosti za zašti eno podru je na Ig-manu, i (k) identifikaciji šuma za visoki stepen konzervacije. Planirana su dodatna savje-tovanja i obu avanja. Hardver i softver za informacione sistema za upravljanje šumama isporu eni su u RS-u, a za Federaciju su naru eni.


7



Plan finansiranja (USD mil. ) GEF (grant) 8,90

Vlada BiH (lokalni partner) 6,19 Španija (grant) 1,18

SB (kredit, GEF-IDA) 4,00

Raspoloživost sredstava 18. XI 2005.


Kontakt

Svjetska banka Vesna Fran i

Tel: (387-33)251-504 Fax: (387-33)440-108

[email protected]

Seema Manghee Tel: (1-202)473-5702

[email protected]

Vanjski Ministarstvo poljoprivrede, vodo-

privrede i šumarstva FBiH

Almir Prlja aKoordinator projekta

Tel: (387-33)443-338 Fax: (387-33)663-659

GEF projekat o uvanja kvalitete vode

Ciljevi Razvojni cilj projekta je daljnje oja avanje kapaciteta lokalnih komunalnih službi i sma-njenje op inskog zaga ivanja rijeka Neretve i Bosne. Krajnji cilj je smanjenje op inskog zaga enja i prisustva nutricijenata u Jadranskom moru i bazenu Dunava. Dodatni ciljevi su: (i) razvijanje plana za poboljšanje u pogledu pitanja otpadnih voda; (ii) daljnje oja avanje zajedni ke grupe BiH i Hrvatske, uz koordinaciju sa Srbijom i Crnom Gorom, koja radi na implementaciji plana za poboljšanja u pogledu pitanja otpadnih voda; (iii) razvijanje i implementacija visoko prioritetnih, ekonomi nih investicija u vodostajni kapital; i (iv) širenje informacija u BiH i regiji s ciljem ponavljanja ovih aktivnosti na projektima u drugim podru jima na Balkanu. Banka može dodatno unaprijediti postoje ukomunikaciju izme u susjednih zemalja, koje trebaju posti i sporazum o izvorima zaga iva a voda, pra enju kvalitete voda, te i proširiti ovu saradnju na druge susjedne zemlje.Komponenta A: Smanjenje zaga enosti rijeka u BiH Ova komponenta pruža osnovu za sve ostale aktivnosti iz plana o poboljšanju u pogledu pitanja otpadnih voda, a iji je cilj smanjiti stepen zaga enosti rijeka u BiH. Plan eobuhvatiti sljede e komponente: Prikupljanje podataka: · ispitati postoje e zakone i propise za ispuštanje otpadnih voda u razli itim rije nim režimima;· opisati postoje e institucionalne aranžmane; · odrediti režime rije nih tokova i stepen zaga enosti;· identifikovati zaga iva e i stepene zaga enosti; i· odrediti mjere potrebne za smanjenje zaga enosti, kao i njihove troškove. Pregled podataka i razvoj plana: · izvršiti pregled svi prikupljenih podataka; · razviti fazni plan za smanjenje prisustva nutricijenata, a u skladu sa prioritetima kako bi se održao prihvatljiv stepen kvalitete vode u rje nim bazenima, i sa initi procjenu tro-škova;· razviti dugoro ni program pra enja kvalitete rijeka; · razviti finansijski plan; · analizirati ekonomske koristi istih rijeka; i · predložiti potrebna institucionalna poboljšanja, uklju uju i saradnju sa obalnim zemljama.Komponenta B: Visoko prioritetne investicijea) Mostar (rijeka Neretva), 100.000 stanovnika, predložene investicije Mostar je glavni zaga iva rijeke Neretve. Sve otpadne vode ispušta u rijeku. Projekat efinansirati prvu fazu izgradnje glavnih kanalizacijskih kolektora (za centralno gradsko podru je) duž uske rije ne doline i jedinice za obra ivanje otpadnih voda.b) Živinice – Ukoliko se pored GEF-a ne osiguraju lokalna ili donatorska sredstva za Živinice, sa lokalnim vlastima je dogovoreno isklju enje komponente Živinica iz projekta. (Rijeka Spre a) U Živinicama živi oko 45.000 stanovnika, a sirovi otpad se ispušta u ri-jeku Spre u koja se ulijeva u jezero Modrac. Ovo jezero glavni je izvor vode za cijelo podru je Tuzle. Projekat e finansirati neke od glavnih otpadnih kolektora i poboljšanje postrojenja za obradu otpada. c) Trnovo (rijeka Željeznica), 2200 stanovnika. Predložena investicija se odnosi na ob-novu postrojenja za obradu otpada u Trnovu, što se nalazi vrlo visoko na listi prioriteta. Projekat e finansirati obnovu tog postrojenja.d) Odžak (rijeka Bosna), 10.000 stanovnika. Potrebna je obnova postrojenja za obradu. Kako blizu rijeke postoji ravan teren, mogu e je ispitati izvodljivost obrade bioloških otpadnih elemenata u lagunama. Projekat e finansirati dio obnove kanalizacije i cijevi za obra ene zaga iva e koje vode do rijeke, i postrojenje za obradu otpada. Komponenta C: Proba prirodne obrade otpadnih voda Pripemit e se studija izvodljivosti o ekonomi nosti prirodne obrade otpadnih voda, uzi-maju i u obzir uslove poput klime, hidrogeologije (osjetljiva kraška podru ja) i upravljanje zemljištem relevantnim za rijeke Bosnu i Neretvu. Studija e pomo i u ukazivanju na odgovaraju e investicije u finansijski i energetsko ekonomi nu obradu za manje gradove ili naselja u op inama. Dugoro no, izvo enje ove komponente planira se i u drugim dijelovima u BiH. Komponenta D: Upravljanje projektom Sredstva u okviru GEF-a ne e se koristiti za upravljanje projektom. Ova komponenta e obuhvatiti upravljanje projektom, pra enje projekta i obu avanjepreduze a vodovoda i kanalizacije, kao i lokalnih vlasti, u implementaciji projekta. Kom-ponenta e uklju iti i dodatne aktivnosti na zakonu o vodama, u pripremi uz podršku


8

Evropske unije, a koji Vlada treba usvojiti u 2005. godini. Komponenta E: Repliciranje, raspodjela informacija i implementacija Ova komponenta e finansirati obuku u upravljanju finansijama u cilju oja avanja insti-tucija i izgradnje kapaciteta komunalnih preduze a, kao i pripremu nacrta godišnjih poslovnih planova za svako od komunalnih preduze a. Tako e e se finansirati i rep-liciranje nalaza projekta u regiji. Odre enije: pra enje, ažuriranje, implementacija akcio-nog plana, koordinacija sa vodovodima i relevantnim me unarodnim kompanijama (iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore) putem šestomjese nih sastanaka, pregled izvještaja o napretku u implementaciji, društvene i ekonomske procjene, informacije o pra enju situacije u pogledu okoliša zajedno sa lekcijama nau enim kroz projekat, a slijedit e ih preporuke o mjerama koje treba usvojiti kako bi odgovarale drugim geografskim podru jima. Glavni dio tehni ke pomo i fokusirat e se na prepreke za repliciranje. Nau ene lekcije e se distribuirati putem regionalnih/državnih/me unarodnih seminara za nacrtne institute i vodovode. Tako e e uklju iti i javnu informativnu kampanju, iji je cilj pove ati stepen razumjevanja predloženih investicija i aktivnosti unutar politike.

Organizacija implementacije Projekat e se implementirati u periodu fiskalne 2005.-2011. godine, a krajnja odgovornost za njegovu implementaciju je na Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Uspostavljen je tim za upravljanje projektom (eng. Project Management Team, PMT) u iji zadatak potpadaju aspekti nabavke i upravljanja. PMT ini kvalificirano osoblje Ministar-stva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i PCWM-a. Timovi za implementaciju pro-jekta (eng. Project Implementing Team, PIT) smješteni su u svakom od komunalnih pre-duze a (Mostar, Živinice, Trnovo i Odžak). Njega ine po jedan službenik za nabavku i finansije. Tim za upravljanje projektom snosni krajnju odgovornost za implementaciju, uklju uju i nabavku i upravljanje finansijama, dok timovi za implementaciju obavljaju svakodnevne poslove. Oni, tako e, izvršavaju sve nabavke u koordinaciji sa PMT-om, ije se odobrenje traži. Nakon odobrenja PMT-a, dokumenti o nabavkama se dostavljaju Banci na odobravanje. Kako se primaocem granta smatra strana koja potpisuje ugovore, njih potpisuju samo direktori komunalnih preduze a.

RezultatiNatje ajne procedure za ve inu planiranih projektnih aktivnosti za prvu polovinu 2006. godine su u toku, a njihovo pokretanje se planira u skoroj budu nosti. Ve ina aktivnosti timova za implementaciju projekta fokusira se na pripremu natje ajnih dokumenata za nabavku opreme i izvo enje radova. U toku je i priprema zadataka u okviru plana za pitanja otpadnih voda za smanjenje zaga enosti rijeka, a o ekuje se da e biti završeni nakon dovršenja studijskih projekata koje finansira EU, projekta upravljanjem rije nimbazenima i projekta upravljanjem kvalitete voda. Kompetencije za studiju izvodljivosti prirodne obrade otpadnih voda tako e su u pripremi.


9



Plan finansiranja (USD mil. ) 25,90

Vlada BiH 8,90 SB (kredit) 17,00

Raspoloživost sredstava 3. IV 2006.


Kontakt


[email protected]

Francois Decaillet Tel: 32- 2-772-33-13

fdecaillet @worldbank.org

Vanjski Ministarstvo zdravlja, FBiH

Tel: (387-33)664-245,Fax: 664-246 Ministarstvo zdravlja i socijalne

zaštite, Republika Srpska Tel: (387-51)216-599, Fax:216-601

Projekat unapre enja zdravstvenog sektora

Cilj Sveobuhvatni razvojni cilj projekta je poboljšanje ukupnih rezultata po pitanju nezaraznih bolesti, prema mjerenjima po utvr enim indikatorima, uklju uju i i: (i) unapre enjeefikasnosti zdravstvenog sistema kroz restruktuiranje i oja avanje sektora primarne zdravstvene zaštite, kao i modela porodi ne medicine, i (ii) oja avanje procesa kreiranja politike kroz razvoj i implementaciju sistema za pra enje i vrednovanje u inka sektora zdravstva.

Komponente projekta: (1) Restruktuiranje primarne zdravstvene zaštite. Ova komponenta cilja na restruktuiranje pružanja usluga primarne zdravstvene zaštite kako bi se unaprijedila djelotvornost, i na nivo opremljenosti adekvatan za riješavanje suštinskih pitanja u sektoru zdravstva, kao što su rastu a stopa neprenosivih bolesti, te omogu avanje razvoja efikasnog spoja usluga vanbolni ke njege koju pružaju ambulante za porodi nu medicinu i bolni ke njege. (2) Ja anje kapaciteta za upravljanje sektorom zdravstva. Cilj ove komponente je ja anje kapaciteta upravnih struktura u implementaciji suštinskih promjena u pružanju usluga razli itih nivoa sektora zdravstva. (3) Formuliranje politike zdravstva i podrška projektu. Cilj komponente je da podrži napore u poboljšanju prikupljanja podataka i analize sektorskih parametara, kako bi se unaprijedilo korištenje pokazatelja za dodjelu sredstava i odre ivanje prihoda, i da se potpomogne moderniziranje uloge Javnih zdravstvenih ustanova. Pra enje i procjena zado-volji e potrebe Ministarstava zdravstva za informacijama i studijama prilikom sa injavanjaizvještaja i informacija potrebnih za kreiranje politike i strategije, te za institucionalizaciju pra enja i procjene putem izgradnje kapaciteta. Komponenta e osigurati sredstva i za uvo enje inovacija u zdravstvu.

RezultatiO projektu je sa uspjehom pregovarano 2. i 3. III 2005, a odobrio ga je Odbor Svjetske banke 31. III iste godine. Radionica kojom je ozna en po etak projekta održana je 13. i 14. VII 2005. Kredit IDA-e je postao operativan 3. IV 2006. godine.



Raspoloživost sredstava O ekuje se u jesen 2006.


Kontakt


[email protected]

Gavin Adlington Tel: (1-202)458-1612 Fax: (1-202)614 0698

[email protected]

Projekat upisivanja zemljišta

UvodBosna i Hercegovina je zemlja srednjih prihoda, nižeg nivoa, sa bruto doma im proizvodom (BDP) od 2.040 USD po glavi stanovnika. Oko 61% BDP-a ostvaruje se u uslužnom sektoru, 23% u industriji, a 11% u poljoprivredi. Nakon što je rat okon an potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, zemlja je ostvarila izuzetan napredak u poslijeratnoj rekonstrukciji, društvenoj integraciji i izgradnji Države. Sada se radi na integraciji u Evropsku uniju, prijem u Svjetsku trgovinsku organizaciju i pridruživanje NATO-ovom programu “Partnerstvo za mir”. Od 1995. BDP je utrostru en, robni izvoz je obilježio desetorostruki porast, a stabilnost cijena održana je sa stopom inflacije ispod 1% u periodu od posljednje tri godine. Me utim, nivo siromaštva je dostigao skoro 18%, a još je 30% ukupnog stanovništva ezapasti u siromaštvo ukoliko se suo i sa problemom u ostvarivanju prihoda. U nastojanjima postizanja ve eg nivoa integracije u EU, BiH se sada suo ava sa brojnim izazovima. Potrebno je pove ati stepen konkurentnosti kroz razvoj privatnog sektora i smanjiti trenutno visok deficit na ra unu putem strože fiskalne discipline i strukturnih reformi u smanjenju rashoda vlada. Sektor upravljanja zemljištem klju an je u promoviranju razvoja privatnog sektora, a Projekat upisivanja zemljišta stvoren je s ciljem smanjenja korupcije i pove anja efikasnosti zaposlenih, uz istovremeno smanjenje zavisnosti o javnom finansiranju, kroz pomo sektoru u nastojanju da postane finansijski samoodrživ. Pored toga, cilj je i doprinijeti finansiranju lokalnih vlasti. Ve i resursi na lokalnom nivou pomo ie u borbi protiv siromaštva i poboljšati socijalne službe, što cu ciljevi vladine Srednjoro ne

razvojne strategije (eng. Medium Term Development Strategy, MTDS) i CAS-a. Ciljevi pro-jekta upisivanja zemljištva u bliskoj su vezi sa tri klju na podru ja Strategije: · unapre enje javnog finansiranja i oja avanje institucija; · promocija održivog razvoja u privatnom sektoru; · investiranje u klju nu socijalnu i ekonomsku infrastrukturu. U BiH veoma je rasprostranjena siva ekonomija, obzirom da se zvani nim kanalima potroši


10

Vanjski Ministarstvo pravde,

Federacija BiH

Ediba Tafro Tel: (387-33)213-151 ext.253

Fax: (387-33)666-971 [email protected] Ministarstvo pravde,

Republika Srpska

Duško RadoševiTel: (387-51)331-586 Fax: (387-51)331-594 [email protected]

mnogo vremena i novaca. Nedavno usvojeni Državni ekonomski memorandum navodi da “nesigurnost politike i korupcija u zvani nim krugovima opstruiraju inostrane investicije i otvaranje novih preduze a. Troškovi i pristup finansijama, porezne stope i administracija, nekonkurentne prakse, i slabo funkcionisanje pravnog sistema u zaštiti imovinskih prava i ugovora, predstavljaju zna ajan teret za razvoj poslovanja i investiranje.” Projekat upisivanja zemljištva osmišljen je s ciljem da brzo i efikasno riješi pitanja koja ograni avaju “pravni sistem u zaštiti imovinskih prava” i zapo ne proces ispravljanja drugih glavnih faktora koji ko e investiranje i razvoj.

Ciljevi Cilj projekta je olakšavanje urednog razvoja transparentnog zemljišnog tržišta, putem regi-stracije prava nad nekretninama i komplementarnih odredaba koje omogu avaju transakcije na siguran i u inkovit na in. Klju ni ciljani korisnici su ljudi i preduze a koja žele sigurnost u pogledu svog zemljišta ili nekretnina kako bi investirali (bilo rad ili novac), a potrebne su im prostorije ili zajmovi da to i u ine. Projekat e pomo i u uklanjanju postoje ih smetnji u investiranju koje se javljaju u urbanih sredinama, ime e se sprije iti ugrožavanje investi-cija i u pružanju jasnih prava svojine za ljude u ruralnim podru jima, ime e se i njima omogu iti sigurna ulaganja u njihova zemljišta. Projektna komponenta registracije pokrit e cijelu zemlju, uz izuzetak Br ko Distrikta. Do kraja projekta, uklonit e se postoje i zaostaci u rješavanju zahtjeva za upisivanje, a svaki od 47 sudskih ureda za upisivanje (19 u RS-u i 28 u FBiH) bit e u potpunosti automatiziran, sa svim zapisima pohranjenim u digitalnoj formi i dostupnima zakonskim potražiocima za brz i jeftin pristup informacijama o imovini, vlasnicima i pravima zadržavanja imovine. Upisivanje bilo kakve nove transakcije, u 95% slu ajeva, bit e završen u jednom danu. Postoje o ekivanja da e se u odre enim slu ajevima upiti, a možda ak i upisivanje, mo iobaviti putem interneta. U slu aju projektne komponente koja se ti e katastra, izvršit e se preliminarni radovi na najmanje 8 projektnih lokacija, a cilj je sprovesti sistemati no upisivanje imovine i imovinskih prava. Informacije prikupljene u projektnoj komponenti koja se ti e katastra, koristi e se u analizi veli ine problema i resursa potrebnih za ri-ješavanje sljede ih pitanja: nezakoniti razvoj i povreda tu e imovine, upotreba zemljišta i kontrola razvoja, restitucija i oporezivanje nekretnina. Rezultati projekta mjerit e se putem statisti kih analiza zapisa koji opisuju: broj transakcija i zahtjeva za informaciju, ostvarene prihode, vrijeme utrošeno na registraciju, stepene registrovanih hipoteka, i vrijednost imovine. Zadovoljstvo klijenata mjerit e se putem istraživanja o mišljenju klijenata.

OpisProjekat se sastoji od sljede ih komponenata: 1. Upisivanje (7,376 miliona USD kreditnih sredstava. 49%). Ova komponenta e podi i nivo transparentnosti, brzine i ta nosti transakcija prilikom upisivanja. Aktivnosti uklju uju: (i) razvijanje standarda službe i održivost usluga pružanih u skladu sa poslovanjem u inkovitejavne komunikacije; (ii) unapre enje fizi kog stanja i kapaciteta ureda, sa fokusom na pri-jem klijenata i pružanje usluga, (iii) uklju ivanje stanova u sistem upisivanja, tako da se transakcije sa stanovima mogu obaviti na lakši i sigurniji na in; i (iv) uskla ivanje katastra sa sistemom zemljišnoknjižnih izvadaka, zajedno sa upisom podataka i sistemom inte-gracije.2. Katastar (6,557 miliona USD kreditnih sredstava. 44%). Ova komponenta e poboljšati efikasnost i brzinu pružanja informacija o imovini za klijente koji žele da upišu svoje imovinska prava. Aktivnosti uklju uju: (i) razvijanje standarda službe i poslovnog plana za katastarske agencije, te proceduralnih pravilnika za agencije i ostale stru njake (ii) sis-tematsko istraživanje, kartografija i analiza situacije na osam lokacija, (iii) digitalizacija karti u katastru, i (iv) razvoj informacionih i komunikacijskih tehnologija, uklju uju i re-programiranje relevantnog informacionog upravljanja. Sistematska kartografija i analiza situacije testirat e procedure s ciljem omogu avanja budu ih upisivanja sve imovine na podru ju izabranih lokacija u zemljišne knjige. Izabrane su lokacije koje se smatraju aktiv-nim tržištem imovine, a koje se suo avaju sa zastojima u upisivanju, te za koje je poznato da imaju znatne probleme u sektoru upravljanja zemljištem. Istraživanja e uzeti u obzir nezakonite strukture, zastarjelost dokumentacije o urbanisti kom planiranju, slabo de-finirana i nedokumentovana imovinska prava i druge smetnje za razvoj zemljišta i operacije na tržištu zemljišta. Potkomponente uklju uju razvoj informacionih sistema i pružanje digitalnih katastarskih podataka, kako bi se povezali sa službama upisivanja, i u inkovitije pružanje informacija javnosti. Informacija i analize potrebne za razvijanje politike, strategije i preporu enih regulatornih intervencija u sektoru upravljanjem zemljišta, a koje se mogu implementirati u drugoj fazi projekta, bit e prikupljene u sklopu ugovora o sistemati nom istraživanju predvi enim unutar ove komponente. 3. Razvijanje politike i upravljanje projektom (1,066 miliona USD kreditnih sredstava. 7%). Unutar ove komponente, razvit e se strategije i pripremiti nacrt zakonodavstva potrebnog za uklanjanja smetnji u razvijanju preduze a i ekonomski rast, a koje trenutno postoje u sektoru upravljanja zemljištem. Aktivnosti mogu, izme u ostalog, uklju iti: (i) analizu planiranja korištenja zemljišta i pitanje gra evinskih dozvola; (ii) politike i procedure ko-


11

jima se upravlja procesom privatizacije zemljišta, i (iii) razvoj politika o ostvarivanju pri-hoda od oporezivanja imovine, poreza na transakcije i druge naknade. U posljednjoj godini projekta razvit e se plan za sljede u fazu dugoro nog programa. Ova komponenta uklju uje i upravljanje projektom i planiranje.

Organizacija implementacije Upisivanje prava. Upisivanje imovinskih prava je pod nadležnoš u sudova prve instance. Predsjednik svakog suda odgovoran je za sve djelatnosti suda, ali su Ministarstva pravde FBiH i RS-a (u saradnji sa kantonima u FBiH) odgovorna za sve primjene budžeta putem Ministarstva finansija, i propisa i operativnih smjernica za urede za upisivanje. Visoko sud-sko i tužila ko vije e (VSTV) u sudskom sistemu igra ulogu u postavljanju sudija, pružanju pomo i u formulaciji budžeta i smjernica o informacionim tehnologijama. Klju ne strane u projektu su Ministarstva pravde FBiH i RS-a, a od svakog ministarstva je traženo da u svom sjedištu osnuje jedinicu za upisivanje zemljišta (Land Registration Unit, LRU), i to u dvije svrhe: pružanja dugoro nih, metodoloških smjernica u radu upisivanja na sudovima, i krat-koro no djelovanje u funkciji jedinica za implementaciju projekta. Sredstva projekta e se koristiti za dopunjavanje jedinice zapošljavanjem poslovo e finansija, ra unovo e, službenika za nabavku i prevodioca za potrebe obra ivanja dokumentacije Banke. Prema tome, postojat e dva LRU-a, po jedan u svakom entitetu, koji e obavljati funkcije jedinica za implementaciju projekta. Svaka jedinica e održavati svoj ra un ozna en za projekat. Katastar. Katastar i rad na kartografiji odgovornost je Geodetske uprave u RS-u, a u FBiH op inskih i kantonalnih vlasti. Me utim, u FBiH postoji centralna Geodetska uprava, iji je zadatak da pruži operativne smjernice. U toku je prirema nacrta novog zakona o katastru, kojim e centralna Geodetska uprava u FBiH preuzeti odgovornost za cjelokupni rad katastarske službe na na in koji se ve primjenjuje u RS-u. Osnovna funkcija Uprava u RS-u i FBiH je razvijanje karti i katastarskih izvadaka, a bi e u mogu nosti da upravljaju projek-tnim aktivnostima služe i se postoje im osobljem. Tehni ka pomo i obuka. GTZ e nastaviti pružati tehni ku podršku i obuku, kao što je to inio i u prošlosti, ali sada sa fokusom na pružanje podrške projektnim aktivnostima. Pružat e tehni ku pomo u upravljanju projektom, kao i u ekonomskim, pravim i tehni kim

aspektima projekta. Me utim, upravljanje projektom odgovornost je Ministarstava pravde FBiH i RS-a, koji e, ukoliko nastane potreba, mo i ra unati na pomo i savjet Savjetodav-nog odbora. lanovi Savjetodavnog odbora bi e predstavnici entiteta iz Ministarstava pravde, finansija, i urbanisti kog planiranja, GAS-a, predstavnika državnih Ministarstava pravde i finansija, te VSTV-a. Savjetodavni odbor. Savjetodavni odbor uspostavljen je s ciljem pružanja savjeta agencijama zaduženim za sprovedbu projekta o pitanjima implementacije i dugoro nih ciljeva projekta. Odbor e omogu iti raspravu o pitanjima koja utje u na projekte koje finansira Svjetska baka, kao i projekte drugih donatora. lanovi su visokopozicionirani zvani nici sa dugogodišnjim iskustvom i interesom za sektor upravljanja zemljištem, a Odbor e zainte-resovanim stranama pružiti priliku da izraze svoje institucionalne poglede na implementa-ciju projekta, te da rasprave i riješe institucionalne konflikte. Od lanova Odbora e se o e-kivati da u svojim ministarstvima i organizacijama zastupaju potrebe projekta, te da olakšaju koordinaciju zvani nih aktivnosti u cilju podrške projektu. Odbor može služiti i za postizanje odre enog stepena jednoobraznosti pristupa dva entiteta putem razmjene ideja i iskustava u najboljim praksama, a može pružiti i osnovu za agencijski stalni sistem i kon-sultacije entiteta u pitanjima upravljanja zemljištem. Upravljanje projektom. Trenutno, Ministarstva pravde raspolažu ograni enim kapacitetima za upravljanje upisivanjem zemljišta širom zemlje. Projekat igra vode u ulogu u izgradnji ovih kapaciteta, tako da se standardi usluga mogu nadgledati, a tržište zemljišta osnažiti putem pra enja koje vrše jedinice za upisivanje zemljišta. Ove jedinice e, tako e, pružati savjete i smjernice sudovima i registrima o suštinskim pitanjima u pogledu imovine i zakona o upisivanju zemljišta. Pored toga, oni e u estvovati u razvoju kapaciteta za upravljanje poslovanjem u uredima za upisivanje; služit e kao skladište i pružaoci informacija o “najboljim praksama”; analizirat e pitanja i trendove u praksama upisivanja i katastru; te e pripremati prijedloge za razvoj regulative i zakonodavstva u pogledu upisivanja tapije. Zaduživanje jedinica za upravljanje projektom bi e od pomo i samim jedinicama u izgradnji kapaciteta i sticanju iskustva u upravljanju projektima i pra enjurezultata. Tehni ka pomo koju pruža GTZ, zapošljavanje iskusnih šefova finansija i službenika za nabavku, i potreba za implementiranjem aktivnosti finansiranih unutar projekta – svi ovi elementi e pomo i jedinicama za upisivanje zemljišta da razviju potpuno funkcionalne Odjele za upisivanje unutar Ministarstava pravde.

StatusUpravni odbor Svjetske banke odobrio je kredit 27. IV 2006. godine. O ekuje se da e stu-piti na snagu u ljeto ili jesen 2006.


12




Raspoloživost sredstava 31. V 2002.

Datum zatvaranja 31. VIII 2006.

Kontakt

Svjetska banka Haris Mešinovi

Tel: (387-33)251-533 Fax: (387-33)440-108

[email protected]

Vanjski Agencija za privatizaciju,

Federacija BiH

Rešad Žuti , direktor Alipašina 41, Sarajevo Tel: (387-33)212-884 Fax: (387-33)212-883

[email protected] Direktorat za privatizaciju

Vladimir Ma ki , direktor Mladena Stojanovi a 4, Banja Luka

Tel: (387-51)308-311 Fax: (387-33)311-245

[email protected]

Projekat tehni ke pomo i privatizaciji

Uvodak i deset godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, preduze a u

državnom vlasništvu još uvijek dominiraju privredom u BiH. Dok su se zakoni i propisi o privatizaciji primjenjivali u posljednje etiri godine, velika odugovla enja u pripremi po et-nih bilansi stanja, pojašnjavanju pitanja vlasništva, instaliranja neophodne tehni ke infra-strukture za izvo enje masovne privatizacije i nedovoljna predanosti vlasti, iznova odlažu privatizaciju velikih preduze a. Kompleksne i glomazne (a u slu aju Federacije BiH, i de-centralizovane) šeme privatizacije koje kombiniraju ciljeve prenosa javnih sredstava u pri-vatne ruke sa apsorbovanjem gra anskih finansijskih potraživanja prema entitetskim vlas-tima, još jedan su važan faktor u objašnjavaju sporog procesa privatizacije. Kao posljedica navedenog, neu inkovita preduze a nastavljaju da primaju subvencije od vlada i uzimaju rizi ne bankovne kredite, time sprije avaju i pojavljivanje novih preduze a na tržištu ili širenje postoje ih. Štaviše, u inkovita preduze a esto ne uspijevaju da se razviju i postanu faktori razvoja, jer se politi ke stranke ili javne agencije direktno miješaju u njihove poslove aktivnosti. Alarmirane niskim stepenom doprinosa privatnog sektora u bruto nacionalnom dohotku (procjenjeno na oko 35%), usporavanjem ekonomskog razvijanja i mogu im smanjenjem podrške me unarodne zajednice, Vlade entiteta postale su svjesne hitne pri-rode situacije i preuzele korake ka ubrzavanju privatizacije. U prvoj fazi, mala preduze abila su privatizirana gotovinom i certifikatima u Federaciji, odnosno kuponima u Republici Srpskoj. Proces je ve inom okon an do sredine 2001. godine. U drugoj fazi, velika pre-duze a, holding kompanije i komunalna preduze a privatizovana su putem tendera, javne ponude dionica i vau era u Federaciji, ili kupona u Republici Srpskoj. Do sredine 2002, više od 50% državnog kapitala u oba entiteta bilo je privatizirano, od ega 80% putem privatizacijskih investicijskih fondova (PIF) koji, me utim, do sada nisu uspjeli u restruktuiranju i/ili dokapitalizaciji preduze a, što bi rezultiralo poboljšanim poslovnim u inkom i porastom, sada veoma smanjene, vrijednosti certifikata (u nezvani noj zamjeni, 2% nominalne vrijednosti). Ovim se isti e prioritet vlasti i nadanje IFI-ova da e u slu ajupreostalog državnog kapitala koncentriranog u servisnim i strateškim preduze ima, iji ese paketi ve inskih dionica (sa potpunom kontrolom nad upravljanjem) prodati investi-torima sa strateškim namjerama, kapitalom, upravlja kim sposobnostima, politikama tržišno orijetiranog korporativnog upravljanja i dokapitalizacije preduze a, rezultirati njiho-vom profitabilnoš u i realizaciji njihovih razvojnih ekonomskih potencijala.

Ciljevi Cilj kredita je ubrazavanje privatizacije velikog obima putem tenderske prodaje preduze a. Kredit bi trebao finansirati odabir i upošljavanje me unarodnih i doma ih stru njaka za privatizaciju, što e u initi entitetske vlasti. Ovi stru njaci (koji sklapaju poslove), trebaju imati razvijene sposobnosti i iskustva u: - finaliziranju dokumentcije neophodne za uspješnu prodaju preduze a;- traženju i identificiranju strateških investitora; i - finaliziranju prodaje preduze a istima.Prodaja preduze a jakim investitorima, spremnima da na transparentan na in investiraju kapital, znanje i upravlja ke sposobnosti u privatizirana preduze a iz BiH, najvažniji je cilj kredita. Pored toga što e (a) pomo i u prodaji proizvodnih preduze a, kredit tehni ke pomo i e tako e (b) pomo i u pripremi zakonodavstva i regulativnih okvira potrebnih za prodaju servisnih preduze a i drugih agencija koje koriste entiteti ili kantoni za pružanje odre enih javnih usluga (na primjer, skupljanje i odlaganje sme a, ili centralno grijanje), i (c) pomo i da se holding kompanije i velika preduze a u ine podobnima za privatizaciju putem njihovog “raš lanjivanja”, te izvo enju sli nih pripremnih koraka s ciljem da, kao posebni elementi, privuku potencijalne kupce. Od oko 1850 preduze a za privatizaciju u BiH, oko 1000 njih je privatizirano u okviru šema masovne privatizacije, koja uklju uje certifikate otkupljene direktno za dionice preduze ana aukcijama i javnim najte ajima, kao i putem preko 20 PIF-ova. Oko 440 preduze a (263 u Federaciji i 177 u RS-u, ili oko jedne etvrtine od 1850 preduze a) predvi eno je za tender-sku privatizaciju (strateški investitori), od kojih e skoro jedna tre ina (138), 86 u Federaciji i 52 u RS-u, biti privatizirana uz pomo me unarodne zajednice, uklju uju i i Svjetsku banku. U sklopu kredita tehni ke pomo i, za oko 30 do 40 preduze a (do sada je identifi-cirano 16 u Republici Srpskoj i 22 u Federaciji) pružit e se pomo u tenderskoj privatizaciji. Neka od njih su najprofitabilnija i najvrijednija preduze a u BiH (tj. Aluminij Mostar, Že-ljezara Zenica, Agrokomerc, Energoinvest, UNIS Valja i i, Industrija mašinskih alata Tre-binje, Telekom Srpske, BH Telecom, itd.), ija nominalna vrijednost dionica iznosi preko 2 milijarde USD, a zapošljavaju više od 35.000 radnika.

OpisProjekat tehni ke pomo i u privatizaciji pružit e pomo u ubrzavanju privatizacije velikog obima putem tenderske prodaje preduze a u državnom vlasništvu, i u pripremi zakonskih i


13

regulatornih okvira potrebnih za prodaju. Komponente predvi aju:1) tendersku privatizaciju, kako bi se pomoglo Vladi u prodaji državnih preduze a (koja nisu predmetom posebnih privatizacijskih programa) strateškim lokalnim i inostranim investitorima. Težište e biti na prenosu ve inskog vlasništva nad sredstvima javnih pre-duze a u privatno vlasništvo; 2) finansiranje i pružanje savjeta o privatizaciji servisnih kompanija, koje su predmet speci-jalnih privatizacijskih programa, a što uklju uje pripremu zakonodavstva i regulatorni okvir za prodaju ovih preduze a, kao i samu prodaju kompanija strateškim investitorima; 3) tehni ku pomo u “raš lanjenim” koncesijama i procedurama nesolventnosti, koja e se pružiti velikim preduze ima i holding kompanijama, što uklju uje i pripremne korake s ciljem privla enja potencijalnih investicija u posebne elemnte. U eš e privatnog sektora osigurat e se putem sporazuma o koncesijama, a predmetna preduze a e biti zašti ena u skladu sa propisima o nesolventnosti i ubrzanih procedure; i 4) razvoj tržišta kapitala, putem pružanja pomo i entitetima i Komisiji za vrijedonosne papire u olakšavanju dovršetka privatizacije, i putem stvaranja regulatornog okvira potreb-nog za trgovanje, reviziju vrijedonosnih papira i pripremu nacrta zakonodavstva o berzi dionica, trgovinskih zakona i zakona o ste aju. Pored ove etiri komponente, cilj projekta je oja ati institucionalne i administrativne ka-pacitete za implementaciju projekta.

RezultatiPoslije jedanaest mjeseci zakašnjenja u ratifikaciji entitetskih i državnog parlamenta nakon odobrenja Odbora Banke, projekat je kona no stupio na snagu 31. V 2002. godine. Me u-tim, prije nego je zajam postao važe im, obavljeno je mnogo posla na pripremama, uklju-uju i i uspostavljanje jedinica za implementaciju u oba entiteta (opremljenih potrebnim

resursima i osobljem), pronalaženje investicijskih stru njaka za sklapanje poslova i savjet-nika za inicijalnu grupu preduze a, zapošljavanje stru njaka za nabavku i savjetnika lokal-nih vlasti za pitanja privatizacije, itd. Tako e je u oba entiteta osiguran i neophodni pravi okvir koji omogu ava primjenjivanje jedinstvenih kreditnih parametara, uklju uju i kriterije odabira zasnovane na u inkovitosti, kao i za pla anje investicijskih posrednika. Pored toga, usvojena su zna ajna poboljšanja u zakonodavstvu i procedurama za prodaju državnog kapi-tala, koja podržavaju djelotvorniji i transparentniji proces privatizacije. Pored toga, postignu je dogovor sa nadležnim entitetskim vlastima o prioritetima, tempu i pristupu programa, s posebnom pažnjom na: postizanje sporazuma o na inima rješavanja specifi nih pitanja svakog od preduze a, kompleksna pitanja osporavanja vlasništva i pris-tup njihovom rješavanju, geografsku raspore enost preduze a i fiskalne potrebe vlasti. U FBiH, privatizacija e se obaviti u najmanje tri navrata. Prva faza ve je pokrenuta 2003. godine, a uklju uje etiri preduze a jednostavnih operativnih svojstava (posao sklapanja dogovora preuzima kompanija IMC u julu 2003, a okon anje prodaje planirano je za kraj iste godine). Pored toga, postoji i pet veoma velikih i kompleksnih preduze a u kojima je potrebno izvršiti “raš lanjivanje” i sprovesti privatizaciju po elementima (u toku je tender-ska procedura odabira kompanije koja e sklopiti posao, a odabir je zakazan za IX 2003. godine, dok se dogovori o privatizaciji o ekuju sredinom ili krajem 2004. godine), i grupa od tri velika preduze a za koja je, prije privatizacije, potrebno riješiti pravne sukobe oko vlasni ke strukture (uklju uju i i me unarodne arbitražne procese, nezavisne sudske re-vizije i novo zakonodavstvo). Drugim navratom obuhvatit e se dva operatora telekomuni-kacija (po etkom 2004. zakazan je odabir kompanije koja e sklopiti posao i savjetnika; privatizacija se o ekuje sredinom 2005. godine). Tre a faza uklju uje grupu javnih pre-duze a iz sektora snadbjevanja vodom, gasom i elektri nom energijom, putem razvijanja i primjenjivanja odgovaraju ih modela u eš a privatnog sektora, sa inicijalnim fokusom na razvijanje potrebnih regulatornih i pravnih okvira (rad je otpo eo sredinom 2003, a ve inaaktivnosti u vezi sa u eš em privatnog sektora obavit e se 2005. godine). U junu 2003. godine, u RS-u je ve pokrenuta prva faza kojom je obuhva eno osam proiz-vodnih preduze a za privatizaciju, uz u eš e Raiffeisen Investments AG, (dogovor o privati-zaciji o ekivan do kraja 2003. godine), dok je od juna 2003. isto tako u toku i odabir kom-panije koja e sklopiti posao za pet kompanija iz sektora rudarstva, ije se privatizacijske transakcije, usljed predvi enih dodatnih regulatornih zahtjeva, trebaju obaviti po etkom 2004. godine. U sljede im navratima, u 2004. i 2005. godini, obuhvatit e se najmanje šest velikih proizvodnih preduze a (obrada elika, rafinerija še era, vodenice, autodijelovi, itd) za koje, mogu e, budu postojali zahtjevi za ograni eno restruktuiranje, te i veliki operatori telekomunikacija za koje e se savjetnici i kompanije koje sklapaju poslove tražiti u jesen 2003, s o ekivanim završetkom radova do kraja 2004. i finaliziranjem dogovora o privati-zaciji po etkom 2005. godine. Uzimaju i u obzir veli inu programa u smislu njegovog utjecaja na ekonomiju i sve ve uulogu Banke kao vo e u nastojanjima me unarodne zajednice u razvoju privatnog sektora, upravlja ka struktura Projekta tehni ke pomo i u privatizaciji trenutno predsjedava Me u-narodnom savjetodavnom grupom za privatizaciju, što joj omogu ava ve i utjecaj u odre i-vanju politike i rješavanju pitanja u pogledu budu e u inkovitosti privatizacije u BiH ak i


14

izvan okvira programa za strateška preduze a. Paralelno s tim, PTAC sara uje sa rezidentnim uredom MMF-a u aktivnostima pra enja u inkovitosti stvarnog sektora privrede, te poboljšanja zakonodavstva u pitanjima nesolventnosti i upravljanju preduze ima.



Plan finansiranja (USD mil. ) Vlada BiH 11,53




Kontakt


Tel: (387-33)251-504 Fax: (387-33)440-108

[email protected]

Martin Humphreys Tel: (1-202)478-2951 Fax: (1-202)614 0900

[email protected]

Vanjski Direkcija puteva,

Federacija BiH

Ljubo PravdiTerezija 54, Sarajevo Tel: (387-33)213-369 Fax: (387-33)250-400

[email protected] Direkcija puteva, Republika Srpska

Dragan MihajloviVase Pelagi a 10, Banja Luka


Projekat upravljanja i bezbjednosti puteva

Ciljevi Razvojni cilj projekta je poboljšanje saobra aja i smanjenje broja nezgoda na mreži saobra-ajnica putem obnove prioritetnih dionica puteva u lošem stanju i na kojima su nesre e

stalna pojava.

OpisMreža saobra ajnica u Bosni i Hercegovini sastoji se od oko 22.600 km puteva, sa 3788 km glavnih puteva od kojih je 96% asfaltirano, 4842 km regionalnih i 14.000 km lokalnih puteva. Od ovog broja, 2024 km glavnih i 2724 km regionalnih puteva nalazi se u Federaciji BiH, a 1764 km glavnih i 2384 km regionalnih u Republici Srpskoj. Cestovni prevoz u Bosni i Hercegovini trenutno ini oko 95% ukupnog prevoza robe i putnika.Smanjenjem troškova putnog prevoza i olakšavanjem lokalne, regionalne i me unarodnetrgovine, ovaj projekat e, tako e, podržati razvioj privatnog sektora i zapošljavanje, te epostati i važan faktor integracije. Pored toga, riješit e pitanja neadekvatnog finansiranja i upravlja kih kapaciteta u održavanju puteva. Projekt e riješiti i brojna važna pitanja, koja se nisu mogla adekvatno riješiti u dvije prethodne hitne operacije, kroz sprovedbu sljede ih komponenti: 1. Obnova puteva i sigurnost. Ova komponenta uklju uje procjenjeno održavanje puteva, obnovu i pove anje stepena sigurnosti na glavnim i regionalnim saobra ajnicama, uklju u-ju i oko 280 km prioritenih putnih dionica u Federaciji BiH i oko 290 km prioritenih putnih dionica u Republici Srpskoj.2. Ja anje institucija. Ovom komponentom e se podržati oja avanje Direkcija za ceste u FBiH i RS-u, uklju uju i uspostavljanje baza podataka za ceste i mostove, nadgledanje gra evinskih radova, korištenje natje ajnih procedura, upoznavanje sa tehnologijama mo-dernog održavanja puteva, poboljšanje sistema upravljanja finansijama, uspostavljanja eko-loških jedinica unutar svake Direkcije i podržavanje ovih jedinica u implementaciji njihovih planova u vezi sa upravljanjem okolišem, obu avanjem osoblja i revizijom projektnih ra una. Tako e, ova komponenta e uklju iti i program tehni ke podršle za BRIC, ime je obuhva eno i uspostavljanje poboljšanih i jednoobraznih projekata puteva i mostova, raz-vijanje kapaciteta za procjenu prijedloga privatnog sektora za investiranje u koncesijama na ceste, i koordinacija me uentitetskih i me unarodnih pitanja o saobra ajnicama, te obu-avanje osoblja. Uklju ene su i sljede e stavke: uredska oprema i pribor, vozila i oprema za

ispitivanje radova na cestama, nadzor za Direkcije za ceste, te uredska oprema, vozila i pri-bor za BRIC.

StatusOdbor je odobrio projekat 28. III 2002. Uspješna radionica, kojom je ozna en i po etak pro-jekta, održana je u martu 2002. godine. Kredit je stupio na snagu 16. X 2002. godine. Prvi ugovori su se odnosili na obnovu dva mosta na rijeci Ugar (za poboljšanje najkra eg puta izme u Sarajeva i Banje Luke), a potpisani su u novembru 2002. godine. Gra evinski radovi po eli su 1. V 2003. HDM-4 seminar uspješno je održan u prvoj sedmici marta 2003. godine. Za osoblje koje se unutar entitetskih Direkcija za ceste bavi pitanjima okoliša, organizovan je seminar o kvalitetnom upravljanju sredinom aprila 2003. Komponenta sigurnosti puteva uspješno je izvedena, a završena je radionicom u Sarajevu. Baza podataka o cestama, mo-stovima i tunelima pripremljena je i instalirana u obje entitetske Direkcije u martu 2005. godine, a tehni ka pomo u uspostavljanju projekta cesta i mostova, održavanju i standar-dima gra evinskih radova tako e su u stadiju finaliziranja. Završetak nekoliko preostalih aktivnosti zakazan je za kraj 2006. godine, pod uslovom da, usljed loših vremenskih uslova, ne e do i do prekida gra evinskih radova.


15



Plan finansiranja (USD mil. ) Vlada BiH (lokalni partner) 2,00

SB (kredit) 12,00

Raspoloživost sredstava 17. XII 2004.

Datum zatvaranja 30. IX 2008.

Kontakt


Tel: 387- 33-251-518 Fax:(387-33)[email protected]


[email protected]

Vanjski PIU SESER - Federacija BiH

Marko Pej inovi , direktor Tel: (387-33)279-180 Fax: (387-33)279-181

Fondacija za razvoj i zapošljavanje, Republika Srpska

Zoran Ðeri , direktor Tel: (387-51)221-270 Fax: 387-51217-947

Drugi projekat podrške pri zapošljavanju

UvodNedavno usvojena Strategija za smanjenje siromaštva (eng. Poverty Reduction Strategy Paper,PRSP) za Bosnu i Hercegovinu prepoznaje da se porast nivoa zaposlenosti može prevashodno o ekivati u privatnom sektoru, a da se zapošljavanje na najbolji na in može podržati kroz mjere podsticanja preduze a i sprovo enje reformi u svim sektorima, uklju uju i i službe za zapošljavanje i posredovanja u zapošljavanju. Strategija za smanjenje nezaposlenosti uklju uje: (i) reformu postoje ih službi za zapošljavanje promjenom njihove trenutne primarne uloge pružaoca socijalne pomo i u službu za zapošljavanje i posredovanje u zapošljavanju, i ukla-njanje kreditnih programa iz zavoda za zapošljavanje; (ii) ja anje jedinstvenog ekonomskog prostora i uklanjanje tržišne fragmentacije, diskrimi-nacije u zapošljavanju i pove anje radne mobilnosti; i (iii) prepoznavanje prilika zakonitog ostvarivanja prihoda, putem zapošljavanja izvan sive ekonomije.Angažman Banke putem Drugog projekta podrške u zapošljavanju, koji unapre uje program reformi transformacije Javnih zavoda za zapošljavanje i ublažuje efekte otpuštanja usljed smanjenja operacija, vrlo je relevantan u pogledu i vremenskog okvira i suštine. Po ev od 2004. godine, BiH e iskusiti zna ajna kretanja na tržištu rada, uklju uju i i smanjenje poslova u korporativnim i vladinom sektoru, što je rezultat prilago avanja, privatizacije i korporativnog restruktuiranja. Drugi projekat podrške u zapošljavanju trebao bi dati zna ajan doprinos u formuliranju i sprovo enju politika ublažavanja socijalnih rizika, te dalje unaprijediti reforme i promjene u službama za zapošljavanje usmjerevaju i se ka u inkovitom posredovanju u zapošljavanju i programima aktivnog tržišta rada.

Ciljevi (i) U bliskoj saradnji i partnerstvu sa Javnim zavodima za zapošljavanje, pružiti usluge zapošljavanja za oko 10.000 ljudi koji su ostali bez posla usljed smanjenja operacija, za starije od 45 godina i/ili one osobe koje dvije ili više godina aktivno traže zaposljenje u RS-u i FBiH; i (ii) unaprijediti program reformi s ciljem promjene ponašanja i poslovanja u službama za zapošljavanje, kroz fokusiranje aktivnosti Javnih zavoda za zapošljavanje na pružanje djelotvornih usluga posredovanja u zapošljavanju; pružanje programa pomo i u zapošljavanju, uklju uju i savjetodavne usluge i programe pomo i za nezaposlene; i pružanje analiti kih i informativnih usluga, uklju uju i širenje informacija o radnom tržištu. Projeka koristi svoja finansijska sredstva kako bi se postigli zna ajni nematerijalni rezultati promjene fokusa i pristupa službi za zapošljavanje. SESP se nadogra uje na uspješna iskustva i pristupe testirane u sklopu Pilot projekta hitne preraspodjele rada (eng. Pilot Emergency Labor Redeployment Project, PELRP) i podržava pristup prilikama za ostvarivanje prihoda i zapošljavanja putem programa aktivnog radnog tržišta za one pojedince koji ispunjavaju kriterije za sticanje statusa ranjive kategorije koja aktivno traži posao. SESP tako e ima za cilj da izgradi kapacitete usluga službi za zapošljavanje prenosom iskustva ste enog u toku PELRP-a. SESP e uklju iti i privatni sektor u pružanju usluga zapošljavanja, i to podsticanjem Javnih zavoda za zapošljavanje da pružaocima usluga iz privatnog sektora dodijeli ugovore za pružanje usluga unutar programa aktivnog tržišta rada.

OpisSESP se sastoji od sljede e tri komponente: 1. Programi aktivnog tržišta rada i usluge posredovanja u zapošljavanju (9,0 miliona USD): usredo iti službe za zapošljavanje na povezivanje poslodavaca sa otvorenim radnim mjes-tima za osobe sa odgovaraju im kvalifikacijama koje traže posao, i na pružanje prilika nezaposlenim i osobama koje traže posao za ostvarivanje prihoda, i to kroz pružaoce usluga iz privatnog sektora, a na osnovu iskustava PELRP-a. Aktivnosti obuhva ene ovom kompo-nentom uklju uju: savjetodavne usluge; prakti nu obuku; podršku samozapošljavanju u poljoprivredi, poljoprivrednim i malim preduze ima; sajam poslova i javni radovi: usluge poslovnog savjetovanja i usavršavanja. 2. Izgradnja institucija i tehni ka pomo Javnim zavodima za zapošljavanje (1,5 miliona USD): ažurirati i oja ati kapacitete Javnih zavoda u pružanju usluga i dodjeljivanju ugovora za posredovanje u zapošljavanju i programima zapošljavanja putem razvoja djelotvornih procedura, jasnih smjernica i propisa, obu avanja osoblja i upravljanja analiti kim informa-cionim sistemima tržišta rada, uklju uju i uvo enje jedinica za istraživanje tržišta rada unutara nadležnih entitetskih ministarstava. 3. Upravljanje projektom (1,5 miliona USD): ova komponenta podržava implementaciju i koordinaciju unutar projekta svih partnera u SESP-u. Projektom upravljaju jedinice za upravljanje projektom, a uklju en je nadzor i pra enje svih njegovih komponenata, kao i


16

prenos znanja i obu avanje u esnika, Javnih zavoda za zapošljavanje. Jedinica za imple-mentaciju projekta u Ministarstvu rada i socijalne politike FBiH i Fondacija za razvoj i zapošljavanje RS-a odgovorne su za implementaciju projekta, transparentno upravljanje finansijama, pra enje i evaluaciju, savjetovanje o projektnim aktivnosti, razmjenu informa-cija i saradnju izme u entiteta, te obu avanje osoblja nadležnih ministarstava (Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH i Ministarstvo žrtava rata i rada RS-a). Javni zavodi i privatni pružaoci usluga odgovorni su za izvršavanje pojedina nih aktivnosti u skladu sa ugovorima o pružanju usluga i projektnim sporazumima.Napredak: Ukupan broj osoba kojima je pružena usluga posredovanja u zapošljavanju (savjetodavne usluge, samozapošljavanje, obu avanje i zapošljavanje) u prvoj godini pro-jekta iznosio je 2600 (od toga, 1500 u FBiH i 1100 u RS-u), što je u potpunosti u skladu su planiranim brojem korisnika u ovoj fazi implementacije.



Plan finansiranja (USD mil. ) Vlada BiH (lokalni partner) 2,13

SB (kredit) 12,00

Raspoloživost sredstava 28. VII 2003.


Kontakt


[email protected]

Julian Lampietti Tel: (1-202)458-8221

[email protected]

Vanjski Marinko Boži , ministar

Alojz Dun er, PIU direktor Ministarstvo poljoprivrede, vodo-

privrede i šumarstva Federcija BiH

tel: (387-33)213-099 Fax: (387-33)213-098

[email protected]

Slaven Peki , ministar

Ministarstvo poljoprivrede, šumar-stva i vodovodnih resursa

Republika Srpska Tel: (387-51)305-777 Fax: (387-51)305-776

Projekat razvoja malih komercijalnihpoljoprivrednih preduze a

UvodPoljoprivrednom proizvodnjom u Bosni i Hercegovini dominiraju male privatne farme koje proizvode hranu za potrebe doma instava i mali višak proizvoda za tržišta, ali proizvode koli ine koja je daleko ispod njihovog potencijala. Njihova je produktivnost na niskom nivou uslijed zastarjelosti tehnologije, proizvodnih sistema male snage, ograni enog kapi-tala za potrebe infrastrukture farme i ulaga kih sredstava, te nedostatka vode za navodnjavanje. Poticaj poljoprivrednicima za pove anje viška proizvoda koji se plasiraju na tržište tako e je slab, jer je marketinška struktura za ve inu poljoprivrednih proizvoda slabo razvijena, sistemi prikupljanja su neodgovaraju i, a ve ina prera iva a poljoprivrednih proizvoda nije efikasna i proizvo a ima nije u mogu nosti ponuditi povoljne cijene, kon-trolu kvaliteta, kredite ili tehnologiju. Usprkos zna ajnoj podršci me unarodne zajednice, ve ini privatnih poljoprivrednika i prera iva a poljoprivrednih proizvoda nedostaje sred-stava da bi mogli iskoristiti prednosti koje u posljednjih nekoliko godina nudi nešto ot-vorenija ekonomija i nova politika trgovinskih razmjena, cijena i subvencija koje su pri-donose tržišnoj konkurenciji. Osnovna tema predloženog projekta je široko utemeljen rast održive komercijalne poljo-privrede koja se zasniva na privatnom sektoru. Od toga bi najve u korist imali privatni po-ljoprivrednici, prera iva i i prodavci. Projekt e podržati inicijative koje dolaze iz zajednice i proizvodnju zasnovanu na potrebama tržišta. Projektno podru je je jugoisto na Bosna i Hercegovina, a obuhva a apljinu, Ljubuški, Mostar, Neum i Stolac u FBiH, te op ine Tre-binje, Berkovi i i Ljubinje u RS-u.

Ciljevi Razviti komercijalnu poljoprivrednu proizvodnju, integriranu u tržište, u odabranim podru jima Bosne i Hercegovine (BiH) koja imaju niske prihode, a velike potencijale. Pro-jekt e:(1) ohrabriti poljoprivrednike da usvoje produktivnije i profitabilnije proizvodne sisteme i pove aju stepen utrživosti za svoje proizvodne viškove, (2) pomo i poljoprivrednicima u plasmanu njihovih proizvoda putem uspostavljanja nove vrste zadruga i drugih tržišnih udruženja, (3) stvoriti dinami nu komercijalnu poljoprivredu putem ja anja veza me u poljoprivred-nicima i tržišta putem promocije investiranja u privatni sektor i kreditiranja poljoprivrede, prerade poljoprivrednih proizvoda i prodaje, (4) olakšati izvoz poljoprivrednih proizvoda, uklju uju i one koji se mogu plasirati na tržišnu nišu kroz pružanje informacija i tehni ke pomo i, i (5) podržati mjere i investicije u cilju ja anja fizi ke i institucionalne infrastrukture ruralnih zajednica.Putem svih navedenih aktivnosti, o ekuje se da projekt kreira pogodnije poslovno okruženje na nivou farmi, preduze a i op ina. Porast proizvodnje i produktivnosti, kao rezultat spro-vedbe projekta, trebao bi pove ati e poljoprivredne i druge ruralne prihode, te smanjiti nezaposlenost i siromaštvo.

Opis(I) Integriranje tržišta – oja ati veze me u poljoprivrednicim, privatnim proizvo a ima i tržištima, što je neophodno za dinami nu komercijalnu poljoprivredu; (a) razvoj tržišta – razviti i unaprijediti pružanje informacija o tržištu svim u esnicima u lancu vrijednosti; (b) kvalitativna poboljšanja – pomo i pri razvoju specifikacije kvaliteta i ispravnosti namirnica u skladu s tržišnim mogu nostima i zahtjevima legislative EU i drugih me u-narodnih tržišta;


17

(c) razvoj zadruga i udruženja – oja ati skupine poljoprivrednika, udruženja i marketinških zadruga s ciljem da se malim poljoprivrednicima omogu i efikasno u eš e u poljoprivred-nim tržištima visoke kvalitete. (II) Podrška privatnoj poljoprivrednoj proizvodnji – oja ati ulogu privatne poljoprivredne proizvodnje u cilju osiguranja efektivne potražnje za poljoprivrednim proizvodima i pove-avanja njihove vrijednosti;

(a) razvoj ponuda za banke– olakšati pristup bankarskim kreditima za komercijalne poljo-privrednike, prera iva e, pekare, trgovce, zadruge i privatna veleprodajna tržišta u cilju finansiranja profitabilne poljoprivredne proizvodnje, prerade i tržišne investicije; (b) krediti preduze ima – osigurati sredstva za podršku razvoja poljoprivrednih preduze a;(c) tehni ka pomo – tehni ka pomo i obuka u cilju oja avanja kapaciteta uklju enih ko-mercijalnih banaka za vršenje procjene zajmova SME-ovima u poljoprivredi. (III) Razvoj komercijalne poljoprivrede – odgovoriti na velike zapreke koje ne dopuštaju razvoj komercijalne poljoprivrede uslijed nedostatka moderne tehnologije za proizvodnju i preradu, nedovoljne raspoloživosti kredita za obrtni kapital i nepouzdanog vodo-snadbjevanja; (a) razvoj tehnologije – putem programa natje ajnih grantova podržati pojedina ne proizvo-

a e, grupe u zajednicama i poljoprivredne prera iva e u testiranju i razvoju tehnologije koja odgovara identificiranim tržišnim prilikama; (b) mikro-krediti – putem postoje ih mikro-kreditnih organizacija, pojedina nim, malim i srednje velikim poljoprivrednicima omogu iti pristup obrtnom kapitalu i finasiranju malih kapitalnih investicija; (c) rehabilitacija navodnjavanja – obnoviti i popraviti postoje u infrastrukturu irigacionog sistema i razviti navodnjavanje i irigaciju u kraškim podru jima za potrebe sto nog fonda i dodatno vodosnadbjevanje.

Implementacija Projekt bi se trebao sprovesti u šestogodišnjem periodu, od 2003. do 2009. godine. Me u-tim, tokom MTR misije, predloženo je i na elno usvojeno skra enje sprovedbe projekta. Implementaciju projekta nadgledaju ministarstva poljoprivrede u Federaciji i Republici Srpskoj. U cilju nadzora, uspostavljene su jedinice za implementaciju (PIU) u FBiH i APCU u Republici Srpskoj, koje su izravno odgovorne za sprovedbu projekta.

Nabavka U projektu e se koristit IDA-ine procedure za nabavku roba i usluga.

RezultatiPremda sporije od o ekivanog, napredak u sprovedbi projekta se nastavlja. Aktivnosti ve-zane za mikro-kreditiranje i navodnjavanje napreduju dobro, me utim, potrebni su dodatni napori u ja anju Udruge korisnika vode (WUA), osobito na mjestima s ve im sistemom navodnjavanja u kojima je prisutna slaba motivacija i u eš e lanova. Dio koji se odnosi na integraciju tržišta doživio je zna ajna kašnjenja u izvršavanju zadataka dogovorenih tokom prethodne nadzorne posjete. Dio koji se ti e podrške privatnoj poljoprivrednoj proizvodnji napreduje zadovoljavaju e, uz ubrzanje pozajmljivanja privatnih, komercijalnih banaka malim i srednjim klijentima u zadnjih nekoliko mjeseci. Razvoj komercijalne poljoprivrede umjereno je zadovoljavaju i. Aktivnosti na planu razvoja tehnologije i dalje kasne i ne daju planirane razultate, stoga je dogovoreno da ne e biti novih grantova nakon dodjele druge runde. Rukovo enje projektom i dalje je zadovoljavaju e. Projekt nastavlja praviti isplate prije zadanih rokova, ali to se dešava zbog toga što se neke aktivnosti (mikro-kreditiranje i navodnjavanje) posve ispla ene, dok drugi (integriranje tržišta i istraživa ki grantovi) u dobroj mjeri kasne. Predložena preraspodjela e omogu iti da projekt posigne svoje razvojne ciljeve i isplati sva preostala sredstva do kraj decembra 2008. godine.


18




UK (grant, DFID) 1,73 SB (kredit) 7,00

SB (dodatno finansiranje) 2,00



Kontakt


Tel: (387-33)251-530 Fax: (387-33)[email protected]

Pia Schneider Tel: (1-202)458-9328 Fax: (1-202)614-1665

[email protected]

Vanjski Ministarstvo zdravlja,

Federacija BiH

Dr. Ibrahim Rami , direktor Tel: (387-33)203-477 Fax: (387-33)203-478

Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite, Republika Srpska

Dr. Gordan Jeli , direktor Tel: (387-51)319-161 Fax: (387-51)319-168

Projekat za tehni ku pomo socijalnom osiguranju (SITAP)

Ciljevi Cilj predloženog projekta je oja ati u inkovitost i efikasnost zdravstvenog i penzionog sis-tema osiguranja pružanjem visoko kvalitetne tehni ke pomo i, te obukom koji ima za cilj pomo i sprovo enje postoje ih reformi i osmišljavanje opcija za budu e reforme socijalnog osiguranja.

OpisProjekt e osigurati tehni ku pomo koja bi institucijama trebala olakšati proces u enjakroz mehanizme rješavanja problema u tri relevantna interesna podru ja: (i) efetivna sprovedba reformi vezanih za zdravstvo i penzije u okviru PFSAC-a II; (ii) iscrpna analiza klju nih pitanja politike koja poga aju sistem penzionog i zdravstvenog osiguranja u cilju razvoja dobro utemeljenih preporuka za budu e reforme; (iii) tehni ka pomo i ograni ena investicijska podrška u cilju oja avanja onih aspekata EBF operacija, koje imaju izgleda biti sastavni dio njihovog glavnog mandata, a bez obzira na okvir politike u okviru koje djeluju. Predložene su sljede e tri komponente: Komponenta 1 – Razvoj okvirne politike za socijalno osiguranje (4,19 miliona USD) Ovaj dio projekta podržat e u inkovitu sprovedbu reformi vezanih za zdravstveni i penzi-oni sektor u okviru projekta PFSAC II, te razvoj kapaciteta relevantnih ministarstava iz socijalnog sektora i klju nih institucija socijalnog osiguranja u cilju obrazovanja strategija i mehanizama za unapre enje mobilizacije i korištenja sredstava, uz istovremeno proširenje podru ja pokrivenosti osiguranjem. Klju ne zna ajke ove komponente su prenos znanja i izgradnja kapaciteta. Predvi eno je i sljede ih pet potkomponenti: (i) proširenje pokrivenosti i prenosivosti zdravstvene zaštite i penzionih beneficija, (ii) izvještavanje, kontrola i sprovedba oporezivanja dohotka, (iii) grupiranje rizika i racionalizacija pružanja usluga, (iv) sklapanje ugovora za zdravstvene usluge, (v) srednjoro na reforma politike penzionisanja. Komponenta 2 – Rukovo enje organizacijom (3,92 miliona USD) Ovaj dio projekta podržat e: (a) razvoj i utan avanje ukupnih strategijskih ciljeva, insti-tucionalnih mandata, te poslovnog planiranja u zdravstvenom i penzionom sektoru. Ovaj dio projekta e tako e obuhva ati investicije za ja anje sposobnosti osoblja u organizaci-jama da ispune njihove uloge po pitanju izvršavanja politike i pružanju usluga, (b) u inkovitu sprovedbu aktivnosti iz prvog dijela ovog projekta, zajedno s u inkovitom sprovedbom ve odobrenih reformi u penzionom i zdravstvenom sektoru unutar projekta PFSAC II. Komponenta 3 – Podrška sprovedbi projeka (1,1 milion USD) Entitetska ministarstva zdravstva, rada, penzioni fondovi, fondovi zdravstvenog osiguranja i poreska uprava, te Ministarstvo civilnih poslova, bit e sprovedbene agencije projekta. Zbog institucionalnih kapaciteta koje su ve razvile MOH jedinice za rukovo enje projek-tom (PMU) u Federaciji i Projektne jedinice za koordinaciju (PCU) u RS-u, obje jedinice ebiti odgovorne za koordinaciju projekta. U nadzoru sprovedbe projekta, te u razrješavanju složenih pitanja koja ne mogu biti riješena na nivou pojedinih institucija, PMU i PCU eimati podršku Upravnog odbora projekta, koji ine visoki zvani nici obje sprovedbene agencije i entitetska ministarstva finansija. Osim za koordinaciju, PMU/PCU bit e odgo-vorni za sprovedbu funkcija kao što su: projektno ra unovodstvo, nabavka i isplata sred-stava.

StatusOdbor je odobrio projekt 10. VI 2003. Kredit je stupio na snagu 3. X 2003. Od tog trenutka pokrenuto je jedanaest TA aktivnosti, od kojih su tri završene. Projekt je stalno trpio zbog kašnjenja savjetnika u podnošenju izvještaja i sporosti sprovedbenih agencija u procesu revizije, te je stoga kasnila i isplata sredstava. Srednjoro na revizija (MTR) obavljena je u martu 2006. Nefunkcionalan upravni odbor, manjak osje aja pripadnosti u vršenju zadataka i neadekvatno rukovodstvo sprovedbenih agencija, zna ajno odgo ene isplate, kriti ki nalazi iz MTR-a (uklju uju i i odsustvo plana reforme politike, loše rukovo enje i nezadovoljavaju u kvalitetu rada nekolicine savjetnika), te nedovoljna sprovedba ranije dogovorenih narednih koraka doveli su do snižavanja ocjene za sprovedbu na 'ne zadovo-ljava'. Od tada me utim, konkretni napori Upravnog odbora koji se uklju io i angažirao, i doprinos svih sprovedbenih agencija rezultirali su vidljivim napretkom, te ispunjavanjem dogovorenih parametara tokom MTR-a, kao i pove avanjem ocjene za sprovedbu na 'na granici zadovoljavaju eg'. Jedna od nedavnih odluka Upravnog odbora je da e se odustati od nabavke pet TA paketa, a sredstva namjenjena za ove paketa bit e preba ena na druge aktivnosti koje e služiti ja anju doti nih institucija i usredoto avanje na postizanje ciljeva


19

projekta. Pored toga, vlada je isto tako uputila zahtjev, s kojim se Banka složila, za preki-danje i obustavljanje isplate 2 miliona USD na ime dodatnog finansiranja prije zadatog roka.



Plan finansiranja (USD mil. ) Vlada BiH 3,00




Kontakt


Tel: (387-33)251-504 Fax: (387-33)440-108

[email protected]


[email protected]

Vanjski Ministarstvo urbanizma i prostornog

ure enja FBiH

Ferid Otajagi , ministar

Muris Hadži , pomo nik Tel: (387-33)667-801 Fax: (387-33)663-548

Ministarstvo stanodavstva, izgradnje i okoliša, Republika Srpska

Fatima Fetibegovi , ministar Tel: (387-51)215-511/215-536

Fax: (387-51)215-548

Projekat upravljanja nad vrstim otpadom

Ciljevi projekta Glavni ciljevi predloženog projekta su da: (a) na ekonomi an na in unaprijedi usluge od-laganja vrstog otpada u prioritetnim podru jima koja u estvuju u projektu; (b) pove aupravne i tehni ke kapacitete za upravljanje vrstim otpadom na lokalnom i entitetskom nivou; (c) unaprijedi povrat troškova u sektoru i podstakne angažman privatnog sektora; (d) ispravi probleme okoliša i smanji stepen opasnosti po zdravlje uslijed neodgovaraju ihsistema prikupljanja i odlaganja vrstog otpada.

OpisUpravljanje vrstim otpadom- rehabilitacija odlagališta - zatvaranje divljih deponija - infrastruktura za prikupljanja i oprema za izvo enje- stanice za prijenos Institucionalno ja anje1. program komunikacija s javnoš u i pra enje stanja okoliša 2. srednjoro ni poslovni plan Inžinjerijske usluge/tehni ka pomo- inžinjerijske usluge za potrebe izrade nacrta i nadzora izgradnje - tehni ka pomo za upravljanje otpadom i rad odlagališta Jedinica za upravljanje projektom (PMU) Operativni troškovi

Organizacija implementacije Projekt bi trebao biti sproveden u periodu 2002.-2007. fiskalne godine pod sveukupnom odgovornoš u Ministarstva prostornog ure enja i okoliša u Federaciji, te Ministarstva za urbanizam, izgradnju i okoliš RS-a. U Federaciji je uspostavljena jedinica za upravljanje projektom (PMU) za sprovedbu predloženog projekta, što obuhva a i pitanja nabavke i finansijskog rukovo enja. Proces imenovanja za PMU je u toku. Timovi za implementaciju projekta (PIT) bit e locirani u komunalnim preduze ima za vrsti otpad i rukovodit eposlovima na odlagalištu. PMU je odgovorna za sveukupnu sprovedbu, uklju uju i na-bavku i aktivnosti vezane za rukovo enje finansijama. PMU e rukovoditi sprovedbom projekta, a PIT-ovi e blisko sura ivati s PMU. PMU trenutno radi na angažiranju iskusnog stru njaka za pitanja nabavke (vanjskog savjetnika), koji bi pomagao u pitanjima nabavke te, gdje to bude potrebno, i u pitanjima nadzora, tokom prve godine sprovedbe projekta. Trenutno je zaposlen stru njak koji privremeno radi na poslovima nabavke, s ciljem da pomogne PMU-u u dovršavanju tenderske dokumentacije za prvu godinu investicija.

Nabavka U projektu e se koristit IDA-ine procedure za nabavku roba i usluga. PMU ima primarnu odgovornost za pitanja nabavke.

RezultatiSvjetska banka odobrila je kredit 20. VI 2002. godine, a kredit je stupio na snagu 31. X 2002. Regije uklju ene u projekt su: Banja Luka, Biha , Bijeljina, Sarajevo, Tuzla, Mostar i Zenica. Bijeljina e biti prvo me uentitetsko regionalno odlagalište otpada u Bosni i Her-cegovini, u periodu nakon rata. Aktivnosti na izdavanju potrebnih dozvola i odobrenja su u toku. Pripremni rad za rehabilitaciju postoje ih odlagališta zapo eo je u svim regijama. Nabavka nabija a, utovariva a, vaga za mjerenje i postrojenja za pranje vozila je završena. Nabavka ili program hitnih radova, koji uglavnom obuhva aju pristupne ceste i ograde, veje u toku. O ekivani rok svršetka ovog programa je IX 2005. godine. Baza podataka o divljim deponijama za sve regije-u esnice projekta ve je pripremljena, a u procesu pripreme su i nacrti i tehni ka dokumentacija za iš enja i zatvaranja prvog divljeg odla-gališta u banjalu koj regiji. Trenutno su u pripremi detalji projekta za poslovni plan iji je fokus period nakon završetka petogodišnjeg projekta, a bi e pokrenut u septembru 2006. Završena su i tri opsežna modula obuke za rukovodioce i uposlenike komunalnih pre-duze a za vrsti otpad. Modul I održan je u maju 2003, modul II u oktobru 2003, a modul III u oktobru 2004. Moduli I i II imali su težište na rukovo enju i organizaciji sektora vrstog otpada; planiranju i funkcioniranju stanica za prijenos; te planiranju, izradu nacrta

i funkcioniranje odlagališta otpada. Modul III bavio se rukovo enjem odlagalištima vrstog otpada, ekonomijom sanitarnih odlagališta te pregledom prethodne obuke. Javne kampanje \izvedene su u ve ini regija. Uskoro e na nivou Bosne i Hercegovine po eti informativna


20

kampanja o projektu. Op i informativni projekat na nivou cijele zemlje trebao bi pove atiupoznatost gra ana sa odlaganjem vrstog otpada i konceptom me uop inskih odlagališta, potrebom za odgovaraju im prikupljanjem i odlaganjem otpada iz doma instava, zdrav-stvenim i problemima okoliša koji nastaju uslijed neodgovaraju eg odlaganja otpada, održivosti, poseban akcent stavljaju i na razvoju komunikacionih kapaciteta na nivou ministarstva i komunalnih preduze a.Dodatno finansiranje projekta u iznosu od 8 miliona USD odobreno je u junu 2005, a na snagu stupilo u aprilu 2006.



Plan finansiranja (USD mil. ) Agencija za me unar. razvoj 19,80

EBRD 44,20 EIB 53,60

Evropska komisija 1,80 Njema ka (grant, KfW) 2,90

Norveška (NORAD) 6,20 Drugi izvori pozajmljiva a 21,00

Drugi strani izvor 13,60 SDC 14,00

Španija 18,00 UK (grant, DFID) 1,00


Raspoloživost sredstava 16. I 2002.

Datum zatvaranja 30. XI 2007.

Kontakt


Tel: (387-33)251-504 Fax: (387-33)440-108

[email protected]

Iftikhar Khalil Tel: (1-202)458 4171 Fax: (1-202)477 7977 [email protected]

Vanjski Nedeljko Despotovi

PIU direktor EPBiH, Sarajevo Tel: (387-33)652-056

Fax: (387-33)525-236/653-004

Josip JerkoviPIU direktor EPHZHB, Mostar

Tel: 387-36-323-788 Fax: 387-36-322-831

Milan Bejat PIU direktor EPRS, Banja Luka

Tel: (387-51)215-645 Fax: (387-51)215-667

Projekat obnove elektri ne energije III

UvodVlade Federacije BiH i Republike Srpske visoko su na ljestvici prioriteta smjestile kontinui-ranu obnovu elektroenergetskog sistema, kao jedan od osnovih na ina za pokretanje eko-nomskih aktivnosti. IDA i ostali me unarodni donatori, podržavaju obnovu, uglavnom kroz Projekat hitne rekonstrukcije elektroenergetskog sektora (Cr. No. 2903) (Energija 1) i Drugi projekat rekonstrukcije elektroenergetskog sektora (Cr. No.3071) (Energija 2). Potrebne su daljnje investicije kako bi se nastavio poslijeratni program rekonstrukcije, a Tre i projekat rekonstrukcije elektroenergetskog sektora (Cr. No. 3534) (Energija III) osigu-rao je dio tih sredstava. U poslijeratnom periodu, razmjena elektri ne energije izme u razli itih dijelova BiH bila je ograni ena zbog pada mnogih linija za prenos elektri ne energije, te zbog postojanja tri odvojene vertikalno integrirane elektroprivrede. U cilju koordinacije rada elektroenerget-skog sistema BiH na siguran, efektivan i efikasan na in u martu 1999. osnovan je Zajedni ki energetski koordinacioni centar (ZEKC). Daljnji napredak u pravcu razmjene elektri neenergije ogledao bi se u sklapanju više komercijalnih ugovora izme u tri preduze a, sprem-nosti preduze a da pomognu jedno drugom u hitnim slu ajevima i prihva anju preporuka ZEKC-a o distribuciji elektri ne energije. O ekuje se da e do i do sva tri pomenuta poboljšanja. Sve tri elektroprivrede izjasnile su se da podržavaju BiH u ponovnom pristupanju Evropskoj uniji za koordinaciju prijenosa elektri ne energije (UCTE). Prije rata, Bosna i Hercegovina je imala jednu vertikalno integriranu elektroprivredu u društvenom vlasništvu. Trenutno postoje tri vertikalno integrirane elektroprivrede (dvije u Federaciji i jedna u Republici Srpskoj) koje opslužuju tri razli ite skupine korisnika (Boš-njake, Hrvate i Srbe). Trenutnoj organizaciji nedostaje ekonomija razmjera koja je postojala prije rata. Pored toga, tu nedostaje i potencijalna korist od konkurencije i koordinacija (niži troškovi i cijene, ve i kvalitet i pouzdanost). Premda su privatni ulaga i iskazali neki in-teres, do sada nije bilo privatnih ulaganja u ovaj sektor. Uklju enje privatnih subjekata, osobito ako dolaze iz inozemstva, može pridonijeti vrijednom ekspertizom, kao i novim izvorima investicija. Me utim, za privatizaciju e možda biti potrebne zna ajne garancije od tre e strane kako bi se smanjili prepoznati rizici. Budu i izazov je ustanovljavanje jasne politike za reformu u Federaciji i Republici Srpskoj, njihova ugradnja u zakonodavstvo iz oblasti elektri ne energije koje je uskla eno sa stanjem u Evropskoj uniji, uspostavljanje regulatornog okvira, te uspostavljanje strukture u elektroenergetskom sektoru koja je po-godna kako za pojavu konkurencije, tako i za privatizaciju. Vlade oba entiteta pripremile su politiku za reformu u elektroenergetskom sektoru, u skladu s gore navedenim, a uz pomome unarodnih savjetnika. Ova politika e biti u skladu s Direktivom 96/92 Evropskog par-lamenta i Vije a (Evrope) od 19. XII 1996, u pogledu zajedni kih pravila za interno tržište elektri ne energije. Ova Direktiva uspostavlja uvjete za liberalizaciju tržišta elektri ne ener-gije u kojem bi kompanije za prijenos elektri ne energije i barem nave i krajnji potroša itrebali imati pravo da sami odaberu snabdjeva a elektri nom energijom. Politika Federacije i Republike Srpske predvi a restruktuiranje sektora, uklju uju i udruživanje i komercijalan rad kompanija u elektroenergetskom sektoru, ravnopravan pristup prenosnoj mreži, te us-postavljanje nezavisnog operatora sistema. U skladu s odredbama politike, državna i en-titetske vlade su, tako e uz me unarodnu pomo , pripremile zakone koje su usvojili državni i entitetski parlamenti. Sprovedba navoda iz politike u zakonske odredbe je u toku. Regulatorne komisije su uspostavljene u oba entiteta i na državnom nivou. Entitetske Regulatorne komisije se bave pitanjima proizvodnje i distribucije, a državna Regulatorna komisija pitanjima prenosa elektri ne energije. Državni zakon o uspostavljanju jedinstvene kompanije za prenos elektri ne energije i Nezavisnog operatora sistema je usvojen, a nave-dene dvije institucije su oformljene. Restruktuiranje distribucije i proizvodnje energije je u toku.

Ciljevi Razvojni cilj projekta je da nastavi postkonfliktni program obnove u elektroenergetskom sektoru i da osigura pristup pouzdanoj, jefinijoj elektri noj energiji, koja bi bila distribui-rana uz manji sigurnosni i manji rizik za okoliš te uz bolje pokrivanje troškova snabdjeva a.


21

Rezultati koji doprinose ostvarenju navedenog cilja su: • pove ani kapacitet prenosa; • pove ani kapacitet distribucije; • bolje funkcioniranje elektroprivrednog sistema BiH na integriranoj osnovi; • uspostavljanje zakonskog i regulatornog okvira koji stvara uvjete za konkurenciju i mo-gu u privatizaciju; • bolja mogu nost korištenja i sigurnost hidroelektrana; • smanjeno zaga enje termoelektrana; • institucionalnu izgradnju putem udruživanja elektroprivreda i funkcioniranja na komerci-jalnoj osnovi.

OpisPostoji sedam sastavnih dijelova projekta. Prvi obnavlja visokonaponsku mrežu zapo etu u okviru Drugog projekta rekonstrukcije elektroenergetskog sektora. Drugi finansira obnovu klju nih podstanica za prenos elektri ne energije. Tre a uspostavlja nadzornu kontrolu i sistem prikupljanja podataka i s tim povezanu telekomunikacijsku opremu. Sredstvima iz etvrte komponente finansira se unapre enje sigurnosti i mogu nosti korištenja hidroelek-

trana. Peta komponenta investira u smanjenje zaga enja koje stvaraju termoelektrane. Šesta komponenta podržava investicije u podstanice za distribuciju, s fokusom na podru ja u koja se vra aju izbjeglice, teško ošte ena i odsje ena podru ja koja imaju malo ili nikakvo snab-dijevanje elektri nom energijom, podru ja koja uslijed ratne štete imaju veze privremene prirode, a snabdijevanje strujom je nepouzdano i nesigurno, te podru ja koja zbog povratka izbjeglica imaju ozbiljno preoptere enu mrežu. Sedma komponenta pruža tehni ku pomo i obuku na polju nabavke i sprovedbe fizi kih komponenti me u ostalim potkomponentama.

StatusVe ina aktivnosti u radu pojedinih dijelova projekta ve je uspješno sprovedena. Rok za nekoliko preostalih aktivnosti je kraj ljeta 2007. Završetak preostalog dijela posla na obnovi hidroelektrane Rama o ekuje se u ljeto 2006. Prikupljanje tenderske dokumentacije za sis-tem finansijskog upravljanja u odabranim probnim jedinicama tri elektroprivrede je u toku i krenut e s radom krajem juna 2006. O ekuje se da e sprovedba sistema finansijskog upravljanja u odabranim jedinicama biti završena u ljeto 2007. godine. Dogovoren je razvoj opsežne studije o energiji u BiH, a završetak Studije energetskog sektora o ekuje se u ljeto 2007. O ekuje se da sprovedba ostalih sufinansiranih dijelova projekta bude završena 2007. godine.





Raspoloživost sredstava 23. II 2005.


Kontakt


Tel: (387-33)251-504 Fax: (387-33)440-108

[email protected]


[email protected]

Projekat urbane infrastrukture i pružanja usluga

Ciljevi predloženog projekta su trojaki: (i) unaprijediti dostupnost, kvalitet i pouzdanost osnovih op inskih usluga, osobito vodosnadbjevanja i sanitarija; (ii) oja ati sposobnost kantonalnih i op inskih vlada da kroz planove za razvoj urbanog rukovo enja unaprijede rukovodstvo i kapacitet institucija na polju razvoja infrastrukture; (iii) gdje je to mogu e, poticati dublju društvenu koheziju kroz poboljšanje op ih uvjeta života. Komponenta 1. Institucionalno ja anje – Iz ove bi se komponente finansiralo finansijsko rukovo enje i obuka za upravljanje finansijama u cilju ja anja institucija i izgradnje ka-paciteta; sastavljanje nacrta godišnjih poslovnih planova za svako komunalno preduze e;obuka za pripremanje planova za razvoj urbanog rukovo enja; studija o kapacitetu insti-tucija i ulozi/odgovornosti razli itih nivoa vlasti; te drugi odgovaraju i vidovi izgradnje kapaciteta.Komponenta 2. Planovi i investicije u razvoju upravljanjem urbanim podru jima – Ova komponenta treba finansirati pripremu planova za razvoj upravljanja urbanim podru jimaza odabrana podru ja koja e prepoznati prioritete kojima e unaprijediti funkcioniranje i održavanje, te maksimalno uve ati korist od investicije. Planovi za razvoj upravljanja ur-banim podru jima bavit e se analizom postoje ih nivoa funkcionalne efikasnosti; razraditi ranije razine održavanja; prepoznati fizi ku imovinu koju valja obnoviti; te odrediti kompo-nente u postoje em sistemu da bi ispunili zahtjeve službe. Na temelju zaklju aka iz procesa strateškog planiranja, ova komponenta bi tako e finansirala investicije u odabranim sek-torima usluga. Komponenta upravljanja urbanim podru jima e se usredoto iti na: Banja Luku, Livno, Mostar, Sarajevo, Tuzlu i Srebrenicu.. Komponenta 3. Investicije za unapre enje efikasnosti – Ovom bi se komponentom trebale finansirati najjeftinije prioritetne investicije zasnovane na unapre enju sistema, smanjenje korištenja energije i s tim vezane investicije u vodosnadbjevanje i sanitarna komunalna preduze a. Zbog velikih razlika u kapacitetu institucija i finansijskih rezultata u vodo-snadbjevanju i sanitarnim komunalnim preduze ima, komunalna preduze a se mogu podi-jeliti u tri kategorije. Skupina A, unaprijed odabrana, sastojat e se od tri komunalna pre-duze a koja su prošla finansijske, institucionalne, tehni ke, društvene i ekološke aktivnosti tokom projekta. O ekuje se da ova preduze a postanu finansijski održiva, te da pokrivaju


22

Vanjski Ministarstvo vanjske trgovine i

ekonomskih odnosa, Bosna i Hercegovina

Dušanka Div iKoordinator projekta

Tel: (387-33)663-713 Fax: (387-33)206-141

sve svoje operativne i troškove održavanja do 2008. Preduze a iz skupine A su: Banja Luka, Lukavac, Posušje i Cazin. Skupina B e biti odre ena tokom prve godine sprovedbe pro-jekta. Komunalna preduze a skupine B prošla bi kroz isti pripremni rad kao i skupina A, samo što bi se od njih o ekivalo da postignu finansijsku održivost, te da pokrivaju sve svoje operativne i troškove održavanja do 2009. (Broj preduze a u skupini B bit e odre en kad budu potvr eni krajnji troškovi projekta i iznos dodatnog finansiranja drugih donatora.) Skupina C za cilj e imati podru ja u kojima nedostaje društvene kohezije ili ona koja su izuzetno pogo ena poratnim periodom. Zbog finansijskih, društvenih i ekonomskih razloga, nerazumno je o ekivati da e ova komunalna preduze a posti i finansijsku neovisnost u toku implementacije projekta. Kao rezultat toga, skupini C bit e dodijeljeni mali iznosi kredita Me unarodne razvojne asocijacije (eng. International Development Association – IDA), kao dodatak finansiranju iz granta koje e Banka nastojati prikupiti od drugih donatora. Skupinu C ine komunalna preduze a Stoca, Srebrenice i Vareša. Komponenta 4. Inžinjerske usluge – Ova komponenta e finansirati planiranje i i izradu nacrta; inžinjerske poslove na pripremi kona nih nacrta i tenderske dokumentacije; kao i pomo pri nabavci i nadzoru konstrukcije za investicije. Komponenta 5. Implementacija projekta – Ova bi komponenta finansirala sprovedbu pro-jekta; dodatne operativne troškove vezane sa svim relevantnim izdacima, pla ama, revizi-jama; smjernice i obuku za komunalna preduze a i lokalne vlasti na polju sprovedbe pro-jekta; te edukativnu kampanju za predstavnike interesnih grupa o povezanosti poboljšane usluge i volje da se usluge plate.

Nabavka U projektu e se koristit IDA-ine procedure za nabavku roba i usluga. Projekat se sprovodi na državnom nivou. Za pitanja nabavke primarno je odgovoran tim za vo enje projekta (PMT), kojeg je ustanovilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.

RezultatiKredit kojeg je Svjetska banka odobrila 8. VII 2004. stupio je na snagu 23. II 2005. godine. Komunalna preduze a uklju ena u projekt su: Banja Luka, Lukavac, Posušje, Cazin, baš kao i Srebrenica, Stolac i Vareš. Regije uklju ene u projekat su: Banja Luka, Livno, Mostar, Sa-rajevo, Tuzla i Srebrenica. Tendrska procedura u okviru obje komponente je u toku. Prva nabavka namirnica/opreme je završena. Radovi na obnovi po eli su u Banjoj Luci, Posušju i Cazinu. Tuzlanski kanton je pripremio plan za razvoj urbanog rukovo enja dok su pripremni radovi za investiranje u odabrane sektore usluge u toku. Zvani nici komunalnih preduze a i op ina, kao i lanovi PMT-ova, prošli su obuku iz 'Op inskog investiranja i funkcioniranja: finansijska, tehni ka i obuka iz polja nabavke'.


23

ZATVORENI PROJEKTI

StatusZatvoren



BiH (lok. partner) 1,00 Italija (grant) 0,70 Japan (grant) 0,22

Svjetska banka (kredit) 10,00

Raspoloživost sredstava 1. IX 1999.


Kontakt


[email protected]

Projekat osnovne zdravstvene zaštite

UvodProjekat osnovne zdravstvene zaštite tre i je u planiranoj seriji od tri operacije za podršku oporavka zdravstvenog sektora u nadležnosti vlasti BiH i razvojnog programa. On e pomo iuspostavljanju ekonomi ne primarne zdravstvene zaštite i izgradnji entitetskih kapaciteta za pružanje zdravstvene zaštite. Programe je tokom 1998. i 1999. godine pripremalo Ministar-stvo zdravstva FBiH i Ministarstvo zdravlja Republike Srpske, uz pomo partnerskih insti-tucija, a uz sporazum da e IDA i drugi donatori pružiti podršku povezanim modulima kao «projektima».

Ciljevi Sveobuhvatni cilj projekta je pružanje podrške razvoju održivog osnovnog sistema zdravst-vene zaštite, koji se sastoji od primarne zdravstvene zaštite, javnog zdravstva i kontrole zaraznih bolesti. Projekat e podržati: (a) razvoj primarne zdravstvene zaštite zasnovane na ekonomi nim intervencijama;(b) smanjenje produktivnosti nastalog usljed pojave bolesti koje se mogu sprije iti, uma-njenja sposobnosti i prerane smrti; (c) poboljšanje osposobljenosti za upravljanje sektorom zdravstva na državnom nivou.

OpisProjekat se sastoji od sljede ih komponenti: Federacija i RS Primarna zdravstvena zaštita Cilj ove komponente je uspostavljanje primarne zdravstvene zaštite u okviru globalnog referentnog sistema, sa sljede im potkomponentama: - razvoj porodi ne medicine, - infrastruktura i oprema, - obuka u upravljanju i izgradnja kapaciteta, - upravljanje i podsticanje radnog u inka.Javno zdravstvo i kontrola zaraznih bolestiOva komponenta podržava izgradnju kapaciteta, planiranje i implementaciju intervencija za prevenciju i kontrolu zaraznih bolesti, što uklju uje:- institucionalnu podršku (nadgledanje i sistem pra enja, i strategija kontrole pušenja), - grantove za inovacije u javnom zdravstvu. Akreditiranje i osiguravanje kvalitete Ova komponenta e podržati ranu fazu strateškog planiranja i razvoj programa za pobolj-šanje kvaliteta. Upravljanje projektom Ova komponenta e podržati opremanje ureda, pružanje tehni ke podrške, obuku, reviziju poslovanja i periodi ne rashode.Svjetska banka finansijski podržava sve navedene komponente. Tako e se traži donatorska podrška za sve komponente.

Organizacija implementacije Ministarstva zdravstva oba entiteta odgovorna su za implementaciju projekta. Ona se odvija posredstvom jedinice za upravljanje projektom (eng. Project Management Unit, PMU) u Fede-raciji BiH i jedinice za koordinaciju projekta (eng. Project Coordination Unit, PCU) u Republici Srpskoj, uspostavljenih za širi program osnovne zdravstvene zaštite. Njima se olakšava efektivna implementacija putem uspostavljenih mehanizama.

Nabavka Jedinice za implementaciju putem natje aja vrše nabavku roba i usluga koje finansira Svjet-ska banka. Zainteresirani dobavlja i mogu dostaviti svoje ponude navedenim jedinicama.

RezultatiImplementacija projekta znatno se ubrzala. Lokalni planovi implementacije razvijeni su u pilot oblastima za sprovo enje reforme primarne zdravstvene zaštite. Lokalne vlasti iskazale su veliku podršku projektu osiguravanjem dodatnih sredstava, odabiranjem timova za porodi nu medicinu, premještanjem evidencije pacijenata i prihvatanjem novih propisa koji omogu avaju redefinisanje uloge domova zdravlja. U FBiH su završeni gra evinski radovi, kao i nabavka medicinske i tehni ke opreme za tri obrazovna centra u Sarajevu, Tuzli i Mo-staru, te prate im centrima u Ljubuškom i Zenici. Na zahtjev Zdravstvenog centra u Biha u,


24

ova institucija postala je tre i prate i nastavni centar u Federaciji. Ponovna obuka u nadležnim centrima zapo et e u septembru 2003. godine. U Federaciji su završeni gra evinski radovi na ambulantama (prva faza) u svim pilot kantonima, dok su u toku gra evinski radovi na ambulantama koje su dio druge faze i predvi eno je da se okon aju do jula 2003. godine. Medicinska oprema i namještaj za potrebe ambulanti za porodi nu medi-cinu (faza I) je nabavljena, dok se nabavka za potrebe tih institucija koje pripadaju drugoj fazi o ekuje do 30. VI 2003. godine. U RS-u, gra evinski radovi manjeg opsega vršeni su na Domu zdravlja elinac, a sva medicinska i uredska oprema za potrebe ambulante za porodi nu medicinu isporu ena je. Uz tehni ku podršku Univerziteta Queens, oba Ministarstva zdravstva razvila su zajedni kinastavni program za dodatnu obuku FM timova, uz rezidentne i postdiplomske programe vezane za porodi nu medicinu. Jedan od važnih rezultata programa dodatne obuke je usva-janje istog nastavnog plana u oba entiteta, koji e služiti kao uzorak u budu im programima dodatne obuke koje podržavaju bilateralne agencije. Dvanaestomjese ni program dodatne obuke, kompatibilan sa rezidentnim programom porodi ne medicine, sprovodi se od IX 2002. u oba entiteta. Centri za upravljanje sektorom zdravstva osnovani su u oba entiteta, a rad konsultanata na podršci obuke upravitelja nastavio se na nivou najvišeg mogu eg ste-pena u eš a. Osoblje koje pruža tehni ku pomo radilo je u bliskoj saradnji sa lokalnim partnerima i predstavnicima fakulteta u Sarajevu, Mostaru, Tuzli i Banja Luci, s ciljem raz-voja: (i) obuke za osobe koje e dalje podu avati, (ii) nastavni plan za diplomu magistra u upravljanju u sektoru zdravstva i (iii) kratkoro ni program za upravitelje u zdravstvu. Pro-grami obuke, uklju uju i obuku u upravljanju sektorom zdravstva na nivou magistarskog, bit e pružen i institucionaliziran u okviru etiti univerziteta. Obuka za osobe koje e dalje obu avati, završena je. Nacrt poslovnog plana za Centar za upravljanje sektorom zdravstva tako e je završen. Uz podršku inostranih konsultanata, Federacija je uspješno završila nacrt paketa beneficija. Formula za mjerenje poreskog optere enja sprovedena je u pilot lokacijama u oba entiteta. Nadzor nad implementacijom ugovora je u toku. Tehni ka pomo pružana u cilju institucionalne podrške javnim zdravstvenim institucijama, uspješno je izvršila predvi ene zadatke u oba entiteta. Tako e je završena i baza podataka mortaliteta i istraživanja NCD faktora rizika, zdravstvenog statusa, iskorištenosti usluga i potreba za uslugama, uklju uju i djecu i mlade. Strateški i poslovni planovi za PHI završeni su za oba entiteta. Republika Srpska je isti odobrila, a eka se na odobrenje Federacije Bosne i Hercegovine. Implementacija grantova za uvo enje inovacija u javnom zdravstvu uspješno je završena u oba entiteta. Ukupno je završeno 19 grantova (od ega 7 u Federaciji i 12 u RS-u). U toku je i implementacija dva nova granta RSHIF-a, dijelom finansirana unutar projekta. U RS-u je uspostavljena i zvani no registrovana Agencija za akreditiranje. U Fede-raciji je Agencija uspostavljena kao asocijacija koja privremeno ovisi o parlamentarnom usvajanju referentnog zakonodavstva, a što je unekoliko odloženo usljed zakašnjele spro-vedbe izbornih rezultata. Renoviranje ureda je završeno, a oprema i namještaj su nabavljeni i instalirani. Lokalni konsultanti angažovani su na sprovedbi, a razvijeni su i standardi za akreditiranje i smjernice. Upravljanje projektom zadovoljavaju e je u oba entiteta. Bliska saradnja sa ostalim donatorima se nastavlja. PCU i PMU su uspostavili zadovoljavaju esisteme upravljanja finansijama.

StatusZatvoren



Vlada BiH (lok. partner) 1,20 Gr ka (grant) 1,00

Italija (grant 5,2 + 0,6 za bolnicu u Trebinju) 5,80

Holandija (grant, ko-finan.) 0,50 Holandija (grant) 1,60

UNDP (parallel grant) 0,10 United Kingdom (grant) 1,50


Projekat osnovnih bolni kih usluga

Uvod i ciljevi Nakon završetka rata, zdravstveni sektor u BiH suo ava se sa trostrukim izazovom. Još neko vrijeme mora nastaviti raditi u vanrednim okolnostima, a onda zapo eti sa obnovom kako bi postao moderan i efikasan sistem. Ministarstva zdravstva oba entiteta pripremila su prog-ram osnovnih bolni kih usluga kao dio nastojanja da se: i) smanji optere enje usljed bolesti i smrtnih slu ajeva; ii) osiguraju efektivna sredstva za racionalizaciju funkcija, obima i finansiranja bolni kih podsektora. Tokom 1996. programe je pripremala radna grupa sastavljena od zdravstvenih stru njaka iz BiH, uz dogovor da e IDA i drugi donatori podržati takve koherentne module kao “projek-te”.Cilj projekta je podrška razvoju modernog, ekonomi nog i finansijski održivog bolni kog podsektora. Ta nije, projekat e: a) oja ati osnovne bolni ke usluge na nivou kantona, usmjeravaju i se na najugroženiji dio stanovništva; b) ustanoviti i podržati po etne korake ka reformi finansiranja zdravstva.

OpisProjekat ima sljede e komponente: - U FBiH: fizi ka sanacija i rekonstrukcija osnovnih bolni kih kapaciteta (10 mil. USD): neophodni gra evinski radovi za obnovu mreže osam kantonalnih bolnica, do odgovaraju ih


25



Kontakt


[email protected]

Nedim Jaganjac Tel: (1-202)458-5968 Fax: (1-202)477-0711

[email protected]

operativnih uvjeta i kapaciteta na sekundarnom nivou u tri klini ka centra. - U RS: sanacija kapaciteta za dijagnostiku Zavoda za javno zdravstvo, Banja Luka (0,7 mil. USD). - Medicinska oprema i potrošni materijal (u FBiH 7,4 miliona USD; u RS 6,2 mil. USD): u odabranim bolnicama i Zavodu za javno zdravstvo u RS-u zadovoljit e se najneophodnije potrebe za dijagnosti kom i terapeutskom opremom za sekundarni nivo zdravstvene njege. - Finansijska reforma zdravstva (po 2,9 miliona USD za FBiH i RS): ponovno uspostavljanje odgovaraju eg i stabilnog državnog finansijskog sistema za itav zdravstveni sektor op eni-to, a posebno za bolnice.- Podrška sprovedbi projekta (po 0,7 mil. USD za FBiH i RS): ograni eni gra evinski radovi, kancelarijska oprema, tehni ka pomo , obuka i povremeni troškovi u oba entiteta. - Podrška implementaciji (po 0,7 mil. USD za FBiH i RS): ograni eni gra evinski radovi, uredska oprema, tehni ka podrška, obuka, te porast redovnih troškova u oba entiteta. Svjetska banka finansira sve komponente; Italija finansira sanaciju bolnica, medicinsku opremu i reformu finansiranja zdravstva; Velika Britanija pruža finansijsku podršku tehni koj pomo i za reformu finansiranja zdravstva; vlasti BiH finansiraju opremu i upravljanje projektom u oba entiteta; Gr ka finansira sanaciju bolnica, Holandija osigurava rendgensku opremu, a UNDP gra evinske projekte.

Orgranizacija implementacije Ministarstva zdravstva oba entiteta nadležna su za implementaciju projekta, koja se sprovo-di putem jedinica za implementaciju projekta (PIU), prethodno uspostavljanih za širi Prog-ram osnovnih bolni kih usluga u oba entiteta. To e omogu iti efikasnu sprovedbu projekta putem uhodanih mehanizama.

Nabavka Jedinice za implementaciju putem natje aja vrše nabavku roba i usluga koje finansira Svjet-ska banka. Zainteresirani isporu ioci trebaju se obratiti ovim jedinicama.

RezultatiMedicinska oprema za FBiH (3,8 mil. USD) i za RS (3,4 mil. USD) isporu ena je, a ve ina opreme je i instalirana. Materijal za hemodijalizu u FBiH (1 mil. USD) i u RS (1 mil. USD) distribuiran je bolnicama. Dodatni tender za ure aje za hemodijalizu je u toku u FBiH. Osiguran je dodatni italijanski grant za bolnicu u Trebinju. Gra evinski radovi su okon ani,a medicinska oprema isporu ena. Gra evinski radovi završeni su u Klini kom centru Tuzla, Pedijatrijskoj klinici i Centru za sterilizaciju Klini kog centra u Sarajevu, Klini kom centru Mostar, kantonalnim bolnicama Travnik, Biha , Jajce, Livno, Goražde, Zenica i Orašje. Gra evinski radovi u kancelarijima zdravstvenog osiguranja u Banjoj Luci, Trebinju, Doboju i Rogatici su završeni. Obra un u zdravstvu (NHA) za 1997, 1998. i 1999.godinu dovršen je uz pomo DFID-a iz Velike Britanije. RS je dodatno uradila NHA za 2000. Studija informi-sanosti javnosti o zdravstvenom sektoru je završena. U RS-u, paket osnovih zdravstvenih usluga definiran je, a osoblje obu eno. U FBiH, definirana je metodologija za paket osnov-nih zdravstenih usluga, a sam paket e biti ura en u sklopu Projekta osnovne zdravstvene zaštite. Proces javne licitacije za ra unarsku opremu i programske alate u RS-u, nakon po-novnog objavljivanja, skoro je završen. Oprema je isporu ena i instalirana, a u toku je obuka. U FBiH, oprema je isporu ena i instalirana, a konsultantska firma izradila je i insta-lirala programe. U toku je obuka. Podrška Vlade Islanda u usavršavanju iz oblasti klini ke stru nosti u FBiH je otkazana. Alternativna djelomi na pomo Medicinskog univerziteta Charleston ponu ena je i prihva ena u FBiH. Obuka je završena za tri grupe ljekara, medi-cinskih sestara i babica iz tri klini ka centra. Radionica na kojoj se prenijelo ste eno znanje medicinskom osoblju u kantonalnim bolnicama, održana je u maju 2001. Finansiranje ove komponente nije osigurano za RS. Nekoliko sporadi nih obuka organizirala je Vlada Slovenije. Dokumentarni film o implementaciji Projekta osnovnih bolni kih usluga snimljen je u FBiH. On vrši promociju reforme zdravstva i jednakosti u zdravstvenoj zaštiti u FBiH.


26

StatusZatvoren



ECHO (grant) 4,60 Evropska komisija (grant) 2,00

Njema ka (grant) 0,30 Gr ka (grant) 1,30

Islamski fond (grant) 0,60 Holandija (grant) 3,20

Norveška (grant, NMFA) 0,80 Soroš fondacija (grant) 0,80

Švedska (grant, SIDA/SDR) 0,70 UNDP (grant) 0,30

UNHCR (grant) 0,10 Sjedinjene države (grant) 1,00

Svjetska banka (grant) 5,00 SB (povoljni zajam) 5,00



Kontakt



Projekat hitne obnove obrazovanja

UvodPrije rata je BiH imala dobro razvijen sistem obrazovanja. Sa izuzetkom malog broja vjerskih škola, obrazovanje je bilo javno. Skoro sva djeca završavala su osmogodišnje osnove škole, a ve ina je završavala i etverogodišnje srednje škole. Usljed rata, došlo je do prekida obra-zovanja na svim nivoima. Oko 70% škola je ošte eno, uništeno ili izuzeto za potrebe vojske. Mnoge škole postale su potpuno neupotrebljive zbog nedostatka prozora, namještaja i obra-zovnog materijala. Mnogi nastavnici su bili mobilisani, ubijeni, raseljeni ili u izbjeglištvu u drugim zemljama. Sredstva za pla anje nastavnog osoblja i kupovinu udžbenika gotovo da nisu ni postojala. Uprkos ovim izuzetno teškim okolnostima, zahvaljuju i izuzetnim naporima roditelja, službenika lokalnih vlasti i humanitarnih organizacija, ve ina djece uspjela je, i u mnoge prekide, nastaviti svoje obrazovanje u ratnom periodu.

Ciljevi Osnovni zadatak ovog projekta bio je pomo i ponovnu uspostavu normalnih uvjeta u u ionicama koji bi omogu ili efikasno obavljanje nastave i u enja, naro ito u osnovnim školama. Drugi cilj bio je pružanje pomo i Vladi u izgradnji kapaciteta za implementaciju planiranja i izvršavanja obrazovnih programa na nivoima entiteta, kantona i op ina.

OpisProjekat se sastoji od sljede ih komponenti: - Sanacija osnovnih škola (25,3 mil. USD): izgradnja desetak i obnavljanje oko 80 osnovnih škola u podru jima u kojima su školski objekti bili u potpunosti uništeni; - Knjige i obrazovni materijal (6,1 mil. USD): finansiranje štampanja i distribucije oko 40 naslova udžbenika i 30 naslova lektire, kao i snadbjevanje osnovnih škola sa osnovnim pake-tom obrazovnih materijala i opreme; - Izgradnja kapaciteta i implementacija projekta (0,9 mil. USD): kancelarijska oprema, vozila, tehni ka pomo i obuka za olakšavanje implementacije projekta, te opremanje Mini-starstva obrazovanja Federacije BiH kako bi zapo eo sa planiranjem reformi u ovom sek-toru;- Priprema projekta i pilot projekti u RS-u (0,5 mil. USD): konsultantske usluge u procje-njivanju potreba u obnovi obrazovanja u RS-u i snadbjevanje osnovih škola udžbenicima, lektirama i obrazovnim materijalom. Sredstvima vlasti Gr ke i Sjedinjenih država, Evropske unije/ECHO-a, SIDA-e/SDR-a, UNHCR-a, NMFA Norveške i UNDP-a finansirana je kom-ponenta rekonstrukcije osnovnih škola. Soroš fondacija, Vlada Njema ke i Islamski fond finansirali su komponentu koja se ti e udžbenika i lektire, Evropska komisija školski nam-ještaj, a sredstvima Holandije finansirana je rekonstrukcija škola, nabavka udžbenika i im-plementacija projekta. Svjetska banke svojim je sredstvima podržala sve komponente.

Organizacija implementacije Jedinice za implementaciju projekta (PIU) u okviru Ministarstava obrazovanja Federacije i Republike Srpske odgovorne su za rukovo enje aktivnostima u Federaciji i Republici Srpskoj. PIU Federacije angažovao je IMG, koriste i sredstva Holandije i UNDP-a, za upravljanje pripremom arhitektonskih projekata i procjena. Jedinice su odgovorne za ko-ordinaciju na regionalnom, kantonalnom i op inskom nivou. Jedinice za implementaciju putem natje aja vrše nabavku roba i usluga koje finansira Svjet-ska banka.

RezultatiNepovratna sredstva i kredit Svjetske banke su 100% ispla ena u maju 1998. • Obnova osnovnih škola Sredstvima Svjetske banke obnovljeno je 28 škola u Federaciji, odabranih kao dio prioritet-nog programa, a još 37 škola obnovljeno je putem paralelnog finansiranja. • Knjige i drugi edukacioni materijal Uz pomo sredstava Svjetske banke, školama u Bosni i Hercegovini isporu ena su 34 razli ita naslova udžbenika i obrazovni materijal u vrijednosti ve oj od 1,0 milion KM, a ostala 44 prioritetna naslova udžbenika osigurana su paralelnim finansiranjem. • Izgradnja kapaciteta i sprovedba projekta Osigurana je kancelarijska oprema, vozila, tehni ka pomo i obuka, s ciljem lakše sprovedbe projekta i opremljivanja Ministarstva za obrazovanje FBiH za po etak planiranja reforme u ovoj oblasti. • Priprema projekta i pilot projekat u RS U Republici Srpskoj su obnovljene tri osnovne škole. Zbog nedostatka donatorskih sredstava, a na zahtjev Vlade, Svjetska banka je u avgustu 1997. godine odobrila Drugi hitni projekat u obrazovanju, kako bi se popunila finansijska praznina koju je ostavio prvi projekat i pružila podrška obnovi osnovnih škola u RS.


27

StatusZatvoren


Plan finansiranja (USD mil. ) Italija (grant) 1,50 Japan (grant) 0,40




Kontakt



Projekat hitne obnove obrazovanja II

UvodPrije rata, Bosna i Hercegovina imala je dobro razvijen sistem obrazovanja. Sa izuzetkom malog broja vjerskih škola, obrazovanje je bilo javno. Gotovo sva djeca završavala su osmo-godišnje osnovno obrazovanje, a ve ina i etverogodišnje srednje obrazovanje. Rat je doveo do poreme aja na svim nivoima obrazovanja. Oko 70% škola je ošte eno, uništeno ili izuzeto za potrebe vojske. Mnoge škole su postale potpuno neupotrebljive zbog nedostatka prozora, namještaja i obrazovnog materijala. Mnogi nastavnici su mobilisani, ubijeni, rase-ljeni ili su otišli u izbjeglištvo u druge zemlje. Budžetska sredstva za pla anje nastavnog osoblja i osiguranje udžbenika doslovno ne postoje. Uprkos ovim veoma teškim okolnosti-ma, zahvaljuju i izuzetnim naporima roditelja, službenika lokalne vlade i humanitarnih agencija, ve ina djece uspjela je, i pored brojnih prekida, nastaviti svoje obrazovanje tokom rata.

Ciljevi Cilj ovog drugog projekta hitne rekonstrukcije obrazovanja bio je da se osnovno obrazovanje u ini dostupnijim i da se poboljša kvalitet tako što e se obnoviti ratom ošte ene osnovne škole širom BiH, uklju uju i i one škole za koje je pripremljen natje aj, ali za koje nije bilo sredstava na raspolaganju u okviru prvog projekta hitne rekonstrukcije obrazovanja, i obno-va ratom ošte enih škola u Republici Srpskoj. Ovo finansiranje pomoglo je da se ostvari osnovni cilj projekta - pomo ponovnom uspostavljanju osnovnog obrazovanja prihvatljivog kvaliteta za djecu oba entiteta. Projekat je, tako e, imao za cilj poboljšavanje kapaciteta u oba entitetska Ministarstva za obrazovanje, u smislu analize i rješavanja nekih klju nih pitanja politike u tom sektoru.

OpisProjekat je sadržavao sljede e komponente: - Sanacija osnovnih škola (8,1 mil. USD) - finansiranje rekonstrukcije oko 25 osnovnih škola u Federaciji i RS-u i nabavka namještaja za u ionice u ovim školama (1 mil. USD). - Knjige i obrazovni materijal (0,8 mil. USD) - nabavka udžbenika i drugog obrazovnog materijala za škole u Federaciji; - Studija o finansiranju, upravljanju i administraciji u obrazovanju (0,5 mil. USD) - tehni ka pomo za analizu politike obrazovanja u oba entiteta. - Implementacija projekta (0,4 mil. USD) - u okviru projekta finansirane su plate i ograni eni teku i troškovi, ije je finansiranje zapo elo u okviru prvog projekta. Prvobitno je trebalo da Svjetska banka finansira 100% vrijedosti 11 mil. USD investicionog plana. Kako su se politi ki dijalog i potrebe za obnovu škola proširile, a na raspolaganju je bila i dodatna donatorska pomo , obim projekta je shodno tome uve an.Studija o finansiranju i upravljanju obrazovanjem finansirana je iz nepovratnih sredstava Vlade Japana (0,4 mil. USD), kao i reforma udžbenika. Uspostavljanje demonstracionih škola i šeme granta za pilot školu u tri podru ja BiH, finan-sirani su iz granta italijanske Vlade, uklju uju i rekonstrukciju dvije do tri osnovne škole u oba entiteta (sredstava italijanskog granta u iznosu 1,5 mil. USD).

Organizacija implementacije Jedinice za implementaciju projekta (PIU), osnovane u Ministarstvu za obrazovanje Federa-cije BiH i Ministarstvu prosvjete Republike Srpske, upravljale su sprovedbom projekta. Ove jedinice bile su odgovorne za koordinaciju na regionalnom, kantonalnom i op inskom nivou.

Nabavka Jedinice za implementaciju putem natje aja vršile su nabavku roba i usluga koje finansira Svjetska banka.

RezultatiKredit Svjetske banke za finansiranje ovog projekta odobren je 28. VIII 1997. Stupio je na snagu 25. IX 1997, a okon an je 30. VI 2000. godine. Gra evinski radoviU Federaciji BiH dvadest pet osnovnih škola je popravljeno; Vlada Holandije osigurala je namještaj i opremu za 18 škola iz projekta, a iz privremenog fonda finansirana je nabavka namještaja i opreme za preostalih 7 škola. U RS-u: 19 osnovih škola je popravljeno, osigura-no namještajem i opremom. Ukupno je 417 u ionica popravljeno i opremljeno namještajem u cijeloj BiH. Neposrednu korist od izvršenih popravki/sanacija i opremanja namještajem imalo je 18.206 djece u Federaciji BiH i 3040 u RS-u. Barem 30% obnovljenih škola doprinijelo je pove a-nom kapacitetu u prakti nom smislu, jer se ove škole nisu mogle uop e koristiti prije nego


28

što su dobile pomo za sanaciju u okviru ovog projekta. U preostalih 70% škola kapaciteti su uve ani tako što su obnovljene u ionice koje se nisu mogle koristiti. Uvjeti za u enje su se zna ajno poboljšali u svim školama kojima je ovaj projekat pružio pomo .Udžbenici i obrazovni materijalPilot projekat koji je uklju ivao natje ajni odabir udžbenika pripremljenih u privatnom sektoru, uspješno je okon an. Ovaj pilot projekat razvijen je uz pomo Me unarodne fonda-cije za razvoj knjiga (IBD) u okviru finansiranja iz Povjereni kog fonda Vlade Holandije.

etiri privatne izdava ke ku e, odabrane putem natje aja, objavile su 14 novih udžbenika matematike i prirodnih nauka. Druga faza programa za udžbenike, koju je pomogla Svjetska banka, okon ana je u julu 2000. godine. Nakon toga uslijedilo je nekoliko zastoja. Ugovor za udžbenike engleskog jezika, priru nike za nastavnike i audiokasete za uzrast od IV do VIII razreda osnovne škole potpisan je; 125.000 primjeraka udžbenika, 5000 primjeraka priru nika i 1500 kaseta isporu eno je školama do juna 2000. godine. Ušteda od otkazane nabavke udžbenika preusmjerena je na materijal za itanje, geografske karte i atlase, koji su se zajedni ki koristili u odre enoj mjeri u Federaciji BiH; 77 naslova ili 122.318 primjeraka dodatnih lektira osigurano je, kao i 8000 primjeraka atlasa i 5000 geografskih karata. Studija o finansiranju, upravljanju i administraciji u obrazovanju, koja je nastala zajedni -kim naporima Svjetske banke i Vije a Evrope, završena je i predstavljena na javnom forumu po etkom fiskalne 2000. godine. Uz to, proces u estvovanja korišten za studiju bio je izuzetno uspješan u pomaganju razvoja javne potpore za nalaze i zaklju ke studije. Me u-narodno partnerstvo donatora (Svjetska banka, Vije e Evrope, Evropska komisija, UNESCO, Ured visokog predstavnika) pomoglo je da se Srbi, Hrvati i Bošnjaci u BiH zajed-ni ki usredo e na pitanja društvene kohezije u obrazovanju i da postignu konsenzus u pog-ledu neophodnih promjena u upravljanju. Kao rezultat, fond Svjetske banke i Evropske unije trenutno pomaže osnivanju zajedni ke Agencije za standarde i ocjenjivanje u BiH kao i zajedni ki Koordinacioni odbor za visoko obrazovanje. Ovo su prvi primjeri zajedni kihme unacionalnih obrazovnih institucija nastalih poslije rata. Nadalje, fond Svjetske banke, u okviru svog projekta za razvoj obrazovanja, podržava razvoj zajedni kog informacionog sistema za upravljanje obrazovanjem i Fonda za kvalitet osnovnog obrazovanja. Sve ove inicijative razvijane su i promovirane u okviru inicijativa predvi enih u studiji. Italijansko sufinansiranje, odobreno pred kraj druge godine implementacije projekta, podržava prelaz od obnove do kvalitativnih poboljšanja u sistemu obrazovanja. Italijanski grant je istekao 31. X 2001. Kako implementacija ovog granta još nije završena, prerano je u potpunosti procjenjivati njegov u inak, mada su dosadašnje indikacije pozitivne. Implementacija ovog granta e se nastaviti u okviru Projekta za razvoj obrazovanja, a njime e upravljati jedinice za koordinaciju projekata u Federaciji BiH i Republici Srpskoj.

StatusZatvoren


Plan finansiranja (USD mil. ) EU Komisija (paralelni grant) 0,70

Vlada BiH (lok. partner) 2,10 Italija (grant) 1,20




Projekat razvoja obrazovanja

UvodPredloženi projekat potpuno je u skladu sa Strategijom Svjetske banke u pružanju pomo iBosni i Hercegovini (eng. Country Assistance Strategy, CAS), koja je, zajedno sa projektom, prezentirana Upravnom odboru 18. V 2000. Ovaj projekat predstavlja glavni element strateškog prioriteta datom izgradnji socijalne održivosti u BiH, a njegovo centralno težište na reformu uprave i izgradnju institucija odgovara prioritetu Strategije koji se odnosi na ja anje upravljanja javnim sektorom. Ovaj projekat tako e daje visok prioritet promociji društvene kohezije kroz obrazovanje, i u skladu je sa strategijom Svjetske banke u pružanju podrške sektoru obrazovanja.

Ciljevi Ciljevi ovogu projekta su: (1) izvršiti mobilizaciju profesionalnih kapaciteta nastavnika radi poboljšanja nastave i procesa u enja u školama, a iji je o ekivani rezultat poboljšanje kvalitete obrazovanja koje se nudi djeci u osnovnim školama u BiH; (2) u initi upotrebu (nedovoljnih) javnih sredstava za obrazovanje u BiH u inkovitijom i efektivnijom tako što e se kreatorima javne politike i osobama koje u estvuju u procesu odlu ivanja obezbijediti upravlja ki alati i informacije koje su neophodne za mjerenje ulaznih informacija/sredstava, rezultata i u inaka obrazovnog sistema; (3) promovirati poboljšanje saradnje i koordinacije tri glavne konstitutivne grupe, u nasto-janju smanjenja nedjelotvornosti upotrebe sredstava i izgradnje profesionalne osnove za dijalog onih koji odlu uju u sistemu obrazovanja u cijeloj Bosni i Hercegovini.

OpisProjekat se sastoji od pet osnovnih komponenti: Komponenta 1. Fond za kvalitet (3,7 miliona USD) osigurat e finansiranje podsticaja, što ne uklju uje pla e, za osnovne škole i nastavnike u osnovim školama s ciljem stimulacije inovacija i kreativnost na tom školskom nivou. Tako e se pruža podrška izgradnji ka-


29

Kontakt


Tel: (387-33)251-530 Fax: (387-33)440-108

[email protected]

paciteta i stimulaciji uvo enja inovacija u ustanovama koje se bave obukom nastavnika; Fond se treba uspostaviti unutar jedinstvenog Upravog odbora ije lanove imenuje mini-star i zamjenik ministra obrazovanja, nauke i kulture Federacije Bosne i Hercegovine, i ministar obrazovanja Republike Srpske. Sam Odbor je trebao ispuniti potrebu za zajed-ni kom prelaznom institucijom, a za potrebe tri glavne konstitutivne grupe na podru ju Bosne i Hercegovine. Fond za kvalitet treba podržati tri potkomponente: A. školski grantovi, dodijeljeni na natje ajnoj osnovi, za finansiranje projekata poboljšanja obrazovanja, koje su pripremili nastavnici iz osnovnih škola-u esnica i iji je cilj unaprijediti nastavnu praksu; B. grantovi za obuku nastavnika i stipendije, dodijeljenih na osnovu najboljih rezultata, iji je cilj nagra ivanje nastavnog osoblja s izvanrednim rezultatima i koje omogu avaju nastav-nicima u osnovnim školama u eš e u prakti noj obuci po vlastitom izboru; C. grantovi za podršku ja anja institucija koje nastavnicima nude obuku na poslu, prakti nui obuku za one koje e dalje druge obu avati. Institucije koje su primile grantove odabrane su na osnovu prijedloga univerzitetskih fakulteta, pedagoških akademija, nevladinih organi-zacija i pedagoških instituta. Komponenta 2. Agencija za standarde i ocjenjivanje (3,7 miliona USD) osigurat e obrazov-noj sredini i široj javnosti informacije o dostignu ima u enika i ukupnom u inku sistema. Cilj je uo avanje prednosti i slabosti sistema, promoviranje principa odgovornosti u javnom obrazovanju i mjerenje kompatibilnosti obrazovnih standarda u BiH sa onima u ostatku Evrope. Ova Agencija e djelovati kao zajedni ka, posredni ka institucija koja pruža profe-sionalne usluge visokog stepena kvaliteta u procjeni znanja u enika. Kako bi se postigli gore navedeni ciljevi, primarni zadatak Agencije je da definira standarde izvedbe i da procjeni u kojoj mjeri se ti standardi sprovode na podru ju Bosne i Hecegovine. Agencija posebno treba da: - prikuplja, procesuira i objavljuje kvantitativne i kvalitativne podatke o nivoima u enja (rezultati izvedbe) u osnovnim i srednjim školama, s ciljem profiliranja i informiranja u procesu donošenja odluka; - pruža pomo pojedinim kantonima ili entitetima u sprovedbi njihovih projekata procjene u slu ajevima kada su predmetni projekti konzistentni sa ciljevima Agencije; - osigura kapacitete za istraživanje i razvoj u vezi procjene za potrebe obrazovnih institucija i pojedinaca;- podsti e i pomaže u razvoju vještina procjenjivanja, putem obuke; - insistira na harmoniziranju tehnika ocjenjivanja u Bosni i Hercegovini sa najboljim evrop-skim praksama. U dugoro nom smislu, o ekuje se da e, u ovisnosti od politi ke prihvat-ljivosti, od Agencije biti traženo da predvodi u uspostavljanju odbora za ispite. Isti bi trebao održavati ispite za one koji napuste školovanje, te i dodjeljivati lokalno i me unarodnopriznate certifikate o kvalifikacijama.Komponenta 3. Informacioni sistem za upravljanje obrazovanjem - EMIS (2,1 miliona USD)omogu it e bolje upravljanje sektorom i kompatibilnost informacija u decentralizovanom obrazovnom sistemu u BiH. Isto tako e se testirati održivost budžetskog modela "po glavi u enika" koji je kreiran u namjeri pove anja efikasnosti i jednake zastupljenosti u troš-kovima obrazovanja. Projekat posebno treba da podrži procese iji su ciljevi: - odre ivanje potreba za klju nim statisti kim informacijama iz oblasti osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja na nivou kantona; - razvoj ra unarskog programa za prikupljanje podataka, uporedbu i izvještavanje, koji eslužiti kao inicijalni model za EMIS; - pružiti pomo kantonima i školama u uspostavljanju ra unarskog pilot programa, unapre-

enju kantonalne ra unarske opreme, nadzoru i obuci; - pružiti pomo kantonima i školama u unapre enju upravlja kih sposobnosti putem uvo enja pilot grant sistema “po glavi u enika”; i - razvoj i finansiranje implementacije EMIS-a u svim kantonima Federacije Bosne i Hecego-vine i Republici Srpskoj, te širenje sistema i mehanizma finansiranja po broju u enika u slu ajevima gdje je to mogu e. EMIS moduli za obrazovne statistike i finansiranje po glavi u enika testirani su u okviru Drugog hitnog projekta rekonstrukcije obrazovanja. Plan širenja u kantonima/RS-u trebao je biti ura en na osnovu rezultata samih pilot projekta. Kako se sprovodi plan širenja, obuka rukovode eg kadra e se pružati svim u esnicima, na razli itim nivoima (kantoni, škole i školski odbori). Komponenta 4. Reforma visokog obrazovanja (3,5 miliona USD) ima za cilj stilumirati pro-fesionalnu koordinaciju, inovacije, strateško planiranje i efikasno djelovanje na sektorskom i institucionalnom nivou u polju visokog obrazovanja u BiH. Nakon uspostavljanja Koordina-cionog odbora za visoko obrazovanje (HECB), u njegovom okviru osniva se Sekretarijat iji je zadatak da se fokusira na postizanje dva cilja: i) bolje strateško planiranje i ii) poboljšanje sistema kvalificiranja i akreditiranja. Za potrebe stimulacije strateškog planiranja, osnovat e se fond za visoko obrazovanje u vrijednosti od 2,5 miliona USD. Sekretarijat treba da bude odgovoran za evaluaciju prijed-loga za finansiranje i izdavanje preporuka za Odbor u vezi sa odobravanjem prijedloga. Uni-


30

verziteti mogu zajedni ki ili posebno aplicirati za sredstva iz fonda. Poboljšani sistemi kvalificiranja i akreditiranja podržavaju se pružanjem tehni ke pomo i i obuke za Sekretari-jat i predstavnike radne grupe sa injene od akademika Bosne i Hercegovine. Projekat pok-riva, u procentu koje se postepeno smanjuje, troškove Odbora i Sekretarijata. Komponenta 5. Istraživanje mjerenja životnog standarda (0,6 miliona USD) ima za cilj obezbijediti pouzdanu nacionalnu bazu podataka na osnovu determinanti socijalnog statusa, uzoraka rezultata promatranog socijalnog sektora i utjecaja javnih troškova. Ti podaci se koriste u cilju informiranja kreatora politika i od njih se o ekuje da unaprijede efikasnost i utjecaj programa u javnom sektoru. Pored toga, podaci bi inili osnovu za analizu potrebnu za sa injavanje Strategije za smanjenje siromaštva. Posebni ciljevi ove komponente su spro-vo enje istraživanja mjerenja životnog standarda (LSMS), stvaranje kapaciteta za spro-vo enje takvih istraživanja u zemlji i unapre enje korištenja takvih podataka putem široke distribucije rezultata, razli itih analiza o siromaštvu, kao i kompleta pojedina nih podataka. Tri organizacije u zemlji koje su odgovorne za statistiku (na nivou entiteta, Zavodi za sta-tistiku u Federaciji i Republici Sprskoj, i Državna agencija za statistiku) trebaju zajedno raditi na sa injavanju nacrta i implementaciji LSMS-a, te distribuciji i rezultata istraživanja i kompleta pojedina nih podataka. Zavodi na entitetskom nivou su odgovorni za sa injavanjejedinstvenog i kona nog kompleta podataka za cijelu zemlju. Dodatno, LSMS istraživanje trebalo je biti elementom širih napora u cilju uspostavljanja sistema istraživanja podataka o doma instvima širom zemlje. Komponenta 6. Jedinice za koordinaciju projekta (procjena troškova: 1,0 milion USD). Postoje e jedinice za implementaciju (PIU) u Federaciji i Republici Srpskoj uspostavljene su radi implementacije prvog i drugog Projekta hitne obnove obrazovanja, a trebaju biti trans-formirani u PCU-e u oba entiteta. Federalni PCU treba poduzeti zna ajne modifikacije u svom sastavu kako bi se omogu io angažman novih saradnika odre enih obrazovnih profila. PCU-ima e se dati ingerencije nad poslovima upravljanja ugovaranjem i potrošnjom u ok-viru projekta, kao i koordinacija projektnih aktivnosti. Jedinice trebaju dijeliti osoblje u koordiniranju komponenata EMIS-a, visokog obrazovanja i Fonda za kvalitet.

RezultatiDostignu a u ispunjavanju tri cilja projekta ocjenjena su zadovoljavaju im. Školski i insti-tucionalni grantovi za obuku nastavnika pomogli su unapre enju nastavnog procesa u ško-lama. Evaluacija je pokazala da su grantovi za unapre enje kvaliteta, dodjeljeni u okviru projekata, oja ali kapacitete nastavnog procesa i u enja u školama. Grantovi za podsticaj nastavnika, kojima su prethodile informativne radionice, mobilizirali su profesionalne ka-pacitete nastavnika koji su sudjelovali u projekatu. Uspostava Agencije za standarde i ocjenjivanje (SAA) i razvoj Informacionog sistema za upravljanje obrazovanjem (EMIS) zna ajno je doprinijelo ispunjavanju drugog cilja. Sa injeno je i implementirano prvo na-cionalna ocjenjivanje u eni kih rezultata. Razvoj jedinstvenog informacionog sistema, za-jedno sa rezultatima nacionalne analize rezultata u enika, rezultirao je time što su se krea-torima politika pružil informacije potrebne za mjerenja ulaznih informacija/sredstava, rezul-tata i u inaka sistema obrazovanja. Razvoj pilot modela finansiranja na osnovu broja u e-nika doprinijela je u inkovitom i efektivnom korištenju nedostatnih javnih sredstava. Tre icilj projekata je uspješno postignut. Po prvi put u Bosni i Hercegovini, sve tri etni ke grupe rade zajedno u okviru Agencije s ciljem uspostavljanja standarda u obrazovanju i evaluaciji u eni ke izvedbe putem testiranja na državnom nivou. U sektoru visokog obrazovanja, uspostavljen je Odbor za koordinaciju visokoškolskog obrazovanja, a djeluje promoviranjem saradnje i koordinacije izme u tri konstitutivne grupe.

Rezultati po komponentama: Komponenta 1. Fond za kvalitet - Komponenta je doprinijela porastu informisanosti o pot-rebi unapre enja kvalitete obrazovanja i njenog zna aja na školskom nivou. Od tri potkom-ponente, školski grantovi i grantovi za institucionalnu obuku nastavnika prevazišli su o e-kivane rezultate, dok je komponenta podsticanja nastavnika bila manje uspješna. Podijeljena su i implementirana 672 granta za škole (12% više od o ekivanog). Rezultati analize ukazuju na to da je veliki broj uspješnih inovacija uveden u nastavnom i procesu u enja u velikom broju škola na podru ju zemlje. Nadalje, obje entitetske vlade planiraju nastaviti sa pro-gramom školskih grantova i nakon zatvaranja projekta. Trideset tri granta su podijeljena na natje ajnoj osnovi u korist institucija za obrazovanje nastavnika, što je 40% više od o e-kivanog. Ovim grantovima finansiran je razvoj nastavne metodologije i obuka nastavnika u primjeni predmetnih metodologija. U okviru tre e potkomponente, o ekivalo se da enastavno osoblje iz oko 600 škola postati korisnicima granta za podsticaj, ali je samo 450 škola zaprimilo male grantove u korist potreba obuke. Nalazi nekoliko evaluacija potvr uju da su predmetni grantovi doprinijeli unapre enju izgradnje samopouzdanja i motivacije nastavnika koji su u estvovali u projektu, kao i njihovog razumijevanja i prihvatanja potreb-nih promjena u kvaliteti i metodama obrazovanja.Komponenta 2. Agencija za standarde i ocjenjivanje - U okviru ove komponente us-postavljena je SAA kao me uentitetska institucija. Agencija je razvila striktne procedure za razvoj testiranja i njihovo upravljanje. Agencija je demonstrirala visok nivo profesionalizma,


31

te je pridobila podršku velikog broja strana u sektoru obrazovanja putem primjene i rasprava o prvom državnom testiranju osmih razreda u matematici i jeziku. U periodu 28.-29. IV 2004. godine, sprovedeno je testiranje 47.500 u enika, a preliminarne rezultate raspravio je i podržao Odbor Agencije. Kona ni izvještaj o testiranju osmih razreda prezen-tiran je entitetskim vladama u novembru 2004. godine, zajedno sa prijedlogom za budu imandat Agencije i budžetom za 2005. Agencija je finalizirala sve svoje prethodno planirane aktivnosti, i to uprkos stalnim odlaganjima u partnerskom finansiranju Federacije Bosne i Hercegovine.Komponenta 3. Informacioni sistem za upravljanje obrazovanjem (EMIS) – Komponenta je razvijena i sprovedena kao inicijalni komplet modula softvera informacionog sistema za upravljanje obrazovanjem, a u RS-u i nadležnim kantonalnim ministarstvima obezbije enaje i sama kompjuterska oprema. Razvijena je profesionalna obuka u korištenju informacio-nog sistema za upravlja ki kadar, te je i isporu ena direktorima i ra unovo ama škola, i uposlenicima ministarstava. Unutar komponente, kreiran je elektronski utemeljen informa-cioni sistem koji prepoznaje strukturu sektora obrazovanja u zemlji i održava autonomiju svakog ministarstva obrazovanja. Finansijski modul je proširen kako bi se stekla tehni ka mogu nost za analizu efikasnosti utemeljene na troškovima po glavi u enika. Tuzlanski kanton je sproveo takvu vrstu analiza, a imali su 100% ulaznih informacija koje su im pružile sve škole. Uspješan model Tuzlanskog kantona potvr uje funkcionalnost implemen-tiranog sistema i ukazuje na to da cjelokupna informacija i izvještavanje u BiH može biti raspoloživo u akademskoj 2005. / 2006. godini. Komponenta 4. Reforma visokog obrazovanja - Ova komponenta je doprinijela us-postavljanju Odbora za koordinaciju reformi u obrazovanju, prvog tijela na državnom nivou u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini, pružaju i forum za reformu visokog obrazovanja u oba entiteta. Odbor ine rektori sedam univerziteta i predstavnika dva entitetska Ministarstva obrazovanja. U okviru ove komponente, uspostavljen je Fond za visoko obrazovanje kako bi se institucijama visokog obrazovanja pružio podsticaj za strateško planiranje. Iako je svih sedam univerziteta sa inilo institucionalne razvojne planove (IDP), a u odre enim slu a-jevima je sa inavanje takvog plana i grantovi za njegovu sprovedbu doprinijelo kretanju ka ve oj strukturnoj integraciji, svi Univerziteti, osim onoga u Tuzli, nastavljaju da postoje kao neobvezuju a udruženja autnomnih fakulteta. Pripremljeni Okvirni zakon o visokom obrazovanju nije usvojen, te stoga nedostatak pravnog okvira za stvaranje integriranih uni-verzitetskih institucija predstavlja prepreku ka institucionalnoj konsolidaciji i otežava re-formu visokog obrazovanja. U poljima kvalificiranja i akreditiranja održane su dvije radi-onice, organizovane s ciljem zapo injanja rasprave o obostranom priznavanju programa visokog obrazovanja i zajedni kih procedura za akreditiranje. Komponenta 5. Istraživanje mjerenja životnog standarda (LSMS) – Istraživanje je završeno, a podaci su prikupljeni i analizirani. Kona ni pregled rezultata i analiza distribuirani su svim zainteresovanim stranama. Podaci su korišteni za potrebe pripreme vladine Strategije za borbu protiv siromaštva (PRSP), a koristili su ih i u esnici i me unarodne agencije. Komponenta 6. Jedinice za koordinaciju projekata su ocjenjene zadovoljavaju ima. Dva uspostavljena PCU-a, po jedan za Federaciju i Republiku Srpsku, koordinirala su projektne aktivnosti, te upravljala ugovaranjem i trošenjem sredstava unutar projekta. Dva PCU-a dijelili su koordinatore za komponentu reforme visokog obrazovanja, Fonda za kvalitet i informacionih sistema za upravljanje obrazovanjem.


32

StatusZatvoren



Austrija (grant) 3,90 Belgija (grant) 2,40

eška Republika (grant) 0,90 EBRD (loan) 13,00

EU Komisija (grant) 38,40 Francuska (grant) 2,60 Germany (grant) 2,30

Irska (grant) 0,50 Japan (grant) 11,70

Norveška (grant) 1,50 Švicarska (grant) 7,90

UK (grant) 11,90 SAD (grant) 33,20




Kontakt

Svjetska banka Lejla Zaimovi

Phone: (387-33)251-525 Fax: (387-33)440-108

[email protected]

Iftikhar Khalil Tel: (1-202)458-4171 Fax: 1-202614-1585

[email protected]

Projekat hitne obnove elektri ne energije

UvodPrije rata, BiH je u svojim elektranama proizvodila 13.090 GWh el. energije, dok je potrošnja el. energije iznosila 11.181 GWh. Sistem se sastojao od 13 hidroelektrana i 12 termoelektrana. Prema procjeni stanja u januaru 1996, u Federaciji je bilo ošte eno 49% ukupnog proizvod-nog kapaciteta BiH, a oko 60% transmisione mreže i kontrolnog sistema ozbiljno je ošte-eno. Distribuciona mreža i mnoge transformatorske stanice, gra evinski radovi, telekomu-

nikaciona i oprema za održavanje, su tako e bili ošte eni ili uništeni. Rudnici uglja u BiH 1990.godine proizvodili su oko 18 miliona tona uglja godišnje, od ega je više od 80% korišteno za proizvodnju elektri ne energije. Usljed rata, proizvodnja uglja je u 1994. opala na manje od 10% od predratne proizvodnje, a mnogo opreme korištene u rudar-stvu je uništeno.

Ciljevi Ciljevi ovog projekta uklju ivali su ponovno uspostavljanje snabdijevanja el. energijom do prihvatljivog nivoa u ve im gradovima, i za klju na industrijska postrojenja, pove anje pro-izvodnje uglja s ciljem snadbjevanja termoelektrana potrebnim gorivom, preoblikovanje elektroenergetske mreže, pove avanje institucionalnih kapaciteta i pružanje pomo i u re-struktuiranju sektora el. energije i proizvodnje uglja.

OpisProjekat se sastoji od sljede ih komponenti: - sanacija elektrana (50,2 mil. USD): uklju ene su elektrane Grabovica, Jablanica, Jajce, Mostar, Tuzla, Kakanj i Ugljevik; - rekonstrukcija prenosnih vodova i podstanica (32,6 mil. USD); - komunikacioni i kontrolni sistemi (4,0 mil. USD); - sanacija distribucione mreže (61,3 mil. USD) širom Federacije; - rezervni dijelovi (13,7 mil. USD) ; - vozila za održavanje (7,5 mil. USD); - nadzor (6,0 mil. USD); - sanacija rudnika uglja (16,5 mil. USD): rudnici uglja u Tuzli, srednjoj Bosni i Ugljeviku; - tehni ka pomo i podrška upraviteljima projekta (4,6 mil. USD). Klju na podru ja koja su ostala bez sredstava su: hidroelektrana u Mostaru (13,4 mil. USD), distribucija u mnogim podru jima (12 mil. USD), vozila (7,5 mil. USD) i rezervni dijelovi (6,2 mil. USD). Sredstvima Svjetske banke pružena je podrška u sanaciji hidroelektrane u Grabovici, ter-moelektrane u Tuzli i rudnika uglja u Tuzli, kao i u popravci raznih prenosnih podstanica, nabavci rezervnih dijelova, uslugama inžinjeringa i upravljanja projektom.

Organizacija implementacije Unutar Elektroprivrede BiH oformljena je jedinica za implementaciju projekta (PIU). PIU je zadužen za planiranje projekta, koordinaciju, nadgledanje, nabavku i upravljanje sredstvima.

Nabavka Jedinice za implementaciju putem natje aja vrše nabavku ve ine roba i usluga koje finansira Svjetska banka.

RezultatiKredit Svjetske banke u potpunosti je iskorišten i okon an, kao što je planirano 31. XII 1998. godine. Sredstva Svjetske banke iskorištena su za finansiranje ugovora za gra evinske ra-dove: popravak hidrocentrale Grabovica (2,4 mil. USD) i za popravke na zgradi Elektro-privrede BiH u Sarajevu. Pored ovoga, popravljena su etiri glavna prenosna dalekovoda od 220kV. Cjelokupni prenosni kapacitet pove an je za 1600 MVA. Sanirane su trideset i etiri trafostanice. HE Salakovac (3x70 MW) u punom je pogonu. HE Grabovica puštena je u rad u decembru 1996. godine. Sanacija HE Jablanica skoro je završena. Ukupno je potpisano devet ugovora. Ukupan iznos obavezanih sredstava je u implementaciji. Komercijalizacija jedinica, planirana za VI 1999, kasnila je s po etkom oko šest mjeseci u odnosu na prvobitni raspored. Osigurani su rezervni dijelovi za rad proizvodnih pogona od 32 MW TE Tuzla i Kakanj. Blok 6 u elektrani Kakanj pušten je u pogon po etkom novembra 1996, a sanacija bloka 5 završena je do marta 1997. Druga faza sanacije blokova 5 i 6 (2 x 110 MW), koja se sastoji od kupovine sistema za pra enje utjecaja na okoliš i sanacije ESP-a za blok 5, okon ana je do kraja sep-tembra 1998. Zbog kašnjenja radova na instalaciji i po etka zimske sezone, druga faza sanacije bloka 6 produžena je i zapo et e 1. III 1999. godine. Završena je sanacija bloka 3 (100 MW) elektrane u Tuzli. Ovaj blok pušten je u rad krajem 1997. godine, Od tada uspješ-no radi i proizveo je ukupno 400 GWh elektri ne energije i 66 GWh toplotne energije. Potpisani su svi planirani ugovori u vrijednosti od 28,9 mil. USD za uvoz opreme i rezervnih


33

dijelova za termoelektrane i 5,2 mil. USD za rudnike uglja. Izvršeni su ugovori sa bosan-skim, norveškim i austrijskim firmama koje pružaju konsultantske i inžinjerske usluge. Tokom implementacije projekta, potpisana su ukupno 103 ugovora u vrijednosti od 79,65 miliona USD.

StatusZatvoren


Plan finansiranja (USD mil. ) Kanada (grant, CIDA) 5,00 EU Komisija (grant) 10,66 Japan (grant, JICA) 25,46

Japan (povoljni zajam, OECF) 26,81 Lok. partneri 31,86

Holandija (grant) 1,10 UK (grant, DFID) 15,70

SAD (grant, USAID) 19,89 SB (povoljni zajam) 23,97



Kontakt


Phone: (387-33)251-525 Fax: (387-33)440-108

[email protected]

Iftikhar Khalil Tel: (1-202)458-4171 Fax: (1-202)477-7977 [email protected]

Projekat obnove elektri ne energije II

UvodŠtete u sektoru energetike izazvane ratnim dejstvima su velike, ne samo zbog uništavanja, nego i zbog neodržavanja uslijed pomanjkanja materijala, rezervnih dijelova i radne snage. Drugi projekat obnove elektri ne energije dopunit e nužne popravke ura ene u okviru prvog projekta, koje su ve pomogle Bosni i Hercegovini da vrati snabdijevanje el. energijom na zadovoljavaju i nivo u ve im gradovima i vitalnim industrijama.

Ciljevi Cilj projekta je ponovo uspostaviti normalno i pouzdano snabdijevanje elektri nom energi-jom u Bosni i Hercegovini putem pove ane proizvodnje uglja, unapre enja proizvodnih kapaciteta, poboljšanja prenosnih mreža i usavršavanja upravljanja i eksploatacije elektropo-strojenja. Cilj ovog projekta je zadovoljiti pove anu potražnju za energijom u zemlji i svesti na minimum troškove snabdijevanja el. energijom usmjeravanjem na najrentabilnije investi-ranje u energetski sektor.

OpisOvaj projekat obuhvata sljede e etiri komponente: - Proizvodnja elektri ne energije (40,3 mil. USD) - sanacija i održavanje postoje ih hidroelektrana (Rama, Jajce 1, apljina, Trebinje, Bo ac) i termoelektrana (Tuzla, Kakanj, Gacko i Ugljevik), kako bi se produžio vijek trajanja ovih postrojenja. - Prenos (38,6 mil. USD) - nužna oprema za zaštitu, komunikaciju i o itavanje za postoje emreže; sanacija prenosnih kapaciteta u podru jima gdje je snabdijevanje prekinuto; osigura-nje prioritetnih visokonaponskih dalekovoda preko me uentitetske linije za unapre enje razmjene el. energije unutar BiH. - Proizvodnja uglja (21,8 mil. USD) - pove anje iskopa uglja (u rudnicima uglja Tuzla, srednjobosanskim rudnicima, rudniku Gacko i rudniku Ugljevik) i poboljšanje operativne pouzdanosti i produktivnosti ovih rudnika, što je povezano sa sanacijom postrojenja termo-elektrana u okviru projekta. - Distribucija (40,9 mil. USD) - obzirom da su mnoge distributivne mreže u lošem stanju, ova komponenta bi se usmjerila na podru ja u kojima su sistemi pretrpjeli velika ošte enja u ratu, da bi se ponovo uspostavilo snabdijevanje el. energijom i tako pomogao ekonomski oporavak i povratak izbjeglica i raseljenih lica. - Tehni ka pomo , projektovanje i upravljanje projektom (6,1 mil. USD) - studija prenosa, usluge inžinjera u pripremi projekta i dokumentacije za natje aj i pružanje pomo i jedini-cama za implementaciju projekta.

Organizacija implementacije Na nivou Federacije BiH osnovana je jedinica za implementaciju projekta (PIU) sa podružnim uredima u Elektroprivredi BiH i Elektroprivredi Mostar. Tako e, postoji i jedi-nica u Elektroprivredi Republike Srpske. Ove jedinice zadužene su za planiranje u okviru projekta, koordinaciju, nadzor, nabavku i upravljanje finansijama.

Nabavka Nabavka svih paketa koje je finansirala IDA, kao i ve ine paketa sufinansijera projekta, izvršena je. Iznimak ine paketi koje finansira OECF i EU, a koji su trenutno u fazi nabavke. Zainteresirani dobavlja i mogu se obratiti jedinicama za implementaciju.

RezultatiIDA kredit odobren je 19. V 1998, a stupio je na snagu 31. III 1999. uspostavljanjem Zajedni -kog energetskog koordinacionog centra. Centar trenutno vrši koordinaciju rada 400 KV mreže u ime tri Elektroprivrede, a planirano je da preraste u Operatora prenosnog sistema BiH, u skladu sa smjernicama UCTE i EU-a. Njegovo osnivanje bio je preduvjet za stupanje na snagu kredita, kao i za obnovu visokonaponske prenosne mreže. Kredit je finansirao sveobuhvatan program obnove i sanacije termo i hidroelektrana u oba entiteta.


34

StatusZatvoren



EU Komisija (paralelni grant) 6,40 Lokalno finansiranje (lok. partneri

Kanton Sarajevo i Sarajevogas) 14,10

Holandija (grant) 2,30 Ostalo 4,50

UK (ODA) 2,10 SB (povoljni zajam) 10,00


Datum zatvaranja 31. VII 1999.

Kontakt


Phone: (387-33)251-525 Fax: (387-33)440-108

[email protected]


Projekat hitne obnove snabdijevanja gasom

UvodSistem prirodnog gasa u Bosni i Hercegovini sastoji se od prenosnog gasovoda, kojim se gas uvozi iz Rusije, i nekoliko sistema distribucije, uglavnom za snabdijevanje grada Sarajeva, željezare Zenica, fabrike cementa u Kaknju i manjih potroša a raspore enih duž gasovoda. Prenosni gasovod u dužini od 117 km i posebnog priklju ka za Zenicu dužine od 65 km, pro-jektovan je tako da godišnje isporu uje 1,2 miliona kubnih metara gasa. Potrošnja gasa bila je najve a 1990. i iznosila je 610 miliona kubnih metara godišnje. Danas ovaj sistem u BiH ug-lavnom snabdijeva gasom grad Sarajevo, gdje je prirodni gas postao glavni izvor energije. Dok je industrijska potrošnja u Kaknju i Zenici još u velikoj mjeri umanjena usljed posljedica rata, broj priklju aka doma instava u Sarajevu pove ao se sa predratnih 15.000 na sadašnjih 58.000. Pored toga, sistem centralnog grijanja u Sarajevu pokretan je gasom, opslužuju i 36.000 do-ma instava i ve inu javnih ustanova. Ratna dejstva izazvala su propadanje gasnog sistema i postavljanje mina oko prenosnog gasovoda, a izrazito je pove an broj bespravnih priklju aka doma instava. U pitanju su neregulisani priklju ci na sistem gasa pod visokim pritiskom, što uzrokuje eksplozije, povrede i smrtne slu ajeve. Zbog nepla anja gasa potrošenog u toku rata, isporu ioci iz Rusije i transportne agencije smanjili su isporuku, a na kraju je u potpunosti i obustavljena u prolje e 1997. U novembru iste godine, snabdijevanje gasom u BiH ponovno je uspostavljeno, zahvaljuju i aktivnoj ulozi Ureda visokog predstavnika, Vlade Holandije i Svjetske banke, a do sada nije obustavljeno.

Ciljevi Cilj ovog projekta je ponovno uspostavljanje sigurnog i pouzdanog snabdijevanja gasom u BiH putem popravke i rekonstrukiranja sistema za prenos i distribuciju gasa. Ovim se obuhvata i mjerenje i reguliranje svih priklju aka u doma instvima, kao i modifikacija priklju aka koje su sami gra ani pravili u regularne priklju ke na sistem centralnog grijanja ili snadbjevanja gasom. Naredni ciljevi e oja ati institucionalni kapacitet Sarajevogasa, ponovo uvesti obra unavanje i napla ivanje potrošnje i odrediti alternativne izvore snabdijevanja BiH gasom.

Opis- inžinjering (2,0 mil. USD): inspekcije, geodetski radovi, analize i nadzor; - prenosni sistem (7,8 mil. USD): rekonstrukcija gasovoda, mjerenje i regulacija, katodna zaštita, rezervni dijelovi; - sistem distribucije (30,3 mil. USD): sanacija priklju aka potroša a, (re)konstrukcija cijevi, broja a i regulatora, rezervni dijelovi; - tehni ka pomo (2,7 mil. USD): strateško planiranje, elaborati o tarifama, alternativno snab-dijevanje gasom, restruktuiranje sektora, obra unavanje i naplata; - uklanjanje mina (0,3 mil. USD). * Ostali donatori: Ankaru, Modenu, Bolzano, Barcelonu, Fond za pomo Katara, Saudijsku Arabiju/IRC, USAID/IRC, Egipat, Kuvajt, Saudijsku Arabiju, IIHO, MDD Merhamet i razli ite gasne kompanije (GASTEC-Holandija, EGO-Turska, VerbundnetzGas-Njema ka i dr.).

Organizacija implementacije Sarajevogas, preduze e za isporuku gasa iz Sarajeva, bilo je zaduženo za implementaciju pro-jekta. Jedinica za implementaciju projekta (PIU) osnovana je u okviru Sarajevogasa, a tim se sastojao od nekoliko inžinjera, i osoblja zaduženog za nabavku i finansije. Jedinica za implementaciju putem natje aja vršila je nabavku ve ine roba i usluga koje finan-sira Svjetska banka.

RezultatiKredit Svjetske banke u potpunosti je iskorišten i zaklju en 31. VII 1999. godine. Svjetska banka je odobrila Sarajevogasu 1996. godine avans za po etak radova u iznosu od 5 mil. USD kako bi se osiguralo finansiranje hitnih popravki prije nego projekat stupi na snagu. Uz ostale donacije i finansijsku pomo gra ana Sarajeva, Sarajevogasu omogu eno je da izvrši vitalne popravke na prenosnom cjevovodu, uklju uju i ponovno instaliranje katodne zaštite i brojila. U sistemu distribucije, do danas je regulisano 48.000 bespravnih priklju aka, poprav-ljeno je 11.000 pokvarenih predratnih priklju aka i instalirana su nova brojila. U zemlju je položeno 300 km polietilenskih cijevi niskog pritiska kako bi se regulisala ve ina bespravnih priklju aka u doma instvima. Po završetku projekta, broj ponovo priklju enih doma instavadostigao je ciljani broj od 58.000, ime su obuhva ena i mnoga teško ošte ena podru ja Sara-jeva u koja se vra aju izbjeglice. Sanacija prenosnog gasovoda, uklju uju i i uklanjanje mina, u potpunosti je završena. Pružena je tehni ka pomo u obra unavanju i naplati, a ura eni su i elaborati o tarifama i restruktuiranju sektora, sve s ciljem da se pomogne ovom preduze u u izradi plana budu ih aktivnosti. Nakon petogodišnjeg prekida, Sarajevogas ponovo obra unava i napla uje potrošnju gasa i to po novom sistemu obra unavanja, koji je uveden u okviru ovog projekta. Posebna pažnja posvetila se stopama naplate kako bi Sarajevogas mogao pokriti pove ane operativne troškove.


35

StatusZatvoren



Danska 1,40 Evropska komisija 1,80

Finska (povoljni zajam) 4,10 Finska (grant) 4,30

Holandija (grant) 9,30 SB (povoljni zajam) 20,00

Raspoloživost sredstava 18. VII 1996


Kontakt


Phone: (387-33)251-525 Fax: (387-33)440-108

[email protected]


Projekat hitne obnove centralnog grijanja

UvodPrije rata, u BiH je ve ina ve ih mjesta i gradova sa više od 25.000 stanovnika imala sistem centralnog grijanja. Uz izuzetak termoelektrana u Tuzli i Kaknju, toplotna energija za sis-teme centralnog grijanja proizvodila se u lokalnim kotlovnicama. Sistem centralnog grijanja u BiH opsluživao je 120.000 stanova, što je oko 450.000 ljudi ili 10% stanovništva. Sistem centralnog grijanja u Sarajevu bio je najve i: 180.000 korisnika ili 45% predratnog stanovništva Sarajeva, a ine ga 44 samostalne oblasne mreže koje snabdijevaju srednje i velike kotlovnice (samo za proizvodnju toplotne energije) i 87 posebnih zgrada sa kotlovni-cama na krovovima. Ve ina njih proizvode i toplotnu energiju i toplu vodu za doma instva.Danas sistemi centralnog grijanja samo djelomi no funkcioniraju. U Sarajevu je granatiranje i zamrzavanje cijevi uzrokovalo velike štete. Dijelovi u unutrašnjosti zgrada i stanova (cijevi, radijatori i ventili) tako e su pretrpjeli znatna ošte enja, dijelom i zbog korozije nastale usljed nekorištenja sistema. U Banjoj Luci, najve i je dio ošte enja nastao zbog nekorištenja sistema usljed nedostatka goriva, što je dovelo do hr anja i zamrzavanja mreže. Nedostatak rezervnih dijelova još je više otežao održavanje, i pogoršao ove probleme.

Ciljevi Cilj projekta je ponovno uspostavljanje sistema centralnog grijanja u Sarajevu, te pobolj-šanje njegove efikasnosti i komercijalnog u inka toplana. Projekat je smanjio ovisnost BiH o zemnom gasu pružanjem dvojnih kapaciteta za loženja na gas i lako lož-gorivo.

OpisOvaj projekat uklju uje sljede e komponente za sistem centralnog grijanja u Sarajevu: - kotlovnice (23,0 mil. USD ): popravak i zamjena kotlova i dijelova kotlova, uklju uju imjere za pove anje tehni ke i radne efikasnosti; - distribuciona mreža (2,1 mil. USD ): zamjena 10 km cjevovoda od ukupno 62 km mreže i povezivanje mreža; - podstanice (0,9 mil. USD): popravak oko 120 podstanica; - instalacije u zgradama (13,2 mil. USD): popravak radijatora, ventila i cijevnih spojeva u stanovima;- druga oprema i kancelarijski kapaciteti (0,9 mil. USD ); - tehni ka pomo (4,4 mil. USD). U Banjoj Luci, osigurana su sredstva (od 0,5 mil. USD) za pripremu budu ih projekata u vezi sa sistemom centralnog grijanja. Svjetska banka je dala sredstva za popravke i zamjenu kotlova, unutrašnjih instalacija i gra evinske radove za ve inu komponenti u Sarajevu, kao i ponovno pokretanja sistema centralnog grijanja u prioritetnim podr jima u Banjoj Luci. Sredstva Finske i Danske koriste se za finansiranje hitno potrebne opreme, kao i pružanje tehni ke pomo i. Provizorno nov ano obavezivanje Evropske komisije na iznos of 6 miliona ECU smanjeno je na 1,8 mil.

Organizacija implementacije Toplane, firma koja pruža usluge grijanja u Sarajevu, nadležna je u implementaciji projekta za podru je Sarajeva. Unutar Toplana osnovana je jedinica za implementaciju projekta (PIU). Isti proces u Banjoj Luci vodi lokalna firma koja pruža usluge grijanja.

RezultatiGlavni radovi na rekonstrukciji zapo eti su po etkom avgusta 1996. i do sada je ostvareno potpuno ponovno priklju enje centralnog grijanja za 45.000 stanova. Priklju ivanje stanova privodi se kraju, a finansira se donatorskim sredstvima. Kotlovnice ponovo rade u punom kapacitetu, mreža je ispitana i zamijenjeni su dijelovi na kojima je dolazilo do curenja. Pored toga, pove ao se u inak sistema i u Toplanama je uveden sistem preventivnog održavanja. Sada su sve mreže u funkciji, uklju uju i i teško ošte ene, reintegrirane dijelove Sarajeva. Projekat je implementiran u dvije faze: (i) program brzih popravki, iji je cilj bio da što je mogu e više potroša a u Sarajevu ponovo dobije toplotnu energiju do decembra 1996, (ii) program dvogodišnje rekonstrukcije i potpune sanacije sistema centralnog grijanja Sarajeva s ciljem maksimalnog pove anja efikasnosti sistema i znatno smanjenje troškova rada sistema. Toplane su nakon petogodišnjeg prekida ponovo po ele napla ivati grijanje po novom sistemu naplate uvedenom u okviru ovog projekta. Tokom sezone grijanja 1998/99, Toplane su preduzele snažne mjere i uspjele znatno poboljšati prihode. Još uvijek treba obratiti posebnu pažnju na tarife i cijene kako bi se osiguralo da Toplane pokriju sve ve e operativne troškove, kao i na potrebe u upravlja kom kadru da bi se osiguralo smanje-nje operativnih troškova i pove anje efikasnosti preduze a na svim nivoima. Komponenta projekta koja se odnosi na pokretanje sistema centralnog grijanja u prioritet-nim podru jima Banja Luke u potpunosti je zadovoljena.


36

StatusZatvoren



Evropska komisija (grant) 6,90 Federacija BiH (lok. partner) 1,40

Njema ka (grant) 2,20 IFAD (povoljni zajam) 7,30

Norveška (grant) 3,20 Ostalo (grant, strane NVO) 0,40

Saudijska Arabija (grant) 1,00 SB (povoljni zajam) 20,00


Datum zatvranja 30. VI 1998.

Kontakt


Tel: (387-33)251-504 Fax: (387-33)440-108

[email protected]

Projekat hitne obnove farmi

UvodPoljoprivreda je uvijek bila centralni dio života u BiH gdje je gotovo 20% predratne radne snage bilo zaposleno puno radno vrijeme u ovom sektoru i gotovo istim brojem ljudi zaposlenim na honorarnoj osnovi. Zbog planinske topografije oskudijeva se u dobrom poljoprivrednom zemljištu, tako da je bilo samo 0,25 ha obradive zemlje po glavi stanovnika (1991.), a preovladavao je uzgoj stoke. Od ukupno 5,11 mil. ha površine BiH oko 20% je obradivo zemljište, od ega je 792.000 ha kultivisano prije rata. Prije rata male privatne farme (540.000), koje ine 95% ovog sektora, smatrane su relativno zastarjelima. ak i u tom periodu, BiH je morala uvoziti polovicu potrebnih osnovnih namirnica. Posljedice rata koji je trajao više od 3 godine razorne su za poljoprivredu. Poljoprivredna proizvodnja spala je na 1/3 potreba, uništeni su sistemi normalne prerade hrane, distribucije i prodaje. Poljoprivredna oprema je pokradena ili uništena (gubici procjenjeni na do 80%), sistemi navodnjavanja uništeni, stoka oduzeta ili poklana, ku e i štale spaljene, dok vo njaci i vinogradi u podru jima ratnih dejstava nisu godinama bili kultivisani.

Ciljevi Ciljevi ovog projekta uklju ivali su pokretanje poljoprivredne proizvodnje, unapre enje prehrambenog sektora, otvaranje radnih mjesta i ostvarivanje prihoda za ratom pogo enoseosko stanovništvo, uklju uju i povratak raseljenih lica. Ciljana grupa bila je privatni po-ljoprivredni sektor.

OpisProjekat se sastojao od sljede ih komponenti: - opremanje mehanizacijom (32,3 mil. USD): uvoz motokultivatora, malih traktora, priklju-aka za traktore;

- uzgoj stoke (14,4 mil. USD): uvoz goveda i koza; - službe za brigu o zdravlju životinja (2,2 mil. USD): opremanje i ponovna izgradnja veteri-narskih stanica i instituta, uklju uju i one za vješta ku oplodnju; - podrška za implementaciju projekta (1,5 mil. USD): oprema, tehni ka pomo i obuka. Sredstvima Svjetske banke i Evropske unije podržana je komponenta poljoprivredne meha-nizacije; IFAD, FBiH i Saudijska Arabija finansirale su uzgoj stoke; Vlada Njema ke finan-sirala je komponentu brige o zdravlju životinja, a IFAD i Vlada Holandije finansirali su komponentu podrške implementaciji.

Organizacija implementacije Nakon nabavke na veliko, zemljoradnicima je podjeljena poljoprivredna oprema i stoka. Distribucija je vršena preko 4 regionalne jedinice za implementaciju u kantonima Tuzla, Zenica, Biha i Mostar. Traktori su davani na 10-godišnji kredit sa odgodom pla anja od 2 godine i 2% kamate, a zajam za stoku na 5 godina. Otplate su kanalisane putem banaka. Podobnost zemljoradnika odre ivala se na osnovu sljede ih kriterija: prvo, zemljoradnici su morali biti sa podru ja koje je pretrpjelo znatnu ratnu štetu (više od 50% ratne štete u po-ljoprivredi, po procjeni inspekcije). Drugo, traženo je da su ti zemljoradnici tokom rata izgubili traktor ili stoku. Tre e, prioritet se davao zemljoradnicima koji imaju su u tom trenutku imali status izbjeglica ili raseljena lica unutar BiH, a koji se namjeravaju vratiti na svoja imanja. Jedinice za implementaciju putem natje aja vrši nabavku roba i usluga koje finansira Svjetska banka.

RezultatiNabavke kojima su rukovodile jedinice za implementaciju obavljene su u svim stavkama, a poljoprivredna oprema i stoka su uvezeni. U Bosnu su isporu eni i svi traktori koje je finan-sirala Evropska komisija, kao i veterinarska oprema koju je nabavila Vlada Njema ke. U toku 1996. godine, uvezena je i farmerima podijeljena navedena stoka, iju je nabavku finansirao IFAD u saradnji sa Svjetskom bankom: 3929 goveda (simental, sme a švajcarska, crno-bijela i siva tirolska goveda), te 650 sanskih i 701 alpska koza. Jedinice za imple-mentaciju izvršile su nabavku i podjelu sto nog fonda koji je finansirala Saudijska Arabija (797 junica), Federacija BiH (505 junica i 5000 ovaca) i nevladine organizacije (252 junice). Vlada Holandije je finansirala uvoz 946 junica (u iznosu od 4,2 mil. NLG) tokom 1997. godine, koje su tako e podijeljene zemljoradnicima. Svjetska banka finansirala je uvoz 2912 traktora (jednoosovinske motokultivatore i male dvoosovinske traktore) i 14 kombajna. Jedinice su podijelile ove mašine farmerima, uz nji-hov potpis o isporuci i na osnovu ugovora o kreditu. Isto tako, farmerima je dodijeljeno 1300 traktora, što je finansirala Evropska komisija. Potpisani su posljednji ugovori za 30 jednoosovinskih motokultivatora i 15 junica za zemljoradnike koji su ispunjavali kriterije, a isporuka je obavljena krajem oktobra i sredinom novembra 1997. godine .


37

StatusZatvoren



Evropska komisija (grant) 6,40 Njema ka (grant) 0,70

Italija (grant) 3,90 Holandija (grant) 3,50

Saudijska Arabija (grant) 20,00 UNHCR (paralelni grant) 3,60




Kontakt


Tel: (387-33)251-504 Fax: (387-33)440-108

[email protected]

Projekat hitne opravke stambenog fonda

UvodTokom etverogodišnjeg rata, ošte eno je oko 40% društvenog stambenog fonda i 60% privatnih ku a u BiH, što je prisililo veliki dio stanovništva da živi u ošte enim ku ama i pretrpanom alternativnom smještaju. Ratna ošte enja dalje su pove ana zajedni kim djelovanjem vremenskih uvjeta i pogoršanjem stanja instalacija infrastrukture. Složen niz pitanja vlasništva rezultat je velikog raseljavanja predratnog stanovništva. Komisija za pov-rat imove raseljenih lica i izbjeglica, osnovana u skladu sa Aneksom 7 Dejtonsko-pariškog mirovnog sporazuma, riješit e slu ajeve potraživanja na osnovu vlasništva. Me utim, u mnogim slu ajevima proces povrata zahtijevat e mnogo vremena. Da bi se što prije krenulo sa popravkom stambenog fonda, i to prije riješavanja pitanja vlas-ništva, mnogi donatori, uklju uju i UNHCR, EU, bilateralne donatore i nevladine organi-zacije, krenuli su sa izvo enjem opravki u privatnom stambenom fondu. Donatori su se obavezali na oko 273 miliona USD za popravak stambenog fonda tokom 1996. Cilj ovog projekta, koji finansira Svjetska banka, bio je popravak i op inskih stambenih zgrada koje pružaju smještaj najve em broju gradskog stanovništva, i privatnih ku a. Na projektu se blisko sara ivalo sa UNHCR-om, tako da se omogu ila podrška mnogim podru jima koja je UNHCR procijenio prioritetnima za povratak izbjeglica.

Ciljevi Ciljevi projekta bili su popravak stambenih zgrada u društvenom vlasništvu i u estvovanjestanara u pokrivanju troškova popravke kroz doplate uz stanarinu, ime bi se omogu ilo potrebno održavanje popravljenog stambenog fonda. Ovaj projekat je, tako e, uklju io i finansiranje rekonstrucije nekliko privatnih ku a s ciljem testiranja pristupa Vlade ovom problemu.

OpisOvaj projekat se sastojao od sljede ih komponenti: - popravak zgrada u društvenom vlasništvu (28,5 mil. USD): popravak zajedni kih elemena-ta stambenih zgrada sa ošte enjima do 60% u cilju osposobljavanja što ve eg broja stanova za boravak. Tipi ni radovi obuhvatili su popravke krovova, vanjskih zidova, stubišta, prozo-ra i komunalnog sistema. Unutrašnjost stana bila je obaveza vlasnika. Izabrani su sljede igradovi: Sarajevo, Mostar, Kupres, Travnik, Olovo i Goražde. Projektom je obuhva eno oko 17.000 stanova koji pružaju smještaj za oko 85.000 osoba. - program za opravke privatnih ku a (30,1 mil. USD): opravka oko 2680 pojedina nih ku a u šest kantona kako bi se osposobile do minimalnog standarda stanovanja, po najvišoj cijeni od 10.000 USD po ku i;- tehni ka pomo i pokrivanje nepredvi enih troškova (1,8 mil. USD). Sredstvima Svjetske banke, Evropske komisije i italijanskih fondova, data je podrška po-pravci stambenog fonda u društvenom vlasništvu. Holandskim sredstvima finansiran je popravak privatnih stambenih ku a u Gornjem Vakufu, Olovu i Vitezu, popravak društ-venog stambenog fonda u Sarajevu, kao i tehni ka pomo i operativni troškovi. Sprovedba projekta finansirana je, tako e, i njema kim sredstvima. Sredstvima Saudijskog fonda za razvoj i Italije finansiran je popravak privatnih ku a.

Organizacija implementacije Federalno Ministarstvo za prostorno planiranje i okoliš osnovalo je jedinicu za implemen-taciju projekta (PIU) za vladin program opravke stambenog fonda. PIU je sklopio sporazu-me sa (op inama) vlasnicima stambenih zgrada, koji odre uju uvjete i sume otplate putem pove ane stanarine. Jedinica za implementaciju putem natje aja vršila je nabavku roba, radova i usluga koje finansira Svjetska banka.

RezultatiProjekat je 100% završen. Sanacija je završena u preko 650 društvenih stambenih zgrada sa 17.500 stanova u Sarajevu, Mostaru, Goraždu, Olovu, Kupresu i Novom Travniku. Sredstva za ove radove osigurale su Svjetska banka, Evropska komisija, Holandija i UNHCR. Radovi na popravci društvenih stambenih zgrada i ku a uglavnom su locirani na podru jima koja je UNHCR odredio kao podru ja povratka izbjeglica. U pogledu popravke privatnih ku a, u jesen 1996. okon ani su radovi koje je finansirala Holandija. Popravljeno je 216 privatnih ku a u 3 grada. Popravljeno je 1650 ku a sredstvima Saudijskog fonda. Iz preostalih sred-stava Saudijskog fonda, kao i sredstava koja su osigurale Italija i UNHCR, jedinica za im-plementaciju je popravila novih 790 privatnih ku a, od kojih se nekoliko nalazi u op ini Br -ko, na teritoriji koja pripada FBiH. Uprkos ograni enim iznosima ve ine ovih ugovora, za-interesovani inostrani izvo a i osnovali su zajedni ka preduze a sa bosanskim partnerima.


38

StatusZatvoren


Plan finansiranja (USD mil. ) 73.50

Japan (grant) 5,00 Holandija (grant) 1,00

Osiguravatelji iz priv. sektora 49,00 Švedska(grant) 1,00

Švicarska (grant) 7,50 SB (povoljni zajam) 10,00



Kontakt

Svjetska banka Lloyd Edgecombe

Tel: (1-202)458-5982 Fax: (1-202)458-5073

[email protected]

Vanjski Lamija Kozari

Direktor

Vlatko TvrtkoviZamjenik direktora IGA, Federacija BH

Fra An ela Zvizdovi a 1, Sarajevo Tel: (387-33)262-720 Fax: (387-33)262-730

Mirko Dejanovi ,Zamjenik direktora

Ured, Banja Luka Tel: (387-51)215-844

Projekat hitnog pokretanja industrije (uklju uju ipomo garancijama od politi kog rizika)

UvodPrije rata, BiH je imala prili no dobro razvijenu industrijsku ekonomiju, po emu se svrsta-vala medu vode e zemlje bivših socijalisti kih ekonomija Isto ne Evrope. Postojalo je oko 1000 industrijskih organizacija, iji je doprinos inio polovinu bruto nacionalnog dohotka, a sektor je zapošljavao skoro 450.000 ljudi, a gotovo polovina od tog broja bilo je redovno zaposleno. Desetak velikih izvozu orijentiranih konglomerata dominiralo je industrijom, dok je veliki broj manjih firmi uglavnom bio usmjeren na doma e tržište. Prije rata postojale su zna ajne industrijske aktivnosti, prirodna bogatstva, zalihe kapitala i tehni ki i ljudski kapaciteti. Nešto od ovoga može se spasiti uz relativno mala ulaganja, uglavnom u vidu obrtnog kapitala. Obnovom industrije osigurat e se zna ajan porast stope zaposlenosti i ona predstavlja jedan od osnovnih elemenata budu eg razvoja BiH. Za uspješno pokretanje održivih dijelova industrijskog sektora, neophodno je utvrditi i sprovesti jednostavne i ekonomi ne projekte koji brzo mogu dovesti do ostvarivanja profita u otvorenoj konkurenciji na svjetskom tržištu. Prema istraživanjima, me u velikim i srednjim industrijskim preduze ima u oba entiteta BiH, jasno je da ovakvih projekata ne nedostaje.Ove projekte trebale bi finansirati strane kompanije ili strane banke i to uglavnom za obrtni kapital, uz manja ulaganja u popravak opreme. Dok su strani partneri esto spremni da preuzmu komercijalne rizike ovakvih projekata, nisu spremni prihvatiti da im neki politi kidoga aji, uklju uju i obnavljanje konflikta, ugroze investicije. Kreditne agencije za izvoz trenutno ne pokrivaju transakcije u BiH, što zna i da je malo vjerovatno da e u skorijoj ili srednjoro noj budu nosti do i do priliva zajam enih i osiguranih komercijalnih kredita u BiH.

Ciljevi Ovaj projekat pruža sredstva za osiguranje trgovinskih dugova (LIFT) kako bi se smanjila opasnost od rizika koji sprije avaju privatne isporu ioce, trgovinska preduze a i komercijal-ne zajmodavce da ulažu u obrtni kapital komercijalno održivih preduze a u BiH.

OpisOsnovna komponenta ovog projekta podrška je Agenciji za garanciju investicija (IGA), nezavisnoj korporaciji koju je osnovala Vlada BiH i iji je zadatak da upravlja sredstvima za osiguravanje trgovinskih dugova (LIFT). IGA je stupila u partnerstvo sa asocijacijom insti-tucija koje pružaju osiguranje od rizika da bi stvorila LIFT, gdje udruženje izdaje polise osiguranja za sredstva do tri puta ve a od onih koji su za projekat namjenili donatori i IDA. Nosioci polise mogu se kod IGA osigurati protiv gubitaka koji su direktna posljedica sljede ih rizika: nekonvertibilnost ili nemogu nost pretvaranja lokalne valute u devize; otkazivanje licenci, ograni enja uvoza i izvoza; uvo enje ili pove anje poreza na uvoz ili izvoz; eksproprijacija lokalnih preduze a koji u estvuju u transakciji; zapljena robe, sprje avanje prodaje ili izvoza; ometanje transporta ili skladištenja robe; uvo enje embarga ili sankcija UN-a; rat ili gra anski nemiri; preusmjeravanje putovanja, koje izaziva pove anje troškova prevoza i osiguranja. IGA prodaje osiguranja uz naknadu od 250 osnovnih poena godišnje na pokrivenu sumu, a najduži rok garancije je 3 godine. Prihvatljive su samo one transakcije koje uklju uju robu koja se preduze ima u BiH prodaje u proizvodne svrhe i koja odgovara standardima za zaštitu okoline. Strane firme zainteresirane za kreditiranje preduze a u BiH mogu dobiti više informacija u Agenciji za garanciju investicija, IGA. IGA-ine transakcije dopunjuju garancije koje nudi MIGA, Multilateralna agencija za garan-ciju investicija iz grupe Svjetske banke. MIGA daje osiguranje za ve e i dugotrajnije transak-cije od onih koje pokriva IGA. IGA, tako e, upravlja Povjereni kim fondom EU-a koji kompanijama iz podru ja Evropske unije koje investiraju u BiH daje garancije od politi kog rizika.

Nabavka Sredstvima Svjetske banke ne kreditira se direktno nabavka sirovina i opreme za bh. predu-ze a. Sredstva Banke koriste se za podršku polisama osiguranja koje izdaje Asocijacija.

RezultatiOvaj projekat zapo eo je u 1997. Izvorno, namjena mu je bila da pruži podršku proizvodnim aktivnostima u Bosni i Hercegovini putem izdavanja garancija inostranim preduze ima i finansijskim institucijama od politi kog rizika po trgovinske transakcije u BiH. Kako bi se implementirala ova aktivnost, utemeljena je nova korporacija u vlasništvu Bosne i Hercego-vine, pod nazivom Agencija za garanciju investicija (IGA).


39

Implementacija projekta do sada je bila uspješna, rezultirala je izdavanjem 28 garancija i polica osiguranja u ukupnoj vrijednosti od 23 miliona EUR. Ukupan iznos kredita u vrijed-nosti 7 miliona SDR (specijalnih prava vu enja) bio je utrošen zajedno sa dodatnih 7,4 mili-ona EUR ekvivalentnog donatorskog granta kojeg su osigurale vlasti Nizozemske, Švedske i Švicarske. Projekat uklju uje uspostavljanje partnerstva sa vanjskim institucijama, kao prvo sa ING Bank of Amsterdam, koja je podržala obaveze IGA-e u skladu sa izdatim garancijama sa standby kreditnim pismima koja su bila u potpunosti podržana gotovinskim sredstvima iz kredita Svjetske banke i grant sredstavima ostalih donatora. Kasnije su partnerstva sklopljena sa privatnim kompanijama za osiguranje tržišta iz Lloyd's London, koje su, tako e, imale koristi od pristupa sredstvima iz kredita, te od donatora koji su pla alipotraživanja, ali koji su se zauzvrat saglasili sa izdavanjem police osiguranja za vrijednosti do etiri puta ve e od iznosa koji su Svjetska banka i donatori u inili raspoloživim. Nije bilo potraživanja u okviru bilo koje izdate garancije ili police osiguranja. Pod uvjetima Kreditnog sporazuma o razvoju, implementacija projekta dostigla je prelomnu ta ku u 2001. godini, kada je postalo neophodno da Svjetska banka i BiH vije aju i usaglase se o kontinuiranom korištenju sredstava s krajnjim rokom zatvaranja do kraja 2007. godine. Ovaj proces završen je i postignut sporazum da e se sredstva mo i koristiti za nastavak podržavanja garancija i osiguranja od politi kog rizika u Bosni i Hercegovini, ali e se, tako e, mo i koristiti za podršku bh. trgovine, posebno fleksibilnijeg izvoza. Sredstva mogu biti korištena u bilo koju svrhu dozvoljenu u okviru restruktuirane pomo i izvoznim pre-duze ima, te generalno za podršku izvozne trgovine iz Bosne i Hercegovine na na in koji ebiti dogovoren izme u Asocijacije i Bosne i Hercegovine. Trenutno se pripremaju prijedlozi kako bi se pomoglo bh. izvoznicima u obnavljanju i po-dizanju proizvodnih sredstava na viši nivo u preduze ima koja proizvode robu za izvoz. Mehanizmi o kojima je razgovarano uklju uju partnerske odnose sa privatnim osiguravaju-im ku ama za dobijanje garancija i osiguranja za inostrane banke koje finansiraju prodaju

mašina (proizvodnih sredstava) na period od 3 do 5 godina u korist bh. izvoznika. Bosan-skohercegova ke banke bi, tako e, trebale biti uklju ene u dijeljenje rizika nepla anja iz-voznika koji prime ovakvu vrstu pomo i.

StatusZatvoren



Kanada (grant) 0,70 EU Komisija (grant) 16,60


Ostalo (grant) 8,30 UN (paralelni grant) 1,80

SAD (grant) 8,50 SB (povoljni zajam) 7,50



Kontakt

Svjetska banka Dirk Reinermann

Tel: (387-33)251-500 Fax: (387-33)440-108

[email protected]

Projekat hitnog uklanjanja mina

UvodOpasnost od mina problem je za sve aspekte obnove, ponovnog naseljavanja i razvoja zajed-nice u poslijeratnoj BiH. Više od 17.000 minskih polja identificirano je naro ito u kontami-niranom pojasu širine 5 km duž bivših linija razdvajanja. U ovim podru jima ima i mnogo neeksplodiranih ubojitih sredstava. Mine su korištene za sprije avanje pristupa razli itimkapacitetima, uklju uju i stambene i javne objekte i glavnu infrastrukturu, time sprije ava-ju i rekonstrukciju željeznice, puteva i mostova, ponovnu uspostavu komunalnih usluga kao što su struja, voda i gas, kao i povratak izbjeglica i raseljenih lica. Mnoge od postoje ih mapa minskih polja i zapisa nepouzdani su, jer minska polja nisu u svojim slu ajevima ucrtana. Veliki broj mina napravljeno je od plastike, što otežava njihovo otkrivanje i predstavljat e opasnost još dugo vremena. Potrebne su decenije da se mine uklone i ova aktivnost e biti vrlo skupa. U injeni su po etni napori kada je, prema Dejton-skom sporazumu, zatraženo od bivših vojnika da raš iste svoja minska polja u zoni razdva-janja i u drugim podru jima iz kojih su se povukle njihove postrojbe, te da obilježe minska polja. Uprkos tome, još uvijek je veliki broj mina neuklonjeno i zaista je potrebno uložiti veliki napor kako bi se ovo pitanje riješilo. Prioritet se daje uklanjanju mina u funkciji obnove infrastrukture, ponovnog nastanjivanja i otklanjanja opasnosti za zajednice. U svakoj prioritetnoj oblasti procijenjen je stepen kon-taminacije minama: u slu aju niskog, dozvoljen je po etak radova, u suprotnom slu aju je vršeno uklanjanje mina.

Ciljevi Zadaci ovog projekta uklju ivali su: (i) uspostavljanje institucionalne strukture za uklanja-nje mina, (ii) zaštitu najugroženijih grupe putem programa upozoravanja na opasnost, (iii) pove anje bh. kapaciteta za uklanjanje mina, (iv) pružanje podrške vladinim agencijama za iš enje mina (uglavnom operativni troškovi) kroz finansiranje. Agencije su odredile priori-

tete i standarde, pripremile, dodijelile i nadzirale ugovore, te koordinirale aktivnosti u raš iš avanju mina.

OpisProjekat sadrži sljede e komponente: - institucionalni razvoj: osnivanje i jednogodišnji rad Centra za uklanjanje mina (MAC) u sjedištem u Sarajevu i 3 regionalna ureda. MAC je uspostavio sistem za upravljanje informa-cijama o minama i pomo i vladinim agencijama za uklanjanje mina;


40

- upozoravanje na postojanje mina: osnivanje državnih informativnih programa namijenje-nih rizi nim grupama; - izgradnja kapaciteta za uklanjanje mina, uklju uju i centre za obuku, nastavnike, podršku u enicima, škole za pse, opremu za obuku, tehni ku pomo ;- uklanjanje mina i provjera kvaliteta: istraživanje, ozna avanje i iš enje minskih polja. Sredstva kojima je upravljala Svjetska banka (uklju uju i 7 mil. USD vrijednog kredita Svjetske banke i sredstva od oko 14 mil. USD iz Povjereni kog fonda razli itih donatora) uglavnom su upotrijebljena za ugovore o uklanjanju mina i ispitivanje minskih polja. Sred-stva Evropske komisije utrošena su na obuku i doprinose u pla anju lokalnog osoblja za uklanjanje mina. Sredstva SAD-a iskorištena su za osnivanje i rad MAC-a, djelomi no za izgradnju lokalnih kapaciteta (obuka i plate). Sredstva UN-a uglavnom su usmjerena na osnivanje i rad MAC-a. Italijanskim sredstvima podržana je izgradnja kapaciteta i uklanjanje mina.

Organizacija implementacije Od dijela projekta koji finansira Svjetska banka koristi su imale i FBiH i RS. Svaki entitet osnovao je jedinice za implementaciju projekta (PIU), koje su blisko sara ivale sa MAC-om u sprovo enju projekta, pod sveukupnim vo stvom Državne komisije za uklanjanje mina.

Nabavka Jedinice za implementaciju putem natje aja vrše nabavku roba, radova i usluga uklanjanja mina koje finansira Svjetska banka.

RezultatiProjekat je uspješno implementiran tokom 1997. i 1998. godine. Ve ina sredstava bila je namijenjena za finansiranje neposrednih aktivnosti iš enja mina (82% svih sredstava koris-tilo se za radove na deminiranju) i kao podrška sljede im grupama osnovnih aktivnosti: a) ekonomska obnova i rekonstrukcija, 36%; b) ponovno naseljavanje i oživljavanje zajednica, 34%; c) ostalo, 30%. Jedno od najve ih dostignu a ovog projekta je uvo enje natje aja za dodjelu ugovora za uklanjanje mina. Nadalje, projekat je: (i) sklopio ugovore sa timom kvalificiranih supervizora za deminiranje, (ii) uspostavio kapacitete za upravljanje projektom (iii) pružio potporu razvoju doma ihfirmi za deminiranje. Kredit Svjetske banke okon an je 30. IX 1999, a aktivnosti u oblasti deminiranja nastavljene u okviru kampanje finansirane iz Povjereni kog fonda okon ane su 30. IX 2000. godine. Izvještaj o završetku implementacije projekata finansiranih sredstvima Svjetske banke ob-javljen je 16. VI 1999. Izvještaj o završetku implementacije zajedni ki su izradili Banka i zajmoprimac kojeg je predstavljala Komisija za deminiranje.


41

StatusZatvoren



Austrija (grant) 1,50 eška Republika (grant) 1,70

EBRD (loan) 32,70 EU Komisija (grant) 33,00

Francuska (grant) 3,60 Njema ka (grant) 4,70

Italija (grant) 6,20 Japan 15,40

Lok. finansiranje (lok.partneri) 2,60 Malezija 1,50

Holandija 2,40 Saudijska Arabija 2,30 UN (grant, SCS) 3,40





Kontakt


[email protected]

Cesar Queiroz Tel: (1-202)473-8053 Fax: (1-202)614-0900

[email protected]

Projekat hitne obnove transporta

UvodSektor transporta bio je teško ošte en tokom konflikta, a saobra ajnice koje su vodile do ili bile blizu linije sukoba posebno su teško pogo ene. Ceste su pretrpjele ošte enja usljed gustog vojnog saobra aja i neodržavanja. Mnogi mostovi bili su strateške mete i srušeni su, a privremeni mostovi ili zaobilaznice stvaraju ozbiljna zakr enja usljed porasta obima sao-bra aja. Ceste i mostovi preko rijeka Save i Une na granici BiH i Republike Hrvatske, preki-nuti su. Oprema za izgradnju i održavanje puteva uništena je ili pokradena. Željezni ka mreža u Federaciji pretrpjela je ošte enja na sistemu za elektri nu energiju. Sistem željez-nica u Republici Srpskoj je, tako e, ošte en, ali u manjoj mjeri. Sistem javnog prevoza u ve im gradovima tako e je zahtijevao popravke i modernizaciju.

Ciljevi Ciljevi ovog projekta bili su rekonstrukcija i popravak hitnih, visoko prioritetnih komunika-cija i usluga u sistemu transporta, posebno puteva, mostova, tunela, željeznice, Sarajevskog aerodroma i gradskog saobra aja.

OpisProjekat se sastoji od sljede ih komponenti:- putevi (37,3 mil. USD): izrada gornjeg sloja i sanacija 180 km puteva; - mostovi, tuneli (26,3 mil. USD): rekonstrukcija oko 21 prioritetnog mosta, popravci tunela i klizišta na kriti nim putnim saobra ajnicama; - oprema (16,9 mil. USD): oprema za izgradnju puteva i održavanje, asfalt i oprema za kamenolome;- oprema za željeznicu (18,3 mil. USD): oprema za otvaranje pruge Plo e-Sarajevo, Zenica, Vareš;- civilna avijacija (25,7 mil. USD): oprema i radovi koji e omogu iti redovne avio letove; - gradski transport (20,7 mil. USD): uvoz autobusa, rezervnih dijelova i opreme za sistem tramvajskog saobra aja;- bitumen (2,6 mil. USD): uvoz bitumena za radove na putevima; - tehni ka pomo , podrška Direkcijama za implementaciju projekta (10,6 mil. USD) ; - uklanjanje mina (2,5 mil. USD) ; - priprema puta za Goražde (2,1 mil. USD): elaborati i projekti. Sredstvima Svjetske banke pružena je podrška za popravku puteva i mostova, uklju uju iuklanjanje mina. Sredstvima EBRD-a pružena je potpora obnovi puteva, mostova i Sarajev-skog aerodroma. Evropska komisija finansirala je opremu i gradske autobuse, kao i tehni ku pomo . Japan je finansirao opremu za ceste i nabavku autobusa. Italija je finansirala opremu i gra evinske radove; sredstva Holandije bila su podrška za tehni ku pomo ; SAD su finan-sirale gra evinske radove i tehni ku pomo .

Organizacija implementacije Dio projekta koji finansira Svjetska banka implementirale su dvije Direkcije za implementa-ciju projekta (PID), jedna na nivou Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa za radove na me unarodnim saobra ajnicama, i jedna u okviru Ministarstva transporta i ko-munikacija FBiH za gra evinske radove unutar Federacije. Savjetnik za upravljanje projek-tom iz IMG-a i njegova dva zamjenika pružala su pomo Direkcijama. Direkcije putem natje aja vrše nabavku roba, radova i usluga koje finansira Svjetska banka (pogledati ugovore navedene u daljem tekstu). Isporu ioci trebaju Direkciji dostaviti izjave o zainteresiranosti.

RezultatiProjekat je 100% finansiran (57% u vrijeme prezentiranja Odboru). Dio projekta kojim je upravljala Banka (38,5 miliona USD, uklju uju i doprinose holandskog i italijanskog Povjereni kog fonda), završen je. * Sektor puteva - Sredstva kojima je upravljala Banka omogu ila su sanaciju 19 putnih dioni-ca, 13 mostova (uklju uju i most preko rijeke Save na relaciji Orašje-Županja), 2 tunela i 2 elektri ne lokomotive. Pored ovoga, završena su 3 mosta i 8 cestovnih sekcija u okviru dijela projekta EBRD-a. Na kraju, USAID je pružio potporu za sanaciju približno 20 lokalnih put-nih dionica. Sveukupno, 1300 km glavne i regionalne mreže i oko 40 mostova sanirano je ili treba biti uskoro završeno. * Sektor željeznica - Osnovana je Komisija za željeznice, a razvija se i putni promet, posebno na relaciji Sarajevo - apljina. Me utim, prosje na brzina vožnje i dalje je oko 50 km/h. Zemlje- lanice EU-a finansirale su osnovnu sanaciju dionice Sarajevo – Mostar, dok je EU pružila potporu sanaciji drugih dijelova glavne mreže. USAID je finansirao sanaciju pruge Tuzla-Br ko (uklju uju i željezni ki most u Br kom) i rekonstrukciju pet mostova na rijeci Uni. Dionicu Sarajevo – Mostar finansirala je Vlada Njema ke.


42

* Sektor civilnog zrakoplovstva - Pista aerodroma u Sarajevu ponovo je asfaltirana i kontrolni toranj saniran. Postavljena je i navigaciona oprema, a radovi na zgradi terminala su u toku. Ponude za rekonstrukciju terminala, opremu, navigaciona pomagala nalaze se u razli itim fazama, neke su u fazi nabavke, dok se druge još prikupljaju. * Sektor gradskog saobra aja - Isporu eno je oko 150 autobusa i mini-autobusa, kao i rezervni dijelovi i oprema za radionice. Pored toga, procjenjuje se da su evropski gradovi donirali skoro 100, uglavnom polovnih, autobusa i nekoliko novih tramvaja, što je isporu eno Sara-jevu.

StatusZatvoren



EIB (zajam, samo djelomi no aktiv-nosti fin. zajmova) 25,00

EU Komisija (grant, uklj. USD 8 mil. za obnovu mosta u

Šamacu) 53,40 Njema ka (grant) 0,60

Italija (grant) 4,00 Japan (grant) 20,00

Lok. finansiranje (lok. partneri) 2,90 Malezija (grant) 3,00

Holandija (grant) 4,50 Švedska (grant) 2,90





Kontakt


[email protected]

Aymeric-Albin Meyer Tel: (1-202)473-7101 Fax: (1-202)477-0301

[email protected]

Cesar Queiroz Tel: (1-202)473-8053 Fax: (1-202)614-0900

[email protected]

Projekat hitne obnove transporta II

Uvod i ciljevi Stanje saobra ajne infrastrukture zna ajno se popravilo od kraja konflikta uglavnom zah-valjuju i sprovedbi projekta Svjetske banke hitne obnove transporta, kao i aktivnostima IFOR-a / SFOR-a na obnavljanju strateške infrastrukture. Me utim, glavna uska grla u transportu su ostala. U sektoru cesta više od polovine mreže još uvijek treba sanirati. Hitno treba po eti održavati puteve kako bi se izbjeglo rapidno propadanje infrastrukture, a potrebno je osnovati i opremiti organizacije za održavanje. U željezni kom sektoru, eko-nomski zna ajan dio mreže obnovljen je do minimalnog standarda, ali su potrebni operati-vni dogovori i dalja sanacija prije nego što komercijalni vozovi budu mogli redovno saobra-ati. Još uvijek su neophodni opsežni radovi na Sarajevskom aerodromu da bi se uslužio

redovan saobra aj. Sistemi javnog prevoza i dalje e zahtijevati zna ajan nivo pomo i u narednim godinama. Dok i dalje pruža podršku sanaciji sektora saobra aja, projekat ima pet osnovnih ciljeva: (i) uklanjanje kriti nih uskih grla u infrastrukturi; (ii) nastavljanje operacija na glavnim sao-bra ajnim mrežama; (iii) osiguranje održivog razvoja saobra ajnog sektora i njegovih insti-tucija; (iv) obnavljanje lokalne industrije za ugovaranje i konsultantske usluge; (v) podrža-vanje ekonomskog programa Republike Srpske.

OpisProjekat se sastoji od sljede ih komponenti: - podrška ekonomskom programu Republike Srpske (9 mil. USD); - putevi (50,5 mil. USD) - gornji sloj i sanacija 200 km puteva; - mostovi, tuneli (39,4 mil. USD) - rekonstrukcija oko 12 prioritetnih mostova (uklju uju ione na rijeci Savi), opravka tunela i klizišta na kriti nim putnim vezama; - oprema (11,9 mil. USD) - izgradnja puteva i održavanje, sigurnosna oprema; - oprema za željeznice i gra evinski radovi (38,4 mil. USD) - dalja sanacija glavne mreže; - civilna avijacija (11,1 mil. USD) - oprema i radovi koji e omogu iti redovne avionske letove;- gradski transport (12,7 mil. USD) - uvoz autobusa, rezervnih dijelova i opreme za tram-vajski sistem; - izgradnja institucija (2,5 mil. USD) - podrška saobra ajnim institucijama; - tehni ka pomo , podrška direkcijama za implementaciju projekta (7,3 mil. USD); - uklanjanje mina (1,2 mil. USD). Svjetska banka osigurala je sredstva u iznosu od 51,5 miliona USD (uklju uju iPovjereni ke fondove Japana u iznosu od 2,1 miliona USD i Italije u iznosu od 10,4 miliona USD) za podršku ekonomskog programa Republike Srpske i popravke puteva i mostova u cijeloj zemlji. Evropska unija podržava popravke mostova na rijekama Savi i Uni, opremu i gra evinske radove na željeznici i sektoru civilne avijacije, dok SAD uglavnom podržavaju sanaciju puteva/mostova i željeznica. Dio EIB zajma uklju enog u ovaj projekat, finansira obnovu mosta u apljini i sanaciju putnih dionica. Vlada Japana finansira popravke putne mreže, nabavku opreme i tehni ku pomo za nadzor. Italijanskim sredstvima podržavaju se radovi i tehni ka pomo ; holandska sredstva podržavaju nabavku opreme za puteve, kao i opremu za rasvjetu na aerodromu u Mostaru.

Organizacija implementacije Dio projekta koji finansira Svjetska banka implementiraju dvije Direkcije za implementa-ciju projekta (PID), jedna u okviru Ministarstva za saobra aj i komunikacije FBiH i druga u okviru Ministarstva za saobra aj i komunikacije RS-a. Savjetnik za upravljanje iz IMG-a i njegova dva zamjenika pružaju pomo ovim Direkcijama. Direkcije putem natje aja vrše nabavku roba, radova i usluga koje finansira Svjetska banka. Dobavlja i mogu Direkcijama dostaviti svoje izjave o zainteresiranosti.

RezultatiDio projekta kojim upravlja Banka gotovo je okon an. Ostaju još tri mosta da se dovrše u okviru donacije Vlade Italije. Kredit Banke okon an je 30. VI 2000, kao što je bilo i predvi eno. U okviru dijela kojim je Banka upravljala, radovi su završeni na dvanaest put-nih dionica i šest mostova u Federaciji, i deset putnih raskrsnica i dva mosta u Republici


43

Srpskoj. Petnaest kiper kamiona je isporu eno Republici Srpskoj. U okviru EBRD kompo-nente, osam putnih dionica i pet mostova sanirano je u Federaciji. Nadalje, sanacija most-ova u Bos. Dubici i Brodu na rijekama Uni i Savi, koju je finansirao USAID, i okon ana je, dok je sanacija koju finansira EU za pet mostova na rijekama Savi i Uni u toku. Most u Bos. Gradiški na rijeci Savi je završen. Izgradnja mostova i održavanje opreme, što finansira Vlada Japana, je izvršena. Radovi na sanaciji puteva koje finansira Vlada Malezije, okon ani su. Na kraju, radovi se nastavljaju na aerodromima u Banjoj Luci i Mostaru, što uglavnom finansira EU, Holandija i Velika Britanija.

StatusZatvoren



Kanada (grant) 3,70 EU Komisija (paralelni grant) 8,80 Njema ka (bilat. grant, GTZ) 1,50

Island (grant) 0,20 Italija (grant) 8,60 Japan (grant) 9,00

Luksemburg (grant) 0,50 Holandija (grant) 35,60

Ostalo (bilateralni grant) 9,70 Švedska (grant) 1,00

Švicarska (grant) 6,10 Svjetska banka (grant) 15,00




Kontakt


Tel: (387-33)251-504 Fax: (387-33)440-108

[email protected]

Projekat hitnog oporavka

Uvod i ciljevi U planiranju ovog projekta nakon konflikta, prvom kojeg je finansirala Svjetska banka, odre eni su sljede i ciljevi: (i) pružanje pomo i u uspostavljanju struktura vlasti u skladu sa Ustavom BiH, (ii) pružanje pomo i u obnovi teško ošte enih proizvodnih kapaciteta u BiH, (iii) saniranje klju nih kapaciteta infrastrukture, (iv) ublaživanje ozbiljnih nevolja sa kojima su se neposredno nakon rata suo avale ugrožene grupe stanovništva u periodu tranzicije. Ovaj projekat iza sebe ostavlja potpuno operativno Odjeljenje za kreditne linije (LOCS), koje upravlja obrtnim portfeljom za kredite za mala i srednja preduze a i kojem je povjereno da izvrši povrat portfelja kredita finansiranih iz budžeta Federacije BiH.

OpisOvaj projekat se sastoji od etiri glavne komponente: - podrška klju nim vladinim institucijama (33 mil. USD): tehni ka pomo Centralnoj banci, Ministarstvu za trgovinu i ekonomske odnose, Agenciji za bankarski nadzor BiH i, izme uostalih, Upravi za carine i poreze FBiH. - kreditna linija (30 mil. USD): zajmovi za radni kapital (mala i srednja preduze a), pojedi-na ni zajmovi u iznosu od 300.000 DEM sa dospije em od 2 godine i godišnjom kamatom koja e biti jednaka DEM-LIBOR plus 4%, a koji su raspoloživi u komercijalnim banakama u Federaciji BiH. - uvoz kriti nih roba (43 mil. USD): hitni uvoz opreme za snabdijevanje el. energijom i ob-novu puteva. - hitni socijalni fond (54 mil. USD): gotovinske isplate siromašnim doma instvima (ispla-uju se putem op inskih centara za socijalni rad), pomagala za kretanje, obu avanja i

zapošljavanja invalida. - priprema projekta i pilot projekat za druge urgentne projekte obnove u sektorima, nakon Projekta hitnog oporavka (8,2 mil. USD).

Organizacija implementacije Državna/FBiH jedinica za koordinaciju projekta (PCU) sprovodi ovaj projekat koordiniraju idirektnu implementaciju koju vrši nekoliko razli itih korisnika, državnih i federalnih min-istarstava i institucija, kao i preduze a energetskog sektora. Komercijalne banke sara uju sa odjeljenjem za kreditne linije, putem PCU-a, u implementaciji kreditne linije za mala i sred-nja preduze a.Jedinica za implementaciju putem natje aja vrši nabavku roba i usluga koje finansira Svjet-ska banka.

RezultatiDo danas je potpisan veliki broj ugovora ukupne vrijednosti od 111 miliona USD, u sklopu finansiranja Svjetske banke i putem sredstava kojima upravlja Banka, ili 99,8% sredstava kojima upravlja PCU. Klju nnim vladinim institucijama dostavljena je tehni ka pomo i oprema. U toku je pružanje pomo i za ponovno pregovaranje o vanjskom dugu koje vodi Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, osnivanje Centralne banke i programa konsolidacije Agen-cija za privatizaciju FBiH i kantona, Agencije za bankarstvo FBiH i Carinske uprave. Dodaci na plate državnih i federalnih službenika pomogli su uspostavljanju administracije u peri-odu izme u februara 1996. i februara 1997. godine. Potpuno su završene opravke zgrada vlasti, uklju uju i zgrade Višeg suda, Zavoda za statistiku, Ministarstva vanjskih poslova, Predsjedništva, Palate pravde, Skupštine i ostalih, u ukupnom iznosu od 11 miliona USD. Popravljena je i zgrada Elektrotehni kog fakulteta u Lukavici, a koristi se kao alternativno mjesto sastanaka Vije a ministara.Na osnovu kreditne linije, do januara 1998. odobreno je 275 kredita, u ukupnom iznosu oko 52,2 miliona DEM, ime su se doslovno iscrpila po etna sredstva. Ova kreditna linija potom je predata Investicionoj banci FBiH. Obrtni portfelj stvara priliv od oko 2 miliona DEM mjese no, koji je stalno na posudbi. Trenutna stopa vra anja premašuje 94 %, i to zahva-ljuju i poja anoj podršci portfelja koju je PCU nametnuo komercijalnim bankama. Ugovori na ukupno 11,8 miliona USD za kriti ne uvoze (sektor energetike), okon ani su.


44

Ovdje je uklju ena i popravka HE Salakovac. Prva jedinica po ela je s proizvodnjom 16. 11. 1996, druga sredinom januara 1997, a tre a u martu 1998. godine. U sektoru za transport izvršeni su ugovori za uvoz gra evinske opreme u vrijednosti od 10,7 miliona USD. Bilate-ralni donatori isporu ili su robu za farme. Na osnovu hitnog socijalnog fonda ispla ena su po etna sredstva od 24 miliona DEM za svaku op inu u Federaciji, i tako 5 puta svaka etiri mjeseca. Ukupno je ispla eno oko 37 DEM svakom od 130.000 najsiromašnijih doma instava. Anketa o prihodima i rashodima u doma instvima, sprovedena u cijeloj Federaciji, pokazala je pravilnost izbora ciljane skupine korisnika. Porodice koje su usvojile oko 2000 djece bez roditelja, izdržavane su 12 mjeseci. Završene su hitne popravke na sirotištima i ustanovama za smještaj invalida u vrijednosti od 1,1 miliona USD, i, na kraju, završena je implementacija etiri paketa ugovora za projekte za invalide u ukupnoj vrijednosti od 5 miliona DEM, a finansirani su: hitna pomo , zdrav-stveno lije enje, poboljšanje smještaja, obuke i drugi programi za invalide.

StatusZatvoren



Austrija (grant) 0,50 EU Komisija (paralelni grant) 12,70

IFAD (povoljni zajam) 5,50 Italija (grant) 3,10 Japan (grant) 4,00

Lok. finansiranje (EK 2,2, EP 1,8) 4,00

Holandija (grant) 1,80 Norveška (paralelni grant) 10,20

UK (grant) 0,20 SB (povoljni zajam) 17,00



Kontakt


Tel: (387-33)251-504 Fax: (387-33)440-108

[email protected]

Projekat pomo i u obnovi

UvodOvaj projekat predstavlja operaciju hitnog karaktera, iji je cilj da se po nu rješavati najnuž-nije potrebe obnove u Republici Srpskoj, jednom od dva entiteta Bosne i Hercegovine. Drugi cilj projekta je da se popravi omjer finansijske pomo i dodijeljene entitetima u BiH. Ratna šteta u RS-u znatna je u poljoprivrednom sektoru, gdje se gubici procjenjuju na 30% sto nog fonda i 40% poljoprivrednih mašina. Oko 24% stambenog fonda je ošte eno, a 5% uništeno, što ini ukupnu štetu procijenjenu na 1 milijardu USD. U sektoru vodoprivrede, direktna ratna šteta i izostanak održavanja, što je posljedica rata, prekinuli su snabdijevanje vodom i sanitarne usluge u ve ini op ina RS-a, a u sektoru elektri ne energije uništeni su mnogi kapaciteti za distribuciju i prenos, što je posljedica borbi na odre enim podru jima i neodržavanja. Ovaj novi projekat dopunjava teku e projekte obnove koje je Svjetska banka ve odobrila i od kojih korist imaju i FBiH i RS. Ovaj projekat je integralni dio podrške koju Svjetska banka daje programu obnove u cijeloj državi, i prva je operacija Svjetske banke u potpunosti posve ena Republici Srpskoj.

Ciljevi Ovaj projekat ima za cilj poboljšanje osnovnih komunalnih usluga i obuhvatit e neophodan uvoz i hitne gra evinske radove. Njegova etiri osnovna cilja su: (i) pomo i malim poljopri-vrednicima, ekonomski ugroženima, u ponovnom pokretanju i oja avanju poljoprivrednih djelatnosti; (ii) pove ati kvalitet i kvantitet useljivog društvenog stambenog fonda; (iii) osposobiti usluge vodosnabdijevanja, sanitarne usluge i usluge prikupljanja i odlaganja vrstog otpada do nivoa koji e zadovoljiti osnovne ljudske potrebe, smanjiti opasnost po

zdravlje stanovništva i podržati oporavak privredne djelatnosti; (iv) poboljšati pouzdanost, dostupnost i kvalitet snabdijevanja el. energijom.

OpisProjekat se sastoji od sljede ih komponenti: - poljoprivreda (10,2 mil. USD) - uvoz stoke (za rasplod) i poljoprivrednih mašina (moto-kultivatori, manji traktori s dodacima), za oko 3400 privatnih poljoprivrednika u RS-u; - stambeni sektor (15,2 mil. USD) - popravka ošte enih društvenih stambenih zgrada u ne-koliko izabranih op ina RS-a, obuhvataju i oko 4500 stanova i 20.000 korisnika; - vodosnabdijevanje i sanitarne usluge (22,1 mil. USD) - popravak ošte enog sistema vodo-snabdijevanja i kanalizacije, i nabavka opreme za prikupljanje vrstog otpada u oko 20 odab-ranih op ina RS-a; - elektri na energija (15,9 mil. USD) - neophodni uvoz za hitne popravke mreže za prenos i distribuciju el. energije u Banjoj Luci; - podrška implementaciji projekta (1,5 mil. USD) - teku i operativni troškovi, kancelarijska oprema i vozila, stru na pomo , obuka i nabavka, finansijske revizije.Sredstva Svjetske banke namijenjena su svim komponentama projekta. U toku su razgovori sa donatorima kako bi se privela kraju planirana upotreba zajedni kih i paralelnih finansij-skih doprinosa koje oni daju. Pozivaju se i drugi donatori da doprinesu finansiranju ovog zna ajnog projekta.

Organizacija implementacije Višesektorna jedinica za koordinaciju projektom (PCU) osnovana je u okviru Ministarstva finansija RS-a, sa sjedištem u Banjoj Luci. Za komponentu poljoprivrede, PCU uti u na op ine u RS-u da izvrše odabir samostalnih poljoprivrednika koji ispunjavaju dogovorene kriterije za dodjelu sredstava. Traktori i stoka dodjeljuju se uz dugoro ne nabavke i kreditne aranžmane. Što se ti e popravke stambenih jedinica, op inski vlasnici stambenih zgrada stupili su u projekat / sklopili sporazume o otplati sa Ministarstvom finansija RS-a, kako bi se troškovi nadoknadili putem pove anih stanarina. Radovi na popravci e se ograni iti na


45

osnovne elemente, tako da se što ve i broj zgrada zaštiti od utjecaja vremenskih prilika. Popravke sistema vodosnabdijevanja i kanalizacije su odre ene, organizirane i nadgledane uz pomo Zavoda za vodoprivredu RS-a. Uvoz opreme za el. energiju i odgovaraju igra evinski radovi, koordiniraju se putem Elektroprivrede i Elektroprenosa RS-a. Oni edati i finansijski doprinos tako što e finansirati radove na popravkama i instalaciji uvezene opreme.Jedinice za implementaciju putem natje aja vršili su nabavku roba i usluga koje finansira Svjetska banka.

RezultatiSvjetska banka odobrila je projekat 23. XII 1997, a kredit je stupio na snagu 17. IV 1998. Svi radovi na popravci stambenih jedinica koje je finansirala Svjetska banka, okon ani su do kraja avgusta 2001, a opravak 18 zgrada finansiranih iz holandskog fonda okon an je do juna 2002. Korištenjem sredstava Svjetske banke Japana i Nizozemske, popravljeno je 4000 stanova u 180 stambenih zgrada u 14 op ina. Svi traktori i sve junice kupljene su i isporu e-ne poljoprivrednicima. Poljoprivrednicima u 7 op ina distribuirano je 55 traktora koje je finansirala Svjetska banka i 336 motokultivatora koje je finansirala Vlada Italije. Tokom 1998. i 1999. IFAD je finansirao uvoz i distribuciju 3876 junica i 7218 ovaca. Svi ugovori iz sektora vodoprivrede okon ani su, a 16 op ina bilo je obuhva eno. Sva oprema u okviru komponente elektri ne energije nabavljena je i instalirana. Šest trafo-stanica, linije prenosa i distributiv-ne mreže su popravljene. Sanacija sistema telekomunikacija u okviru distributivne mreže je obavljena, a instaliran je i novi informacioni sistem. Projekat je zatvoren krajem marta 2001. godine. Opravak dodatnih stambenih zgrada u tri op ine u isto noj RS, koji je finansirala Vlada Holandije, završen je krajem juna 2002. godine.

StatusZatvoren


Plan finansiranja (USD mil. ) Ostalo (zajam) 20,00




Kontakt

Svjetska banka Dirk Reinermann

Tel: (387-33)251-500 Fax: (387-33)440-108

[email protected]

Kredit pomo i tranziciji

UvodTAC je dizajniran kako bi se osigurala sredstva brze isplate za fiskalnu pomo i pomoplatnom bilansu. Projekat je imao za cilj podržavanje uspostave funkcioniranja Federacije Bosne i Hercego-vine, jednog od dva entiteta Bosne i Hercegovine konstituisanih po Dejtonskom mirov-nom sporazumu, imaju i u vidu da je drugi entitet, Republika Srpska, u to vrijeme podli-jegala embargu za donatorsku pomo .

Ciljevi Namjena TAC-a bila je da podrži dva glavna razvojna cilja: (i) poslijeratnu ekonomsku reintegraciju i izgradnju institucija državnih i federalnih vlasti; (ii) ekonomski rast i pove anje zaposlenosti kroz ponovno zapo injanje ekonomske transformacije prekinute ratom u klju nim oblastima reforme preduze a i bankarstva.

OpisOvaj projekat sastojao se od sljede ih komponenta: - Reforma sistema upravljanja javnim finansijama - Ova poboljšanja klju na su za adekvat-nu osnovicu prihoda i pojašnjavanja odgovornosti u rashodima novih vladinih struktura. Suštinska reforma sastoji se od ujedinjenja Carinskih uprava FBiH (FCA), kako bi se omogu ila isporuka carinskih prihoda od mjesta prikupljanja do budžeta Federacije. Druge reforme uklju uju uspostavljanje Federalne uprave prihoda (FTA), progres u racionalizira-nju me uvladinih fiskalnih odnosa i progres u reformi penzija i finansiranja zdravstva. - Poboljšanje finansijskog sistema - Ovakva poboljšanja klju na su za poboljšanje protoka finansijskog kapitala izme u oblasti sa ve inskim bošnja kim i hrvatskim stanovništvom Federacije. Osnovne reforme uklju uju objedinjavanje platnog prometa Federacije i usva-janje Zakona o Agenciji za bankarstvo FBiH. - Stvaranje okvira za privatizaciju banaka i preduze a - Privatizacija je neophodna radi stimuliranja restruktuiranja, podrške ulaganju i ograni avanju potencijalne odgovornosti vlasti za dugove neprivatiziranih banaka i preduze a. Osnovna reforma sastoji se od pred-stavljanja «Zakona o Agenciji za privatizaciju» u Parlamentu. Dugoro ne reforme uklju uju uspostavljanje ove Agencije, kao i razvoj potpunog pravnog okvira za prenos državnih i društvenih sredstava u privatno vlasništvo.

Organizacija implementacije I državne i federalne vlade koristile su TAC.

RezultatiOsnovne institucionalne reforme uglavnom su implementirane i sveukupan napredak u definiranju i implementaciji srednjoro ne okvirne politike bio je zna ajan. Carinska uprava FBiH sada djeluje kao jedinstvena institucija, po uspostavljenim propisima i pod nadzor-


46

om savjetnika Evropske unije. Porezna uprava FBiH uspostavljena je i postignut je pomak u reformi javnih finansija. Agencija za bankarstvo FBiH (FBA) osnovana je i platni sistem Federacije kre e se ka objedinjavanju. Me utim, potpuno objedinjavanje finansijskog sistema blokirano je nemo-gu noš u spajanja dva centralna Zavoda za platni promet (ZPP) u Mostaru i Sarajevu. Pravni okvir za privatizaciju banaka i preduze a predstavljen je Parlamentu i osnovana je Federalna agencija za privatizaciju.

StatusZatvoren



Kanada (grant) 1,20 Vije e Evrope (povoljni zajam) 5,00

ECHO (grant putem NVO) 1,00 Island (grant, Est.) 0,70


UNDP (grant) 0,30 WHO (grant) 0,30

Svjetska banka (grant) 5,00 SB (povoljni zajam) 5,00



Kontakt

Svjetska banka Mirjana KarahsanoviTel: (387-33)251-522 Fax: (387-33)440-108

[email protected]

Projekat rehabilitacije žrtava rata

UvodRat u Bosni i Hercegovini ostavio je teške posljedice po fizi ko i psihi ko zdravlje stanov-ništva. Oko 250.000 ljudi je ubijeno, a 175.000 ranjeno, od kojih je izme u 3000 i 5000 izgubilo ekstremitete. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da oko tre ina stanovništva pati od poreme aja nastalih uslijed post-traumatskog stresa. Tako se zbog rata uveliko pove ao broj pacijenata koji traže zdravstvene usluge. Mnogi su pretrpjeli ranjavanja u toku rata, kao i fizi ke i psihi ke poreme aje. Velika šteta koja je na injena zdravstvenim objektima i gubitak zdravstvenog osoblja u toku rata, otežalo je pružanje zdravstvene zaštite. Mnoge bolnice i klinike ne rade punim kapacitetima zbog gubitka objekata, opreme i osoblja.

Ciljevi Glavni cilj projekta bio je da se pomogne uklju ivanju ratom onesposobljenih osoba u normalan život. Sekundarni cilj bio je da se uvede ekonomi niji pristup u tretiranju onesposobljenih i podrži razvoj regionalnih kapaciteta za upravljanje i pružanje usluga rehabilitacije.

OpisOvaj projekat sastojao se od sljede ih komponenti: - Rehabilitacija u zajednici CBR (13,1 mil. USD), sanacija objekata, nabavka opreme i osno-vnih lijekova. Obuka i tehni ka pomo za fizikalnu terapiju, radnu terapiju, klini ke usluge za mentalna oboljenja i psihosocijalnu terapiju. - Proizvodnja proteza i ortopedskih pomagala (6,2 mil. USD) - nabavka, proizvodnja i održavanje kvaliteta proteza i ortopedskih pomagala; - Rekonstruktivna i ortopedska hirurgija (8,8 mil. USD) - poboljšanje u raspoloživosti i kvalitetu osnovnih ortopedskih usluga i usluga rekonstruktivne hirurgije; - Podrška implementaciji projekta (1,9 mil. USD) - uredska oprema, vozila, tehni ka po-mo i obuka. Svjetska banka i Fond Vije a Evrope za socijalni razvoj (SDF) podržali su sve komponente; vlasti Italije i Islanda finansirale su komponentu proizvodnje proteza; Fond Vlade Kanade podržao je tehni ku pomo za CBR komponentu; Holandija je osigurala 6 mobilnih rendgen aparata; WHO je osigurala opremu i podršku implementaciji CBR, a UNDP podr-žao je gra evinske radove na sanaciji CBR-a.

Organizacija implementacije Jedinica za implementaciju projekta (PIU), osnovana u okviru Ministarstva zdravstva FBiH, bila je odgovorna za upravljanje svim aktivnostima projekta, uklju uju i koordina-ciju na kantonalnom i op inskom nivou. IMG je sklopila ugovore za pripremanje procjene i izvedbe gra evinskih radova koriste i sredstava UNDP-a. Gra evinski radovi uklju ivali su sanaciju 38 medicinskih i 38 psiho-socijalnih CBR, kao i sanaciju bolni kih kapaciteta, sedam odjeljenja za ortopedsku i rekonstruktivnu hirurgiju (O&RSD), u tri klini ka centra i 4 kantonalne bolnice, šest jedinica za proizvodnju i održavanje proteza i ortopedskih pomagala. Nabavka Jedinice za implementaciju putem natje aja vršile su nabavku roba i usluga koje je finansi-rala Svjetska banka. Obavještenje o op oj nabavci objavljeno je u junu 1996. godine i ažurirano u maju 1998. godine.

RezultatiSve planirane aktivnosti uspješno su okon ane. Sveukupni ciljevi projekta ostvareni su. Izvještaj o završetku implementacije (ICR) okon an je 28. VI 2000. godine.


47

StatusZatvoren



Holandija (grant FBiH) 1,80 Švedska (grant RS) 0,30 SB (povoljni zajam) 7,50



Kontakt



Projekat hitne demobilizacije i reintegracije

UvodU vrijeme pripremanja projekta po etkom 1996. godine, demobilizacija i reintegracija bivših boraca bili su jedan od glavnih prioriteta Vlade BiH, iz sigurnosnih, humanitarnih i eko-nomskih razloga, a i jedan od osnovnih zahtjeva Dejtonskog sporazuma. U to vrijeme bila je široko raspostranjena zabrinutost da bi uklju enje velikog broja bivših vojnika u privredu mogao ugroziti mir i oporavak ukoliko se ne na u na ini da se omogu i njihova reinte-gracija. Pored toga, u to vrijeme, prema podacima Vlade, o ekivao se povratak oko 1.250.000 izbjeglica u BiH. Poput demobilisanih vojnika, mnogi od njih ne bi bili u mogu nosti vratiti se svojim domovima i radnim mjestima i, najvjerovatnije, bi se pridružili redovima nezaposlenih. Nadalje, mnogi od 900.000 zaposlenih 1991. godine u civilnoj privredi bili su nezaposleni 1996. jer su u ratu bili raseljeni, ili je njihovo mjesto zaposlenja uništeno i/ili radi sa umanjenim kapacitetima. Druge manje, ali zna ajne, grupe kojima je bila potrebna pomo u povratku na posao uklju ivale su invalide i udovice vojnika poginulih u ratu. Invalidima je bila potrebna obuka za alternativno zaposlenje, a mnoge udovice su se bez odgovaraju ih kvalifikacija pridružile radnoj snazi kako bi izdržavale svoje porodice. Ovaj projekat organizovan je na osnovu modula s ciljem odgovaranja na konkretne potrebe za uslugama savjetovanja o zapošljavanju, obrazovanju i prekvalifikaciji kojom se radne vještine prilago avaju novim tržišnim zahtjevima.

Ciljevi Cilj ovog projekta je pružanje pomo i ekonomskoj reintegraciji raseljenih radnika u civilnu radnu snagu kako bi se olakšalo porodicama, smanjila ovisnost o socijalnoj pomo i i pove-ala ekonomska produktivnost. Osnovnu ciljanu grupu ine demobilisani vojnici. Druga

uklju uje izbjeglice, žrtve rata i invalide, udovice i uop e nezaposlene.

OpisProjekat se sastoji od sljede ih komponenti: - Obrazovanje i prekvalifikacija (16 mil. USD): finansiranje ugovora potprojekata za pružanje obrazovanja i prekvalifikacija (uklju uju i obuku za mala preduze a) po zahtjevu; - Savjetovanje i pomo u zapošljavanju [(1,8 mil. USD): tehni ka pomo u razvoju službi za savjetovanje i pružanju pomo i u pronalaženju posla, ugovori potprojekata u pružanja savje-todavnih usluga i pomo i u pronalaženju posla; - Baza podataka o tržištu radne snage (1,5 mil. USD): ponovna uspostava, ažuriranje i proširenje op inskih baza podataka o radnom tržištu, širenje sistema registriranja slobodnih radnih mjesta i sistema registriranja osoba koji traže posao; - Pomo u upravljanju (0,7 mil. USD): tehni ka pomo i sredstva za razvijanje i održavanje dvije manje jedinice za upravljanje (u Federaciji BiH i Republici Srpskoj). Po etnim sredstvima, iji je iznos od 0,4 mil. USD obezbijedila Holandija, finansirano je osnivanje Federalnog fonda za zapošljavanje i obuku; finansijska sredstva Svjetske banke podržavaju sve komponente; drugi holandski grant u iznosu od 1,0 mil. USD za Federaciju BiH podržava sve komponente. Grant Vlade Švedske pruža podršku obrazovanju i prekvali-fikaciji u Republici Srpskoj. Dodatni nepovratni grant za Federaciju, finansiran holandskim sredstvima u iznosu od 700.000 DEM, odobrena su 9. VIII 1999. godine.

Organizacija implementacije Projekat sprovode dvije nekomercijalne Fondacije za zapošljavanje i obuku (eng. Employment and Training Foundations, EFT). Svaka od njih ima Odbor povjerenika, koji ine predstavnici Ministarstava za izbjeglice i socijalnu politiku, finansije, odbranu, obrazovanje, Zavoda za zapošljavanje, Privrednih komora i sindikata Federacije BiH i RS-a. Izvršni direktor projekta, ije je postavljanje odobrio Odbor povjerenika Fondacije, ima ovlasti za potpisivanje troš-

kova na projektu. Odbor Fondacija preispituje i odobrava njenu politiku, propise i ve eugovore o pružanju usluga (u vrijednosti ve oj od 25.000 USD), po preporuci kantonalnih Upravnih odbora. Izvršni odbor Fondacije odobrava sve ugovore o pružanju usluga u vrijed-nosti do 25.000 USD. Fondacije zaklju uju ugovore o pružanju usluge savjetovanja i prek-valifikacije, a na osnovu odobrenih potprojekata. Fondacije imaju dovoljan broj osoblja koje pokriva sve kantone i pruža usluge na lokalnom nivou.

Nabavka Svaka od Fondacija putem natje aja vrši nabavku roba i usluga koje finansira Svjetska banka.

RezultatiSvjetska banka odobrila je projekat 30. VII 1996, a stupio je na snagu 28. VIII iste godine. Tehni ka pomo u razvoju Fondacija uspješno je okon ana. Uprkos velikom nedostatku finanansija, rezultati obuke su impresivni. Oko 17.500 raseljenih radnika, prije svega demo-bilisanih vojnika, ve je reintegrisano u civilnu radnu snagu. Službe za pružanje pomo i u


48

traženju posla i terapija za traumatska iskustva razvile su se i opslužile oko 3800 demobili-sanih vojnika i pripadnika drugih ciljanih grupa, a stopa zapošljavanja iznosila je 27%. Od ovog broja, oko 2700 demobilisanih vojnika je iz Federacije BiH, a 1100 iz Republike Srpske. Prekvalifikacija je omogu ena za oko 20.000 demobilisanih boraca i raseljenih radnika, a relativna stopa zapošljavanja iznosila je 80%. Od ovog broja, oko 14.500 osoba je iz Fe-deracije BiH, a 5.500 iz RS-a. U izradi je sveobuhvatan informacioni sistem za tržište rada na državnom, odnosno lokal-nom, nivou za sve (191) op inske Zavode za zapošljavanje. Nabavljena je odgovaraju akompjuterska oprema za ovaj sistem i isporu ena je na lokacije projekta. Razvoj softvera završen je u julu 1999. Sistem je stavljen u funkciju krajem septembra 1999. godine.

StatusZatvoren



Italija (grant, za Br ko) 1,60 Japan (grant) 5,00

Holandija (grant) 5,11 Norveška (grant) 4,50 Švicarska (grant) 1,10

UNDP (paralelni grant) 0,50 SB (povoljni zajam) 9,60



Kontakt



Projekat hitnih javnih radova i zapošljavanja

UvodMasovna nezaposlenost bila je i još uvijek jeste glavna briga u poslijeratnoj Bosni i Hercego-vini. U 1995. godini, ekonomska aktivnost bila je skoro u zastoju, a stopa nezaposlenosti iznosila je oko 90%. Otvaranje novih radnih mjesta bio je osnovni cilj Projekta javnih radova i zapošljavanja. Me utim, bilo je jasno da e trebati vremena za široku ponudu novih radnih mjesta i rast stope zaposlenosti. Stoga je izra en jedan broj programa za zapošljavanje, kao dio ukupnog programa obnove, u cilju stvaranja radnih mjesta u neposrednom poslijerat-nom periodu. Projekat javnih radova i zapošljavanja bio je jedan od ovih programa. Projekat je kratkoro no otvorio radna mjesta putem finansiranja lokalnih javnih radova koji zahtije-vaju zna ajnu radnu snagu. On je, tako e, pružio podršku za popravak infrastrukture u manjim razmjerama, na nivou zajednica u podru jima koja su pretrpjela najve a ratna razaranja, s naglaskom na podru ja povratka izbjeglica i raseljenih lica.

Ciljevi Projekat je imao etiri zacrtana cilja: (a) ostvariti brzo upošljavanje onih koji su usljed rata ostali nezaposleni, (b) sanirati javnu infrastrukturu manjeg obima i popraviti ratom ošte e-nu društvenu imovinu, (c) oja ati ulogu op inskih vlasti u procesu odlu ivanja kod investi-cionog planiranja, i (d) osigurati da je u inak na lokalnom nivou vidljiv u skoroj budu nosti.

OpisZa podršku gore navedenim ciljevima, ovaj projekat imao je dvije komponente: - Fond javnih radova: projekat je finansirao potprojekte javnih radova za koje je potreban znatan udio radne snage i iji je maksimalni iznos 100.000 USD. Po obimu, potprojekti su bili jednostavni i nisu zahtijevali više od 6 mjeseci za okon anje. Potprojekti su uklju ivaliraš iš avanje (ratna šteta), popravak vodovodnih sistema i manje popravke seoskih puteva i ostale infrastrukture. - Institucionalna podrška: potpora u pokrivanju operativnih troškova i institucionalno ja a-nje odjeljenja za javne radove unutar Fondacija za obrazovanje i obuku (ETF) u Federaciji BiH i Republici Srpskoj.

Organizacija implementacije Projekat je djelovao poput fonda od kojeg su op ine mogle tražiti finansijska sredstva po osnovnim kriterijima pogodnosti. Ovaj plan dozvoljavao je projektu da reaguje na lokalnu potražnju i da raspodjeli sredstva u skladu sa jasnim i transparentnim kriterijima za odre i-vanje ciljeva. Fondacije koje su Federacija BiH i Republika Srpska osnovale kao neovisne vladine agencije, imale su krajnju odgovornost za implementaciju projekta. Fondacije su od op ina tražile da dostave ponude za javne radove u skladu sa dogovorenim kriterijima podobnosti. Prijave su pregledane i u kratkom roku su odobrene one koje su zadovoljile kriterije. Za odobrene ponude, op ine su birale izvo a a koji e obaviti radove u skladu sa procedurama nabavke Svjetske banke. Nadzor radova vršile su op ine i terenski inžinjeri Fondacije. Pla anje je vršeno direktno izvo a u radova na osnovu obavljenih radova.

Nabavka Ve ina (92%) sredstava za ovaj projekat utrošena je na ugovore manjeg obima za javne radove ugovorene lokalno, koriste i pojednostavljene procedure za lokalno natjecanje i direktno ugovaranje u skladu sa vrstom radova.

RezultatiU Federaciji BiH primljeno je 1167 zahtjeva, sklopljeni su ugovori za 450 projekata u ukup-noj vrijednosti od 28,14 miliona DEM, stvaraju i 30.636 jedan ovjek/jedan mjesec rada. Od ovoga, 376 projekata je završeno. Ukupno 79 op ina (97,5% od ukupnog broja) primilo je finansijska sredstva. Prioritet je dat podru jima koja su najviše stradala u ratu i onim u koja se vra aju izbjeglice. Izvedena su 248 projekta u vezi sa povratkom izbjeglica. U Republici Srpskoj, od 402 primljena zahtjeva sklopljeno je 145 ugovora za projekte, u


49

ukupnoj vrijednosti od 15,5 miliona DEM stvaraju i 15.278 jedan ovjek/jedan mjesec rada. Svi potprojekti su završeni. Ukupno 56 op ina u RS (80% od ukupnog broja) primilo je finansijska sredstva. Izvedena su 136 projekta u vezi sa povratkom izbjeglica. Vrste finansiranih projekata variraju od iš enja (ratna šteta) do opravke seoskih puteva, vodovoda i elektri nih vodova. Prosje no trajanje projekta bilo je 2,1 mjesec. Prioriteti su dati op inama gdje se vra aju izbjeglice i raseljene osobe. Opravka puteva i komunalija, povezana sa projektima obnove ku a, olakšava im povratak. Nadalje, imaju i u vidu potrebu za sofisticiranijim projektima koji se ti u infrastrukture a koji zahtijevaju manju radnu snagu, Projekat javnih radova i zapošljavanja zapo eo je s ugovaranjem poslova bez ograni enja u vezi sa radnim sadržajem i prethodno definisanom cijenom po satu. Nakon zaklju enja IDA kredita Svjetske banke 30. VI 2000.godine, tim Banke sproveo je misiju okon anja.Izvještaj o okon anju implementacije (ICR) raspoloživ je u sarajevskom Uredu Svjetske banke u Bosni i Hercegovini. Zahvaljuju i grantu holandske Vlade u iznosu od 1,915 miliona USD, još uvijek su u toku aktivnosti na projektu u Federaciji BiH. Svjetska banka pripremila je operaciju (Projekat razvoja zajednice) izgra enu na iskustvima implementacije Projekta javnih radova i zapošljavanja.

StatusZatvoren



Vlade u BiH (lok. partner) 1,50 Holandija (grant) 1,21 Norveška (grant) 2,14




Kontakt




[email protected]

Hitni projekat prezapošljavanja

UvodNakon Dejtonskog mirovnog sporazuma potpisanog u novembru 1995. godine, oko 425.000 vojnika demobilisano je iz oružanih strana u BiH. Njihova reintegracija u civilni život bila je olakšana projektom Svjetske banke pod nazivom “Projekat hitne demobilizacije i reintegracije”(EDRP), koji je završen u septembru 1999. godine. Madridskom deklaracijom iz 1998. godine oba entiteta su se obavezala na daljnje smanjenje vojnih efektiva od 30%, u dvije faze od po 15% tokom 1999. i 2000. godine. Cilj smanjenja vojske je poboljšati politi ko okruženje kroz: (i) budžetske uštede - 30% od budžeta za odbranu; (ii) unapre enje sigurnosti u regionu i podregionu; (iii) pove ano uzajamno povjerenje me u entitetima. Prvih 15% smanjenja ostvareno je u decembru 1999. godine. Drugih 15% vojnika otpušteno je do kraja marta 2001, a ne u decembru 2000. godine kako je to isprva planirano. Svjetska banka i jedinica za im-plementaciju projekta oslonile su se na SFOR u pogledu verifikacije prve liste otpuštenih vojnika, koju je dostavilo Ministarstvo odbrane. Nadalje, SFOR je pomogao jedinicama za implementaciju, ministarstvima odbrane i Svjetskoj banci u pripremi i implementaciji socio-loško-ekonomskog istraživanja. Pilot projekat hitnog preusmjeravanja ima za cilj da po-mogne reintegraciju ovih bivših vojnika u civilni život. Krajnji cilj smanjenja broja vojnika je unaprijediti politike putem: (i) budžetskih ušteda od 30% od budžetskih izdataka za odbra-nu; (ii) unapre enja sigurnosti u regionu i podregionu; (iii) porasta me usobnog povjerenja izme u entiteta.

Ciljevi Glavni cilj projekta je omogu iti sredstva bivšim vojnicima za samostalnu egzistenciju. Težište projekta je na pomo i bivšim vojnicima u njihovim nastojanjima da prona uzaposlenje, stvore održive poslove i firme i integrišu se sa privredno aktivnim stanovništ-vom.Drugi razvojni cilj projekta je testiranje razli itih aktivnih mjera tržišta radne snage za pod-sticanje zapošljavanja, pokretanja malih preduze a u korist bivših vojnika, davanje stimula-cije lokalnim firmama za obuku i konsultacije. Ako se pokažu uspješnima, te bi se mjere mogle primijeniti u širem obimu u ostalim programima smanjenja radne snage (zatvaranje rudnika uglja, privatizacija, itd.)

OpisOvaj projekat se sastoji od dvije komponente kojima e se podržati navedeni ciljevi: - Savjetovanje za zapošljavanje i obuku (17,85 mil. USD): ove usluge obuhvataju podršku zapošljavanju putem prakti ne obuke koju pružaju ekonomski aktivni subjekti unutar održivih preduze a. Projekat e podržati bivše vojnike u procesu obuke s ciljem zapoš-ljavanja u mikoropreduze ima, poljoprivrednim djelatnostima, prekvalifikaciji i visokom obrazovanju. Sveobuhvatne usluge informiranja i savjetovanja bit e ponu ene svim bivšim vojnicima u oblastima kao što su: orijentacija prije otpuštanja iz vojske, profesionalna ori-jentacija, mogu nosti (samo) zapošljavanja i, po potrebi, tretman poreme aja uzrokovanih postraumatskim stresom. Za bivše vojnike koji se odlu e na mala preduze a ili poljoprivre-du, na raspolaganju e biti usluge poslovnog savjetovanja. Pružaoci usluga e u estvovati u projektu, u skladu sa ugovorima zasnovanim na u inku, sa jedinicama za implementaciju projekta i imat e pravo na tehni ku pomo za ja anje svojih kapaciteta.- Implementacija projekta (3 mil. USD): implementacija projekta bila bi podržana osigura-vanjem neophodne opreme, finansiranjem operativnih troškova, finansiranjem tehni ke


50

pomo i i sprovo enjem programa za usavršavanje osoblja. Pomo ne e biti ponu ena samo PIU-ovima u oba entiteta, ve i lokalnim izvršiteljima i njihovim ministarstvima.

StatusOdbor Svjetske banke odobrio je projekat 20. VI 2000. Kreditni Sporazum o razvoju potpi-san je 29. VIII 2000. Projekat je stupio na snagu 5. XII 2000. Datum zatvaranja projekta odgo en je do 30. IX 2004. godine.

Organizacija implementacije PIU u Republici Srpskoj i Federaciji BiH odgovorni su za implementaciju projekta, transpa-rentno upravljanje finansijama, pra enje i evaluaciju, savjetovanje o aktivnostima unutar projekta, nadzor izvršnih agencija i konsultanata, te me uentitetsku saradnju. Postoje eagencije, lokalne i me unarodne, privatne i javne, bit e odgovorne za izvo enje pojedinih aktivnosti putem ugovora o uslugama. Ovaj projekat e obuhvatati tri razli ite procedure za ugovaranje usluga: i) Ugovori izme u PIU i pružaoca usluga za aktivnosti od op e koristi, kao što su ispitivanja tržišta, procjena korisnika ili orijentacija prije otpusta, mogu se dodijeliti na osnovu konsul-tantskih kvalifikacija. ii) Ugovori izme u PIU i pružaoca usluga za podršku zapošljavanju, obuku uz rad i finansij-ske usluge. PIU e putem spoljnih saradnika i javnog oglašavanja kontaktirati pouzdane potencijalne pružaoce usluga (vlasnike firmi), kako bi se identificirale sredine za otvaranje novih radnih mjesta sa obezbje enom obukom na radu u njihovim firmama. Pružaoci uslu-ga trebaju kontaktirati PIU i dostaviti im prijedloge (broj mjeseci obuke; broj bivših vojnika koji e biti obu eni; naknada za obuku; mjese na stipendija za svakog vojnika i mala ulaganja za poboljšanje poslovanja). Ulaganja u dio za poboljšanje poslovanja pružaoca usluga bit e zajedni ko vlasništvo bivših vojnika uvrštenih u obuku u toj odre enoj firmi. Na kraju obuke, ako firma više ne želi upošljavati bivše vojnike, morat e vratiti PIU-u preostalu vrijednost (trošak investicije umanjena za amortizaciju) za unaprje enje u poslovanju ili zadržati bivše vojnike uposleni-ma na period ekvivalentan pla anju preostale vrijednosti investicije. Ukoliko su sredstva vra ena PIU-u, ista se trebaju koristiti za obuku istih otpuštenih vojnika. iii) Oni pružaoci usluga koji su verifikovani kao pouzdani bili bi stavljeni na listu pružaoca usluga. Bivši vojnici zainteresirani za posebne usluge izabrali bi te usluge me u onim pružaocima usluga koji bi zadovoljili njihove potrebe na najbolji na in. Pružaoci usluga bili bi pla eni na osnovu mjerljivih indikatora u inka i postignutih rezultata. Jedinice za implementaciju projekta su finansirane i popunjene osobljem koje imenuje Vlada, a iz sredstava zajma i granta Svjetske banke i uz podršku ostalih donatora za potrebe i ciljeve PELRP-a. Uposlenici u PIU-u nisu uposlenici Svjetske banke.

Sažetak o napretku projekta Na dan 30. IX 2004. (datum zatvaranja projekta), pružene su usluge u korist 7278 bivših vojnika (5080 u Federaciji i 2240 u Republici Srpskoj). Od tog broja, 5405 njih je primilo pomo za potrebe samozapošljavanja u poljoprivredi, 192 osobe za pomo u samozapošlja-vanju i otvaranju malih preduze a, 1439 osoba je obu avano uz rad, te je 188 bivših vojnika primilo stru no obrazovanje. Samozapošljavanje u malim farmama i poljoprivredi pokazalo je veliku popularnost, posebno stoga što veliki broj demobiliziranih vojnika živi u ruralnim podru jima. U okviru predmetne potkomponente, bivšim vojnicima pružena je podrška u kupovini stoke, mašinerije, opreme za uzgoj p ela, staklenika, itd. Uspješna implementacija PELRP-a od decembra 2000. rezultirala je testiranjem i poduzi-manjem pilot intervencija na tržištu rada koje imaju potencijal za širu primjenu na bosan-skom tržištu rada. Obuka uz rad i samozapošljavanje u poljoprivrednim djelatnostima poka-zana je uspješnom tako što je ve ina recipijenata i u drugoj godini imala zaposlenje u poljo-privredi. Projekat je iskoristio prednost i podržao rast djelatnosti malog obima na nivou doma instva u sektoru poljoprivrede. Nadalje, projekat je poslužio u ažuriranju provjere stanja tržišta rada i ekonomije u BiH, te je imao prednost u odnosu na studije koje mogu zastarjeti za 3-4 godine. Klju ne poruke za one koji odre uju politiku tržišta rada u BiH su: - Nezaposlenost je bliže stepenu od 16%, a ne 40% kako se to misli. - Postoji vrlo uspješan nezvani ni sektor u kojem osobe imaju posao, ali se vode kao nezaposlene, zaposlene u preduze ima u državnom vlasništvu i na listama na ekanju. - Ovaj uspješan, nezvani ni sektor ne bi se trebao smatrati crnim ili sivim tržištem. Neregis-tracija ne mora zna iti nelegalnost. - Ovaj nezvani ni sektor dokazuje se kao faktor zajam enog porasta. Ovoj kategoriji zaposlenja treba dozvoliti daljnji razvoj, ak i ako to zna i samo privremeno zaposlenje. SOE u BiH dizajnirani su za veoma razli ite vrste ekonomije, te su odgovarale na veoma razli ite potrebe. Ve im dijelom, isti se ne mogu ponovno oživjeti. - Otvaranje radnih mjesta u privatnom sektoru jeste i bit e glavno podru je zapošljavanja. Prepoznavaju i poslovanja malog opsega u nezvani nom sektoru i potencijale za zapošljava-nje, predmetnom sektoru bi se trebale dozvoliti sloboda i poticaj za rast.


51

- Prepreke (u zakonodavstvu i procedurama) za zapošljavanje u smislu radne mobilnosti, uklju uju i pitanja rada u oba entiteta, trebale bi biti otklonjene. - Minimalna naknada trebala bi biti uspostavljena na realisti nim osnovama prema indeksu troškova života. Farmerstvo i drugi sektori za sticanje prihoda nisu prepoznati kao poslovi ili mjesta zaposlenja. Isti se trebaju reorganizirati u smislu priznavanja radnog mjesta. Ve im dijelom pružaoci usluga su privatna preduze a. Preduze a obuhvataju sljede e djelatnosti: tvornice namještaja; hotele; prerada hrane (vo e, povr e, meso i pekare); gra evinska preduze a;proizvodnja obu e; proizvodnja proizvoda od metala; transport i ostale djelatnosti povezane sa poljoprivredom.

StatusZatvoren



Austrija (grant) 0,50 Njema ka 1,20

Holandija (grant) 2,00 Švedska (grant) 1,50

UK (grant) 1,60 SAD (grant, USAID) 1,00 SB (povoljni zajam) 5,00



Kontakt

Svjetska banka Sonja Brajovi -Bratanovi


Vanjski PIU Republika Srpska

Ranko LaboviPIU direktor

Vojvode Mom ila br. 18, Banja Luka (RS)

Tel: (387-51)319-711 Fax: (387-51)302-168

[email protected]

Pilot projekat hitnog kreditiranja u Republici Srpskoj

UvodPet godina po završetku rata, poslovanje privatnog sektora u Republici Srpskoj još uvijek je ometano nedostatkom pristupa dugoro nim kreditima, smanjenim pristupom tržištima, slabim ekonomskim rastom i nedovoljnim interesom za ulaganje. Gra ani i dalje nastavljaju da uvaju novac izvan bankarskog sitema i ve i dio ekonomije vrti se oko neformalne razmjene i trgovine sa vrlo malim finansiranjem lokalnih banaka. Proces privatizacije je u toku, ali je mali broj preduze a prodat, iako je o ekivan zna ajan napredak u 2000. godini. Nepostojanje održivog me ubankarskog tržišta i tržišta obveznica, negativna mobilizacija depozita i nedostatak finansijskog posredovanja, zajedno sa gubitkom javnog povjerenja u banke i malim brojem nu enih bankarskih usluga, ozbiljno dovode u pitanje rad banaka u RS.Od 1998. godine, novi i bolje osmišljeni propisi razvijaju se i primjenjuju; zakonom je reguli-san ve i osnovni kapital, a privatizacija državnih banaka je u toku. To e voditi ka smanje-nju, a potom i ja anju bankarskog sektora. U me uvremenu, poslovanje privatnog sektora te e bez vrstog bankarskog sektora koji bi, u normalnim okolnostima, dao doprinos eko-nomskom rastu i razvoju.

Ciljevi Predloženi projekat ima karakter hitnog pilot projekta iji je cilj omogu iti pristup dugoro -nom investicijskom kapitalu, kreditno sposobnim malim preduze ima, kao i sprovo enjereforme bankarskog sektora. Osiguravanjem dugoro nih kredita po razumnim cijenama, o ekuje se da mala i srednja privatna preduze a ponovno otpo nu poslove uništene u ratu, prošire teku e poslovne ope-racije ili zapo nu proizvodnju u novim poslovima, kao i da gra anima RS-a pruže nove mo-gu nosti zapošljavanja. Ovi rezultati ne e u potpunosti ovisiti o glavnim reformama u ban-karskom sektoru, stranim investicijama ili gotovinskim investiranjem u preduze a nastalim uspješnom privatizacijom. Projekat je pripremljen u skladu sa iskustvom sli nog i uspješnog projekta kreditne linije u Federaciji BiH, Projekta hitnog oporavka u periodu 1996.-1998.

OpisOvaj projekat obuhvata sljede ih pet komponenata: - kreditna linija (16 mil. USD) za sporedne kredite malim i srednjim privatnim preduze imau RS-u, finansiranje obrtnog kapitala, popravke i opremu; sporedni krediti ograni eni su na 250.000 DEM po kreditu; dospije e je ograni eno na 3 godine, uklju uju i šestomjese ni grace-period; kamatni troškovi krajnjih korisnika su DM Libor plus 7 poena; - obuka za bankare (1 mil. USD): opsežna obuka na radnom mjestu, posebno u ocjenjivanju kredita i smanjenju rizika za banke-u esnice u projektu; - podrška preduze ima (1 mil. USD): usluge poslovnog savjetovanja za preduze a koja traže sporedne kredite; - nadzor poslovanja banaka (1 mil. USD): stalni savjetnik za novu Agenciju za nadzor poslovanja banaka u RS-u; - podrška implementaciji (1 mil. USD): tehni ka pomo , nepredvi eni troškovi poslovanja i oprema jedinice za koordinaciju projekta. Svjetska banka e finansirati sporedne kredite za lokalna preduze a u RS-u u iznosu od 4,8 miliona USD; ostatak e se iskoristiti za podršku implementaciji projekta. Iz sredstava koja osigurava Švedska, tako e se finansira sprovo enje projekta kao i podrška preduze ima.Velika Britanija, Austrija i Nizozemska finansiraju sporedne kredite. USAID finansira po-dršku nadzoru bankarskog poslovanja. Dodatna donatorska sredstva kontinuirano se traže za finansiranje sporednih kredita u okviru komponente kreditne linije.

Organizacija implementacije Za implementaciju ovog projekta, 1. VI 1998. osnovano je novo Odjeljenje za kreditnu liniju


52

(CLS) u okviru jedinice za koordinaciju (PCU) u Banjoj Luci. Odjeljenje za kreditnu liniju razmotrit e i odobriti molbe za sporedne kredite koje podržavaju one lokalne komercijalne banke iz RS-a koje budu u estvovale. etiri banke iz RS-a izabrane su za ovaj projekat na osnovu finansijskih i upravlja kih kriterija: Banjalu ka banka, Kristal banka, Semberska banka i Agroprom banka. O ekivani neposredni rezultati projekta uklju uju pove anu privrednu aktivnost, zapošlja-vanje i prihode iz oko 135 sporednih kredita (prosje ni iznos od 135.000 USD). Investicije koje e proiza i iz toga dovest e do otvaranja oko 1500 novih radnih mjesta u industriji u prvom krugu, uz indirektno novo zapošljavanje putem povezivanja sektora. Vra ene glavni-ce i kamate ponovo e se upotrijebiti za novo kreditiranje.

Nabavka Odjeljenja za kreditnu liniju unutar jedinica za koordinaciju putem natje aja vrši nabavku roba i usluge koje finansira Svjetska banka. Lokalna preduze a u RS-u koja koriste sporedne kredite pružane u okviru ovog projekta, vršit e nabavku na osnovu lokalne komercijalne prakse.

RezultatiKredit Svjetske banke odobren je 19. V 1998. i postao je raspoloživ u avgustu 1998. godine. Me unarodni savjetnici na projektu koje finansira Švedska, potpisali su ugovore i po eli sa radom krajem juna 1998, a savjetnici koje finansira Njema ka u septembru 1998. Sa 31. III 2000. odobreni su zajmovi u visini od 7,9 miliona USD, od ega je utrošeno 7,5 miliona USD. Dakle, za zajmove je odobreno 98% ukupnih raspoloživih sredstava. Sredstva kreditne linije korištena su brzo i efikasno. Sa 31. III 2000. sva sredstva za zajmove Svjetske banke, Velike Britanije i Austrije su odobrena. Odobravanje sporednih kredita za poslovanja vršeno je u cijeloj RS.

StatusU periodu od 21 mjeseca (od kraja septembra 1998. pa do zaklju enja kredita Svjetske banke) odobreno je 115 potkredita, što je ukupno 15,5 miliona DEM. Od toga, 98% otpla eno je na vrijeme i potprojekti postižu zacrtane razvojne ciljeve. Sporedni krediti prošireni su na 25 mjesta i sela sa zna ajnim efektom demonstracije. Potprojekti su pokrili ve inu ekonomski zna ajnih sektora u RS, što je uklju ilo: preradu drveta, podove i namještaj; laku industriju tekstila, kože, odje e i obu e; gra evinske materijale, vrata, prozore; hemikalije i deterdžen-te; proizvode od gume, plastike i stakla. Proizvodnja hrane i prerada bila je zastupljena sa hranom za stoku i perad, mesom, jajima, mlijekom i mlije nim proizvodima, gljivama, ljekovitim biljem i preradom hrane. Od ukupnog broja odobrenih potprojekata, oko polovina je imala izvoznu razvojnu komponentu koja se ti e zemalja bivše Jugoslavije, a za 20% o ekuje se da izvozi u zemlje Evropske unije. Potprojekti su zna ajno poboljšali rezul-tate i profitabilnost krajnjih korisnika, u prosjeku od 80%. Sporednim kreditima stvoreno je oko 500 novih stalnih radnih mjesta i u svojim sredinama bili su me u najvažnijim genera-torima stalnog zapošljavanja. U svim slu ajevima, procjena sporednih kredita prisilila je privatne vlasnike da vežu mnogo ve i kapital za preduze e (dioni ki kapital uve an je od dva do deset puta u pore enju sa onim iz prethodne godine) i primorat e preduze a da prijave (mnogo realisti niju) dobit prije oporezivanja, te da po nu pla ati porez na dobit i socijalne doprinose za nove zaposlenike. Uz osiguranje prijeko potrebnih finasijskih sredstava za privatni sektor, kreditna linija pružila je priliku za aktivnu ulogu u usmjeravanju razvoja bankarskog sektora RS-a. Za male subjekte privatnog sektora, broj prijava za sporedne kredite u 1999. u prosjeku je iznosio 40-50 mjese no, od ega se odobrava 10. Evidentno je da broj novih prijava ostaje visok. Dok je IDA kredit u potpunosti utrošen i zatvoren, drugi grant Holandije trenutno je u implementaciji. Dodatna grant sredstva dobrodošla su za ublažavanja finansijskog jaza od 7,2 miliona USD. Revizija, upravljanje fondovima i administrativne usluge Svjetske banke bit e raspoložive sve dok postoje neiskorištena sredstva u kreditnoj liniji.


53

StatusZatvoren



Vlada BiH (lok. partner) 1,50 Italija (grant) 0,89

Holandija (grant) 0,40 SB (povoljni zajam) 15,00


Datum zatvaranja 31. V 2005.

Kontakt



Lawrence Hannah Tel: (1-202)473-3623

[email protected]

Vanjski Fond za održivi razvoj FBiH

Safet Daut FSD izvršni direktor

Ljiljana SimunoviMenadžer projekta

Tel/Fax: (387-33)277-300/1 Fond za razvoj i zapošljavanje -

Republika Srpska

Zoran ÐeriRS DEF izvršni direktor

Dubravka Vu koviMenadžer projekta

Tel: 381-51-221-270 Fax: 381-51-217-947

Pilot projekat lokalnog razvoja

UvodLokalne vlasti (kantoni i op ine) važni su ekonomski akteri u BiH, odnosno mjesta gdje se poduzimaju aktivnosti u pogledu obnove i povratka izbjeglica, a njihov odgovornost je osigurati osnovne usluge i infrastrukturu na op inskom nivou. Kao takve, u nastojanju da zadovolje potrebe stanovništva i povratnika, one se suo avaju sa ogromnim zahtjevima. Pored toga, lokalne vlasti u BiH i njihove servisne službe su i u institucionalnom i finansijskom smislu oslabljene. Poslijeratna obnova fokusirana je na hitnu sanaciju infrastrukture sa malo pažnje posve ene izgradnji kapaciteta lokalnih institucija i finansijskoj održivosti pružanja usluga. Nadalje, napori u obnovi BiH do danas bili su uvjetovani prilivom donatorske pomo i. Takvo finansi-ranje putem grantova najvjerovatnije e se smanjiti u narednih nekoliko godina. Pored toga, potrebe ulaganja u infrastrukturu (što podrazumijeva sanaciju ratne štete i novu infrastruk-turu) zahtijevaju milijarde dolara. Stoga je potrebno podržati lokalne vlasti u pove avanju kapaciteta za stvaranje prihoda i u nastojanju da privuku dugoro ne investicije. Tako e, o igledna je potreba ve e uloga gra ana u lokalnom procesu odlu ivanja, s ciljem unapre e-nja pružanja usluga i odgovornosti op inskih vlada u pogledu zahtjeva gra ana. Kona no, ovaj projekat e inicirati stvaranje odgovaraju eg pravnog i zakonskog okvira za kreditiranje op ina.

Ciljevi Projekat lokalnog razvoja ima dva glavna cilja: (i) ja anje institucionalnih i finansijskih kapaciteta op inskih vlasti, kako bi se osposobile i osigurale poboljšanu infrastrukturu i usluge kao odgovor na zahtjeve gra ana, i da potaknu lokalni ekonomski rast; (ii) iniciranje, na probnoj osnovi, razvoja tržišta kredita za op ine kako bi se kreditno spo-sobnim op inama osigurali dugoro ni izvori finansiranja za kapitalne investicije.

OpisProjekat se sastoji od tri glavne komponente: 1. Ja anje kapaciteta lokalnih vlada- Tehni ka pomo i obuka osigurat e se za vlasti u 31 op ini, kako bi se oja ala njihova sposobnost u upravljanju finansijama, kapaciteti za potrebe identifikacije i pripreme priori-tetnih investicija i omogu avanje u eš a u procesu kapitalnog budžetiranja. 2. Ja anje bankarskog sektora- Tehni ka podrška i obuka pružena za 4 komercijalne banke (PCB), kako bi se poboljšala analiza op inskih kredita i njihova osposobljenost za procjenu projekta. etiri banke ije je u eš e odobreno su: UniCredit Zagreba ka banka, Raiffeisen banka, Nova banka i VB banka. PCB iskazuju snažnu predanost razvoju op inskog kreditnog tržišta i aktivno su uklju ene u pregovore sa potencijalnim op inskim zajmoprimcima. 3. Fond za lokalni razvoj (LDF)- Fond za obrtni zajam je osnovan, a njegova sredstva se posu uju PCB-evima kako bi one odobravale podzajmove op inama i/ili njihovim servisnim preduze ima. Pogodna ulaganja e biti ona u op insku infrastrukturu i servisne djelatnosti kao što su vodosnabdijevanje,

kanalizacija, grijanje i transport. Maksimalan iznos zajma iznosit e 2 miliona KM na period do 10 godina.

Organizacija implementacije Sredstva IDA kredita Bosna i Hercegovina daje u podzajam Federaciji i RS-u. Upravljanje projektom i davanje podzajmova iz fondova odgovornost je dvije jedinice za lokalni razvoj (eng. Local Development Unit, LDU) koje su uspostavljene unutar entitetskih fondacija (FSD- Fondacija za održivi razvoj u Federaciji i DEF-Fondacija za razvoj i zapošljavanje u Republici Srpskoj). Uz malobrojno osoblje od 2-3 osobe, svaki LDU ima svoj Upravni odbor koji nadgleda upravljanje fondovima i kreira politiku. Fondovi e sklapati ugovore sa me una-rodnim konsultantima kako bi se osigurala tehni ka podrška i obuka op inama i navedenim bankama.

Napredak u implementaciji Klju na dostignu a projekta su unapre enje sposobnosti u pogledu u estvovanja lokalnih vlasti u identifikaciji i dizajniranju projektnih prioriteta i poduzimanja utemeljenih kapital-nih investicija. Nasuprot postratnoj fazi rekonstrukcije kada su zna ajna sredstva investira-na za potrebe obnove infrastrukture uz malo pažnje posve ene izgradnji kapaciteta lokalnih vlasti kao promotora lokalnog razvoja, ovaj projekat imao je za cilj promjenu uloge vlasti od posmatra a ka stvaraocu preduvjeta za razvoj u njihovim mati nim podru jima. Cilj je postignut putem pružanja tehni ke pomo i i olakšavanja inicijalnog dijaloga izmedu op ina i komercijalnih banaka. Tehni ka pomo u korist 31 op ine u okviru projekta, fokusirala se na nekoliko klju nih podru ja koje obuhvataju: finansijsko upravljanje, planiranje kapitalnih


54

investicija, projektna identifikacija i dizajniranje, te priprema i zahtjev za zajam. Posljednja navedena aktivnost bila je od posebne važnosti, jer op ine nisu imale skoro nikakvog iskustva i raspolagale su sa malo znanja o komercijalnim zajmovima za potrebe kapitalnog investiranja. Na kraju projekta, op ine su demonstrirale snažne kapacitete u pripremi za-htjeva za dobijanje zajmova, te su pregovarale sa komercijalnim bankama u cilju dobijanja povoljnih zajmovnih uvjeta. Odluka komercijalnih banaka da produži trajanje kredita lokal-nim vlastima jak je dokaz da su lokalne vlade oja ale svoje kapacitete i finansijsku izvedbu, tako da bi privatni zajmodavci mogli preuzeti rizik i odobriti njima im kredite. Op insko tržište kredita u Bosni i Hercegovini: napredak u postizanju drugog cilja potkri-jepljen je brojem odobrenih zajmova. Do 25. V 2005. godine, odobreno je 28 zajmova (15 u Federaciji i 13 u Republici Srpskoj) u ukupnom iznosu od 19,45 miliona KM. Do sada nije bilo problema sa bilo kojim od ovih kredita. etiri komercijalne banke (UniCredit Zagre-backa banka, Raiffeisen banka, Nova banka i LHB banka) odobrile su op inske kredite. Daljnji razvoj op inskog kreditnog tržišta e, tako e, u mnogome ovisiti o sposobnosti zemlje da usvoji odgovaraju i pravni okvir i propiše odgovaraju i limit koji op ine mogu dobiti u formi zajma (Zakon o unutarnjem dugu).

StatusZatvoren



Austrija (grant) 0,60 Italija (grant) 3,22 Japan (grant) 2,00

Holandija (grant) 5,19 Švicarska (grant) 1,12

UNHCR (paralelni grant) 3,53 SB (povoljni zajam) 6,69



Kontakt



Projekat lokalnih inicijativa

UvodPorast samozapošljavanja, te razvoj malih i mikropreduze a bili su važni za otvaranje novih radnih mjesta i podrška ekonomskom rastu i prelasku na tržišnu ekonomiju u Bosni i Her-cegovini. Projekat lokalnih inicijativa (LIP) mikrokreditni je projekat osmišljen kao podrška poslovnom razvoju, posebno me u poduzetnicima sa niskim prihodima. Njime je osiguran obrtni kapital potreban za po etak ili širenje poslovanja malih preduze a i djelatnosti koje stvaraju dohodak. Tako e, osigurao je sredstva za poticaj ljudi na prelazak sa zavisnosti od humanitarne pomo i ka zavisnosti od vlastite inicijative i poduzetni kih sposobnosti da zarade za život.

Ciljevi: (i) omogu iti pristup kreditu za poduzetnike sa niskim prihodima koji od komercijalnih banaka ne mogu dobiti kredite; (ii) olakšati razvoj nezavisnih, finansijski održivih institucija za mikrokreditiranje koje edugoro no nastaviti davati kredite poduzetnicima sa malim prihodima;(iii) stvoriti odgovaraju i pravni okvir za davanje kredita i usluga štednje poduzetnicima sa malim primanjima.

OpisProjekat se sastojao od tri komponente: Programi mikrokredita: Finansiranje mikrokreditnih organizacija sa najboljim u inkom (MCO – nevladine i neprofitne organizacije koje se bave samo kreditiranjem) Izgradnja institucionlanih kapaciteta: Pružanje aktivne tehni ke pomo i i obuke u cilju izgradnje institucionalnih kapaciteta pružaoca mikrokredita kao finansijski održivih mikro-finansijskih institucija koje imaju mogu nost da dopru do velikog broja poduzetnika sa niskim primanjima. Upravljanje projektom: Osiguralo se finansiranje operativnih troškova Odjeljenja lokalne inicijative u Fondacijama za zapošljavanje i obuku (ETF) i u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, zaduženih za cjelokupno rukovo enje projektom, s dužnostima da usmjeravaju finansijska i tehni ka sredstava ka pružaocima mikrokredita, te pra enje njihovog u inka.

Organizacija implementacije Odjeljenja lokalnih inicijativa (LID) imala su sveukupnu odgovornost za implementaciju projekta. LID su angažovale mikrokreditne organizacije za davanje zajmove u iznosu do 10.000 DEM svakom ciljanom korisniku, kao i pružanje finansijske i tehni ke podrške tim organizacijama. Ugovori izme u Odjeljenja za lokalnu inicijativu i mikrokreditnih organiza-cija zasnivali su se na u inku. Produžetak pristupa finansijama LID-a zavisio je od postiza-nja zadovoljavaju ih institucionalnih i finansijskih ciljeva. Predloženo je da najuspješnije mikrokreditne organizacije koje su pokazale potencijal, postanu u potpunosti finansijski održive i dopru do svih ciljanih korisnika ovog projekta i budu kapitalizirane kao nezavisne mikrofinansijske institucije po okon anju projekta. Dva entitetska LID-a blisko su sara i-vala i podsticala me uentitetsku saradnju izme u njihovih partnerskih institucija.

RezultatiSa 30. VI 2002. ostvareni su sljede i rezultati projekta: - 129.807 zajmova ispla eno je mikropoduzetnicima širom zemlje, što je pomoglo u stvara-nju ili održanju oko 180.000 radnih mjesta, sa mjese nom isplatom od oko 3500 zajmova. Ukupan broj aktivnih klijenata bio je 29.486.


55

- Impresivno visoki nivoi otplate sa 0,71% ugroženog plasmana (30 dana preko roka otplate) održavani su tokom implementacije projekta. - 50% zajmoprimaca su žene. - 26% zajmoprimaca su raseljene osobe ili povratnici. - Prosje an iznos kredita je 3122 DM. Od kraja 1998, finansiranje se usmjerilo na 8 najuspješnijih institucija (5 u FBiH i 3 u RS) koje su iskazale sposobnost u postizanju nivou i dugoro ne održivosti. Sedam od osam partnerskih institucija ve je u potpunosti finansijski samoodrživo. Postignut je i napredak u pravnom i regulatornom okviru za mikrofinansiranje. Zakon o mikrokreditnim organizacijama u potpunosti je usvojen u oba entiteta. Tako e je usaglašen plan rada s ciljem rješavanja zakonskih promjena za preostale tri pravne forme – finansijska kompanija, štedno i kreditno udruženje i mikrofinansijska banka – ali u dužem vremenskom okviru i u skladu sa vlastitim planom Bankarske agencije i zahtjevom za takvom zakonskom reformom od strane mikrofinansijkog sektora. Slijede i postignute rezultate i ste eno iskustvo na ovom projektu, pripremljen je Drugi projekat lokalnih inicijativa (LIP II), kao nadgradnja na rezultate LIP-a, kako bi se pove aoopseg, finansijska održivost i društveni utjecaj mikrofinansijskih usluga u BiH. LIP II nasta-vit e promociju poduzetništva i aktivnog zapošljavanja osiguravanjem pristupa finansijskim uslugama za poduzetnike sa niskim prihodima koji trenutno imaju ograni en pristup uslu-gama komercijalnog bankarskog sektora. Tako e e podržati razvoj novih proizvoda i usluga i obratiti više pažnje na potrebe klijenata sa niskim prihodima kako bi se poboljšale i proširile finansijske usluge siromašnima. LIP II postao je efektivan 26. III 2002. godine.

StatusZatvoren






Kontakt



Vanjski Fond za održivi razvoj - FBiH

Safet Daut FSD izvršni direktor

Tel: (387-33)277 370 Fax: (387-33)277 371

[email protected] Fond za razvoj i zapošljavanje -

Republika Srpska Vladike Platona 3, Banja Luka

Zoran eriRS DEF direktor

Tel: (387-51)221 270 Fax: (387-51)217 947

[email protected]

Projekat lokalnih inicijativa II

UvodOtvaranje radnih mjesta i razvoj preduze a, srž su vladine Srednjoro ne strategije razvoja. U okviru strategije, mikrokrediti su prepoznati kao važan instrument podrške slabo razvijenim aktivnostima poduzetništva na polju samozapošljavanja, te za mikro i mala preduze a. Po-drška malom poduzetništva vjerovatno je najbrži na in otvaranja radnih mjesta, a posebno za one s niskim prihodima.

Ciljevi Krajnji razvojni cilj projekta je odgovoriti na hitne potrebe ostvarivanja prihoda, razvoja poslovanja i otvaranja novih radnih mjesta u Bosni i Hercegovini, davanjem kredita i ostalih finansijskih usluga za populaciju s niskim prihodima. Projekat e posebno: - finansirati rast i institucionalni razvoj visoko u inkovitih mikrofinansijskih institucija koje imaju kapacitete da pruže održive finansijske usluge zna ajnom broju korisnika s niskim prihodima, a koje ve ina komercijalnih banaka smatra «nesigurnim izvorom profita» zbog njihovih niskih prihoda i ograni ene imovine;- podržati tranziciju mikrofinansijskog sektora u pravcu održivih izvora finansiranja.

OpisDrugi projekat lokalnih inicijativa (LIP II) osmišljen je s idejom da se nastavi na uspjesima projekta LIP I, te da pove a opseg, finansijsku održivost i društveni utjecaj mikrofinansij-skih usluga u BiH. LIP II nastavit e njegovati poduzetništvo i pospješivati aktivno zapošlja-vanje omogu avaju i pristup finansijskim uslugama poduzetnicima s niskim prihodima, koji trenutno imaju ograni en pristup uslugama iz sektora komercijalnog bankarstva. Tako epodržava razvoj novih proizvoda i usluga, te obra a ve u pažnju potrebama korisnika s niskim prihodima, u cilju proširenja i ja anja finansijskih usluga siromašnima. Kao i u okviru LIP I, projekt e nastaviti sa strateškim pristupom razvoja snažne i održive mikrofinansijske industrije na državnom nivou. Projekat se sastoji iz slijede ih glavnih komponenti: 1. Mikrofinansijska sredstva – Finansiranje po tržišnim uvjetima bit e omogu eno oda-branim, visoko u inkovitim mikrofinansijskim organizacijama (MFI) kako bi im se pomoglo u njihovom dosegu i kvaliteti usluga za korisnike s niskim prihodima. Projekt ima institucionalni pristup, pozajmljuje sredstva MFI-ovima koje su pokazale spo-sobnost da dugoro no budu institucionalno i finansijski održive, koje mogu dosegnuti veliki broj korisnika s niskim prihodima. MFI koje ispunjavaju uvjete, dobili su dugoro ne, zaj-move u eurima kako bi im se pomoglo da izgrade osnovu kapitala i poboljšaju komercijalno finansiranje.2. Pravna i regulatorna reforma MFI – Cilj ove komponente je da podrži daljnji razvoj pravnog i regulatornog okvira za mikrofinansiranje, kao i da omogu i mikrokreditnim orga-nizacijama (pored komercijalnih banaka, trenutno jedina pravna forma finansijskih posred-nika) da prošire svoje izvore kapitala i vrste usluga koje mogu pružiti. 3. Podrška izgradnji kapaciteta mikrofinansijskog sektora – Cilj ove komponente je


56

dalje ja anje institucionalnih i finansijskih kapaciteta MFI, kao i njihovog djelovanja u BiH. Ova komponenta finansira obuku i usluge tehni kog savjetovanja kao i ostale aktivnosti u pogledu ja anja kapaciteta MFI i mikrofinansijskih jedinica (MFU) iz Fondacije odgovorne za pozajmljivanje sredstava MFI-ima, te pra enje njihovog rada. 4. Procjena/istraživanje utjecaja i razvoj – Ova komponenta provela je procjenu dugoro -nog utjecaja, iji su ciljevi da: (i) dokumentira utjecaj održivog finansijskog sektora u BiH; (ii) pruži MFI informaciju o korisnicima, kao pomo pri donošenju odluka; (iii) potakne interes i razumijevanje me u MFI za upotrebu informacija o korisnicima, s ciljem dokumen-tiranja programskih utjecaja, unapre enja upravljanja programom, razvoja novih proizvoda i usluga; (iv) te da izgradi lokalne kapacitete za istraživanje u ovom podru ju.5. Upravljanje projektom/operativni troškovi – Operativni troškovi MFU iz Fondacije odgovorne za izvo enje projekta. Ovi troškovi ne predstavljaju više od 4% ukupnih troškova projekta, te manje od 2% preostalog zajmovnog portfelja, a bit e u potpunosti finansirani vlastitim prihodima MFU po osnovu kamata koje e se ra unati kao vladin partnerski dop-rinos projektu.

Organizacija implementacije Kredit je bio jedna operacija sastavljena iz dva dijela, po jedan kredit svakom entitetu. Za sprovedbu projekta bile su odgovorne dvije fondacije koje su ustanovile entitetske vlade - jedna u Federaciji i jedna u Republici Srpskoj. Provedbena agencija u Republici Srpskoj bila je Fondacija za razvoj i zapošljavanje (RS DEF), ranije poznata kao Fondacija za obuku i zapošljavanje (ETF). U Federaciji, sprovedba projekta bila je odgovornost Fondacije za održiv razvoj (FSD). Svaka fondacija ima specijaliziranu jedinicu – mikrofinansijsku jedinicu (MFU) – koja je imala dnevnu rukovodnu odgovornost za sprovedbu projekta. MFU-ovi su imali ulogu vrha mikrofinansijskih institucija sa slijede im odgovornostima: (i) dati zajmo-ve kvalificiranim MFI, te procijeniti njihov institucionalni i finansijski u inak; (ii) pomo iMFI da prepoznaju svoje institucionalne razvojne potrebe, te pružiti tehni ke usluge za potporu razvoju njih kao neovisnih i održivih institucija; (iii) podržati daljnji razvoj odgova-raju eg pravnog i regulatornog okvira za mikrofinansiranje; (iv) te dokumentirati i procije-niti utjecaj tehni kih usluga mikrofinansijske podrške i poticati korištenje informacija o korisnicima.

StatusU inak projekta u smislu postizanja op eg cilja pružanja kredita zna ajnom broj ljudi s niskim prihodima s ciljem podizanja tih primanja, razvoja poslovanja i otvaranja radnih mjesta, ocijenjen je kao izuzetno zadovoljavaju i.Finansiranje osigurano za 8 partnerskih organizacija zna ajno je unaprijedilo opseg mikro-kreditnih aktivnosti u Bosni i Hercegovini. Partnerske MFI su na dan 30. VI 2005 (dan zat-varanja projekta) postigli slijede e kumulativne rezultate: - mjese na raspodjela je u prosjeku obuhvatila 9000 zajmova u ukupnom iznosu od preko 30 miliona KM; - partnerske MFI imaju 98.852 aktivnih korisnika i rukovode preostalim portfeljom od oko 230 miliona; - prosje an iznos zajma iznosi oko 3421 KM, manje nego po etkom projekta (3625 KM u 2002.) što ukazuje da su MFI ostali posve eni usluživanju korisnika s niskim prihodima; - profil klijenata (utemeljen na procjeni utjecaja) – poslovanja klijenata osiguravaju posao za oko 197.000 ljudi (procjena je da poslovanje klijenta u prosjeku otvara 2 radna mjesta); Vrstan u inak partnerskih MFI-eva i pozitivan trend u mobilizaciji komercijalnih servisiranja dugova ukazuje da je drugi cilj projekta, podrška tranziciji sektora k održivim izvorima finansiranja, tako e postignut. Partnerske MFI uvaju finansijsku održivost i pozitivno prilago en povrat sredstava. Sve-ukupna stopa povrata ostala je na visokom nivou, iz ugrožena protfelja (preko 30 dana kašnjenja) od 0,99%. Projektno finansiranje pomoglo je partnerskim MFI da iskoriste komercijalno servisiranje duga u ukupnom iznosu od 76,6 miliona KM. Ovo predstavlja veliki porast u pore enju s junom 2003. kada je ukupan iznos komercijalnog servisiranja duga bio 9,5 miliona KM. Usvajanje novog zakona o MFI ostaje glavnim izazovom za mikrokreditni sektor u Bosni i Hercegovini. Svrha novog zakona o MFI, pripremljenog uz pomo projektnog tima, kojeg su nedavno usvojili Vlada i Parlament Republike Srpske, jest da razriješi prepoznate slabosti u postoje im zakonskim okvirima i osigura okruženje za dalji razvoj mikrokreditnih usluga kao integralnog dijela ukupnog finansijskog sektora u Bosni i Hercegovini. Usvajanje ovog zakona se uskoro o ekuje i u FBiH.


57

StatusZatvoren


Plan finansiranja (USD mil. ) Holandija

(grant, 10,5 FBiH; 4,5 RS) 15,00 Svjetska banka

(povoljni zajam, 30 FBiH; 20 RS) 50,00



Kontakt

Svjetska banka Martin Slough

Tel: (1-202)473-3010 Fax: (1-202)522-0073

[email protected]

Kredit pomo i privatizaciji preduze a i banaka

UvodOdmah poslije rata, nakon postizanja Dejtonskog sporazuma, ekonomski fokus bio je usmjeren na obnovu. Danas širom BiH postoji koncenzus da su tržišno orijentirana ekono-mija i aktivan privatni sektor preduvjeti trajnom razvoju i pripremanju zemlje za u eš e u evropskim ekonomskim i politi kim institucijama. Tako e, sve je ve a svjesnost da je pri-vatnom sektoru potreban odgovaraju i pravni i institucionalni okvir za djelovanje i rast. Historijski gledano, privredu su inile društvene ili državna preduze a i banke. Nedostajali su zakoni o adekvatnom korporativnom upravljanju i zaštite preduze a i banaka od politi -kog utjecaja. Ra unovodstveni standardi bili su nivoa ve ine industrijskih zemalja; ulaz i izlaz iz privrednih aktivnosti bio je snažno reguliran; ulaganja su usmjeravana na osnovu potreba koje nisu bile tržišnog karaktera, a krediti su subvencionirani na osnovu admini-strativnih odluka; uloga državne trgovine imala je zna ajnu ulogu. Sve ove karakteristike nisu bile konzistentne sa razvojem tržišne ekonomije. Iako je BiH napravila zna ajan pomak od kraja konflikta potkraj 1995.godine kako bi uspos-tavila pravni i operativni okvir za razvoj tržišne ekonomije, ona još uvijek zaostaje za nekim bivšim jugoslavenskim republikama koje nisu bile paralisane ratom nakon stjecanja neza-visnosti i stoga su odmah otpo ele sa ekonomskim reformama.

Ciljevi Kredit pomo i privatizaciji preduze a i banaka (EBPAC) oslanja se na dosadašnja dostignu-a BiH u uspostavljanju potrebnog pravnog i institucionalnog okvira privatizacije preduze a

i banaka i podržava dalji napredak u izgradnji institucija i reformi politike razvoja privatnog sektora.

OpisEBPAC ima namjeru da ostvari navedene ciljeve fokusiranjem na sljede a podru ja: (1) raz-voj institucionalnih kapaciteta i implementacija programa za privatizaciju solventnih javnih komercijalnih banaka i likvidaciju nesolventnih; (2) reforma finansijskog sektora u cilju poboljšanja supervizije banaka, ja anja bankarskih zakona, uspostavljanja sistema osigura-nja depozita i ograni enja javne intervencije na kreditnom tržištu, i (3) finaliziranje institu-cionalnog i pravnog okvira za privatizaciju preduze a, uklju uju i brzo pokretanje privatiza-cije malih preduze a i pripremu privatizacije ve ih i holding kompanija i javnih preduze a.Nadalje, EBPAC pruža podršku reformama pravnog i institucionalnog okvira potrebnog za razvoj privatnog sektora. Ova operacija za prilagodbu pružila je budžetsko finansiranje Bosni i Hercegovini nakon ispunjavanja dogovorenih reformi. Bosna i Hercegovina e distribuirati kredit entitetima kroz dvije tranše (Federacija BiH: 30 miliona USD, RS: 20 miliona USD). Vlada Holandije osigurava dodatna grant sredstva za sufinansiranje u iznosu od 15 miliona USD (10,5 miliona Federaciji, 4,5 miliona RS-u), ime se ukupan iznos pove ao na 65 miliona USD.

RezultatiCjelokupna raspodjela sredstava EBPAC-a, uklju uju i i sufinansiranje Holandija, je izvrše-na. Suštinsko zakonodavstvo za privatizaciju banaka i preduze a ozakonjeno je krajem 2002. godine. Prakti no sve banke u državnom vlasništvu, i u Federaciji i Republici Srpskoj, priva-tizirane su (više od 95% bankarskih sredstava u oba entiteta). Privatizacija preduze a malog opsega poslovanja u osnovi je završena kako u Federaciji, tako i u Republici Srpskoj, a oba entiteta trenutno implementiraju, uz podršku inostranih stru njaka, tenderski program za velika i strateška preduze a. Javna ponuda dionica/vau era završena je u oba entiteta. Ko-misije za vrijednosne papire uspostavljene su, dobile su dozvole za rad i sada nadziru priva-tizacijske investicione fondove, nosioce masovne privatizacije. Berze dionica funkcioniraju u oba entiteta. Agencije za superviziju banaka aktivno prate rad svojih bankarskih sektora, a u toku su napori da se stave pod upravu Centralne banke. Na nivou države, formirana je Agencija za osiguranje depozita koja je u potpunosti postala operativna u oktobru 2002. godine (naslje uju i dvije agencije na entitetskim nivoima), a banke u BiH moraju postati lanicama Fonda za osiguranje depozita do 12. VIII 2003. godine. Do sada, oko polovina banaka u Bosni i Hercegovini je akreditirana. Banke koje ne ispune obaveze u predvi enom roku morat e usaglasiti svoje vremenske rasporede i plano-ve sa nadležnom Agencijom za bankarstvo u cilju ispunjavanja obaveza, ili e izgubiti doz-volu za poslovanje.


58

StatusZatvoren


Plan finansiranja (USD mil. ) Lokalni partneri 10,00




Kontakt

Svjetska banka Lloyd Edgecombe


Vanjski Lamija Kozari

Direktor

Vlatko TvrtkoviZamjenik direktora IGA, Federacija BiH

Fra An ela Zvizdovi a br.1, Saraje-vo

Tel: (387-33)262-720 Fax: (387-33)262-730

Mirko DejanoviZamjenik direktora

Ured RS-a, Banja Luka Tel: (387-51)215-844

Projekat pomo i izvoznim preduze ima

Ciljevi Od svih republika bivše Jugoslavija, Bosna i Hercegovina bila je najve i izvoznik sa oko 1,7 milijardi USD godišnje. Tokom 1997. godine, izvoz robe iznosio je oko 575 miliona USD. Pove anje izvoza hitno je potrebno za BiH, kako bi se smanjila njena ekonomska ovisnost o pomo i. Bosanskohercegova ki izvoznici suo eni su sa velikim brojem prepreka u ponov-nom oživljavanju i pove anju izvoza. Jedna od njih je nelikvidnost finansijskog sistema u BiH i nizak kredibilitet njenih banaka u inostranstvu. Dvije glavne komponente Projekta pomo i izvoznim preduze ima u BiH (eng. Enterprise Export Facility for BH, BEEF), instru-ment za finansiranje izvoza i instrument za podršku garancije za dobro izvršenje posla, bave se ovim problemima u cilju podrške održivom ekonomskom rastu olakšavanjem i širenjem postojanih izvoznih aktivnosti, što bi vodilo pove anju nivoa izvoza.

OpisBEEF e preduze ima u BiH dati mogu nost da pove aju svoj nivo izvoznih aktivnosti tako što e se osigurati obrtna sredstva u pogledu posebnih ugovora o izvozu i putem pristupa garancijama za dobro izvršenje posla za velike izvozne ugovore. Ovo e se posti i putem: (i) instrumenta za finansiranje izvoza koji bh. bankama pruža sredstva Svjetske banke u part-nerstvu sa sredstvima stranih ili lokalnih banaka, omogu avaju i im odobravanje podzajmo-va izvoznicima kako bi ih oni koriste kao obrtni kapital i time ispoštovali izvozne narudžbe; (ii) instrumenta za podršku garancije za dobro izvršenje posla koji omogu ava preduze ima u Bosni i Hercegovini da u estvuju na tenderima koji zahtijevaju natje ajnu garanciju / garanciju za dobro izvršenje posla banaka prve klase; (iii) uvo enje osiguranja izvoznih kredita u BiH u korist bh. izvoznika. Instrument za finansiranje izvoza (10 miliona USD)U eš e stranih banaka bi se stimuliralo tako što bi im se dozvolilo da preuzmu osiguranje protoka izvozne gotovine koja je nastala kao rezultat finansiranja obrtnog kapitala i daju iim prioritet nad fondovima Svjetske banke u slu aju nadoknade iz imovine bh. preduze a.Agencija za garanciju investicija (IGA) u Sarajevu implementirala bi projekat u ime Vlade BiH. Uloga Agencije bila bi vršenje procjene kapaciteta bh. preduze a koja traže pristup zajmovima za obrtni kapital / garancijama za dobro izvršenje posla na osnovu utvr enešeme. Kada se jednom preduze u odobri avans za obrtni kapital, Agencija ispla uje do polovine zajma za obrtni kapital banci preduze a. U isto vrijeme, strana banka e isplatiti ostatak zajma banci preduze a. Agencija e nadoknaditi sredstva banci preduze a u slu aju da preduze e nije u stanju isplatiti ratu za sredstva Svjetske banke. Preduze e banke bi, me utim, bilo obavezno da stranoj banci isplati njen dio kredita za obrtna sredstva, ukoliko preduze e ne uspije ostvariti ugovor o izvozu i ukoliko nema protoka gotovine za namirivanje duga. Instrument garancije dobrog izvršenja posla (PBF)PBF e pružiti sigurnost trgovinskim osiguravaju im kompanijama izdavaju i garancije bankama koje daju garancije za dobro izvršenje posla kao podršku izvozu roba i usluga iz BiH. PFB e uklju iti polaganje zajmova / donatorskih sredstava na bankovne povjereni ke ra une za pla anje takvim osiguravaju im kompanijama ukoliko do e do poziva na garanciju za dobro izvršenje posla i ako je firma iz BiH ta koja je prekršila uvjete ugovora o izvozu. U takvim okolostima, preduze a iz BiH moraju izvršiti nadoknadu PBF-u. Ako je zahtjev kupca neosnovan, osiguravaju a kompanija ne e imati pristup PBF-u. Tehni ka pomoU sklopu projekta, pružat e se konsultantske usluge za rad sa osobljem IGA-e u trajanju od jedne godine za obuku u obavljanju detaljne provjere i procjene za kredite, i za pomo u obradi zahtjeva za zajmove za obrtni kapital iz PBF-a. Pored ovoga, kratkoro na pomo biti e osigurana za ja anje IGA-inih operacija i upravlja ke strukture, uklju uju i knjigovod-

stvene usluge, instaliranje ra unarskog programa, pisanja priru nika i obuke osoblja IGA-u kako bi se knjige vodile u skladu sa prihva enim standardima, te za usluge zaštite okoline i pravne usluge. U periodu od 18 mjeseci nakon stupanja kredita na snagu, ova komponenta finansirala bi malu koli inu uredske opreme, vozila za IGA-u i, na opadaju oj osnovi, njene rastu e trošk-ove poslovanja, uklju uju i plate koje IGA treba za uspostavljanje i upravljanje zacrtanim poslovnim šemama. Projekat, tako e, pruža pomo izvoznicima kako bi razvili sposobnosti plasiranja svojih proizvoda na tržište i pronalaska kupaca, i u sticanju znanja o procedurama izvoza kako bi mogli zaštititi svoje interese. Da bi ostvarili ovu ulogu, konsultanti bi radili u IGA-i u peri-odu od jedne godine kako bi identificirali preduze a koja mogu po eti sa izvozom. To su preduze a koja imaju pristup obrtnom kapitalu i kod kojih u po etku nisu potrebna ulaganja u osnovna sredstva, a su tokom rata izgubila prisustvo na stranom tržištu i sada nemaju dovoljno potrebne stru nosti za ponovno osvajanje tih tržišta ili identifikaciju novih klijenata i/ili koja treba da obnove svoja znanja izvoznih procedura.


59

Ako bi bila uspješna, tehni ka pomo rezultirala bi osvajanjem novih tržišta i dodatnim izvoznim narudžbama. Pomo bi se pružala samo onim preduze ima kojima je odobrena podrška instrumenta za finansiranje obrtnog kapitala, i to uz naknadu.

Nabavka Angažiranje konsultanata po osnovu komponente za pružanje tehni ke pomo i vršit e se prema smjernicama Svjetske banke, sadržane u «Smjernicama za odabir i zapošljavanje konsulta-nata za pozajmljiva e od Svjetske banke» (januar 1997. godine, revidirana izdanja u septembru 1997. i januaru 1999. godine). Nabavka roba (sirovina i drugih ulaga kih sredstava, ali ne i investicijskih) koje su finansirane zajmovima za obrtni kapital odvija e se u skladu sa trgova kom praksom.

RezultatiProjekat i implementacijska agencija, IGA, dobro napreduju. Trenutno je utrošeno oko 99,3% kreditnih sredstava od ukupno raspoloživih 8,9 miliona SDR (specijalna prava vu enja, SDR). Zajmovi za obrtni kapitalZajmovi za obrtni kapital (49) raspodijeljeni su u korist 8 banaka na podru ju Bosne i Her-cegovine, u ukupnom iznosu od 8.741.652 KM od ukupnih zajmova za obrtni kapital u iznosu od 13.540.852 KM; 23 zajma za obrtni kapital osigurani su za zajmoprimce u Republici Srpskoj i 26 zajmova u Federaciji Bosne i Hercegovine; zajmovi (12) za obrtni kapital u pot-punosti je finansirala IGA, a preostalih 37 zajmova do 50%. Granacije IGA-e od rizika nepla-anja zajmoprimca koje izdaje bankama u svim slu ajevima ograni ene su na 50%.

U funkciji je 8 zajmova za obrtni kapital u ukupnoj vrijednosti od 2.330.000 KM, od kojih su dvije prijave stigle od zajmoprimaca sa podru ja Republike Srpske i 6 od zajmoprimaca sa podru ja Federacije. Tako e, postoji 6 zajmova za obrtni kapital sa jednom ili dvije rate u kašnjenju otplate za period duži od 60 dana. Ne o ekuje se da e se bilo koji od naprijed navedenih kašnjenja produžiti ili voditi ka gubitku prava. Osiguranje izvedbe izvoznikaZavršeno je 5 transakcija u okviru ovih aktivnosti u kojima je pružena podrška za 4 izvozni-ka sa ugovorima u ukupnoj vrijednosti od 100.700.000 EUR i uz jam evinu u ukupnoj vri-jednosti od 15.484.192 EUR. Prva transakcija za podršku izvozniku iz Republike Srpske obavljena je u martu 2003. godine, a za ugovornu vrijednost oko 3.825.000 EUR, te vrijed-nost garancije od 765.000 EUR. Prvi ugovor podržan u okviru ove vrste aktivnosti završen je, a jamstvo okon ano. Dvije daljnje transakcije usmjerene su, te obuhvataju ugovorne vrijednosti od ukupno 40.500.000 EUR, uz vrijednosti garancije od oko 12.700.000 EUR. Novi aranžmani utemljeni na «tržišnoj osnovi» sa nekoliko Lloyd' s London osiguravatelj-skih sindikata funkcioniraju efikasno i pružaju fleksibilnost u osiguravanju podobnih poslovanja. Planirana posjeta osiguravatelja iz gore navedenih sindikata u Sarajevo odložena je za VII 2003. godine. Osiguranje kreditaUnutar projektnog restruktuiranja, IGA je ovlaštena da poduzme osiguranje kredita, kako izvoznog tako i ograni ene forme uvoznog kreditnog osiguranja, koriste i finansijska sred-stva Svjetske banke u cilju osiguranja podrške obavezama osiguranja. Izvozno kreditno osiguranjePortfelj izvoznog kreditnog osiguranja sastoji se od 14 politika osiguranja koje obuhvataju ukupno 43 pojedina na korisnika/kupca i ukupan ograni eni kreditni iznos od 1.625.000 EUR. Dodatnih 11 ograni enih kreditnih aplikacija raspoloživi su u ukupnoj vrijednosti od 561.000 EUR. IGA je nedavno platila obešte enje u malom iznosu od 5360 EUR, koji je naplatio hrvatski kupac rezervnih auto dijelova koje proizvodi klijent IGA-e. Sporazum o saradnji potpisan je izme u IGA-e i HBOR-a, institucije za podršku izvoznim kreditima (iz Republike Hrvatske). HBOR pruža podršku IGA-i u naporima da povrati ovaj iznos, a isti je ispla en do 50% vrijednosti ispla enog obešte enja. Uskoro se o ekuju dodatne uplate. Pružena je obavijest o mogu im daljnjim potraživanjima za obešte enje u iznosu od 18.000 EUR za drvenu gra u isporu enu italijanskom kupcu. U ovom slu aju radi se o sporu oko kvaliteta, a IGA je ovlaštena da zaustavi isplate dok se slu aj ne okon a. U ovom momentu, IGA pribavlja što je više mogu e informacija, uklju uju i i savjete stru njaka u ovoj indus-triji, a sve u cilju odre ivanja osnovanosti potraživanja kupca prije nego li se na ini bilo kakav korak. Razvoj situacije u osiguranju kredita za izvoz sporiji je nego što se to o ekiva-lo, ali obrt iskazuje stabilan porast, a u izgledu je kontinuiran rast. Uvozno kreditno osiguranjeIGA je ovlaštena, u okviru restruktuiranih projektnih aranžmana, dijeliti rizik sa spoljnjim finansijskim institucijama i korporacijama za osiguranje kredita u pogledu roba i usluga koje se uvoze u Bosnu i Hercegovinu, a za aktivnosti povezane sa proizvodnjom. Jedan od ciljeva ovog ograni enog osiguranja za uvoz je stimuliranje regionalne trgovine, a namjera je funkcioniranje na osnovama reciprociteta sa partnerskim organizacijama u zemljama izvoz-nicama. U toku je odre eni broj transakcija u cilju podrške gore navedenim aktivnostima. IGA je odobrila transakciju koju je na nju oslovila Makedonska banka za razvoj (MBD), a uklju uje makedonskog izvoznika proizvoda od metala, kao što su rezervni dijelovi i alati, za


60

kupca u Republici Srpskoj. Predloženi kreditni limit je 60.000 EUR, a IGA e dijeliti kreditni rizik na osnovi 50-50% sa MBD-om. IGA je u fazi razgovora sa Slovena kom izvoznom kreditnom agencijom (SID) u cilju sarad-nje u okviru linije kreditnog osiguranja. IGA je ve odobrila transakciju koja uklju uje jed-nogodišnji aranžman i kreditni limit od 100.000 EUR. Kao i u slu aju transakcije u saradnji sa MBD-om, IGA e dijeliti obaveze sa SID-om. Transakcija obuhvata izvoz slovena kihmašina za preradu postoje em klijentu IGA-e u Bosni i Hercegovini, uklju enom u izvoz namirnica prera enih u Bosni i Hercegovini. SID je, tako e, obavijestio IGA-u o njihovoj želji da posluju sa 10 kupaca iz Bosne i Hercegovine, ime bi bio obhuva en godišnji obrt od oko 5.400.000 EUR. Pregled informacija o kreditimaU odre enim vremenskim intervalima, IGA daje izvještaje o kreditima spoljnjim instituci-jama, uklju uju i partnerske institucije, lanice Bernske unije i Praškog kluba. Na sre u,ograni enja koja se odnose na Federaciju u cilju dobijanja finansijskih informacija o korpo-racijama otklonjena su, te se IGA nalazi u poziciji da pribavi korisne informacije o korpora-cijama u Federaciji kako za njihove vlastite potrebe, tako i za potrebe zainteresiranih strana. IGA razvija bazu podataka korporacija u BiH, a SID im pruža podršku u gore navedenim aktivnostima. SID, Slovena ka izvozna kreditna agencija finansirana je iz grant sredstava slovena ke Vlade. Predloženo posredovanjeIGA je predložila da uvede posredovanje za eksportna potraživanja po etkom 2003. godine. Uvo enje predmetnog instituta unekoliko je duže trajalo nego što se to o ekivalo, uglavnom zbog potrebe za upoznavanjem banaka sa detaljima predloženog posredovanja i njihove uloge kao garanta izvozne sprovedbe do iznosa od maksimalno 20% gubitaka, te uspostav-ljanja programskog sistema za omogu avanje pra enja funkcioniranja. Dva izvoznika dobila su odobrenje za ovakvu vrstu aktivnosti, a druge aplikacije se obra uju. Ubrzo se o ekuje zapo injanje aktivnosti. Srednjoro ni krediti za BiH izvoznike kapitalnih roba i uslugaPoslovni plan IGA-e pruža mogu nost pomo i preduze ima u BiH putem ponude srednjoro nih kredita za kupce kapitalnih roba i usluga proizvedenih ili pruženih u Bosni i Hercegovini. Uloga IGA-e e se ograni iti na pružanje savjetodavnih usluga i pošiljaoca u ime izvoznika, te ne e izlagati sredstva IGA-e bilo kakvom riziku. Uposlenici IGA-e imali su pune ruke posla upravljaju i navedenim aktivnostima, te je do sada ostvaren mali napredak. Uposleno je dodatno osoblje, te se te se ova inicijativa može pokrenuti tokom preostalog dijela godine. Potrebne su godine da se izvozne kreditne agencije razviju u efikasne institucije. Za kratko vrijeme u kojem je IGA djelovala, napravila je izvanredan pomak u pravcu postizanja ovog cilja i postojanja efikasnog instrumenta u podršci bh. trgovini i izvozu.

StatusZatvoren


Plan finansiranja (USD mil. ) Federacija BiH (lok. partner) 2,20

Vlada BiH (lok. partner) 0,20 RS (lok. partner) 0,80

SAD (grant) 11,00

Raspoloživost sredstava 22. II 2001.


Projekat za poticaj trgovine i transporta u jugoisto noj Evropi (TTFSE)

UvodU okviru Projekta za poticaj trgovine i transporta u jugoisto noj Evropi, vlade Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, BJR Makedonije, Moldavije, Rumunije i Jugo-slavije tražile su od Svjetske banke podršku za njihove Carinske uprave i Grani ne Agencije u cilju njihove modernizacije i poboljšanje grani nih prelaza.

Ciljevi Na regionalnom nivou, uspostavljen je upravni odbor u cilju osiguranja foruma za razmjenu iskustava izme u navedenih zemalja, kolektivnog usaglašavanja procedura prema standardima Evropske unije, te koordinacije operativnih praksi na grani nim prelazima, dvije susjedne zemlje. Stoga, ovaj program ima za cilj da: (i) smanji troškove transporta i trgovine; (ii) smanji krijum arenje i korupciju na grani nim prelazima; i (iii) oja aregionalno partnerstvo i proširi regionalnu trgovinsku razmjenu.

Troškovi programa i finansiranje U Bosni i Hercegovini, projekat je fokusiran na poboljšanje objekata na grani nim prelazima, dok Evropska komisija osigurava veliku pomo Carinskim upravama, putem granta u funkciji. Ukupna vrijednost projekta predvi ena je u vrijednosti od 14,8 mil. USD (u ekvivalentnoj vrijednosti). IDA kredit u ekvivalentnom iznosu od 11 mil. USD finansirao bi oko 74% od ukupnog iznosa. Vlada Sjedinjenih Ameri kih Država odobrila je grant u visini od 0,7 mil. USD, namijenjenih za mjerenje uspješnosti izvedbe (potrebno vrijeme / efektivnost kontrola), te unapre enja izvedbe na šest pilot lokacija (grani nih prelaza i terminala za pregled) s ciljem ostvarivanja fukcionalnih i kvalitetnih napora koje ulažu grani ne agencije. Kvalitet izvedbe objavljivan je na internetu na tromjese noj osnovi. Vlada


61

Kontakt

Svjetska banka Nikola Kerleta

Tel: (387-33)251-514 Fax: (387-33)440-108

[email protected]

Paulus A. Guitink [email protected]

e finansirati preostalih 3,2 mil. USD, oko 21% ukupnog predvi enog iznosa.

Implementacija Projekat, efektivan od decembra 2001, jedan je od osam paralelnih projekata u zemlji povezanih u okviru TTFSE programa. Trajanje kredita je produženo za jednu godinu (do 30.9.2005.), nakon što se Vlada usaglasila sa uvjetima Banke u pogledu završetka radova na grani nim prelazima Iza i i Ra a. (Grani ni prelaz Brod je izostao), te raspoloživosti sufinansiranja. Banka je, tako e, odobrila preusmjeravanje kreditnih sredstava, odobravaju itransfer neiskorištenih sredstava iz RS-a u korist Federacije Bosne i Hercegovine u cilju olakšavanja završetka radova na GP Iza i . U februaru 2003, TTFSE projekat inicirao je radove na pilot lokacijama. Od tada, postignut je zna ajan napredak na tim lokacijama. Vrijeme procesiranja na pilot lokaciji Orašje opalo je sa 92 minute u februaru 2003. na 15 minuta u aprilu 2005.; na lokaciji Ra a vrijeme je opalo sa 73 na 16 minuta. U objektu za pregled u Grudama, roba 30% kamiona pregledana je za manje od 15 minuta u aprilu 2005. Gore navedeni pokazatelji utemeljeni su na kalkulacijama izvedenim tokom tri dana za svaki mjesec. Privredna komora, zajedno sa BIHPRO komisijom (javno-privatna Komisija za olakšavanje trgovine i transporta), i profesionalnim udruženjima, završila je aktivnosti kojima e se olakšavati trgovina. Obuka u 48 seminarskih jedinica ponudila je za više od 1155 u esnika SME-ova obnovu znanja u temama kao što su: Incoterms, metode pla anja, poslovna etika, dokumenti za komercijalne transakcije i transportne operacije. Projekat je podržao uspostavljanje kursa u enja na daljinu za operatore drumskog trans-porta, a uz partnerstvo sa Komorom i Me unarodnom asocijacijom operatora drumskog transporta.

StatusZatvoren


Plan finansiranja (USD mil. ) Bilateralne agencije 1,00

Vlada BiH (lok. partner) 5,00 SB (povoljni zajam) 10,00



Kontakt

Svjetska banka Sonja Brajovi -Bratanovi


Vanjski Zoran Ðeri

Ministarstvo finansija RS Fond za razvoj i zapošljavanje RS

Vladike Platona 3, Banja Luka Tel: (387-51)221-270 Fax: (387-51)217-947

Projekat kreditiranja privatnog sektora

UvodPomo Svjetske banke razvoju privatnog sektora u Bosni i Hercegovini inicijalno je bila usmjerena na obnovu i pomo pri zapo injanju regulatornih, institucionalnih i reformi politika potrebnih za tranziciju ka tržišnoj ekonomiji. Pilot projekat hitnog kreditiranja (EPCP), pripremljen po etkom 1998. bio je me u prvim operacijama Svjetske banke koja je imala za cilj pomo i pokretanje industrije i proizvodnju hrane u Republici Srpskoj. Projekat je uspješno realiziran. Od 139 potprojekata finansiranih u okviru EPCP-a, 134 otplatila su podzajmove na vrijeme. Podzajmovi su dospjeli do 25 mjesta i sela, te su imali zna ajan vidljiv efekat. Na nivou preduze a, zabilježen je veliki porast prodaje (u prosjeku od 80% za glavninu preduze a), a oko tre ina odobrenih potprojekata sadržavala je izvoznu komponentu. Potprojektima je otvoreno više od 700 stalnih radnih mjesta, te su bili jedni od najvažnijih stalnih subjekata zapošljavanja na svojim podru jima. Pored toga, EPCP je odigrao klju nu ulogu u razvoju regulatornog i institucionalnog okvira za bankarski sektor u Republici Srpskoj. Komponenta tehni ke pomo i koju finansiraju strani donatori pomogla je bankarskoj agenciji da razvije i uvede razumne propise i oja a kapacitete za nadzor na daljinu i kontrole na licu mjesta.

Ciljevi Osnovni cilj projekta je pomo razvoju privatnog sektora kroz olakšavanje pristupa izvorima finansiranja. O ekuje se da e u eš e u projektu usavršiti banke za kreditiranje malih i srednjih preduze a (SME), te za procjenu i upravljanje pridruženom kreditnom riziku. Za podzajmove se o ekuje da e stimulirati izvoz i unaprijediti ponudu u proizvodnji relevant-nih usluga, hrane i poljoprivrednoj preradi. Pored toga, projekat bi trebao igrati aktivnu ulogu u razvoju bankarskog sektora i tržišta u Republici Srpskoj. O ekuje se da e stimuli-rati konkurenciju na kreditnom tržištu, te pomo i u izgradnji institucionalnih kapaciteta novih privatnih banaka. Komponenta tehni ke pomo i e, tako e, nastaviti pružati podršku institucionalnoj nadgradnji bankarske agencije. Ovaj projekat jedan je od klju nih elemenata Strategije Svjetske banke za pomo Republici Srpskoj.

OpisProjekat kreditiranja privatnog sektora sastoji se iz dvije glavne komponente: 1) kreditne linije za obrtni kapital i finansiranje investicija koje bi trebale biti nastavljene putem u eš a privatnih banaka na principu ”prvi koji do e bi e i uslužen”. Davanje podzajmova bit e produženo na tržišnim osnovama, uklju uju i investicijske podzajmove u vrijednosti do 250.000 EUR za period dospije a do 5 godina i do jedne godine odgode otpla-te; zajmovi za obrtni kapital do iznosa od 150.000 EUR za period do tri godine sa odgodom otplate do tri mjeseca. Finansiranje e biti raspoloživo samo za privatna preduze a. Kriteriji podobnosti za poslovanje odnose se na kreditnu sposobnost i kapacitet klijenata da imple-mentira finansirane potprojekte. Kriteriji podobnosti za potprojekte zahtijevaju da su pro-jekti izvedivi i finansijski vrsti.2) Zajmovi za tehni ku pomo bankama za iznose do 125.000 EUR za period do tri godine


62

sa odgodom otplate do šest mjeseci. Ti zajmovi bit e korišteni za unapre enje institucio-nalnih kapaciteta i/ili bankarsku tehnologiju i obuku zaposlenih.

Organizacija implementacije Raspoloživa sredstva su u potpunosti raspodijeljena. Oko 70 SME-ova (malih i preduze asrednje veli ine) su bila predmetom finansiranja; SME projekti su bili vrlo uspješni, a podzajmovni postotak povrata duga je 100%, što ukazuje na to da su projekti održivi, a da e se korist osjetiti nakon završetka projekta. SME projekti su prakti no pokrili cijelo

podru je Reopublike Srpske, sa fokusom na manje razvijena podru ja. Postoji zna ajanefekat razmjene pozitivnih iskustava. Stoga, ekonomska i finansijska korist daleko prevazi-lazi originalno predvi eni projektni iznos. Projekat je, tako e, bio uspješan u pružanju pomo i sprovedbi reformi u sektoru bankarstva Republike Srpske. Inicijalno, samo Raiffeisen banka je ispunjavala kriterije podobnosti. Ona je predstavljala banku na putu najbržeg razvoja i banku sa jednom od najboljih poslovanja u Bosni i Hercegovini, obuhvataju i i najve i nivo povrata kapitala. Za dvije banke u Republici Srpskoj (Nova Banka i VB) koje su postigle nivo da eventualno postanu punim u esnicima PFI-eva (uz smjernice i tehni ku pomo pruženu tokom implementacije), projekat je pomogao unapre-

enju finansijske izvedbe i rasta, te osiguravanju dodatnih kapitala. VB se udružila sa LHB grupom. To je bila banka koja je imala najbolju izvedbu u 2003. i 2004. godini, u pogledu profitabilnosti po uposleniku i povratu sredstava. Nova Banka postala je zna ajnim u esni-kom u uslugama finansijskog tržišta. Sada se nalazi u procesu prikupljanja dodatnog kapi-tala (koji bi trebao više nego udvostru iti postoje i) od IFC-a i Preveza Fund iz Slovenije. Projekat je doprinio identificiranju stabilnosti i upravljanja za odre eni broj banaka koje su aplicirale za u eš e, uklju uju i: Banjalu ku banku, Razvojnu banku, Bobar banku i Zepter banku. Bankama su pružene savjetodavne usluge i tehni ka pomo u cilju rješavanja klju -nih problema u razvoju poslovnih planova. Agencija za bankarstvo primila je pomo u cilju stabiliziranja finansijskih prilika u bankama.

StatusZatvoren


Plan finansiranja (USD mil. ) Austrija (grant) 2,50

Evropska komisija (grant) 22,60 Francuska 0,80

Italija 5,20 Kuvajt 5,40

Holandija (grant) 1,70 Saudijska Arabija 4,70

Švicarska 2,00 SAD (USAID) 9,60




Kontakt


Tel: (387-33)251-504 Fax: (387-33)440-108

[email protected]

Seema Manghee Tel: (1-202)473-5702 Fax: (1-202)614-0901

[email protected]

Projekat hitnih radova: vodosnabdijevanje, isto ai odlaganje vrstog otpada

Uvod i ciljevi U prošlosti, snabdijevanje vodom urbanih op inskih oblasti u BiH putem vodovoda bilo je prili no dobro - 90% stanovništva snabdijevano je uz normu 24-satno snabdijevanje. Ovakvo pružanje usluga znatno je opalo u odnosu na predratni nivo zbog pove anepotrošnje usljed priliva izbjeglica, nemogu nosti pristupa postoje im izvorima vode, gubitka vode kod potroša a jer se više ne vrši naplata, curenja vodovodnog sistema i direk-tnih ratnih šteta na sistemu. Prije 1991. godine, sistem kanalizacije u urbanim oblastima BiH pokrivao je u prosjeku 70% površine. Ratne štete i loše održavanje doprinijeli su ošte enju kanalizacijske mreže, kvaru pumpnih stanica i prestanku rada postrojenja za pre iš avanje. Službe odvoza sme a, dobro organizirane prije rata, u mnogim urbanim podru jima prestale su raditi. Op ine su prestale zajedni ki koristiti deponije. Cilj projekta bio je brzo poboljšanje usluga snabdijevanja vodom, iš enja i odvoza sme a,te otklanjanje rizika po javno zdravlje. Ovaj projekat je, tako e, izvršio pripreme za budu eradove i pomogao uvo enje institucionalnih promjena radi osiguranja dugoro nogopstanka ovog sektora.

OpisOvaj projekat sastoji se od sljede ih komponenti: oprema i materijali (19,6 mil. USD) - uvoz vozila i gra evinske opreme za održavanje i popravak sistema u 12 izabranih op ina Federacije; hitni radovi (47,2 mil. USD) - radovi popravke i sanacije (uklju uju i robe, konsultantske usluge i komercijalne usluge) u 20 prioritetnih op ina Federacije; plan hitnog razvoja za sektor vodoprivrede (0,9 mil. USD);ja anje institucija (1,6 mil. USD) - obuka i finansiranje pove anih troškova rada; priprema sljede eg projekta (5,2 mil. USD) - oprema, vozila, obuka. Sredstva Svjetske banke podržavaju hitne radove. Sredstva EK korištena su za uvezeni materijal, opremu i radove. Sufinansiranje Holandije korišteno je za podršku hitnih rado-va, plan hitnog razvoja i ja anje institucija. Austrijska sredstva podrška su pripremi za naredne projekte u ovom sektoru.

Organizacija implementacije Op ine u BiH imaju primarnu odgovornost da osiguraju vodu, išto u i odvoz sme a. Na nivou Federacije, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva utvr uje politiku upravljanja vodama koju sprovodi Vodoprivreda BiH (VBiH). VBiH ima sveukupnu odgo-vornost za implementaciju projekta, a pomažu joj IMG savjetnici. Svaka op ina, korisnik,


63

odgovorna je za nadzor izvo a a, uz regionalne urede VBiH u Mostaru, Tuzli i Biha uzadužene za nadzor radova. PIU i VBiH putem natje aja vršili su nabavku roba, radova i usluga koje finansira Svjetska banka.

RezultatiKomponente ovog projekta koje finansira Svjetska banka i sredstva kojima ona upravlja, u suštini su okon ane. Pedeset osam ugovora za gra evinske radove i robe u ukupnoj vrije-dnosti od 20,9 mil. USD, i 96 ugovora za usluge izrade planova i nadzora kao i druge uslu-ge u ukupnoj vrijednosti od 4,3 mil. USD, izvršeno je u okviru ovog projekta sredstvima kojima je upravljala Banka. Svi planirani radovi ugovoreni su i izvršeni. Primjeri izvršenih potprojekata (u mil. USD) Jablanica, vodovod 0,2; Banovi i, vodovod za Stražbenicu, 1,0; Rama, izgradnja cjevovoda, 0,03; Livno, gra evinski radovi za pumpnu stanicu, 0,25; Tomislavgrad, bunar i proširenje, 0,08; Neum, rezervoar 0,1; Busova a, polaganje cijevi koje je donirala Holandija 0,1; Grude, popravak postrojenja za pre iš avanje otpadnih voda i proširenje kanalizacije, 0,6; Sanski Most, izgradnja vodovodne mreže, 1,3; Kreševo, završetak radova radi pove anja snabdjevenosti, 0,8; Bos. Grahovo, sanacija sistema 0,25; Breza, sanacija vodovodnog sistema, 0,39; Klju , sanacija lokalnog vodovodnog sistema (stambeni projekat), 0,2; Fojnica, izgradnja vodovodnog sistema Bakovi i, 0,13; Konjic, vodovod i rezervoar 2,2; Fojnica, rezervoar i vodovod 2,1;

itluk, dovršenje etiri pumpne stanice, 0,73; Kladanj, vodozahvat i vodovod, 1,3; Trnovo, sanacija vodovodne mreže 0,3; Odžak, sanacija sistema 0,4; Neum sanacija cjevovoda i pumpe 0,2; Široki Brijeg, sanacija vodovoda 0,3; sanacija protivpoplavnih nasipa duž rijeke Neretve; Ljubuški, vodozahvat, pumpna stanica i rezervoar 1,6; Rama, sanacija stanice 0,2; Visoko, izgradnja kolektora kanalizacije u starom dijelu grada, Bužimu, bušenje bunara 0,8; sanacija stanice za baždarenje u podru ju Mostarskog Blata, 0,05; Sarajevo, sanacija kanalizacije, 2,6; Viši i, pumpna stanica, 0,23; sanacija sistema vodosnabdijevanja u Livnu, 0,16; Kiseljak, 0,24; Ljubuški, cjevovod, 0,9 mil. Nedavno su završeni radovi u Svitavi na pumpnoj stanici, 0,1 , i u Tomislavgradu na sistemu vodosnabdijevanja, 0,15.

StatusZatvoren


Plan finansiranja (USD mil. ) Vodovod (partner finansiranja) 1,38




Kontakt


Tel: (387-33)251-504 Fax: (387-33)440-108

[email protected]

Seema Manghee Tel: (1-202)473-5702 Fax: (1-202)614-0901

[email protected]

Projekat vodosnadbijevanja i isto e u Mostaru

UvodPrije rata, mostarsko Preduze e za vodosnabdijevanje i kanalizaciju opsluživalo je kao jedna kompanija cijeli grad Mostar. Kao posljedica rata, ovo preduze e je podijeljeno na dva dije-la: kompaniju u isto nom dijelu koja opslužuje bošnja ki dio grada i zapadnu koja opslužuje hrvatski dio. Podjela preduze a i štete nastale u ratu rezulirale su zna ajnom neefinasno u u upravljanju i funkcioniranju. Mostar (oko 110.000 stanovnika) je bio prosperitetan grad u predratnim godinama, a mo-starski vodovod profitabilno preduze e. Nakon rata, Administracija Evropske unije za grad Mostar i agencije za bilateralnu pomo pomogle su djelomi noj rekonstrukciji snabdijevanja pitkom vodom i usluga kanalizacije. Ova pomo je pomogla da se ponovo uspostave osnov-ne usluge vodosnabdijevanja, ali se nije pozabavila znatnim ošte enjima mreža i odloženog održavanja koje je dovelo do sadašnjih fizi kih gubitaka u iznosu od 60-80%. Danas je infra-struktura preduze a za vodosnabdijevanje u velikoj potrebi za rehabilitacijom. Pored toga, u slaboj su finansijskoj situaciji. Stoga su iz operativnih i finansijskih razloga, i uz snažno usmjerenje i podršku Svjetske banke u procesu pripreme projekta, dva preduze a nedavno ponovo ujedinila u jedno. Projekat ima za cilj podržati niz mjera koje e omogu iti rast poboljšanja rukovo enja pre-duze em i njegovu radnu uspješnost. Radi se o pragmati nom pristupu – najprije ponovno ujedinjenje preduze a, a zatim uspostava modernog sistema planiranja i rukovo enja, reha-bilitacija sistema i izvo enje velikih unapre enja u finansijskom upravljanju i naplati. O e-kuje se da e ovakav proces dovesti do moderniziranog i osnaženog preduze a, a u budu -nosti bi mogao voditi poduzimanju daljnjih mjera uklju uju i u eš e privatnog sektora i prošireno pružanje usluga kanalizacije

Ciljevi Dva glavna cilja projekta su: (i) uspostaviti ujedinjeno preduze e za vodosnabdijevanje i isti u za grad Mostar; i (ii) poboljšati usluge. Projekat tako e ima za cilj da ostvari napre-

dak tako što e obuhvatiti i slijede e sektorske razvojne ciljeve: (a) razviti ujedinjeno predu-ze e u subjekat kojim se efikasno rukovodi i koji radi na komercijalnim osnovama, uz ve istupanj autonomije u vo enju svojih djelatnosti; (b) osigurati vodosnabdijevanje za odabra-na siromašna i neopslužena izbjegli ka podru ja na periferiji grada; (c) pomo i ujedinjenom preduze u da postane finansijski održivo kroz unapre enje naplate uvo enjem boljih ko-mercijalnih praksi i harmoniziranjem tarifa izme u isto nih i zapadnih dijelova; (d) pobolj-šati kvalitet i pouzdanost vodosnabdijevanja populacije Mostara sa obje strane rijeke; i (e)


64

Vanjski Mostar -Vodovod i kanalizacija

Mile Pulji

Mirsad Huseinagi106 Mostar,

Tel: 387-36-318-329 Fax: 387-36-315-016

poboljšati efikasnost sistema vodosnabdijevanja smanjenjem gubitaka vode i rješavanja ozbiljnih problema curenja mreže i hidrauli ke neefikasnosti.

Opis· Visoko prioritetne investicije koje su ekonomski opravdane: a. instaliranje vodomjera na izvorima vode gdje se trenutno ne vrši mjerenje; b. osiguravanje snabdijevanja i zaštitne zone na etiri od pet postoje ih izvora vode; c. zamjena cjevovoda na mjestima gdje je ustanovljeno curenje velikog obima i gdje ne mogu pomo i male popravke; d. rehabilitacija glavne cijevi od 600mm koja vodi od postoje eg izvora Radobolje do posto-je eg rezervoara Glavica; e. izgradnja pumpnih stanica za opsluživanje zajednica u Bijelom Polju i Orlacu; f. nabavka instrumenata za detekciju oticanja vode i mjerenje protoka u svrhu opremanja jedinice za upravljanje mrežom vodosnabdijevanja; i g. nabavka ra unara i prate e opreme u sklopu podrške sprovedbi projekta. · Najjeftinije prioritetne investicije za potrebe mjerenje proizvodnje i potrošnje vode na izvorima, detekciju oticanja vode i popravke, rehabilitaciju i optimalizaciju mreže, usposta-vljanje zona pritiska i opreme za rad.· Hitnu rehabilitaciju i popravku odabranih dijelova kanalizacije i opreme za održavanje kanalizacije, te zamjena cijevi. · Pomo MWSU u identifikaciji, planiranju, dizajnu i implementaciji programa koji imaju za cilj:(i) poboljšati operativni rad mostarskog sistema vodosnabdijevanja i identificirati specifi -ne investicije koje treba finansirati radi rehabilitacije mreže; (ii) riješiti najhitnije probleme po pitanju popravke i rehabilitacije mostarskog sistema kanalizacije; i (iii) osnažiti finansijske, komercijalne i upravne operacije MSWU-a, putem uvo enja i/ili unapre enje kompjuterizirani sistema i procedura za upravljanje vezama, mjerenje potrošnje, pružanje usluga potroš ima, te naplatu. · Inžinjerske usluge za pripremu finalnih nacrta i tenderske dokumentacije, pomo u pogle-du nabavke i nadzor izgradnje za investicije.

Organizacija implementacije Implementacija predloženog projekta je planirana tokom finansijske 2001.-2005. godine, pod generalnom odgovornoš u mostarskog preduze a za vodovod i kanalizaciju. Preduze e je unutar svoje strukture oformilo tim za implementaciju projekta (eng. Project Implementing Team, PIT), u kome rade njihovi vlastiti kadrovi. PIT je odgovoran za sve aspekte implemen-tacije projekta, a sastoji se od šefa finansija, ra unovo e, pomo nika za finansije, službenika za nabavku i dva inžinjera.

Nabavka Komponente koje finansira IDA e slijediti smjernice ove organizacije vezano za nabavku. Sve svoje iskaze zainteresovanosti dobavlja i trebaju nasloviti na kontakt osobe u sklopu projekta, koriste i se dolje navedenim kontakt detaljima.

RezultatiKredit Svjetske banke je odobren 30. VI 2000, a na snagu je stupio 12. XII 2000. godine Kroz spajanje operacija do kojeg je došlo nakon perioda poslijeratne podjele kompanije, mostarsko preduze e za vodosnabdijevanje se ujedinilo i na taj na in ispunilo jedan od glavnih ciljeva projekta. Pored toga, po prvi put od kraja rata harmonizirane su tarife za sve gra ane Mostara.Najprioritetnije investicije, uklju uju i instalaciju vodomjera na izvorima gdje se proizvod-nja trenutno ne mjeri, rehabilitaciju postoje e mreže vodosnabdijevanja, kao i manjih dije-lova kanalizacione mreže u dijelovima grada Mostara (naselja Carina, Brankovac, Sjeverni Logor, i Stotina), te rehabilitaciju podru ja bez vode na periferiji grada gdje nedostaje odgovaraju e vodosnabdijevanje, bile su finansirane tokom prve godine implementacije projekta. Deset ugovora o gra evinskim radovima i robama, u ukupnoj vrijednosti od 2,43 miliona USD je realizirano do maja 2002.godine. Izgradnja rezervoara i šeme za distribuciju vode na podru ju Humi I i Gradina otpo ela je u aprilu, a završila se u decembru 2002. godine. Unapre enje mreže vodosnabdijevanja u Orlacu po elo je aprilu 2003, a radovi su završeni do januara 2004. godine. Novi softver za informacione sisteme za poslovanje na-bavljen je radi harmonizacije dva razli ita sistema ra unovodstva, a njegovo instaliranje i obuka osoblja je okon ano do kraja 2003. godine. Nabavka pumpi, ra unara i cijevi za sis-tem vodosnabdijevanja Radeš završena je i roba isporu ena do kraja 2002. godine. Izgradnja sistema vodosnabdijevanja Radeš otpo ela je u junu 2003, a radovi su završeni do decembra iste godine. Unapre enje mreže vodosnabdijevanja u podru ju Humi II i izgradnja rezer-voara i mreže vodosnabdijevanja u visokoj zoni Radeša okon ani su do maja 2005. godine. Mreže vodosnabdijevanja i kanalizacije u Starom Gradu su obnovljene 2004. godine, u okvi-ru rekonstrukcije Starog mosta. Oprema za detekciju oticanja i analizu mreže nabavljena je po etkom 2005. godine, a koristi se i vozilo sa punom opremom za detekciju oticanja vode


65

iz mreže. Nabavka cijevi i instalacija za cjevovod od 600mm koji vodi od izvorišta Radobo-lja, kao i izgradnja cjevovoda od izvorišta Radobolja do rezervoara Glavice, okon ana je u maju 2005. godine. Unapre enje postojenja za pre iš avanje i sistema telemetrije završeno je do kraja juna 2005. godine. Studija hitne hidrauli ke mreže, koja je ura ena kako bi se preporu ilo i razvilo hidrauli ki prihvatljivo planiranje u zonama za primarnu i sekundarnu mrežu vodosnabdijevanja u Mostaru, završena je u maju 2005. godine. Softver za hidrauli -no modeliranje je instaliran na kompjuterski sistem vodovoda i u funkciji je.

StatusZatvoren


Plan finansiranja (USD mil. ) Evropska komisija (grant) 8,70

Italija (grant) 2,20 Norveška (grant) 2,25




Kontakt


Tel: (387-33)251-504 Fax: (387-33)440-108

[email protected]

Gerhard Dieterle Tel: (1-202)458-7334 Fax: (1-202)614-0697

[email protected]

Projekat šumarstva

UvodŠumski resursi u Bosni i Hercegovini su me u najve ima u Evropi, pokrivaju i oko 2,6 mili-ona hektara, ili oko 50% ukupnog zemljišta. Država je vlasnik 81% pošumljenog zemljišta, a ostatak je u rukama privatnika. Raspore enost šumskih resursa danas, u pogledu podru jastalne zalihe, je 55% u Federaciji BiH i 45% u Republici Srpskoj. Prije rata su šumarstvo i drvna industrija predstavljale osnovu privrede BiH, u estvuju i u bruto nacionalnom dohotku sa više od 10 %. Godine 1990, u šumarstvu i sektoru drvne industrije bilo je zaposleno oko 36.000 ljudi. Šumarska industrija bila je dobro razvijena. Gra evinski materijal i visokokvalitetan namještaj predstavljali su zna ajne izvozne proiz-vode BiH, ostvaruju i izvoz u vrijednosti oko 250 miliona USD. Rat je doveo do smanjenja va enja drva iz šuma i proizvodnje u drvnoj industriji u BiH. Nakon uskla ivanja potrebnog usljed bespravne sje e trupaca i drva za gorivo, zabilježeni nivo sje e šume za 1997. godinu iznosio je oko 60% dozvoljene godišnje sje e (AAC), prila-go eno za minirana podru ja. Na nekim šumskim podru jima u blizini gradskih centara o ita je nekontrolisana i pretjerana sje a i uništavanje šume. Rat je na razne na ine teško pogodio upravljanje šumarstvom. Oprema je uništena ili izgubljena, a oni koju su njome rukovali su otišli. Zna ajan dio državnih šuma sada je nedo-stupno zbog minskih polja. Procjenjuje se da je u Federaciji BiH 15 do 20% podru ja pod šumama minirano, a u RS do 25%.

Ciljevi Ovaj projekat ima za cilj nastaviti održivo upravljanje i zaštitu bh. šumskih resursa da bi se: (i) osigurala održivost poslijeratnog brzog oporavka sektora eksploatacije i prerade drveta; (ii) kontrolirao eventualni utjecaj ovog oporavka na okolinu; (iii) definirala dugoro nastrategija za razvoj šumarstva u tržišnoj ekonomiji.

OpisProjekat obuhvata sljede e etiri glavne komponente: - podrška upravljanju šumama (3,3 miliona USD): podrška za promjenu politike (studije o institucionalnim aspektima i fiskalno-marketinškim aspektima sektora šumarstva), planiranje upravljanja u šumarstvu (uklju uju i ponovno uspostavljanje popisivanja šuma i odjeljenja za planiranje i upravljanje), i podrška za službu inspekcije šuma; - zaštita i sanacija šuma (3,6 mil. USD): program za kontrolu parazita u bh. šumama, pro-gram pošumljavanja 500 ha u veoma uništenim podru jima tokom i nakon rata, program razvoja zašti enih podru ja i nacionalnih parkova; - sanacija operativnih kapaciteta državnih šumskih preduze a (2,7 mil. USD): popravka puteva i održavanje opreme i druge šumarske opreme (vozila, oprema za rasadnike, kao i ure aji za telekomunikaciju); - upravljanje projektom i revizija (0,8 mil USD). Od ukupne vrijednosti projekta od 20,4 mil. USD, oko 13,4 miliona USD i i e u korist Fe-deracije BiH, a preostalih 7,0 mil. USD namijenjeno je Republici Srpskoj.

Orgranizacija implementacije Dvije jedinice za implementaciju (PIU) u okviru Ministarstava za poljoprivredu FBiH i RS-a bit e u potpunosti zadužene za sprovedbu i nadgledanje projekta. One e izvesti studije o institucionalnom, fiskalno-marketinškom aspektu i aktivnostima inspekcije šuma koje ovaj projekat podržava. U Federaciji e nadležno ministarstvo izvršiti pošumljavanje i izvesti studiju izvodljivosti o novom nacionalnom parku Igman-Bjelašnica. BiH šume i Srpske šume odgovorne su za sprovedbu aktivnosti na planiranju upravljanja u sektoru šumarstva i na zaštiti šuma koje se finasiraju u okviru ovog projekta. Privatna i javna državna šumarska preduze a (SFE) u oba entiteta izabrana su da u estvuju u ovom projektu. Entiteti e biti zaduženi za sprovedbu aktivnosti projekta namijenjenih sanaciji operativnih kapaciteta tih preduze a.Izbor pogodnih preduze a za ovaj projekta izvršit e se na osnovu sljede ih kriterija: (i) postojanje utvr enog, valjanog i ekološki ispravnog plana upravljanja; (ii) dozvoljena


66

godišnja sje a u visokim šumama, nakon prilago avanja prema miniranim podru jima pod šumama, najmanje od 20.000 m3; (iii) u krugu od 80 km oko svakog preduze a mora biti dovoljno kapaciteta za preradu drveta; (iv) stepen ratnih ošte enja na opremi šumskog preduze a.

Nabavka Jedinica za implementaciju putem natje aja vrši nabavku roba i usluga koje finansira Svjet-ska banka (pogledati kontakt adresu navedenu dalje u tekstu). Isporu ioci trebaju obavije-stiti jedinicu o svojoj zainteresiranosti.

RezultatiKredit Svjetske banke postao je raspoloživ 20. VII 1998. Nabavka cjelokupne opreme, koju finansira Svjetska banka, za održavanje puteva i šuma, kao i distribucija do krajnjih korisni-ka, završena je u aprilu 2001. Tokom 1999, u FBiH posa eno je 450 ha sadnica u cilju zam-jenske šume, a pošumljavanje novih 100 ha okon ano je u oktobru 2000. S po etkom rada na dvije studije o politici u šumarstvu i planiranju upravljanja, po eo je i pravi rad na refor-mi sektora šumarstva. Studija Upravljanje šumom i planiranje završena je u aprilu 2001. Ugovor za studiju popisa šuma bio je potpisan sa Univerzitetom Aljaske u novembru 1999. i završni izvještaj predstavljen je u septembru 2001. Popis šumskih vrsta, komplementaran izvještaju, okon an je krajem 2001. Studija izvodljivosti formiranja novog nacionalnog parka Igman-Bjelašnica tako e je ura ena. Ekološka istraživanja u RS-u (Janj, Lom) završena su i finalni izvještaj prezentiran je u maju 2001. Terenska vozila, kompjuterska i GPS oprema kupljeni su i distribuirani šumskim inspekcijama u oba entiteta. Ugovor za pripremu plana gazdova-nja nacionalnim parkom Sutjeska, sklopljen je u oktobru 2001, a završetak posla o ekuje se u avgustu 2002. Kupovina ra unarske opreme i programa za GIS je obavljena. Nove jedinice za planiranje u šumarstvu osnovane su i osoblje je obu eno u korištenju no-vog kompjuterskog programa. Sklopljeni su ugovori za obnovu 210 km šumskih puteva u šest kantona Federacije, a okon ani su u decembru 2002. godine. Ugovori za izgradnju 22 km šumskih puteva u RS-u su dodijeljeni, a radovi završeni do sredine februara 2003. godine. Radna grupa je pripremila amandmane na Zakon o šumama u podru ju Federacije Bosne i Hercegovine. Projekat je zatvoren 31. III 2002. godine. Postoji potpuna saglasnost u mišljenju da je projekat ispunio ciljeve, prevashodno u obnovi sektora u postratnom peri-odu.

StatusZatvoren



Vije e Evrope (grant) 1,00 Hrvatska (grant) 0,50

Italija (grant) 3,10 Lok. finansiranje (lokalni partner,

Grad Mostar) 2,00 Holandija (grant) 2,00

Turska (grant) 1,00 SB (povoljni zajam) 4,00



Pilot projekat kulturnog naslje a

UvodMostarski most stotinama je godina bio simbol bosanske historijske tolerancije i razli ito-sti njenih naroda. Ovaj simbol, kao i mnoga druga kulturna blaga, uništen je tokom ne-davnog rata. Sada se, me utim, lokalne grupe iz razli itih sfera udružuju kako bi obnovile taj historijski simbol u nastojanjima da se ostvari društvena harmonija i obnovi ekonomski prosperitet. Ovaj projekat (kroz namjenski zajam za sticanje znanja i inovacije u iznosu od 4 miliona USD) ima za cilj da pruži podršku ovim naporima.

Cilj projekta Cilj razvojnog projekta je da poboljša klimu za pomirenje me u narodima Bosne i Herce-govine kroz prepoznavanje i saniranje zajedni kog kulturnog naslje a u Mostaru. Pomire-nje naroda preduvjet je za ekonomsku revitalizaciju i društveno povezivanje u postkonflik-tnom periodu u BiH. Ovaj cilj e se pokušati ostvariti putem jedinstvenog partnerstva u podršci kulturi koje uklju uje lokalnu zajednicu, državne i regionalne vlade, UNESCO, Svjetsku fondaciju za spomenike (WMF) i Fond Aga Khana za kulturu (AKTC).

OpisProjekat uklju uje sljede e komponente: - rekonstrukciju Starog mosta, kamenog luka 27 metara iznad rijeke Neretve, kojeg je izgradio otomanski arhitekta Mimar Hajrudin u 16. vijeku, a uokviruju kule Tara i Helebija (stvarna rekonstrukcija o ekuje se u 2001. godini); - restauracija odabranih spomenika u historijskom dijelu ovog grada; - o uvanje historijskog karaktera Starog grada putem usvajanja arhitektonskih smjernica i neznatnom popravkom infrastrukture naselja u okolini Mosta, otvorenih površina, zelenih površina i fasada. Ovo e predstavljati prvu fazu jednog ambicioznijeg programa zaštite, koji e u krajnjoj instanci pokrivati historijsko jezgro grada (granice utvr ene 1919.). Ovaj projekat e, tako e, finansirati upravljanje projektom i tehni ke usluge.

Organizacija implementacije Grad Mostar odgovoran je za komponentu investiranja i za sveukupno upravljanje projek-


67

Kontakt


Tel: (387-33)251-504 Fax: (387-33)440-108

[email protected]

Lawrence Hannah Tel: (1-202)473-3623 Fax: (1-202)614-0088

Vanjski PCU Federacija BiH

Rusmir iši , direktor PCU Mostar – centralna zona

Tihomir RožiZamjenik direktora

Tel: 387-36-550-805 Fax: 387-36-550-804

tom. Postoje a Fondacija Stari Mostar i njen nasljednik, Me unarodna fondacija Stari Mos-tar (ISMF), bit e odgovorne za promociju i aktivnosti prikupljanja sredstava kao i za osiguravanje partnerskih finansijskih sredstava gradu. UNESCO je formirao Me unarodnikomitet stru njaka kako bi se pružili savjeti o kulturnim, estetskim, historijskim i tehni kim standardima za posao sanacije. Jedinica za savjetodavnu pomo za Mosta, koju finansira Evropska unija, rukovodi komponentom koja se odnosi na Most. Fondacija Aga Khana za kulturu i Svjetska fondacija za spomenike rukovodit e komponentom za una-pre enje okolnog naselja, osiguravat e tehni ku podršku i obuku za institucionalni razvoj ISMF-a i davat e preporuke za konzervaciju cijelog historijskog dijela grada (1919.).

Nabavka Sve komponente koje finansira IDA i komponente koje se zajedni ki finansiraju, ugovarat e se u skladu sa procedurama Svjetske banke.

Za rekonstrukciju Mosta i Kule pored njega, izvo a i radova bi e odabrani putem me u-narodnog natje aja (ICB). Nadzor nad radovima vršit e konsultantska gra evinska firma koja je angažovana prema procedurama Asocijacije. Ugovor za gra evinske radove za sanaciju okolnih naselja bit e dodijeljen putem me unarodnog natje aja. Drugi ugovori bit e dodijeljeni putem nacionalnog natje aja (NCB) i u skladu sa procedurama ugovara-nja manjih radova na doma em tržištu. Paralelno finansiranje, koje koristi procedure drugih donatora, bit e dozvoljeno za komp-onente koje se odnose na spomenike i naselje. Ve ina tehni kih zadataka odnosi se na rekonstrukciju Mosta. Za sve ugovore više od 50.000 USD ponude e se tražiti od svih firmi koje su ušle u uži krug.

RezultatiKredit Svjetske banke odobren 28. VI 1999. stupio je na snagu 3. XII 1999. godine. Geološka istraživanja, ispitivanja i analize ležišta Mosta obavljene su i kona an izvještaj prezentiran je u oktobru 2000. godine. Studija o dizajnu, fotogrametriji i prora unima je obavljena, a kona an izvještaj podnesen je krajem marta 2001. godine. Identifikacija materijala korištenih u prošlosti i odlu ivanje o novom materijalu koji e se koristiti za izgradnju Starog mosta završeno je, a kona an izvještaj podnesen je u martu 2001. godine. Rezanje kamena odre enog za izgradnju Mosta je okon ano. Završetak tri studije dozvolio je da pretkvalifikacioni proces za izgradnju Mosta otpo ne. Ugovor o sanaciji temelja potpisan je u aprilu, a radovi okon ani u decembru 2001. godine. Ugovor o konstrukciji Mosta dodije-ljen je u aprilu 2002. godine. Ugovor za dodatni arheološki rad za potrebe kula dodijeljen je i fizi ka istraživanja završena su u martu 2002. Ugovor za kule je dodijeljen u julu 2003. Kompleks mosta i kula je završen u junu 2004. Uspješna ceremonija ponovnog otvorenja Starog mosta održana je 23. VII 2004. godine. Ovaj doga aj je pomno planiran i izvršen privla e i pažnju auditorija iz Bosne i Hercegovine i cijelog svijeta. Objekti u susjedstvu Mosta, infrastruktura, otvoreni prostori, gra evine, itd., u ukupno jedanaest lokacija su, tako e, završeni u cilju zaštite historijskog naslije a Starog grada u Mostaru. Tri odabrana spomenika u historijskom podru ju su odabrana za rekonstrukciju, a objekti predstavljaju naslije e tri etni ke grupe (Napredak, Vakufska zgrada i Mitro-polija). Mostar je uspostavio Agenciju na nivou grada koja e osigurati da su sva sredstva stvorena u okviru projekta održavana i korištena na na in koji garantuje da e svi gra ani imati koristi. Klju ni zadaci za Agenciju se odnose na sredstva, njihovo funkcionisanje i održavanje. Agencija bi trebala biti u mogu nosti ostvarivati prihode u cilju pokrivanja kako operativnih troškova, tako i onih nastalih obavljanjem nadležnosti i zadataka us-luživanja za potrebe Starog grada.


68

StatusZatvoren


Plan finansiranja (USD mil. ) Holandija (grant) 22,30




Kontakt

Svjetska banka Irina Smirnov

Tel: (387-33)251-526 Fax: (387-33)440-108

[email protected]

Sebnem Akkaya Tel: (1-202)473-2346 Fax: (1-202)477-0816

[email protected]

Kredit za strukturno uskla ivanje javnih finansija (PFSAC)

Ciljevi Kredit za strukturno uskla ivanje javnih finansija (PFSAC) zasnovan je na politici ija je namjera da pomogne Bosni i Hercegovini u uvo enju klju nih reformi u upravljanju javnim finansijama, pomažu i time obnovu ratom uništene ekonomije Bosne i Hercegovine. PFSAC je zna ajna prekretnica u programu obnove države i predstavlja pomak sa direktne rekon-strukcije ka ja anju javnih institucija i sprovo enju reforme politike.

OpisDobro upravljanje javnim finansijama predstavlja klju ni uvjet za uspostavljanje tržišno orijentirane ekonomije potrebne Bosni i Hercegovini za dostizanje održivog razvoja. PFSAC je pomogao da se uspostave zdravi sistemi javnih finansija i sprovede odgovaraju a politika reforme na državnom i entitetskom nivou. Prvi cilj projekta bio je da se pomogne državnim i entitetskim vlasti u pripremi i usvajanju budžeta kojima e se osigurati odgovaraju e finansiranje države, kako bi one mogla obavljati svoje administrativne funkcije i ispuniti me unarodne obaveze. Ovo se postiglo kroz razvoj i implementaciju mehanizma transfera prihoda koji osigurava redovan i predvidljiv priliv sredstava iz Federacije i Republike Srpske u državni budžet. Drugi cilj ovog projekta bio je da se pomogne razvijanje potrebnih kapaciteta otplate duga u Bosni i Hercegovini putem djelotvornih pravnih i institucionalnih aranžmana. Bosna i Her-cegovina, tako e, mora upravljati svojim obavezama u pogledu vanjskog duga u cilju po-novnog dobivanja i održavanja me unarodne kreditne sposobnosti.Tre e, ovaj kredit pomogao je vlastima u BiH da riješe pitanje transparentnosti i odgovorno-sti u budžetskim operacijama Vlade, putem pružanja potpore za razvoj stabilnog fiskalnog sistema uvo enjem novih administrativnih postupaka, uklju uju i sljede e: - pravilno definiranje i klasificiranje javnih prihoda i rashoda; - unošenje u budžet vanbudžetskih izvora; - usvajanje odgovaraju ih standarda za izvještaje o obavezama potrošnje i rashoda i klasifi-kovanje rashoda prema prioritetima; - razjašnjavanje i unapre enje izrade i izvršenja budžeta i prakse izvještavanja; - uspostavljanje zdrave prakse nabavljanja i osnivanje ureda za reviziju. I, na kraju, ovaj kredit inicirao je reforme u dvije klju ne oblasti javnih finansija: uskla iva-nje poreske politike i poreske uprave u cijeloj BiH, kao još jedan korak ka jedinstvenom ekonomskom prostoru, i po etnoj reformi penzionog sistema u cilju dostizanja finansijske održivosti.Trenutni cilj ovih reformi bio je da se sprije i sistematsko nagomilavanje zaostalih dugova, podigne minimalni nivo penzija za starije, stvori zdrava pravila izbora i unaprijedi koordina-ciju izme u brojnih penzionih sistema. U kasnijoj fazi, morat e se razmišljati o opširnijoj reformi penzionog sistema, a Svjetska banka e i dalje pružati pomo u tom cilju. Holandska vlada osigurala je dodatna nepovratna sredstva za kofinasiranje u iznosu od 22,3 mil. USD, što je pove alo ukupni iznos na 85,3 mil. USD. Ovim kreditom, Svjetska banka preusmjerila je svoje djelovanje sa projekta rekonstrukcije – koje i dalje podržava na bazi odabira – na operacije pozajmljivanja zasnovane na planiranju. Sveobuhvatni program reforme, za koji je ovaj kredit pružio podršku, nastavlja se kroz produžen dijalog sa vlastima i mo i e se fi-nansirati kroz budu e operacije Svjetske banke u ovom podru ju.

RezultatiImplementacija osnovnih reformi za koje je PFSAC pružio podršku, uspješno je okon ana i isplata je u potpunosti završena do kraja 1998. To je doprinijelo zna ajnim poboljšanjima u upravljanju javnim finansijama u BiH. Konkretnije, PFSAC je inicirao važne promjene u procesu upravljanja budžetom i dugom na državnom i entitetskom nivou, uspostavio okvir za iniciranje harmonizacije i reforme entitetskih poreskih sistema i inicirao je reformu i reorganizaciju entitetskih penzionih sistema. Proces pripreme i implementiranja konzisten-tnih budžeta izme u države i entiteta je zapo et, što je zna ajno pove alo stabilnost i trans-parentnost fiskalnih odnosa izme u njih. Država i entiteti ostvarili su zna ajan napredak u uspostavljanju institucija za upravljanje dugom i regulaciju. Poreska optere enja, posebno za carine, promet i porezi na plate, smanjeni su i inicijalne reforme za uspostavu poreskog sistema sprovodivog za me unarodnu trgovinu i poticajnog za slobodan protok roba izme uentiteta, su u toku. Kontrola rashoda za penzije u Federaciji zna ajno se pove ala, kriteriji podobnosti su pooštreni i inicirana je harmonizacija penzione politike u Federaciji.


69

StatusZatvoren


Plan finansiranja (USD mil. ) Holandija (grant) 23,00 Švicarska (grant) 3,10




Kontakt

Svjetska banka Irina Smirnov

Tel: (387-33)251-526 Fax: (387-33)440-108

[email protected]

Sebnem Akkaya Tel: (1-202)473-2346 Fax: (1-202)477-0816

[email protected]

Kredit za strukturno uskla ivanje javnih finansija II (PFSAC II)

Uvod i ciljevi Bosna i Hercegovina u inila je zna ajan napredak u stvaranju i uspostavljanju moderne strukture upravljanja javnim finansijama za cijelu državu, a u skladu sa Dejtonskim spora-zumom. U toku 1998, usvojen je program po etnih osnovnih reformi, što je bio po etakvažnih promjena u procesu upravljanja budžetom i dugovanjima na državnom i entitet-skim nivoima, uspostavljanja okvira i pokretanja harmonizacije i reforme entitetskih pore-skih sistema, te pokretanja reforme i reorganizacije entitetskih penzionih sistema. Te reforme podržala je Svjetska banka putem kredita za uskla ivanje javnih finansija (PFSAC). Taj program uspješno je okon an u decembru 1998.godine. PFSAC II namjerava podržati dublju i širu izgradnju institucija i reformu politike imple-mentirane kroz prvi PFSAC, osiguravaju i prijeko potrebna sredstva za osnovne budžetske troškove u slijede e dvije godine. PFSAC II pruža pomo u implementaciji i savjete u vezi politike kako bi se omogu ile sljede e klju ne reforme u oblasti javnih finansija: - restruktuiranje me uvladinih finansija unutar entiteta, putem identifikacije i ublažavanja postoje ih debalansa izme u kapaciteta za ubiranje prihoda i odgovornosti u potrošnji; - kreiranje široke strategije harmonizacije za entitetske poreske politike i administraciju, uklju uju i mjere poboljšanja pravila raspodjele prihoda izme u entiteta i pove anje kapa-citeta za ubiranje prihoda na lokalnom nivou; - razvoj opsežne budžetske strategije s ciljem poboljšanja fiskalne efikasnosti i kontrole; - uspostavljanje javnog revizorskog sistema s ciljem ostvarenja ve e transparentnosti i odgovornosti u politikama i strategijama vlasti; - ja anje novouspostavljene strukture za upravljanje vanjskim dugom na državnom i enti-tetskom nivou, i razvoj zakonskog okvira za upravljanje vanjskim dugom na podentitet-skom nivou; - uspostavljanje dostupne ekonomi ne, efikasne i pravi ne mreže socijalnog osiguranja sa posebnim naglaskom na poboljšanje finansijske održivosti penzionog sistema.

OpisImplementacija PFSAC II pomo i e BiH u konsolidaciji reformi javnih finansija zapo etihu okviru prvog PFSAC-a, zna ajno oja avaju i izglede za fiskalnu stabilnost, i u poboljša-nju održivosti procesa strukturnih reformi i reintegraciji ekonomije. Program reforme vršit e promociju slobodnog protoka dobara izme u entiteta, i poboljšat e ubiranje poreza

okon anjem procesa harmonizacije glavnih poreskih struktura, ja aju i administrativnu saradnju i raspodjelu prihoda. On e olakšati razvoj robustnijeg me uvladinog sistema koji doprinosi stabilizaciji odnosa me u entitetima i strukturnim reformama, koji eunaprijediti u inkovitost i rasprostranjenost usluga javnog sektora. Sprovode i osnovnu politiku i institucionalne reforme u planiranju budžeta i djelovanju, operacije e pomo ientitetima da koriguju srednjoro ni debalans izme u prihoda i troškova, i da ustanove odgovaraju e prioritete za javne rashode. Program reforme e, tako e, poboljšati srednjoro nu finansijsku održivost i penzioni sistem, zapo eti stvaranje pravi nog i održi-vog sistema mreže socijalne sigurnosti, te osigurati izvjestan nivo ujedna avanja zdrav-stvenih usluga kroz razvoj djelotvornog sistema zdravstvenog osiguranja u oba entiteta. Institucionaliziranjem nepristrasnih revizorskih procedura, zna ajno e se poboljšati trans-parentnost, efikasnost i odgovornost javnih službi. Uspostavljanje efektivne i integralne strukture javnih finansija pomo i e BiH u postizanju solidnog makroekonomskog upravljanja, smanjenju troškova ekonomskih transakcija i postizanju vanjske kreditne sposobnosti. Vlade Holandije i Švicarske pružaju dodatne grantove u visini od 23 mil. USD (Holandija) i 3,1 mi. USD (Švicarska), ime je ukupna vrijednost projekta pove ana na 98,1 mil. USD.

Implementacija Uvjeti za stupanje na snagu kredita ispunjeni su na zadovoljavaju i na in, pa su prva i druga tranša kredita ispla ene u XII/1999. i I/2001. Napredak u implementaciji klju nihreformi, posebno u oblasti poreske politike, finansiranja zdravstva i trezora, a koje su neophodne za isplatu tre e tranše kredita, generalno je bio usporen. Ipak, od jeseni 2001. došlo je do nešto bržeg napretka u ispunjavanju uvjeta za preostalu, tre u tranšu kredita. Kako bi se omogu ilo ispunjenje ovih uvjeta, kredit je u XII/2001. produžen za šest mjeseci sa novim datumom zatvaranja dogovorenim za 30. VI 2002. Nakon zado-voljavaju eg ispunjavanja svih preostalih uvjeta, tre a i kona na tranša kredita raspodije-ljena je u XI/2002, a projekat je zatvoren u XII/2002. godine.


70

StatusZatvoren



UK (grant, DFID) 0,24 SB (povoljni zajam) 3,55



Kontakt

Svjetska banka Christian Bodewig

Tel: (387-33)251-500 Fax: (387-33)440-108

[email protected]

Jeanine Braithwaite Tel: (1-202)458-2724 Fax: (1-202)614-1611

[email protected]

Kredit za tehni ku pomo socijalnom sektoru (SOTAC)

Ciljevi Cilj Kredita za tehni ku pomo socijalnom sektoru (SOTAC) je stvaranje održivog sistema socijalne zaštite koji efektivnije usmjerava potrošnju na najsiromašnije i zasniva se na pouzdanoj socijalnoj statistici, te boljeg okvira za radne odnose u cilju stimuliranja rasta stope zaposlenosti. Ovaj projekat komplementaran je nedavno odobrenom Kreditu za uskla ivanje socijalnog sektora (SOSAC). Služio bi, tako e, kao most izme u ovog i drugog predloženog SOSAC projekta, planiranog za fiskalnu 2002. godinu, i tako promovi-rao kontinuitet u dijalogu o politici pružanja socijalne zaštite. Ciljevi projekta e se posti iputem: - podrške razvoju institucionalnih i budžetskih mehanizama za razvoj i utvr ivanje priori-teta socijalne politike u Bosni i Hercegovini; - poboljšanja okvira za stvaranje prilika za produktivno zapošljavanje; - pove anja u inka i efikasnosti mreže socijalne sigurnosti, posebno usmjeravaju i prog-rame za potrebe najsiromašnijih; - boljeg javnog informiranja i konsultacija o ciljevima i elementima reforme socijalne politike; - ja anja baze podataka socijalne statistike kako bi se osiguralo da je socijalna politika zasnovana na pouzdanim informacijama.

OpisProjekat se sastoji od slijede ih komponenti: 1. Politika socijalne zaštite (1,73 miliona USD). Ova komponenta e podržati donošenje i implementaciju politike: -strategije socijalne zaštite i razvoj strategije rashoda za socijalnu zaštitu; -reformi socijalne pomo i;-reforme okvira radnih odnosa i programa Zavoda za zapošljavanje; -reforme programa za invalide; -tehni ke pomo i u sprovo enju anketa. 2. Ja anje institucija socijalne zaštite i javnog informiranja (1,95 miliona USD). Ova kom-ponenta podržat e funkcionalne preglede nadležnih ministarstava i ja anje kapaciteta, kao odgovor na uo ene potrebe, uklju uju i i proširenje registara korisnika usluga centara za socijalni rad; dizajn i implementaciju informativnih kampanja / javnih konsultacija o re-formi socijalne politike, te fond za inovacije namijenjen nevladinim organizacijama i cen-trima za socijalni rad. 3. Implementacija projekta (0,2 mil. USD). Ova komponenta e podržati upravljanje pro-jektom, ugovaranje usluga upravljanja projektom/nabavke, funkcije upravljanja finansi-jama u postoje im jedinicama za implementaciju.

Organizacija implementacije Ministarstvo rada, socijalne politike, izbjeglica i raseljenih lica u FBiH, Ministarstvo za rad, pitanja boraca i civilnih žrtava rata i Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite u Repub-lici Srpskoj, odgovorna su za implementaciju putem postoje ih jedinica za implementaciju Hitnog pilot projekta radnog preusmjeravanja (PELRP).

RezultatiProjekat je odobrio Odbor Svjetske banke 7. XII 2000. Kredit je postao efektivan 25. juna 2001. Od tada je u toku nekoliko paketa nabavke. Ugovor o Funkcionalnom pregledu bio je predmetom pregovora i njegovo potpisivanje se o ekuje uskoro. Prijedlozi za reformu socijalne pomo i i programa za invalide primljeni su od prekvalificiranih preduze a izbora, a njihova ocjena je u toku. RFP za poseban pregled Zavoda za zapošljavanje poslan je pre-duze ima koja su ušla u uži izbor. Prijedlozi se o ekuju do kraja aprila 2002. RFP za in-formativnu kampanju poslan je preduze ima koja su ušla u uži izbor. Prijedlozi se o ekuju do kraja aprila 2002.godine.


71

StatusZatvoren





Kontakt

Svjetska banka Ramljak Vedad

Tel: (387-33)251-523 Fax: (387-33)440-108

[email protected]

Kredit za uskla ivanje socijalnog sektora (SOSAC)

Ciljevi Ciljevi predloženog SOSAC projekta su da: (i) podrži razvoj institucionalnih i budžetskih mehanizama za razvoj i utvr ivanje prioriteta socijalne politike u BiH; (ii) poboljša okvir za stvaranje prilika za produktivno zapošljavanje; (iii) pove a u inak i efikasnost mreže socijalne sigurnosti, posebno da usmjeri programe na potrebe najsiromašnijih; (iv) pobolj-ša bazu podataka socijalne statistike kako bi se osiguralo da je socijalna politika zasnovana na pouzdanim informacijama.

OpisOvaj projekat predstavlja strukturni kredit za uskla ivanje sa jednom tranšom, iji je korisnik Bosna i Hercegovina, a koji bi davao podršku: (i) reformama Zakona o radu, kako bi se osigurala ve a fleksibilnost tržišta rada, što se posebno odnosi na zapošljavanje i otpuštanje i izmirenje zahtjeva za socijalnu pomo , (ii) razvoju strategije socijalne zaštite koja podrazumijeva strategiju rashoda sa posebnim težištem na socijalnu pomo : (iii) reformi i poboljšanju socijalne statistike zasnovane na ispitivanjima, a u cilju boljeg in-formiranja kreatora politike u sektoru socijalne zaštite. IDA kredit dao bi se državi Bosni i Hercegovini na period od 35 godina, uklju uju i dese-togodišnju odgodu po etka otplate po standardnim IDA uvjetima. Država bi, prema supsidarnim ugovorima, dala u podzajam sredstva iz kredita entitetima u dogovorenim proporcijama, a prema istim IDA uvjetima. Finansiranje tehni ke pomo i za pripremu osigurava se kroz PHRD grant.

Organizacija implementacije Ministarstvo za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose bilo je odgovorno za upravljanje kreditom u ime Bosne i Hercegovine kao zajmoprimca. Ministarstva finansija entiteta bila su odgovorna za upravljanje unaprijed namjenjenim sredstvima iz kredita. U smislu budu eg rada na pozamašnom programu koji treba da bude podržan projektom SOSAC, nadležna entitetska ministarstva oformila su male radne grupe koje djeluju kao tehni kipartneri u razvoju programa i smjerova djelovanja. Iako ovim grupama treba šira reprezentacija - posebno Ministarstava finansija - one djeluju kao korisne fokusne ta ke. U oblasti rada i radnih odnosa, Komisija za reformu Zakona o radu djeluje kao partner u Federaciji BiH. SOSAC kredit je zatvoren u avgustu 2001, a sredstva su u potpunosti ispla ena. Izvještaj o okon anoj implementaciji (ICR) na injen je u aprilu 2002, a pregled je obavilo Odjeljenje za ocjenu operacija (OED) u prvoj polovini juna 2002. SOSAC II nosilac je nastavka dija-loga o socijalnoj politici.


72

PROJEKTI U PRIPREMI

Kontakt

Svjetska banka Ardo Hansson

Ivailo Izvorski Tel: (387-33)251-508 Fax: (387-33)440-108

[email protected] [email protected]

Vanjski Dragan Doko

Ministar vanjske trgovine i ekonom-skih odnosa

Bosna i Hercegovina Musala 9, Sarajevo

Tel/fax: (387-33)445-911

Alexandar DžombiMinistar finansija Republika Srpska

Vuka Karadži a 4, Banja Luka

Dragan VrankiMinistar finansija

Federacija BH Mehmeda Spahe 5, Sarajevo

Programski kredit za izradu politike (PDPC)

UvodPostoji op i konsenzus da bi BiH trebala otpo eti intenzivan program restruktuiranja gos-podarstvenog sektora radi revitaliziranja ekonomije, pružanja podrške rastu, investicijama i formalnom zapošljavanju, kao i radi pomaganja popravljanja stanja velikog deficita teku egra una. Me utim, iza tog konsenzusa trebaju stojati aktivnosti vlasti Federacije BiH po pitanju pospješivanja ste aja i privatizacije. Nedovoljan napredak u FBiH je usporio pripremu projekta, uprkos zna ajnom napretku koji su ostvarile vlasti u RS-u.

Ciljevi Programski kredit za izradu politike restruktuiranja gospodarstva za BiH je u skladu sa Strategijom za pomo BiH (CAS) u finansijskoj 2004.-2007. godini, koju je Odbor odobrio 16. IX 2004. No, trenutno se ini malo vjerovatnim da e PDPC biti poslat Odboru Svjetske banke prije po etka 2007. godine. Glavni ciljevi su: (a) promoviranje održivog rasta predvo enog privatnim sektorom i (b) poboljšanje javnih finansija kroz ograni avanje pritisaka na penzioni sistem, uzrokovanih nepla anjem doprinosa za socijalno osiguranje.

Kontakt

Svjetska banka David A. Bontempo

Tel: (1-202)473-5591 Fax: (1-202)614-0698

[email protected]

Mirjana KarahasanoviTel: (387-33)251-522 Fax: (387-33)440-108

[email protected]

Vanjski Dr. Nihad Fejzi , zamjenik CVO Ministarstvo vanjske trgovine i

ekonomskih odnosa Tel: (387-33)258-840 Fax: (387-33)265-620

[email protected]

Projekat pripremljenosti za pti iju gripu

Ciljevi Op i cilj projekta je minimizirati prijetnju koju za ljude i industriju peradarstva predstavlja infekcija visoko patogene pti ije gripe, HPAI-a, kao i druge zoonoze, te se pripremiti, kon-trolirati i odgovoriti na pandemiju gripe i druge iznenadne pojave zaraznih bolesti kod ljudi. Projekat e s tim ciljem pružiti podršku po pitanju tri oblasti: (i) prevencija, (ii) pripravnost i planiranje; i (iii) odgovor i obuzdavanje. Ostvarivanje ovih ciljeva e doprinjeti smanjenju tereta bolesti i gubitka produktivnosti, ograni avaju i regionalno širenje HPAI-a, te unapre-

uju i ekonomske i socijalne izglede na državnom, regionalnom i globalnom nivou.

OpisKomponenta 1: Strateške komunikacije i informiranje javnosti (0,45 miliona USD).Veoma je bitno da svi sektori društva budu ispravno informirani o riziku koji HPAI pred-stavlja, tako da se mogu poduzeti odgovaraju e zaštitne mjere, i, što je jednako bitno, da se smanji rizik od neopravdanog straha u vezi s ovim oboljenjem (npr. nepotrebno smanjivanje konzumacije peradarskih proizvoda). Ova komponenta e pružiti podršku širokom nizu aktivnosti informiranja i komuniciranja, kako bi se pove ala pažnja i angažiranje vlade, privatnog sektora i organizacija civilnog društva, kao i upoznatost stanovništva uop e, te njihovo poznavanje i razumijevanje rizika i potencijalnih utjecaja ovog oboljenja.

Komponenta 2: Zaštita zdravlja životinja, i prevencija i kontrola oboljenja (2,77 mili-ona USD). Najefektivniji na in smanjivanja prijetnje HPAI ekonomskoj održivosti doma eproizvodnje peradi i ljudskom zdravlju je sprije iti da oboljenje zavlada kod doma e peradi. Ova komponenta e pružiti podršku sprovedbi strategije za prevenciju i kontrolu oboljenja na državnom i entitetskim nivoima, s ciljem rješavanja kratkoro nih, srednjoro nih i dugoro nih potreba. Oblasti u koje e biti usmjerena podrška su ustanovljene na osnovu detaljne procjene: (i) epidemiološkog statusa HPAI-a u Bosni i Hercegovini; (ii) kapaciteta Ureda za veterinarstvo BiH da se nose sa epidemijom visoko patogene pti ije gripe (HPAI), uklju uju i nadzor i dijagnosti ki kapacitet na državnom i entitetskim nivoima; i (iii) ranji-vosti industrije peradarstva na pojavu novih zaraznih oboljenja.

Komponenta 3: Zaštita zdravlja ljudi, i prevencija i kontrola oboljenja (1,975 miliona USD). U BiH trenutno nema prijavljenih slu ajeva zaraze HPAI-a kod ljudi. Me utim,vjerovatno je da e se nekada u budu nosti, pojaviti sumnjivi ili potvr eni slu ajevi, što ezahtijevati brzu i koordiniranu intervenciju. U sklopu ove komponente, projekat e a) po-mo i pove anju koordinacije i planiranja aktivnosti vezanih za zdravlje ljudi, b) oja ati ka-pacitete istraživa kih timova i virusoloških laboratorija u oba entiteta, c) pomo i BiH da se u vrlo kratkom roku pridruži Evropskoj mreži za nadzor gripe (eng. European Influenza Surve-


73

illance Network), d) pomo i bolnicama da razviju kapacitete za adekvatno i sigurno izoliranje i tretman (sumnjivih) slu ajeva kod ljudi, i, e) finansirati nabavku cjepiva za sezonsku gripu i antiviralne lijekove. Naro ita pažnja e biti posve ena izgradnji kapaciteta i obuci osoblja na razli itim nivoima zdravstvenog sistema. Komponenta 4: Šema kompenzacija za uništavanje peradi (0,75 miliona USD).Iskustva ste ena na osnovu izbijanja epidemija HPAI-a u svijetu jasno ukazuju da postoje ve i izgledi da e pojedinci prijaviti bolesne životinje, ukoliko imaju vjerodostojno jemstvo vlade da e dobiti kompenzaciju u slu aju da njihove životinje moraju biti ubijene kako bi se sprije ilo dalje širenje oboljenja. Stoga, kako bi se osigurao dovoljan poticaj za gra ane da prijave oboljele životinje u ranoj fazi, i na taj na in pravovremen odgovor vlasti, u sklopu ove komponente e biti osigurana sredstva za kompenzaciju. Kao što je dokazano na osnovu iskustava iz kampanje uništavanja peradi (koja je uslijedila nakon pojave avijarne influence, AI, kod divljih ptica u februaru 2006.) procedura kompenzacije propisana i razra ena u CP-u za AI osigurava pravovremenu, efikasnu i transparentnu isplatu kompenzacija poljopriv-rednicima. Kao uslov za isplatu, bi e potrebno dogovoriti mehanizam za mobilizaciju sred-stava kompenzacije (u sklopu komponente koja se odnosi na zdravlje životinja), kao i raspodjela odgovornosti za otpla ivanje duga izme u državne i entitetskih vlada.

Komponenta 5: Implementacijska podrška, i pra enje i procjena (0,30 miliona USD).Kao jedna od glavnih karakteristika prijetnje od HPAI-a je injenica da je teško predvidjeti tok pandemije. Iz tog razloga, važna odlika projekta e biti sposobnost prilagodbe situaciji koja se mijenja, uz mogu nost preraspodjele sredstava me u komponentama i kategorijama, te potencijalno koncipiranje novih aktivnosti. Komponenta e pružiti podršku vezano za troškove upravljanja projektom i koordinacije. Bi e sastavljena iz dvije potkomponente: (i) implementacijska podrška grupi za tehni ku podršku pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i osnivanje stalnog sekretarijata za podršku radu Komiteta; i (ii) pra e-nje i procjena.

Kontakt


Tel: (387-33)251-504 Fax: (387-33)440-108

[email protected]

Energetska zajednica jugoisto ne Evrope (ECSEE)

Ciljevi Cilj projekta je olakšati u eš e BiH u ECSEE-u putem investicija koje imaju za cilj da se održi doma a proizvodnja elektri ne energije, poboljša sigurnost i udovoljavanje zahtjevima zaštite životne sredine u proizvodnim postrojenjima, pove a realizacija prihoda i komunika-cijski potencijal distribucijske mreže, te unaprijedi sposobnost Nezavisnog operatora siste-ma u BiH. Klju ni indikator reforme je injenica da BiH djeluje na regionalnom tržištu elek-tri ne energije u skladu sa ECSEE ugovorom. Klju ni indikator uspješnosti investiranja je održavanje proizvodnje elektri ne energije na osnovnom nivou, pod pretpostavkom odgova-raju ih hidroloških uvjeta i izbjegavanja zna ajnih obustavljanja rada opreme koja nije obuhva ena projektom. Ovaj indikator mjeri doprinos rehabilitacijskih aktivnosti projekta u gotovo svim glavnim elektranama. ECSEE je sastavni dio napora regionalnih lanova i ev-ropske zajednice zemalja da sve države u jugoisto noj Europi imaju pristup stabilnoj i kon-tinuiranoj opskrbi elektri nom energijom, što se smatraja klju nim za ekonomski razvoj i socijalnu stabilnost. Stvaranje podru ja bez unutarnjih granica za energiju doprinosi eko-nomskom i društvenom napretku i visokom nivou zaposlenosti, kao i uravnoteženom i održivom razvoju. Ovi širi ciljevi su sadržani u Ugovoru. Pakt stabilnosti je u inio regional-nu saradnju po pitanju energije jednim od svojih glavnih ciljeva, u sklopu nastojanja da u vrsti regionalnu saradnju i stimulira uvjete za mir, stabilnost i ekonomski rast u jugoisto-noj Europi. Pakt stabilnosti je okarakterizirao ECSEE kao jedinstvenu politi ku šansu za

region jugoisto ne Europe da oja a uskla enost i osigura pokreta ki poticaj ka obuhvatnijoj ekonomskoj i politi koj integraciji u Europsku uniju. Mogu nosti APL instrumenta ECSEE-a ine klju nu komponentu podrške Banke Paktu stabilnosti i radnom partnerstvu sa Eu-ropskom komisijom. Strategija za pomo BiH (CAS), (24. X 2004.) uklju uje predloženi projekat me u ciljane investicije u klju nu društvenu i ekonomsku infrastrukturu, koja se smatra neophodnom za omogu avanje rasta predvo enog privatnim sektorom i poboljšanje pristupa osnovnim uslugama i infrastrukturi, kao klju nog sastojka uspješnog programa ublažavanja siromaštva. CAS tako e smatra da je ovaj projekat važan za pružanje podrške naporima BiH da u estvuje u ECSEE. BiH može posu ivati sredstava u sklopu ECSEE programa, budu i da je zadovoljila osnovne uvjete, to jeste Regulatorna komisija za elektri nu energiju i operator sistema transmisije su uspostavljeni i po eli sa radom. Pored toga, BiH ima zna ajne potrebe za investicijama koje ispunjavaju uvjete za finansiranje u sklopu APL instrumenta ECSEE-a.Programu je potrebna podrška donatora za realizaciju ovih investicija. Naro ito su bitne investicije koje trebaju osigurati sigurnost brana na nekoliko najzna ajnijih hidroelektrana, smanje nepovoljnog utjecaja termoelektrana na okolinu, te pove ati realizaciju prihoda i


74

komunikacijski potencijal u pogledu distribucione mreže. Od kraja rata, Banka ima vode uulogu me u donatorima u energetskom sektoru, i u tom kapacitetu je mobilizirala zna ajna iznose nov anih sredstava od sufinansijera. Za svaki od projekata – Projekat hitne rekon-strukcije elektroenergetskog sektora (Energija 1), Drugi projekat rekonstrukcije elektroen-ergetskog sektora (Energija 2) i Tre i projekat rekonstrukcije elektroenergetskog sektora(Energija 3), IDA kredit je inio mali dio ukupnih sredstava osiguranih za posu ivanje. Za projekat Energija 4, odobreni IDA kredit je ekvivalentan iznosu od 36 miliona USD, dok je donatorsko sufinansiranje jednako ekvivalentu od 286 miliona USD. Spajanje nekoliko do-natorskih agencija u velike projekte je osnažilo donatorsku koordinaciju, a koordinirani donatorski pristup reformi sektora je doveo do bržeg napretka. Šta više, donatori su imali koristi od me usobnih aktivnosti na pripremi projekta. Projekat se sastoji od: (i) Investicija za: - popravljanje mjesta koja puštaju vodu na branama hidroelektrana Rama, Trebinje II, Više-grad, Grabovica i Salakovac, te vra anje u prijašnje stanje odrona zemlje kod Kukova na hidroelektrani Jablanica; - uve anje kapaciteta preljeva na brani Bo ac; - rehabilitaciju, zamjenu ili uve avanje (samo jedan slu aj) sekundarne opreme u hidroelek-tranama apljina, Rama, Višegrad, Bo ac, Grabovica, Salakovac i Jablanica; - rehabilitaciju pomo ne opreme u termoelektranama Ugljevik i Gacko; - rehabilitaciju tehni kih sistema pra enja u hidroelektranama Višegrad, Bo ac, Jablanica (uklju uju i one za odron u Kukovima), Grabovica i Salakovac, te termoelektrani Ugljevik; - rehabilitaciju sistema zaštite životne sredine u termoelektranama Ugljevik, Gacko, Kakanj i Tuzla;- rehabilitaciju sistema distribucije EPHZHB, EPRS i EPBiH; - dobavljanje i instalaciju supervizijske kontrole distribucije i sistema prikupljanja podataka (SCADA) za EPHZHB, EPRS i EPBiH; - uspostavu tržišnog operativnog sistema za ISO; i - osiguravanje hardvera i softvera za poboljšanje informacionih sistema upravljanja finansi-jama u Elektroprivredama. (ii) Tehni ka pomo za: - sprovedbu aktivnosti (uklju uju i studije koje trebaju potvrditi dizajn mjera rehabilitacije i pomo u pogledu nabavke i nadzora, kao i obuku po pitanju nabavke); i - dizajn za redukciju emisije sumpor-dioksida i dušikovih oksida u termoelektrani Kakanj. Projekat e poja ati sposobnost BiH da efektivno u estvuje na regionalnom tržištu putem: - investicija u poboljšanje sigurnosti, zaštite životne sredine i opreme na elektranama koje predstavljaju opasnost; - mjerenje i druge investicije u cilju pove anja realizacije prihoda i komunikacijskih poten-cijala u pogledu distribucione mreže; i Komponente koje finansira IDA su slijede e:(i) Investicije za: - rehabilitaciju pomo ne opreme u termoelektranama Ugljevik i Gacko; - rehabilitaciju sistema zaštite životne sredine u termoelektranama Ugljevik, Gacko, Kakanj i Tuzla;- osiguravanje hardvera i softvera za poboljšanje informacionih sistema upravljanja finansi-jama u Elektroprivredama. (ii) Tehni ka pomo za: - sprovedbu aktivnosti (uklju uju i studije koje trebaju potvrditi dizajn mjera rehabilitacije i pomo u pogledu nabavke i nadzora, kao i obuku po pitanju nabavke); i - dizajn za redukciju emisije sumpor-dioksida i dušikovih oksida u termoelektrani Kakanj. Kredit Svjetske banke je odobren 16. VI 2006. i o ekuje se da e stupiti na snagu do oktobra 2006. Sprovedba predloženog projekta je planirana za period IX 2006. – VI 2010. godine. Završetak projekta je predvi en za 30. VI 2010, a zatvaranje za 31. december 2010.godine. Implementacijom projekta e upravljati EPBiH, EPHZHB i EPRS, koje e biti odgovorne za izvršenje dijelova projekta koje se odnose na njih specifi no. Jedinice za implementaciju projekta (PIU) «Energija 3» e nastaviti sa radom na predloženom projektu. Svi sufinansijeri e angažirati konsultante da pomognu jedinicama u sprovedbi, što e uklju iti izradu studija

koje trebaju potvrditi dizajn mjera rehabilitacije. Oni e tako e pružiti pomo prilikom nabavke i nadzora sprovedbe svake pojedine komponente.


75

Kontakt

Svjetska banka David A. Bontempo

Tel: (1-202)473-5591 Fax: (1-202)614-0698

[email protected]

Mirjana KarahasanoviTel: (387-33)251-522 Fax: (387-33)440-108

[email protected]

Vanjski Azra Kora Mehmedovi

Ministarstvo okoliša i turizma, Fe-deracija BiH

Milenko TriviMinistarstvo za prostorno ure enje,

gra evinarstvo i ekologiju Republika Srpska

Zašti ena šumska i planinska podru ja

Ciljevi Razvojni cilj projekta je osnažiti institucionalne i tehni ke kapacitete za održivo upravljanje zašti enim podru jima i proširiti nacionalnu mrežu šumskih i planinskih podru ja koja su pod zaštitom. Globalni cilj projekta u smislu okliša je o uvati biodiverzitet od globalnog zna aja u šumskim i planinskim ekosistemima BiH koji su u kriti nom stanju. Projekat je koncentriran na poboljšanje efektivnosti upravljanja u etiri postoje a zašti ena podru ja;osiguravanje zašti enog statusa za dodatna dva podru ja, te promoviranje održivog upravljanja prirodnim resursima i aktivnosti o uvanja biodiverziteta u tampon zonama.

OpisKomponenta 1: Fizi ka poboljšanja postoje ih zašti enih podru ja, uspostava i operaciona-lizacija novih prioritetnih podru ja u kojima je stanje kriti no (ukupno 2,76 miliona USD, od ega je 1,4 miliona USD iz GEF-a). Projekat e finansirati razvoj i sprovedbu novih pla-nova upravljanja, naglašavaju i pristup zasnovan na ekosistemima, te pristupa sudioni kog korištenja zemljišta u svrhu planiranja nove infrastrukutre, i ograni ene rehabilitacije izgradnje malog obima, što je neophodno za poboljšanje funkcionisanja postoje ih i iskorištavanja novouspostavljenih zašti enih podru ja.Infrastruktura je op enito “blaga”, npr. poboljšanje staza, pravljenje novih staza, znakovi, mjesta za odmor, ozna avanje granica parka, itd. Pored toga, projekat e finansirati izvjesna ograni ena sredstva za rad parkova, kao i tehni ku pomo .U toku prve godine sprovedbe, projekat e koncentrirati svoju podršku na razvoj planova za upravljanje korištenjem zemljišta u dva postoje a nacionalna parka Sutjeska i Kozara, kao i prašumskim rezervatima Janj i Lom, dok e razvoj novih planova za upravljanje za rijeku Unu i planinski kompleks Igman vjerovatno otpo eti na kraju prve godine projekta. O ekuje se da implementacija plana upravljanja po ne ve u drugoj godini projekta. U sklopu projek-ta su tako e planirane studije izvodljivosti vezano za mogu nost proširenja postoje ihzašti enih podru ja. Uzimaju i u obzir mogu nost da do e do neslaganja u vezi proširivanja postoje ih granica zašti enih podru ja, projekat e raditi zajedno sa svim interesnim gru-pama na razvoju i sprovedbi razli itih modela proširenja zašti enih podru ja i njihovog upravljanja (npr. podjela zašti enih podru ja u zone, zajedni ko upravljanje podru jima u neposrednoj blizini, itd.). O ekuje se da oko 150.000 novih hektara bude uklju eno u podru ja koja uživaju formalnu zaštitu. Ova podru ja e biti kombinacija nacionalnih parkova i zašti enih krajolika, uz neka podru ja kojima e se upravljati kao strogim rezervatima prirode. Komponenta 2: Osnaživanje kapaciteta na lokalnom, entitetskom i državnom nivou za o uvanje biodiverziteta i održive prakse korištenja zemljišta (ukupno 2,72 miliona USD, od ega je 1,6 miliona USD iz GEF-a). Projekat e finansirati izgradnju kapaciteta, u enje i

razvijanje vještina na lokalnom, entitetskom i državnom nivou kako bi se osnažile institu-cije odgovorne za planiranje, uspostavljanje i upravljanje zašti enim podru jima širom BiH i osigurala održivost proširene mreže zašti enih podru ja. Obuka e biti posebno koncentri-rana na izgradnju novih sposobnosti za višenamjensko upravljanje zašti enim podru jimasvih kategorija u BiH. Bitan aspekt obuke e biti namjenjen osobama koje rade u sektoru šumarstva, s ciljem da im se priskrbe nove vještine kako bi mogli unapre ivati planiranja upravljanja šumama koje uklju uje o uvanje biodiverziteta na nivou ekosistema, a ne go-spodarskih jedinica šuma. Projekat e na entitetskom i državnom nivou finansirati izgradnju kapaciteta u ministar-stvima koja su odgovorna za upravljanje zašti enim podru jima i planiranje korištenja zemljišta (uklju uju i Nacionalni komitet za biodiverzitet), tako da ove institucije budu sposobne voditi proces o uvanja biodiverziteta. Na lokalnom nivou projekat e finansirati profesionalno usavršavanje u tri oblasti: (i) obuka u vezi sa zašti enim podru jima (npr. upravljanje šumama i podru jima za lov, upravljanje posjetama i prevo enje); (ii) obuka za šumare, što obuhvata patroliranje i sprovedbu zakona, rad sa lokalnim zajednicama i gru-pama korisnika u cilju stvaranja razumijevanja i osiguravanje podrške zašti enimpodru jima; i (iii) poslovno planiranje, koje uklju uje pomo u pogledu marketinga, finan-sijskog upravljanja. Pored sistema pra enja biodiverziteta, u sklopu ove komponente projekat e ustanoviti sistem za pra enje i procjenu (M&E), zasnovan prvenstveno na upravlja kom alatu za pra-enje biodiverziteta na zašti enim podru jima GEF-a. O alatu se trenutno vode razgovori sa

kolegama iz sektora, a o ekuje se da e biti finalizirani prije faze procjene, na osnovu radi-onica sa zainteresovanim stranama koje se trebaju održati u maju 2006. Pored toga, iz ove komponente e se finansirati upravljanje projektom i operativni troškovi. Komponenta 3: Generiranje prilika za alternativnu zaradu u ruralnim oblastima putem razboritog višenamjenskog korištenja zašti enih podru ja (ukupno 1,42 miliona UDS, od


76

ega je 0,4 miliona iz GEF-a). Projekat e osigurati finansiranje za uspostavu i djelovanje programa malih grantova (SGP) radi uklju ivanja zainteresovanih strana koje žive u zašti e-nim zonama i njihovoj neposrednoj blizini u razvojne aktivnosti malog obima, koje direktno ili indirektno doprinose o uvanju biodiverziteta, i osiguravanja poticaja zainteresovanim stranama da promjene aktuelnu praksu korištenja zemljišta koja nije održiva i ima nepovo-ljan uticaj na bazu prirodnih resursa u zašti enoj oblasti ili njenoj neposrednoj blizini i predstavljaju prijetnju biodiverzitetu. Potprojekat koji se finansira u sklopu SGP-a e biti usmjeren na razvijanje novih opcija za zaradu koje promoviraju o uvanje biodiverziteta u zašti enim podru jima i njihovim tampon zonama, a mogao bi uklju iti manje inicijative za upravljanje/recikliranje otpada, obnovu staništa, promoviranje alternativne energije (npr. hidroelektrane malih razmjera), ekološko i kulturološko obrazovanje, eko-turizam i pra e-nje u okviru zajednice. Detalji u vezi sa kvalifikacijskim kriterijima i procedurama djelovanja ovog programa natje ajnih grantova e biti izneseni u SGP-ovom oprativnom priru niku koji e biti finaliziran u fazi obavljanja procjene projekta. Sufinansiranje GEF-a e biti

ograni eno na aktivnosti koje demonstriraju prednosti o uvanja biodiverziteta i bi e samo uve anje onoga što osigurava projekat i primaoci sredstava. O ekuje se da primaoci sredsta-va pridonesu sa najmanje 10% ukupnog budžeta projekta, a u nekim slu ajevima i do 50%.Da osigura održivost SGP-a, projekat e pomo i primaocima sredstava savjetima vezano za planiranje poslovanja, istraživanje tržišta, i povezivanje sa drugim turisti kim/ruralnim razvojnim inicijativama (kao što je USAID-ov projekat podizanja konkurentnosti razvojem klastera).

Documents

Program Svjetske banke obnove i razvoja u Bosni i ...siteresources.worldbank.org/INTBOSNIAHERZ/Resources/PU2006bosWEB.pdfProgram Svjetske banke obnove i razvoja u Bosni i Hercegovini