PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE KAROJBA 2015. -2020.€¦ · Web viewSvi podaci navedeni u ovom dokumentu za koje nije eksplicitno naveden izvor, potječu od naručitelja i njegovih

OPĆINA KAROJBA

PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE KAROJBA 2015. -2020.

PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE KAROJBA 2015.-2020.

stranica 2 od 89

Lipanj, 2016 impressumnaručiteljOpćina Karojba,

Načelnik, Alen Rosić

IZRADA DOKUMENTA

MONEO savjetovanje d.o.o.

mr.sc. Kristian Korunić

Irina Lovrić dipl. oec.

Petra Perhat dipl.oec.

Lucia Vlahov mag. oec

mr. sc. Krešimir Škrtić

Općina Karojba

Alen Rosić

Irenko Pilat dipl.iur.

Snježana Krnjus dipl.iur.

Ovaj dokument pripremljen je temeljem ugovora o

uslugama između izvođača, tvrtke Moneo Savjetovanje

d.d. Zagreb i naručitelja, Općine Karojba. Dokument je

pripremljen za naručitelja i u skladu s Odlukom

općinskog Vijeća, u svrhu realizacije razvojnih ciljeva.

Svi podaci navedeni u ovom dokumentu za koje nije

eksplicitno naveden izvor, potječu od naručitelja i

njegovih partnera. Izrađivači dokumenta ne mogu

garantirati za točnost podataka preuzetih iz

sekundarnih izvora i/ili predlagatelja projekta niti

preuzeti odgovornost za posljedice korištenja ovog

dokumenta od treće strane, ili u drugu svrhu, te za

eventualne greške ili nedorečenosti koje proizlaze iz

pogrešnih podataka koji su im dostavljeni.


SADRŽAJ

Popis tablica.............................................................................................................................6

Popis slika................................................................................................................................7

Popis kratica............................................................................................................................8

A 1. UVOD.............................................................................................................................9

1.1. Svrha i predmet PUR-a.....................................................................................................9

1.2. Strateška usklađenost......................................................................................................9

1.3. Metodologija..................................................................................................................10

1.4. Radna metodologija.......................................................................................................11

A 2. ANALITIČKA PODLOGA.................................................................................................13

2.1. Prostorna obilježja.........................................................................................................13

2.1.1. Geografski položaj..................................................................................................13

2.1.2. Prirodna obilježja....................................................................................................14

2.1.3. Klima.......................................................................................................................16

2.2. Stanovništvo.................................................................................................................. 17

2.3. Infrastruktura.................................................................................................................20

2.3.1. Promet....................................................................................................................20

2.3.2. Vodoopskrba i odvodnja.........................................................................................20

2.3.3. Opskrba energijom.................................................................................................21

2.3.4. Telekomunikacije....................................................................................................21

2.4. Gospodarstvo.................................................................................................................22

2.4.1. Slika gospodarstva..................................................................................................22

2.4.2. Građevinarstvo i prerađivačka industrija...............................................................23

2.4.3. Poljoprivreda..........................................................................................................24

2.4.4. Trgovina, turizam i ostale uslužne djelatnosti........................................................25

2.5. Zapošljavanje i tržište rada.............................................................................................26

2.6. Društvena pitanja (društvena infrastruktura)................................................................27

2.6.1. Obrazovanje...........................................................................................................27

2.6.2. Stanovanje..............................................................................................................28

stranica 3 od 89


2.6.3. Zdravstvo i socijalna skrb........................................................................................28

2.6.4. Civilno društvo........................................................................................................29

2.7. Okoliš............................................................................................................................. 30

2.7.1. Stanje okoliša......................................................................................................... 30

2.7.2. Gospodarenje otpadom..........................................................................................32

2.8. Kvaliteta života (kultura, slobodno vrijeme, sport)........................................................32

2.9. Kulturno povijesna baština.............................................................................................32

2.9.1. Manifestacije i inicijative........................................................................................33

2.9.2. Rekreacija i sport....................................................................................................34

2.10. Institucije i javne politike...............................................................................................34

2.10.1. Općinska uprava.................................................................................................34

2.10.2. Javne politike......................................................................................................35

2.10.3. Financiranje javnih potreba................................................................................36

2.10.4. Ostali izvori financiranja.....................................................................................39

A 3. RAZVOJNO USMJERENJE OPĆINE.................................................................................41

3.1. SWOT analiza................................................................................................................. 41

3.2. Ključna razvojna pitanja.................................................................................................47

3.2.1. Europska unija i Hrvatska.......................................................................................48

3.2.2. Republika Hrvatska i Istra.......................................................................................48

3.3. Razvojni scenariji............................................................................................................50

A 4. STRATEGIJA..................................................................................................................52

4.1. Vizija...............................................................................................................................52

4.2. Opći ciljevi......................................................................................................................52

4.2.1. Razvoj obrtništva....................................................................................................52

4.2.2. Razvoj infrastrukture, obrazovanja, kulture i sporta..............................................53

4.2.3. Razvoj turizma i poljoprivrede................................................................................53

4.3. Prioriteti.........................................................................................................................53

4.4. Mjere i projekti.............................................................................................................. 54

A 5. PROVEDBA PUR-a........................................................................................................56

5.1. Mehanizmi provedbe.....................................................................................................56

5.1.1. Aktivnosti................................................................................................................56

stranica 4 od 89


5.1.2. Uloge i odgovornosti..............................................................................................56

5.2. Dinamika........................................................................................................................59

5.3. Izvori financiranja...........................................................................................................60

5.4. Praćenje i ocjena............................................................................................................65

5.4.1. Struktura praćenja i ocjene.....................................................................................65

5.4.2. Pokazatelji..............................................................................................................67

A 6. Prilozi...........................................................................................................................69

6.1. Prilog 1. Pregled ciljeva i mjera Programa ruralnog razvoja RH 2014. – 2020, Operativnog programa Konkurentnost i kohezija i Operativnog programa učinkoviti ljudski potencijali................................................................................................................................. 69

6.1.1. Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.- 2020...................................69

6.1.2. Operativni program Konkuretnost i kohezija 2014. -2020......................................72

6.1.3. Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali...................................................78

6.2. Prilog 2 Indikativna lista projekata.................................................................................82

stranica 5 od 89


Popis tablica

Prosječne temperature zraka po mjesecima za Karojbu u razdoblju od 40 godina......................17

Radno sposobno stanovništvo općine Karojba.............................................................................18

Stanovništvo općine Karojba prema pripadajućim naseljima.......................................................18

Stanovništvo općine Karojba prema nacionalnosti.......................................................................19

Vrijednosti pokazatelja razvijenosti..............................................................................................23

Prosjek gospodar [email protected] općine Karojba za 2013. godinu....................23

Popis poslovnih subjekata iz sektora proizvodnje........................................................................24

Popis poslovnih subjekata iz sektora poljoprivrede......................................................................25

Popis poslovnih subjekata iz sektora trgovine, turizma i ostalih uslužnih djelatnosti..................25

Radno sposobno stanovništvo Općine..........................................................................................26

Nezaposleno stanovništvo općine Karojba...................................................................................27

Proračun općine Karojba..............................................................................................................38

Struktura prihoda i rashoda općine Karojba.................................................................................38

Usporedni prikaz prioritetnih ciljeva relevantnih strateških dokumenata...................................49

Mjere Programa ruralnog razvoja namijenjene jedinicama lokalne samouprave........................61

Investicijski prioriteti i specijalni ciljevi OP-ja Konkurentnost i kohezija koje su načelno dostupni jedinicama lokalne samouprave...................................................................................................61

Investicijski prioriteti i specifični ciljevi OP-ja Učinkoviti ljudski potencijali..................................63

Aktivnosti praćenja i procjene, vrijeme, sadržaj i svrha njihove provedbe...................................66

Nacrt mehanizma praćenja i provedbe PUR-a..............................................................................66

Vrste pokazatelja uspjeha provedbe............................................................................................67

Prioriteti i područja interesa.........................................................................................................69

Mjere i podmjere..........................................................................................................................70

Prioriteti OP Konkurentnost i kohezija.........................................................................................72

Prioriteti OPULJP.......................................................................................................................... 78

stranica 6 od 89

mailto:[email protected]


Popis slika

Nivoi ciljeva.................................................................................................................................. 11

Geografski položaj Općine............................................................................................................13

Sliv Mirne u Karojbi...................................................................................................................... 15

Parenzana – Karojba.....................................................................................................................33

Opći ciljevi.................................................................................................................................... 52

Prioriteti PUR-a.............................................................................................................................53

Prikaz aktivnosti............................................................................................................................58

Prikaz dinamike projekata............................................................................................................59

Pokazatelji uspjeha.......................................................................................................................68

stranica 7 od 89


Popis kratica

EU Europska unija

IŽ Istarska županija

JLS Jedinica lokalne samouprave

JU, JP Javna ustanova, javno poduzeće

KBC Kliničko bolnički centar

LAG Lokalna akcijska grupa

NN Narodne novine

NVO Nevladine organizacije

OIE Obnovljivi izvori energije

OPG Obiteljsko poljoprivrednog gospodarstvo

OPKK Operativni program konkurentnost i kohezija

OPULJP Operativni program učinkoviti ljudski resursi

PPI Poduzetničke potporne institucije

PRR Program ruralnog razvoja

PUR Program ukupnog razvoja

RH Republika Hrvatska

TDU Tijela državne uprave

TK Telekomunikacije

TZ Turistička zajednica

ŽCGO Županijski centar za gospodarenje otpadom

stranica 8 od 89


A 1. UVOD

1.1. Svrha i predmet PUR-a

Program ukupnog razvoja (PUR) je temeljni strateški dokument razvoja lokalne zajednice, formiran u svrhu planiranja, provedbe, kontrole i ocjenjivanja ukupnog razvitka općine ili grada. Služi kao vodič i okvir lokalnoj samoupravi u planiranju i provedbi razvojnih politika, a potencijalnim investitorima i donatorima daje uvid u strategiju zajednice u koju žele ulagati.

Svrha je PUR-a je strukturirati strateško razvojno razmišljanje, planiranje i djelovanje u horizontalnom (sektorskom) i vertikalnom (lokalno, regionalno, nacionalno, nadnacionalno) smislu. Dakle, PUR kao dokument jest refleksija strateškog promišljanja i planiranja s jedne strane, te generalni plan usmjerenog djelovanja s druge. Drugim riječima, kroz proces strateškog planiranja se sve aktivnosti i potrebe zajednice istražuju i oblikuju u dugoročne razvojne ciljeve, te se tako stvara podloga za odluku o kombinacijama društvenih, ekonomskih i infrastrukturnih projekata i aktivnosti koji će omogućiti postizanje postavljenih ciljeva.

Način izrade i provedbe svake strategije razvoja, pa tako i PUR-a je kompleksan, višeznačan proces pod utjecajem raznih političkih, ekonomskih i društvenih čimbenika, koji se u konačnici materijalizira u jednom dokumentu i iz njega proizašlim aktivnostima. Definiranje i prikupljanje informacija iz raznih izvora radi utvrđivanja osnovnih tendencija među subjektima i stanovništvom zajednice glede za njih važnih komunalnih, infrastrukturnih i drugih potreba, ključno je u kreiranju ovog kompleksnog dokumenta, jednako kao i izgradnja konsenzusa i efektivnih partnerskih odnosa.

Predmet PUR-a jest područje Općine Karojba, pri čemu je bitno imati na umu veličinu područja i ekonomsku snagu Općine kao administrativno-upravne jedinice samouprave, njezin položaj u Istarskoj županiji te karakteristike društvenih i prirodnih pokazatelja.

Dokument «Program ukupnog razvoja Općine Karojba 2015. - 2020.» sastoji se od osnovne analize stanja, analize razvojnih mogućnosti, te strategije razvoja – prioriteta, mjera i projekata, kao i zadataka te njihovog načina provedbe, uključujući mehanizme praćenja i ocjene učinaka.

1.2. Strateška usklađenost

Referentni okvir za razvoj PUR-a jest i Lokalna akcijska grupa (LAG) Središnja Istra. LAG Središnja Istra je inicijalno osnovan 2010. godine sporazumom 8 jedinica lokalne samoprave - Grada Pazina i općina Cerovlje, Gračišće, Karojba, Lupoglav, Motovun, Sveti Petar u Šumi i Tinjan. Sufinanciran iz IPARD programa, LAG je u ovom obliku djelovao sve do ove travnja ove godine, kada je na Skupštini LAG-a “Središnja Istra” donešena odluka o teritorijalnom proširenju područja. Sukladno toj odluci, uz postojećih 8 jedinica lokalne samouprave udruga sada obuhvaća i Grad Poreč te Općine Funtanu, Sveti Lovreč, Višnjan, Vrsar i Žminj, područje na kojem živi 44.386 stanovnika. U lipnju 2015. godine LAG “Središnja Istra” prijavio se na natječaj iz Programa ruralnog razvoja, Mjera 19.1. u sklopu koje je predviđena izrada Lokalne razvojne strategije za novo programsko razdoblje 2014-2020. godine.

stranica 9 od 89


Sumarno, relevantni strateški i pravni dokumenti uzeti u obzir pri razvoju PUR-a su:

Odluka Općinskog vijeća o izradi Programa ukupnog razvoja općine Karojba 2015-2020. (06. svibnja 2015.)

Statut Općine Karojba Godišnji planovi rada Općine Karojba i drugi interni akti Prostorni plan uređenja Općine Karojba Strategija razvoja Općine Karojba 2010.-2015.

Na nadopćinskom nivou važniji dokumenti su:

Županijska razvojna strategija 2011.-2014. (te nova koja je u izradi za razdoblje 2015. - 2020.)

Strateški program ruralnog razvoja Istarske županije (2008. - 2013.) Master plan razvoja turizma (novi u izradi za razdoblje 2015.- 2025.) Lokalna razvojna strategija LAG-a Središnja Istra (2008. – 2013.) Istarska kulturna strategija 2014. – 2020. Županijski Plan za zdravlje i socijalno blagostanje s godišnjim operativnim planovima

aktivnosti nacionalne strategije, poput Strategije i Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2020.

Načela i odredbe navedenih dokumenata uzeti su u obzir pri analizi i definiranju strategije predstavljene ovim dokumentom. Razrada strategije PUR-a slijedi logičku osnovu kao i saznanja o raspoloživim i predvidivim izvorima financiranja – vlastita sredstva, domaći i europski fondovi, u prvom redu mjere Programa ruralnog razvoja.

1.3. Metodologija

Općenito, strateško planiranje pomaže organizacijama da definiraju što žele postići i na koji način, dok strateško djelovanje osigurava fokusiranje napora na pitanja koja su zaista važna, te prikladno alociranje resursa. To podrazumijeva da je proces izrade strateškog dokumenta (planiranje), jednako važan kao i sam rezultat (djelovanje). U praktičnom smislu to znači da se izrada strategija razvoja tipično temelji na analizi trenutačnog stanja i mogućnosti koja se provodi konzultacijama, istraživanjem i prikupljanjem podataka, te interpretacijom nalaza metodama sinteze, komparacije i tumačenja. Dakle, kako bi se dobila strategija koja je usmjerena i jasna, planski proces uključuje interaktivnu analizu više faktora, kao što su:

Vizija & Vrijednosti: vizija željene budućnosti bazirana na općeprihvaćenim generalnim principima;

Dokazna baza & Analiza: razumijevanje trenutne situacije, trendova i realističnih scenarija razvoja, zajedno s uzrocima i posljedicama, a bazirano na dokaznoj bazi (statistika, ekonomska, znanstvena i društvena istraživanja i saznanja) te stavljeno u širi kontekst, odnosno uspoređeno s komparabilnim okruženjem i dobrom praksom;

Dionici: razumijevanje stavova, problema i perspektiva različitih dionika, te planiranje njihovog uključenja u planerski proces, a posebice uloge u provedbi strategije;

stranica 10 od 89


Kapaciteti provedbe: analiza i ocjena sustava i instrumenata za provedbu strategije, dostupnih resursa, a u cilju uklanjanja eventualnih barijera razvoja i uspješne implementacije strategije.

Analizom i interpretacijom ovih faktora dolazimo do razvojne strategije koju tipično formuliramo kao logički povezane nivoe ciljeva, od kratkoročnih do dugoročnih i vice versa:

Slika 1-1 Nivoi ciljeva

Dugoročno, strateško

Kratkoročno, operativno

Dobra strategija je iteracija 'od gore prema dolje' i od dolje prema gore' – formulira se (i mijenja!) kombiniranjem viših, dugoročnih ciljeva ('od gore') s konkretnim projektnim idejama koje izrastaju iz bazičnih potreba ('od dolje'). U konačnici, cilj je napraviti strategiju koja je prikladna (odgovara na potrebe), provediva (sukladna dostupnim resursima) i prihvatljiva (ima javnu i političku potporu koja joj osigurava legitimitet). Na taj se način osigurava konstantna usmjerenost javnih politika na stvarne potrebe društva.

1.4. Radna metodologija

Proces pripreme Programa ukupnog razvoja Općine Karojba slijedio je poznati i često primjenjivani niz aktivnosti, poput:

Priprema osnovne analize – pregled i sumiranje dostupnih statističkih i drugih činjeničnih podataka.

Identifikacija profila općine – tj. interpretacija sirovih podataka i artikuliranje razvojnih trendova, uzoraka, neujednačenosti i obrazaca razvoja.

SWOT analiza i analiza razvojnih trendova – detekcija ključnih pitanja koja mogu biti sektorska (npr. poljoprivreda, zdravstvo, obrazovanje i sl.) ili tematska (npr. propadanje industrije, gubitak vještina i sl.), kao i dosadašnjih obrazaca razvoja i mogućnosti financiranja.

Razrada potencijalnih strategija u svrhu definiranja razvojnih ciljeva na dugoročnom i srednjoročnom nivou (vizija razvoja, strateški ciljevi i prioriteti).

stranica 11 od 89

vizija (gdje

želimo biti?)

ciljevi, prioriteti

mjere,projekti (kako do tamo?)


Konačno, po definiciji ciljeva, strateško-planski proces uključuje praktično promišljanje i detekciju instrumenata provedbe (programa, projekata i dr. mjera) koje mogu dovesti do željenih rezultata, kao i mjere za praćenje i ocjenu napretka.

Praktično, proces izrade PUR-a Općine Karojba proveden je u drugoj polovini 2015 i početkom 2016. godine kroz koordinaciju stručnjaka tvrtke Moneo Savjetovanje d.o.o. i predstavnika Općinskog vijeća i uprave.

stranica 12 od 89


A 2. ANALITIČKA PODLOGA

2.1. Prostorna obilježja

2.1.1. Geografski položaj

Općina Općina Karojba osnovana je 1997. godine izdvajanjem iz općine Motovun. Ukupna površina iznosi 34,66 km2, a prema popisu stanovništva iz 2011. godine ima 1.446 stanovnika. Sastoji se od četiri veća naselja: Karojbe, Motovunskih Novaki, Rakotula i Škropeti. Stanovništvo se pretežito bavi poljoprivredom (vinogradarstvo, a u posljednje vrijeme javlja se i maslinarstvo). Naselje Karojba se prvi put spominje u dokumentima 1258, a sam toponim potječe od latinskog quadruvium (križanje dviju cesta). O kontinuiranoj naseljenosti prostora svjedoče i antički spomenici pronađeni u crkvici Sv. Andrije na groblju u Karojbi sagrađenoj u 13. stoljeću.

Općina pokriva područje u središnjoj Istri, smješteno od 45°15 do 40°20 sjeverne geografske′ ′ širine i od 11°15 do 11°30 istočne geografske dužine s površinom od 34,66 km2. Zapadni dio′ ′ općine graniči s općinama Višnjan i Vižinada, sjeverni dio s općinom Motovun, istočni i jugoistočni dio s Gradom Pazinom te jugozapadni dio s općinom Tinjan.

Slika 2-2 Geografski položaj Općine

U sjevernom i istočnom području općine nalaze se većina naselja i tu je naseljenost gušća u odnosu na južno područje, koje je gotovo nenaseljeno. Od ukupno 39 sela i zaselaka, najveće naselje je Karojba, koje se nalazi na križanju cesta prema Pazinu, Motovunu i Poreču. Osim

stranica 13 od 89


Karojbe kao najvećeg naselja, postoje još tri veća naselja: Motovunski Novaki, Škropeti i Rakotule oko kojih su se grupirala manja sela i zaseoci kako slijedi:

Karojba: Močibobi, Soldatići, Rabotani, Kamenavas, Labinjani, Bezjaki, Kvešti. Motovunski Novaki: Brigi, Lakošeljci, Jugovci, Klambeši, Kontići, Križmani, Margaroti,

Pilati, Rupići, Vuki. Škropeti: Francovići, Fideli, Žudigi, Peckini, Ciganići, Livaki. Rakotule: Konobari, Kramari, Kuzmi, Martineli, Milići, Močitada, Nadalini, Pahovići,

Pupičići, Rapki, Radoslavi, Špinovci.

Naselje Motovunski Novaki nalazi se 4 km jugoistočno od Karojbe. Naselje je u 13. stoljeću bilo središte feuda akvilejskih patrijarha, a od 1330. godine pripalo je Motovunu, kasnije plemićkoj obitelj Polesini (od nekadašnje palače Polesini danas je sačuvan samo portal).

Naselje Škropeti postalo je prema popisu stanovništva iz 2011. godine naselje s najvećim brojem stanovnika na području općine Karojba.

2.1.2. Prirodna obilježja

Od prirodnih resursa najznačajnije su šume, poljoprivredne površine, vodene površine, geografsko prometni položaj, kulturne i prirodne znamenitosti.

Područje općine Karojba obuhvaća nekoliko vegetacijskih tipova:

područje hrasta medunca i ostalih hrastova s bjelograbom šume hrasta medunca i ostalih hrastova sa crnim grabom primorsku šumu bukve šumu hrastova i pitomog kestena

Na području općine Karojba mogu se odrediti dvije hidrografske cjeline sa izraženim površinskim tokovima. To su vodotoci – bujice sliva rijeke Mirne: Krvar, Kamnica, Špina i nekoliko manjih bujica te vodotoci ponornice Brestovac: Brestovac, Čiže i Veli potok.

Sliv Mirne:

Sliv Mirne na području općine Karojba obuhvaća vodotoke Krvar, Kamnicu (lokalni naziv Sabadin) i Špinu (lokalni naziv Špinovac) te dva manja potoka Žunjih i Milići koji se ulijevaju u Krvar. Navedeni vodotoci nalaze se u sjevernom dijelu Općine, na području naselja Rakotule izuzev zapadnog dijela vodotoka Krvar koji se proteže kroz područje naselja Karojba, odnosno Motovunski Novaki. Svi navedeni vodotoci, odnosno potoci ne prolaze kroz građevinsko područje.

Krvar dužine 6,98 km. Vodotok bujičnih karakteristika. Veći dio sliva bujice je izgrađen od vapnenaca i nije u jačoj mjeri utjecan erozijom, osim izvorišnog dijela bujice koji je u flišu sa izraženom pojavom površinske i linijske erozije. Bujica prima veći broj pritoka koje obogaćuju korito nasipom i zatrpavaju nizinski dio toka. Dolinski dio bujice Krvar kanaliziran je kao Obuhvatni kanal Krvar (izvan granice obuhvata Plana).

stranica 14 od 89


Kamnica dužine 1,1 km (ukupno 2,56 km); lijevoobalna pritoka Obuhvatnog kanala Krvar. Nalazi se na samoj granici općine Karojba. Sliv je na vapnenoj podlozi. Bujicu karakterizira vrlo strm uzdužni pad toka.

Špina dužine 1,16 km; lijevoobalna pritoka bujice Krvar. Sliv je na vapnenoj podlozi. Bujicu karakterizira vrlo strm uzdužni pad toka.

Slika 2-3 Sliv Mirne u Karojbi

Sliv Brestovca:

Sliv Brestovca, obuhvaća vodotok Brestovac koji nakon početnog površinskog dijela toka završava u ponorskoj zoni (ponor Čiže) i time podzemno prihranjuje vodonosnik te njegove pritoke vodotoka Čiže i Veli potok. Sliv Brestovac se jednim svojim dijelom nalazi u zapadnom dijelu općine Karojba na granici sa gradom Pazinom, izvan građevinskog područja.

Brestovac dužine 1,81 km (ukupno 4,3 km); vodotok – ponornica bujičnog karaktera. Čiže dužine 1,19 km (ukupno 1,51 km); desnoobalna pritoka ponornice Brestovac. Veli potok dužine 1,77 km (ukupno 2,05 km); desnoobalna pritoka ponornice Brestovac.

Površina sliva Brestovac iznosi: 10,19 km2.

Osim cestovnih propusta nema podataka o drugim uređajnim radovima posljednja tri vodotoka.

Potok Krvar:

Potok Krvar nalazi se na granici s Rakotulama i s Motovunom. Izvor mu je na 200 metara nadmorske visine. Potok teče sjevernim podnožjem uzvisina na kojima se nalaze karobjanska sela Močibobi i Soldatići, zatim Rakotule i njezini zaseoci – Milići, Radoslavi i Špinovci.

Ukupna površina vodnog sliva Krvara, odnosno područja s površinskim i podzemnim vodotocima što se slijevaju u potok iznosi oko 25 četvornih kilometara. Prema predaji potok je dobio naziv zbog bitke koja se vodila između Slavena i stanovnika kula Grč i Mons Civitas. U sukobu su pobijedili Slaveni a krv ubijenih i ranjenih obojila je vodu potoka. Kroz povijest duž potoka Krvara nalazilo se više mlinova, međutim danas ne postoji niti jedan.

Botanički spomenik prirode “Četiri Pinije u Karojbi”

Botanički spomenik prirode “Četiri Pinije u Karojbi” proglašen je 1966. godine aktom Republičkog zavoda za zaštitu prirode. Pinije se nalaze uz cestu Karojba – Pazin, jedno stablo sa lijeve strane i tri sa desne strane, gledano iz perspektive Karojbe. Predstavljaju prirodni fenomen jer rastu duboko u kontinentu, daleko od mora. Velikih kišobranastih krošnji, opseg najstarijeg

stranica 15 od 89


debla (160 godina) iznosi 3,30 m a visina 14,5 metara. Ista stabla su zaštićena te je zabranjeno vršiti oblikovanje ili rezanje grana.

Dolac Sopajac

Dolac Sopajac je najveći i najdublji dolac (vrtača) u Istri. Nalazi se između Karojbe i Livaki u blizini naselja Škropeti. Okolno područje obiluje dolcima međutim obzirom na dubinu Sopajca svi izgledaju kao male udoline. Dolazak u podnožje dolca je otežan zbog nepristupačnog terena i raslinja.

Valigaštar

Valigaštar je izvor pitke vode koji se nalazi u blizini naselja Močibobi. Stanovništvo je koristilo vodu iz izvora još od razdoblja prvih gradina koje su sagrađene u okolici za vrijeme Bizanta i Rimljana. Od početka 20. stoljeća izvor više nije prirodan te je od njega izgrađena «šterna».

Posebno vrijednim resursima, kojih u općini Karojba ima u umjerenoj mjeri, smatraju se: Zaštićena područja prirode; Spomenici graditeljske baštine; Prirodne šume, nezagađena tla, vodotoci te rezerve pitke vode.

Izmjenama i dopunama u odnosu na PPUO Karojba, kako je već spomenuto detaljnije su obrađeni površinski vodotoci.

Prirodni resursi - vodotoci

Sliv Mirne na području općine Karojba, kako je već navedeno obuhvaća vodotoke Krvar, Kamnicu (lokalni naziv Sabadin) i Špinu (lokalni naziv Špinovac) te dva manja potoka Žunjih i Milići koji se ulijevaju u Krvar. Navedeni vodotoci nalaze se u sjevernom dijelu Općine, na području naselja Rakotule izuzev zapadnog dijela vodotoka Krvar koji se proteže kroj područje naselja Karojba, odnosno Motovunski Novaki.

Sliv Brestovca, obuhvaća vodotok Brestovac koji nakon početnog površinskog dijela toka završava u ponorskoj zoni (ponor Čiže) i time podzemno prihranjuju vodonosnik te njegove pritoke vodotoka Čiže i Veli potok. Sliv Brestovac se jednim svojim dijelom nalazi u zapadnom dijelu općine Karojba na granici sa Gradom Pazinom, izvan građevinskog područja.

U kišnom razdoblju, zbog dotoka vode iz mnogobrojnih bujičnih tokova, razine nadzemnih i podzemnih voda naglo rastu, dok je u sušnom razdoblju njihov protok, odnosno izdašnost znatno smanjena.

Sukladno odredbama Zakona o vodama sustavno praćenje kakvoće voda tekućica i stajaćica predmet je programa koji su u ingerenciji Hrvatskih voda. Rezultati praćenja kakvoće ovih voda omogućavaju donošenje temeljnih planskih osnova za upravljanje vodama na razinama RH i Istarske županije.

stranica 16 od 89


2.1.3. Klima

Klimatološki gledano, unutrašnjost Istre, na kojoj se nalazi promatrano područje općine Karojba, obilježava kombinacija submediteranske i pretplaninsko-kontinentalne klime. S jedne strane jak je klimatski utjecaj kopna i nedalekih Alpa, a s druge strane osjeća se i utjecaj mora.

Kao i na cijelom Istarskom poluotoku prevladava makroklimatski tip "Cfsax". Obilježje toga tipa je umjereno topla kišna klima s vrućim ljetom u kojemu je srednja mjesečna temperatura oko 22 C. Padaline su ravnomjerno zastupljene tijekom cijele godine, a najsušniji dio godine izražen je ljeti. Karojba obilježavaju topla i suha ljeta, blage i ugodne zime, velik broj sunčanih dana (do 2.800 sati na godinu), relativno male godišnje temperaturne varijacije zraka. Tako je najniža prosječna temperature u ožujku 10ºC, a najviša u kolovozu, oko 25ºC.

Zime su klasificirane kao blage, što je posljedica utjecaja mora. Jaki pljuskovi mogući su u svibnju, lipnju i listopadu. Tuča je moguća u lipnju i srpnju. Bura, sjevernjak (tramontana) i istočnjak (levant) su prevladavajući vjetrovi koji donose naglo opadanje temperature, a zrak pročišćuju i suše. Iako je snijeg općenito u Istri rijetka pojava i zadržava se eventualno nekoliko dana godišnje, na dijelovima Općine može se zadržati i nešto dulje.

Tablica 2-1 Prosječne temperature zraka po mjesecima za Karojbu u razdoblju od 40 godina

Mjesec Najviše NajnižeSiječanj 8.7°C 4.1°CVeljača 12.0°C 6.4°COžujak 16.8°C 9.9°CTravanj 21.8°C 14.0°CSvibanj 25.4°C 17.5°CLipanj 28.1°C 19.9°CSrpanj 27.4°C 19.6°C

Kolovoz 23.6°C 16.7°CRujan 18.1°C 12.7°C

Listopad 12.4°C 8.0°CStudeni 8.3°C 4.4°CProsinac 8.7°C 4.1°C

2.2. Stanovništvo

U proteklom, poslijeratnom razdoblju u Općini Karojba prisutan je dominantan proces depopulacije koji traje do 1991. godine, s izuzetkom naselja Škropeti u međupopisnim periodima 1948.-1953. i 1971.-1981. U međupopisnom razdoblju, 1991.-2001. broj stanovnika se blago povećao (ustvari stagnira) u naseljima Novaki Motovunski i Rakotule. Izrazitije povećanje zabilježeno je u naselju Škropeti (14,4%), dok se u općinskom središtu-Karojbi broj stanovnika i dalje smanjuje, na što ukazuje i popis stanovništva iz 2011. godine.

U čitavom promatranom razdoblju 1948.-2011. općina je izgubila gotovo trećinu stanovništva, kao i Novaki Motovunski (32,3%), a naselja Rakotule (45,1%) i Karojba (41,2%) i znatno više.

stranica 17 od 89


Prema popisu stanovništva iz 2011. godine najveći broj stanovnika je u naselju Škropeti, što je prekid dugogodišnjeg niza, budući da su dosadašnji popisi ukazivali na Karojbu kao najmnogoljudnije naselje Općine.

Prema popisu iz 2001. godine u općini Karojba živjelo je 1.489 stanovnika što iznosi 0,72% od stanovništva Istarske županije. Gustoća naseljenosti 2001. godine iznosila je 43,0 st/km2. Tijekom 2011. godine proveden je popis stanovništva u Republici Hrvatskoj te prema istome na području općine Karojba živi 1.446 stanovnika. Smanjenje u odnosu na prethodni popis stanovništva iznosi 3%.

Statistički samostalna naselja u općini su: Karojba, Novaki Motovunski, Rakotule i Škropeti. Koncentracija stanovništva u naseljima iz popisa stanovništva 2011. godine relativno je povoljna/ravnomjerna:

Karojba 27,68%; Škropeti 29.97%; Novaki Motovunski 26,63% i Rakotule 15,72%.

Prirodno kretanje stanovništva

Kao jedna od osnovnih odrednica (uz mehaničko kretanje ili migracije) ukupnog kretanja stanovništva, analiza prirodnog kretanja nezaobilazna je u istraživanju demografskog razvoja određenog područja. Analitička podjela na ove dvije komponente nužna je zbog razlikovanja (kvantitativnog i kvalitativnog) udjela/utjecaja na promjenu broja stanovnika i njegove strukturalne promjene. Osnovne sastavnice prirodnog kretanja stanovništva su natalitet (rodnost) i mortalitet (smrtnost) stanovništva, a njihova je rezultanta prirodni prirast (višak broja rođenih nad brojem umrlih), prirodno smanjenje (prirodna depopulacija ili prirodni pad stanovništva) i rjeđe nulti prirodni prirast (ili prirodna stagnacija) kada je broj rođenih jednak broju umrlih. Prirodan pad najčešće je uzrokovan iseljavanjem mladog stanovništva (uglavnom se radi o tzv. ruralnom egzodusu).

Tablica 2-2 Radno sposobno stanovništvo općine Karojba

Godina UkupnoRadno sposobno

stanovništvo (15 – 64 godine)

Prosječna starost Koeficijent starosti

2011. sv. 924 148 603 97 44 150 28

m 479 82 321 41 43 133 28

ž 445 66 282 56 45 172 29

2001. sv. 929 183 547 87 43 134 29

m 463 87 302 27 42 131 27

ž 466 96 245 60 44 137 32

1991. sv. 979 - - - - - -

Slijedeća tablica prikazuje broj stanovnika u općini Karojba raspoređeno prema pripadajućim naseljima:

stranica 18 od 89


Tablica 2-3 Stanovništvo općine Karojba prema pripadajućim naseljima

Naselje Popis stanovništva 2011. Popis stanovništva 1991.

1. Karojba 399 453 500 12,02. Novaki Motovunski 386 398 389 7,43. Rakotule 226 234 228 7,04. Škropeti 431 404 353 8,4Općina Karojba 1.442 1.489 1.470

Različite nacionalnosti zastupljene u općini vide se u slijedećoj tablici:

Tablica 2-4 Stanovništvo općine Karojba prema nacionalnosti

2011 2001 Nacionalnost Broj Postotak Broj PostotakUkupno 1.438 100 1.489 100,0Hrvati 1.183 82 1.301 87,37Bošnjaci 2 0 2 0,13Crnogorci 1 0 Slovenci 3 0 5 0,34Srbi 3 0 3 0,20Talijani 20 1 19 1,38Ostali 2 0 3 0,20Regionalna pripadnost 221 15 152 10,21Ne izjašnjavaju se 3 0 88 5,91

stranica 19 od 89


1.1.

stranica 20 od 89


1.2.

2.3. Infrastruktura

2.3.1. Promet

Cestovni promet

Prema kategorizaciji cesta, područjem Općine prolaze:

a) županijske ceste Županijska cesta Ž 5209 (Buje) - Šterna - Oprtalj - Livade - Karojba - AG Grada Pazina

(Brig) Županijska cesta D 75 (Špadići) - Višnjan - L 50061 (Diklići) - Ž 5007 (Karojba) Županijska cesta Ž-5007 koja povezuje Buje i Pazin (veza za “Istarski ipsilon”) Županijska cesta Ž-5042 prema Poreču Županijska cesta Ž-5043 prema Motovunskim Novakima

b) razgranata mreža lokalnih cesta uz velik broj nerazvrstanih cesta

c) turistička trasa bivše pruge – Parenzane, sa velikim turističkim potencijalom

Zračni promet

Općini najbliža međunarodna zračna luka na području Republike Hrvatske je Pulska zračna luka. Ista je udaljena oko 50 km. U gradu Trstu u smjeru grada Monfalcone u Italiji nalazi se zračna luka Ronchi dei Legionari. Udaljenost iste iznosi okvirno 100 kilometara.

Manja zračna luka nalazi se kod Vrsara.

Autobusni promet

Iz Pazina i Poreča autobusnim putem se može stići do Karojbe. Iz Pazina odvijaju se tri linije tijekom cijelog dana; prosječno trajanje vožnje je 22 minute. Autobusna linija iz grada Poreča odvija se jednom dnevno te vožnja traje 35 minuta. Također su aktivne redovne školske autobusne linije.

2.3.2. Vodoopskrba i odvodnja

Općina Karojba sastavni je dio vodoopskrbnog sustava srednje, zapadne i sjeverne Istre gdje se nalazi 7 gradova i 21 općina. Sustavom gospodari tvrtka Istarski vodovod d.o.o. iz Buzeta koja je u vlasništvu gradova i općina.

Karojba ima povijesni značaj u opskrbi lokalnog područja vodom te je 1940. godine izgrađena crpna stanica koja se napaja iz rezervoara Šubjente. Voda se tlači u rezervoar Brigi iz kojeg gravitacijskim cjevovodom stiže do grada Pazina. U današnje vrijeme područje Općine opskrbljuje se vodom iz rezervoara Brigi.

stranica 21 od 89


Velik broj naselja priključen je na distributivnu cjevovodnu mrežu profila Ø60 – 200 mm, dok je samo manji dio i to magistralni Ø350mm.

Postojeći sustav vodoopskrbe područja općine Karojba sadašnjim kapacitetima u stanju je zadovoljiti zahtjeve potrošača u pogledu količina i tlakova vode. U budućnosti treba nastaviti s radnjama na optimizaciji vodoopskrbnog sustava te osiguranja potrebnih količina i tlakova vode.

Odvodnja

Općina Karojba ne posjeduje kanalizacijsku mrežu. Objekti su spojeni na septičke taložnice koje se nalaze uz iste.

Naselja Motovunski Novaki i Škropeti nalaze se u vodo zaštitnom području definiranim županijskim Prostornim planom i za ta se naselja planira izgradnja kanalizacije putem županijskog poduzeća IVS, čiji je suosnivač i općina Karojba.

2.3.3. Opskrba energijom

Elektroenergetika

Područje općine Karojba napaja se električnom energijom iz transformatorske stanice TS 10(20)/0,4kV CS. Ista je sastavni dio elektroenergetske mreže centralne Istre te je stanica izgrađena i montirana 2003. godine.

Transformatorska stanica snage je 20kV te je oklopljena metalom s SF6 plinom. Sadrži Safe plus ABB sustav i dva suha transformatora 10(20)/0,4kV, 250 kVA. Mreža je naseljima razvedena zrakom pretežito kabelima EHP48A 3x(1x150mm2).

Plinoopskrba

Na području općine Karojba ne postoji izgrađena plinovodna mreža.

Distributivnih plinskih mreža i postrojenja na području Općine nema, te se potrošnja plina svodi na pojedinačna domaćinstva i potrošače, koja ga koriste putem plinskih boca ili nešto rjeđe putem ugrađenih spremnika.

2.3.4. Telekomunikacije

Područje općine Karojba pokriveno je pokretnom i nepokretnom telekomunikacijskom infrastrukturom.

Nepokretna telekomunikacijska mreža izgrađena je do svih zaseoka i naselja na području Općine. Manjim dijelom rubna područja su priključena na druge komutacijske čvorove.

Pristupne mreže najvećim dijelom su izgrađene podzemnim bakrenim vodovima. Manjim dijelom nadzemnim za manje zaseoke i krajnje korisnike. Komutacijski čvorovi su izrađeni u digitalnoj tehnologiji. Spojeni su na nadređeni pristupni čvor Pazin. Isti je spojen na svjetlovodni kabel Rijeka-Pazin-Umag-Italija. Područje općine Karojba pokriveno je pokretnim mrežama. Pokrivenost teritorija iznosi 100% te obuhvaća više od 100% stanovništva.

stranica 22 od 89


Na području općine Karojba planira se izrada optičke mreže koja je pokrenuta od strane općina i gradova s područja pazinštine i buzeštine.

2.4. Gospodarstvo

2.4.1. Slika gospodarstva

Opći okviri

Gospodarstvo općine Karojba nije dovoljno razvijeno, pogotovo uz velike potencijale u djelatnosti turizma, ali i prerađivačke industrije uzevši u obzir prirodno okruženje i poticaje na koje postojeći i budući poduzetnici mogu računati. Općina broji 56 aktivnih gospodarskih subjekata od kojih je 50 obrtnika i samostalnih zanimanja. Ovaj podatak predstavlja pad u odnosu na razdoblje iz 2011 godine.

Ipak, turizam u Općini sve više dobiva na značaju, što su iskoristili stanovnici uloživši u otvaranje kuća za odmor za kojima potražnja konstantno raste. Kvalitetna vina i domaće prerađevine koje se nude u postojećim i novootvorenim OPG-ovima, podižu kvalitetu turističke usluge, ali i sliku gospodarstva čitave Općine.

Obzirom na lokaciju Općine u centralnom dijelu Istre koji je poznat po razvijenom obrtništvu najveći broj obrtnika bavi se građevinarstvom, trgovinom, popravcima motornih vozila i cestovnim prijevozom.

Prema broju trgovačkih društava u odnosu na djelatnosti dominiraju prerađivačka industrija i građevinarstvo. Slijedi poljoprivreda pa trgovina.

Općina Karojba ne posjeduje organiziranu gospodarsku zonu. Većinu poslova poduzetnici obavljaju u vlastitim kućama i dvorištima. Postoji potreba za organiziranjem gospodarskih zona gdje bi se okupili lokalni poduzetnici te bi im se omogućila zadovoljavajuća infrastruktura poglavito za proizvodne i prerađivačke djelatnosti.

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, Županijske komore Pula, najznačajniji gospodarski subjekti djeluju u području prerađivačke industrije i građevinarstva.

Na području općine Karojba posluju isključivo mala trgovačka društva i obrti. Tijekom godina broj poduzetnika mijenja se u manjem obimu. Broj tvrtki povezan je sa visinom ukupnih prihoda. Tijekom analiziranih godina najviši prihod je ostvaren u djelatnostima poslovanja nekretninama, građevinarstva i trgovine.

Poslovne zone na području Općine

Na području Općine predviđena su sljedeća građevna područja za razvoj gospodarskih zona:

Gospodarski predio u naselju Rakotule, smješten sjeverno od ceste Ž-5042 (Karojba – Špadići),

Gospodarski predio u južnom dijelu naselja Karojba i zapadno od ceste Ž-5007 (Karojba – Škropeti),

stranica 23 od 89


Gospodarski predio smješten u južnom dijelu naselja Karojba i sjeverozapadnom dijelu naselja Novaki Motovunski, južno od ceste Ž-5007 (Karojba – Kićer),

Gospodarski predio Motovunski Novaki Gospodarski predio "Škropeti" u naselju Škropeti, sjeverno i južno od ceste Ž-5007 (Karojba –

Kićer),

Što se djelatnosti turizma tiče, gosti koji posjećuju područje općine Karojba uglavnom su srednje platežne moći. Isti posjećuju kuće za odmor i apartmane u potrazi za mirnim odmorom. Većim dijelom su to parovi, obitelji sa malom djecom te gosti koji su u mirovini. Gosti isključivo dolaze u svojoj organizaciji i vlastitim automobilima s obzirom da nema dovoljno organiziranog kapaciteta za autobusne linije, a projekt difuznog hotela se ne planira.

Tablica 2-5 Vrijednosti pokazatelja razvijenosti

Općina Vrijednosti osnovnih pokazateljaProsječni dohodak per capita 2010.-2012.

Prosječni izvorni prihodi per capita 2010.-2012.

Prosječna stopa nezaposlenosti 2010.-2012.

Kretanje stanovništva 2010.-2001.

Udio obrazovanog stanovništva u stanovništvo od 16 do 65 godina iz 2011.

Karojba 24.609 1.201 7,1% 97,4 69,28%Općina Vrijednosti standardiziranih pokazatelja u odnosu na nacionalni prosjek

Prosječni dohodak per capita 2010.-2012.

Prosječni izvorni prihodi per capita 2010.-2012.

Prosječna stopa nezaposlenosti 2010.-2012.

Kretanje stanovništva 2010.-2001.

Udio obrazovanog stanovništva u stanovništvo od 16 do 65 godina iz 2011.

Karojba 80,8% 35,6% 121,20% 122,9% 96,6%

Tablica 2-6 Prosjek gospodarstva općine Karojba za 2013. godinu

Prosjek općine (2013.)

Prihodi: 3.405.112 kn

Dobit: 189.582kn

Novostvorena vrij.: 906.201 kn

Produktivnost: 113.278 kn

Zaposleni: 8

Izvor: Poslovna.hr (2015). http://poslovna.hr/industry.aspx?tab=lok

U Općini Karojba, stanovnici se pretežno bave prerađivačkom industrijom i građevinom, poljoprivredom, trgovinom, a u nešto manjoj mjeri i turizmom. U nastavku teksta analizirani su svi spomenuti sektori.

2.4.2. Građevinarstvo i prerađivačka industrija

Industrijsku proizvodnju i preradu u ovom kraju treba kontinuirano poticati. Ulaganja u poduzetničku infrastrukturu i razvoj poslovnih zona model je kojim se mogu privući novi i strani investitori. S novim tvrtkama i poslovnim centrima započeo bi proces mijenjanja i oživljavanja

stranica 24 od 89

http://poslovna.hr/industry.aspx?tab=lok


lokalnog tržišta. Zaposlilo bi se lokalno stanovništvo koje ima dugu tradiciju rada u obrtima i proizvodnim djelatnostima.

Građevinarstvo je najznačajnija privredna grana općine Karojba s većim brojem obrta i malih poduzeća. Ista ostvaruje najveće prihode i zapošljava najveći broj osoba.

U odnosu na prethodno promatrano razdoblje zabilježen je trend stagnacije djelatnosti građevinarstva, odnosno niže ostvareni prihodi, a razlog je dugo razdoblje recesije koje je završilo 2015. godine. Građevinarstvo je povezano s razvojem turizma zbog ulaganja u izgradnju novih turističkih smještajnih kapaciteta i obnovu starijih. Grade se stanovi, apartmani, kuće za odmor, te se očekuje skorašnji ponovni uzlet ove grane u Karojbi.

Slijedi popis svih poslovnih subjekata iz sektora proizvodnje i građevinarstva, prema ostvarenom prihodu silazno.

Tablica 2-7 Popis poslovnih subjekata iz sektora proizvodnje

R.br Subjekt1 MELLIS ISTRA d.o.o.2 KLANJAC d.o.o.3 YENKI d. o. o.4 TONČO d.o.o.5 CVITKO MRAMOR d.o.o.6 ROSA & ROSA d. o. o.7 ELEKTROMEHANIKA PAULOVIĆ j.d.o.o.8 G I P d. o. o.9 PERIČIĆ GRADNJA j.d.o.o.

10 QUADRUVIUM d.o.o.11 VIVODA PROMET d.o.o.12 SELAR d.o.o.13 MAFRO d.o.o.14 BRATANOVIĆ d. o. o.

Izvor: Vlastiti rad autora (prema HGK (2015). Registar poslovnih subjekata – Biznet, MINPO (2015).

2.4.3. Poljoprivreda

Poljoprivreda područja općine Karojba temelji se na uzgoju povrća i voća. Uzgoj povrća i voća ima veće pogodnosti u području sive zemlje gdje se vlaga duže zadržava te je zemlja rahlija. Zemlja je pogodna za uzgoj kupusa te raznih vrsta voća. Područje se pruža u brdovitom dijelu općine oko naselja Kontići i Motovunski Novaki.

Osim navedenoga, područje općine Karojba posjeduje sve blagodati za uzgoj kvalitetnog vina, te se samo područje može pohvaliti nekolicinom vrlo kvalitetnih proizvođača. Eno ponuda je za ovo područje vrlo važna, ne samo zbog razvoja poljoprivrede, već i zbog povećanja kvalitete turističke ponude koja će u godinama koje slijede Karojbi omogućiti rast kojem teži.

stranica 25 od 89


Područje crvene zemlje odnosno zaravni «Poje» pogodno je za uzgoj poljoprivrednih kultura poglavito krumpira te manjim dijelom ostalih gomoljastih kultura i kupusa.

Slijedi popis svih poslovnih subjekata iz sektora poljoprivrede prema ostvarenom prihodu silazno.

Tablica 2-8 Popis poslovnih subjekata iz sektora poljoprivrede

R.br Subjekt1 BRDARI d.o.o.2 KAMENITA ISTRA d.o.o.3 JUGOVAC d.o.o.4 PREMIUM TARTUFI j.d.o.o.

Izvor: Vlastiti rad autora (prema HGK (2015). Registar poslovnih subjekata – Biznet, MINPO (2015).

2.4.4. Trgovina, turizam i ostale uslužne djelatnosti

Općina Karojba ima velik turistički potencijal, uzevši u obzir sve veću potražnju za za ponudom središnje Istre. Općina Karojba ne posjeduje Turističku zajednicu, sastavni je dio Turističke zajednice središnje Istre. Istu Turističku zajednicu čine grad Pazin, općine i naselja središnje Istre.

Gosti koji posjećuju područje općine Karojba uglavnom su srednje platežne moći. Isti posjećuju kuće za odmor i apartmane u potrazi za mirnim odmorom. Većim dijelom su to parovi, obitelji sa malom djecom te gosti koji su u mirovini. Gosti isključivo dolaze u svojoj organizaciji i vlastitim automobilima.

Na području općine djeluje i nekoliko trgovačkih subjekata koji ne ostvaruju pretjerano zapaženu dobit, te je svakako zaključaj i preporuka da se djelatnost općine i budući infrastrukturni projekti usmjere stvaranju preduvjeta za razvoj turizma, čime bi profitirala kako Općina tako i njezini stanovnici.

Slijedi popis poslovnih subjekata iz navedenog sektora, poredanih prema visini ostvarenog prihoda, silazno.

Tablica 2-9 Popis poslovnih subjekata iz sektora trgovine, turizma i ostalih uslužnih djelatnosti

R.br Subjekt1 COEPTO d.o.o.2 CAPPELLOTTO d.o.o.3 PAVATCOMMERCE d. o. o.4 MARTINOVKA d. o. o.5 NORA d.o.o.6 IMPLEO d.o.o.

stranica 26 od 89


7 NARCISA AGO d.o.o.8 CAPPELLOTTO TRADE d. o. o.9 DREJA d.o.o.

10 7U j.d.o.o.

2.5. Zapošljavanje i tržište rada

Prema popisu stanovnika iz 2011. godine, općine Karojba, radno sposobno stanovništvo brojilo je 571 osoba, i to 327 muškarac i 244 žena. Slijedi prikaz zaposlenih prema djelatnostima i starosti za navedenu godinu.

Tablica 2-10 Radno sposobno stanovništvo Općine

Zanimanje Spol Ukupno 15-19

20-39

25-29

30-34

35-39

40-44

45-49

50-54

55-59

60-64

65 i više

Ukupno sv. 571 11 49 76 80 72 85 74 75 41 7 2

m 327 6 37 38 46 38 43 40 43 28 6 2

ž 244 5 11 38 34 34 42 34 32 13 1 -

Zakonodavci, dužnosnici i direktori

sv. 17 - - - - 3 1 2 6 4 1 -

m 10 - - - - 1 - 2 4 2 1 -

ž 7 - - - - 2 1 - 2 2 - -

Znanstvenici, inženjeri i stručnjaci sv. 38 - 2 9 9 5 6 4 1 - - 2

m 14 - 1 3 3 2 1 1 1 - - 2

ž 24 - 1 6 6 3 5 3 - - - -

Tehničari i stručni suradnici sv. 50 1 1 7 6 6 10 6 7 5 1 -

m 22 1 1 5 3 2 2 2 3 3 - -

ž 28 - - 2 3 4 8 4 4 2 1 -

Administrativni službenici sv. 47 - 2 10 7 9 3 8 3 5 - -

m 12 - - 2 - 4 2 2 1 1 - -

ž 35 - 2 8 7 5 1 6 2 4 - -

Uslužna i trgovačka zanimanja sv. 141 7 15 21 19 16 21 11 22 8 1 -

m 47 2 7 3 6 7 7 4 5 5 1 -

ž 94 5 8 18 13 9 14 7 17 3 - -

Poljoprivrednici, šumari, ribari i lovci

sv. 13 - - - 1 1 2 1 3 4 1 -

m 12 - - - 1 1 2 - 3 4 1 -

ž 1 - - - - - - 1 - - - -

Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji

sv. 136 3 18 17 22 15 22 22 12 3 2 -

m 124 3 18 16 20 11 18 21 12 3 2 -

ž 12 - - 1 2 4 4 1 - - - -

Rukovatelji postrojenjima i strojevima, industrijski proizvođači i sastavljači proizvoda

sv. 84 - 6 8 13 13 9 9 17 9 - -

m 65 - 6 6 12 9 6 4 13 9 - -

stranica 27 od 89


ž 19 - - 2 1 4 3 5 4 - - -

Jednostavna zanimanja sv. 43 - 3 4 3 4 11 10 4 3 1 -

m 19 - 3 3 1 1 5 3 1 1 1 -

ž 24 - - 1 2 3 6 7 3 2 - -

Vojna zanimanja sv. 1 - - - - - - 1 - - - -

m 1 - - - - - - 1 - - - -

ž - - - - - - - - - - - -

Nepoznato sv. 1 - 1 - - - - - - - - -

m 1 - 1 - - - - - - - - -

ž - - - - - - - - - - - -

Slijedi pregled nezaposlenosti po godinama uzimajući u obzir spol i obrazovanje osoba.

Tablica 2-11 Nezaposleno stanovništvo općine Karojba

Mjesec/Godina

Ukupno Bez škole i nezavršena OŠ

Osnovna škola Trogodišnja srednja i škola za KV i VKV radnike

Ukupno

Žene

Muškarci

Ukupno

Žene

Muškarci

Ukupno

Žene

Muškarci

Ukupno

Žene

Muškarci

Prosinac/2015

37 20 17 0 0 0 7 4 3 3 2 1

Prosinac/2014

34 22 12 0 0 0 10 9 1 14 6 8

Mjesec/Godina

Četverogodišnja srednja škola (i više)

Gimnazija Visoka škola, prvi stupanj fakulteta, stručni

studij

Fakultet, Magisterij, Doktorat

Ukupno

Žene

Muškarci

Ukupno

Žene

Muškarci

Ukupno

Žene

Muškarci

Ukupno

Žene

Muškarci

Prosinac/2015

12 7 5 0 0 0 1 1 0 2 1 1

Prosinac/2014

5 4 1 0 0 0 1 1 0 4 2 2

Izvor: vlastiti rad (prema: HZZ Pula: Statistički bilten, 12/2014 i 01/2015)1

2.6. Društvena pitanja (društvena infrastruktura)

2.6.1. Obrazovanje

Na području općine Karojba postoji dječji vrtić i osnovna škola. Isti predstavljaju područne jedinice obrazovnog sustava grada Pazina.

Osnovna škola i vrtić nalazile se u zajedničkoj zgradi u centru naselja Karojba, ali završetkom projekta izgradnje vrtića Općina sada raspolaže samostalnim kompleksom koji prima dvije skupine djece, a nalazi se pokraj osnovne škole. Škola posjeduju sportske terene na otvorenom. Završena je i multifunkcionalna sportska dvorana koju koriste djeca, razne udruge i građani,a u njoj se odvijaju razne manifestacije, priredbe i predavanja.

Predškolski odgoj

1 http://www.hzz.hr/default.aspx?ID=10553

stranica 28 od 89

http://www.hzz.hr/default.aspx?ID=10553


Područni vrtić Karojba sastavni je dio sustava dječjih vrtića OLGA BAN iz grada Pazina. Uz matični dječji vrtić OLGA BAN u Pazinu uključeni su područni vrtići u Cerovlju, Gračišću, Karojbi, Lupoglavu, Motovunu, Sv. Petru u Šumi i Tinjanu. Općina Karojba provela je projekt proširenja djelovanja vrtića na cjelodnevni program.

Osnovnoškolsko obrazovanje

Područna Osnovna škola Karojba sastavni je dio Osnovne škole Vladimir Nazor iz Pazina. Uz matičnu Osnovnu školu Vladimir Nazor u Pazinu uključene su i područne škole u Karojbi, Lupoglavu, Motovunu, Sv. Petar u Šumi, Tinjanu, Trvižu, Cerovlju, Gologorici, Gračišću i Kašćergi.

Važno je napomenuti da određeno nastavno osoblje radi i u drugim područnim školama koje su u sustavu Osnovne škole Vladimir Nazor iz Pazina.

Srednjoškolsko obrazovanje

Nakon završetka osnovnoškolskog obrazovanja učenici nastavljaju srednjoškolsko obrazovanje u gradskim središtima Pazinu, Poreču ili Puli. Najveći broj učenika gravitira prema gradu Pazinu.

2.6.2. Stanovanje

Nove mlade obitelji donose nove aktivnosti i razvoj u postojeću lokalnu sredinu. Ukoliko dolaze iz naprednijih sredina mladi ljudi donose nova znanja koja se mogu primijeniti u lokalnom gospodarstvu i lokalnoj društvenoj zajednici.

S mladim obiteljima povećava se i broj djece, povećava se natalitet na lokalnom području. Oživljavaju gospodarske, kulturne, sportske, obrazovne aktivnosti. Ostanak mladih obitelji osigurava dugoročnu egzistenciju postojećeg gospodarskog i društvenog života.

Osnovni motivi dolaska mladih obitelji u lokalno područje općine Karojba su pozitivan imidž Istre kao makro odredišta za život, mogućnost zapošljavanja u većim gradovima na zapadnoj obali Istre (Poreč, Rovinj, Umag, Novigrad) ili u gradu Pazinu, život u ruralnoj sredini uz visoku razinu sigurnosti za djecu i miran život u prirodnoj okolini. Postoji mogućnost ostvarenja dodatnog prihoda kroz iznajmljivanje smještaja turistima ili kroz uzgoj pojedinih poljoprivrednih kultura.

Postojanje jaslica, vrtića, škole, kulturnih i sportskih aktivnosti dodatno doprinose doseljavanju mladih. Značajni čimbenici privlačnosti su i blizina mora odnosno povoljne klimatske prilike.

Cijena građevinskog zemljišta, kuća i stanova u odnosu na druge potencijalne lokacije u velikoj mjeri odlučuje o dolasku. Postojanje gospodarskih aktivnosti na lokalnom području kao osnove za ostvarenje osnovnog ili dodatnog izvora prihoda doprinose ostanku i dolasku novih mladih obitelji.

Općina će inzistirati na razvoju ruralnog turizma kao jednom od značajnih osnovnih i dodatnih izvora prihoda. Za istu djelatnost postoje kvalitetni resursi na lokalnom području (povoljna cijena zemljišta, očuvan prirodni okoliš, atraktivnost odredišta za turiste, značajan broj postojećih objekata za odmor).

stranica 29 od 89


2.6.3. Zdravstvo i socijalna skrb

Na području općine Karojba ne djeluje liječnička ambulanta, a stanovništvo koristi liječničke usluge sa područja općine Motovun ili sa područja grada Pazina.

Centar za socijalnu skrb

Općina Karojba se nalazi u sustavu centara za socijalnu skrb Pazin. U sklopu Centra nalazi se savjetovalište za brak i obitelj. Svi stanovnici gravitirajućih općina među kojima je i Karojba mogu koristiti iste usluge.

Osnovna prava koja građani mogu ostvariti u Centru za socijalnu skrb su:

a) stalna pomoć

b) doplatak za pomoć i njegu

c) osobna invalidnina

d) naknada do zaposlenja invalidnim osobama - djeca

e) pravo na smještaj u ustanove socijalne skrbi - odrasli

f) pravo na smještaj u dječje domove - osposobljavanje za samostalan život i rad

g) pravo na status roditelja i njegovatelja

h) jednokratne novčane pomoći (više nisu pravo).

Osnovni poslovi centra su:

a) maloljetnička delikvencija

b) invalidna djeca

c) skrbništvo

d) postupci posredovanja kod razvoda brakova

e) povjeravanje djece u postupku razvoda brakova

f) privremeno uzdržavanje (neplaćanje alimentacije).

Dnevni boravak i pomoć u kući starijim osobama

Tijekom kolovoza 2008 godine ostvarena je suradnja Grada Pazina i Gradskog društva Crvenog križa, a uz financiranje Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i sufinanciranje Istarske županije, Grada Pazina i 7 općina koje sudjeluju u programu (Cerovlje, Gračišće, Karojba, Lupoglav, Tinjan, Sveti Petar i Žminj) te je pokrenut projekt pomoći u kući. U listopadu iste godine započeo je s radom i dnevni boravak.

Cilj programa je unaprijediti vaninstitucionalnu skrb i kvalitetu života starijih osoba na području grada Pazina i sedam gravitirajućih općina.

stranica 30 od 89


2.6.4. Civilno društvo

Udruga Valigaštar - «Valigaštar» zavičajna udruga nosi ime prema toponimu – izvoru u blizini Karojbe koje se spominje u «Istarskom razvodu». Osnovna djelatnost udruge je zaštita kulturne i prirodne baštine.

NK Karojba – nogometni klub sa područja Karojbe natječe se u veteranskoj ligi Istarske Županije, a cilj je Općine i da se oformi seniorski klub.

BK Pilati – Boćarski klub Pilati sudjeluje u natjecanjima Županijske boćarske lige.

SD Škropeti – Sportsko društvo Škropeti organizira i samo sudjeluje na brojnim malonogometnim natjecanjima

Udruga PUK – Pinjol udruga Karojbe ima za cilj organizaciju događaja koji promiču kulturne i turističke potencijale Općine i angažman mladih u civilnom društvu

2.7. Okoliš

2.7.1. Stanje okoliša

Od prirodnih resursa najznačajnije su šume, poljoprivredne površine, vodene površine, geografsko prometni položaj, kulturne i prirodne znamenitosti. Stanje okoliša je sačuvano.

Šume

Područje općine Karojba obuhvaća nekoliko vegetacijskih tipova:

područje hrasta medunca i ostalih hrastova s bjelograbom šume hrasta medunca i ostalih hrastova sa crnim grabom primorsku šumu bukve šumu hrastova i pitomog kestena

Vode

Čitavo područje općine Karojba spada u vodozaštito područje, te je veliki naglasak stavljen na očuvanje voda.

Za uspješnu provedbu zaštite voda važna je izrada planova za zaštitu voda na razini lokalne uprave i samouprave, kao i utvrđivanje onečišćivača i sustavno praćenje kakvoće vode na svim vodotocima. Radi održavanja prihvatljivog ili postojećega stanja kakvoće voda, nameće se kao nužno neprekidno osiguranje nadzora nad djelatnostima, koje bi mogle izazvati povećana ili nepredviđena onečišćenja površinskih i podzemnih voda.

Zaštita voda od posebnog je značaja. Zaštita se mora neprekidno provoditi za sve površinske i podzemne vode, uključujući i vodu za piće, termalnu i mineralnu vodu. Potrebno je osigurati novac za istražne radove koji bi prethodili izradi vodnogospodarske osnove i vodnogospodarskim planovima za područje općine Karojba. Osnovni ciljevi zaštite voda trebaju biti sljedeći:

Sačuvati vode koje su još čiste;

stranica 31 od 89


Poboljšati ili ukloniti onečišćenja zbog kojih dolazi ili bi moglo doći do ugrožavanja ili onečišćavanja vode za piće na postojećim ili planiranim izvorištima;

Očuvati kakvoću voda u propisanim kategorijama provođenjem i održavanjem mjera zaštite, te djelotvornijom kontrolom rada izgrađenih građevina i uređaja za pročišćavanje onečišćenih voda;

Zaustaviti pogoršanje kakvoće podzemnih i površinskih voda tamo gdje je ona ozbiljnije narušena;

Poboljšati izgradnju potrebnih uređaja za pročišćavanje onečišćenih voda, bilo da se radi o središnjim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda Općine ili većih industrijskih građevina;

Gospodarskim razvojem predviđati "čiste tehnologije", kojima bi se bitno smanjilo ulaganje i izgradnja uređaja.2

Vodne zalihe imaju veliki značaj za razvitak svake zemlje i njenih dijelova. Zbog toga je zaštitu vodnih zaliha neophodno svrstati u najznačajnije činitelje razvitka prostora i čvrsto ugraditi u sve dokumente prostornoga uređenja i zaštite okoliša. Glavni vodonosnici u pravilu se nalaze u prostorima znatne ili velike urbanizacije pa se redovito postavlja kao problem očuvanje kakvoće vode. Važno je istaknuti potrebu prethodne zaštite vodnih zaliha na različite načine, a jedan od njih je ugradba potrebitih mjera zaštite u prostorne planove uređenja. Zaštita prostornim planom se provodi na način da se u kartografskom dijelu plana urišu predjeli (područja, zone) zaštite i odrede mjere zaštite koje su osobito zamjetne u ograničenjima prilikom izgradnje zgrada i drugih građevina. Ograničenja uslijed zaštite izvorišta pitke vode postavljaju uvjete i poskupljuju izgradnju, ali osiguravaju zdravu pitku vodu za nas i čuvaju je za buduće naraštaje.

Općina Karojba nalazi se kompletna u III zoni sanitarne zaštite (zoni ograničenja i kontrole) izvorišta vode za piće, samo jedan manji dio uz vodotoke Brestovac te ponor Čiže nalaze se unutar II zone sanitarne zaštite (zona strogog ograničenja), prema Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji.

Na području općine Karojba postoji nekoliko manjih izvora koja se djelomično koriste (Valigaštar, Badavca, Žudići-Čiže i kaptirani izvor u Novakima Motovunskima). Osim iz vodovoda, domaćinstva se opskrbljuju vodom i iz bunara koji se nalaze najčešće na samim građevnim parcelama seoskih domaćinstava. Sva izvorišta valja čuvati od onečišćenja bilo koje vrste.

Zabranjuje se podizanje ograda i potpornih zidova, odnosno izvođenje drugih radova i radnji (odlaganje bio i drugog otpada) koji bi mogli smanjiti propusnu moć korita vodotoka, onemogućiti čišćenje i održavanje vodotoka ili ga ugroziti na neki drugi način.

Otpadne vode iz domaćinstva, u naseljima bez kanalizacijske mreže, moraju se horizontalnom kanalizacijom priključiti na septičku jamu ili tipski (biološki ili drugi odgovarajući) uređaj, s ispuštanjem otpadne vode putem upojnog bunara ili disperzivno u podzemlje.

Otpadne vode, koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda moraju se, prije upuštanja u kanalizacijski sustav naselja ili recipijent, pročistiti pred tretmanom do tog stupnja da ne budu štetne za taj sustav i recipijent.

2 Izvješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj (sažetak), NN 88/1998.

stranica 32 od 89


Kod izgradnje novih ili asfaltiranja postojećih prometnica i prometnih površina predvidjeti prihvat i otjecanje oborinskih voda izvan II i III zone vodozaštite ili nakon pročišćavanja na odjeljivaču ulja i masti ispuštati u podzemlje putem upojnog bunara. Dionice prometnica županijskog značaja u ovoj zoni moraju imati objekte za prihvat razlivenog goriva i drugih opasnih tekućina te bočne branike.

Zabranjuje se pranje automobila te drugih vozila i strojeva te odlijevanje vode onečišćene deterdžentima, odlaganje tehnološkog i drugog otpada na zelene površine duž prometnica.

2.7.2. Gospodarenje otpadom

Odlagalište Jelenčići je od 2013 godine odlagalište na koje dospijeva otpad iz nekoliko općina uključujući i općinu Karojba, koja je u realizaciji projekta odlagališta sudjelovala kao suinvestitor. Odlagalište se prostire na 40770 m3, a u budućnosti je planirano kao pretovarna stanica sa zadnjim odredištem centrom za gospodarenje otpadom „Kaštijun“

U suradnji sa komunalnom tvrtkom Usluga d.o.o. Pazin, izvršene su zamjene starih i oštećenih kontejnera na području Općine Karojba.

Sukladno prostornom planu, vezano za sakupljanje korisnog otpada i nabavu zelenih (reciklažnih) otoka, Općina Karojba se u travnju 2014. godine prijavila na Javni poziv za sufinanciranje nabave komunalne opreme objavljen od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

U lipnju 2014. godine Fond je donio Odluku o neposrednom sufinanciranju nabave komunalne opreme – kontejnera za sakupljanje komunalnog otpada na području Općine Karojba. U listopadu 2014. godine Fond i Općina Karojba sklopili su Ugovor o neposrednom sufinanciranju nabave komunalne opreme – kontejnera za sakupljanje komunalnog otpada na području Općine Karojba, davanjem sredstava pomoći (omjer sufinanciranja 40% Fond, a 60% Općina Karojba).

Nabava komunalne opreme realizirana je prema prethodno navedenom Ugovoru te je nabavljeno 10 kompleta „zelenih otoka“ (10 kontejnera za plastiku, 10 kontejnera za staklo i 10 kontejnera za papir), a koji su postavljeni na području općine Karojba.

Na nekad postojećim i saniranim divljim odlagalištima na kojima su postavljeni natpisi o zabrani odlaganja otpada nisu primijećena nova odlaganja otpada, a nova divlja odlagališta nisu uočena.

2.8. Kvaliteta života (kultura, slobodno vrijeme, sport)

2.9. Kulturno povijesna baština

Povijest

Najstarija povijest vezana za Karojbu potječe iz mlađeg kamenog doba, na lokalitetu Šublenta otkriveni su kremeni nožići i kamene sjekire. Početkom 2. stoljeća prije nove ere na vrhovima brežuljaka sagrađene su gradine kružnog oblika opasane zidinama.

Najupečatljivije su gradine iz brončanog doba.

stranica 33 od 89


Na lokalitetu Podšublenta pronađeni su ostaci iz doba Rimljana, kanal za navodnjavanje polja. U samoj Karojbi pronađen je rimski nadgrobni spomenik 4. rimske legije Flavije Felix iz 4. stoljeća. Doseljavanje Slavena na područje Karojbe povezuje se sa 7. stoljećem, a najveći broj ih se doselio krajem 8. stoljeća za vrijeme franačke države koja ih je dovodila kao kmetove u Istru.

Početkom 17. stoljeća trag je ostavio Uskočki rat između Venecije i Austrije u vidu pljački i razaranja. Uspon Karojbe počinje u 18. stoljeću za vrijeme Austrijske monarhije.

Sagrađena je prva škola, poboljšao se društveni i kulturni život te su prometna rješenja donijela opći napredak mjestu.

Spomenici kulture:

Crkva Svete Magdalene - Rakotule Crkvica Svetog Nikole (navedeno u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske) Crkva Svetog Roka Crkva Male Gospe Parenzana Put Istarskog razvoda Crkva Svetog Andrije (groblje Karojba) Trafostanica HEP-a koja se tretira kao muzej elektrodistribucije

Slika 2-4 Parenzana – Karojba

stranica 34 od 89


2.9.1. Manifestacije i inicijative

Dan općine 2.7.

Dan općine Karojba 2.7. obilježava se svake godine svečanom sjednicom Općinskog vijeća nakon mise domaćih svećenika. Na sjednici se dodjeljuju priznanja za ostvarenja u protekloj godini.

«Petrova»

Godišnji sajam «Petrova» održava se prve nedjelje nakon 2.7. Od ove godine mjesto održavanja je prostor iza školske zgrade u Karojbi. U jutarnjim satima održava se svečana misa a u večernjim satima sa početkom u 20.00 sati plesna zabava.

Blagdani na razini mjesnih odbora

Blagdani koji se obilježavaju na razini mjesnih odbora Motovunski Novaki i Škropeti su Sveti Roko i Sveta Marina. Povodom blagdana održavaju se malonogometni turniri i biciklijade.

16. kolovoza, na dan Svetog Roka, obično se održava manifestacija Rakotule, iako se ne obilježava svake godine.

15. književni susreti Badavca

Književni susreti Badavca održavaju su u Karojbi kao sastavni dio manifestacije Histrianita, a 2016 godine održana je čak 21. po redu. Manifestacija Histrianitas održava se u općini Tinjan i okolnim općinama uključujući i općinu Karojba. Književni susreti realizirani su uz potporu Gradske knjižnice Poreč i Udruge Valigaštar te uz pokroviteljstvo Općina Tinjan, Karojba i Višnjan.

2.9.2. Rekreacija i sport

Na području općine aktivno je sportsko društvo Škropeti. Sjedište društva je na adresi Škropeti 18, u naselju Škropeti. Osim toga, na području Općine djeluju NK Karoja i BK Pilati.

2.10. Institucije i javne politike

2.10.1. Općinska uprava

Statutom općine Karojba (dalje u tekstu: Statut) uređuju se:

status i područje općine Karojba; obilježja, pečat i Dan općine Karojba; javna priznanja; samoupravni djelokrug; ovlasti i način rada tijela općine Karojba; ustrojstvo općinske uprave i rad javnih službi; mjesna samouprava; imovina i financiranje općine Karojba; provođenje referenduma i oblici konzultiranja građana;

stranica 35 od 89


oblici suradnje s drugim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave; javnost rada i druga pitanja od važnosti za ostvarivanje prava i obveza općine Karojba

Općinsko vijeće je predstavničko tijelo građana koje donosi akte u okviru svog djelokruga i obavlja druge poslove u skladu sa zakonom. Općinsko vijeće ima predsjednika i dva potpredsjednika, koji se biraju pojedinačno na način i u postupku propisanim Poslovnikom Općinskog vijeća. Predsjednik Općinskog vijeća saziva sjednice, predlaže dnevni red, predsjedava sjednicama i potpisuje akte Općinskog vijeća, predstavlja i zastupa Općinsko vijeće, upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak, brine o postupku donošenja općih akata iz djelokruga Općinskog vijeća, brine o ostvarivanju prava i izvršavanju dužnosti članova Općinskog vijeća, koordinira rad radnih tijela Općinskog vijeća, obavještava Općinsko vijeće o mirovanju mandata i prestanku mirovanja mandata članova Općinskog vijeća, o prestanku mandata članova prije isteka redovitog četverogodišnjeg mandata te o zamjenicima članova Općinskog vijeća, brine o javnosti rada, te obavlja druge poslove utvrđene Poslovnikom Općinskog vijeća.

Predsjednika Općinskog vijeća, u slučaju spriječenosti ili odsutnosti, zamjenjuje potpredsjednik na način utvrđen Poslovnikom Općinskog vijeća.

Predsjednik Općinskog vijeća dužan je dostaviti statut, poslovnik, proračun ili drugi opći akt predstojniku ureda državne uprave u županiji zajedno sa izvatkom iz zapisnika koji se odnosi na postupak donošenja općeg akta, u roku od 15 dana od dana donošenja općeg akta, a bez odgode iste akte dostavlja općinskom načelniku.

U Općini Karojba ustrojen je Jedinstveni upravni odjel koji trenutno zapošljava dvije službenice, na sljedećim radnim mjestima:

Stručni suradnik - Viši referent za gospodarstvo, komunalne poslove i društvene djelatnosti (VSS);

Administrativni tajnik - računovodstveni referent (SSS) Općinski načelnik trenutno obavlja dužnost profesionalno. Na mjestu Načelnika u

trenutku pisanja ovog PUR-a je gospodin Alen Rosić.

Općinsko vijeće Općine Karojba ima 11 članova, a predsjednik Općinskog vijeća je gospodin Irenko Pilat, dipl.iur.

2.10.2. Javne politike

Prostorni plan Općine

Osnovni cilj Prostornog plana uređenja Općine Karojba je poboljšanje prostornog standarda naselja, radnih zona i drugih izgrađenih površina, uz osiguranje zdravog okoliša s promišljenim korištenjem prirodnih datosti. Prostorni plan donosi mjere i odredbe kojima se osigurava:

Racionalno korištenje i zaštita prostora Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj

stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti,

stranica 36 od 89


obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina

Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

Polazeći od dostignutog stupnja razvoja, postojeće gospodarske strukture, prirodnih uvjeta i općih smjernica razvoja gospodarskih djelatnosti, temeljna obilježja prostornog razvitka Općine Karojba usmjerena su na:

Površine naselja su izgrađene površine i površine na kojima se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojećeg naselja. U njoj se osim stanovanja smještaju i druge funkcije, kao što su: javna namjena, gospodarska namjena (proizvodna, poslovna, ugostiteljsko-turistička, i sl.), sportsko-rekreacijska namjena, javne zelene površine, površine infrastrukturnih sustava, groblja.

II. izmjene i dopune prostornog plana uređenja općine Karojba objavljene su u Službenim novinama Grada Pazina i općina Cerovlje, Gračišće, Karojba, Lupoglav, Motovun, Sveti Petar u Šumi i Tinjan br. 45/14 i 13/15

Program ukupnog razvoja općine Karojba 2010.-2015.

Svjesni potrebe za kvalitetnim upravljanjem razvojem koji će osigurati održivost i unapređenje stanja zatečenih resursa, lokalna samouprava je 2010. godine izradila strateški dokument kojim su određeni temeljni pravci razvoja Općine za razdoblje od 2010. do 2015. godine.

Strategija razvoja Općine Karojba, sadržava strukturnu analizu postojećeg stanja (prirodna obilježja, okoliš i prostor; demografska obilježja; komunalna infrastruktura;gospodarstvo i društvene djelatnosti), a temeljem koje su uz suradnju sa dionicima artikulirana sva relevantna razvojna obilježja, problemi i potrebe te izrađena SWOT analiza.

Na temelju analitičkog rada i participativnog procesa, definirana je strategija - vizija željene budućnosti te način njezine realizacije kroz pet strateških razvojnih ciljeva podijeljenih na odgovarajuća prioritetna područja s pripadajućim mjerama/projektima.

Osnovna misija općine Karojba je kontinuirano osmišljavati sadržaje i realizirati projekte koji će zadržati stanovništvo na području općine. Omogućiti svojim stanovnicima ugodan život i osnovu za daljnji napredak.

Za provedbu Strategije utvrđena je potreba uspostave operativnog plana te radnog tijela - Jedinice za upravljanje projektima pod izravnom ingerencijom načelnika Općine. Za potrebe financiranja provedbe, u načelu su definirani izvori:

Proračunska sredstva Općine Karojba; Proračunska sredstva Istarske županije namijenjena kapitalnim ulaganjima; Sredstva resornih ministarstava, HBOR-a i nacionalnih fondova Republike Hrvatske i Sredstva Europske unije i drugih međunarodnih financijskih institucija.

Vremenski okvir provedbe pojedinih mjera nije definiran, kao ni pokazatelji za praćenje i ocjenu.

2.10.3. Financiranje javnih potreba

Općinski proračun

stranica 37 od 89


Sagledavanje razvojnih mogućnosti te artikuliranje željenog razvojnog smjera mora uzeti u obzir ne samo multisektorsku analizu stanja i već definirane strateške smjernice, nego i financijske kapacitete i postojeće razvojne inicijative. Ovo je važno zato što faktička realizacija Programa zahtijeva vezivanje planiranja projekata s godišnjim ili višegodišnjim proračunskim planiranjem, kako bi se strategija razvoja efektivno provodila. Zaključno, povezanost između Programa ukupnog razvoja i proračuna je ključan preduvjet kako bi se održivim razvojem općine Karojba upravljalo na kvalitetan način.

Općinsko vijeće godišnjim proračunom planira prihode i rashode Općine u narednoj godini. Svrha proračuna je da odredi jasan, logičan plan za alokaciju resursa Općine programima pružanja esencijalnih javnih usluga, kao što su komunalne usluge, javna sigurnost, obrazovanje, zdravstvo, te druge funkcije koje stvaraju sigurno, zdravo i ugodno okruženje te potiču gospodarski rast zajednice. Dakle, proračun nije samo pravni akt i financijski plan, nego donekle i strateški dokument i vodič za postupke upravljanja općinom.

Prema funkcionalnoj klasifikaciji javnih izdataka općina, gradova i županija, postoji 10 skupina izdataka koji se financiraju iz proračuna lokalnih jedinica. To su:

1. Opće javne usluge2. Obrana3. Javni red i sigurnost4. Ekonomski poslovi 5. Zaštita okoliša6. Usluge unapređenja stanovanja i zajednice (stambeno-komunalna djelatnost)7. Zdravstvo8. Rekreacija, sport, kultura i religija 9. Obrazovanje uključujući predškolski odgoj10. Socijalna zaštita

Za realizaciju svojih funkcija i obavljanje poslova u okviru svog samoupravnog djelokruga Općina koristi slijedeće vrste prihoda koji joj pripadaju sukladno zakonu:

a) Vlastiti prihodi koji se ostvaruju na nivou Općine: porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe, prihodi od stvari u vlasništvu i imovinskih prava Općine, prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu Općine, odnosno u

kojima ima udjele ili dionice, prihodi od naknada za koncesije koje daje Općinsko vijeće, novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje,

b) Vlastiti prihodi s nad-općinskog nivoa: udio u zajedničkim porezima s Republikom Hrvatskom, sredstva pomoći i dotacija Republike Hrvatske i drugih javnih tijela

c) Prihodi od zaduživanja (krediti, zajmovi, izdavanje vrijednosnih papira).

stranica 38 od 89


Zakonski, godišnji izvještaji o izvršenju proračuna, koji su skraćeno za općinu Karojba prikazani u tablicama koje slijede, sadrže: Opći dio proračuna koji čini Račun prihoda i rashoda i Račun financiranja na razini odjeljka ekonomske klasifikacije, posebni dio proračuna po organizacijskoj i programskoj klasifikaciji te razini odjeljka ekonomske klasifikacije, izvještaj o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala, izvještaj o korištenju proračunske zalihe, izvještaj o danim državnim jamstvima i izdacima po državnim jamstvima, obrazloženje makroekonomskih pokazatelja, obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka i deficit općeg proračuna. Slijedi prikaz proračuna općine na temelju Izvještaja o izvršenju:

Tablica 2-12 Proračun općine Karojba3

NAZIV 2011 2012 2013 2014A. RAČUN PRIHODA I RASHODA 6. PRIHODI POSLOVANJA 2.287.135 2.185.518 2.320.818 2.786.835

7. PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE 103.043 26.409 0 129.9263. RASHODI POSLOVANJA 1.801.789 1.749.617 1.818.378 2.093.850

4. RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 1.504.542 251.824 207.247 1.959.930RAZLIKA -916.153 210.486 295.193 -1.137.019

B. RAČUN ZADUŽIVANJA/FINANCIRANJA

8. PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADUŽIVANJA 0 500.000 0 1.700.2625. IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA 28.827 362.377 195.998 29.556

NETO ZADUŽIVANJE/FINANCIRANJE 0 195.998 1.670.706

C. RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA 9. VLASTITI IZVORI 332.258 -612.722 -165.419 -165.500

VIŠAK/MANJAK+NETO ZADUŽIVANJA/FINANCIRANJA+RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA

-612.722 - 264.613 99.195 368.187

REKAPITULACIJA UKUPNO RASPOLOŽIVA SREDSTVA (6+7+8+9) 2.722.436 2.099.205 2.155.399 4.451.523

Tablica 2-13 Struktura prihoda i rashoda općine KarojbaSTRUKTURA PRIHODA GodineSKUPINA

PODSKUPINA NAZIV 2011 2012 2013 2014

PRIHODI POSLOVANJA 2.287.135 2.185.518 2.320.318 2.786.83561 PRIHODI OD POREZA 1.290.904 1.509.530 1.592.111 1.798.614

611 Porez i prirez na dohodak 1.139.542 1.279.813 1.372.606 1.581.777613 Porezi na imovinu 62.731 21.420 90.173 110.504

614 Porezi na robu i usluge 88.631 111.093 32.270 106.33363 POMOĆI OD SUBJEKATA UNUTAR OPĆE DRŽAVE 547.258 15.970 333.391 488.553

633 Tekuće pomoći iz proračuna 289.418 81.234 235.041 232.812633 Kapitalne pomoći iz Proračuna 131.840 278.860 63.750 245.741

633 Pomoći izravnanja zadecentralizirane funkcije

126.000 249.340 17.500 0,00

64 PRIHODI OD IMOVINE 25.617 32.144 24.193 46.175641 Prihodi od financijske imovine 9.912 6.041 875 1.506

3 Godišnji izvještaji o izvršenju proračuna

stranica 39 od 89


642 Prihodi od nefinancijske imovine 15.705 20.950 23318 44.66965 PRIHODI PO POSEBNIM PROPISIMA 423.356 364.984 371.123 448.442

652 Prihodi po posebnim propisima 77.571 37.987 39763 4.350653 Komunalni doprinosi i naknade 345.785 326.997 331269 407.463

68 KAZNE,UPRAVNE MJERE I OSTALI PRIHODI 0 0 5.051681 Tekuće donacije od fizičkih i

pravnih osoba0 0 0

PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE 103.043 26.409 0 129.926

71 PRIHODI OD PRODAJE NEPROIZVEDENE IMOVINE 3.000 0 129.926711 Prihodi od prodaje materijalne imovine 3.000 26.409 0 129.926

STRUKTURA RASHODA GodineSKU-PINA

PODSKUPINA NAZIV 2011 2012 2013 2014

RASHODI POSLOVANJA 1.801.789 1.749.617 1.818.378 2.093.850

31 RASHODI ZA ZAPOSLENE 208.350 204.065 290.291 332.654311 Plaće 174.104 174.486 249.818 283.081

312 Ostali rashodi za zaposlene 4.300 1.900 2.500 2.400313 Doprinosi na plaće 29.946 27.679 37.973 47.173

32 MATERIJALNI RASHODI 696.830 634.391 635.245 670.331321 Naknade troškova zaposlenima 21.799 23.178 31.309 30.353

322 Rashodi za materijal i energiju 131.370 143.326 146.494 159.817323 Rashodi za usluge 230.398 184.167 200.448 314.515

329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 313.263 283.720 274.994 165.64634 FINANCIJSKI RASHODI 7.794 36.847 14.540 86.834

342 Kamate za primljene zajmove 3.870 20.644 4.498 21.574343 Ostali financijski rashodi 3.924 16.203 10.042 65.260

35 SUBVENCIJE 1.000 31.000 13.804 18.000352 Subvencije poljoprivrednicima 1.000 31.000 13.804 18.000

36 POMOĆI UNUTAR OPĆE DRŽAVE 580.468 579.564 617.746 698.768363 Tekuća pomoć Proračunu Grada Pazina 580.468 579.564 617.746 698.768

37 NAKNADE GRAĐANIMA I KUĆANSTVIMA 116.542 188.701 116.910 158.013372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz

proračuna116.542 188.701 116.910 158.013

38 OSTALI RASHODI 190.805 75.049 111.842 129.250

381 Tekuće donacije 190.805 75.049 111.842 129.250385 Izvanredni rashodi 0 0 0 0

RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 1.504.542 251.824 207.247 1.959.93042 RASHODI ZA NABAVU PROIZVEDENE IMOVINE 1.504.542 251.824 207.247 1.959.930

421 Građevinski objekti 1.497.162 215.449 202.248 1.959.930422 Postrojenja i oprema 7.380 0 4.999 0

426 Projektna dokumentacija 0 36.375 0 0

2.10.4. Ostali izvori financiranja

Uz vlastite prihode i zaduživanja, te tekuće pomoći od države, Općina ima mogućnost realizacije sredstava i putem donacija, pomoći i/ili zajedničkih razvojnih projekata u okvirima:

• Nacionalnih programa i projekata (npr. Fond za zaštitu okoliša, Hrvatske vode, razna ministarstva i sl.)

• Županijskih programa

stranica 40 od 89


• Programa suradnje s Republikom Italijom, Republikom Slovenijom i drugim bilateralnim programima temeljem međunarodnih sporazuma

• EU programa za Hrvatsku (strukturni i kohezijski fondovi, fondovi ruralnog razvoja i poljoprivrede – OPKK, OPULJP, PRR)

• EU programa za zemlje članice (prekogranični poput Interrega i/ili sektorski programi)

• Internacionalnih/multinacionalnih programa i međunarodnih organizacija• Shemama koje uključuju privatni kapital (javno-privatna partnerstva, koncesije)

S obzirom na veličinu sredstava iz EU fondova koji se stavljaju na raspolaganje Republici Hrvatskoj u razdoblju 2014.-2020., u poglavlju o provedbi PUR-a dan je sažeti pregled prioriteta, mjera i operacija koje su programirane kroz tri programa – Operativni program konkurentnost i kohezija (Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond), Operativni program učinkoviti ljudski potencijali (Europski socijalni fond) i Program ruralnog razvoja (II stup Zajedničke poljoprivredne politike, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj). U razdoblju 2014.-2020. Republici Hrvatskoj se iz Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova stavlja na raspolaganje ukupno 10,676 milijardi eura, od čega 8,397 milijardi eura za ciljeve kohezijske politike, 2,026 milijarde eura za poljoprivredu i ruralni razvoj te 253 milijuna eura za razvoj ribarstva.

U razmatranju alternativnih izvora financiranja treba voditi računa o tome da je takvo financiranje u pravilu moguće samo u sklopu periodičnih javnih poziva koji su vremenski ograničeni, sektorski usmjereni i detaljno određuju uvijete prihvatljivosti troškova, prijavitelja, aktivnosti, veličine investicije, načina i rate (su)financiranja. Praćenje i informiranost o ovim izvorima je imperativ za sva upravna tijela, a njihovo korištenje može zahtijevati značajne materijalne, ljudske i organizacijske resurse. Stoga, s obzirom na raznovrsnost i periodičnost ovakvih programa, učinkovito je raditi 'matching', odnosno ciljano povezivanje konkretnih projektnih ideja s dostupnim programima, kao i kontinuirano raditi na partnerstvu i umrežavanju koji su nerijetko i službeni uvjeti za sudjelovanje, pogotovo kada govorimo o prekograničnim programima. Konkretni prijedlozi koji su na ovom tragu detaljnije su opisani u poglavlju o provedbi PUR-a.

stranica 41 od 89


A 3. RAZVOJNO USMJERENJE OPĆINE

3.1. SWOT analiza

Snage

Povoljan geografski položaj za razvoj gospodarskih aktivnosti, turizma i međunarodne suradnje

blizina Pule, Rijeke, Kopra i Trsta kao velikih regionalnih centara dobra cestovna povezanost

Brojni prirodni resursi

bogatstvo šumskih površina i poljoprivrednog zemljišta područje doticaja mediteranskog i kontinentalnog krajolika kao i mediteranske blage

kontinentalne klime nepostojanje velikih zagađivača okoline prirodne ljepote te raznolik i bogat biljni i životinjski svijet očuvan okoliš i čisti zrak dobra klima i nadmorska visina

Dobra umreženost s osnovnom infrastrukturom

dobra cestovna povezanost s drugim krajevima

Razvijene društvene djelatnosti

predškolski odgoj organiziran je kroz instituciju vrtića osnovnoškolsko obrazovanje djeluje kroz školu s osam razreda kulturna baština s nekoliko crkava

Dugogodišnja gospodarska tradicija

dugogodišnja tradicija proizvodnih i građevinskih obrta i tvrtki značajan broj malih poduzeća

stranica 42 od 89


regionalni i državni poticaji za malo i srednje poduzetništvo i poljoprivredu (krediti, subvencije, edukacije, savjeti)

značajan broj kvalificiranih radnika za građevinske poslove i popratne poslove u građevinarstvu

mogućnosti razvoja poduzetničke infrastrukture i poslovnih zona planirani razvoj novih poduzetničkih zona tradicija obrtništva na lokalnom području

Potencijal za razvoj turizma

očuvane i raznolike prirodne ljepote, kulturno-povijesno nasljeđe, privlačan krajolik postojanje osnova za daljnji razvoj agroturizma i seoskog turizma blizina Poreča i Umaga kao turističkih centara, sportskih događaja (teniski ATP turnir,

biciklistička utrka «Kroz Istru», kulturnih manifestacija (Motovun film festival, Jazz festival u Grožnjanu), toplica (Istarske toplice), wellness centara (osobito u Umagu i Poreču); sve navedeno dio je šireg konteksta turističke mikroregije sjeverozapadne i središnje Istre

mogućnost osmišljavanja samostalnog osebujnog turističkog razvoja temeljenog na prirodnim resursima («Poje», uzgoj različitih poljoprivrednih kultura)

relativna blizina EU kao velikog turističkog tržišta (Italija, Austria, Slovenija)

Razvijena poljoprivredna proizvodnja, značajne površine visokovrijednih tala

postojanje značajnih površina visokovrijednog poljoprivrednog tla tradicija u poljoprivrednoj proizvodnji (osobito u voćarstvu, uzgoju krumpira kupusa) postojanje i potencijal razvoja obrtništva u poljoprivrednoj proizvodnji postojanje značajnih lovišta i mogućnosti razvoja istih

Slabosti

Nedostatak pojedinih elemenata infrastrukturne opremljenosti

nepostojanje mreže kanalizacijskog sustava

Nedostatna prometna povezanost područja

nedostatak javnog lokalnog prijevoza, nepostojanje željeznice poteškoće u održavanju prometnica (državnog, županijskog, lokalnog značaja, kao i

nerazvrstanih cesta)

Nedostatak planske prostorne dokumentacije i pojedinih pretpostavki za ubrzani gospodarski razvoj

poteškoće u vlasničkim odnosima prilikom formiranja poslovnih zona ograničena financijska sredstva Općine za formiranje zona

stranica 43 od 89


nedostatak većih investitora i investicija na lokalnom području gašenje pojedinih društava na području Općine uslijed recesijskih kretanja

Disperzirano i usitnjeno poljoprivredno zemljište

velik broj površinom manjih katastarskih čestica s različitim vlasnicima (odnosi se na najveći dio poljoprivrednog zemljišta)

neriješeni imovinsko pravni odnosi (neriješeno zemljišno-knjižno stanje) poljoprivredno zemljište unutar Poja usitnjeno i u vlasništvu Crkve, države, Općine i

individualnih vlasnika

Slabija demografska slika, nepovoljne migracije stanovništva i otežani uvjeti zapošljavanja

trend pogoršanja demografske slike broj stanovnika se smanjuje u tri od četiri veća naselja mali broj visoko obrazovanih ograničene mogućnosti za zapošljavanje i veći broj nezaposlenih starijih osoba neuravnoteženost ponude i potražnje na tržištu rada

Nedostatna iskorištenost postojećih resursa i nedostatak kapaciteta u turizmu

nedovoljan broj smještajnih turističkih kapaciteta, nedovoljna infrastruktura (struja, kanalizacija, turistički punktovi, signalizacija za kulturne znamenitosti) za turističku sezonu

nedostatak sadržaja koji bi imali turistički značaj i bili atrakcija za turiste nedovoljno iskorišteni resursi «Poja» nedovoljno razvijen lovni turizam i agroturizam nedovoljno promovirana trasa Parenzane na području Općine

Nedostatna informiranost, znanje i financijska podrška pri osnivanju i razvoju malih i srednjih poduzetnika

nedostatak znanja o mogućnostima i djelovanju mehanizama financiranja od strane banaka, ministarstava, fondova i drugih institucija

nedostatak financijskih sredstava i povoljnih uvjeta zaduživanja pri osnivanju novih malih i srednjih tvrtki

Prilike

Razvoj infrastrukture

izgradnja i razvoj kanalizacijskog sustava putem razvojnih programa i potpore središnje države (IVS)

razvoj integrirane politike i sustava upravljanja otpadom i otpadnim vodama razvoj prometne infrastrukture (održavanje cesta i prometnica) prenamjena neiskorištene infrastrukture (stari objekti)

stranica 44 od 89


podizanje kvalitete zdravstvenih usluga daljnje iskorištavanje prirodnih bogatstava i resursa za rast turističkog, poljoprivrednog i

gospodarskog sektora

Bespovratna sredstva fondova Europske unije i dijaspore, veće investicije u gospodarstvo na lokalnom području

razvoj jedne značajne poslovne zone koja bi privukla domaće i strane investitore iskorištavanje međunarodnih fondova za regionalni razvoj, ostalih europskih programa

bespovratne pomoći uključivanje u europske trendove zaštite okoliša i povlačenje bespovratnih sredstava za

istu namjenu povezivanje s dijasporom i korištenje financijske pomoći iste

Ulaganje u ljudske potencijale

suradnja sa institucijama za cjeloživotno obrazovanje kako bi se prekvalificirali nezaposleni

razvoj sustava stipendiranja u skladu sa strategijom razvoja i ciljem ostanka mladih na lokalnom području

poticanje naseljavanja i sustavno poticanje povećanja razine obrazovanja

Povezivanje poljoprivrede i ekologije

realizirati održivi razvoj ruralnog prostora korištenjem nacionalnih programa i programa EU

poticanje primjene ekoloških i bioloških proizvodnih tehnologija razvoj proizvodnje zdrave hrane

Revitalizacija i jačanje kulture i tradicije

čuvanje i revitalizacija kulturnih potencijala intenziviranje uključivanja kulture i kulturnih potencijala u razvoj marketing turističke

ponude korištenje domaćih i međunarodnih gospodarskih priredbi za promociju domaćeg

gospodarstva te za preuzimanje i primjenu novih ideja

Jačanje i razvoj turizma

održivi razvoj turizma na temelju prirodnih i kulturnih sredstava ovog područja posebice eko turizma, seoskog turizma i eno gastronomskog turizma

razvoj nužne turističke infrastrukture, posebno javne infrastrukture stvaranje različitih turističkih ponuda i sadržaja sa ciljem produljenja turističke sezone blizina poznatih turističkih destinacija i većih naseljenih mjesta

Razvoj raznolike poljoprivredne proizvodnje

iskorištavanje raznolikog poljoprivrednog potencijala

stranica 45 od 89


poticanje razvoja svih autohtonih poljoprivrednih sorti, njihovog pakiranja (ukoliko je moguće i brendiranje) i distribucije

Unapređenje poduzetničke infrastrukture

izrada detaljnog i urbanističkog plana jedne značajnije poslovne zone povezivanje i umrežavanje srodnih djelatnosti, stvaranje klastera sa susjednim

područjima blizina većih industrijskih središta, mogućnosti kooperacije

Prijetnje

Trenutna gospodarska situacija i gospodarska očekivanja

turbulentno makroekonomsko okruženje daljnje gašenje većih poduzeća i zatvaranje obrta na lokalnom tržištu povećanje nezaposlenosti zbog smanjenja gospodarskih aktivnosti u susjednim općinama

u kojima je zaposlen dio stanovništva Općine odražavanje gospodarske krize na financijske mogućnosti države i regionalne

samouprave čime se mogu smanjiti financijske dotacije iz istih izvora

Negativni efekti globalizacije

proces prelaska svjetske proizvodnje na istočna europska tržišta i dalekoistočna tržišta (Bugarska, Rumunjska, Kina)

ulazak velikih trgovačkih lanaca na lokalno i nacionalno tržište koji prodaju proizvode iz svojih zemalja (niska cijena i kvaliteta proizvoda)

povećanje stupnja konkurencije za lokalne poljoprivredne proizvode zbog povećanog uvoza i nemogućnosti izvoza

Efekti svjetske financijske krize

smanjene investicije na svjetskom tržištu u nove pogone povećanje opreznosti prilikom ulaganja na nova tržišta nemogućnost prodaje lokalnih nekretnina bez obzira na cijenu trend smanjenja cijena nekretnina na lokalnom i nacionalnom tržištu smanjene mogućnosti zaduživanja fizičkih i pravnih osoba na stranim financijskim

tržištima (jeftiniji krediti stranih banaka) rast kamatnih stopa i troškova kredita na lokalnom i nacionalnom tržištu povećanje nezaposlenosti na lokalnom tržištu smanjenje vrijednosti financijskih udjela na tržištu kapitala

Nastavak negativnog prirasta stanovništva

starenje stanovništva, pad broja stanovnika daljnja emigracija stanovnika u druge Općine i gradove odljev mozgova u veće gradove ili u strane zemlje

Nepovoljna situacija u odnosu na nacionalnu razinu

administrativna ograničenja na razini države

stranica 46 od 89


neorganiziranost javne administracije i državne uprave (nestručnost, birokratizam, nedorečenost)

nedefinirana uloga lokalne zajednice u sferi gospodarstva nedovoljna razina i stopa fiskalne decentralizacije na nacionalnoj razini nezastupljenost u državno-političkim strukturama nedostatak investicija u manja područja, koncentracija privrede oko velikih gradskih

centara neadekvatna i neprilagođena postojeća zakonska regulativa (o zaštiti okoliša,

gospodarenju šumama, zemljištu)

Nedostatno praćenje razvoja infrastrukture sa razvojem gospodarstva, turizma i poljoprivrede

neprilagođenost proizvodnje poljoprivrednih proizvoda za tržište EU (mala proizvodnja, postojanje neobrađenih obraslih područja)

neiskorištavanje sredstava iz fondova za ruralni razvoj, fondova za prekogranični razvoj i drugih europskih fondova usporena nacionalna agrarna politika

Zapuštena kulturna dobra

nedovoljan marketing kulturnih potencijala devastacija kulturne baštine zbog neprikladne izgradnje objekata ili naselja, zbog

neriješenih vlasničkih odnosa pojedinih čestica te zbog troškova restauracije objekata nepravovremena reakcija na obnovu kulturnih znamenitosti i dobara nedostatak sredstava (na regionalnom i nacionalnom nivou) za financiranje društvene

infrastrukture u malim i slabije razvijenim lokalnim zajednicama

Opće gospodarske karakteristike

nedostatak financijskih sredstava za financiranje društvenih djelatnosti neriješen sustav kanalizacije crno tržište i siva ekonomija (postoji jeftin uvoz roba, rad na crno, neplaćanje poreza

slabi zakonsko poslovanje)

Razvoj općine Karojba trebao bi se temeljiti na povoljnom geografskom položaju, prirodnim resursima i karakteristikama, tradiciji poljoprivredne proizvodnje pojedinih kultura te obiteljskom obrtništvu.

Povoljan geografski položaj podrazumijeva blizinu granice sa Slovenijom odnosno Europskom Unijom. Područje Općine nalazi se na «ugodnoj» udaljenosti od mora a istovremeno ima karakteristike mirnog seoskog prostora «nezagađenog» urbanim kapacitetima i gužvama.

Područje Općine graniči s gradom Pazinom u kojem se nalaze značajne institucije za razvoj županije (Agencija za razvoj poljoprivrede, Fond za razvoj poljoprivrede, nekoliko poslovnih banaka).

Prirodni resursi obuhvaćaju između ostalog povoljnu mediteransku klimu koja se «stapa» s kontinentalnom klimom. Ista omogućuje ugodan boravak u značajnom dijelu Općine gotovo tijekom cijele godine.

stranica 47 od 89


Drugi značajan resurs su očuvana prirodna okolina, ekološka čistoća prostora i zraka, tradicionalno građeni objekti i očuvani ambijent seoskog prostora. U samim naseljima uzgajaju se domaće životinje, prvenstveno kokoši.

Karakteristike prostora omogućuju postojan razvoj seoskog turizma. Veći broj tradicionalno građenih objekata ima mogućnosti za uređenje u turističke svrhe i iznajmljivanje smještaja.

Na području Općine moguće je u kraćem vremenu organizirati do pet agroturizama većeg kapaciteta i turistima zanimljivih sadržaja. Na području Općine trenutno postoji okvirno 50 objekata za iznajmljivanje. Isti objekti posjeduju karakteristike ruralnih vila za odmor.

Najznačajniji prirodni resurs, dijelom i fenomen je prostor Poja. Poje obuhvaća poljoprivredni prostor okvirne veličine 1.200 hektara. Unutar istog prostora ne postoje građevinski objekti. Prostor je obrastao visokim travama i manjim raslinjem. U pojedinim dijelovima prostor je obrađen kulturama kupusa, krumpira i kukuruza. Iste kulture uzgajaju se pretežno za potrebe vlasnika, manjim dijelom za prodaju na tržištu.

Unutar Poja nalazi se i nekoliko vrtača od kojih je jedna najveće dubine u Istri. Prostor obiluje životinjskim vrstama (fazanima i drugim pticama). Unutar poja nalazi se i kolni put. Prostor se trenutno koristi za potrebe lova i lokalnog lovačkog društva. Prostor Poja idealan je za uzgoj većih površina lavande.

Ostali mogući sadržaji na području Poja su konjičke staze i staze za bicikliste (pješačke staze), uzgoj ovaca i koza u većem broju, uzgoj goveda te eventualno veće golf igralište. Obzirom na protivljenja izgradnji golf igrališta od strane pojedinih interesnih skupina manja je vjerojatnost realizacije istog.

Izgradnja pojedinih sadržaja unutar prostora Poja trebala bi biti dodatna atraktivnost za turiste na području Općine. Postoji mogućnost organizacije turističkih puteva i izleta od kojih bi imali koristi općina i pojedine zainteresirane turističke agencije.

U razvoju seoskog turizma biti će potrebno dati naglasak na informiranje o povoljnim vanjskim izvorima financiranja i mogućim subvencijama (bespovratna sredstva) od pojedinih ministarstava.

Na području Općine uzgajaju se značajne količine krumpira i kupusa. Povezivanje s pojedinim većim proizvođačima i prodavačima istih kultura doprinijelo bi povećanju zasađenih površina.

Obrtništvo i mala poduzeća na području Općine čine temelj egzistencije stanovništva i razvoja gospodarstva. Za očekivati je da će i u narednom periodu od pet do deset godina mali poduzetnici činiti najveći dio lokalnog gospodarstva.

Za rast malih poduzetnika i obrtnika potrebno je osigurati minimalno jednu poslovnu zonu. Unutar iste moguće je uz pojedine poticaje dovesti i veće poduzetnike iz drugih općina ili strane investitore.

stranica 48 od 89


3.2. Ključna razvojna pitanja

Za sagledavanje razvojnih mogućnosti, bitno je sagledavanje trendova, prognoza, ali i politika na svim nivoima, lokalnih, nacionalnih, pa čak i globalnih. Na taj se način dobije uvid u ono što je realno ostvarivo, kako bi se vlastiti ograničeni prihodi mogli povećati putem vanjskih privatnih ili javnih ulaganja, ali i kako bi se javna sredstva usmjerila u inicijative koje imaju multiplicirajući efekt, odnosno stvaraju uvjete za privatne inicijative, uz istovremeno poboljšanje i osiguravanje javnih usluga bitnih za kvalitetu života.

3.2.1. Europska unija i Hrvatska

Temeljem analiza uspješnosti dosadašnjih politika i prognoza budućih trendova, Europska Komisija je osmislila razvojnu strategiju u narednom sedmogodišnjem periodu. Nova desetogodišnja strategija Europske unije Europe 2020 donosi viziju socijalne tržišne ekonomije za 21. stoljeće, i pokušavajući riješiti nedostatke postojećeg modela, predlaže rast koji je pametan, održiv i uključiv, tj. temeljen na slijedećim prioritetima:

Pametan rast kroz razvoj gospodarstva temeljenog na znanju i inovacijama Održiv rast promoviranje konkurentnijih gospodarstava temeljenih na učinkovitosti i

ekološkoj/okolišnoj svijesti Uključiv razvoj: zadržati visoke stope zaposlenosti, socijalnu i teritorijalnu koheziju.

Konkretno, Unija je definirala mjerljive i ambiciozne ciljeve u 5 područja, a koji su obvezujući i za Hrvatsku:

Zaposlenost: 75% populacije u dobi između 20 – 64 godina treba biti zaposleno Inovacije: 3% BDP-a uloženo u istraživanje i razvoj Klima/energija – cilj «20/20/20» (smanjiti emisije stakleničkih plinova za 20%,

povećati udio obnovljivih izvora energije za 20%, te energetsku učinkovitost) Obrazovanje: smanjiti postotak (ispod 10%) osoba koji rano napuste školovanje, i

povećati na 40% udio osoba do 34 godine koje će završiti neki oblik višeg obrazovanja (treći stupanj)

Socijalna uključenost: smanjiti broj siromašnih i socijalno isključenih osoba za minimum 20 milijuna ljudi.

Ovi ciljevi daju generalnu sliku o tome gdje bi Europa 2020. godine trebala biti, te se od svake zemlje članice očekuje njihovo prevođenje u nacionalne ciljeve/strategije, što je u Hrvatskoj i učinjeno. Prvenstveno, ovo se odnosi na Sporazum o partnerstvu između Republike Hrvatske i Europske komisije za korištenje EU strukturnih i investicijskih fondova za rad i radna mjesta u razdoblju 2014.- 2020., te Operativne programe za ESI fondove (OPKK, OPULJP, PRR). Posljedično, ovi ciljevi upućuju na očekivane trendove javnog financiranja.

3.2.2. Republika Hrvatska i Istra

Temeljem europskih i nacionalnih prioriteta, i u Republici Hrvatskoj je izrađen niz strateških dokumenata, koji se reflektiraju na dosadašnje iskustvo i određuju željenu razvojnu putanju. Na

stranica 49 od 89


regionalnom nivou, Istarska se županija ističe kao pro aktivan akter koji sukladno trendovima i nacionalnim prioritetima aktivno promišlja razvoj u predstojećem razdoblju. Za male Općine poput Karojbe razvojna usmjerenja i trendovi na regionalnom, pa čak i nacionalnom nivou su važni parametri koje treba sagledati pri ocjeni i planiranju.

Usporedna analiza strateških ciljeva glavnih planskih dokumenata kao što su Strategija LAG-a Središnja Istra, Strateški program ruralnog razvoja Istarske županije, Program ruralnog razvoja RH i Strategija ruralnog razvoja RH koji su prikazani u tablici niže sugeriraju nekoliko 'tema' bitnih za razvoj ruralnih područja:

• Konkurentnost gospodarskih aktivnosti• Uvjeti života, društvena i komunalna infrastruktura• Očuvanje, zaštita i održiva upotreba prirodnih resursa, okoliša i kulturnog

nasljeđa• Institucionalno okruženje, planiranje, suradnja• Ljudski resursi, inovacije, prijenos znanja

Tablica 3-14 Usporedni prikaz prioritetnih ciljeva relevantnih strateških dokumenata

LAG Središnja Istra

Strateški program ruralnog razvoja IŽ 2008-

2013Županijska razvojna

strategijaProgram ruralnog razvoja RH 2014.-

2020.Strategija ruralnog razvoja

RH

P1

Razvoj konkurentnog gospodarstva i upravljanje razvojnim resursima

Izgradnja institucionalnog okruženja koje potiče poboljšanje životnih uvjeta u ruralnim područjima

Konkurentno gospodarstvo

Poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima

Poboljšanje konkurentnosti poljoprivrednog i šumarskog sektora

P2 Ruralni razvoj

Povećanje konkurentnosti glavnih gospodarskih sektora u ruralnim područjima

Razvoj ljudskih resursa

Jačanje isplativosti poljoprivrednoga gospodarstva i konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede u svim regijama te promicanje inovativnih poljoprivrednih tehnologija i održivog upravljanja šumama

Očuvanje, zaštita i održiva uporaba okoliša, krajolika, prirodnog i kulturnog naslijeđa

P3

Razvoj društvene infrastrukture i unapređenje kvalitete života

Održiva uporaba prirodnih resursa, očuvanje i zaštita prirode i okoliša

Zaštita prirodnih resursa i upravljanje prostorom

Promicanje organizacije lanca opskrbe hranom, uključujući preradu i plasiranje poljoprivrednih proizvoda na tržište, dobrobit životinja te upravljanje rizikom u poljoprivredi

Poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima i proširenje gospodarskog programa ruralnog gospodarstva

P4Valorizacija i očuvanje kulturne baštine

Zaštita i očuvanje kulturnog nasljeđa

Visoka kvaliteta života

Obnavljanje, očuvanje i poboljšanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i šumarstvom

Poboljšanje učinkovitosti institucijskog okruženja

P5 Zaštita i očuvanje okoliša

Trajno poboljšanje učinkovitosti rada komplementarnih – suradnih institucija u funkciji ruralnog razvitka

Prepoznatljivost istarskog identiteta

Promicanje učinkovitosti resursa te poticanje pomaka prema gospodarstvu s niskom razinom ugljika otpornom na klimatske promjene u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru

P6

Usklađenost razvojnih ciljeva i prioriteta s osima ruralnog razvoja

Promicanje društvene uključenosti, suzbijanja siromaštva te gospodarskog razvoja u ruralnim područjima

Što se tiče sektorski orijentiranih strategija, a pri tome ne umanjujući prioritete razvoja ostalih sektora, važno je istaknuti smjernice dane Master planom turizma Istarske županije, koji predlaže diversifikaciju ponude istarskih turističkih odredišta prema prirodnim i stečenim razvojnim predispozicijama. Master plan je nadalje identificirao obrise nove istarske turističke

stranica 50 od 89


budućnosti u formi šest obalnih clustera te cluster unutrašnjosti Istre, kojem pripada i Općina Karojba, i pri čemu se datosti svakog pojedinog clustera oblikuju u prepoznatljive, konkurentne i međusobno komplementarne turističke proizvode.

Naime, suvremeni trendovi ukazuju na nove oblike korištenja slobodnog vremena i novo poimanje odmora. Tako se javljaju specifične grupe turista zainteresirane za uzbuđenja i iskustva koja im može pružiti upravo unutrašnjost Istre. Prvu grupu čine turisti-aktivni rekreativci koji upražnjavaju sve vidove aktivne rekreacije i kojima je rekreacija neposredno povezana s potrebom otkrivanja novih prostora, ambijenata, ljudi i običaja. Drugu grupu čine tzv. vikend-turisti čiji se kratkotrajni boravak ograničava na obilazak prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti, i čiju osnovu potražnje čini autohtona gastro ponuda. Treća grupa je relativno mala grupa koju čine tipovi gostiju kao ekstremni sportaši, lovci, i slično, koji potražuju široke, slabo nastanjene i neurbanizirane prostore sa specifičnim vrednotama.

S obzirom da se radi o ruralnom području, neodvojiv dio razvoja turizma, kao i općenito razvoja Općine, jest i razvoj poljoprivrede, šumarstva, lovnog i vodnog gospodarstva. Nova strategija LAG-a za razdoblje 2014.-2020. bila je planirana za drugu polovinu ove godine, a dosadašnja, za period 2007.-2013. je predvidjela 6 općih ciljeva razvoja:

1. Razvoj konkurentnog gospodarstva i upravljanje razvojnim resursima2. Ruralni razvoj3. Razvoj društvene infrastrukture i unaprijeđenje kvalitete života4. Valorizacija i očuvanje kulturne baštine5. Zaštita i očuvanje okoliša6. Usklađenost razvojnih ciljeva i prioriteta s osima ruralnog razvoja

Postojeći resursi - poljoprivredno i šumsko zemljište, biološka i krajobrazna raznolikost, povoljna klima, mogućnost osiguranja navodnjavanja - s jedne strane, te sektor turizma kao tržište za visokokvalitetne (tradicionalne, prepoznatljive, „zdravo“ uzgojene) proizvode, s druge strane, uvjeti su koji izvjesno omogućuju održivi razvoj područja. Mikroregija također ima velike mogućnosti korištenja obnovljivih izvora energije koji mogu omogućiti energetsku samodostatnost cijelog područja.

No s druge strane, postoje i negativni faktori kao što su, kao i u većini mjesta u Hrvatskoj, demografski trendovi i indikatori (starosna i obrazovna struktura stanovništva, migracije), izoliranost naselja, klimatske promjene te zapuštanje poljoprivrednih površina, kao i nedostatak udruživanja proizvođača i ponuditelja usluga koje dovodi do neiskorištena postojećih kapaciteta4

3.3. Razvojni scenariji

Gospodarstvo općine Karojba i dalje stagnira, te je razina nezaposlenih i dalje na približno istoj razini kao i proteklih nekoliko godina. Izgradnja ruralnih vila za odmor u potpunosti je zaustavljena. Postojeći objekti aktivno se iznajmljuju. Jedini agroturizam na području Općine aktivno posluje.

4 SWOT analiza Lokalne razvojne strategije LAG Središnja Istra 2007-2013.

stranica 51 od 89


U tijeku su završne pripreme za izgradnju sportske dvorane i dječjeg vrtića. Objekt će se značajnim dijelom financirati iz sredstava državnog proračuna.

U tijeku je izrada plana gospodarenja državnim zemljištem. Istim planom odrediti će se državne čestice koje će se dati u najam odnosno ponuditi na prodaju.

Izrada planskih dokumenata za izgradnju poslovnih zona djelomično postoji. Najveće prepreke su nedostatak vlastitog općinskog zemljišta, usitnjenost i neriješeni vlasnički odnosi zemljišta privatnih individualnih vlasnika te moguće nesuglasice prilikom kupnje zemljišta. Kako bi općina poboljšala svoj položaj i pokrenula razvoj, u narednom će razdoblju biti krucijalno iskoristiti mogućnosti sufinanciranja koje će ponuditi fondovi EU te nacionalni fondovi.

stranica 52 od 89


A 4. STRATEGIJA

4.1. Vizija

Vizija općine Karojba dobivena je iz rezultata SWOT analize kojom su se utvrdile opće značajke trenutačnog stanja Općine. Dobiveni rezultati omogućili su da se odrede ključna razvojna pitanja koja predstavljaju odrednice budućeg smjera razvoja.

Razvojna vizija Općine je slijedeća: Općina Karojba je općina bogatih prirodnih znamenitosti, i ugodnog i mirnog mjesta za život sa velikim turističkim potencijalom, koje će natojati iskoristiti u narednom razdoblju kako bi se omogućio kvalitetniji život za sve stanovnike.

Turizam će općini Karojba, uz paralelni razvoj infrastrukture, omogućiti stabilnost i prosperitet.

Iz navedene vizije proizlaze tri definirana strateška cilja Općine:

1. Razvoj turizma i poljoprivrede2. Razvoj obrtništva3. Razvoj demografske politike, infrastrukture, obrazovanja, kulture i sporta

4.2. Opći ciljevi

U tablici su navedeni opći ciljevi koje Općina Karojba želi ostvariti u narednom razdoblju.

Slika 4-5 Opći ciljevi

GOSPODARSTVO Stvaranje preduvjeta za prosperitet poduzetništva

KVALITETA I STANDARD ŽIVOTA

Stvaranje dobrih životnih uvjeta poboljšanjem komunalne i društvene infrastrukture i aktivnosti

TURIZAM Iskorištavanje potencijala za razvoj održivog turizma

IDENTITET I KULTURA Zaštita, očuvanje i promicanje kulturnog nasljeđa i lokalnog istarskog identiteta

4.2.1. Razvoj obrtništva

Broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u općini raste i prosperira, što je vrlo pozitivan indikator koji je potrebno i dalje poticati. Vrlo kvalitetno tlo te očuvana priroda omogućuju postizanje vrhunskih rezultata kada se govori o poljoprivrednim i stočarskim proizvodima. U kombinaciji sa razvojem turizma, te sa planiranim projektom razvoja poduzetničkog inkubatora, ovaj strateški cilj dati će jasno definiranu sliku Općine.

stranica 53 od 89


4.2.2. Razvoj infrastrukture, obrazovanja, kulture i sporta

Ulaganje u infrastrukturu povećava ekonomski rast općenito. Njenim razvojem direktno će se utjecati na održivi ekonomski rast općine Karojba, te na suzbijanje buduće nezaposlenosti i siromaštva.

Razvoj infrastrukture će uključiti različite strukture koje su potrebne za funkcioniranje i razvoj društva općine, a odnose se na niz infrastrukturnih projekata koji su procijenjeni od strateške važnosti i visoke vrijednosti za razvoj općine u godinama koje slijede.

4.2.3. Razvoj turizma i poljoprivrede

Potencijal koji općina posjeduje za daljnji razvitak turizma je veliki s obzirom na sve veću potražnju luksuznih vila smještenih u središnjoj Istri, a Karojba sa svojim prirodnim znamenitostima i vidikovcima čini izuzetno zanimljivu platformu za plasman ovakve vrste proizvoda. Vile sa bazenima i vlastitim spa centrom mogu postati niša po kojoj će ovaj dio Istre postati prepoznatljiv. Prilika za realizaciju ovakve vrste turizma koja je jednim dijelom i započeta u općini, može se iskoristiti i putem fondova EU, koji predviđaju sredstva za razvitak ruralnog turizma.

Općina će dati potrebne preduvjete za održivi razvoj turizma i potrebnu podršku, ali se najveća vrijednost ovog prioriteta očituje upravo u stanovništvu Općine i kvalitetnom privatnom smještaju koje je ono spremno ponuditi sve zahtjevnijem gostu.

4.3. Prioriteti

Slijedeći grafički prikaz pokazuje prioritete derivirane iz općih ciljeva.

Slika 4-6 Prioriteti PUR-a

stranica 54 od 89

P1 Pokretanje gospodarstva i održivi razvojP2 Obrazovanje cijeloživotno učenjeGospodarstvo

P3 Komunalna i prometna infrastrukturaP4 Civilni aktivizam, socijalno uključivanje i antidiskriminacija

Kvaliteta i standard života

P5 Održivi razvoj turizma i pratećih djelatnostiP6 Sanacija i očuvanje prirodnih resursa i ekosustavaTurizam

P7 Očuvanje i razvoj kulturne baštineP8 Multikulturalnost i identitetIdentitet i kultura


4.4. Mjere i projekti

Tipično u strateškom planiranju mjere predstavljaju 'skup projekata', 'sheme' ili 'programe', odnosno fokuse na pojedina pitanja unutar danog prioriteta. Nivo mjera u strategiji nužan je radi boljeg fokusiranja sredstava, kao i jasnije definicije indikatora praćenja uspjeha. Logično slijedi da što su sredstva i obuhvat zahvata veći i kompleksniji, time je i razrada mjera detaljnija i nužnija.

Istovremeno, gore postavljeni prioriteti mogu obuhvatiti široku lepezu intervencija, čak i one za koje nije realno očekivati da će ih Općina pokrenuti kao vlastitu razvojnu inicijativu u predvidivoj budućnosti. Ipak, njihovo uključenje u strategiju na nivou prioriteta je ispravno sa stajališta brige za sveobuhvatnim prosperitetom područja, pod uvjetom da se prioriteti stave u pravo mjerilo. Drugim riječima to znači da za neka područja (prioritete) u srednjoročnoj perspektivi neće postojati racionalno opravdane samostalne intervencije (pogotovo ne infrastrukturnog karaktera), no to ne sprječava Općinu da u skladu sa svojim mogućnostima i potrebama sudjeluje u širim partnerstvima s dionicima iz svog bližeg i šireg okruženja. Dapače, umrežavanje u razvojne inicijative razmjerno vlastitim razvojnim potrebama je preporučljivo radi ostvarivanja mrežnih efekata.

P1 Pokretanje gospodarstva i održivi razvoj

Izgradnja poslovnog inkubatora Motovunski Novaki

P2 Obrazovanje cjeloživotno učenje

Multiplikativni efekt projekata

P3 Komunalna i prometna infrastruktura

Izgradnja kanalizacijskog sustava Škropeti i Motovunski Novaki Rekonstrukcija ceste Sveti Andrija – Močibobi, Rakotule – Špinovci, Margaroti – Brigi,

Motovunski Novaki – Kontići, Škropeti - Francovići Proširenje groblja Rakotule Rekonstrukcija jednog dijela groblja Karojba

P4 Civilni aktivizam, socijalno uključivanje i antidiskriminacija


P5 Održivi razvoj turizma i pratećih djelatnosti

Izgradnja turističkog centra Rakotule

P6 Sanacija i očuvanje prirodnih resursa i ekosustava


P7 Očuvanje i razvoj kulturne baštine

Izgradnja Polivalentne Sale - Društveni dom Škropeti

stranica 55 od 89


P8 Multikulturalnost i identitet

Općina Karojba svake godine ulažu značajna financijska sredstva u obnovu postojećih nerazvrstanih cesta, te će se u narednom razdoblju u okviru mjere U okviru Mjere 7. Ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta, sufinancirati određeni broj cesta na području Općine. Osim toga, planiraju se sanacije groblja, što su vrlo značajna ulaganja obzirom na stanje proračuna općine.

Investicije u materijalne i nematerijalne uvijete povećavaju kvalitetu života na nekom području, što se tipično veže uz sektore kao što su odgoj i obrazovanje, sport i rekreacija, socijalna skrb i zdravstvo, socijalno uključivanje, kultura i identitet, učinkovitost uprave, civilno društvo i aktivizam i sl. Konkretno se u slučaju općine Karojba ovaj prioritet odnosi na izgradnju društvenog doma u Škropetima.

Općina Karojba velikim je dijelom tradicionalno orijentirana na razvoj obrtništva i malog poduzetništva na svom području. Značajan je broj obrtnika i malih poduzetnika koji se bave prerađivačkom djelatnosti (iako manjeg intenziteta), građevinarstvom i transportom.

Poduzetnicima početnicima mogu se dati na uvid potencijalni projekti za koje trenutno na tržištu postoji ekonomska opravdanost. Popis istih projekata može se postaviti na web stranice i na oglasnu ploču općina. Popis projekata trebao bi biti u skladu sa lokalnim prioritetima i postojećim resursima.

Popis će se odnositi na projekte koji uživaju značajne državne i županijske potpore, projekte za čijim proizvodima postoji visoka potražnja viša od ponude. Neki od primjera su uzgoj lavande, ružmarina i sl. Projekti će se s vremenom rađati na samom tržištu od strane poduzetnika. Za očekivati je ponude otkupljivača pojedinih poljoprivrednih kultura, ponude farmaceutskih tvrtki za uzgoj pojedinih kultura, ponude stranih proizvođača za otvaranje pogona na lokalnom području.

Kako bi se ostvarili preduvjeti za razvoj poduzetništva na prostoru općine, potrebno je realizirati projekt poduzetničkog inkubatora koji će se u budućnosti logično nastaviti na ulaganja i razvoj gospodarskih zona. Gospodarske zone u općini imaju veliki potencijal s obzirom na tradiciju obrtništva i na lokaciju, te je prijedlog da se općina u kontekstu poticanja poduzetništva ugleda u slične projekte koji su uspješno rađeni i realizirani u Istri. (npr, davanje zemljišta u najam i slični poticaji).

stranica 56 od 89


A 5. PROVEDBA PUR-a

5.1. Mehanizmi provedbe

5.1.1. Aktivnosti

Sagledavajući provedbu PUR-a u njegovom totalitetu, treba razlikovati tri, međusobno povezana, nivoa:

Provođenje PUR-a (priprema i provedba projekata), Praćenje (praćenje i ocjena napretka) Ažuriranje izrađenog programa.

Prva razina provedbe odnosi se na sve radnje i resurse koje je potrebno angažirati da bi se Program ukupnog razvoja realizirao. To podrazumijeva niz planskih i provedbenih zadataka kao što su:

Redovito ažuriranje baze projekata u koordinaciji s korisnicima Prikupljanje informacija o izvorima financiranja i prikladno ažuriranje vlastitih financijskih

planova i planova rada, odnosno informiranje potencijalnih korisnika Pripremu pojedinačnih projektnih prijedloga od strane nositelja projekta Upravljanje individualnim projektima u svim ciklusima i aspektima njihove provedbe.

Druga razina odnosi se na aktivnosti praćenja i ocjene napretka, kao što su:

Prikupljanje i obrada podataka prema definiranim pokazateljima, na nivou projekata, prioriteta i cijelog Programa, te priprema odgovarajućih izvješća. Ovo također uključuje elaboraciju i provedbu eventualnih mjere za poboljšanje provedbe i rješavanje konkretnih problema.

Treća razina praćenja se fokusira na eventualnu promjenu okoline te način na koji to utječe na ciljeve zacrtane PUR-om. U slučaju događaja koji značajnije mijenjaju utvrđenu situaciju, može biti potrebno ažuriranje plana i prije isteka njegovog planskog razdoblja. Ipak, s obzirom na široko postavljene opće ciljeve i malu vjerojatnost pojave značajnih odstupanja u okruženju (lokalnoj, makroekonomskoj, političkoj, itd. sferi), ažuriranje u smislu izmjene ovog dokumenta nije izgledno do isteka planskog sedmogodišnjeg razdoblja. Osim toga, revizija PUR-a ne bi bila niti ekonomski opravdana, s obzirom da se prilagodba može napraviti na nivou projektnog i proračunskog planiranja. Drugim riječima, treba imati na umu da iako 'najdinamičniji' dio PUR-a - baza projekata – treba biti redovito revidiran, to ne mora nužno značiti formalnu izmjenu dokumenta, jer se potrebna revizija može provesti na nivou radnih planova.

5.1.2. Uloge i odgovornosti

Opća i viša odgovornost provedbe ovog programa pripada općini Karojba. Važno je međutim, napomenuti da je za osiguranje provedivosti (sukladnosti s dostupnim resursima) i prihvatljivosti

stranica 57 od 89


(javna i politička potpora koja osigurava legitimitet) u provedbi nužno ravnopravno aktivno uključenje i kreativni napor svih dionika razvoja Općine, pa i šire. Funkcionalno odgovornosti možemo podijeliti na:

Ulogu donošenja odluka i nadzora; Izvršnu ulogu; Koordinacijsku ulogu Suradničku/potpornu ulogu.

Za provedbu razvojnih projekata, a posebice za korištenje sredstava iz nacionalnih ili EU programa potreban je značajan angažman ljudi, znanja i resursa. To podrazumijeva potrebu udruživanja resursa Općine s drugim dionicima, kao što je i dosada bio slučaj. Dionici s kojima će Općina udružiti resurse su:

LAG Središnja Istra Turistička zajednica Središnje Istre Udruge civilnog društva Javna poduzeća (Usluga d.o.o., Istarski vodovod d.o.o) Istarska županija i njezine agencije (TZ, IDA, AZRRI) Ad hoc partnerske organizacije iz javnog i privatnog sektora, prema potrebama

specifičnog projekta (npr. Talijanski partneri, turističke agencije i operateri, ustanove za zaštitu prirode, konzervatori, fakulteti, instituti i sl.)

Za pojedine spekte provedbe – prvenstveno izvođenje radova, dobavu robe i pružanje specifičnih usluga – Općina će se naravno oslanjati na naplative usluge privatnog sektora. Vanjsku pomoć u fazi pripreme i vođenja projekta, dakle onu koja se ne odnosi na izvršenje sadržajnih projektnih aktivnosti, treba optimizirati s obzirom na vlastite i suradničke kapacitete, opseg i važnost projekta, te dostupnost sredstava za pokriće tih troškova.

Vrsta dionika, nivo i tip angažmana će varirati ovisno o tome da li se radi o nivou programa ili individualnog projekta. Drugim riječima, Općina će zadržati glavnu nadzornu i provedbenu ulogu na nivou ukupnog programa, dok će se na nivou projekta oformiti radne jedinice u kojima će uloge varirati. Da bi optimizirala korištenje vlastitih resursa Općina treba alocirati odgovornosti na druge dionike (npr. krajnje korisnike projekata) kadgod je to moguće i legitimno. To istovremeno znači da strukturu i mehanizam provedbe pojedinog projekta treba definirati već u ranim fazama njegove identifikacije. Za pojedine, pogotovo veće, projekte, Općina treba svakako zadržati nadzornu i koordinatorsku funkciju.

Sumarno, s aspekta Općine kao nositelja odgovornosti za provedbu cjelokupnog Programa, stavljanje u odnos gore opisanih aktivnosti provedbe, dionika i funkcija daje slijedeću sliku:

stranica 58 od 89


Slika 5-7 Prikaz aktivnosti

Aktivnosti Funkcije (odgovornosti) Dionici

Na nivou programa

Ažuriranje baze podataka (prikupljanje projektnih ideja, primarna razrada)

Praćenje i informiranje o izvorima financiranja, fundraising i fundmatching

Praćenje i ocjena izvršenja Programa Informiranje javnosti i promidžba

Donošenje odluka i nadzor Općinsko vijeće, Načelnik

Izvršenje Jedinstveni upravni odjel

Koordinacija Načelnik, Jedinstveni upravni odjel

Suradnja/potpora Partneri

Na nivou projekta

Razrada (tehnička priprema) projekta Financijsko i tehničko upravljanje

provedbom Praćenje i ocjena izvršenja projekta

Donošenje odluka i nadzor Nadzorno tijelo projektnog radnog tima

Izvršenje Projektni radni tim

Koordinacija Koordinator iz JUO

Suradnja/potpora Jedinstveni upravni odjel

Gore navedene načelne aktivnosti i funkcije valja operacionalizirati u obliku detaljnih planova rada Jedinstvenog upravnog odjela. U tom kontekstu, od presudne je važnosti napraviti distinkciju funkcija na nivou projekata. Dakle, za velike i zahtjevne projekte koje Općina želi i treba voditi napraviti će se struktura upravljanja koja će koristiti vanjske savjetodavne usluge kadgod je to financijski opravdano, a za manje projekte izgledno je oslanjanje na mrežu suradničkih institucija.

Stvaranje mreže suradničkih institucija je dio šire uloge informiranja i promidžbe koju Općina ima. Naime, Općina zbog svojih zakonom određenih ovlasti ima mogućnost prikupljanja informacija i pristupa određenim fondovima koji dugima nisu dostupni, pa stoga nosi i odgovornost za kanaliziranje informacija i/ili projektnih ideja.

stranica 59 od 89


5.2. Dinamika

Slika 5-8 Prikaz dinamike projekata

Prioritet Projekt Zrelost1 Razvoj infrastrukture Izgradnja kanalizacijskog sustava

ŠkropetiBazična dokumentacija

2 Razvoj infrastrukture Izgradnja kanalizacijskog sustava Motovunski Novaki

Bazična dokumentacija

3 Razvoj infrastrukture Rekonstrukcija ceste Sveti Andrija – Močibobi

Osnovne skice i preduvjeti

4 Razvoj infrastrukture Rekonstrukcija ceste Rakotule – Špinovci Osnovne skice i preduvjeti5 Razvoj infrastrukture Rekonstrukcija ceste Margaroti – Brigi Osnovne skice i preduvjeti6 Razvoj infrastrukture Rekonstrukcija ceste Motovunski Novaki

- KontićiOsnovne skice i preduvjeti

7 Razvoj infrastrukture Rekonstrukcija ceste Škropeti - Francovići


8 Razvoj infrastrukture Rekonstrukcija Groblja Karojba Osnovne skice i preduvjeti9 Razvoj infrastrukture Proširenje groblja Rakotule Osnovne skice i preduvjeti

10 Razvoj civilnog društva Izgradnja Polivalentne Sale - Društveni dom Škropeti

Izvedbena dokumentacija

11 Razvoj poduzetništva Izgradnja poslovnog inkubatora Motovunski Novaki


12 Razvoj infrastrukture Izgradnja turističkog centra Rakotule U provedbi

Kategorizacija po zrelosti projekata je stupnjevanje u 4 grupe:

U provedbi Projekti koji predstavljaju nastavak/ekstenziju već provedenih

Izvedbena dokumentacija

Projekti s gotovom, ili približno gotovom tehničkom dokumentacijom (izvedbeni projekti, dozvole…)

Bazična dokumentacija

Projekti koji su prilično dobro razrađeni, ali im nedostaje tehnička dokumentacija (N.B. ova kategorija uključuje i projekte koji su tehnički ne zahtjevni za pripremu)


Projekti za koje su ostvareni osnovni preduvjeti za realizaciju – sukladnost s prostornim planovima, imovinsko-pravni odnosi

Faktori koji će utjecati na prioritizaciju ovih projekata su:

Zrelost/tehnička pripremljenost projekta Isplativost i doprinos socio-ekonomskim ciljevima Dostupnost sredstava Postojanje kapaciteta za provedbu Potpora zajednice

stranica 60 od 89


5.3. Izvori financiranja

Financiranje provedbe projekata biti će, kako sugerira analiza razvojnih mogućnosti, kombinacija vlastitih sredstava predviđenih Proračunom, te vanjskih izvora financiranja.

Svaki projekt mora imati svoj financijski okvir koji može sadržavati jedan ili više izvora financiranja. Drugim riječima, kod kompleksnih i većih projekata racionalno je razmotriti mogućnosti da se pojedine komponente financiraju u okvirima različitih programa. Komponente i mogućnosti financiranja se mogu prilično detaljno definirati u fazi izrade investicijske studije (ili studije izvedivosti). Dokle god se vodi računa da svaka komponenta vodi istim ciljevima i osigura se kontinuirana dugoročna potpora projektu u cjelini, projekt će u konačnici realizirati željene efekte. Tipični primjeri projekata u kojima je financiranje iz više izvora pravilo a ne izuzetak, su velike infrastrukturne investicije (zemljište, dokumentacija, radovi).

U uvjetima trenutnog zaduženja i prihoda Općine, svi prioritizirani projekti trebati će značajnu financijsku potporu u obliku bespovratnih sredstava. S obzirom da je tipično financijski najzahtjevnija komponenta gradnje, najprikladniji za to su strukturni/kohezijski fond, te fondovi ruralnog razvoja (Operativni program konkurentnost i kohezija (OPKK) i Program ruralnog razvoja (PRR)). Osim toga, prikladni i izgledni izvori financiranja za pojedine projekte (ili njihovu pripremu) su i Istarska županija, te prekogranična suradnja.

Mada će se stvarni uvjeti prihvatljivosti aktivnosti, troškova i prijavitelja znati tek po objavi pravilnika i uputa, u dvije tablice niže izdvojene su mjere OPKK i PRR koje su načelno dostupne jedinicama lokalne samouprave. Osjenčani redovi ističu mjere koje su posebno pogodne za financiranje projekata PUR-a:

stranica 61 od 89


Tablica 5-15 Mjere Programa ruralnog razvoja namijenjene jedinicama lokalne samouprave

Mjera, podmjera i operacija visina potpore max. intenzitet

min EUR max EUR

M4. ULAGANJA U FIZIČKU IMOVINU

Podmjera 4.3.Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju ili prilagodbu poljoprivrede i šumarstva

Investicije u osnovu infrastrukturu javnog navodnjavanja 150,000 15,000,000 100%

Ulaganje u šumsku infrastrukturu 10,000 1,000,000 100%

Podmjera 4.4.Potpora neproizvodnim ulaganjima vezanim uz postizanje agro-okolišnih i klimatskih ciljeva

Neproizvodna ulaganja vezana uz očuvanje okoliša 600 150,000 100%

M7. TEMELJNE USLUGE I OBNOVA SELA U RURALNIM PODRUČJIMA

Podmjera 7.1 Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj općina i sela u ruralnim područjima i njihovih temeljnih usluga te planova zaštite i upravljanja koji se odnose na lokalitete Natura 2000. i druga područja visoke prirodne vrijednosti

Izrada planova za razvoj JLS i naselja u ruralnim područjima 5,000 70,000 100%

Ulaganja u građenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda (za JP)

30,000 1,000,000 100%

Ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta 30,000 1,000,000 100%

Podmjera 7.4.Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti tepovezanu infrastrukturu

(vatrogasni domovi, društveni domovi, kulturni centri, turistički info centri, dječja igrališta, vrtići, sportske i rekreacijske građevine, biciklističke staze, tematski parkovi, javne zelene i prometne površine.. - za naselja do 5.000 stan.)

15,000 1,000,000 80%-100%

Tablica 5-16 Investicijski prioriteti i specijalni ciljevi OP-ja Konkurentnost i kohezija koje su načelno dostupni jedinicama lokalne samouprave

Investicijski prioritet i specijalni cilj Korisnici2. INFORMACIJSKA I KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA2a Proširenje dostupnosti širokopojasnog pristupa i izgradnja mreža velikih brzina te podrška usvajanju

novih tehnologija i mreža za digitalno gospodarstvo2a1 Razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije u područjima bez infrastrukture

širokopojasne mreže sljedeće generacije i bez dovoljno komercijalnog interesa, za maksimalno povećanje socijalne i ekonomske dobrobitiRazvoj projektne dokumentacije za razvoj mreža slijedeće generacije uklj.razvoj kapaciteta JLS

JLRS

Razvoj mreža slijedeće generacije i pristupnih mreža slijedeće generacije u bijelim područjima

JLRS

3. POSLOVNA KONKURENTNOST3a Promicanje poduzetništva, posebno olakšavajući ekonomsko iskorištavanje novih ideja i poticanje

stvaranja novih poduzeća, uključujući putem poslovnih inkubatora3a2 Omogućavanje povoljnog okruženja za razvoj poduzetništva

stranica 62 od 89


Razvoj koordinirane mreže profesionalnih PPI (razvoj usluga, infrastrukture...)

PPI: ARR, inkubatori, pod.centri, HGK, HOK, JLS, nacionalna tijela...

4. ENERGETSKA UČINKOVITOST I OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE4c Podupiranje energetske učinkovitosti, pametnog upravljanja energijom i korištenje OIE u javnoj

infrastrukturi, uključujući javne zgrade i u stambenom sektoru4c1 Smanjenje potrošnje energije u zgradama javnog sektora

Primjer: programi energetske obnove, energetsko certificiranje, projektna dokumentacija, promjena prozora, pametna brojila i sl., uvođenje OIE, edukacija i komunikacija

vlasnici zgrada javnog sektora

4c3 Povećanje učinkovitosti sustava toplinarstvaPrimjer: renovacija i modernizacija mreža, ulaganje u naprednije tehnologije, promo kampanje...

JLS, javne tvrtke

4c4 Povećanje učinkovitosti sustava javne rasvjeteZamjena s LED rasvjetom JLS, javne tvrtke

4d Razvoj i provedba pametnih sustava distribucije koji djeluju pri niskim i srednjim razinama napona4d1 Pilot projekt uvođenja naprednih mreža

Uvođenje pametnih mreža i drugih mjera gospodarenja energijom, priprema projekta

JP i operatori distribucijskog sustava, tijela JLS

5. KLIMATSKE PROMJENE I UPRAVLJANJE RIZICIMA5a Podupiranje ulaganja za prilagodbu na klimatske promjene, uključujući pristupe temeljene na

ekosustavu 5a1 Poboljšanje praćenja, predviđanja i planiranja mjera prilagodbe klimatskim promjenama

Primjer: mjere poboljšanja kvalitete i dostupnosti podataka, jačanje kapaciteta, izgrađivanje svijesti

JU, tijela lokalne vlasti, NVO, znanstvene i akademske institucije

6. ZAŠTITA OKOLIŠA I ODRŽIVOST RESURSA6c Očuvanje, zaštita, promicanje i razvoj prirodne i kulturne baštine6c1 Povećanje zapošljavanja i turističkih izdataka kroz unaprjeđenje kulturne baštine

Primjer: obnova i rekonstrukcija kulturnih znamenitosti, razvoj sustava upravljanja, razvoj novih turističkih proizvoda, priprema i realizacija projekta

TDU, JLS, vlasnici kulturnih dobara, privatni sektor, NVO

6c2 Povećanje atraktivnosti, edukativnog kapaciteta i održivog upravljanja odredištima prirodne baštinePrimjer: ulaganje u infra za obrazovanje o prirodi, razvoj inovativnih sadržaja, priprema projekata i planova


6e Aktivnosti kojima se poboljšava urbani okoliš, revitalizacija gradova, obnova i dekontaminacija nekadašnjeg industrijskog zemljišta (uključujući prenamijenjena područja), smanjenje zagađenja zraka i promocija mjera za smanjenje buke

6e1 Poboljšanje sustava upravljanja i praćenja kvalitete zraka sukladno Uredbi 2008/50/EZPrimjer: mjere poboljšanja kvalitete zraka, unaprijeđenje mreže za praćenje, sustava upravljanja kvalitetom zraka, jačanje kapaciteta, priprema projekata

JLS, JU, NGO

6e2 Obnova brownfield lokacija (bivša vojna i/ili industrijska područja) unutar ITUPrimjer: revitalizacija dijela gradova JLS, JU, NGO

6i Ulaganje u sektor otpada kako bi se ispunili zahtjevi pravne stečevine Unije u području okoliša i zadovoljile potrebe koje su utvrdile države članice za ulaganjem koje nadilazi te zahtjeve

6i1 Smanjena količina otpada koji se odlaže na odlagalištaAktivnosti za poboljšanje sustava prikupljanja/selekcije/recikliranja/gospodarenje, uklj. infrastrukturu i dizanje svijesti

JP, JLS

stranica 63 od 89


6ii Ulaganje u vodni sektor kako bi ispunili zahtjevi pravne stečevine Unije u području okoliša i zadovoljile potrebe koje su utvrdile države članice za ulaganjem koje nadilazi te zahtjeve

6ii1 Unapređenje javnog vodoopskrbnog sustava sa svrhom osiguranja kvalitete i sigurnosti usluga opskrbe pitkom vodomMjere za povećanje opskrbe i tretman pitke vode, sanacije i gradnja TDU, JLS, komunalna

poduzeća, HV7. POVEZANOST I MOBILNOST7b Poboljšavanje regionalne mobilnosti povezivanjem sekundarnih i tercijarnih čvorišta s

infrastrukturom TEN-T-a, uključujući multimodalna čvorišta7b1 Poboljšanje cestovne sigurnosti u dijelovima s visokom razinom mješovitog prometa

Sanacija križanja/crnih točaka, uređivanje biciklističkih/pješačkih staza, signalizacija...

tijela nadležna za ceste, HC, HŽ Infra, JLS

Tablica 5-17 Investicijski prioriteti i specifični ciljevi OP-ja Učinkoviti ljudski potencijali

Prioritetna os 1: Zapošljavanje i mobilnost radne snage

Investicijski prioritet 8.i:Pristup zapošljavanju za osobe koje traže posao i neaktivne osobe, uključujući one koji su dugotrajno nezaposleni i one koji su daleko od tržišta rada, kao i provedbom lokalnih inicijativa za zapošljavanje i potpore za mobilnost radne snage

Specifični cilj 8.i.1:Povećanje zapošljavanja nezaposlenih osoba, posebice dugotrajno nezaposlenih i osoba čije vještine ne odgovaraju potrebama tržišta rada

Specifični cilj 8.i.2:Povećanje održivog samozapošljavanja nezaposlenih osoba, posebice žena

Specifični cilj 8.i.3:Očuvanje radnih mjesta, zadržavanje u zaposlenju radnika koji su proglašeni viškom te jačanje brzog ponovnog zapošljavanja osoba koje su postale nezaposlene nakon što su proglašene viškom

Investicijski prioritet 8.ii (YEI):Održiva integracija mladih na tržište rada, posebno onih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se niti osposobljavaju, uključujući mlade koji su izloženi riziku od socijalne isključenosti i mlade iz marginaliziranih zajednica, uključujući provedbom Garancije za mlade

Specifični cilj 8.ii.1 (YEI):Povećanje zapošljavanja i brze integracije NEET skupine kroz Inicijativu za zapošljavanje mladih na tržište rada

Investicijski prioritet 8.ii (ESF):Održiva integracija mladih na tržište rada, posebno onih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se niti osposobljavaju, uključujući mlade koji su izloženi riziku od socijalne isključenosti i mlade iz marginaliziranih zajednica, uključujući provedbom Garancije za mlade

Specifični cilj 8.ii.1 (ESF):Povećanje zapošljavanja i integracije dugotrajno nezaposlenih iz NEET skupine na tržište rada i za sve iz NEET skupine od 2019. godine

Investicijski prioritet 8.vii:Modernizacija ustanova tržišta rada kao što su javne i privatne službe za zapošljavanje te bolja usklađenost s potrebama tržišta rada, uključujući putem djelovanja koja povećavaju transnacionalnu mobilnost radne snage, kao i

Specifični cilj 8.vii.1:Jačanje kapaciteta lokalnih partnerstava za zapošljavanje i povećanje zaposlenosti najranjivijih skupina na lokalnim tržištima rada

Specifični cilj 8.vii.2:

stranica 64 od 89


putem programa mobilnosti, te bolja suradnja institucija i relevantnih dionika

Povećanje dostupnosti i kvalitete javno dostupnih informacija i usluga na tržištu rada, uključujući mjere APZ

Prioritetna os 2: Socijalno uključivanje

Investicijski prioritet 9.i:Aktivna uključenost, uključujući s ciljem promicanja jednakih mogućnosti te aktivnog sudjelovanja i poboljšanja zapošljivosti

Specifični cilj 9.i.1:Borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti kroz promociju integracije na tržište rada i socijalne integracije ranjivih skupina, i borba protiv svih oblika diskriminacije

Specifični cilj 9.i.2:Jačanje aktivnog uključivanja kroz implementaciju integriranih projekata za obnovu 5 nerazvijenih pilot područja

Investicijski prioritet 9.iv:Poboljšanje pristupa pristupačnim, održivim i visokokvalitetnim uslugama, uključujući usluge zdravstvene skrbi i socijalne usluge od općeg interesa

Specifični cilj 9.iv.1:Održivo poboljšanje pristupa zdravstvenoj skrbi u nerazvijenim područjima i za ranjive skupine te promocija zdravlja

Specifični cilj 9.iv.2:Poboljšanje pristupa visokokvalitetnim socijalnim uslugama, uključujući podršku procesu deinstitucionalizacije

Investicijski prioritet 9.iv:Promicanje društvenog poduzetništva i strukovne integracije u društvenim poduzećima te socijalne ekonomije i ekonomije solidarnosti radi olakšavanja pristupa zapošljavanju

Specifični cilj 9.v.1:Povećanje broja i održivosti društvenih poduzeća i njihovih zaposlenika

Prioritetna os 3: Obrazovanje i cjeloživotno učenje

Investicijski prioritet 10.ii:Poboljšanje kvalitete i učinkovitosti tercijarnog i ekvivalentnog obrazovanja te pristupa njemu radi povećanja sudjelovanja u njemu i njegova stjecanja, posebno za skupine u nepovoljnom položaju

Specifični cilj 10.ii.1:Poboljšanje kvalitete, relevantnosti i učinkovitosti visokog obrazovanja

Specifični cilj 10.ii.2:Povećanje stope stečenog visokog obrazovanja

Specifični cilj 10.ii.3:Poboljšanje uvjeta rada za hrvatske istraživače

Investicijski prioritet 10.iii:Povećanje jednakog pristupa cjeloživotnom učenju za sve dobne skupine u formalnom, neformalnom i informalnom okruženju, unapređenje znanja, vještina i kompetencija radne snage, promicanje fleksibilnih načina učenja, između ostalog profesionalnim savjetovanjem i potvrđivanjem stečenih kompetencija

Specifični cilj 10.iii.1:Omogućavanje boljeg pristupa obrazovanju učenicima u nepovoljnom položaju u pred-tercijarnom obrazovanju

Specifični cilj 10.iii.2:Promicanje pristupa cjeloživotnom učenju kroz unapređivanje ključnih kompetencija studenata, te primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija u poučavanju i učenju

Specifični cilj 10.iii.3:Poboljšanje obrazovnog sustava za odrasle i unapređenje vještina i kompetencija odraslih polaznika

Investicijski prioritet 10.iv: Specifični cilj 10.iv.1:

stranica 65 od 89


Poboljšanje značaja obrazovnih sustava i sustava osposobljavanja za tržište rada, olakšavanje prijelaza iz škole na posao, jačanje sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te njihove kvalitete, između ostalog mehanizmima za predviđanje vještina, prilagodbom nastavnih planova i programa te uvođenjem i razvojem sustava učenja koji se temelje na radu, uključujući dualne sustave učenja i programe naukovanja

Modernizacija ponude strukovnog obrazovanja te podizanje njegove kvalitete radi povećanja zapošljivosti učenika kao i mogućnosti za daljnje obrazovanje

Prioritetna os 4: Dobro upravljanje

Investicijski prioritet 11.i:Ulaganje u institucionalne kapacitete te u učinkovitost javnih uprava i javnih usluga na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini s ciljem reformiranja, boljeg uređivanja i dobrog upravljanja

Specifični cilj 11.i.1:Povećanje djelotvornosti i kapaciteta u javnoj upravi kroz poboljšanje pružanja usluga i upravljanja ljudskim potencijalima

Specifični cilj 11.i.2:Unapređenje kapaciteta i funkcioniranja pravosuđa kroz poboljšanje upravljanja i kompetencija

Investicijski prioritet 11.ii:Izgradnja kapaciteta za sve dionike koji osiguravaju obrazovanje, cjeloživotno obrazovanje, osposobljavanje te zapošljavanje i socijalne politike, uključujući uz pomoć sektorskih i teritorijalnih paktova radi omogućavanja reformi na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini

Specifični cilj 11.ii.1:Razvoj kapaciteta organizacija civilnog društva, osobito udruga i socijalnih partnera, te jačanje civilnog i socijalnog dijaloga radi boljeg upravljanja

Iako u trenutku pisanja ovog dokumenta nisu poznati pozivi koji će izaći u sklopu prekograničnih programa (Hrvatska – Italija, Hrvatska – Slovenija), temeljem dosadašnjih iskustava može se pretpostaviti da će u skopu njih biti moguće financirati neke od manjih projekata predviđenih PUR-om. Prekogranični program s Republikom Slovenijom je prihvaćen u vrijeme dovršetka ovog dokumenta (30. rujna 2015.), te je poznato da će Program ukupne vrijednosti 55,6 milijuna eura biti usmjeren na smanjivanje rizika od poplava, očuvanje i održivo korištenje prirodne (gotovo 40 % programskog područja uključeno je u mrežu Natura 2000) i kulturne baštine te promicanje suradnje javnih službi kako bi se stanovnicima pograničnog područja osigurao kvalitetan pristup javnim uslugama (zdravstvo, socijalna skrb, sigurnost i usluge održive mobilnosti).

5.4. Praćenje i ocjena

5.4.1. Struktura praćenja i ocjene

Praćenje i procjena važan je element provedbe PUR-a koji kroz mjerenje i izvještavanje o očekivanim rezultatima i učincima ima za cilj osigurati trenutnu i buduću učinkovitost upravljanja i realizacije.

stranica 66 od 89


Plan praćenja i procjene prepoznaje i potvrđuje vezu između aktivnosti (projekata) i dugoročnih ciljeva u strategiji. Ponekad se sustav praćenja i procjene neopravdano pojednostavljeno prikazuje kao proces prikupljanja podataka u skladu s definiranim indikatorima uspjeha. Ipak, sustav praćenja i provedbe treba osmisliti kao projekt za sebe, dakle uzimajući u obzir cilj i svrhu sustava, potrebne aktivnosti, načine praćenja (pokazatelji i njihovi izvori).

Sustav praćenja i procjene sastoji se od 3 glavne aktivnosti koje se razlikuju po vremenu provedbe i kriterijima ocjene, te u konačnici, svrsi:

Tablica 5-18 Aktivnosti praćenja i procjene, vrijeme, sadržaj i svrha njihove provedbe

Aktivnost Vrijeme provedbe

Kriteriji ocjene Svrha

Praćenje (monitoring)

Kontinuirano Provođenje aktivnosti i ostvarivanje rezultata, regularnost procedura

Omogućiti informirano i pravodobno donošenje odluka tijekom provedbe

Procjena (evaluation)

Povremeno Djelotvornost, ekonomičnost, učinak, održivost i relevantnost

Izvući pouke iz prošlosti i usmjeriti buduće akcije i politike

Revizija (audit) Povremeno Financijska regularnost Provjeriti regularnost, ali i unaprijedi financijski management

S obzirom na te razlike u smislu vremena provedbe i fokusa interesa, za svaku od ovih aktivnosti potrebno je definirati prikladne mehanizme provedbe, odnosno instrumente praćenja i procjene koji se sastoje od:

Kvalitativni okvir (što se mjeri – kriteriji procjene i indikatori); Metodologiju (kako se mjeri – izvori podataka te način prikupljanja i analiziranja

informacija); Odgovornosti (tko vrši mjerenje); Vremenski okvir (kada se vrši određeno mjerenje).

Niže se predlaže nacrt mehanizama praćenja i procjene koje je u prvoj fazi provedbe potrebno razviti u detaljni plan:

Tablica 5-19 Nacrt mehanizma praćenja i provedbe PUR-a

Monitoring Evaluacija Revizija

Kvalitativni okvir(što)

Provedba aktivnosti zacrtanih PUR-om

Učinak, ekonomičnost, održivost i relevantnost PUR-a

Utrošak sredstava prema proračunu; regularnost procedura i trošenja

Metodologija(kako)

Izvještavanje – ostvareni prema planiranim planovima aktivnosti

Prikupljanje statističkih podataka prema definiranim indikatorima, usporedba s početnim podacima

Inspekcija financijske dokumentacije, revizorska izvješća

Odgovornosti(tko)

JUO prema Načelniku i Općinskom vijeću

Načelnik prema Općinskom vijeću

Unutrašnja kontrola i vanjski revizori

stranica 67 od 89


Vremenski okvir(kada)

Godišnja izvješća Sredinom sedmogodišnjeg razdoblja i na kraju

Krajem svake godine, paralelno s planiranjem Proračuna

5.4.2. Pokazatelji

Pokazatelji su važan dio sustava praćenja i procjene jer omogućavaju veću objektivnost i svrsishodnost aktivnosti. Ipak, važno je ponoviti da oni sami ne čine okvir praćenja i procjene - naprimjer, važnost pokazatelja je veća kod procjene nego kod praćenja. Bolje rečeno, praćenje uključuje postupke i izvještavanje i o aspektima koji su vezani za redovito upravljanje i poslovanje (npr. dinamika provedbe i odstupanje od plana, problemi u provedbi i sl.).

S obzirom da mjere napredak kroz vrijeme, pri definiranju pokazatelja vodi se računa o dostupnosti baznih podataka, tj. osnovice za usporedbu. Pokazatelji se definiraju u odnosu na opseg mjerenja, pa tako razlikujemo tri vrste:

Tablica 5-20 Vrste pokazatelja uspjeha provedbe

Nivo ciljeva Vremenski horizont

Vrsta Što se mjeri

Opći ciljevi Dugoročno Pokazatelji učinka (impact) Dugotrajnije posljedice i struktruralni učinci, (npr. udio stanovništva priključenog na novu infrastrukturu)

Prioriteti Srednjoročno Pokazatelji rezultata (result) Direktni i konkretni ishodi projekata (npr. broj kućanstava priključenih na izgrađenu infrastrukturu)

Projekti Kratkoročno Pokazatelji isporučevina (output)

Financijski, administrativni i drugi korišteni resursi kako bi se ocjenila djelotvornost i učinkovitost (npr. dužina izgrađene infrastrukture, cijena koštanja po km i sl.). Tipično se deriviraju iz kumulativa podataka na projektnom nivou.

stranica 68 od 89


Inicijalno definirani pokazatelji uspjeha za provedbu PUR-a su slijedeći:

Slika 5-9 Pokazatelji uspjeha

P1 Komunalna infrastrukturaUčinak Rezultati Outputi

Rekonstruirane ceste Površina novouređenih javnih prostora

Izdaci za održavanje lokalnih cesta

Uređena groblja Površina novouređenih javnih prostora

Broj novih mjesta

P2 Razvoj civilnog društvaUčinak Rezultati Outputi

Višenamjenski prostor Broj dana u godini u kojima se prostor koristi / prihodi

od najma

Izdaci za održavanje

P3 Razvoj poduzetništvaUčinak Rezultati Outputi

Prostor za poticanje poduzetništva i networking

Broj poduzetnika Izdaci za održavanje

stranica 69 od 89


A 6. Prilozi

6.1. Prilog 1. Pregled ciljeva i mjera Programa ruralnog razvoja RH 2014. – 2020, Operativnog programa Konkurentnost i kohezija i Operativnog programa učinkoviti ljudski potencijali

6.1.1. Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.- 2020.

6.1.1.1. Pregled prioriteta i područja interesa

Tablica 6-21 Prioriteti i područja interesa

Prioriteti i područja interesa Mjere za financiranje

P1 Poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima

1a) Poticanje inovacija, suradnje i razvoja baze znanja u ruralnim područjima M1, M2, M16

1b) Jačanje poveznica između poljoprivrede, proizvodnje hrane i šumarstva te istraživanja i inovacija, uključujući u svrhu poboljšanog upravljanja okolišem i okolišne učinkovitosti

M16

1c) Poticanje cjeloživotnog učenja i stručne izobrazbe u sektorima poljoprivrede i šumarstva M1

P2 Jačanje isplativosti poljoprivrednoga gospodarstva i konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede u svim regijama te promicanje inovativnih poljoprivrednih tehnologija i održivog upravljanja šumama

2a) Poboljšanje gospodarskih rezultata svih poljoprivrednih gospodarstava i olakšavanje restrukturiranja i modernizacije, osobito u cilju povećanja sudjelovanja u tržištu i tržišne usmjerenosti, kao i poljoprivredne diversifikacije

M1, M2, M4, M6, M16, M18

2b) Olakšavanje ulaska poljoprivrednika s odgovarajućom izobrazbom u sektor poljoprivrede, a pogotovo generacijske obnove

M1, M2, M6

2c) Poboljšanje održivost i konkurentnost šumskih poduzeća i promicanje održivog gospodarenja šumama

M4, M8

P3 Promicanje organizacije lanca opskrbe hranom, uključujući preradu i plasiranje poljoprivrednih proizvoda na tržište, dobrobit životinja te upravljanje rizikom u poljoprivredi

3a) Poboljšanje konkurentnosti primarnih proizvođača njihovom boljom integracijom u poljoprivredno-prehrambeni lanac putem programa kvalitete, dodajući vrijednost poljoprivrednim proizvodima, putem promicanja na lokalnim tržištima i u kratkim krugovima opskrbe, skupina proizvođača i međustrukovnih organizacija

M1, M3, M4, M9, M16

3b) Potpora sprečavanju rizika i upravljanju rizikom u poljoprivrednom gospodarstvu M5, M17

P4 Obnavljanje, očuvanje i poboljšanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i šumarstvom

4a) Obnovu, očuvanje i povećanje bioraznolikosti, uključujući u područjima mreže Natura 2000.i u područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima i poljoprivredu velike prirodne vrijednosti, kao istanje europskih krajobraza

M1, M2, M4,M8, M10, M11, M13

4b) Bolje upravljanje vodama, uključujući upravljanje gnojivima i pesticidima M1, M2, M4, M8, M10, M11, M13

4c) Sprečavanje erozije tla i bolje upravljanje tlom M1, M2, M4, M8, M10, M11, M13

stranica 70 od 89


P5 Promicanje učinkovitosti resursa te poticanje pomaka prema gospodarstvu s niskom razinom ugljika otpornom na klimatske promjene u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru

5a) Povećanje učinkovitosti u korištenju voda u poljoprivredi nije programirano

5b) Povećanje učinkovitosti u korištenju energije u poljoprivredi i preradi hrane nije programirano

5c) Olakšavanje opskrbe i korištenja obnovljivih izvora energije, nusproizvoda, otpada, ostataka i drugih neprehrambenih sirovina u svrhu biogospodarstva

M4

5d) Smanjenje emisija stakleničkih plinova i amonijaka koje uzrokuje poljoprivredna djelatnost M4, M10

5e) Poticanje pohrane i sekvestracije ugljika u poljoprivredi i šumarstvu M10

P6 Promicanje društvene uključenosti, suzbijanja siromaštva te gospodarskog razvoja u ruralnim područjima

6a) Olakšavanje diversifikacije, stvaranja i razvoja malih poduzeća kao i otvaranje radnih mjesta M6, M8

6b) Poticanje lokalnog razvoja u ruralnim područjima M7, M19

6c) Jačanje dostupnosti, korištenja i kvalitete informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT) u ruralnim područjima

nije programirano

6.1.1.2. Pregled mjera i podmjera s financijskim alokacijama

Tablica 6-22 Mjere i podmjere

MJERE i PODMJERE alokacije (€)

M1. PRENOŠENJE ZNANJA I AKTIVNOSTI INFORMIRANJA 13,333,333.33

Podmjera 1.1Potpora za strukovno osposobljavanje i aktivnosti stjecanja vještina

Podmjera 1.2.Potpore za demonstracijske aktivnosti i informativne aktivnosti

M2. SAVJETODAVNE SLUŽBE, SLUŽBE ZA UPRAVLJANJE POLJOPRIVREDNIM GOSPODARSTVOM I POMOĆ POLJOPRIVREDNIM GOSPODARSTVIMA

21,176,470.59

Podmjera 2.1.Potpora za pružanje savjetodavnih usluga

Podmjera 2.3.Potpora za osposobljavanje savjetnika

M3. SUSTAVI KVALITETE ZA POLJOPRIVREDNE PROIZVODE I HRANU 7,058,823.53

Podmjera 3.1.Potpora za novo sudjelovanje u sustavima kvalitete

Podmjera 3.2.Potpora za aktivnosti informiranja i promicanja koje provode skupine proizvođača na unutarnjem tržištu

M4. ULAGANJA U FIZIČKU IMOVINU 667,058,823.53

Podmjera 4.1.Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva

Podmjera 4.2.Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda

Podmjera 4.3.Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju ili prilagodbu poljoprivrede i šumarstva

Podmjera 4.4.Potpora neproizvodnim ulaganjima vezanim uz postizanje agro-okolišnih i klimatskih ciljeva

stranica 71 od 89


M5. OBNAVLJANJE POLJOPRIVREDNOG PROIZVODNOG POTENCIJALA NARUŠENOG ELEMENTARNIM NEPOGODAMA I KATASTROFALNIM DOGAĐAJIMA TE UVOĐENJE ODGOVARAJUĆIH PREVENTIVNIH AKTIVNOSTI

118,117,647.06

Podmjera 5.2Potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima

M6. RAZVOJ POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTVA I POSLOVANJA 262,928,104.58

Podmjera 6.1.Potpora mladim poljoprivrednicima

Podmjera 6.2. Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom području

Podmjera 6.3.Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava

M7. TEMELJNE USLUGE I OBNOVA SELA U RURALNIM PODRUČJIMA 265,882,352.94

Podmjera 7.1. Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj općina i sela u ruralnim područjima i njihovih temeljnih usluga te planova zaštite i upravljanja koji se odnose na lokalitete Natura 2000. i druga područja visoke prirodne vrijednosti

Podmjera 7.4. Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti tepovezanu infrastrukturu

M8. ULAGANJA U RAZVOJ ŠUMSKIH PODRUČJA I POBOLJŠANJE ODRŽIVOSTI ŠUMA 92,941,176.47

Podmjera 8.5Potpora za ulaganja u poboljšanje otpornosti i okolišne vrijednosti šumskih ekosustava

Podmjera 8.6Potpora za ulaganja u šumarske tehnologije te u preradu, mobilizaciju i marketing šumskih proizvoda

M9. USPOSTAVA PROIZVOĐAČKIH GRUPA I ORGANIZACIJA 8,888,888.89

Podmjera 9.1. Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija u poljoprivrednom i šumarskom sektoru

M10. POLJOPRIVREDA, OKOLIŠ I KLIMATSKE PROMJENE 138,830,280.00

Podmjera 10.1. Plaćanja obveza povezanih s poljoprivredom, okolišem i klimatskim promjenama

Podmjera 10.2. Potpora za očuvanje i održivu uporabu i razvoj genetskih resursa u poljoprivredi

M11. EKOLOŠKI UZGOJ 128,309,623.50

Podmjera 11.1. Plaćanja za prijelaz na prakse i metode ekološkog uzgoja

Podmjera 11.2. Plaćanja za održavanje praksi i metoda ekološkog uzgoja

M13. PLAĆANJA PODRUČJIMA S PRIRODNIM OGRANIČENJIMA ILI OSTALIM POSEBNIM OGRANIČENJIMA

321,600,000.00

Podmjera 13.1. Plaćanja u gorsko planinskim područjima – GPP

Podmjera 13.2. Plaćanja u područjima sa značajnim prirodnim ograničenjima – ZPO

Podmjera 13.3. Plaćanja u područjima s posebnim ograničenjima – PPO

stranica 72 od 89


M16. SURADNJA 8,333,333.33

Podmjera 16.1Potpora za osnivanje i rad operativnih skupina Europskog inovacijskog partnerstva (EIP) za poljoprivrednu produktivnost i održivost

Podmjera 16.2Potpora za pilot-projekte i za razvoj novih proizvoda, postupaka, procesa i tehnologija

Podmjera 16.4Potpora za horizontalnu i vertikalnu suradnju sudionika u lancu opskrbe za uspostavljanje i razvoj kratkih lanaca opskrbe i lokalnih tržišta te za promicanje aktivnosti u lokalnom kontekstu u vezi s razvojem kratkih lanaca opskrbe i lokalnih tržišta

M17. UPRAVLJANJE RIZICIMA 56,673,373.50

Podmjera 17.1.Premije za osiguranje usjeva, životinja i biljka

M18. FINANCIRANJE DODATNIH NACIONALNIH IZRAVNIH PLAĆANJA ZA HRVATSKU 139,875,000.00

M19. LEADER (CLLD) 67,540,725.00

Podmjera 19.1. Pripremna pomoć

Podmjera 19.2.Provedba operacija unutar CLLD strategije

Podmjera 19.3.Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a

Podmjera 19.4. Tekući troškovi i animacija

M20. TEHNIČKA POMOĆ 64,746,543.59

UKUPNO PRR 2,383,294,499.84

6.1.2. Operativni program Konkuretnost i kohezija 2014. -2020.

Tablica 6-23 Prioriteti OP Konkurentnost i kohezija

Br. Investicijski prioritet i specijalni cilj

Operacija Korisnici (indikativno)

Prioritet 1. Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija

1a Poboljšanje infrastrukture i kapaciteta za istraživanje i inovacije (I&I) s ciljem razvijanja uspješnosti I&I-a te promoviranje centara za kompetencije, posebice onih od europskog interesa

1a1 Povećana sposobnost sektora istraživanja i razvoja (IR) za obavljanje istraživanja vrhunske kvalitete i zadovoljavanje potreba gospodarstva

Infrastruktura za IRI Istraživačke org, znanstveno-tehn.parkovi, JLRS

Znanstveni centri izvrsnosti Nacionalni znanstveni centri izvrsnosti

IR projekti suradnje (međusobni ili s poslovnim sektorom)

Istraživačke organizacije, privatni sektor

Projekti ureda za transfer tehnologija Uredi za transfer tehnologija

Projekti znanstveno tehnoloških parkova Znanstveno tehnološki parkovi

Mapiranje i procjena kapaciteta IRI sektora MZOS

stranica 73 od 89


O-ZIP Institut Ruđer Bošković

Centar za translacijsku medicinu Dječja bolnica Srebrnjak

1b Promicanje poslovnih ulaganja u inovacijama i istraživanjima te razvoj veza i sinergija između poduzeća, IR centara i visokog obrazovanja, osobito razvoja proizvoda i usluga, tehnološko povezivanje, socijalna inovacija, ekološka inovacija, kulturna i kreativna industrija, usluge javnog servisa, zahtjevi za poticajima, umrežavanje, klasteri i otvorena inovacija kroz pametnu specijalizaciju, tehnološko jačanje i primijenjeno istraživanje, pilot linije, pred proizvodna provjera valjanosti, napredne proizvodne mogućnosti i početne proizvodnje , osobito u Ključnim tehnologijama koje potiču razvoj i inovacije i širenje tehnologija za opću namjenu.

1b1 Novi proizvodi i usluge kao rezultat djelatnosti istraživanja, razvoja i inovacija (IRI)

Projekti IR za poslovni sektor Poduzetnici i poduzetničke organizacije, istraživačke institucije

1b2 Jačanje djelatnosti istraživanja, razvoja i inovacija (IRI) poslovnog sektora kroz stvaranje povoljnog inovacijskog okruženja

Nacionalni projekt podrške inicijativama klastera konkurentnosti

MINGO (12 klastera identificiranih u strategiji S3)

Nacionalni projekt razvoja inovacijske mreže za industriju i tematskih inovacijskih platformi

MINGO

Razvoj centara kompetencija Pravne osobe koje obavljaju djelatnosti centara kompetencije

Prioritet 2. Korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije

2a Proširenje dostupnosti širokopojasnog pristupa i izgradnja mreža velikih brzina te podrška usvajanju novih tehnologija i mreža za digitalno gospodarstvo

2a1 Razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije u područjima bez infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije i bez dovoljno komercijalnog interesa, za maksimalno povećanje socijalne i ekonomske dobrobiti

Razvoj agregacijskih (backhaul) mreža slijedeće generacije i povezivanje javnih ustanova na te mreže

Javno poduzeće koje će biti vlasnik i operator mreže

Razvoj projektne dokumentacije za razvoj mreža slijedeće generacije uklj.razvoj kapaciteta JLS

JLRS

Razvoj mreža slijedeće generacije i pristupnih mreža slijedeće generacije u bijelim područjima

JLRS

2c Jačanje aplikacija informacijskih i komunikacijskih tehnologija za e-vladu, e-učenje, e-uključenost, e-kulturu i e-zdravlje

2c1 Povećanje korištenja IKT-a u komunikaciji između građana i javne uprave putem uspostave IKT koordinacijske strukture i softverskih rješenja

Primjer: Oblak države, software, hardware i trening za razne e-usluge države...

razne ustanove države

Prioritet 3. Poslovna konkurentnost

3a Promicanje poduzetništva, posebno olakšavajući ekonomsko iskorištavanje novih ideja i poticanje stvaranja novih poduzeća, uključujući putem poslovnih inkubatora

3a1 Bolji pristup financiranju za male i srednje poduzetnike

Financijski instrumenti za MSP (jamstva, zajmovi, rizični kapital)

Tijela koja provode financijske instrumente (fin.posrednici, JPP...)

3a2 Omogućavanje povoljnog okruženja za razvoj poduzetništva

Razvoj koordinirane mreže profesionalnih PPI PPI: ARR, inkubatori, pod.centri, HGK,

stranica 74 od 89


(razvoj usluga, infrastrukture...) HOK, JLS, nacionalna tijela...

3d Podupiranje kapaciteta MSP-ova za rast na regionalnom, nacionalnom i međunarodnom tržištu te angažiranost u inovacijskim procesima

3d1 Poboljšan razvoj i rast malih i srednjih poduzetnika na domaćim i stranim tržištima

Poboljšanje poslovnog razvoja i tehnološke spremnosti (kroz početna ulaganja u imovinu, osposobljavanje i savjetovanje)

MSP

Potpore za ispunjavanje standarda, certifikacije, sustave kontrole i upravljanja

MSP

Unaprijeđenje međusobne povezanosti MSP (izgradnja i nadogradnja klastera i sl.)

klasteri, zadruge i mreže

Povećanje konkurentnosti i učinkovitosti putem IKT (digitaliziranje usluga, proizvoda i procesa)

MSP

Internacionalizacija rastućih i inovativnih MSP (sudjelovanje na sajmovima, nefinancijska potpora, usluge promocije...)

MSP, mreže i klasteri, MINPO, PPI

3d2 Poboljšana inovativnost malih i srednjih poduzetnika

Podupiranje inovacija (ulaganja za primjenu rezultata istraživanja, za provedbu novih rješenja, savjetovanje)

MSP, uklj. Start-ups i spin-offs

Prioritet 4. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije

4b Promicanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u poduzećima

4b1 Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja OIE u proizvodnim industrijama

Primjer: razvoj infra za OIE, 'meke' mjere, promoviranje, ulaganja za povećanje EE

Poduzeća u proizvodnim industrijama

4b2 Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja OIE u privatnom uslužnom sektoru (turizam i trgovina)

kao 4b1 Poduzeća u turizmu i trgovini

4c Podupiranje energetske učinkovitosti, pametnog upravljanja energijom i korištenje OIE u javnoj infrastrukturi, uključujući javne zgrade i u stambenom sektoru

4c1 Smanjenje potrošnje energije u zgradama javnog sektora

Primjer: programi energetske obnove, energetsko certificiranje, projektna dokumentacija, promjena prozora, pametna brojila i sl., uvođenje OIE, edukacija i komunikacija

vlasnici zgrada javnog sektora

4c2 Smanjenje potrošnje energije u stambenim zgradama (u višestambenim zgradama i obiteljskim kućama)

kao 4c1 fizičke osobe

4c3 Povećanje učinkovitosti sustava toplinarstva

Primjer: renovacija i modernizacija mreža, ulaganje u naprednije tehnologije, promo kampanje...

JLS, javne tvrtke

4c4 Povećanje učinkovitosti sustava javne rasvjete

Zamjena s LED rasvjetom JLS, javne tvrtke

4d Razvoj i provedba pametnih sustava distribucije koji djeluju pri niskim i srednjim razinama napona

4d1 Pilot projekt uvođenja naprednih mreža

stranica 75 od 89


Uvođenje pametnih mreža i drugih mjera gospodarenja energijom, priprema projekta

Javna poduzeća i operatori distribucijskog sustava, tijela JLS

Prioritet 5. Klimatske promjene i upravljanje rizicima

5a Podupiranje ulaganja za prilagodbu na klimatske promjene, uključujući pristupe temeljene na ekosustavu

5a1 Poboljšanje praćenja, predviđanja i planiranja mjera prilagodbe klimatskim promjenama

Primjer: mjere poboljšanja kvalitete i dostupnosti podataka, jačanje kapaciteta, izgrađivanje svijesti

JU, tijela lokalne vlasti, NVO, znanstvene i akademske institucije

5b Promicanje ulaganja koja se odnose na posebne rizike, osiguranje otpornosti na katastrofe i razvoj sustava za upravljanje katastrofama

5b1 Jačanje sustava upravljanja katastrofama

Primjer: Priprema specifičnog projekta u sektorima koji su zahvaćeni najuobičajenim katastrofama; mjere za razvoj sustava i kapaciteta za zaštitu, oprema i infrastruktura, mjere obrane od poplava

TDU odgovorna za upravljanje rizicima/katastrofama i prikupljanje podatka

Prioritet 6. Zaštita okoliša i održivost resursa

6c Očuvanje, zaštita, promicanje i razvoj prirodne i kulturne baštine

6c1 Povećanje zapošljavanja i turističkih izdataka kroz unaprjeđenje kulturne baštine

Primjer: obnova i rekonstrukcija kulturnih znamenitosti, razvoj sustava upravljanja, razvoj novih turističkih proizvoda, priprema i realizacija projekta


6c2 Povećanje atraktivnosti, edukativnog kapaciteta i održivog upravljanja odredištima prirodne baštine

Primjer: ulaganje u infra za obrazovanje o prirodi, razvoj inovativnih sadržaja, priprema projekata i planova

6e Aktivnosti kojima se poboljšava urbani okoliš, revitalizacija gradova, obnova i dekontaminacija nekadašnjeg industrijskog zemljišta (uključujući prenamijenjena područja), smanjenje zagađenja zraka i promocija mjera za smanjenje buke

6e1 Poboljšanje sustava upravljanja i praćenja kvalitete zraka sukladno Uredbi 2008/50/EZ

Primjer: mjere poboljšanja kvalitete zraka, unaprijeđenje mreže za praćenje, sustava upravljanja kvalitetom zraka, jačanje kapaciteta, priprema projekata

JLS, JU, NVO

6e2 Obnova brownfield lokacija (bivša vojna i/ili industrijska područja) unutar ITU

Primjer: revitalizacija dijela gradova JLS, JU, NVO

6i Ulaganje u sektor otpada kako bi se ispunili zahtjevi pravne stečevine Unije u području okoliša i zadovoljile potrebe koje su utvrdile države članice za ulaganjem koje nadilazi te zahtjeve

6i1 Smanjena količina otpada koji se odlaže na odlagališta

Aktivnosti za poboljšanje sustava prikupljanja/selekcije/recikliranja/gospodarenje, uklj. Infra i dizanje svijesti

?

Gradnja CGO Antunovac, Piškornica, Zagreb, Lećevica, Orlovnjak, Biljane donje

Sanacija hot spots Sovjak, Karepovac

Sanacija odlagališta komunalnog otpada ?

6ii Ulaganje u vodni sektor kako bi ispunili zahtjevi pravne stečevine Unije u području okoliša i zadovoljile

stranica 76 od 89


potrebe koje su utvrdile države članice za ulaganjem koje nadilazi te zahtjeve

6ii1 Unapređenje javnog vodoopskrbnog sustava sa svrhom osiguranja kvalitete i sigurnosti usluga opskrbe pitkom vodom

Mjere za povećanje opskrbe i tretman pitke vode, sanacije i gradnja

TDU, JLS, komunalna poduzeća, HV

Sustavi Osijek, Poreč, Vukovar Javna poduzeća, JLS

6ii2 Razvoj sustava prikupljanja i obrade otpadnih voda s ciljem doprinosa poboljšanju stanja voda

Regionalni sustavi (istočna Slavonija, istočni Zg), projekti u velikim aglomeracijama (V.Gorica, Nin-Privlaka-Vir, Zabok-Zlatar, Rijeka, Split-Solin, Kaštela-Trogir, Zagreb)

Javna poduzeća, JLS

6iii Zaštita i obnova biološke raznolikosti i tla te promicanje eko usluga, uključujući NATURA 2000 i „zelenu“ infrastrukturu

6iii1 Poboljšano znanje o stanju bioraznolikosti kao temelja za učinkovito praćenje i upravljanje bioraznolikošću

nepoznato

6iii2 Uspostava okvira za održivo upravljanje bioraznolikošću (primarno Natura 2000)

nepoznato

6iii3 Razminiranje, obnova i zaštita šuma i šumskog zemljišta u zaštićenim i Natura 2000 područjima

nepoznato

Prioritet 7. Povezanost i mobilnost

7a Podupiranje multimodalnog jedinstvenog europskog prometnog prostora ulaganjem u TEN-T

7a1 Unaprjeđenje cestovne mreže TEN-T i pristupa cestovnoj mreži TEN-T

Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom, Rijeka D403, Omiška zaobilaznica; sekundarno: most kod Gradiške, treći trak dionice Zg-Ka

tijela nadležna za ceste

7b Poboljšavanje regionalne mobilnosti povezivanjem sekundarnih i tercijarnih čvorišta s infrastrukturom TEN-T-a, uključujući multimodalna čvorišta

7b1 Poboljšanje cestovne sigurnosti u dijelovima s visokom razinom mješovitog prometa

Sanacija križanja/crnih točaka, uređivanje biciklističkih/pješačkih staza, signalizacija...

tijela nadležna za ceste, HC, HŽ Infra JLS

7i Podupiranje multimodalnog jedinstvenog europskog prometnog prostora ulaganjem u TEN-T

7i1 Povećanje teretnog prometa na unutarnjim vodnim putovima

Razvoj infrastrukture luka, poboljšanje plovnosti rijeka..

lučka nadležna tijela

7ii Razvoj i unapređenje prometnih sustava prihvatljivih za okoliš, i prometni sustavi sa niskim emisijama CO2, uključujući unutarnje plovne putove i pomorski prijevoz, luke, multimodalne veze i aerodromsku infrastrukturu, radi promicanja održive regionalne i lokalne mobilnosti

7ii1 Poboljšanje dostupnosti naseljenih otoka za njihove stanovnike

Plan za razvoj javnog prijevoza, studija okoliša i dr. pripreme, pa nastavne mjere

7ii2 Povećanje broja putnika u javnom prijevozu

Priprema planova održive urbane mobilnosti, a zatim infrastruktura za tvrtke javnog prijevoza

7ii3 Poboljšanje dostupnosti Dubrovnika zrakom

stranica 77 od 89


Nadogradnja zračne luke Dubrovnik Zračna luka Dubrovnik

7iii Razvoj i obnova sveobuhvatnih, visokokvalitetnih i interoperabilnih željezničkih sustava te promicanje mjera za smanjenje buke

7iii1 Povećanje uporabe i važnosti željezničke mreže

Osuvremenjivanje i obnova pruga, izgradnja novih dionica (samo izravno na TEN-T), postaje, poboljšanje kvalitete usluge...

HŽ

Dugo Selo-Križevci, Hrvatski Leskovac-Karlovac HŽ

Opremanje željeznica GSM-R sustavom: Dugo Selo-Križevci, Hrvatski Leskovac-Karlovac, Komunikacijski projekt za ETCS2

HŽ

Prioritet 9. Socijalno uključivanje i zdravlje

9a Ulaganje u zdravstvenu i socijalnu infrastrukturu što pridonosi nacionalnom, regionalnom i lokalnom razvoju, smanjujući nejednakosti u smislu zdravstvenog statusa, promičući socijalnu uključenost, kulturne i rekreativne usluge te prelazak s institucijske skrbi na skrb u zajednici

9a1 Poboljšanje pristupa primarnoj i hitnoj zdravstvenoj zaštiti, s fokusom na udaljena i deprivirana područja

Oprema, infrastruktura, usluge za PZS u depriviranim područjima

Pružatelji PZS i Min.zdravlja

Oprema za odjele za hitne slučajeve 4 bolnice

9a2 Poboljšanje učinkovitosti i dostupnosti bolničkog liječenja

procjeniti će se na temelju Nacionalnog plana za razvoj bolnica

Infrastrukturno opremanje za bolnice za posebno ranjive skupine (djeca, psihijatrijski bolesnici, pacijenti na samrti, sa ozljedom kralježnice)

po jedna bolnica po ranjivoj skupini

9a3 Promicanje socijalne uključenosti i smanjenje nejednakosti kroz poboljšani pristup socijalnim uslugama te prelazak s institucionalne skrbi na skrb u zajednici putem poboljšane socijalne infrastrukture

Poboljšanje infra domova soc.skrbi, centara za SS i drugih pružatelja socijalnih usluga (npr. NGO)

državne i ne-državne institucije SS

9a4 Provedba pilot aktivnosti koje imaju za cilj promociju socijalne uključenosti i smanjenje siromaštva ratnih veterana i civilnih žrtava Domovinskog rata

Adaptacije i nova infra za 4 pilot Veteranska centra odabrani centri

9b Pružanje podrške fizičkoj, gospodarskoj i socijalnoj obnovi ugroženih zajednica u urbanim i ruralnim područjima

9b1 Održiva fizička, socijalna i gospodarska regeneracija pet depriviranih pilot područja s ciljem smanjenja socijalnih nejednakosti, isključenosti i siromaštva

Priprema mapiranja siromaštva i razvoj indeksa višestruke deprivacije

MRRFEU

Izgradnja kapaciteta TDU i NGO MRRFEU

Priprema područnih lokalnih planova ulaganja za regeneraciju 5 depriviranih malih gradova

5 JLS

Provedba 5 probnih planova intervencija (ulaganja u javnu fizičku i društvenu infra i dr.)

5 JLS

Prioritet 10. Obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje

10a Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje kroz razvoj infrastrukture za obrazovanje i

stranica 78 od 89


osposobljavanje

10a1 Razvoj digitalno zrelih škola koje su spremne za korištenje potencijala informacijsko komunikacijske tehnologije u obrazovanju i razvoju vještina 21. stoljeća, potrebnih na tržištu rada

Nabava IKT opreme za OŠ i SŠ CARNet

Pilot projekt e-škole 10% OŠ/SŠ u Hrvatskoj

10a2 Modernizacija, unapređenje i povećanje infrastrukture smještaja u visokom obrazovanju s ciljem poboljšanja pristupa visokom obrazovanju te završetak studija za studente u nepovoljnom položaju

Rekonstrukcija studentskih domova visokoškolske ustanove

10a3 Povećanje relevantnosti strukovnog obrazovanja kroz poboljšanje uvjeta za stjecaje praktičnih vještina u ciljanim sektorima srednjeg strukovnog obrazovanja s ciljem postizanja veće zapošljivosti učenika srednjeg strukovnog obrazovanja

Rekonstrukcija, obnova i adaptacija ustanova strukovnog obrazovanja, uklj.opremanje

škole za strukovno obrazovanje i visokoškolske ustanove

Tehnička pomoć

TA1 Osiguranje odgovarajućih i učinkovitih ljudskih resursa za provedbu operativnih programa

TA2 Podrška učinkovitoj provedbi, praćenju i evaluaciji programa

TA3 Podrška informiranju javnosti i podizanju kapaciteta potencijalnih korisnika za pripremu projekata i njihovu provedbu

6.1.3. Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali

Tablica 6-24 Prioriteti OPULJP

Prioritetna os 1: Zapošljavanje i mobilnost radne snage

Investicijski prioritet 8.i:

Pristup zapošljavanju za osobe koje traže posao i neaktivne osobe, uključujući one koji su dugotrajno nezaposleni i one koji su daleko od tržišta rada, kao i provedbom lokalnih inicijativa za zapošljavanje i potpore za mobilnost radne snage

Specifični cilj 8.i.1:

Povećanje zapošljavanja nezaposlenih osoba, posebice dugotrajno nezaposlenih i osoba čije vještine ne odgovaraju potrebama tržišta rada


Povećanje održivog samozapošljavanja nezaposlenih osoba, posebice žena


Očuvanje radnih mjesta, zadržavanje u zaposlenju radnika koji su proglašeni viškom te jačanje brzog ponovnog zapošljavanja osoba koje su postale nezaposlene nakon što su proglašene viškom

Investicijski prioritet 8.ii (YEI):

Održiva integracija mladih na tržište rada, posebno onih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se niti osposobljavaju, uključujući mlade koji su izloženi riziku od socijalne isključenosti i mlade

Specifični cilj 8.ii.1 (YEI):

Povećanje zapošljavanja i brze integracije NEET skupine kroz Inicijativu za zapošljavanje mladih na tržište rada

stranica 79 od 89


iz marginaliziranih zajednica, uključujući provedbom Garancije za mlade

Investicijski prioritet 8.ii (ESF):

Održiva integracija mladih na tržište rada, posebno onih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se niti osposobljavaju, uključujući mlade koji su izloženi riziku od socijalne isključenosti i mlade iz marginaliziranih zajednica, uključujući provedbom Garancije za mlade

Specifični cilj 8.ii.1 (ESF):

Povećanje zapošljavanja i integracije dugotrajno nezaposlenih iz NEET skupine na tržište rada i za sve iz NEET skupine od 2019. godine

Investicijski prioritet 8.vii:

Modernizacija ustanova tržišta rada kao što su javne i privatne službe za zapošljavanje te bolja usklađenost s potrebama tržišta rada, uključujući putem djelovanja koja povećavaju transnacionalnu mobilnost radne snage, kao i putem programa mobilnosti, te bolja suradnja institucija i relevantnih dionika


Jačanje kapaciteta lokalnih partnerstava za zapošljavanje i povećanje zaposlenosti najranjivijih skupina na lokalnim tržištima rada


Povećanje dostupnosti i kvalitete javno dostupnih informacija i usluga na tržištu rada, uključujući mjere APZ

Prioritetna os 2: Socijalno uključivanje


Aktivna uključenost, uključujući s ciljem promicanja jednakih mogućnosti te aktivnog sudjelovanja i poboljšanja zapošljivosti


Borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti kroz promociju integracije na tržište rada i socijalne integracije ranjivih skupina, i borba protiv svih oblika diskriminacije


Jačanje aktivnog uključivanja kroz implementaciju integriranih projekata za obnovu 5 nerazvijenih pilot područja

Investicijski prioritet 9.iv:

Poboljšanje pristupa pristupačnim, održivim i visokokvalitetnim uslugama, uključujući usluge zdravstvene skrbi i socijalne usluge od općeg interesa

Specifični cilj 9.iv.1:

Održivo poboljšanje pristupa zdravstvenoj skrbi u nerazvijenim područjima i za ranjive skupine te promocija zdravlja


Poboljšanje pristupa visokokvalitetnim socijalnim uslugama, uključujući podršku procesu deinstitucionalizacije


Promicanje društvenog poduzetništva i strukovne integracije u društvenim poduzećima te socijalne ekonomije i ekonomije solidarnosti radi olakšavanja pristupa zapošljavanju

Specifični cilj 9.v.1:

Povećanje broja i održivosti društvenih poduzeća i njihovih zaposlenika

stranica 80 od 89


Prioritetna os 3: Obrazovanje i cjeloživotno učenje

Investicijski prioritet 10.ii:

Poboljšanje kvalitete i učinkovitosti tercijarnog i ekvivalentnog obrazovanja te pristupa njemu radi povećanja sudjelovanja u njemu i njegova stjecanja, posebno za skupine u nepovoljnom položaju

Specifični cilj 10.ii.1:

Poboljšanje kvalitete, relevantnosti i učinkovitosti visokog obrazovanja


Povećanje stope stečenog visokog obrazovanja


Poboljšanje uvjeta rada za hrvatske istraživače

Investicijski prioritet 10.iii:

Povećanje jednakog pristupa cjeloživotnom učenju za sve dobne skupine u formalnom, neformalnom i informalnom okruženju, unapređenje znanja, vještina i kompetencija radne snage, promicanje fleksibilnih načina učenja, između ostalog profesionalnim savjetovanjem i potvrđivanjem stečenih kompetencija

Specifični cilj 10.iii.1:

Omogućavanje boljeg pristupa obrazovanju učenicima u nepovoljnom položaju u pred-tercijarnom obrazovanju


Promicanje pristupa cjeloživotnom učenju kroz unapređivanje ključnih kompetencija studenata, te primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija u poučavanju i učenju


Poboljšanje obrazovnog sustava za odrasle i unapređenje vještina i kompetencija odraslih polaznika


Poboljšanje značaja obrazovnih sustava i sustava osposobljavanja za tržište rada, olakšavanje prijelaza iz škole na posao, jačanje sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te njihove kvalitete, između ostalog mehanizmima za predviđanje vještina, prilagodbom nastavnih planova i programa te uvođenjem i razvojem sustava učenja koji se temelje na radu, uključujući dualne sustave učenja i programe naukovanja


Modernizacija ponude strukovnog obrazovanja te podizanje njegove kvalitete radi povećanja zapošljivosti učenika kao i mogućnosti za daljnje obrazovanje

Prioritetna os 4: Dobro upravljanje


Ulaganje u institucionalne kapacitete te u učinkovitost javnih uprava i javnih usluga na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini s ciljem reformiranja, boljeg uređivanja i dobrog upravljanja


Povećanje djelotvornosti i kapaciteta u javnoj upravi kroz poboljšanje pružanja usluga i upravljanja ljudskim potencijalima


Unapređenje kapaciteta i funkcioniranja pravosuđa kroz poboljšanje upravljanja i kompetencija

stranica 81 od 89


Investicijski prioritet 11.ii:

Izgradnja kapaciteta za sve dionike koji osiguravaju obrazovanje, cjeloživotno obrazovanje, osposobljavanje te zapošljavanje i socijalne politike, uključujući uz pomoć sektorskih i teritorijalnih paktova radi omogućavanja reformi na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini


Razvoj kapaciteta organizacija civilnog društva, osobito udruga i socijalnih partnera, te jačanje civilnog i socijalnog dijaloga radi boljeg upravljanja

Prioritetna os 5: Tehnička pomoć

stranica 82 od 89


6.2. Prilog 2 Indikativna lista projekata

1. Izgradnja kanalizacijskog sustava Škropeti

Primarni i sekundarni prioritet

P3. Komunalna i prometna infrastruktura

P1. Pokretanje gospodarstva i održivi razvoj

Opis i opravdanje projekta

Škropeti su najveće naselje po broju stanovnika u Općini Karojba. Naselje se nalazi u vodo zaštitnoj zoni i potrebuje izgradnju kanalizacije za očuvanje pitke vode na području Istarske Županije.

Zrelost U toku je priprema projektne dokumentacije i ishođenje dozvola za početak gradnje.

Potencijalni izvori financiranja

Planira se da će projekt biti sufinanciran dijelom iz proračuna Općine Karojba, a dijelom iz Eu Fondova, konkretno iz Mjere Mjere 7 „Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima“ provedbe podmjere » 7.2. Ulaganja u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture, uključujući ulaganja u obnovljive izvore energije i uštedu energije.

Procijenjena vrijednost investicije

7.000.000,00 kn

2. Izgradnja kanalizacijskog sustava Motovunski Novaki





Motovunski Novaki su drugo naselje po broju stanovnika u Općini Karojba. Naselje se nalazi u vodo zaštitnoj zoni i potrebuje izgradnju kanalizacije za očuvanje pitke vode na području Istarske Županije.

Zrelost U toku je priprema projektne dokumentacije i ishođenje dozvola za početak gradnje.


Planira se da će projekt biti sufinanciran dijelom iz proračuna Općine Karojba, a dijelom iz Eu Fondova, konkretno iz Mjere Mjere 7 „Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima“ provedbe podmjere » 7.2. Ulaganja u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture, uključujući ulaganja u obnovljive izvore energije i uštedu energije.


7.000.000,00 kn

stranica 83 od 89


3. Rekonstrukcija ceste Sveti Andrija - Močibibi



P5. Održivi razvoj turizma i pratećih djelatnosti


Cesta Sveti Andrija - Močibobi prolazi kroz dio naselja Karojba koji je najaktivniji što se tiče novogradnje i postaje jako frekventno područje koje potrebuje rekonstrukciju ceste koja je neprilagođena potrebama i razvoju naselja. Dužina ceste iznosi 2.400 m

Zrelost U planu je priprema projektne dokumentacije i ishođenje dozvola za početak gradnje


Planira se da će projekt biti sufinanciran dijelom iz proračuna Općine Karojba, a dijelom iz EU Fondova, konkretno iz Mjere Mjere 7 „Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima“ provedbe podmjere 7.2.2. Ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta.


3.000.000,00 kn

4. Rekonstrukcija ceste Rakotule - Špinovci





Naselje Rakotule je turistički najatraktivniji i najaktivniji dio Općine Karojba, sa brojnim turistickim atrakcijama i obrtima povezanim za turizam. Navedena cesta nije prilagođena za poveći promet autobusa i osobnih automobila i rekonstrukcija ceste omogućila bi bolju povezanost i mogućnost bržeg rasta obrta i zapošljavanja na području naselja. Ukupna dužina ceste iznosi oko 11 kilometara





Nije poznato

stranica 84 od 89


5. Rekonstrukcija ceste Margaroti - Brigi





Naselja Križmani, Pilati i Brigi predstavljaju najvitalnije područje općine Karojba sa velikim rastom nataliteta i obrtništva, a rekonstrukcija ceste Margaroti Brigi predstavlja dugotrajno ulaganje u daljnji razvoj područja prilagođavanje sadašnjim potrebama.





4.000.000,00 kn

6. Izgradnja polivalentne dvorane – društveni dom Škropeti


P4. Civilni aktivizam, socijalno uključivanje i antidiskriminacija

P7. Očuvanje kulturne baštine


Škropeti su najveće naselje po broju stanovnika u Općini Karojba. Na području naselja započeta je konstrukcija Polivalentne Sale - Društveni dom Škropeti. Dom bi omogućio poboljšanje u infrastrukturi naselja, sa salom u kojoj bi se održavale manifestacije, kulturni događaji, i razni eventi. Prostor bi koristili Općina Karojba, udruge civilnog društva, osobe s invaliditetom, mjesni odbor...

Zrelost Spremna dokumentacija, građevinska dozvola, i dovršene I. i II. Faza konstrukcije


Planira se kandidiranje III. faze projekta na natječaj iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014-2010, konkretno iz Mjere 7 „Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima“ . Konkretno Mjera na koju će se dom kandidirati je Podmjera 7.4. – Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu.


500.000,00 kn

stranica 85 od 89


7. Izgradnja poslovnog inkubatora Motovunski Novaki



P2. Obrazovanje i cjeloživotno učenje


Naselje Motovunski Novaki sa okolnim zaseocima je najvitalnije područje općine. Na tom području se nalazi najveći broj obrta i dolazi do potreba razvijanja poslovnog inkubatora za za daljnji razvoj obrtništva i zapošljavanja.

Zrelost U planu je priprema projektne dokumentacije i ishođenje dozvola za početak gradnje.


Planira se kandidiranje projekta na natječaj iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014-2010, konkretno iz Mjere 7 „Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima“ .


1.300.000,00 kn

8. Rekonstrukcija groblja Karojba



P7. Očuvanje i razvoj kulturne baštine

P8. Multikulturalnost i identitet


Groblje Karojba je povijesnu značajan objekt u kojemu se nalazi crkva Sv. Andrije koja predstavlja povijesnu baštinu. Potrebna je rekonstrukcija objekta jer mu prijeti urušavanje.





500.000,00 kn

stranica 86 od 89


9. Proširenje groblja Rakotule



P7. Očuvanje i razvoj kulturne baštine

P8. Multikulturalnost i identitet


Groblje Rakotule je značajan objekt koji predstavlja povijesnu baštinu. Potrebno je proširenje groblja jer je pod kapacitirano grobnim mjestima.





500.000,00 kn

10. Rekonstrukcija ceste Motovunski Novaki - Kontići





Naselje Kontići je naselje koje ima mnogo turističkog potencijala ali se stanovništvo pretežito iseljava. Da bi se promijenio trend i potaklo mještane da ostanu u selo potrebno je poboljšat infrastrukturu i kao temelj tome planira se rekonstrukcija neadekvatne ceste današnjim standardima.



Planira se da će projekt biti sufinanciran dijelom iz proračuna Općine Karojba, a dijelom iz EU Fondova, konkretno iz Mjere Mjere 7 „Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima“ provedbe Podmjere 7.2.2. Ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta.


500.000,00 kn

stranica 87 od 89


11. Izgradnja turističkog centra Rakotule





Naselje Rakotule je turistički najznačajnije područje općine sa brojnim kućama za odmor, ugostiteljskim objektima, agroturizmom. Jednim dijelom je spojeno na trasu stare željezničke trase Parenzana. Kao takvo potrebuje ulaganje u turističku infrastrukturu.



Planira se da će projekt biti sufinanciran dijelom iz proračuna Općine Karojba, a dijelom iz EU Fondova, konkretno iz Mjere Mjere 7 „Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima“ .


1.100.000,00 kn

12. Rekonstrukcija ceste Škropeti - Francovići





Naselje Francovići je jedno od većih naselja u sklopu sela Škropeti. Cesta koja predstavlja jedini prilaz spomenutom naselju je u derutnom stanju i potrebuje hitnu rekonstrukciju da bi se omogućilo daljnje razvijanje naselja.



Planira se da će projekt biti sufinanciran dijelom iz proračuna Općine Karojba, a dijelom iz EU Fondova, konkretno iz Mjere Mjere 7 „Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima“ provedbe Podmjere 7.2.2. Ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta.


800.000,00 kn

6.3.

stranica 88 od 89


stranica 89 od 89

Documents

PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE KAROJBA 2015. -2020.€¦ · Web viewSvi podaci navedeni u ovom dokumentu za koje nije eksplicitno naveden izvor, potječu od naručitelja i njegovih