PROGRAM ZA GOSPODARENJE ŠUMAMA ŠUMOPOSJEDNIKAribnik.hr/images/uploads/Jurovo_Griče-uređajni... · 2017-09-11 · Uređajni zapisnik za gospodarsku jedinicu „Jurovo-Griče″

SAVJETODAVNA SLUŢBA

PODRUŢNICA KARLOVAĈKE ŢUPANIJE

PROGRAM ZA GOSPODARENJE ŠUMAMA

ŠUMOPOSJEDNIKA

GOSPODARSKA JEDINICA „JUROVO - GRIĈE― (VAŢENJE PROGRAMA: OD 1.1. 2015. DO 31.12. 2024. GODINE)

Uređajni zapisnik za gospodarsku jedinicu „Jurovo-Griče″

2

Projekt:

PROGRAM ZA GOSPODARENJE ŠUMAMA ŠUMOPOSJEDNIKA ZA

GOSPODARSKU JEDINICU

„JUROVO - GRIĈE―

Naruĉitelj:

SAVJETODAVNA SLUŢBA

Savska cesta 41

ZAGREB

Izvoditelj

„Hrvatske šume― d.o.o.

ZAGREB

Ljudevita Farkaša Vukotinovića 2

Ovlašteni inţenjer:

Josip Bezjak, dipl.ing.šum.

Suradnici:

Ana Marak, dipl.ing.šum.

Ivica Dimnjaković, dipl.ing.šum.

Dubravko Ţeljković, geometar

Zvonko Ĉorak, šum. tehniĉar

Marijo Marĉac, šum. tehniĉar

Karlovac, 2015. godina


3

UVOD

Program gospodarenja šumama šumoposjednika za gospodarsku jedinicu „Jurovo-Griĉe― ima

vaţnost od 01. 01. 2015. - 31.12. 2024. godine.

Program je izraĊen na temelju propisa Zakona o šumama ("Narodne novine", br. 140/05., 82/06.,

129/08., 80/10., 124/10., 25/12., 68/12. - Odluka Ustavnog suda RH., 148/13. i 94/14.), te Pravilnika o

ureĊivanju šuma („Narodne novine―, br. 111/06. i 141/08.). Osim navedenih poštovane su i odredbe

slijedećih zakonskih akata i podataka (navodimo samo najvaţnije):

1. Zakon o sustavu drţavne uprave (―Narodne novine‖, broj: 150/11);

2. Zakon o općem upravnom postupku (―Narodne novine‖, broj: 47/09);

3. Zakon o lovstvu (―Narodne novine‖, broj: 140/05, 75/09 i 14/14);

4. Zakon o biljnom zdravstvu (―Narodne novine‖, broj: 75/05, 55/11);

5. Zakon o zaštiti prirode (―Narodne novine‖, broj: 80/13);

6. Zakon o zaštiti okoliša (―Narodne novine‖, broj: 80/13);

7. Zakon o vodama (―Narodne novine‖, broj: 153/09, 130/11, 56/13 i 14/14);

8. Zakon o zaštiti bilja (―Narodne novine‖, broj: 10/94, 19/94 i 117/03);

9. Zakon o zaštiti od poţara (―Narodne novine‖, broj: 92/10);

10. Pravilnik o zaštiti šuma od poţara (―Narodne novine‖, broj: 33/14);

11. Pravilnik o ureĊivanju šuma (―Narodne novine‖, broj: 111/06 i 141/08);

12. Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu („Narodne novine‖, broj: 75/09, 61/11).

UsklaĊen je i sa propisima Šumsko gospodarske osnove podruĉja Republike Hrvatske s vaţnošću

01.01.2006. - 31.12.2015. godine.

Drţavni zavod za zaštitu prirode prema Zakonu o zaštitit prirode izradio je struĉnu podlogu temeljem

koje je Ministarstvo zaštite okoliša i zaštite prirode, Uprava za zaštitu prirode utvrdila i izdala uvjete

zaštite prirode KLASA: UP/I 612-07/14-71/84 Ur broj: 517-07-2-2-14-3 od 24. srpnja 2014. godine koji

su ugraĊeni u Program gospodarenja.

Terenski radovi na izradi Programa obavljeni su tijekom 2014. godine, a uredski iduće godine.

Program su izradili zaposlenici Odjela za ureĊivanje šuma - Uprave šuma Podruţnice Karlovac:

Josip Bezjak, dipl.ing.šum. - samostalni taksator – formiranje odjela i izluĉivanje sastojina u

odsjeke, opis sastojina i smjernice gospodarenja te rukovoĊenje drugim terenskim radovima, utvrĊivanje

boniteta, definiranje ureĊajnih razreda i grupiranje odsjeka, sastav ureĊajnog zapisnika i nadzor nad

ostalim kancelarijskim radovima.

Sanja Stipetić, dipl.ing.šum. - taksator – sastav ureĊajnog zapisnika.

Zvonko Ĉorak, pomoćnik taksatora – polaganje primjernih krugova.

Iskaz površina izradio je Dubravko Ţeljković, geometar

Na izradi programa sudjelovali su i šumarski struĉnjaci van sustava HŠ d.o.o., a zaposlenici

agencija za najam radnika: Ana Marak, Ivica Dimnjaković i Marijo Marĉac.


4

Osnovni podaci prema stanju ovog Programa su:

Tablica 1

Ţupanija Karlovaĉka

Općina Ribnik 2760,15 ha, Općina Ţakanje 1194,20 ha

Ukupna površina: 3954,35 ha; Obraslo: 3940,48 ha; Neobraslo proizvodno: - ha; Neobraslo neproizvodno: 13,87 ha;

Neplodno: - ha

Vrsta drveća Drvna zaliha Prirast

Etat Šumskouzgojni radovi

Opća osnova sjeĉa Naziv rada ha

m3 % m

3 Iv (%) m

3

1 2 3 4 5 6 7 8

Luţnjak 7885 1,70 148 1,88 335

Kitnjak 81066 17,47 1597 1,97 5580 Priprema staništa za prirodno

pomlaĊivanje 41,50

Cer 2631 0,57 79 3,00 150 Njega pod zastorom stare

sastojine 16,00

O. bukva 130663 28,16 3225 2,47 17830 Njega pomlatka i mladika 110,50

O. grab 77264 16,65 2078 2,69 10440 Ĉišćenje sastojina 61,00

Bagrem 12140 2,62 363 2,99 1790 ProrjeĊivanje sastojina 39,50

P. kesten 48413 10,43 1698 3,51 10685

OTB 25131 5,42 671 2,67 3320 Doznaka stabala 3940,48

C. joha 9412 2,03 294 3,12 1275

Izrada šumskogospodarskog

plana te njegova revizija i

obnova

3954,35

O. breza 40044 8,63 1358 3,39 6210 Izgradnja šumskih prometnica 2,5 km

Trepetljika 11212 2,42 610 5,44 1645 Odrţavanje šumskih prometnica 6,2 km

OMB 13036 2,81 467 3,58 2175

Smreka 795 0,17 37 4,65 110

OC 4350 0,94 180 4,14 570

U k u p n o 464042 100,00 12805 2,76 63115

Površina (ha) 3940,48 3940,48

m3 / ha 118 3,25 16


5

Program gospodarenja sadrţava:

1. UreĊajni zapisnik;

2. Iskaz površine šuma i šumskih zemljišta;

3. Tablicu vrednovanja općekorisnih funkcija šuma;

4. Opis staništa i sastojina;

5. Tablicu debljinskih razreda raznodobnih šuma;

6. Plan šumskouzgojnih radova;

7. Opću osnovu sjeĉa;

8. Prikaz etata po sortimentima;

9. Plan zaštite šuma s popisom šuma prema stupnju ugroţenosti od poţara;

10. Plan investicijskih ulaganja;

11. Plan prihoda i rashoda;

12. Plan korištenja šumskih proizvoda;

13. Grafiĉke prikaze drvne zalihe i etata po debljinskoj strukturi;

14. Osnovne, pregledne i druge karte;

15. Izraĉun dendrometrijskih podataka;

16. Tarife; Tablice postotka prirasta;

17. Evidenciju o izvršenim radovima odreĊenima programom;

18. Mjere i uvjeti zaštite prirode sukladno posebnom propisu.


6

U R E Đ A J N I Z A P I S N I K


7

SADRŢAJ

U R E Đ A J N I Z A P I S N I K .................................................................................................................. 6

SADRŢAJ ...................................................................................................................................................... 7

UVOD ............................................................................................................................................................ 9

I. OPIS GOSPODARSKE JEDINICE ......................................................................................................... 10

1. POVIJESNI PODACI .......................................................................................................................... 10

2. PRIRODNE ZNAĈAJKE .................................................................................................................... 15

2.1. Orografske i hidrografske prilike ................................................................................................... 15

2.2. Geološka podloga i tlo ................................................................................................................... 15

2.3. Klima .............................................................................................................................................. 18

2.4. Vegetacija....................................................................................................................................... 23

2.5. Ekološkogospodarski tipovi ........................................................................................................... 25

3. OPĆEKORISNE FUNKCIJE ŠUMA .................................................................................................. 28

II. DOSADAŠNJA ORGANIZIRANOST ŠUMARSTVA I GOSPODARENJA ŠUMAMA I ŠUMSKIM

ZEMLJIŠTIMA ........................................................................................................................................... 33

1. PRIKAZ DOSADAŠNJE ORGANIZIRANOSTI ŠUMARSTVA .................................................... 33

2. PRIKAZ DOSADAŠNJEG GOSPODARENJA ŠUMAMA I ŠUMSKIM ZEMLJIŠTIMA ............. 34

2.1. Šumskouzgojni radovi.................................................................................................................... 34

2.2. Iskorištavanje drvne zalihe (etat) ................................................................................................... 34

2.3. Zaštita šuma ................................................................................................................................... 35

2.4. Iskorištavanje nedrvnih šumskih proizvoda ................................................................................... 35

2.5. Investicijska ulaganja ..................................................................................................................... 35

2.6. Šumske prometnice ........................................................................................................................ 36

2.7. Podaci o divljaĉi ............................................................................................................................. 37

2.8. Propadanje šuma ............................................................................................................................ 38

III. SADAŠNJE STANJE ŠUMA I ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA .................................................................... 41

1.POVRŠINA ........................................................................................................................................... 41

1.2. Sadašnje stanje površina šuma i šumskih zemljišta po kategorijama i katastru ........................... 41

1.3. Sadašnje posjedovno stanje površina šuma i šumskih zemljišta.................................................... 42

1.4. Sadašnje vlasniĉko stanje površina šuma i šumskih zemljišta ....................................................... 43

1.5. Sadašnje stanje površina šuma i šumskih zemljišta po Ţupanijama i općinama / gradovima ....... 43

1.6. Sadašnje stanje radno nedostupnih površina šuma i šumskih zemljišta ........................................ 44

1.7. Sadašnje stanje površina šuma i šumskih zemljišta prema namjeni .............................................. 44

2. DRVNE ZALIHE I PRIRASTI ............................................................................................................ 44

2.1. Obraĉun drvne zalihe i prirasta ...................................................................................................... 44

2.2. Sadašnje stanje drvne zalihe .......................................................................................................... 45

2.3. Sadašnje stanje prirasta .................................................................................................................. 46

3. TABLICE DEBLJINSKIH RAZREDA ............................................................................................... 47

3.1. Tablica debljinskih razreda stanje 1.1.2015. godine ...................................................................... 47

4. OPIS UREĐAJNIH RAZREDA .......................................................................................................... 48

4.1. Raznodobne sastojine – gospodarske ............................................................................................. 48

4.1.1. UreĊajni razred: Hrast kitnjak iz sjemena ............................................................................. 48

4.1.2. UreĊajni razred: Bukva obiĉna iz sjemena ............................................................................. 49

4.1.3. UreĊajni razred: Bagrem iz sjemena ....................................................................................... 50

4.1.4. UreĊajni razred: Breza obiĉna iz sjemena .............................................................................. 51

4.1.5. UreĊajni razred: Kesten pitomi iz panja ................................................................................. 52

5. ZDRAVSTVENO STANJE ................................................................................................................. 53

1. CILJ I NAĈIN GOSPODARENJA PO UREĐAJNIM RAZREDIMA ............................................... 54

1.1. Zajedniĉki ciljevi gospodarenja za sve ureĊajne razrede ............................................................... 54


8

1.2. Cilj i naĉin gospodarenja ureĊajnim razredom: hrast kitnjak iz sjemena ...................................... 54

1.3. Cilj i naĉin gospodarenja ureĊajnim razredom: bukva obiĉna iz sjemena .................................... 55

1.4. Cilj i naĉin gospodarenja ureĊajnim razredom: bagrem iz sjemena .............................................. 55

1.5. Cilj i naĉin gospodarenja ureĊajnim razredom: kesten pitomi iz panja ......................................... 56

2. MJERE I UVJETI ZAŠTITE PRIRODE SUKLADNO POSEBNOM PROPISU .............................. 56

3. ŠUMSKOUZGOJNI RADOVI ............................................................................................................ 58

3.1. Propisani radovi biološke obnove šuma po ureĊajnim razredima ................................................. 58

3.2. Propisani radovi biološke obnove šuma za gospodarsku jedinicu ................................................. 59

3.2.1. Propisani radovi biološke obnove šuma ZOŠ: ĉl. 28; ............................................................. 59

4. ODREĐIVANJE ETATA I IZRAĈUN NORMALITETA S OBRAZLOŢENJEM ........................... 60

4.1. Opća osnova sjeĉa .......................................................................................................................... 60

4.1.1. Opća osnova sjeĉa po ureĊajnim razredima ........................................................................... 60

Grafikon 13: ukupna drvna zaliha, prirast i etat (m³) po ureĊajnim razredima. ............................... 61

4.1.1.1. Opća osnova sjeĉa za I/1 polurazdoblje za ureĊajni razred: hrast kitnjak iz sjemena ..... 61

4.1.1.2. Opća osnova sjeĉa za I/1 polurazdoblje za ureĊajni razred: bukva obiĉna iz sjemena .... 62

4.1.1.3. Opća osnova sjeĉa za I/1 polurazdoblje za ureĊajni razred: bagrem iz sjemena ............. 62

4.1.2. Propis opće osnove sjeĉa gospodarske jedinice po vrstama drveća ....................................... 64

4.2. Propis ukupnog etata gospodarske jedinice ................................................................................... 65

4.2.1. Propis ukupnog etata gospodarske jedinice po vrstama prihoda ............................................ 65

4.2.2. Propis ukupnog etata gospodarske jedinice po vrstama drveća za I/1 polurazdoblje ............. 65

4.3. Obraĉun normaliteta s obrazloţenjem............................................................................................ 66

4.3.1. Obraĉun normaliteta po ureĊajnim razredima ........................................................................ 66

5. ZAŠTITA ŠUMA ................................................................................................................................. 67

5.1. Ĉuvanje šuma ................................................................................................................................. 67

5.2. Zaštita šuma od biljnih bolesti ....................................................................................................... 67

5.3. Zaštita od štetnih organizama ........................................................................................................ 67

5.4. Zaštita od divljaĉi i glodavaca ....................................................................................................... 68

5.5. Zaštita od poţara ............................................................................................................................ 69

5.6. Izrada i odrţavanje prosjeka .......................................................................................................... 70

5.7. Odrţavanje izvora, bunara i cisterni .............................................................................................. 70

6. ŠUMSKE PROMETNICE....................................................................................................................... 70

7. LOVNO GOSPODARENJE ................................................................................................................ 70

8. ISKORIŠTAVANJE NEDRVNIH ŠUMSKIH PROIZVODA ........................................................... 73

8.1. Pašarenje ........................................................................................................................................ 73

8.2. Brst ................................................................................................................................................. 73

8.3. Ţirenje ............................................................................................................................................ 73

8.4. Skupljanje gljiva, ljekovitog i ukrasnog bilja ................................................................................ 73

8.5. Branje i skupljanje plodova i sjemena šumskog drveća i grmlja ................................................... 74

8.6. Skupljanje i odnošenje šušnja i granja ........................................................................................... 74

8.7. Pĉelarenje ....................................................................................................................................... 74

VI. USKLAĐENOST PROGRAMA S PROSTORNIM PLANOM ŢUPANIJE ....................................... 75

VII. USKLAĐENOST PROGRAMA S UVJETIMA ZAŠTITE PRIRODE ............................................. 75

VIII. ZAVRŠNE ODREDBE ...................................................................................................................... 76


9

UVOD

Gospodarska jedinica „Jurovo - Griĉe― je smještena u sjeverozapadnom prostoru ţupanije

Karlovaĉke, općina Ţakanje i Ribnik.

Od ukupne površine gospodarske jedinice (3954,35 ha) KO Griĉe zauzima 673,70 ha, KO Jurovo

85,75 ha, KO Lipnik 811,66 ha, KO Martinski Vrh 601,29 ha, KO Pravutina 29,04 ha, KO Ribnik 573,24

ha, KO Sraĉak 363,09 ha, a KO Ţakanje 816,57 ha.

Privatne šume GJ „Jurovo - Griĉe― prostorno su smještene izmeĊu rijeke Kupe i površina

privatnih šuma: GJ „Lović Prekriški – Bubnjarci – Breznik―, GJ „Oštri vrh – Cerje―, GJ „Netretić –

Pišćetke― i GJ „Mrzljaki – Rospajnik. Na istom prostoru prostiru se i sastojine drţavnih šuma GJ

„Straţnji vrh―, šumarije Ozalj.

GJ „Jurovo - Griĉe― sastoji se od 91 odjela i 106 odsjeka. Prosjeĉna veliĉina odjela je 43,31 ha, a

odsjeka je 37,17 ha.

Sukladno Zakonu o šumama i Pravilniku o ureĊivanju šuma, šume šumoposjednika u RH

podijeljene su na gospodarske jedinice.

Kako je ovo prvi program gospodarenja za gospodarsku jedinicu „Jurovo - Griĉe― ne postoje

prethodni podaci o gospodarenju ovim šumama, odnosno o obavljenim šumskouzgojnim radovima,

iskorištavanju drvne zalihe, zaštiti šuma, šumskoj kronici i ostalom.

Gospodarska jedinica „Jurovo - Griĉe― prostire se izmeĊu 45 31 02 i 45 38 00 sjeverne

geografske širine i 15 18 44 i 15 25 26 istoĉne geografske duţine (po Greenwichu).


10

I. OPIS GOSPODARSKE JEDINICE

1. POVIJESNI PODACI

Na gospodarenje šumama u Hrvatskoj imali su utjecaja razliĉiti politiĉki i ekonomski dogaĊaji u

njezinom povijesnom razvoju.

U prošlosti se šumarstvo i šumski posjed svih vrsta vlasništva razvijao pod utjecajem sustava

zemalja izmeĊu kojih je tada bila podijeljena. Tako je od znaĉaja za gospodarsku razvijenost, ukljuĉujući

i gospodarenje šumama, bilo i formiranje Vojne krajine.

Vojno podruĉje bilo je pod neposrednom jurisdikcijom Beĉa, zbog ĉega je dotadašnja jedinstvena

politiĉko-upravna cjelina Hrvatske i Slavonije bila podijeljena na graĊansku (civilnu ili bansku) Hrvatsku

i Vojnu krajinu.

Vojnom krajinom upravljali su austrijski generali, a Banskom Hrvatskom (feudalni provincijal)

Hrvatski sabor i ban.

Podruĉje koje danas obuhvaća drţavne šume Uprave šuma Podruţnice Karlovac i privatne šume

ovog kraja bilo je do ukinuća Vojne krajine podijeljeno na Vojnu krajinu i Provincijal. Granicu tih

podruĉja u pravcu zapad - istok ĉinila je linija Trošmarija, Generalski Stol, Lešće, Zveĉaj, Duga Resa,

Karlovac i dalje rijeka Kupa. Sjeverno od te granice bilo je podruĉje Provincijala, sa iznimkom

Ţumberka, koji je pripadao Slunjskoj pukovniji (Fras 1988). Ţumberaĉka imovna općina formirana je

temeljem zakona iz 1875. godine. Prestala je postojati 1882. godine kada su od nje nastale dvije zemljišne

zajednice Sošice i Kalje.

Karlovac, kao tvrĊava za obranu i zaustavljanje prodora osmanske vojske na zapad, osnovan je

1579. godine. Slobodnom krajiškom općinom postaje 1763., a 1777. godine Marija Terezija daje mu

privilegij Slobodnog kraljevskog grada, da bi tek 1822. bio pripojen banskoj Hrvatskoj (Šanjek i

Mirošević 1994.).

Prostor privatnih šuma gospodarske jedinice „Jurovo-Griĉe―, unutar ove podijele, pripadao je

podruĉju Provincijala.

Već 1765. godine propisani su za cijelo podruĉje karlovaĉkog generalata Šumski red i Instrukcija

za šumare, a obavljena je i djelomiĉna inventarizacija. Propisi su uglavnom jednaki kao i u Šumskom

redu carice M. Terezije od 1769. godine koji pravno ureĊuje gospodarenje šumama i upozorava na

vaţnost dobrog gospodarenja šumama.

Od 1839. do 1860. godine primjenjivan je ―Šumarski naputak za krajinu‖, a od 1860. uveden je u

krajinu carski patent ―Šumski zakon‖ iz 1852., koji se primjenjivao i u provincijalu od 1858. godine.

Šumskim pravilnikom fiksirani su servituti krajišnika na drţavne šume. Naĉin i veliĉina šumskih uţitaka

utvrĊuje se ―Gospodarstvenom osnovom‖ temeljeći se na potrajnom gospodarenju (Vac 1900).

Zakon iz 1769. moţemo smatrati našom prvom instrukcijom za ureĊivanje šuma (Klepac 1965).

Najznaĉajniji propis instrukcije je onaj o ophodnjama, koje su tako odreĊene da su postale

temeljem za sve kasnije donesene instrukcije i pravilnike (Meštrović 1995).

Da bi se osigurala potrajnost gospodarenja, propisana je metoda razdiobe šuma na godišnje

sjeĉine, jednake površine, uz obnovu šume na posjeĉenom dijelu. Isto tako odreĊeno je i vrijeme sjeĉe i

izvoza, a daju se i drugi propisi koji trebaju zaštititi i saĉuvati šumu.

Godine 1807. hrvatski sabor ugraĊuje u temeljni drţavni zakon odredbe o ĉuvanju i zaštiti šuma.

Ovim zakonom zabranjuje se prekomjerna sjeĉa šuma bez prethodnog prirodnog pomlaĊenja, krĉenje

šuma na apsolutnom šumskom tlu, a nesavjesnom vlasniku šume trebao se postaviti skrbnik. Znaĉajna

zakonska uredba iz prve polovine 19.stoljeća (1817.god.) je i patent cara Franje I koji, u sve zemlje

Monarhije, propisuje uvoĊenje stabilnog katastra. Stvarno je uveden tek polovinom stoljeća.


11

Na temelju carskih patenata iz 1853. i 1857.godine, nakon ukidanja feudalnih odnosa, izvršen je

otkup servituta (prava sluţnosti) u vlastelinskim šumama i pašnjacima. Carskim patentom iz 1857. godine

uveden je poĉetkom 1858.godine, u Hrvatskoj i Slavoniji, ―Opći šumski zakon‖. Prilikom otkupa

servituta pitanje segregacije pašnjaka bilo je odijeljeno od pitanja ureĊenja šumskih uţitaka. Osnovica za

utvrĊivanje površine koju je trebalo odcijepiti bila su selišta, odnosno manja imanja raznih veliĉina, na

kojima su ţivjeli kmetovi, a na temelju kojih su uţivali pravo paše i šumskih uţitaka u vlastelinskim

šumama i pašnjacima. Tako su najprije nastale općinske šume koje su ĉesto bile izloţene samovolji

pojedinaca, nekontroliranoj sjeĉi, nisu imale struĉno vodstvo i organizaciju te su gotovo bile bez

gospodara (Vac 1901).

Uništavanje ovih šuma zaustavljeno je Naredbom Zemaljske vlade iz 1871. godine: ―o upravi,

gospodarenju i uţivanju općinskih šuma‖, Zakonom o ureĊenju zemljišnih zajednica iz 1894. godine, te

Zakonom o naĉinu gospodarenja u takvim šumama (Piškorić i Vukelić 1992).

Urbarske općinske šume postale su urbarske zemljišne zajednice, a jednu zemljišnu zajednicu

ĉinili su nekadašnji kmetovi jednog vlastelinstva. Za ovlaštenike dodijeljenog ukupnog zemljišta

zemljišne zajednice ustanovljena je tzv. temeljna knjiga u koju su unesena i prava pojedinih ovlaštenika, a

koja su odgovarala veliĉini selišta iz prvobitnog kmetskog odnosa. Tako su ovlaštenici postali kolektivni

vlasnici segregiranih šuma i pašnjaka.

Iz plemićkih pak općina, koje datiraju još iz vremena prije ukinuća kmetstva, nastale su plemićke

zemljišne zajednice. One su od starina imale zajedniĉke nekretnine, koje su njezini ĉlanovi skupno

uţivali, a ovlašteniĉko pravo bilo je spojeno s vlasništvom plemićkog dvornog mjesta.

Svrha zemljišnih zajednica bila je u pomaganju gospodarskih interesa ovlaštenika u podmirivanju

potreba za drvom, pašom i ţirenjem, steljom, korištenjem kamena, pijeska i sl. One su bile samoupravne

ustanove koje su imale svoje skupštine ovlaštenika s predsjednikom i izvršnim odborom, a bile su pod

nadzorom kotarske oblasti.

Glavna skupština bila je nadleţna za izbor zastupništva, utvrĊivala je i mijenjala Pravilnik,

raspolagala sa redovnim i izvanrednim prihodima, stjecala i otuĊivala imovinu, odluĉivala treba li

provesti diobu zajedniĉkog zemljišta i dr. Administrativne poslove obavljale su upravne općine, a struĉne

šumarske poslove kotarski šumari ili ovlašteni šumarski struĉnjaci.

Nadzorna vlast trebala im je pomoći kod prvih ureĊenja skupnih uţitnih prava, a u sluĉaju

neuspjeha, prelazila bi nadleţnost za ureĊenje tih odnosa na komasaciona povjereništva koja su mogla

provesti diobu zemljišnih zajednica na individualne posjede ili razgodbu, ako je jedan dio ovlaštenika

ţelio ostati u zajednici. Diobu je odobravala vlada, a mogla ju je i uskratiti, u sluĉaju ako bi ona bila

štetna iz šumsko-gospodarskih razloga. Tako je ĉešće dozvoljavana dioba manjih šumskih posjeda. Zbog

moguće diobe poĉetnih prava pa i prodaje (koju je morala odobriti skupština), ovlašteniĉka su prava

cijepana i usitnjavana, naroĉito po raspadu starih kućnih zadruga. Za razliku od zemljišnih zajednica gdje

su kao ovlaštenici bila upisana domaćinstva sela ili mjesta u zadrugama zvanim i rodovskim zajednicama

suvlasnici su bili upisani poimence.

S ciljem oĉuvanja šuma izdavane su već vrlo rano razne naredbe koje su sve odreĊivale i

upućivale na to kako treba pristupiti racionalnom gospodarenju. Tako je i Zakon iz 1894. godine

propisivao potrajno gospodarenje i izradu gospodarskih osnova. No kako se zakonske odredbe nisu

dosljedno provodile, na osnovi spomenutog zakona i tzv. Naredbe iz 1903. godine, izdan je ―Naputak za

sastavak gospodarstvenih osnova odnosno programa‖ za šume koje su bile pod osobitim javnim

nadzorom. On je vrijedio gotovo pola stoljeća, do 1945. godine i to za sve šume (zemljišne zajednice,

imovne općine, crkvene i vjerske ustanove, fondovske šume i dr.), osim drţavnih i privatnih. Po ovom

―Naputku‖ kojim je bilo propisano kombinirano rašestarenje za visoke regularne šume (kombinacija

Hartigove i Cottine metode), sastavljene su mnoge gospodarske osnove (Meštrović 1978).

Troškovi gospodarenja i zahtjevi pravouţitnika doveli su i dio zemljišnih zajednica u teško

ekonomsko stanje pa su se neke od njih, za razliku od imovnih općina, poĉele raspadati.


12

Uredbom iz 1921. godine omogućeno je podrţavljenje struĉne uprave u svim kategorijama

nedrţavnih šuma. Po toj uredbi drţava je mogla, u ime drţavnog interesa, preuzeti upravu pojedinih

kategorija nedrţavnih šuma odnosno privatnih šuma pojedinih vlasnika koji su sami trebali snositi

troškove takve uprave.

Zakon o šumama Kraljevine Jugoslavije iz 1929. godine dopustio je pak potpuno slobodno

iskorišćivanje privatnih šuma do veliĉine posjeda od 300 ha, dok su šume veće površine morale imati

ureĊajne elaborate i uposlene šumarske struĉne radnike (Perušić 1938). Taj jedinstveni Zakon donosi i

razne šumsko-policijske naredbe koje se odnose na sve kategorije šumskog vlasništva. Sadrţavao je

odredbe o zabrani krĉenja šume, odredbe o zaštitnim šumama, o pošumljavanju krša i goleti, diobi šuma i

šumskih zemljišta, i dr.

Budući da su se do 1946. godine šume ureĊivale izolirano, po kategorijama vlasništva, za

ureĊivanje drţavnih šuma izdana su 1931. godine posebna uputstva.

U Banovini Hrvatskoj bilo je od cca 2,72 mil. ha šuma i šumskog zemljišta (ukljuĉivo i krš) od

ĉega 24,3% u drţavnom vlasništvu, 42,1% u komunalnom i 33,6% u privatnom vlasništvu (Perušić,

1939).

Nakon drugog svjetskog rata dolazi do velikih promjena obzirom na dotadašnje kategorije

vlasništva, odnos ukupnih veliĉina drţavnog i privatnog posjeda i samu veliĉinu individualnog privatnog

posjeda. Temeljem raznih zakona, drţava mijenja vlasniĉke odnose s ciljem što većeg podruštvljenja

privatnog vlasništva.

Imovne općine prestaju postojati 1941. godine. Njihov je posjed prešao u drţavno vlasništvo, ali

je pravouţitnicima zadrţano pravo korištenja prema zateĉenom stanju. Formalno su ukinute 1947. godine

kada su, kao i do 1941. godine nepodijeljene zemljište zajednice ―Zakonom o proglašenju imovine

zemljišnih i njima sliĉnih zajednica te krajiških imovnih općina općenarodnom imovinom‖ (NN NRH br.

36/47), nacionalizirane.

Drţava provodi konfiskaciju nekih zemljišnih posjeda, a po propisima agrarne reforme

eksproprirani su i prešli u drţavne ruke veleposjedi, zemljišni posjedi banaka, dioniĉkih društava i drugih

privatno pravnih osoba, svih vrsta zaklada, zemljišni posjedi ĉiji su vlasnici u toku rata nestali, a bili su

bez nasljednika, zemljišni posjedi crkava, vjerskih i crkvenih ustanova i višak šumskog posjeda

maloposjednika zemljoradnika ili vlasnika koji nisu zemljoradnici, ako im je veliĉina posjeda prelazila

dozvoljeni propisani maksimum.

Zakonom o agrarnoj reformi i kolonizaciji i Zakonom o provoĊenju agrarne reforme i kolonizacije

na podruĉju Narodne Republike Hrvatske, odreĊena je veliĉina šumskog posjeda koju su u vlasništvu

mogli imati graĊani.

Maksimum šumskih posjeda seljaĉkih gospodarstava, koji je ostavljen vlasnicima, iznosio je u

brdskim predjelima 15 do 30 ha, a u ostalim predjelima 8 - 15 ha. U pravilu, ostavljalo se u brdskim

predjelima 15 ha, a u ostalim 8 ha. Ti su se maksimumi mogli povećati do 15 ha, odnosno do 30 ha, ako

su postojali razlozi navedeni u Zakonu. U kraškom podruĉju (golet sa niskom vegetacijom) maksimum je

iznosio 45 ha. Posjednici kojima poljoprivreda nije bila glavno zanimanje, mogli su u šumskim

predjelima, gdje nema zemlje za obraĊivanje, imati šumski posjed površine do 5 ha, a u poljoprivredno

šumskim predjelima najviše do 3 ha ukupno šumskog i poljoprivrednog posjeda. Nakon toga dolazi do

daljnjeg usitnjavanja privatnog maloposjeda, najĉešće diobama pri nasljeĊivanju.

Vjerske ustanove mogle su zadrţati 10 ha ukupno poljoprivrednog zemljišta i šuma, a više (30 ha) samo

ako su od većeg znaĉaja ili veće povijesne vrijednosti.

Promjenom vlasniĉkih odnosa, nakon drugog svjetskog rata, udio drţavnih šuma povećan je sa cca

24% na cca 80%.

Temeljena na ‖ Privremenim uputstvima za ureĊivanje šuma‖, izdanim 1946.godine, obavljena je u

periodu od 1946. do 1952. godine prva poslijeratna inventarizacija šuma. Sve šume, bez obzira na

vlasništvo, po ovim uputstvima podijeljene su na jedinice, šumsko-privredna podruĉja i šumsko-privredne

oblasti.


13

Prema Općem zakonu o šumama iz 1947. godine, sve šume, bez obzira u ĉijem su vlasništvu,

nalaze se pod zaštitom drţave. U svrhu unapreĊenja i racionalnog iskorišćivanja tadašnjih zadruţnih i

privatnih šuma, odreĊeno je da drţava vrši nadzor nad njihovom eksploatacijom i podizanjem.

Nakon donošenja toga zakona izdana su 1948. godine Opća uputstva za ureĊivanje šuma koja su

propisivala izradu općeg ureĊajnog elaborata za šumsko-privredno podruĉje i posebnog elaborata za

svaku gospodarsku jedinicu. Ova uputstva pobliţe definiraju šumsko-privredne oblasti i šumsko-

privredna podruĉja, a po njima Hrvatska je bila podijeljena na 11 oblasti i 44 podruĉja.

Hrvatski sabor donio je 1949. godine republiĉki Zakon o šumama kao prvi Zakon koji je vrijedio za

cijelo podruĉje današnje Hrvatske.

Budući da šumsko-privredna podruĉja nisu ispunjavala zahtjeve Uputstava iz 1948. godine, Smilaj

je 1957.godine izradio novu podjelu šuma koja je osnovica prostornog ureĊenja šuma u Hrvatskoj.

Godine 1961., nakon donošenja novog saveznog Zakona o šumama, hrvatski Sabor donosi novi

republiĉki Zakon o šumama. Prema njemu u Hrvatskoj su bila ustanovljena 24 šumsko-privredna

podruĉja.

Na temelju Zakona o šumama iz 1967. godine donesen je 1968. godine ―Pravilnik o izradi

šumskoprivrednih osnova, osnova gospodarenja i programa za unapreĊivanje šuma‖, a bio je prvi

pravilnik za sve šume i šumska zemljišta u Hrvatskoj. Temeljenjem istog zakona donesen je 1976.godine

novi Pravilnik o izradi šumsko-privrednih osnova, osnova gospodarenja šumama i programa za

unapreĊenje šuma. Ovim Pravilnikom uveden je i pojam ekološko-gospodarskog tipa.

MeĊutim, zakonske odredbe kojima se gospodarenje u privatnim šumama pokušalo regulirati

programima nisu se provodile u djelo ponajprije zbog neriješenog pitanja financiranja njihove izrade.

Struĉni radovi svodili su se uglavnom samo na izvoĊenje nuţne doznake stabala koju su, po prijavi

vlasnika šume, obavljale ili referade za šumarstvo pri tadašnjim općinama ili šumarije koje su kasnije u

potpunosti preuzele ovaj posao.

UreĊivaĉki radovi u privatnim šumama na podruĉju Uprave šuma Podruţnice Karlovac poĉeli su

se provoditi krajem osamdesetih godina, nakon donošenja Zakona o šumama iz 1977. godine. Ovaj

Zakon, izmeĊu ostaloga, umjesto pojma šumsko-privrednih podruĉja uvodi pojam šumskogospodarskih

podruĉja koja, u stvarnosti, nisu nikada ustrojena.

Zakon o šumama iz 1983. godine posebno tretira šumskogospodarsko, a posebno šumskokrško

podruĉje. Prema njemu ustrojeno je 9 šumskogospodarskih i 2 šumskokrška podruĉja. Privatne šume

ovog podruĉja ukljuĉene su u tadašnje Kordunsko-pokupsko šumskogospodarsko podruĉje.

Pravilnik o naĉinu izrade šumskogospodarskih osnova podruĉja, osnova gospodarenja

gospodarskim jedinicama i programa za gospodarenje šumama, iz 1985. godine, sadrţavao je posebno

poglavlje u kojemu je propisan naĉin izrade programa za gospodarenje privatnim šumama.

Uglavnom temeljem Pravilnika iz 1985.godine ureĊeno je u Republici Hrvatskoj oko 111000,00 ha

privatnih šuma ali je provedba programa bila vrlo slaba.

Unutar tadašnjeg Kordunsko-pokupskog šumskogospodarskog podruĉja temeljem Pravilnika iz

1981. i 1985. godine izraĊeni su programi za gospodarenje privatnim šumama za cca 18900,00 ha ili

46%, prema tadašnjim katastarskim podacima, površine privatnih šuma. Programima su bile obuhvaćene

privatne šume unutar podruĉja šumarija Jastrebarsko, Krašić, Pisarovina i Duga Resa. Šume su bile

ureĊene kao regularne, a drvna zaliha i prirast procijenjeni su pomoću prirasno-prihodnih tablica.

Na ureĊenoj površini od cca 18900 ha privatnih šuma evidentirano je 46864 katastarskih ĉestica i

20877 posjednika. Površina najmanje katastarske ĉestice iznosila je 0.0017 ha, a najveće 12.0344 ha.

Prosjeĉna veliĉina katastarske ĉestice bila je 0.40 ha, a posjeda 0.90 ha. Posjedi veliĉine desetak ha bili su

vrlo rijetki.


14

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama iz 1990. godine ukida društveno i uvodi drţavno

vlasništvo nad šumama. Prema ovom Zakonu šume i šumska zemljišta u Republici Hrvatskoj mogu biti u

drţavnom ili privatnom vlasništvu. Zakon propisuje i ustanovljenje šumskogospodarskog podruĉja

Republike Hrvatske s ciljem jedinstvenog i trajnog gospodarenja šumama i šumskim zemljištem na

teritoriju drţave.

I ovaj zakon odreĊuje da se šumama i šumskim zemljištima na kojima postoji pravo vlasništva

gospodari na temelju programa za gospodarenje šumama, kojeg donosi Poduzeće za šume uz suglasnost

Ministarstva poljoprivrede i šumarstva.

Na temelju Zakona o šumama iz 1990. godine (NN, br.52/90) donošen je 1994. godine Pravilnik o

ureĊivanju šuma koji je propisivao jedinstvene kriterije za ureĊivanje drţavnih i privatnih šuma. Za šume

i šumska zemljišta u privatnom vlasništvu bila je propisana izrada programa koji se izraĊuju za

gospodarsku jedinicu ili za dio gospodarske jedinice kao sastavni dio osnova ili programa za podruĉje

krša. U sluĉaju kada je program sastavni dio osnove šumskouzgojni radovi trebali su se utvrĊivati

posebice i na razini programa, a etat ukupno i po vlasništvu. Pravilnik donosi i odredbe za vrednovanje

općekorisnih funkcija šuma. Za vaţenja ovog Pravilnika šume u privatnom vlasništvu na Karlovaĉkom

podruĉju nisu ureĊivane. Naredni Pravilnik o ureĊivanju šuma iz 1997. godine propisuje za šume i

šumsko zemljište u privatnom vlasništvu izradu zasebnih programa koji nisu sastavni dijelovi osnova niti

programa na podruĉju krša. Isto tako i Pravilnik o ureĊivanju šuma iz 2006. godine za šume koje su u

vlasništvu i/ili posjedu drugih pravnih i fiziĉkih osoba, a nisu u vlasništvu Republike Hrvatske, propisuje

izradu programa gospodarenja šumoposjednika. Programom gospodarenja odreĊuje se stanje šuma te

radovi u neposrednom gospodarenju šumama i šumskim zemljištima gospodarske jedinice ili privatnog

šumskog posjeda.

Pravilnik, prema naĉinu gospodarenja razlikuje jednodobne, preborne i raznodobne sastojine. I u

šumama šumoposjednika propisano je drvnu zalihu i prirast, ako nema prethodno mjerenih podataka,

utvrditi mjerenjem.

Sabor Republike Hrvatske donio je 1996. godine Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme

jugoslavenske komunistiĉke vladavine,a koji je stupio na snagu 1997. godine. Tim Zakonom ureĊuju se

uvjeti i postupak naknade za imovinu koja je prijašnjim vlasnicima oduzeta od strane jugoslavenske

komunistiĉke vlasti, a koja je prenesena u općenarodnu imovinu, drţavno, društveno ili zadruţno

vlasništvo konfiskacijom, nacionalizacijom, agrarnom reformom i drugim propisima i naĉinima

navedenim u Zakonu. Naknada za imovinu oduzetu prijašnjim vlasnicima u naĉelu je u novcu ili

vrijednosnim papirima, a iznimno u naravi. Prijašnjim vlasnikom u smislu Zakona smatraju se fiziĉke i

pravne osobe, odnosno njihovi nasljednici i pravni slijednici. Jedan od većih posjednika, meĊu prijašnjim

vlasnicima, bila je Katoliĉka crkva. Prijašnjem vlasniku daju se u vlasništvo šume i šumsko zemljište

oduzeti na temelju propisa te akata i naĉina propisanih Zakonom. Ako su šume i šumsko zemljište

sukladno Zakonu izuzeti od davanja u vlasništvo prijašnjem vlasniku pripada pravo na naknadu u

vrijednosnim papirima. Šuma i šumsko zemljište se ne vraćaju u vlasništvo i posjed ako su nedjeljiv

sastavni dio sustava poduzeća iz oblasti šumarstva, ĉijim bi se vraćanjem bitno okrnjila prostorna

cjelovitost, odnosno namjena uporabe prostora i imovine, te ĉijim bi vraćanjem bila bitno okrnjena

gospodarska funkcionalnost šumskog kompleksa.

Temeljem ovog Zakona unutar podruĉja Uprave šuma Podruţnice Karlovac zatraţen je povrat za

cca 1600,00 ha šuma i šumskog zemljišta.

Na temelju Zakona o ustanovama, a u vezi s ĉlankom 68. Zakona o šumama iz 2005. godine, Vlada

Republike Hrvatske donijela je 2006. godine Uredbu o osnivanju Šumarske savjetodavne sluţbe kao

specijalizirane javne ustanove za obavljanje poslova dijela javnih ovlasti gospodarenja šumama i

šumskim zemljištima u šumama šumoposjednika. Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama Zakona o

šumama (NN 124/10.) Trgovaĉko društvo (″Hrvatske šume― d.o.o.) preuzima poslove, prava i obveze

Šumarske savjetodavne sluţbe. Zakonom o šumama (NN 94/14.) Savjetodavna sluţba je ponovno

nadleţna za obavljanje poslova dijela javnih ovlasti te unapreĊenja gospodarenja šumama i šumskim

zemljištima u šumama šumoposjednika a djelatnosti Savjetodavne sluţbe su definirani ĉlankom 68.

vaţećeg Zakona.


15

2. PRIRODNE ZNAĈAJKE

2.1. Orografske i hidrografske prilike

GJ „Jurovo - Griće― zauzima subgeomorfološku regiju Ozaljskog pobrĊa u rasponu od 135 m do

460 m nadmorske visine. Ozaljsko pobrĊe dio je veće geotektonske jedinice karbonatne platforme

vanjskih Dinarida, a glavna karakteristika ovog podruĉja je postojanje manjih vrtaĉa, što upućuje na

kraški teren s vapnenom podlogom.

Ĉitavo podruĉje nalazi se u slivnom podruĉju rijeke Kupe, a najvaţniji potok je Ribnik, od ostalih

treba spomenuti potoke Muljevac i Obrh. Za ovo podruĉje vaţno je spomenuti mnoštvo izvora: Rilac,

Radenac, Pavlovac, Hrast i mnogi drugi, kaptirani izvor Obrh u istoimenom mjestu, nalazi se u sustavu

vodovoda kojim se opskrbljuju naselja i sela ovog podruĉja.

2.2. Geološka podloga i tlo

Geološka podloga je vrlo vaţan ĉinilac tvorbe tala jer daje ishodišni mineralni materijal o kojem

ovise mnogobrojna svojstva tla, a ponajviše mehaniĉki sastav i reakcija tla. Osnovni ĉimbenici tvorbe

tala nekog podruĉja su pedogenetski faktori (klima, matiĉni supstrat, ţivi organizmi, topografija i

vrijeme).

U kontaktu s drugim faktorima, ĉvrste i vezane matiĉne stijene izloţene su promjenama koje se

razlikuju po vrsti, pravcu i intenzitetu djelovanja. Kao rezultat tih promjena od stijena nastaje trošina koja

zapravo kao supstrat ulazi u inicijalnu fazu razvoja tla, pa se u toj površinskoj mineralnoj masi odvija

meĊudjelovanje pedogenetskih faktora i unutar nje se kao daljnji rezultat pedogeneze diferenciraju

horizonti tla. Ta rastresita zona izmjene prvotne matiĉne stijene, njeno trošenje, je matiĉni supstrat tla.

Ozaljsko pobrĊe je uglavnom izgraĊeno od sedimentnih stijena jurske i kredne starosti. Većinu tih

sedimenata ĉine karbonati (vapnenci i dolomiti). Znatno su zastupljene i naslage aluvija koje se nalaze na

naplavnim ravnicama rijeke Kupe.

Litostratigrafski sastav

Podaci o litološkom sastavu podruĉja gospodarske jedinice „Jurovo-Griĉe― su iz Kompilacijske

litostratigrafske karte Šumskog gospodarstva Karlovac, sekcija Novo Mesto (1:100 000), a istraţivanja je

izvršio Šumarski institut Jastrebarsko, Odjel za tipologiju šuma - Zagreb (1980.).

Litofacijesi osnovnih geoloških formacija su: kenozoik (kvartar i tercijar), mezozoik (kreda, jura i

trijas) i paleozoik.

Gospodarska jedinica po litološkom sastavu spada u geološke formacije kenozoika, doba tercijara

i mezozoika, krede, jure i trijasa.

Uslojeni vapnenci

Vapnenci jurske starosti sastoje se iz uslojenih silificiranih, ulomljenih, mjestimiĉno ploĉastih

vapnenaca. Mogući su i roţnjaci, a rjeĊe dolomiti. Dominira vapnena komponenta , a manji dio pripada

dolomitiziranim vapnencima.

Dolomitna komponenta je više podloţna trošenju pa nalazimo akumulacije trošine, a

vodopropusnost im je manja nego kod ĉistih vapnenaca.


16

Kredni ploĉasti vapnenci To su crvenkasti ploĉasti vapnenci s ulošcima smeĊeg ili sivog glinastog škriljavca i roţnaca. MeĊu ploĉastim vapnencima leţi 10 – 20 m debeli sloj vapnenih konglomerata a takoĊer imamo i pelagiĉki razvoj krede koji je sliĉan flišu. Debljina slojeva iznosi od 100 –1000 m.

Kredni uslojeni vapnenci

Pripadaju raznim horizontima kredne starosti. To su uglavnom dobro uslojeni vapnenci.

Predstavljaju ih finozrni vapnenci i raznovrsni kalkareniti s primjesama organogenog detritusa. Boja im

varira od smeĊe do tamnosive. Obzirom na karstifikaciju i vodopropusnost je jako iraţena te su

raznovrsni krški fenomeni jako izraţeni. Ove su naslage površinski izrazito trošne.

Abichi - pliocen

Abichi slojevi su predstavljeni pjeskovitim, mjestimiĉno zaglinjenim laporima, vrlo rijetko

pješĉenjacima i pjeskovitim šljuncima. Litološki su to veoma jednoliĉni sedimenti. Debljina abichi

naslaga je 250-300 m. Prema analizama abichi slojevi sadrţe 10-65% CaCO3. Oni su nepropusni za

vodu, a zbog male tvrdoće i nepostojanog cementa jako su podloţni mehaniĉkom trošenju. Teren pod

ovim slojevima je blago breţuljkast s plitkim jarcima.

Lapori i trijaski lapori

Zauzimaju obiĉno uske zone izmeĊu panona i tertena. Te naslage leţe u obliku izoliranih, veĉih ili

manjih izdanaka. To su tankoploĉasti do listiĉavi vapneni lapori, pješĉenjaci i pjeskoviti lapori. Listiĉavi

lapori su ĉesto silificirani.

Reljef je obiĉno dosta razveden, a naslage su nepropusne. Rastroţbom ovih naslaga nastaje

smeĊe-siva ilovina ispunjena sitnim ploĉicama.

Tla

Na podruĉju gospodarske jedinice nisu provedena novija pedološka istraţivanja te su podaci o

tipovima tla iz pedološke karte - sekcija Samobor 3 i 4 (1:50 000).

Primjenom klasifikacije tala (Škorić, Filipovski, Ćirić,1985.) na ovom podruĉju ustanovljena su

slijedeća tla:

Odjel automorfnih tala:

I Klasa : Nerazvijena tla, (A)-C profil

Tip : Koluvijalna tla (Koluvium)

III Klasa : Kambiĉna tla, A-(B)-C profil

Tip : Distriĉno smeĊe tlo (Distriĉni kambisol)

IV Klasa : Eluvijalno iluvijalna tla, A-E-B-C profil

Tip : Lesivirano (Ilimerizirano) (Luvisol)


17

Distrično smeđe tlo - Distrični kambisol

Ova vrsta tla nastaje na kiselim stijenama, pa se zbog toga naziva i ―kiselo smeĊe tlo‖.

Karakterizira ga humusni horizont, koji je ohriĉni A-oh ili obiĉno u višim nadmorskim zonama umbriĉni

- Aum, ispod kojeg slijedi kambiĉni horizont (B)v. Reakcija tla je kisela (pH u vodi je ispod 5,5).

Stupanj zasićenosti bazama je ispod 50%.

Distriĉni kambisol je vrsta tla u brdsko - planinskim predjelima. Na niţim poloţajima je vezano

prvenstveno na klasiĉne tercijarne i pleistocenske nekarbonatne sedimente, siromašne kalcijem i

magnezijem. To su propusna tla, preteţno lakšeg mehaniĉkog sastava, rahla. Mala je opskrbljenost

hranjivima, a posebno fiziološki aktivnim tj. biljkama pristupaĉnim oblicima. Distriĉno smeĊa tla su

dobra šumska tla i prvenstveno odgovaraju uzgoju šuma.

Distriĉno smeĊe tlo zauzima površinu od 1899,23 ha ili 48,20 % od obrasle površine.

Lesivirano tlo - Luvisol

Luvisol je tlo kod kojeg postoje A-E-B-C profili. U gornjem dijelu profila tlo se ispire (eluvira).

Iz kambiĉnih tala evoluirala su tla kod kojih se formira eluvijalni horizont. Ispiranjem baza iz

adsorpcijskog kompleksa dolazi do debazifikacije i acidifikacije. Isprane ĉestica gline iz E-horizonta

nakupljaju se u argiluviĉnom Bt-horizontu (iluvijalni). U humidnoj klimi i uz ilovast mehaniĉki sastav

stvaraju se tipiĉna lesivirana tla. U sluĉaju jaĉeg ispiranja gline i njenog nakupljanja u iluvijalnom Bt-

horizontu dolazi do zaĉepljenja pora glinenim ĉesticama i javlja se inicijalna faza pseudooglejavanja u

iluvijalnoj zoni s karakteristiĉnim konkrecijama i sitnim mazotinama ţeljeza. Luvisol je slabo do

umjereno kiselo tlo, zauzima 1957,14 ha ili 49,67 % od ukupne obrasle površine gospodarske jedinice.

Koluvijalna (deluvijalna) tla – Koluvium

Koluvium predstavlja nerazvijena ili slabo razvijena tla koja imaju (A ) ili Ap horizont.

Koluvijalna zemljišta su dobila naziv od latinske rijeĉi coluo - ispirati, ĉime se istiĉe naĉin njihova

postanka procesom ispiranja tla i supstrata sa viših (planinsko-brdskih) terena bujiĉnim vodotocima i

površinskim vodama, te recentnom sedimentacijom tako erodiranog materijala u podnoţju tih terena. U

nanosu su izmiješane sitnije ĉestice zajedno sa frakcijom šljunka i kamena, odnosno, u pravilu ne postoji

sortiranje materijala.

Karbonatni koluvij je nastao taloţenjem produkata raspadanja mekih karbonatnih stijena i

zemljišnog materijala s tog supstrata.

Distriĉni koluvij je nastao taloţenjem produkata raspadanja kiselih silikatnih stijena i zemljišnog

materijala s tog supstrata, zauzima 84,11 ha ili 2,13 % od ukupne obrasle površine gospodarske jedinice.


18

2.3. Klima

Klimom ili podnebljem podrazumijevamo skup vremenskih pojava koje su višegodišnjim

motrenjem (30 godina), zapaţene kao redovne i pravilne, pa se mogu uzeti karakteristiĉnim za to

podruĉje. Klima je jedan od bitnih ĉimbenika koji utjeĉu na morfologiju reljefa, vodene tokove, genezu i

plodnost tla, a time i na rasprostranjenost i raznolikost biljnog pokrivaĉa.

Za prikaz klime ovog podruĉja korišteni su podaci dobiveni istraţivanjem drţavnog

hidrometeorološkog zavoda. Mjerenja su izvršena na meteorološkoj postaji Karlovac (nadmorske visine

110 m), a odnose se na razdoblje od 1971. do 2000. godine.

Gospodarska jedinica „Jurovo-Griĉe― nalazi se u podruĉju srednje europskog klimatskog podruĉja,

te prema Köppen-ovoj klimatskoj razdiobi spada u podruĉje toplo umjerene - kišne klime koja se

oznaĉava kao C-klima - C f w b x‖ gdje je :

C – toplo umjereno – kišni tip

f - stalno vlaţna

w - najsuši dio godine pada u hladno doba godine

b - temperatura najtoplijeg mjeseca nije veća od 22˚C

x‖- raĉvasti tip - jedan maksimum koliĉine oborina pojavljuje se u rano ljeto, a drugi maksimum

u kasnu jesen.

Zime su hladne, ljeta svjeţa, dok je klima općenito humidna, a padaline su podjednako

rasporeĊene tijekom godine.

C-klimu obiljeţava srednja temperatura zraka najhladnijeg mjeseca u godini koja dostiţe

najmanje -3,0˚C, a srednja temperatura najtoplijeg mjeseca dostiţe najviše 22,0˚C. Padaline su jednoliĉno

rasporeĊene tijekom cijele godine, te nema izrazitih sušnih razdoblja. Hladniji dio godine siromašniji je

padalinama od toplijeg.

Temperatura zraka

Od meteoroloških elemenata, temperatura zraka je jedan od ĉimbenika koji daje osnovno obiljeţje

klime nekog podruĉja.

Temperaturni odnosi su vaţni za opstanaka i razvoj biljne zajednice te, ovisno o reljefu,

temperature zraka padaju od niţih prema višim poloţajima. Ekstremno visoke temperature u vrijeme

poĉetka vegetacijskog perioda (rano proljeće) i ekstremno niske temperature (rani jesenski i kasni

proljetni mraz) mogu biti odluĉujući za opstanak šume.

Iz tablice 2. vidljivo je da srednja godišnja temperatura za meteorološku postaju Karlovac iznosi

11,0˚ C. Najhladniji mjesec je sijeĉanj s 0,3˚ C, a najtopliji srpanj s 21,4˚ C. U vegetacijskom periodu

srednja temperatura zraka iznosi 17,5˚ C.

U slijedećoj tablici dat je prikaz podataka o vrijednostima srednjih mjeseĉnih i godišnjih

temperatura zraka.

Tablica 2

SREDNJE MJESEĈNE I GODIŠNJE TEMPERATURE U ˚C

Meteoro.

postaja I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.

Karlovac 0,3 2,4 6,9 11,1 16,2 19,4 21,4 20,6 16,3 10,9 5,2 1,3 11,0


19

Oborine

Oborine su vaţan klimatski ĉimbenik koji uz ostale utjeĉe na postanak, opstanak i daljnji razvoj

vegetacijskog pokrivaĉa, kao i na širenje odreĊene biljne vrste. Vaţan je raspored padalina i uĉestalost

tijekom godine.

Podaci pokazuju da su padaline povoljno rasporeĊene tijekom cijele godine s izuzetkom najveće

koliĉine padalina u studenom (110,3 mm) . U vegetacijskom periodu srednja koliĉina padalina za

meteorološku postaju Karlovac iznosi 94,4 mm. Zbroj srednjih koliĉina padalina u vegetacijskom periodu

iznosi 566,3 mm, što je 53,6 % od ukupne godišnje koliĉine padalina. Taj podatak nam pokazuje da je ta

koliĉina vrlo povoljna za rast šumskog drveća jer ono ne oskudijeva vodom.

Osim kiše znaĉajna vrsta padalina je snijeg. Rana pojava snijega u jesen i kasna pojava u proljeće

moţe biti uzrokom velikih šumskih šteta uslijed lomova grana i cijelih stabala. Na ovom podruĉju snijeg

moţe pasti već u listopadu, a padati moţe ĉak i u svibnju.

Vrijednost Langovog kišnog faktora je odnos prosjeĉne godišnje koliĉine oborina i

srednje godišnje temperature zraka. Langov kišni faktor za meteorološku postaju Karlovac iznosi 96.

1056

Kf = ———— = 96 11,0

Tablica 3

SREDNJE MJESEĈNE I GODIŠNJE KOLIĈINE PADALINA U mm

Meteoro.


Karlovac 61,3 57,7 73,6 82,2 87,2 103,3 96,7 94,1 102,8 104,1 110,3 82,5 1055,9

Relativna vlažnost zraka

Pod relativnom vlagom zraka smatra se vodena para pomiješana sa ostalim plinovima u atmosferi, a

pokazuje do kojeg je postotka zrak zasićen vodenom parom pri odreĊenoj temperaturi zraka. O relativnoj

vlazi zraka ovisi postotak oblaka, kiše, magle, rose, mraza i drugih padalina. Najvlaţniji zrak je u

planinama i visokim gorama, uz rijeĉne udoline i nizine. U krajevima sa suhim vjetrovima zraĉna vlaga je

niska. Što je zraĉna vlaga veća to će ishlap biti manji i obratno. Relativna vlaga je viša zimi, a niţa ljeti.

Srednja godišnja relativna vlaţnost zraka za meteorološku postaju Karlovac iznosi 81%, a to je

visoka vrijednost.

Tablica 4

SREDNJE MJESEĈNE I GODIŠNJE RELATIVNE VLAŢNOSTI ZRAKA U %

Meteoro.


Karlovac 88 84 78 75 76 76 75 78 82 84 87 89 81


20

Tablica 5

Klimatološka

postaja

Proljeće

(III – V)

Ljeto

(VI – VIII)

Jesen

(IX – XI)

Zima

(XII – II)

Vegetacijsko razd.

(IV – X)

Karlovac 76 76 84 87 77

Srednja relativna vlaţnost zraka za vegetacijsko razdoblje iznosi 77%.

Mraz

Jedan od znaĉajnih faktora je pojava i utjecaj kasnih proljetnih i ranih jesenskih mrazeva. Njihovo

djelovanje na razvoj i formiranje biljnih zajednica nekog podruĉja naroĉito dolazi do izraţaja prilikom

obnove sastojina (osjetljivost podmlatka) i za vrijeme oplodnje (cvatnja).

Prema Karlovaĉkoj meteorološkoj postaji mogućnost pojave prvog ranog mraza je krajem druge

polovice rujna (29.09.), a kasnih proljetnih mrazeva i krajem druge polovice travnja (26.04.).

Vjetar

Od znaĉajnih faktora je i vjetar. Vjetar nastaje kao posljedica pomicanja zraĉne mase s podruĉja

visokog tlaka na podruĉje niskog tlaka, tj. kretanje zraĉnih struja uvjetovano je temperaturnim razlikama.

Ovdje puše uglavnom S vjetar, a manjim dijelom I i J vjetrovi.

0

100

200

300

400

500

600

N

NNE

NE

ENE

E

ESE

SE

SSE

S

SSW

SW

WSW

W

WNW

NW

NNW

0

0,5

1

1,5

2

2,5N

NNE

NE

ENE

E

ESE

SE

SSE

S

SSW

SW

WSW

W

WNW

NW

NNW

Grafikon 1. Ruţa ĉestina i smjerova vjetra za postaju Karlovac, gdje su na lijevom grafu ĉestine izraţene u

promilima (ĉestina pojave u 1000 puta), a na desnom su brzine izraţene u m/s


21

Od bitnih znaĉajki za biljni pokrov je vrijednost motrenih parametara u vegetacijskom razdoblju

( 01.IV - 01.X ).

Tablica 6

Vegetacijsko

razdoblje

01.IV - 01.X

Srednja temperatura C 17,5

Srednja vlaţnost zraka % 77

Srednja koliĉina

padalina

mm 94,4

Kasni mraz Datum 26. IV

Rani mraz Datum 29. IX

Smjer glavnih vjetrova Smjer S, I, J

Prema istraţivanju GJ ‖Jurovo-Griĉe‖ moţe se podijeliti prema Atlasu klime u 3. glavne

klimatske zone:

1) Zona 300 - 600 m gdje preteţno dolaze trijaski dolomiti i više istaknute kose i glavice;

2) 600 - 800 m obuhvaća visoke visoravni Ţumberka i njihova okoliša na kojima je gornja granica

naselja i agrikulture;

3) 800 - 1181 m s visoravni Paleţ i najvišim vrhom uglavnom pod šumom.

Neke karakteristike klimatskih zona na istraţivanim dijelovima sekcije Samobor 1, 3 i Novo

Mesto 2, 4.

Tablica 7

Klimarske zone prema

nadmorskoj visini

NADMORSKA VISINA - m

300 - 600 600 - 800 800 - 1164

Srednja god. temp. zraka ºC 8 -10 7 - 8 6 - 7

Srednje tem. zraka za vegetacijski period (VI -

IX mj.) ºC

14 - 16

12 -14

10 - 12

Srednji god. broj ljetnih dana s maks. temp.

zraka >25 ºC

40 -60

20 - 40

10 - 20

Sred.god.broj. ledenih dana,

maks.temp. zraka < O ºC

20 - 30

30 - 40

40 - 60

Sred. god.koliĉine oborina mm 1250 - 1500 preko 1500

Oborine u toplijem dijelu godine

(IV - IX mj.) mm

600 - 700

700 - 800

Mjesec s najvećom sred. koliĉinom oborina zapadno od Karlovca

X

VI

VI

Mjesec s najmanjom srednjom

koliĉinom oborina

III

III

III

Trajanje snjeţnih padavina (datumi ) 16.XI do 16.IV


22

Grafikon 2. Klimadijagram meteorološke postaje Karlovac (1971.-2000.)

a) meteorološka postaja, b) nadmorska visina postaje (m), c) srednja godišnja temperatura zraka (

oC), d)

srednja godišnja koliĉina oborina (mm), e) broj godina motrenja, f) apsolutni maksimum temperature

zraka (oC),

g) srednji maksimum temperature zraka najtoplijeg mjeseca (oC), h) popreĉno kolebanje (amplituda)

temperature zraka (oC), i) srednji minimum temperature zraka najhladnijeg mjeseca (

oC), j) apsolutni

minimum temperature zraka (oC), k) godišnji hod popreĉnih mjeseĉnih temperatura zraka, l) godišnji

hod popreĉnih mjeseĉnih koliĉina padalina, o) vlaţno (humidno) razdoblje, p) mjeseci s srednjom

minimum temperature zraka ispod 0 oC,

r) mjeseci s apsolutnim minimum temperature zraka ispod 0 oC, s) razdoblje bez mraza.


23

2.4. Vegetacija

Razvoj biljnih (šumskih) zajednica uvjetovan je prvenstveno geografskim smještajem,

orografskim, a time i klimatskim prilikama nekog podruĉja.

Ovo poglavlje obraĊeno je prema „Šumska staništa i šumske zajednice u Hrvatskoj – Nacionalna

ekološka mreţa― (Zagreb 2008.), monografiji ―Šume u Hrvatskoj‖ (Zagreb 1992.). i studiji ―Šumske

zajednice i tla podruĉja Šumskog gospodarstva Karlovac‖ – svezak 3. (Šumarski institut Jastrebarsko –

Zagreb 1985.).

Na podruĉju ove gospodarske jedinice rasprostranjene su slijedeće šumske zajednice:

Tablica 8

Šumska zajednica Površina (ha) %

Šuma hrasta kitnjaka i obiĉnog graba 1204,82 30,58

Bukova šuma s bjelkastom bekicom 884,41 22,44

Mješovita šuma hrasta kitnjaka i obiĉne breze 753,08 19,11

Mješovita šuma hrasta kitnjaka i pitomog kestena 513,75 13,04

Bukova šuma s lazarkinjom 478,97 12,38

Termofilna šuma hrasta kitnjaka s crnim grahorom 96,45 2,45

Ukupno 3940,48 100,00

Šuma hrasta kitnjaka i obiĉnog graba

(As. Epimedio-Carpinetum betuli / Horvat 1938./Borhidi 1963.)

Šuma hrasta kitnjaka i obiĉnog graba je klimazonalna zajednica naših kontinentalnih, breţuljkasto

- brdovitih predjela i zauzima znatne površine. Pripada joj pojas iznad poplavnih šuma kvartarne ravnice

(140-300 m n.v.). Obiĉni grab (Carpinus betulus) i kitnjak (Quercus petraea) su glavne vrste - edifikatori.

Pridruţuje im se znatan broj vrsta drveća: klen (Acer campestre), divlja trešnja (Prunus avium), kruška

(Pirus piraster), jabuka (Pirus malus), te lipe (Tilia sp.).

U sloju grmlja zastupljeni su: lijeska (Corylus avellana), svib (Cornus sanguinea), glogovi

(Crataegus monogyna i C. oxyacantha), ruţa (Rosa arvensis), trušljika (Frangula alnus), pasdrijen

(Rhamnus cathartica) i klokoĉika (Staphylea pinnata), a u prizemnom rašću: dlakavi šaš (Carex pilosa),

biskupska kapica (Epimedium alpinum), velecvjetni crijevac (Stellaria holostea), lazarkinja (Asperula

odorata), Cardamine sp. (reţuha), kopitnjak (Asarum europaeum), mrtva kopriva ţuta (Lamiastrum

galeobdolon) i dr.

Bukova šuma s bjelkastom bekicom

(As. Luzulo-Fagetum Mausel 1937)

Zajednica uspijeva na strmim, najĉešće sjevernim padinama, na distriĉnom kambisolu tipiĉnom,

lesiviranom i opodzoljenom povrh razliĉitih silikatnih supstrata. Nadmorska je visina od 250 do 800

metara, u tipiĉnoj klimi brdskih bukovih šuma savsko-dravskoga meĊurjeĉja u Hrvatskoj. Na niţoj visini

pojedina su staništa nastala sekundarno degradacijom ostalih bukovih zajednica.

Sastojine na ovom staništu dobra su uzrasta i zdravstvenog stanja, obnavljaju se prirodno bez

poteškoća, oplodnim sjeĉama pod zastorom krošanja matiĉnih stabala na malim površinama. Pomladno je

razdoblje od 10 do 20 godina. U sindinamskom pogledu bukova šuma s bekicom istiĉe se kao primarna

šumska zajednica na silikatima, ali i kao sekundarna nastala kao rezultat zakiseljavanja profila povrh

karbonatne podloge, najĉešće zbog ljudskog djelovanja. U pojedinim prijelaznim sastojinama

sjeverozapadne Hrvatske, osobito pri lomljenju terena i promjeni ekspozicija, ravnopravno nastupaju

hrast kitnjak i obiĉna bukva, a pojaĉano je i miješanje drugih vrsta.


24

Bez obzira na ĉesto strme terene pa i plića tla, zajednica nije ugroţena jer se dobro njeguje i

obnavlja. Kao mjera preporuĉuje se obnova na manjim površinama na strminama, najviše do 5 ha.

Staništa acidofilnih bukovih šuma siromašna su vrstama pa je i malen broj zaštićenih vrsta, od

kojih su ĉeste Calluna vulgaris, Hieracium pilosella, Polytrichum sp., Potentilla erecta, Solidago

virgaurea, Vaccinium myrtillus, Veronica officinalis. U manjem broju pojavljuju se strogo zaštićene

Plantathera bifolia, Cephalantera longifolia te zaštićene Convallaria majalis, Crataegus monogyna,

Daphne mezereum, Dryopterris filix-mas, Oxalis acetosela, Polypodium vulgare, Pyrus pyraster,

Sanicula europaea i druge.

Mješovita šuma hrasta kitnjaka i obiĉne breze

(As. Betulo – Quercetum R. Tx. 1937)

Tipiĉna srednjoeuropska zajednica koja se u manjim sastojinama razvija unutar areala kitnjakovih

šuma, na strmim padinama i acidofilnim tlima, na distriĉnom kambisolu. Javlja se na nadmorskoj visini

od 200 m do 700 m. Breza nema posebnih zahtjeva za staništem, najvaţnija joj je dovoljna koliĉina

svjetla za razvoj. U sloju drveća dominira ob. breza, a primiješani su joj prema lokalitetu kitnjak, pitomi

kesten, ob. bukva, ob. grab, trepetljika i iva. Sloj prizemnog rašća je vrlo bujan, a ĉini ga acidofilno bilje

sliĉno kao i u otvorenijoj degradiranoj kestenovoj i kitnjakovoj šumi.

Ove su sastojine uglavnom sekundarnog postanka, nastaju pri obnovi ili kasnijoj devastaciji

kitnjakovih sastojina. Breze ima više što je udio kitnjaka manji. Zajednica ima prijelazni karakter i

povlaĉenje breze ovisi o uzgojnim zahvatima, stupnju degradacije sastojina i sliĉno pa se tomu treba

prilagoditi gospodarenje. Breza je pionirska vrsta breţuljkastoga vegetacijskoga pojasa. Sastojine s

hrastom kitnjakom imaju prijelazni karakter, stoga bi se trebalo šumskouzgojnim postupcima odrţati

ţeljena morfologija sastojina ili usmjeravati progresiju prema sastojinama iz kojih su nastale

degradacijom.

Na ovom staništu od strogo zaštićenih vrsta znaĉajnije je zabiljeţena samo Platanthera bifolia,

dok se od zaštićenih javljaju Berberis vulgaris, Calluna vulgaris, Convallaria majalis, Crataegus

monogyna, Dryopterris filix-mas, Malus sylvestris, Populus tremula, Prunus avium, Pyrus pyraster, Rosa

canina, Symphyitum tuberosum, Veronica officinalis.

Mješovita šuma hrasta kitnjaka i pitomog kestena

(As. Querco – Castanetum sativae Horvat 1938)

Šuma hrasta kitnjaka i pitomog kestena uspijeva na visini od 250 do 550 metara, ponekad i više.

To su nešto topliji lokaliteti, platoi, sedla ili blaţe padine koje omogućuju dublje naslage tla u kojima se

kestenov korijen razgranjuje do 1 m dobine (Anić 1940). Ove zajednice u kontinentalnoj Hrvatskoj

najĉešće pridolaze na distriĉnom kambisolu i luvisolu.

Uz edifikatore kitnjak i kesten na većini je lokaliteta vaţan udio bukve i obiĉnog graba, koji u

nekim sastojinama na platoima znatno popunjavaju praznine nastale sušenjem kestena. PomlaĊivanje ovih

sastojina provodi se oplodnim sjeĉama pod zastorom krošanja matiĉnih stabala u dva sijeka. Prilikom

obnove treba voditi raĉuna o jakoj izbojnoj snazi iz panja koju ima kesten. Izbojci iz panja rastu u

mladosti puno brţe nego pomladak kitnjaka pa u najranijoj dobi razvoja mogu sprijeĉiti normalan razvoj

kitnjakova pomlatka.

Sastojine su ugroţene sušenjem kestena zbog raka kore, no on se dobro obnavlja i raste do

odreĊene starosti.

U fitocenološkim snimcima od strogo zaštićenih vrsta u šumi hrasta kitnjaka i pitomog kestena

raste Platanthera bifolia, a od zaštićenih dolaze vrste Asarum europaeum, Calluna vulgaris, Convallaria

majalis, Crataegus monogyna, Cyclamen purpurascens, Daphne mezereum, Eryhtronium dens canis,

Polytrichum pilliferum, Prunus avium, Vaccinium myrtillus, Veronica officinalis, Viburnum lantana.


25

Bukova šuma s lazarkinjom

(As. Asperulo odoratae – Fagetum Sougnez et Thill 1959)

Bukova šuma s lazarkinjom u brdskom pojasu na visini od 300 do 800 metara, na razliĉitim

nagibima i ekspozicijama. Pridolazi najĉešće na distriĉnom kambisolu na neutralnim i baziĉnim

silikatima, luvisolu pseudooglejanom i tipiĉnom te pseudogleju obronaĉnom (Pernar i Bakšić 2003).

Proizvodna sposobnost staništa vrlo je dobra, bukove su sastojine dobre kakvoće, obnavljaju se prirodnim

putem oplodnim sjeĉama pod zastorom krošanja matiĉnih stabala na malim površinama u obliku krugova.

Rijeĉ je o gospodarskim šumama dobre stabilnosti i bez primjesa stranih vrsta. Ovo je stanište siromašnije

po zaštićenim i ugroţenim zaviĉajnim vrstama od bukovih šuma sveze Aremonio – Fagion. Od strogo

zaštićenih vrsta pridolaze Cardamine waldstenii,Cephalantera damasonium, Ilex aquifolium, Neotia

nidus avis, Platanthera bifolia, a od zaštićenih ovdje rastu Actea spicata, Arum maculatum, Asarum

europaeum, Convallaria majalis, Corydalis bulbosa, Corydalis cava, Daphne mezereum, Galium

odoratum, Geum urbanum, Hepatica nobilis, Oxalis acetosella, Paris quadrifolia, Ruscus hypoglossum

Sanicula europaea, Solidago virgaurea, Symphytum tuberosum i druge vrste koje su slabije

rasprostranjene

Termofilna šuma hrasta kitnjaka s crnim grahorom

(As. Lathyro-Quercetum petraeae / Horvat 1958.)

Termofilna šuma hrasta kitnjaka s crnim grahorom osebujna je zajednica koja pripada svezi

Quercion pubescentis-petraeae. Najljepše je razvijena na karbonatnim supstratima i rendzinama na

toplijim i izloţenijim mjestima u gorju sjeverozapadne Hrvatske na nadmorskoj visini od 300-500 m.

Fitocenoza je povezana sa šumom hrasta medunca i crnog graba, no sadrţi samo neke njezine vrste.

Najvaţnije su vrste svakako hrast medunac (Quercus pubescens), crni jasen (Fraxinus ornus), mukinja

(Sorbus aria), a vrlo je ĉest i cer (Quercus cerris). Od grmova rastu drijen (Cornus mas), kalina

(Ligustrum vulgare), crna hudika (Viburnum lantana), ţutika (Berberis vulgaris) i druge.

U sloju prizemnog rašća znaĉajnije su neutrofilno-bazofilne vrste, od kojih se većim udjelom

istiĉu crni grahor (Lathyrus niger), marulja ( Calamintha clinopodium), lastaviĉnjak (Cynanchum

vincetoxicum), medenika (Melittis mellissophyllum), zvonĉika (Campanula persicifolia), broćika (Galium

lucidum) i druge. U sastojinama na Kalniku susreĉemo većinu indiferentnih, ali i acidofilnijih vrsta, kao

što su runjika (Hieracium silvaticum), zmijina ĉestoslavica (Veronica chamaedrys), vlasulja (Festuca

heterophylla), bujad (Pteridium aquilinum) (Vukelić 1991). Istoĉno od Kalnika, pa i na Moslavaĉkoj gori

raste srodna, ali ipak acidofilna fitocenoza hrasta kitnjaka s vlasuljom.

Šuma hrasta kitnjaka i grahora ima veliko zaštitno znaĉenje. Površine su fragmentarne, slabo

rasprostranjene. U sindinamiĉkom smislu fitocenoza se najĉešće razvija u smjeru šuma hrasta kitnjaka i

obiĉnog graba.

2.5. Ekološkogospodarski tipovi

Za ekološkogospodarske tipove šuma korištena je studija «Opis tipova šuma podruĉja Šumskog

gospodarstva Karlovac» - svezak 6. (Šumarski institut Jastrebarsko – Zagreb, 1986.).

Ekološkogospodarskim tipom smatra se odreĊena površina šume i šumskog zemljišta koja ima

sliĉne ekološke i gospodarske znaĉajke o kojima ovisi normalan naĉin gospodarenja.

Ekološkogospodarski tip šume i šumskog zemljišta odreĊuju se na temelju geološke podloge, šumske

zajednice, vrste tla, klime, uzgojnih znaĉajki, proizvodnih mogućnosti i vrijednosti sastojina. Za svaki

ekološkogospodarski tip šume i šumskog zemljišta odreĊuje se najpovoljniji sastojinski oblik, ophodnja,

promjer sjeĉive zrelosti, normalna proizvodnja i njezina vrijednost.


26

Oznake EGT-a imaju slijedeće znaĉenje: rimski broj oznaĉava podruĉje, velika slova abecede

oznaĉavaju zonu, arapski brojevi tip, a mala slova abecede podtip.

Na podruĉju ove gospodarske jedinice utvrĊeni su slijedeći EGT-i šuma.

Tablica 9

Ekološkogospodarski tip Površina (ha) %

II – E – 10 1957,90 49,69

II – D – 20 884,41 22,44

II – E – 21 513,75 13,04

II – D – 10 487,97 12,38

II – E – 21 96,45 2,45

Ukupno 3940,48 100,00

Ekološko-gospodarski tip II - E - 10

Ekološke karakteristike: Geološka podloga su tanko do debelo uslojeni vapnenci, rhomboidea

slojevi, trijaski dolomiti, deluvijalni šljunak, ploĉasti laporoviti vapnenci, lapori, vapnovite breĉe, lesne

naslage, moĉvarni les i praporni les, pješĉenjaci i konglomerati. Taj tip predstavlja šuma kitnjaka i

obiĉnoga graba te šuma kitnjaka i obiĉne breze. Dominantno tlo je distriĉno smeĊe tipiĉno ilimerizirano,

te luvisol. Sporadiĉno se ovaj tip šume nalazi i na smeĊim eutriĉnim, te koluvijalnim tlima.

Gospodarske karakteristike: Optimalni sastojinski oblik je jednodobna mješovita jednoliĉna

sjemenjaĉa, normalnog stanja. Osim kitnjaka, u ovom tipu prirodno dobro uspijevaju obiĉni grab i bukva.

Najpovoljniji omjer smjese u prirodnoj šumi je 60 % kitnjaka, 20 % bukve i 20 % obiĉnoga graba, a u

doba sjeĉive zrelosti 70 % kitnjaka, 30 % bukve i pojedinaĉno obiĉni grab.

Smjernice gospodarenja: Uspostavljanjem normalnog stanja, uz utvrĊenu ophodnju od 120 godina

za kitnjak i promjerom sjeĉive zrelosti srednjeg sastojinskog stabla kitnjaka 41,0 cm, bukve 39,5 cm i

obiĉnoga graba 22,5 cm p.p., moţe se postići ukupna proizvodnja od 887 m3/ha.

Prirodnu obnovu kitnjaka, bukve i obiĉnoga graba treba provesti po principima oplodne sjeĉe,

koju treba zapoĉeti najranije u 115. godini starosti sastojine. Kod obnove treba veću paţnju posvetiti

kitnjaku i bukvi. Zbog toga se i predviĊa da se u 100. godini posijeĉe obiĉni grab, a ostave samo

pojedinaĉna stabla radi pomlaĊivanja. Uzgojni radovi su njega podmlatka i mladika, ĉišćenje guštika te

prorede. U njezi, do 20. godine starosti treba dati prednost kitnjaku i bukvi pred obiĉnim grabom, a do 30.

godine kitnjaku pred bukvom.

Cilj gospodarenja u tom tipu je proizvodnja furnira i deblje oblovine kitnjaka, te trupaca za

ljuštenje i deblje oblovine bukve, tanje oblovine kitnjaka, bukve i obiĉnoga graba, te drva za celulozu i

ogrijev.

Ekološko-gospodarski tip II - D - 20

Ekološke karakteristike: Geološka podloga u tom tipu su metamorfne i eruptivne stijene, baziĉni

eruptivi, škriljevci, pješĉenjaci, pijesci i konglomerati, mramorizirani vapnenci, lapori i pliocenske

laporovite i glinovite naslage. Taj tip je predstavljen zajednicom šume bukve s bekicama /Luzulo-

Fegetum/, koja je izrazito acidofilna i tipiĉna za strme padine sjevernih ekspozicija. Dominantno je

distriĉno smeĊe tlo na silikatnim stijenama, plitko i srednje duboko. RjeĊe ovaj tip dolazi na distriĉno

ilimeriziranom tlu i luvisolu na silikatnim stijenama.

Gospodarske karakteristike: Optimalni sastojinski oblik je jednodobna jednoliĉna ĉista sjemenjaĉa

bukve, normalnog stanja. Osim bukve, u tom tipu ima i kitnjaka.


27

Smjernice gospodarenja: Uspostavljanjem normalnog stanja, promjerom sjeĉive zrelosti srednjeg

sastojinskog stabla bukve od 32,0 cm p.p., moţe se postići ukupna proizvodnja drvne mase od 490 m3/ha.

Prirodnu obnovu se preporuĉuje provoditi po principima oplodne sjeĉe, koja se moţe zapoĉeti

najranije u 95. godini starosti sastojine. Uzgojni radovi su njega sastojina u svim stadijima razvitka.

Cilj gospodarenja u ovom tipu je proizvodnja deblje i tanje oblovine bukve, te celuloznog i

prostornog drva.

Ekološko-gospodarski tip II - E - 21

Ekološke karakteristike: Taj tip je rasprostranjen na geološkoj podlozi koju ĉine pjeskoviti lapori

i konglomerati s vapnenim vezivom, ploĉasti laporoviti vapnenci, lapori i paleozojski zeleni škriljavci.

Karakteristiĉna zajednica je šuma kitnjaka i pitomog kestena /Querco – Castanetum sativae /. U tom tipu

preteţe duboko distriĉno smeĊe tlo, tipiĉno i ilimerizirano, te luvisol.

Gospodarske karakteristike: Najpovoljniji sastojinski oblik je jednodobna jednoliĉna mješovita

sjemenjaĉa normalnog stanja. Optimalni omjer smjese je 50% kitnjaka i 50% pitomog kestena.

Smjernice gospodarenja: Uspostavljanje normalnog stanja predviĊa se promjerom sjeĉive zrelosti

srednjeg sastojinskog stabla kitnjaka od 33,0 cm i pitomog kestena 23,0 cm p.p. U jednoj ophodnji

kitnjaka biti će tri ophodnje pitomog kestena.

Preporuĉuje se prirodna obnova postupiĉnom sjeĉom duţeg pomladnog razdoblja. Oplodnu sjeĉu

za kitnjak treba zapoĉeti najranije u 115. godini, a za pitomi kesten u 35. godini starosti sastojine. Kitnjak

se u tom tipu teško prirodno pomlaĊuje, pa ako izostane prirodni urod sjemena, treba popunjavati

šumskim reprodukcijskim materijalom. Cilj gospodarenja je proizvodnja tanje i deblje oblovine kitnjaka,

stupova za vodove pitomog kestena, te prostornog drva.

Ekološko-gospodarski tip II - D - 10

Ekološke karakteristike: Geološka podloga toga tipa su uslojeni vapnenci, vapnenci s ulošcima

dolomita, trijaski dolomiti, lapori, pješĉenjaci, filiti, glinenci, kisele eruptivne i druge silikatne stijene.

Karakteristiĉne zajednice toga tipa su šuma bukve s lazarkinjom. Zbog malih fragmentarnih površina

koje zauzimaju na istraţivanom podruĉju, u ovaj tip smo pripojili i šumu bukve s kukurijekom

/Helleboro-Fagetum/ i šumu bukve s rebraĉom /Blechno-Fagetum/. Sve su to mezofitne zajednice, u

kojima dominiraju elementi bukove šume /red Fagetalia Pawl./. Kalkokambisol i luvisol, te distriĉno

smeĊe tlo duboko i srednje duboko su dominantni tipovi tala, a manje ima pseudogleja obronaĉnog, te

rendzina.

Gospodarske karakteristike: Najpovoljniji sastojinski oblik je jednodobna mješovita jednoliĉna

sjemenjaĉa, normalnog stanja. Osim bukve, u ovom tipu dobro uspijevaju kitnjak, obiĉni grab, javori i

breza. Najpovoljniji omjer smjese, u doba sjeĉive zrelosti, je 80 % bukve i 20 % kitnjaka.

Smjernice gospodarenja: Uz utvrĊenu ophodnju za bukvu od 100 godina, te uspostavljanjem

normalnog stanja i promjera sjeĉive zrelosti srednjeg sastojinskog stabla bukve od 36,0 cm i kitnjaka

37,0 cm p.p., moţe se postići ukupna proizvodnja drvne mase od 816 m3/ha. Bukvu i kitnjak treba

prirodno obnavljati po principima oplodne ili rubne sjeĉe. Oplodnu sjeĉu se moţe zapoĉeti najranije u 95.

godini starosti sastojine. Kod obnove treba veću paţnju posvetiti kitnjaku. Uzgojni radovi su njega

pomlatka i mladika, ĉišćenje guštika te prorede. Do 30. godine starosti treba veću paţnju posvetiti

kitnjaku i bukvi nego brezi, lipi i javorima, koji rastu brţe.

Cilj gospodarenja u ovom tipu je proizvodnja bukovih trupaca za ljuštenje, deblje i tanje pilanske

oblovine bukve i kitnjaka, celuloze bukve, te prostornog drva bukve i kitnjaka.


28

Ekološko-gospodarski tip II – E – 25

Ekološke karakteristike: Geološka podloga u tom tipu su uslojeni vapnenci i vapnenci s ulošcima

dolomita. Karakteristiĉna zajednica je tipiĉna šuma kitnjaka s urodicom /Melampyro-Quercetum petraeae

subass. typicum/, te /Betulo – Quercetum/. Tla su kalkokambisol tipiĉni i lesivirani, luvisol i distriĉno

smeĊe tlo na vapnencima i dolomitima.

Gospodarske karakteristike: Optimalni sastojinski oblik je jednodobna mješovita jednoliĉna

sjemenjaĉa, normalnog stanja. Najpovoljniji omjer smjese je 70 % kitnjaka i 30 % ostalih listaĉa.

Smjernice gospodarenja: Uspostavljanjem normalnog stanja uz promjer sjeĉive zrelosti srednjeg

sastojinskog stabla od 37,0 cm, moţe se postići ukupna proizvodnja od 795 m3/ha.

PomlaĊivanje treba provoditi prirodno, po principima oplodne sjeĉe sa srednje dugim pomladnim

razdobljem. Oplodnu sjeĉu za kitnjak treba zapoĉeti najranije u 115. godini starosti sastojine. Uzgojni

radovi se njega mladog naraštaja i prorede.

Cilj gospodarenja je proizvodnja tanje i deblje oblovine i prostornog drva kitnjaka.

3. OPĆEKORISNE FUNKCIJE ŠUMA

Na poĉetku 21. stoljeća ĉovjeĉanstvo se sve više suoĉava s nizom ekoloških problema. Razvojem

suvremene tehniĉke civilizacije ĉovjek je sve više posezao za iskorištavanjem prirodnih bogatstava,

podĉinjavajući ih potrebama. Tako je vremenom došlo do velikog smanjenja šumskog fonda. U isto

vrijeme, raslo je zagaĊivanje okoliša industrijskim otpadom. Primjenom kemijskih sredstava u

poljoprivrednoj proizvodnji te općenito, naĉinom ţivota modernog ĉovjeka u urbanim naseljima.

ZagaĊenje ĉovjekova okoliša doseglo je takav stupanj da je to postalo jednim od najvaţnijih

problema današnjice, pritom osobitu paţnju ima šumski ekosustav, koji je nezamjenjiv u zaštiti i

unapreĊenju ĉovjekova okoliša. Do izraţaja dolaze razliĉite druge funkcije prirodnih cjelina pa te

posebne funkcije šume, kao sastavnog dijela većih prirodnih cjelina, nazivamo općekorisnim funkcijama

šume.

Upravo tamo gdje je u najvećoj mjeri narušena prirodna ravnoteţa, općekorisne funkcije šuma su

najuoĉljivije. Poznato je da su one postale znaĉajnije od proizvodne funkcije (vrijednost drvne zalihe) ĉak

više od 10 puta.

Danas je spoznaja o vrijednosti općekorisnih funkcija šuma prodrla u sve društvene strukture i

tako popularizirala jedan od najvećih problema civilizacije ovog stoljeća.

Smatra se da je najpotpuniji popis općekorisnih funkcija šume onaj koji se upotrebljava u

Njemaĉkoj, nastao prilikom kartiranja općekorisnih funkcija, a izdala ga je Radna grupa za njegu

krajolika u Münchenu 1982. godine (―Šume u Hrvatskoj‖ str. 239. Zagreb 1992.). Za naše potrebe

razvrstali smo općekorisne funkcije u skladu s vaţećim Pravilnikom o ureĊivanju šuma.


29

Tablica 10

OPĆEKORISNE FUNKCIJE ŠUMA

Po

vrši

na

Za

štit

a t

la,

pro

met

nic

a i

dru

gih

ob

jeka

ta o

d

ero

zije

, b

uji

ca i

po

pla

va

Utj

aca

j n

a v

od

ni

reţi

m i

hid

roen

erg

etsk

i su

sta

v

Utj

eca

j n

a p

lod

no

st t

la i

po

ljo

dje

lsku

pro

izvo

dn

ju

Utj

eca

j n

a k

lim

u

Za

štit

a i

un

ap

reĊ

enje

ĉovj

eko

va o

koli

ša

Stv

ara

nje

kis

ika

i

pro

ĉišć

ava

nje

atm

osf

ere

Rek

rea

tivn

a,

turi

stiĉ

ka i

zdra

vstv

ena

fu

nkc

ija

Utj

eca

j n

a f

aun

u i

lo

v

Za

štit

e šu

me

i šu

me

s

po

seb

no

m n

am

jen

om

Uku

pn

o

ha 1-5 1-4 1-4 1-4 0-3 1-4 1-4 1-5 8-10

Ocjena 3954,35 3,051 3,065 2,53 3,29 3,00 2,22 2,20 4,62 23,976

3.1. Zaštita tla, prometnica i drugih objekata od erozije, bujica i poplava

Zaštita tla jedna je od najvaţnijih općekorisnih funkcija šuma, jer je tlo najdragocijenije dobro

ĉovjeĉanstva od kojeg zavisi ţivot biljaka, ţivotinja i ĉovjeka.

Šumski ekosustav zaštićuje tlo od erozije (vodom, snijegom, vjetrom), padanja kamenja, klizanja i

puzanja, te osiromašenja tla. Erozivni procesi neće u potpunosti nestati, ali će konaĉna bilanca biti

pozitivna, jer šuma stvara više tla nego što se gubi erozijom.

Jakost erozije ovisi o ovim ĉimbenicima:

- nagib padine

- duţina padine

- oblik (konveksan, konkavan) padine

- odlike tla (tekstura, struktura, skeletnost)

- izloţenost stranama svijeta

- uĉestalost i intenzitet oborina

Nagibi veći od 20° (glinovita tla od 15°), dugotrajne kiše, nepropusne geološke podloge, te juţne

ekspozicije radi povećanog topljenja snijega povećavaju opasnost od akvatiĉne erozije.

Da bi se u potpunosti zaštitilo tlo namijenjeno šumarskoj proizvodnji, ono uvijek mora biti zastrto

bilo krošnjama stabala u starijim sastojinama ili tek formiranim krošnjicama u branjevinama koje svojom

gustoćom u potpunosti zastiru tlo i zaštićuju ga od prejakog isušivanja, zabarivanja, zbijanja, smrzavanja,

te ono u potpunosti obavlja svoju proizvodnu funkciju.

Orografske i pedološke karakteristike gospodarske jedinice bitno pridonose zaštitnoj funkciji ovih

sastojina.

Prosjeĉna ocjena za ovu općekorisnu funkciju je 3,065.

3.2. Utjecaj na vodni reţim i hidroenergetski sustav

Hidrološka funkcija sastoji se u proĉišćavanju podzemnih i površinskih voda, u stalnosti opskrbe

vodom, te spreĉavanju brzog otjecanja oborinskih voda. Koliko će biti izraţena hidrološka funkcija ovisi

o staništu odnosno o šumskoj sastojini. Vrlo znaĉajnu ulogu u tome ima reljef, geološka podloga i tlo,

vrste drveća, dob sastojine, sklop krošanja i dr.

Hidrološki utjecaj šume dolazi osobito do izraţaja za dugotrajnih kiša, ljetnih pljuskova, te u

proljeće za vrijeme topljenja snijega. Kakvo će biti bilanciranje vode ovisi o koliĉini transpirirane vode

pojedinih vrsta drveća, o intercepciji pojedine vrste, o evaporaciji, o tlu i njegovoj moći upijanja, o

matiĉnom supstratu, o godišnjoj koliĉini oborina i njihovom rasporedu. Prema tome djelotvornost šume

kao regulatora hidroloških prilika na nekom podruĉju moţe se iskazati kao rezultanta svih nabrojenih

ĉimbenika.


30

U gospodarskoj jedinici postoji veći broj stalnih i povremenih izvora i vodotoka, najveći i s

najvećim utjecajem je potok Ribnik pa sastojine imaju velik utjecaj na vodni reţim. Ove ĉinjenice uzete

su u obzir kod propisa etata te radova biološke obnove šuma. Svi radovi su usklaĊeni s posebnim

propisima uvjeta zaštite prirode.


3.3. Utjecaj na plodnost tla i poljodjelsku proizvodnju

Poznato je da šuma djeluje na mikroklimu, ublaţava temperaturne ekstreme, smanjuje jaĉinu vjetra,

zadrţava velike koliĉine oborinske vode i zraĉne vlage, smanjuje evaporaciju itd. Sve to ujednaĉuje klimu

i omogućuje nesmetani rast poljoprivrednim kulturama u zoni utjecaja šume. Što je površina šume veća,

to je i njezin utjecaj veći.

U šumi trune organska materija (listinac, granjevina, grmoliko i zeljasto bilje, uginule ţivotinje i

dr.) i pretvara se u humus. Erozivnim procesima (vodom, snijegom, vjetrom) taj humus dolazi na polja.

U šumi u procesu raspadanja organske tvari sudjeluje niz biljnih i ţivotinjskih organizama niţega

reda. S tlom oni bivaju takoĊer "naplavljeni" u novu sredinu i tu nastavljaju svoju djelatnost.

Dio ţivotinjskih vrsta samostalno dolazi i odlazi s polja u blizini šume, ĉesto ostavljajući graĊevni

materijal za svoja gnijezda ili skrovišta, hranu, izmet (zec, srna, miš, razne ptice, insekti i dr.). Dakako,

neke od njih izazivaju i velike štete u poljoprivredi (divlje svinje, srne, insekti i dr.).

U gospodarskoj jedinici prevladavaju mješovite sastojine listaĉa, nepotpunog do potpunog

sklopa, okruţene poljodjelskim površinama.


3.4. Utjecaj na klimu

Klimatskozaštitna funkcija oĉituje se u tome što šume ublaţavaju klimatske ekstreme u susjednim

naseljima i na poljoprivrenim zemljištima, dok na većim prostorima omogućuju izmjenu zraka,

spreĉavajući pojavu hladnih zraĉnih strujanja.

Šume ljeti povećavaju vlaţnost zraka i njegovu turbulenciju u više slojeve atmosfere. Utjecaj

šumskog kompleksa veliĉine 4000 ha zamjećuje se do 60 km udaljenosti. Poznato je i nauĉno dokazano

da 1 hektar šume za produkciju drva, kore, lišća i ploda asimilira godišnje iz zraka oko 3500 kg ugljika. U

tu svrhu potrebno je oko 16000000 m³ zraka.

Šuma smanjuje razlike izmeĊu dnevnih i noćnih temperatura, apsorbira i filtrira sunĉevu radijaciju,

regulira oborinske vode i moţe zaustaviti 30-50% oborina u njihovom otjecanju (pa tako smanjuje

mogućnost nastanka bujica i poplava).

Šuma štiti od vjetra. Prema Leibundgutu (1983.) pojas šume širi od 90 metara smanjuje snagu vjetra

za 80%, a širine 44 metra za 50%.

Sva obrasla površina gospodarske jedinice sudjeluje u proizvodnji kisika.

Šume ove gospodarske jedinice se nalaze uglavnom uz manja naseljena mjesta a udaljene od većih

naselja do 40 km.


3.5. Zaštita i unapreĊenje ljudskog okoliša

Pri oblikovanju ljudskog okoliša drveće u kombinaciji s drugim elementima ima znaĉajnu ulogu.

Šuma ljepotom i svjeţinom utjeĉe na fiziĉko i mentalno zdravlje suvremenog ĉovjeka koji je u stalnoj

ţurbi izmeĊu poslovnih, obiteljskih i drugih obaveza, te svoj duševni mir i ozdravljenje traţi u zdravoj

prirodnoj sredini.

Estetska funkcija šume najviše dolazi do izraţaja u okolini industrijskih zona i betonskih gradskih

aglomeracija, gdje bi šumarski struĉnjaci (u suradnji s drugim institucijama grada) trebali podizati

drvorede i nasade uz ceste, formirati i odrţavati parkove i druge zelene površine, te tim naĉinom u


31

ljudima razvijati ljubav prema prirodi.

Isto, kako šuma moţe pruţiti lijep pogled, moţe od pogleda sakriti ruţne dijelove krajolika. To su

pojasevi šuma ispred kamenoloma, odlagališta otpada, sloţaja jalovine, površinskih kopova ruda.

Da bi zaštita i unapreĊenje odreĊenog okoliša bila na zadovoljavajućem nivou, šumarski struĉnjaci

su duţni profesionalno i struĉno gospodariti šumama, te suradnjom s drugim struĉnjacima dati svoj

doprinos kako bi zelene površine, parkovi, drvoredi i nasadi poprimili što ljepši izgled za današnje i

buduće generacije. Na zaštitu i unapreĊenje okoliša ima utjecaj ukupna površina jedinice.

Prosjeĉna ocjena za ovu općekorisnu funkciju je 3,00 jer gospodarska jedinica ima sve obrasle

šumske površine.

3.6. Stvaranje kisika i proĉišćavanje atmosfere

Šuma je ogromni zeleni laboratorij koji neprestano proizvodi kisik, hvata otrovne plinove

tvornica, prašinu naših gradova i cesta.

U vrijeme vegetacije hektar šume oslobodi 12-20 tona kisika, te istovremeno moţe iz zraka fiksirati

6-10 tona ugljikovih oksida. Osim toga, šuma apsorbira i filtrira veliku koliĉinu prašine i buke.

Procjenjuje se da hektar šume moţe godišnje zadrţati oko 30-80 tona prašine, što ovisi o vrsti

drveća i gustoći krošanja. Pouzdanu sliku o oneĉišćenju zraka otrovnim plinovima u velikim gradovima

moţemo dobiti istraţivanjem lišajeva na kori drveća, budući da osjetljive alge, lišajevi i mahovine (koje

rastu na drveću) u potpunosti izbjegavaju to podruĉje, pa je stoga vegetacija odliĉno mjerilo za

prosuĊivanje zdravstvenih prilika nekog kraja. Na ovu funkciju utjeĉe cijela površina jedinice osim

neplodnih površina.


3.7. Rekreativna, turistiĉka i zdravstvena uloga šuma

Rekreacijska šuma je ona koju izletnici i sportaši redovito posjećuju. Obiĉno se nalazi u blizini

grada, turistiĉkog naselja ili prometnice. Posjetioci je koriste za zadovoljavanje razliĉitih oblika

rekreativnih i sportskih aktivnosti. Što je šuma bliţe urbanom naselju njena upotrebna vrijednost je veća.

Da bi se neka šuma mogla proglasiti rekreativnom mora zadovoljavati odreĊene kriterije: mora biti

zrela ili u najmanju ruku srednjedobna, treba imati livadne površine, vidikovce, natkrivena mjesta za

odmor, loţišta i dr.

Rekreacijska funkcija je tim veća što je šuma pristupaĉnija, a to pak ovisi o udaljenosti od naselja, o

organiziranosti prijevoza, o udaljenosti od zadnje stanice javnog prijevoza (tramvaj, autobus, vlak i dr.).

Posebni oblik turistiĉke funkcije predstavlja gorski i planinski turizam koji se izraţava u

planinarenju, alpinizmu u izrazito planinskim podruĉjima, lovu i ribolovu, skijanju i sl.

Sama ĉinjenica da je šuma velika tvornica za proĉišćavanje zraka, vode i proizvodnju kisika otkriva

još jednu funkciju šume, a to je njena zdravstvena funkcija. Ona je već dijelom objašnjena u prethodnim

poglavljima općekorisnih funkcija šume.

Ĉisti zrak, hladna ĉista izvorska voda, te lagane šetnje prirodom blagotvorno djeluju na fiziĉku

kondiciju, opuštanje od psihiĉkih napetosti i frustracija koje donosi nesmiljeni tempo ţivota današnjeg

ĉovjeka. Nije rijedak sluĉaj da se u brdskim krajevima grade ljeĉilišta za plućne bolesnike i

rehabilitacijski centri za rekreativce i sportaše.

Uz postojeći ruralni turizam koji zadire u sastojine gospodarske jedinice, uz naseljena mjesta blizina

šume ima rekreativnu i zdravstvenu funkciju. Podruĉje gospodarske jedinice i okolno podruĉje ima

potencijala za razvoj budućih središta seoskog, lovnog i ekološkog turizma. Stoga je prosjeĉna ocjena za

ovu općekorisnu funkciju 2,20.


32

3.8. Utjecaj na faunu i lov

Fauna koja ţivi u tlu, na tlu i nad tlom utjeĉe na drveće mnogostrano (i obratno). U uzajamnosti tih

utjecaja odrţava se dinamiĉka biološka ravnoteţa.

Ĉovjekov utjecaj na šumu je najizrazitiji u gospodarskim šumama kojima je glavni cilj proizvodnja

drveta. Sve ţivotinjske vrste u takvim šumama ĉovjek promatra prvenstveno s ekonomskog stajališta, te

ih s obzirom na njihov odnos prema vrstama drveća smatra korisnim, štetnim i indiferentnim.

U šumi divljaĉ brsti travu, lišće, odgriza pupove. Miševi i drugi sitni glodavci uništavaju (jedu)

sjemenje, prenose ga i skladište, ali time ujedno utjeĉu na rasprostranjivanje tih biljnih vrsta, na rahljenje i

gnojenje tla.

Neke ptice hrane se plodovima imele. Mesnati dio ploda probave, a sjemenke kao neprobavljivi dio

ne. Odlaze na drugo drvo na kojem u izmetu ostavljaju to sjeme i time ga rasijavaju. To nije sluĉaj samo s

imelom već s mnogim dugim vrstama koje imaju plod bobu, arilus, koštunicu i sl.

Mravi su takoĊer sakupljaĉi, kako razliĉitog sjemenja tako i raznih biljnih dijelova. Time ne samo

da rasijavaju i rasprostranjuju razliĉite biljne vrste nego raspadnutim biljnim ostacima gnoje tlo.

Gliste dube u tlu sitne hodnike, u njih uvlaĉe razne biljne ostatke pa ga time prozraĉuju i gnoje.

Pĉele i razni drugi insekti uzimaju s cvjetova slatki nektar kao hranu, ali pri tome dodiruju prašnike

pune peluda koji se zadrţava na njima i ujedno s njima putuje s cvijeta na cvijet i tako oprašuju.

Razne gljive parazitiraju na biljkama stvarajući plodišta jestiva drugim organizmima. U isto vrijeme

one dakle dvojako djeluju: razaraju jedne, a izgraĊuju druge biljne i ţivotinjske oblike.

Svi ovi primjeri zapravo govore da u prirodi nema stroge podjele na dobro i loše, štetno i korisno,

jer u razliĉitim konstelacijama odnosa jednom je nešto korisno, a drugi puta štetno.

Brojni ţivotinjski svijet koristi šumu za sklonište i ishranu, te meĊusobnim djelovanjem s biljkama

odrţava ţivotnu ravnoteţu.

Lovstvo je gospodarska djelatnost najvećim dijelom vezana za šume i šumska zemljišta. Šuma kao

biocenoza predstavlja najbolje bonitete za sve vrste krupne divljaĉi na ovom podruĉju. Za sitnu divljaĉ

(zec, fazan) naroĉito su znaĉajne sastojine prvog dobnog razreda i izolirani šumski kompleksi koji su sa

svih strana okruţeni poljima. Šuma divljaĉi osigurava sve ţivotne potrebe, hranu, vodu, zaklon i dr.

Pored direktnih koristi koje divljaĉ i lovstvo imaju od šume, znaĉajan je i ugoĊaj lova u šumi kao

simbioza šume i divljaĉi. Cijela površina jedinice pogodna je za ţivot mnogobrojnih ţivotinja i divljaĉi.

U ovoj gospodarskoj jedinici imamo uglavnom mješovite sastojine, pa je prosjeĉna ocjena za ovu

općekorisnu funkciju 4,62.


33

II. DOSADAŠNJA ORGANIZIRANOST ŠUMARSTVA I

GOSPODARENJA ŠUMAMA I ŠUMSKIM ZEMLJIŠTIMA

1. PRIKAZ DOSADAŠNJE ORGANIZIRANOSTI ŠUMARSTVA

Na temelju Zakona o šumama iz 1967. godine donesen je 1968. godine ―Pravilnik o izradi

šumskoprivrednih osnova, osnova gospodarenja i programa za unapreĊivanje šuma‖, a bio je prvi

pravilnik za sve šume i šumska zemljišta u Hrvatskoj. Temeljenjem istog zakona donesen je 1976. godine

novi Pravilnik o izradi šumsko-privrednih osnova, osnova gospodarenja šumama i programa za

unapreĊenje šuma.

MeĊutim, zakonske odredbe kojima se gospodarenje u privatnim šumama pokušalo regulirati

programima nisu se provodile u djelo ponajprije zbog neriješenog pitanja financiranja njihove izrade.

Struĉni radovi svodili su se uglavnom samo na izvoĊenje nuţne doznake stabala koju su, po prijavi

vlasnika šume, obavljale ili referade za šumarstvo pri tadašnjim općinama ili šumarije koje su kasnije u

potpunosti preuzele ovaj posao.

UreĊivaĉki radovi u privatnim šumama na podruĉju Uprave šuma Podruţnice Karlovac poĉeli su

se provoditi krajem osamdesetih godina, nakon donošenja Zakona o šumama iz 1977. godine. Zakon o

šumama iz 1983. godine posebno tretira šumskogospodarsko, a posebno šumskokrško podruĉje. Prema

njemu ustrojeno je 9 šumskogospodarskih i 2 šumskokrška podruĉja. Privatne šume ovog podruĉja

ukljuĉene su u tadašnje Kordunsko-pokupsko šumskogospodarsko podruĉje.

Pravilnik o naĉinu izrade šumskogospodarskih osnova podruĉja, osnova gospodarenja

gospodarskim jedinicama i programa za gospodarenje šumama, iz 1985. godine, sadrţavao je posebno

poglavlje u kojemu je propisan naĉin izrade programa za gospodarenje privatnim šumama.

Uglavnom temeljem Pravilnika iz 1985.godine ureĊeno je u Republici Hrvatskoj oko 111000,00 ha

privatnih šuma ali je provedba programa bila vrlo slaba.

Unutar tadašnjeg Kordunsko-pokupskog šumskogospodarskog podruĉja temeljem Pravilnika iz

1981. i 1985. godine izraĊeni su programi za gospodarenje privatnim šumama za cca 18900,00 ha ili

46%, prema tadašnjim katastarskim podacima, površine privatnih šuma. Programima su bile obuhvaćene

privatne šume unutar podruĉja šumarija Jastrebarsko, Krašić, Pisarovina i Duga Resa. Šume su bile

ureĊene kao regularne, a drvna zaliha i prirast su procijenjeni pomoću prirasno - prihodnih tablica.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama iz 1990. godine ukida društveno i uvodi

drţavno vlasništvo nad šumama. Prema ovom Zakonu šume i šumska zemljišta u Republici Hrvatskoj

mogu biti u drţavnom ili privatnom vlasništvu.

I ovaj zakon odreĊuje da se šumama i šumskim zemljištima na kojima postoji pravo vlasništva

gospodari na temelju programa za gospodarenje šumama, kojeg donosi Poduzeće za šume uz suglasnost

Ministarstva poljoprivrede i šumarstva.

Na temelju Zakona o šumama iz 1990. godine (NN, br.52/90) donesen je 1994. godine Pravilnik o

ureĊivanju šuma koji je propisivao jedinstvene kriterije za ureĊivanje drţavnih i privatnih šuma. Za šume

i šumska zemljišta u privatnom vlasništvu bila je propisana izrada programa koji se izraĊuju za

gospodarsku jedinicu ili za dio gospodarske jedinice kao sastavni dio osnova ili programa za podruĉje

krša.

U sluĉaju kada je program sastavni dio osnove šumskouzgojni radovi trebali su se utvrĊivati

posebice i na razini programa, a etat ukupno i po vlasništvu. Za vaţenja ovog Pravilnika šume u

privatnom vlasništvu na Karlovaĉkom podruĉju nisu ureĊivane.

Naredni Pravilnik o ureĊivanju šuma iz 1997. godine propisuje za šume i šumsko zemljište u

privatnom vlasništvu izradu zasebnih programa koji nisu sastavni dijelovi osnova niti programa na

podruĉju krša. Isto tako i Pravilnik o ureĊivanju šuma iz 2006. godine za šume koje su u vlasništvu i/ili

posjedu drugih pravnih i fiziĉkih osoba, a nisu u vlasništvu Republike Hrvatske, propisuje izradu

programa gospodarenja šumoposjednika.


34

Programom gospodarenja odreĊuje se stanje šuma te radovi u neposrednom gospodarenju šumama i

šumskim zemljištima gospodarske jedinice ili privatnog šumskog posjeda.

Pravilnik, prema naĉinu gospodarenja razlikuje jednodobne, preborne i raznodobne sastojine. I u

šumama šumoposjednika propisano je drvnu zalihu i prirast, ako nema prethodno mjerenih podataka,

utvrditi mjerenjem.

Prema Zakonu iz 2005. godine i donesenoj Uredbi Šumarska savjetodavna sluţba, u okviru svoje

djelatnosti, obavljala je i poslove i zadatke provoĊenja javnih natjeĉaja za izradu programa gospodarenja

šumama i predlaganja Ministarstvu odobrenja programa gospodarenja šumoposjednika. Stupanjem na

snagu Zakona o izmjenama Zakona o šumama (NN 124/10.) iz 2010. godine, Trgovaĉko društvo

(″Hrvatske šume d.o.o.) preuzelo je poslove, prava i obveze Šumarske savjetodavne sluţbe. Zakonom o

izmjenama Zakona o šumama (NN 94/14.), Savjetodavna sluţba je nadleţna za obavljanje poslova dijela

javnih ovlasti te unapreĊenja gospodarenja šumama i šumskim zemljištem šumoposjednika u Republici

Hrvatskoj.

2. PRIKAZ DOSADAŠNJEG GOSPODARENJA ŠUMAMA I ŠUMSKIM

ZEMLJIŠTIMA

Za šume šumoposjednika koje su obuhvaćene ovom gospodarskom jedinicom do sada nije izraĊen

program gospodarenja.

2.1. Šumskouzgojni radovi

Godišnje planove radova biološke obnove šuma i nuţnih doznaka do 2007. godine izraĊivala je

Uprava šuma Podruţnica Karlovac, a doznaku stabala obavljalo je, na temelju zahtjeva šumoposjednika,

struĉno osoblje šumarije Ozalj.

Za 2007. godinu opseg nuţne doznake raĊen je na razini katastarske općine, a za 2008. godinu i

nadalje na razini ţupanije te ga provodi na zahtjev šumoposjednika struĉno osoblje Šumarske

savjetodavne sluţbe. Od 2010. godine, godišnje planove radova biološke obnove šuma i nuţnih doznaka

izraĊuje ponovno Uprava šuma Podruţnica Karlovac, a doznaku stabala i radove biološke obnove šuma

obavlja na temelju zahtjeva šumoposjednika, struĉno osoblje šumarije Ozalj. Zakonom o izmjenama

Zakona o šumama (NN 94/14.), Savjetodavna sluţba je nadleţna za obavljanje poslova dijela javnih

ovlasti te unapreĊenja gospodarenja šumama i šumskim zemljištem šumoposjednika u Republici

Hrvatskoj.

Na podruĉju katastarskih općina, koje obuhvaća GJ „Jurovo - Griĉe― nije evidentirano izvršenje

šumskouzgojnih radova.

2.2. Iskorištavanje drvne zalihe (etat)

Na temelju godišnjih planova nuţne doznake struĉno osoblje šumarije Ozalj obavljalo je doznaku

stabala na temelju zahtjeva šumoposjednika.

Savjetodavna, Šumarska savjetodavna sluţba evidentira sjeĉu, ali ne dostavlja podatke Trgovaĉkom

društvu te iskazujemo sjeĉu (doznaku) iz razdoblja kada navedene poslove obavlja Trgovaĉko društvo,

odnosno nadleţna šumarija.

Najveća koliĉina posjeĉene drvne zalihe odnose se na prodaju pilanskih drvnih sortimenata

(bukva, kitnjak, voćkarice, smreka), dok se manja koliĉina drvne mase koristi za tanin i ogrjev.

Šumoposjednici uglavnom podnose zahtjeve za doznaku stabala kada vrše prodaju drvnih sortimenata,

dok za vlastite potrebe uglavnom ne podnose zahtjeve (ogrjevno drvo). U oĉevidniku zahtjeva za


35

doznaku stabala ima dosta podnesenih zahtjeva ali nikada nisu izvršene doznake (odustajanje

šumoposjednika od sjeĉe) gdje znaĉajnu ulogu imaju cijene drvnih sortimenata na trţištu.

Prema podacima šumarije Ozalj, u razdoblju od 2011. do 2014. godine ukupno je posjeĉeno na

podruĉju gospodarske jedinice 3463 m³.

Tablica 11

Uţita drvna zaliha

Razdoblje izvršenja 2011.-2014.

Gospodarska jedinica Vrsta drveća m³

Jurovo - Griĉe

Bukva 2236

Kitnjak 251

O. grab 137

P. kesten 560

OTB 205

OMB 64

OC 8

Ukupno: 3463

2.3. Zaštita šuma

Godine 2007. godine poĉelo se s provoĊenjem mjera zaštite šuma u okviru izvještajno-prognoznih

poslova temeljem Zakona o biljnom zdravstvu (Narodne novine, broj 75/2005.).

Prema evidencijama šumarije Ozalj nisu evidentirani radovi zaštite šuma.

2.4. Iskorištavanje nedrvnih šumskih proizvoda

Prema saznanjima kroz razgovore s lokalnim stanovništvom, znaĉajno je skupljanje plodova

kestena i skupljanje gljiva, ali nema toĉnih podataka o stvarnoj koliĉini.

2.5. Investicijska ulaganja

Prema evidencijama šumarije Ozalj nema podataka o investicijskim ulaganjima za šume

šumoposjednika na podruĉju ove gospodarske jedinice.


36

2.6. Šumske prometnice

Otvorenost šuma šumskim prometnicama bitan je uvjet kvalitetnog gospodarenja šumama.

Kako su sastojine gospodarske jedinice razvijene na teţe pristupnim terenima brdskog pojasa s

malom naseljenošću, kompleksi šuma šumoposjednika loše su otvorene prometnicama prohodnim tokom

cijele godine takoĊer se manji broj prometnica svojim dijelom naslanja ili zadire u pojedini kompleks.

Šume gospodarske jedinice dijelom su otvorene javnim asfaltiranim i neasfaltiranim

prometnicama, a osim njih za potrebe iskorištavanja drvne mase u manjoj mjeri koriste se i šumski

(poljski) putevi bez kolniĉke konstrukcije, koji nisu vozni tokom cijele godine.

U tablici 12 nije prikazana duljina svake prometnice zasebno, nego zbirno po tipu prometnice.

S obzirom na obraslu površinu koja iznosi 3940,48 ha otvorenost šuma iznosi:

18,5 km

————— x 1 000 = 4,69 km / 1 000 ha

3940,48 ha

Tablica 12

Odjeli koje prometnice

otvaraju

Status i

poloţaj Tip ceste

Duljina

ceste

(km)

Duljina

korištena za

obraĉun

otvorenosti

(km)

Otvorenost

šuma

km/1000 ha

1,5, 12, 9, 11, 19, 21, 22, 24,

29, 35, 40, 38, 44, 47,67, 68 šumska tucanik 13,9 6,2 1,57

2,4, 13, 14, 15, 16, 17, 27, 28,

29, 31, 32, 33, 34, 35, 36, 37,

39, 46, 48, 50, 51, 68, 71, 74,

82, 84, 86, 87, 88

javna asfaltna 45,8 12,3 3,12

U k u p n o 59,7 18,5 4,69


37

2.7. Podaci o divljaĉi

Program gospodarenja GJ „Jurovo - Griĉe― obuhvaća šume i šumsko zemljište u KO: Griĉe,

Jurovo, Lipnik, Martinski Vrh, Pravutina, Ribnik, Sraĉak i Ţakanje , a program vrijedi za razdoblje

2015.- 2024 godine.

Na podruĉju gospodarske jedinice ustanovljena su tri zajedniĉka otvorena lovišta: broj: IV/103

„Ribnik―, broj: IV/104 „Ţakanje― i broj I/120 „Netretić―.

Lovišta su namijenjena lovnim potrebama lovozakupnika te za uzgoj, zaštitu, lov i korištenje

divljaĉi i njezinih dijelova.

Zajedniĉko otvoreno lovište br. IV/103 ima ukupnu površinu 4484,00 ha od toga na podruĉju GJ

2689,63 ha lovno produktivne površine. Obuhvaća sljedeće odjele; 19, 20, 21, 22, 23, 24, 25, 26, 27, 28,

29, 30, 31, 32, 33, 34, 35, 36, 37, 50, 51, 52, 53, 54, 55, 56, 57, 58, 59, 60, 61, 62, 63, 64, 65, 66, 67, 68,

69, 70, 72, 73, 74, 75, 76, 77, 78, 79, 80, 81, 82, 83, 84, 85, 86, 87, 88, 89, 90, 91 te dio 71 odjela.

Ovlaštenik lova; LD Lisica Ribnik, Veselići bb, 47272 Ribnik – broj ugovora 4003 Lovnogospodarska

osnova lovišta br. IV/103 ima vaţnost 01.04.2006 - 31.03.2016.Lovaĉki savez Karlovaĉke ţupanije,

47000 Karlovac, I. Maţuranića 11 – P.P.8.


102,93 ha lovno produktivne površine. Obuhvaća sljedeće odjele;1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14,

15, 16, 17, 18, 38, 39, 40, 41, 42, 43, 44, 45, 46, 47 i 49.

Ovlaštenik lova; LD Trĉka Ţakanje, Ţakanje, 47246 Ţakanje – broj ugovora 4004.

Lovnogospodarska osnova lovišta br. IV/105 ima vaţnost 01.04.2006 - 31.03.2016.Lovaĉki savez

Karlovaĉke ţupanije, 47000 Karlovac, I. Maţuranića 11 – P.P.8.


102,93 ha lovno produktivne površine. Obuhvaća sljedeće 48 odjel i dio 71 odjela.

Ovlaštenik lova; LD Srnjak Netretić, Netretić bb, 47271 Netretić– broj ugovora 4020.

Lovnogospodarska osnova lovišta br. IV/105 ima vaţnost 01.04.2006 - 31.03.2016.Lovaĉki savez

Karlovaĉke ţupanije, 47000 Karlovac, I. Maţuranića 11 – P.P.8.

Glavne vrste divljaĉi koje se uzgajaju su:

- jelen obiĉni

- srna obiĉna

- svinja divlja

- zec obiĉni

- fazan - gnjetlovi

- trĉka skvrţulja

- prepelica pućpura

Kontrolu izvršenja propisa lovnogospodarske osnove provodi nadleţno Ministarstvo, uprava za

lovstvo.

Temeljem odredbe ĉlanka 27. Zakona o šumama i šumskogospodarskim planovima utvrĊuju se

vrste i broj divljaĉi koja se moţe uzgajati u šumi, uvaţavajući zakonitosti prirodnog sklada izmeĊu

divljaĉi i staništa, smjernice gospodarenja šumama te odredbe posebnih zakona i meĊunarodnih ugovora.

Lovnogospodarske osnove moraju biti usklaĊene s planovima iz naprijed navedenog ĉlanka. Propisane

mjere za sprjeĉavanje šteta od divljaĉi propisane su Zakonom o lovstvu, LGO i potpisanim Ugovorom o

meĊusobnim pravima i obvezama izmeĊu lovoovlaštenika.


38

2.8. Propadanje šuma

Termin „propadanje šuma― javlja se već u 19. stoljeću. Prvi zapisi o propadanju šuma u nas i u

Europi vezani su za propadanje obiĉne jele (Abies alba Mill.). Alarmantne razmjere pojava je poprimila

unazad dvadesetak godina, kako u Europi, tako i u Hrvatskoj. S obzirom na stav da je najvaţniji uzroĉnik

propadanja šuma zraĉno oneĉišćenje, 1985. godine je u okviru Konvencije UN i Europske komisije o

pograniĉnom oneĉišćenju (CLRTAP) osnovan MeĊunarodni program za procjenu i motrenje utjecaja

zraĉnog oneĉišćenja na šume (International Co-operative Programe on Assessment and Monitoring of Air

Pollution Effects on Forestes, skraćeno ICP Forestes). S vremenom je došlo do zakljuĉka da i drugi

ĉimbenici stresa mogu imati jednako znaĉajan utjecaj na propadanje šuma pa je glavni zadatak programa

postao prikupljanje podataka o stanju šuma i njihovoj reakciji na ĉimbenike stresa na regionalnoj,

nacionalnoj i internacionalnoj razini. Kljuĉnu ulogu u Programu ima praćenje stanja oštećenosti šuma

putem vizualne procjene oštećenosti krošanja. Hrvatska, kao i naša Uprava - Podruţnica, sudjeluje u

programu ICP Forests od 1987. godine.

U IPC programu opaţanja se obavljaju na bioindikacijskim plohama, na podruĉju naše Podruţnice

su obavljena na ĉetiri bioindikacijske plohe (mreţa 16 x 16 km) i osnovnim plohama (mreţa 4 x 4 km

ĉetrnaest osnovnih ploha). Svake godine procjena se obavlja na istoj površini i na istim stablima.

Najvaţniji elementi su sljedeći:

- opaţanje se obavlja na plohama jednake meĊusobne udaljenosti

- na svakoj plohi ocjenjuje se 24 stabla

- za svako stablo u uzorku procjenjuje se osutost (defolijacija) krošnje, gubitak boje (diskoloracija)

asimilacijskih organa. Znaĉajno osutim (ZO) stablima smatraju se stabla osutosti krošnje iznad

25%.

Grafikon 3: Oštećenost stabala u Upravi šuma podruţnici Karlovac (2012. g.)

Kako bi se subjektivne pogreške svele na što manju mjeru, za procjenu se koriste foto-predlošci

krošanja razliĉitih stupnjeva oštećenja.

Na podruĉju gospodarske jedinice „Jurovo - Griĉe― nema osnovnih ni stalnih ploha za praćenje

oštećenosti šuma. Grafiĉki prikaz podataka o oštećenosti za period od 2003. do 2012. godine prikupljenih

na podruĉju ―Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb― – Uprava šuma podruţnica Karlovac, donosimo za sve vrsta

drveća koje se prate. Najzastupljenije vrste u gospodarskoj jedinici „Jurovo - Griĉe― su bukva obiĉna,

hrast kitnjak i obiĉni grab.


39

Kod praćenja oštećenosti stabala i analiziranja istih posebnu pozornost predstavljaju znaĉajno

oštećena stabla (osutost krošnje 26 % i više).

Grafikon 4: Oštećenost stabala u Upravi šuma podruţnici Karlovac (2003.-2012. g.)

Bjelogorica je manje podloţna znaĉajnijem oštećivanju i propadanju stabala od crnogorice. Razlog

tome leţi u graĊi lista i ĉinjenici da crnogoriĉna stabla ne odbacuju lišće, tako da se zraĉna oneĉišćenja

akumuliraju u lišću što dovodi do brţeg propadanja cijelih stabala.

Stanje oštećenosti stabala bukve, kitnjaka i za OTB (grab, cer, p. kesten, d. trešnja) u ovoj

gospodarskoj jedinici je u prosjeku koji vrijedi za podruĉje UŠP Karlovac (grafikon 4.).

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

% Značajna oštećenost obične bukve u UŠP Karlovac 2003 - 2012

Grafikon 5: Trend znaĉajne oštećenosti za bukvu


40

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

% Značajna oštećenost za OTB u UŠP Karlovac2003 - 2012

Grafikon 6 Trend znaĉajne oštećenosti za OTB (grab, cer, p. kesten, d. trešnja)

Grafikon 7: Kretanje oštećenosti za sve vrste u UŠP Karlovac (2003.-2012. g.)

Najzastupljenija vrsta u drvnoj zalihi u UŠP Karlovac, koja je zastupljena i u gospodarskoj jedinici

„Jurovo - Griĉe―, obiĉna bukva, ima malo uĉešće znaĉajne oštećenosti stabala i prosjeĉno iznosi 2,9 %

(grafikon 4.). Oštećenost stabala obiĉne bukve u 2012. godini iznosi 5,8 % i povećana je u odnosu na

2011. godinu (4,0 %).

Znaĉajna oštećenost za vrste grab i pitomi kesten iskazana je sveukupno kao OTB i prikazana je u

grafikonu 6., iz kojeg je vidljivo da je u zadnjih pet godina trend znaĉajne oštećenosti oko 11%.


41

III. SADAŠNJE STANJE ŠUMA I ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA

1.POVRŠINA

1.1. Naĉin izrade iskaza površina i osnovne karte gospodarske podjele

Podloga za odreĊivanje površina u gospodarskoj jedinici bio je digitalni katastar za katastarske općine

Jurovo, Pravutina, Ţaknje, Sraĉak, Lipnik, Ribnik, Martinski Vrh i Griĉe. Od Drţavne geodetske uprave

dobiveni su podaci koji su sadrţavali:

- digitalizirane katastarske planove u vektorskom obliku (shape file),

- popis katastarskih ĉestica s površinama, posjedovnim listovima i katastarskim kulturama (xml

file)

- popis posjednika po posjedovnim listovima (xml file).

Dobiveni podaci su meĊusobno spojeni kako bi se moglo ustanoviti koje se ĉestice u katastru vode

kao šuma i tko su im posjednici. Sve katastarske ĉestice koje su privatne i koje su po katastarskoj kulturi

šuma, kao i sve ostale površine koje su stvarno na terenu šuma bez obzira na to što se u katastru ne vode

pod kulturom šuma ili šumsko zemljište posluţile su kao baza za formiranje gospodarske jedinice.

Izdvojene katastarske ĉestice su preklopljene preko georeferencirane Hrvatske osnovne karte (1:5000).

Terenskim obilaskom identificirane su i sve one privatne ĉestice koje su u prirodi šuma te su dodane prije

izdvojenim ĉesticama. Na taj naĉin je kompletirana površina koja bi trebala ući u gospodarsku jedinicu.

Na toj podlozi identificirane su ceste, putovi, dalekovodi koji bi mogli posluţiti kao granice odjela. Prema

rasporedu tih objekata projektirana je preliminarna podjela gospodarske jedinice na odjele. Sukladno

kriterijima za izluĉivanje sastojina izvršena je podjela na odsjeke. Na temelju podjele površine

gospodarske jedinice na odjele i odsjeke izraĊene su terenske karte koje su posluţile za obiljeţavanje

granica gospodarske jedinice, odjela i odsjeka.

Iskaz površina gospodarske jedinice „Jurovo - Griĉe― raĊen je na osnovu izluĉenih odsjeka, te na

osnovu njima pripadajućih katastarskih ĉestica. Kod izluĉivanja odsjeka drţalo se naĉela da u pojedini

odsjek ulaze u cijelosti ĉestice sa njima pripadajućim katastarskim površinama. Podaci o katastarskim

ĉesticama (površina, katastarska kultura, broj posjedovnog lista i posjednik) dostavljeni su od strane

naruĉitelja, odnosno Direkcije i isti su podaci korišteni prilikom izrade iskaza površina.

Osnovna karta gospodarske jedinice „Jurovo - Griĉe― izraĊena je na osnovu digitaliziranog

katastarskog plana u vektorskom obliku (shape file), koji je posluţio kao polazište za izluĉivanja odjela i

odsjeka u digitalnom vektorskom obliku i topografske podloge za koju su korištene digitalne karte HOK

1:5000 i TK 1:25000 dostavljene od strane naruĉitelja, Direkcije.

1.2. Sadašnje stanje površina šuma i šumskih zemljišta po kategorijama i katastru

Tablica 13

Katastarska općina

Katastar-šuma Katastar-ostalo Sadašnje

stanje U programu Van programa U programu

ha

1 2 3 4 5

GRIĈE 384,1625 289,537 673,6995

JUROVO 11,2533 74,4936 85,7469

LIPNIK 576,8710 234,7933 811,6643

MARTINSKI VRH 204,9954 396,2961 601,2915

PRAVUTINA 5,6807 23,3597 29,0404

RIBNIK 227,2764 345,9644 573,2408

SRAĈAK 170,8461 192,2484 363,0945

ŢAKANJE 435,1160 381,461 816,5770


42

Tablica 14

Razdoblje vaţenja

šumskogospodarskog

plana:

2015.-2024.

Obraslo

šumsko

zemljište

Neobraslo

proizvodno

šumsko

zemljište

Neobraslo

neproizvodno

šumsko zemljište

Neplodno

šumsko

zemljište

Ukupno

Katastarska općina ha

GRIĈE 673,6995 673,6995

JUROVO 84,1069 1,64 85,7469

LIPNIK 810,9743 0,69 811,6643

MARTINSKI VRH 599,2815 2,01 601,2915

PRAVUTINA 29,0404 29,0404

RIBNIK 568,0908 5,15 573,2408

SRAĈAK 358,7145 4,38 363,0945

ŢAKANJE 816,5770 816,5770

S v e u k u p n o 3954,3549

U neobraslo neproizvodno šumsko zemljište uvrštene su površine pod elektrovodovima i prosjeke.

Sekundarne šumske prometnice, poloţene preko katastarskih ĉestica obuhvaćenima ovim programom,

uţe su od 5 m širine planuma te nisu izuzimane iz obrasle površine. Kriterij za uvrštavanje pojedinih

katastarskih ĉestica u program bila je ″Promemorija″ sa sastanka odrţanog 25. sijeĉnja 2011. godine

izmeĊu predstavnika Ministarstva poljoprivrede te predstavnika Hrvatskih šuma d.o.o. u vezi dogovora

oko problematike izrade Programa gospodarenja šumama šumoposjednika. Promemorija se nalazi u

prilogu programa.

1.3. Sadašnje posjedovno stanje površina šuma i šumskih zemljišta

Tablica 15

Katastarska općina

Posjednik

Hrvatske šume Privatnici Općina Grad Ukupno

ha

GRIĈE 673,6995 673,6995

JUROVO 85,7469 85,7469

LIPNIK 811,6643 811,6643

MARTINSKI VRH 601,2915 601,2915

PRAVUTINA 29,0404 29,0404

RIBNIK 573,2408 573,2408

SRAĈAK 363,0945 363,0945

ŢAKANJE 816,5770 816,5770

U k u p n o 3954,3549 3954,3549

Program gospodarenja izraĊen je za šume koje su u vlasništvu i/ili posjedu drugih pravnih i

fiziĉkih osoba, a nisu u vlasništvu Republike Hrvatske.


43

Tablica 16

Veliĉina

šumskog

posjeda

Struktura šumoposjedniĉkih šuma s obzirom na veliĉinu posjeda

Površina (ha) Broj posjednika

%

od ukupne

površine

od ukupnog broja

posjednika

1 2 3 4 5

Do 1 ha 2580,6829 3053 65,26 81,05

1 do 5 ha 1279,2054 703 32,35 18,66

5 do 10 ha 58,9439 9 1,49 0,24

10 do 30 ha 35,5227 2 0,90 0,05

30 do 100 ha 0 0 0 0

preko 100 ha 0 0 0 0

Ukupno 3954,3549 3767 100 100

1.4. Sadašnje vlasniĉko stanje površina šuma i šumskih zemljišta

Prema Pravilniku površine se moraju obraditi prema posjedovnom stanju i po mogućnosti prema

vlasniĉkom stanju. Za gospodarsku jedinicu „Jurovo - Griĉe″ površine su obraĊene po posjedovnom, ali i

vlasniĉkom stanju.

1.5. Sadašnje stanje površina šuma i šumskih zemljišta po Ţupanijama i općinama /

gradovima

Tablica 17

Općina / Grad Katastarska općina Površina

ha

Općina Ribnik

GRIĈE 673,6995

JUROVO 85,7469

RIBNIK 573,2408

MARTINSKI VRH 601,2915

Općina Ţakanje

PRAVUTINA 29,0404

LIPNIK 811,6643

SRAĈAK 363,0945

ŢAKANJE 816,5770

Ukupno 3954,3549

Ţ u p a n i j a K a r l o v a ĉ k a 3954,3549


44

1.6. Sadašnje stanje radno nedostupnih površina šuma i šumskih zemljišta

Svi odjeli/odsjeci gospodarske jedinice radno su dostupni.

1.7. Sadašnje stanje površina šuma i šumskih zemljišta prema namjeni

Tablica 18

Namjena šume i šumskog zemljišta ha

Gospodarske šume 3954,3549

Zaštitne šume

Šume s posebnom

namjenom

Za proizvodnju šumskog sjemena

Zaštićene na temelju propisa o zaštiti prirode

Za znanstvena istraţivanja, nastavu, potrebe obrane RH, te potrebe

utvrĊene posebnim propisima

U k u p n o 3954,3549

S V E U K U P N O 3954,3549

Šume ove gospodarske jedinice su po namjeni gospodarske šume.

1.8. Plan sreĊivanja imovinsko pravnih odnosa

Program gospodarenja za šume šumoposjednika izraĊen je po posjedovnom stanju. Iz obrasca O-

15 vidljivo je da na većem broju katastarskih ĉestica postoji više suposjednika. Isti će svoj posjed morati

srediti tj. parcelacijom kat. ĉestica doći do samoposjedništva , koje će kasnije sudskim postupkom upisati

u vlasništvo.

2. DRVNE ZALIHE I PRIRASTI

2.1. Obraĉun drvne zalihe i prirasta

U ljeto 2014. godine poĉeli su terenski radovi u ovoj gospodarskoj jedinici u svrhu izrade programa gospodarenja s vaţnošću od 01.01.2015. do 31.12. 2024. godine. Glede toga izvršeno je izluĉivanje odsjeka i opisivanje sastojina na prije opisan naĉin . Unutar odjela sastojine su izluĉene u odsjeke prema uzgojnom obliku, vrsti drveća, cilju gospodarenja, omjeru smjese i kakvoći.

Drvna zaliha utvrĊena je izmjerom prsnih promjera i visina ţivih stabala iznad taksacijske granice. Prsni promjeri mjereni su na primjernim površinama, intezitet izmjere iznosio je najmanje 2,0 % od ukupne površine odjela/odsjeka.

Bonitet je odreĊen na osnovi srednje visine i promjera dominantnih stabala u sastojini, za potrebe odreĊivanja boniteta izmjereno je 636 visina.

Radi konstruiranja visinskih krivulja sastojina odsjeci su grupirani po ureĊajnim razredima i bonitetu. Formirano je 6 grupa odsjeka. Visinska krivulja odreĊena je temeljem izmjerenih visina nasumice odabranih stabala tako da se u svakom debljinskom stupnju mjerilo 5-10 visina za vrste koje su zastupljene iznad 10%. Mjerenje visina stabala vršeno je Vertex IV visinomjerom, a izmjereno je 1680 visina. Za utvrĊivanje prirasta uzeti su podatci postotaka prirasta susjednih gospodarskih jedinica. Lokalna tarifa izraĉunata je za svaku vrstu drveća koja je zastupljena s više od 10% u drvnoj zalihi

u svakom odsjeku, na temelju visinske krivulje i drvnogromadnih tablica a konstruirano je 63 tarifnih

nizova.


45

Obrast je dobiven odnosom stvarne i normalne drvne zalihe. Omjer smjese utvrĊen je prema uĉešću vrsta u drvnoj zalihi. Odjeli gospodarske jedinice su obrojĉani od 1 do 91.

Tablica naĉina izmjere

Tablica 19

Površina Primjerne plohe Totalna klupaţa Ukupno

ha 3940,48 - 3940,48

% 100,00 - 100,00

Razlika ukupne (3954,53 ha) površine i mjerene površine jednaka je površini neobraslog

neproizvodnog zemljišta.

2.2. Sadašnje stanje drvne zalihe

Tablica 20

Vrsta drveća

Razdoblje vaţenja

šumskogospodarskog plana

2015. – 2024.

m3 %

1 2 3

Luţnjak 7885 1,70

Kitnjak 81066 17,47

Cer 2631 0,57

O. bukva 130663 28,16

O. grab 77264 16,65

Bagrem 12140 2,62

P. kesten 48413 10,43

OTB 25131 5,42

C. joha 9412 2,03

O. breza 40044 8,63

Trepetljika 11212 2,42

OMB 13036 2,81

Smreka 795 0,17

OC 4350 0,94

U k u p n o 464042 100,00

m3/ha (obrasle površine) 118

Ukupna drvna zaliha gospodarske jedinice iznosi 464042 m3

ili 118 m3/ha. Najveće uĉešće u

drvnoj zalihi imaju bukva (28,16 %), kitnjak (17,47 %), o. grab (16,65 %) zatim slijedi p. kesten s 11,43

%, o. breza 8,63 %, dok ostale vrste imaju vrlo malo uĉešće i zajedno sudjeluju u ukupnoj drvnoj zalihi s

18,68 %. U OMB-i su evidentirane: breza, trepetljika, c. joha i lipa u odsjecima u kojima sudjeluju s

manje od 10% zalihe. U OTB-u ulaze: javori i voćkarice te glavne vrste koje sudjeluju s manje od 10 %

drvne mase u zalihi, dok su u OC-i evidentirani smreka, a. borovac e. ariš, obiĉni i crni bor.


46

2.3. Sadašnje stanje prirasta

Tablica 21

Vrsta drveća

Razdoblje vaţenja

šumskogospodarskog plana

2015. – 2024.

m3 Iv %

1 2 3

Luţnjak 148 1,88

Kitnjak 1597 1,97

Cer 79 3,00

O. bukva 3225 2,47

O. grab 2078 2,69

Bagrem 363 2,99

P. kesten 1698 3,51

OTB 671 2,67

C. joha 294 3,12

O. breza 1358 3,39

Trepetljika 610 5,44

OMB 467 3,58

Smreka 37 4,65

OC 180 4,14

U k u p n o 12805 2,76

m3/ha (obrasle

površine) 3,25

Ukupni godišnji teĉajni prirast iznosi 12805 m

3 ili 3,25 m

3/ha. Postotak prirasta za gospodarsku

jedinicu iznosi 2,76 %. Veći postotak prirasta imaju vrste meke bjelogorice i crnogorica.


47

3. TABLICE DEBLJINSKIH RAZREDA

3.1. Tablica debljinskih razreda stanje 1.1.2015. godine

Tablica 22

Vrsta drveća Površina

Debljinski razredi

10 – 30 cm 31 – 50 cm > 50 cm Ukupno

Drvna

zaliha Prirast

Drvna

zaliha Prirast

Drvna

zaliha Prirast

Drvna

zaliha Prirast

ha m3

Luţnjak

2153 66 4110 63 1622 19 7885 148

Kitnjak 29346 822 44639 706 7081 69 81066 1597

Cer 1932 65 577 12 122 2 2631 79

O. bukva 57213 1908 65510 1216 7940 101 130663 3225

O. grab 71786 2010 5478 68 77264 2078

Bagrem 10822 332 1318 31 12140 363

P. kesten 35463 1321 12844 374 106 3 48413 1698

OTB 17640 516 7491 155 25131 671

C. joha 9219 289 193 5 9412 294

O. breza 36705 1282 3339 76 40044 1358

Trepetljika 10362 581 850 29 11212 610

OMB 10742 410 2294 57 13036 467

Smreka 756 36 39 1 795 37

OC 3598 161 752 19 4350 180

U k u p n o 3940,48 297737 9799 149434 2812 16871 194 464042 12805

m3/ha 76 2,49 38 0,71 4 0,05 118 3,25

Ukupna drvna zaliha gospodarske jedinice iznosi 464042 m3

ili 118 m3/ha. Koncentracija drvne

zalihe je u I debljinskom razredu (64 %). U II debljinskom razredu je 32 % drvne zalihe dok u III

debljinskom razredu ima samo 3 % od ukupne drvne zalihe. Ukupni godišnji teĉajni prirast iznosi 12805 m

3 ili 3,25 m

3/ha, a postotak prirasta je za I debljinski

razred 3,29 %, za II iznosi 1,88 %, a za III debljinski razred je 1,15 %.

Grafikon 8: zaliha po jedinici površine i debljinskim razredima za gospodarsku jedinicu.


48

4. OPIS UREĐAJNIH RAZREDA

Tablica 23

UreĊajni razred Ophodnjica Površina Drvna zaliha

Godišnji teĉajni

prirast

godina ha m3

Raznodobne sastojine

Hrast kitnjak iz sjemena 10 1972,87 197675 5621

Bukva obiĉna iz sjemena 10 1404,16 214514 5422

Bagrem obiĉni iz sjemena 10 67,77 5701 160

Breza obiĉna iz sjemena 10 240,56 18261 691

Kesten pitomi iz panja 10 255,12 27891 911

GOSPODARSKA JEDINICA – UKUPNO

U k u p n o 3940,48 464042 12805

Neobraslo proizvodno -

Sveukupna proizvodna površina 3940,48

U ovoj gospodarskoj jedinici sastojine su prema naĉinu gospodarenja raznodobne a po namjeni su

gospodarske. U ukupnoj obrasloj površini (3940,48 ha) najveće uĉešće ima ureĊajni razred kitnjak iz

sjemena sa 50,1 %, a najmanje je zastupljen ureĊajni razred bagrem s 1,8 %.

Obzirom na drvnu zalihu ureĊajni razred bukve iz sjemena ima najveću zastupljenost u ukupnoj

drvnoj zalihi (46,2 %).

4.1. Raznodobne sastojine – gospodarske

4.1.1. UreĊajni razred: Hrast kitnjak iz sjemena

Tablica 24


Debljinski razredi

10 – 30 cm 31 – 50 cm > 50 cm Ukupno

Drvna

zaliha Prirast

Drvna

zaliha Prirast

Drvna

zaliha Prirast

Drvna

zaliha Prirast

ha m3

Luţnjak

2153 66 4110 63 1622 19 7885 148

Kitnjak 22374 627 28625 455 3274 32 54273 1114

Cer 1705 57 577 12 122 2 2404 71

O. bukva 3054 98 3602 68 277 4 6933 170

O. grab 38333 1096 2729 34 41062 1130

Bagrem 5702 172 520 13 6222 185

P. kesten 8980 340 1240 38 10220 387

OTB 8483 249 3424 70 11907 319

C. joha 8180 256 193 5 8373 261

O. breza 25297 864 2753 63 28050 927

Trepetljika 7900 438 681 23 8581 461

OMB 6111 238 1211 30 7322 268

Smreka 720 34 39 1 759 35

OC 3076 139 608 15 3684 154

U k u p n o 1972,87 142068 4674 50312 890 5295 57 197675 5621

m3/ha 72 2,37 26 0,45 3 0,03 100 2,85


49

Ukupna površina ovog ureĊajnog razreda iznosi 1972,87 ha što ĉini 50,1 % od ukupne obrasle

površine gospodarske jedinice.

Ukupna drvna zaliha iznosi 197675 m3

ili 100 m3/ha . Najveće uĉešće u drvnoj zalihi ima kitnjak

(27,5 %). Najviše drvne zalihe je u I. debljinskom razredu (71,9 %). U II. debljinskom razredu

zastupljeno je 25,5 % dok je u III. samo 2,6 % od ukupne drvne zalihe. Ukupni godišnji teĉajni prirast iznosi 5621 m

3 ili 3,49 m

3/ha a postotak prirasta je 2,84 %.

U ovom ureĊajnom razredu, II. bonitet staništa sastojina odreĊen je na 87,9 %, a na 21,1 %

površine ureĊajnog razreda utvrĊen je III. bonitetni razred.

Sastojine ureĊajnog razreda su srednje kakvoće. Na velikom dijelu površine sastojine su u fazi

formiranja optimalne strukture, a razlog je razvoj navedenih na zapuštenom poljoprivrednom zemljištu.

Raspodjela površina po obrastu

Tablica 25

OBRAST Ukupno

iznad 0,80 od 0,50 do 0,80 do 0,50

ha % ha % ha % ha %

58,59 3,0 828,77 42,0 1085,51 55,0 1972,87 100,0

Sastojine ovog ureĊajnog razreda najvećim dijelom su slabog obrasta, a razlog leţi u velikom udio

mlaĊih razvojnih stadija te prevelikom izluĉivanju nosioca ureĊajnog razreda iz omjera smjese, nestruĉne

sjeĉe.

4.1.2. UreĊajni razred: Bukva obiĉna iz sjemena

Tablica 26


Debljinski razredi

10 – 30 cm 31 – 50 cm > 50 cm Ukupno

Drvna

zaliha Prirast

Drvna

zaliha Prirast

Drvna

zaliha Prirast

Drvna

zaliha Prirast

ha m3

Kitnjak

4477 118 14380 225 3668 36 22525 379

O. bukva 53656 1793 61311 1137 7663 97 122630 3027

O. grab 30522 838 2462 30 32984 868

Bagrem 660 19 204 5 864 24

P. kesten 12781 465 6604 191 106 3 19491 659

OTB 6702 191 3416 73 10118 264

C. joha 542 18 542 18

O. breza 1291 45 137 3 1428 48

Trepetljika 180 10 180 10

OMB 2728 99 939 23 3667 122

OC 85 3 85 3

U k u p n o 1404,16 113624 3599 89453 1687 11437 136 214514 5422

m3/ha 81 2,56 64 1,20 8 0,10 153 3,86




ili 153 m3/ha . Najveće uĉešće u drvnoj zalihi ima bukva

(57,2 %), zatim slijede o. grab (15,4 %) i kitnjak (10,50 % ). Ostale vrste imaju uĉešće od 17,0 %.

Najviše drvne zalihe ima I. debljinski razred (53,0 %). U II. debljinskom razredu ima 41,7 % drvne

zalihe dok je u III. zastupljeno samo 5,3 % od ukupne drvne zalihe.


50

Ukupni godišnji teĉajni prirast iznosi 5422m3 ili 3,86 m


U ovom ureĊajnom razredu odreĊen je II. bonitet staništa sastojina.

Sastojine ovog ureĊajnog razreda su srednje kakvoće. Na velikom dijelu površine narušena je

skupinasta struktura što se odraţava u površinskoj zastupljenosti pojedinih razvojnih stadija u nekim

odsjecima. Na grebenima i tlima lošije proizvodne mogućnosti veće je i uĉešće stabala iz panja.


Tablica 27

OBRAST Ukupno

iznad 0,80 od 0,50 do 0,80 do 0,50

ha % ha % ha % ha %

186,29 13,3 1028,34 73,2 189,53 13,5 1404,16 100,0

Sastojine ovog ureĊajnog razreda podjednako su zastupljene slabim i normalnim obrastom, a

dominiraju sastojine obrasta ispod normalnog.

4.1.3. UreĊajni razred: Bagrem iz sjemena

Tablica 28


Debljinski razredi

10 – 30 cm 31 – 50 cm > 50 cm Ukupno

Drvna

zaliha Prirast

Drvna

zaliha Prirast

Drvna

zaliha Prirast

Drvna

zaliha Prirast

ha m3

Kitnjak

291 8 360 6 139 1 790 15

O. grab 278 6 172 2 450 8

Bagrem 3376 107 555 12 3931 119

OTB 283 9 70 1 353 10

OMB 141 6 141 6

Smreka 36 2 36 2

U k u p n o 67,77 4405 138 1157 21 139 1 5701 160

m3/ha 65 2,04 17 0,31 2 0,01 84 2,36

Ukupna površina ovog ureĊajnog razreda iznosi 67,77 ha što ĉini samo 1,8 % od ukupne obrasle



ili 84 m3/ha . Najveće uĉešće u drvnoj zalihi ima bagrem

(69,0 %), zatim slijedi kitnjak13,86 (19,53 %) te o. grab (7,89 %), a ostale vrste imaju 9,3 %

zastupljenosti u odnosu na ukupnu zalihu. U I. debljinskom razredu ima 77,3 % drvne zalihe dok je u II.

zastupljeno 20,3 %. , u III debljinskom razredu sadrţano je 2,4 % ukupne drvne zalihe. Ukupni godišnji teĉajni prirast iznosi 160 m

3 ili 2,36 m



Sastojine ovog ureĊajnog razreda nastale su degradacijom klimazonalnih zajednica i progresijom

bagrema na zapuštene poljoprivredne površine (vinogradi). Rijetko po površini nalaze se pojedinaĉno ili u

manjim grupama kitnjakova i grabova stabla , a ponegdje i manje kestenove grupe. Ove sastojine

razvijene su većim dijelom na produktivnom tlu te imaju dobre proizvodne mogućnosti, a podizanje

kakvoće i zalihe moţe se postići kvalitetnim proredama i većim uĉešćem kitnjaka i o graba.


51


Tablica 29

OBRAST Ukupno

iznad 0,80 od 0,50 do 0,80 do 0,50

ha % ha % ha % ha %

27,10 40,0 40,67 60,0

Sastojine ovog ureĊajnog razreda podjednako su zastupljene slabim obrastom te manjim od

normalnog.

4.1.4. UreĊajni razred: Breza obiĉna iz sjemena

Tablica 30


Debljinski razredi

10 – 30 cm 31 – 50 cm > 50 cm Ukupno

Drvna

zaliha Prirast

Drvna

zaliha Prirast

Drvna

zaliha Prirast

Drvna

zaliha Prirast

ha m3

Kitnjak

1538 48 408 7 1946 55

Cer 191 7 191 7

O. grab 500 16 76 1 576 17

P. kesten 422 17 422 17

OTB 757 23 757 23

C. joha 337 10 337 10

O. breza 9477 349 449 10 9926 359

Trepetljika 2282 133 169 6 2451 139

OMB 1039 40 35 1 1074 41

OC 437 19 144 4 581 23

U k u p n o 240,56 16980 662 1281 29 18261 691

m3/ha 71 2,75 5 0,12 76 2,87




ili 76 m3/ha . Najveće uĉešće u drvnoj zalihi ima breza

(54,4 %), zatim slijedi trepetljika (13,4 %) i kitnjak (10,7 % ). Ostale vrste imaju uĉešće od 21,5 %. U I.

debljinskom razredu ima ĉak 93,0 % drvne zalihe, a u II. zastupljeno je 7,0 %, III. debljinski razred nije

zastupljen u ovim sastojinama. Ukupni godišnji teĉajni prirast iznosi 691 m

3 ili 2,87 m



Sastojine ovog ureĊajnog razreda nastale su prirodnom progresijom breze i ostalih pionirskih vrsta

na zapuštene pašnjake i vrištine. Razvijene su na tlima koja svojim karakteristikama pruţaju uvjete za

kvalitetnu šumsku proizvodnju i za prevoĊenje brezika u klimazonalne zajednice s gospodarski traţenijih

vrsta.


52


Tablica 31

OBRAST Ukupno

iznad 0,80 od 0,50 do 0,80 do 0,50

ha % ha % ha % ha %

116,52 48,4 124,04 51,6 240,56 100,0

Sastojine ovog ureĊajnog razreda podjednakim su dijelom normalnog i smanjenog obrasta.

4.1.5. UreĊajni razred: Kesten pitomi iz panja

Tablica 32


Debljinski razredi

10 – 30 cm 31 – 50 cm > 50 cm Ukupno

Drvna

zaliha Prirast

Drvna

zaliha Prirast

Drvna

zaliha Prirast

Drvna

zaliha Prirast

ha m3

Kitnjak

666 21 866 13 1532 34

Cer 36 1 36 1

O. bukva 503 17 597 11 1100 28

O. grab 2153 54 39 1 2192 55

Bagrem 1084 34 39 1 1123 35

P. kesten 13280 499 5000 145 18280 644

OTB 1415 44 581 11 1996 55

C. joha 160 5 160 5

O. breza 640 24 640 24

OMB 723 27 109 3 832 30

U k u p n o 255,12 20660 726 7261 185 27891 911

m3/ha 81 2,85 28 0,73 109 3,57




ili 109 m3/ha . Najveće uĉešće u drvnoj zalihi ima p. kesten

(65,5 %), zatim slijedi o. grab (7,9 %). Ostale vrste ukupno imaju uĉešće od 26,6 %. U I. debljinskom

razredu ima 74,1 % drvne zalihe dok je u II. zastupljeno 25,9 %. U III. debljinskom razredu nema drvne

zalihe. Ukupni godišnji teĉajni prirast iznosi 17891 m

3 ili 3,57 m

3/ha, a postotak prirasta je 3,27 %.


UreĊajni razred zauzima termofilne ekspozicije acidofilnog karaktera. U sastojinama velik je broj stabala

nastalih iz panja s više izbojaka iz jednog pridanka. Kakvoća sastojina većim je dijelom loša zbog šteta

nastalih djelovanjem raka kestenove kore. Pojedinaĉna stabla hipovirulentnog tipa i stabla iz sjemena,

zajedno s kitnjakom i grabom predstavljaju budućnost razvoja ovih sastojina.

Sve sastojine ovog ureĊajnog razreda imaju normalni obrast.


53


Tablica 33

OBRAST Ukupno

iznad 0,80 od 0,50 do 0,80 do 0,50

ha % ha % ha % ha %

174,10 68,2 81,02 31,8 255,12 100,0

Sastojine ovog ureĊajnog razreda većim su dijelom su normalnog obrasta.

5. ZDRAVSTVENO STANJE

Zdravstveno stanje sastojina varira ovisno o uĉešću pojedinih vrsta, stanišnim prilikama,

gospodarenju i ostalim biotskim i abiotskim ĉimbenicima.

Kitnjakove sastojine su relativno u dobrom stanju. Pojedinaĉna je pojava truleţi na prestarjelim i

mehaniĉki oštećenim stablima.

Bukove i grabove sastojine su dobrog zdravstvenog stanja s pojedinaĉnim ili ograniĉenim pojavama

bolesti i štetoĉina, koje ne ugroţavaju u većoj mjeri stabilnost sastojina.

C. joha i breza razvijaju većinom mješovite sastojine pa je manja mogućnost kalamiteta od strane

štetnika.

Kestenove sastojine velikim su dijelom stradale širenjem raka kestenove kore te uslijed sušenja i

izluĉivanja zaraţenih stabala gube optimalnu strukturu i vitalnost.

Korištenjem neadekvatne mehanizacije i nestruĉnog iskorišćivanja drvne zalihe dolazi ĉesto do

oštećenja ţilišta, pridanka stabala te pomlatka i mladika što za posljedicu ima širenje bolesti, nametnika i

smanjenje kakvoće drvnih sortimenata.

NeprovoĊenje uzgojnih radova ali i nepravovremeni zahvati dovode do fiziološkog slabljenja svih

razvojnih kategorija i stadija sastojine, naroĉito ponika i pomlatka.

Sastojine ove gospodarske jedinice imaju zadovoljavajući zdravstveni preduvjet za kvalitetan razvoj i

proizvodnju uz redoviti monitoring i provoĊenje mjera zaštite te odgovorno gospodarenje temeljeno na

principima šumarske struke.


54

IV. BUDUĆE GOSPODARENJE ŠUMAMA I ŠUMSKIM

ZEMLJIŠTIMA

1. CILJ I NAĈIN GOSPODARENJA PO UREĐAJNIM RAZREDIMA

1.1. Zajedniĉki ciljevi gospodarenja za sve ureĊajne razrede

Cilj gospodarenja svim šumama odreĊen je i propisan Zakonom o šumama, jer su šume dobro od

općeg interesa koje predstavljaju specifiĉno prirodno bogatstvo. Zakon obvezuje da se šume moraju

odrţavati i obnavljati tako da se trajno osigura:

1. postojanost ekosustava

2. odrţavanje i poboljšanje općekorisnih funkcija šuma

"Naĉela o šumama" na skupu o Zemlji u Rio de Janeiru u lipnju 1992. godine

meĊunarodne obveze koje smo prihvatili u Strasbourgu i Helsinkiju

3. Napredno i potrajno gospodarenje, te korištenje šuma i šumskih zemljišta na naĉin i u takvoj

mjeri da se odrţava njihova biološka raznolikost, produktivnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i

potencijal, da ispune sada i u budućnosti bitne gospodarske, ekološke i socijalne funkcije na lokalnoj i

globalnoj razini, te da to ne šteti drugim ekosustavima.

Na temelju ĉlanka 80. Ustava Republike Hrvatske i ĉlanka 6. Zakona o provoĊenju Konvencije o

biološkoj raznolikosti ("Narodne novine" - dodatak MeĊunarodni ugovori, broj 1/6-96.), Zastupniĉki dom

Hrvatskog drţavnog sabora, na sjednici 28. studenoga 2008. godine donio je "Strategiju i akcijski plan

zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 143,08).

Cilj je Republike Hrvatske oĉuvati i unaprijediti postojeću biološku i krajobraznu raznolikost

unutar zemlje, te pokušati vratiti dio izgubljenih svojti staništa, gdje je to moguće i opravdano.

1.2. Cilj i naĉin gospodarenja ureĊajnim razredom: hrast kitnjak iz sjemena

Cilj gospodarenja je proizvodnja tehniĉkog drva kitnjaka i ostale plemenite bjelogorice te

prostornog drva za preradu i ogrjev. Uz navedeno cilj je postizanje normalne drvne zalihe, raznodobne

strukture sastojina i podrţavanje mješovitih sastojina uz optimalni omjer smjese i stabilnost zajednica.

Obnova ovih sastojina je oteţana zbog povijesno gospodarskog zadiranja u iste, bez uvaţavanja

ekoloških zahtijeva nosioca zajednice , a provodi se po principu oplodnih sjeĉa na malim površinama. Na

površinama koje su predviĊene za obnovu treba paziti da stabla imaju fiziološke preduvjete za poĉetak

obnove i da se moţe provesti pravovremena priprema sastojine i staništa za kvalitetno pomlaĊenje.

Dinamiku provoĊenja sjekova i intezitet treba prilagoditi urodu sjemena te razvoju ponika i pomlatka.

Kitnjakove sastojine svojim helofitnim karakterom omogućuju razvoj kupine i ostale korovske

vegetacije pa njegu treba provoditi višekratno.

Ĉišćenjem i proredom vaditi nekvalitetna stabla kitnjaka, graba i bukve, kao i ostalih vrsta koja

konkuriraju nosiocima proizvodnje, stabla iz panja kao i prekobrojna iz sjemena. Podrţavati razvoj

voćkarica radi oĉuvanja biološke raznolikosti.

Prilikom izluĉivanja stabala obuhvatiti sve razvojne stadije radi povećanja kvalitativnog i

kvantitativnog prirasta u svim debljinskim razredima.


55

Prilikom izvoĊenja radova izbjeći ili svesti na minimum sva moguća oštećenja i negativne

posljedice na tlu i sastojini.

1.3. Cilj i naĉin gospodarenja ureĊajnim razredom: bukva obiĉna iz sjemena

Cilj gospodarenja je proizvodnja tehniĉkog drva bukve, kitnjaka i ostale plemenite bjelogorice te

prostornog drva za preradu i ogrjev. Uz navedeno cilj je postizanje normalne drvne zalihe, raznodobne

strukture sastojina i podrţavanje mješovitih sastojina uz optimalni omjer smjese i stabilnost proizvodnje.

Obnova ovih sastojina provodi se na malim površinama po principu oplodnih sjeĉa. Prilikom

obnove intezitet doznake i broj sjekova prilagoditi stanju sastojine i tla te voditi brigu o stanju

pomlaĊenosti i razvojnom stadiju mlade sastojine.

U prošlosti su ove šume obnavljane najĉešće ĉistom sjeĉom ili su preborno gospodarene što je

narušilo vertikalnu i horizontalnu strukturu bukovih sastojina. Slijedom navedenog prilikom realizacije

etata treba zahvatiti sve debljinske razrede vodeći raĉuna o prostornom rasporedu stabala, a površine u

obnovi prilagoditi svakom odsjeku ili ĉestici u cilju postizanja raznodobne strukture i potrajnosti prihoda.

Etat prvenstveno ostvarivati sjeĉom nekvalitetnih i neperspektivnih stabala koja ugroţavaju

razvoj stabala budućnosti, zatim izluĉivanjem stabala iz panja, fiziološki oslabjelih i mehaniĉki oštećenih

stabala.

Sastojine na podruĉju gospodarske jedinice se dobro pomlaĊuju, ali obnovi treba pristupiti

oprezno s dodatnim sjekovima ukoliko ih sastojina zahtijeva. Problemi u obnovi su na termofilnim

ekspozicijama i siromašnim i skeletnim tlima plitkog profila. Njegu treba provoditi višekratno

uklanjanjem grmlja, kupine, predrasta, jedinki iz panja te po potrebi reduciranjem kvalitetnih jedinki

pazeći na prostorni raspored odabranih. Podrţavati voćkarice u omjeru smjese radi oĉuvanja biološke

raznolikosti.





1.4. Cilj i naĉin gospodarenja ureĊajnim razredom: bagrem iz sjemena

Sastojine ovog ureĊajnog razreda sluţe proizvodnji tankog tehniĉkog te prostornog drva za

preradu i ogrjev, a velik znaĉaj imaju i u pĉelarskoj proizvodnji. Cilj gospodarenja je uzgojnim radovima

i usmjerenim etatom sastojine bagrema prevesti u mješovite sastojine.

Iz cilja gospodarenja proizlazi i naĉin gospodarenja ovim sastojinama, a to je minimalna i samo

nuţna realizacija etata kod predstavnika klimazonalnih zajednica, bez obzira na kakvoću i razvojni stadij.

Vrjednije vrste ĉuvati do faze prirodne obnove i na taj naĉin omogućiti podizanje kvalitete, povećanje

drvne zalihe i uĉešće navedenih u ukupnoj masi ovih sastojina. Sastojine bagrema treba površinski

odrţavati, uvaţavajući njihovu višestranu primjenu u tradicijskom naĉinu ţivota, kao i novim

proizvodima ekološke proizvodnje.

Šumskouzgojne radove prilagoditi vrsti kojom ţelimo obnoviti sastojinu i naĉinu obnove.

Etat prvenstveno ostvarivati sjeĉom prekobrojnih i nekvalitetnih stabala koja ugroţavaju razvoj

jedinki vrjednijih vrsta, zatim izluĉivanjem stabala fiziološki oslabjelih i mehaniĉki oštećenih stabala.

Podrţavati voćkarice u omjeru smjese radi oĉuvanja biološke raznolikosti.






56

1.5. Cilj i naĉin gospodarenja ureĊajnim razredom: breza obiĉna iz sjemena

Sastojine ovog ureĊajnog razreda sluţe proizvodnji tankog tehniĉkog te prostornog drva za

preradu i ogrjev. Cilj gospodarenja je postupno prevoĊenje brezika u klimazonalne zajednice optimalne

strukture ovisno o staništu koje sad zauzimaju ove sastojine.

Iz cilja gospodarenja proizlazi i naĉin gospodarenja ovim sastojinama, a to je minimalna i samo

nuţna realizacija etata kod gospodarski vrjednijih vrsta bez obzira na kakvoću i razvojni stadij. Vrjednije

vrste ĉuvati do faze prirodne obnove i na taj naĉin omogućiti podizanje kvalitete, povećanje drvne zalihe i

uĉešće navedenih u ukupnoj masi ovih sastojina. Sastojine breze treba pripremiti za uspješno širenje i

obnovu kitnjaka, luţnjaka ili bukve, a po potrebi izvršiti unos sjemena ili popunjavanje šumskim sadnim

materijalom.

Šumskouzgojne radove prilagoditi vrsti koju ţelimo nakon obnove.


razvoj jedinki vrjednijih vrsta, zatim izluĉivanjem fiziološki oslabjelih i mehaniĉki oštećenih stabala.




1.6. Cilj i naĉin gospodarenja ureĊajnim razredom: kesten pitomi iz panja

Cilj gospodarenja je proizvodnja tankog tehniĉkog te prostornog drva za preradu i ogrjev.

Uz navedeni cilj prioritet u gospodarenju sastojinama ovog ureĊajnog razreda je prevoĊenje istih

u visoki uzgojni oblik i veća zastupljenost ostalih vrta radi podizanja otpornosti na bolesti i štetoĉine,

naroĉito rak kestenove kore. Prilikom obnove treba izbjegavati ĉiste sjeĉe, provoditi oplodne sjeĉe i

podrţavati jedinke iz sjemena uz mogućnost unosa sadnog materijala gospodarski vrijednih vrsta

bjelogorice. Sastojine pitomog kestena uz proizvodnju drvne mase imaju veliki potencijal u

iskorišćivanju nedrvnih šumskih proizvoda te ih treba podrţavati i sprijeĉiti njihovu devastaciju.


razvoj jedinki iz sjemena te stabala hipovirulentnog tipa, zatim izluĉivanjem stabala iz panja, fiziološki

oslabjelih, zaraţenih i mehaniĉki oštećenih stabala.






2. MJERE I UVJETI ZAŠTITE PRIRODE SUKLADNO POSEBNOM PROPISU

Na Temelju zakonske regulative iz podruĉja zaštite prirode, propisane su mjere i uvjeti zaštite

prirode; KLASA: UP/I 612-07/14-71/84, Ur broj: 517-07-2-2-14-3 od 24. srpnja 2014. koji su izdani na

temelju zakonske regulative iz podruĉja zaštite prirode.

Propisani uvjeti zaštite prirode su prilikom izrade ugraĊeni u program gospodarenja

gospodarskom jedinicom ″Jurovo - Griĉe″. Struĉna podloga dostavljena je Savjetodavnoj sluţbi, a

Rješenje se nalazi u prilogu osnove gospodarenja.


57

Uvjeti zaštite prirode:

1. Program gospodarenja šumama za gospodarsku jedinicu "Jurovo - Griĉe" uskladiti sa

zakonskim i podzakonskim aktima te meĊunarodnim konvencijama;

2. Tijekom uzgojnih radova prorede, odnosno do dovršnog sjeka, potrebno je ravnomjerno po

cijeloj GJ, na nekoliko hektara ostavljati 2 – 3 suha stabla ili stabla sa dupljama, kao i stabla voćkarica;

3. Radove popunjavanja/pošumljavanja, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati korištenjem

autohtonih vrsta ovoga podruĉja;

4. Nije dopušteno pošumljavati utvrĊene rijetke i ugroţene tipove staništa – šumske ĉistine

(livade, pašnjaci i sl.);

5. Oko izvora i prirodnih vodotokova, u zoni ĉija je širina prosjeĉna visina stabla te sastojine, nije

dopušteno regularno gospodarenje, već u toj zoni provoditi raznodobni naĉin gospodarenja;

6. Oko jama i spilja u zoni radijusa 50 m provoditi raznodobni naĉin gospodarenja te u toj zoni

nije dozvoljena gradnja šumskih cesta.

7. Kod izvoĊenja doznake nije dopušteno doznaĉivati stabla s dupljama u kojima nalaze kolonije

šišmiša;

8. U sastojinama evidentirati aktivna gnijezda orla kliktaša te u zoni radijusu 150 m oko

evidentiranih aktivnih gnijezda ne vršiti šumsko-uzgojne radove u vrijeme njihovog razmnoţavanja.

9. U Obrazac za evidentiranje ugroţenih i strogo zaštićenih vrsta i ciljnih vrsta podruĉja ekološke

mreţe RH (prilog struĉne podloge) evidentirati njihova opaţanja te Obrazac jednom godišnje dostavljati

Drţavnom zavodu za zaštitu prirode;

10. Svaki pronalazak uginule ili ozlijeĊene strogo zaštićene ţivotinjske vrste potrebno je odmah

prijaviti nadleţnom ministarstvu, Drţavnom zavodu za zaštitu prirode ili nadleţnoj javnoj ustanovi za

upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na podruĉju ţupanije;

11. Ugroţenim i rijetkim stanišnim tipovima šumskih zajednica gospodariti na naĉin da se isti

oĉuvaju, odnosno da se ne mijenjaju ti tipovi šumskih zajednica;

12. Uz ovo Rješenje koje je sastavni dio Programa gospodarenja, priloţena je i Struĉna podloga

zaštite prirode za Program gospodarenja šumama za gospodarsku jedinicu „Jurovo - Griĉe―, a koju je

izradio Drţavni zavod za zaštitu prirode.

Program gospodarenja šumama šumoposjednika za gospodarsku jedinicu „Jurovo – Griĉe― uz

ugradnju i poštivanje gore navedenih uvjeta, prihvatljiv je za ekološku mreţu.


58

3. ŠUMSKOUZGOJNI RADOVI

3.1. Propisani radovi biološke obnove šuma po ureĊajnim razredima

Tablica 34

Skupina radova UreĊajni razred

Ĉl. 28. ZOŠ-a toĉka

1.,2.,3.,8.,9.

Kitnjak iz

sjemena

Bukva iz

sjemena

Bagrem iz

sjemena

Breza iz

sjemena

Kesten iz

panja Ukupno

Vrsta rada ha Priprema staništa za prirodno

pomlaĊivanje 28,50 12,50 0,50 41,50

Njega pomlatka i mladika 34,50 87,00 5,00 126,50 Ĉišćenje sastojina 25,00 31,50 4,00 0,50 61,00 ProrjeĊivanje sastojina 28,50 11,00 39,50 Doznaka stabala 1972,87 1404,16 67,77 240,56 255,12 3940,48 Izrada šumskogospodarskog plana te njegova revizija i obnova

3954,35

Programom gospodarenja po ureĊajnim razredima propisani su po ZOŠ-u slijedeći radovi

biološke obnove šuma :

Hrast kitnjak iz sjemena;

- Priprema staništa za prirodno pomlaĊivanje u odsjecima:3a, 5a, 6a, 7a, 8a, 12a, 16a, 28a,

30a, 34b, 35a, 36a, 37a, 49a, 50a, 51a, 53a, 65a, 66a, 81a, 86a, 87a, na ukupnoj površini od 28,50 ha;

- Njega pomlatka i mladika u odsjecima: 1a, 2a, 3a, 5a, 6a, 7a, 8a, 12a, 16a, 28a, 30a, 34b, 35a,

36a, 37a, 49a,b, 50a, 51a, 53a, 65a, 66a, 81a, 86a i 87a, na ukupnoj površini od 34,50 ha;

- Ĉišćenje sastojina u odsjecima: 1a, 2b, 4a, 5a, 6a, 18a, 19a, 22a, 23a, 24a, 25a, 27a, 29a, 34a,

35a, 38a, 39a, 43a, 48a, 49a, 52a, 53a, 55a, 65a i 84a, na površini od 25,00 ha;

- ProrjeĊivanje sastojina u odsjecima: 4a, 19a, 22a, 23a, 24a, 25a, 27a, 34a, 48a, 49a, 52a, 55a,

84a, na površini od 28,50 ha-

- Doznaka stabala propisana je na ukupnoj površini od 1972,87 ha.

Bukva obična iz sjemena;

- Priprema staništa za prirodno pomlaĊivanje u odsjecima: 14a, 15a, 17a, 41a, 57a, 58a, 63a, 74a,

76a, 80a,90a, na ukupnoj površini od 12,50 ha;

- Njega pomlatka i mladika u odsjecima: 9a, 10a, 11a, 14a, 15a, 17a, 31a, 32a, 33a, 41a, 42a, 56a,

57a, 58a, 59a, 60a, 61a, 62a, 63a,b, 72c, 74a, 75a, 76a, 79a, 79a, 80a, 83a, 85a, 89a, 90a i 91a, na

ukupnoj površini od 87 ha;

- Ĉišćenje sastojina u odsjecima: 17a, 31a, 32a, 33a, 41a, 42a, 56a, 58a, 59a, 60a, 61a, 62a, 63a,

72c, 79a, 80a, 83a, 85a, 89a, 90a, 91a, na površini od 31,50 ha;

- Doznaka stabala na cjelokupnoj površini ureĊajnog razreda koja iznosi 1404,16 ha.

Bagrem iz sjemena;


Breza obična iz sjemena;

- Ĉišćenje satojina u odsjecima 20a, 21a i 54a na površini od 4,00 ha;

- ProrjeĊivanje sastojina u odsjecima: 20s, 21s, 44a i 54a, na ukupnoj površini od 11,00 ha.



59

Kesten pitomi iz panja;

- Priprema staništa za prirodno pomlaĊivanje u 39a odsjeku na reduciranoj površini od 0,50 ha.

- Njega pomlatka i mladika u 39a, 64a, 68a i 70a odsjeku na ukupnoj površini od 5,00 ha.

- Ĉišćenje sastojina u odsjeku 39a na površini od 0,50 ha;


3.2. Propisani radovi biološke obnove šuma za gospodarsku jedinicu

3.2.1. Propisani radovi biološke obnove šuma ZOŠ: ĉl. 28;

Tablica 35

Skupina radova Vrsta rada ha

Priprema staništa za prirodno pomlaĊivanje Priprema staništa za prirodno

pomlaĊivanje 41,50

Njega i ĉišćenje u raznodobnim sastojinama

Njega pod zastorom stare sastojine 16,00

Njega pomlatka i mladika 110,50

Ĉišćenje sastojina 61,00

Odabiranje i obiljeţavanje stabala za sjeĉu Doznaka stabala 39,50

Izrada šumskogospodarskog plana te njegova

revizija i obnova Izrada šumskogospodarskog plana 3954,35

Zaštita od štetnih organizama i poţara Zaštita od poţara 3940,48

Projektiranje, izgradnja i odrţavanje šumskih

prometnica

Izgradnja šumskih prometnica 2,5 km

Odrţavanje šumskih prometnica 6,2 km

Propisi biološke obnove šuma obuhvaćaju slijedeće radove:

Priprema staništa za prirodno pomlaĊivanje propisana je u sastojinama ĉije su pojedine skupine

stabala predviĊene za prirodnu obnovu, na ukupnoj površini od 41,50 ha. Ovaj rad obuhvaća ureĊenje

donje etaţe te uklanjanje korovske vegetacije koja onemogućava kvalitetan razvoj ponika i pomlatka. Njega pod zastorom stare sastojine propisana je na površini od 16,00 ha, u grupama koje imaju duţe

pomladno razdoblje.

Njega pomlatka i mladika propisana je u sastojinama ĉije pojedine skupine fiziološki i

gospodarski zadovoljavaju uvijete i predviĊene su za prirodnu obnovu u kraćem vremenskom razdoblju.

Navedeni rad propisan je na ukupnoj površini od 110,50 ha.

Ĉišćenje sastojina propisano na površinama koje zauzimaju skupine razvojnog stadija starijeg

mladika i koljika. Ĉišćenje sastojina propisano je na površini od 61,00 ha.

ProrjeĊivanje sastojina propisano je na površinama koje zauzimaju skupine stabala drugog dobnog

razreda, gušćeg sklopa, a u kojima je potrebno izluĉiti dio jedinki radi poboljšanja kvalitete stabala

budućnosti, odabirući nekvalitetna stabla. Propisano je na površini od 39,50 ha.

Odabiranje i obiljeţavanje stabala za sjeĉu, doznaka stabala, propisana je na ukupnoj obrasloj

površini, koja iznosi 3940,48 ha.


60

4. ODREĐIVANJE ETATA I IZRAĈUN NORMALITETA S OBRAZLOŢENJEM

4.1. Opća osnova sjeĉa

Etat raznodobnih šuma odreĊuje se za svaki odjel odnosno odsjek na osnovi normalne drvne zalihe i

prirasta te strukture stvarne drvne zalihe po debljinskim razredima.

Etat je odreĊen prema proizvodnim mogućnostima sastojina, koristeći pri tome formulu prof.

Klepca.

1 E = M · (1 - ——— ) 1.0 p

l

p - postotak prirasta l - ophodnjica M - drvna zaliha sastojine

4.1.1. Opća osnova sjeĉa po ureĊajnim razredima

Tablica 36

UreĊajni

razred

Gospodarsko razdoblje 2015. – 2034. Gospodarsko razdoblje

2035. – 2054. Polurazdoblje od 2015. – 2024. Polurazdoblje od

2025. – 2034.

Površina Drvna

zaliha

10–godišnji

prirast Etat Površina Etat Površina Etat

ha m3 ha m

3 ha m

3

Kitnjak iz

sjemena 1972,87 196675 56200 21765 1972,87 25445 3945,74 64275

Bukva iz

sjemena 1404,16 214514 54220 30050 1404,16 32535 2808,32 73765

Bagrem iz

sjemena 67,77 5701 1600 775 67,77 890 135,54 2120

Breza iz

sjemena 240,56 18261 6910 3800 240,56 4320 481,12 10385

Kesten iz

panja 255,12 27891 9110 6725 255,12 7090 510,24 15090

U k u p n o 3940,48 464042 128040 63115 3940,48 70280 7880,96 165635

Etat je propisan u svim ureĊajnim razredima i na sveukupnoj obrasloj površini. Najveće uĉešće u

propisanom etatu ima ureĊajni razred bukve s 47,6 %. UreĊajni razred kitnjaka ima uĉešće od 34,5 %,

ureĊajni pitomog kestena iz panja 10,7 %, a ostali ureĊajni razredi sudjeluju u etatu s po manje od 10,0 %.


61

0

50000

100000

150000

200000

kitnjak bukva bagrem breza kesten

zaliha

prirast

etat

Grafikon 9: ukupna drvna zaliha, prirast i etat (m³) po ureĊajnim razredima.

4.1.1.1. Opća osnova sjeĉa za I/1 polurazdoblje za ureĊajni razred: hrast kitnjak iz sjemena

Tablica 37

Debljinski razred

Ukupno 10 – 30 cm 31 – 50 cm > 50 cm

Površina (ha) 1972,87

Drvna zaliha (m3) 142068 50312 5295 197675

10-godišnji prirast 46879 8828 567 56275

Etat (m3) 17300 4120 345 21765

Etat (m3/ha) 9 2 11

Intenzitet sjeĉe od drvne zalihe (%) 12 8 7 11

Intenzitet sjeĉe od prirasta (%) 37 47 61 39

U ureĊajnom razredu hrasta kitnjaka propisan je etat od 197675 m³ ili 11 m³/ha što iznosi 11 % od

zalihe i 39% od prirasta. Razlozi smanjenog inteziteta leţe u velikoj zastupljenosti sastojina smanjenog

obrasta te zaštiti nosioca ureĊajnog razreda u strukturi samih sastojina i povećanja njegovog udjela u

omjeru smjese.


62

4.1.1.2. Opća osnova sjeĉa za I/1 polurazdoblje za ureĊajni razred: bukva obiĉna iz sjemena

Tablica 38

Debljinski razred

Ukupno 10 – 30 cm 31 – 50 cm > 50 cm


Drvna zaliha (m3) 113624 89453 11437 214514


Etat (m3) 16800 11955 1295 30050

Etat (m3/ha) 12 9 1 22



U ureĊajnom razredu bukve propisano je ukupno 214514 m³ etata ili 22 m³/ha što iznosi 14 % od

zalihe i 55 % od prirasta.

4.1.1.3. Opća osnova sjeĉa za I/1 polurazdoblje za ureĊajni razred: bagrem iz sjemena

Tablica 39

Debljinski razred

Ukupno 10 – 30 cm 31 – 50 cm > 50 cm


Drvna zaliha (m3) 4405 1157 139 5701


Etat (m3) 615 150 10 775

Etat (m3/ha) 9 2 11



U ovom ureĊajnom razredu propisani etat iznosi 775 m³ ili 11 m³/ha što iznosi 14 % drvne zalihe i

48 % od prirasta.

4.1.1.4. Opća osnova sjeĉa za I/1 polurazdoblje za ureĊajni razred: breza obiĉna iz sjemena

Tablica 40

Debljinski razred

Ukupno 10 – 30 cm 31 – 50 cm > 50 cm


Drvna zaliha (m3) 16980 1281 18261

10-godišnji prirast 6635 298 6934

Etat (m3) 3565 235 3800

Etat (m3/ha) 15 1 16

Intenzitet sjeĉe od drvne zalihe (%) 21 18 21

Intenzitet sjeĉe od prirasta (%) 54 79 55

U ureĊajnom razredu breze propisani etat od 3800 m³ ili 16 m³/ha iznosi 21 % zalihe i 55 %

prirasta. Ove sastojine podrţale bi i veći etat, ali tradicionalno trţište ne opravdava povećanje inteziteta.


63

4.1.1.5. Opća osnova sjeĉa za I/1 polurazdoblje za ureĊajni razred: kesten pitomi iz panja

Tablica 41

Debljinski razred

Ukupno 10 – 30 cm 31 – 50 cm > 50 cm


Drvna zaliha (m3) 20660 7231 27891

10-godišnji prirast 7245 1861 9112

Etat (m3) 5110 1615 6725

Etat (m3/ha) 20 6 26

Intenzitet sjeĉe od drvne zalihe (%) 25 22 24

Intenzitet sjeĉe od prirasta (%) 71 85 74

U ureĊajnom razredu kestena propisani etat od 6725 m³ ili 26 m³/ha iznosi 24 % zalihe i 74 %

prirasta.

4.1.1.5. Opća osnova sjeĉa za I/1 polurazdoblje za gospodarsku jedinicu

Tablica 42

Debljinski razred

Ukupno 10 – 30 cm 31 – 50 cm > 50 cm


Drvna zaliha (m3) 297737 149434 16871 464042


Etat (m3) 43390 18075 1650 63115

Etat (m3/ha) 11 5 16



Ukupno za gospodarsku jedinicu propisani etat iznosi 63115 m³ ili 16 m³/ha što iznosi 14 % drvne

zalihe i 49 % prirasta. Realizirat će se većim dijelom u prvom debljinskom razredu.


64

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

'10-30 31-50 >50 ukupno'

% - zaliha % - prirast0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

´10-30 31-50 >50 ukupno´

etat m³/ha

Grafikoni 10, 11: intezitet sjeĉe u odnosu na zalihu i prirast te etat / hektaru prikazan po debljinskim

razredima za gospodarsku jedinicu.

4.1.2. Propis opće osnove sjeĉa gospodarske jedinice po vrstama drveća

Tablica 43

Vrsta

drveća

Gospodarsko razdoblje 2015. – 2034. Gospodarsko razdoblje

2035. – 2054. Polurazdoblje od 2015. – 2024. Polurazdoblje od 2025.

– 2034.

Površina Drvna

zaliha

10–godišnji

prirast Etat Površina Etat Površina Etat

ha m3 ha m

3 ha m

3

Luţnjak

7885 1480 335

375

900

Kitnjak 81066 15970 5580 6270 14925

Cer 2631 790 150 180 550

O. bukva 130663 32250 17830 19085 42635

O. grab 77264 20780 10440 11490 26590

Bagrem 12140 6360 1790 2075 4920

P. kesten 48413 16980 10685 11410 25270

OTB 25131 6710 3320 3770 8835

C. joha 9412 2940 1275 1605 4410

O. breza 40044 13580 6210 7480 19160

Trepetljika 11212 6090 2645 3165 8500

OMB 13036 4670 2175 2655 7245

Smreka 795 370 110 110 260

OC 4350 1800 570 610 1435

U k u p n o 3940,48 464042 128040 63115 3940,48 70280 7880,96 165635

U I/1 polurazdoblju etat je propisan na obrasloj površini od 3940,48 ha s ukupnim masom od

63115 m³. U ukupnom etatu bukva ima najveće uĉešće s 28 %, zatim slijede grab i p. kesten sa po 17 % te

breza s 10 % . Ostale vrste sudjeluju sa po manje od 10 % u ukupnom etatu.


65

4.2. Propis ukupnog etata gospodarske jedinice

4.2.1. Propis ukupnog etata gospodarske jedinice po vrstama prihoda

Tablica 44

Vrsta prihoda

I/1 (2015. – 2024.) I/2 (2025. – 2034.) II (2035. – 2054.)

Površina Etat Površina Etat Površina Etat

ha m3 ha m

3 ha m

3

Glavni prihod - - - - - -

Prethodni prihod - - - - - -

Opća osnova sjeĉa 3940,48 63115 3940,48 70280 7880,96 165635

U k u p n o 3940,48 63115 3940,48 70280 7880,96 165635

Sastojine ove gospodarske jedinice prema naĉinu gospodarenja razvrstane su u raznodobne te je

etat zaduţen općom osnovom sjeĉa.

4.2.2. Propis ukupnog etata gospodarske jedinice po vrstama drveća za I/1 polurazdoblje

Tablica 45

Vrsta drveća

Drvna

zaliha

10–godišnji

prirast

Etat Intenzitet sjeĉe

Opća osnova

sjeĉa Drvna zaliha Prirast

m3

Luţnjak 7885 1480 335 4 23

Kitnjak 81066 15970 5580 7 35

Cer 2631 790 150 6 19

O. bukva 130663 32250 17830 14 55

O. grab 77264 20780 10440 14 50

Bagrem 12140 6360 1790 15 28

P. kesten 48413 16980 10685 22 63

OTB 25131 6710 3320 13 49

C. joha 9412 2940 1275 14 43

O. breza 40044 13580 6210 16 46

Trepetljika 11212 6090 2645 24 43

OMB 13036 4670 2175 17 47

Smreka 795 370 110 14 30

OC 4350 1800 570 13 32

U k u p n o 464042 128040 63115 14 49

Na razini gospodarske jedinice etat je propisan s 63115 m³ što iznosi 14 % drvne zalihe i 49 %

prirasta.

Iz tablice je vidljivo da je najveći intenzitet sjeĉe od drvne zalihe kod trepetljike (24 %), a

najmanji kod luţnjaka (4 %). Najveći intenzitet sjeĉe od prirasta je kod kestena (63 %) i a najmanji kod

cera (19 %).


66

4.3. Obraĉun normaliteta s obrazloţenjem

Sastojine ove gospodarske jedinice prema naĉinu gospodarenja razvrstane su u raznodobne.

Normalna drvna zaliha raznodobnih sastojina visokog uzgojnog oblika jednaka je polovici

normalne drvne zalihe zrele sastojine odreĊene primjenom prirasno-prihodnih tablica na temelju boniteta

i ophodnje glavne vrste drveća jednodobnih sastojina visokog uzgojnog oblika.

Kao podloga za izraĉun normalne drvne zaliha korištene su prirasno-prihodne tablice za:

- Hrast kitnjak - Špiranec, 1975. (II, III bonitet)

- Bukva - Špiranec, 1975. (II bonitet)

- Bagrem – Erteld 1951. (II bonitet)

- P. kesten - Špiranec, 1975. (II bonitet)

- Breza - Tjurin. – topola (II bonitet)

4.3.1. Obraĉun normaliteta po ureĊajnim razredima

Tablica 46

UreĊajni razred

Bonitet Površina Zaliha

Stvarna

zaliha/

normalna ha m3/ha

Kitnjak iz sjemena Sadašnja drvna zaliha

II 1556,23 105

0,50 Normalna drvna zaliha 210

Kitnjak iz sjemena Sadašnja drvna zaliha

III 416,64 82


Bukva obiĉna iz

sjemena

Sadašnja drvna zaliha II 1404,16

153 0,68

Normalna drvna zaliha 225

Bagrem iz sjemena Sadašnja drvna zaliha

II 67,77 84


Breza obiĉna iz

sjemena


76 0,76


Kesten pitomi iz

panja


109 1,01


U k u p n o Sadašnja drvna zaliha

3940,46 118


Iz odnosa stvarne i normalne drvne zalihe vidljivo je da svi ureĊajni razredi, osim kestena iz panja

imaju smanjenu normalnu drvnu zalihu. U ureĊajnom razredu kestena normalna drvna zaliha je posljedica

povoljne raznodobne strukture, a koja se postiţe sjeĉom ovih sastojina u relativno pravilnim ciklusima

(ĉista sjeĉa za stupovlje). Ostali ureĊajni razredi su narušene strukture, kako horizontalne tako i

vertikalne.. Na razini jedinice odnos stvarne i normalne zalihe pokazuje umanjenu stvarnu zalihu u

odnosu s normalnom te slijedom toga i smanjeni obrast sastojina.


67

5. ZAŠTITA ŠUMA

5.1. Ĉuvanje šuma

Zadaci i naĉin obavljanja duţnosti ĉuvanja šuma utvrĊeni su Pravilnikom o ĉuvanju šuma

(Narodne novine, br.: 28/15). i Odlukom o mjerama zaštite šuma od protupravnog prisvajanja, korištenja

i drugih protupravnih radnji, te za provoĊenje šumskog reda u šumama šumoposjednika (Karlovaĉka

ţupanija, Ţupanijska skupština, Klasa: 021-04/09-01/71, ur.broj: 2133/1-08/02-09-16 od 17.09.2009.)

5.2. Zaštita šuma od biljnih bolesti

Zdravstvena zaštita bilja ureĊuje se Zakonom o biljnom zdravstvu (Narodne novine,br.: 75/05,.

25/09., 55/2011.).

Općenito, osnova odrţanja stabilnosti sastojina u preventivnim je mjerama zaštite šuma i to u podrţavanju

mješovitih sastojina, pravilnim i pravodobnim šumsko-uzgojnim mjerama, podizanju i obnovi sastojina

sadnicama i sjemenom odgovarajuće provinijencije, te u najmanje štetnom naĉinu iskorišćivanja.

U bukovim sastojinama moguća je šteta od raka bukvine kore (Nectria ditissima Tul., Nectria

coccinea Pers ex Fr., Nectria cinnabarina Tode ex Fr.), te bukvine gube (Fomes fomentarius L. ex Fr.), a

na hrastovom podmlatku i mladiku štete nastaju od hrastove pepelnice (Microsphaera alphitoides Griff. et

Maubl.).

Iz sastojina pitomog kestena potrebno je uklanjati stabla zaraţena virulentnim sojem gljive

Cryphonectria parasitica Murr. koja uzrokuje rak kestenove kore, a ostavljati zdrava stabla i stabla s

površinskim nekrozama koje uzrokuje hipovirulentni soj te gljive, te odrţavati šumski red.

Tehnologiju sjeĉe i izrade prilagoditi terenu, starosti i gustoći sastojine. Prije poĉetka sjeĉe (u

sastojinama predviĊenima za sjeĉu) odrediti i obiljeţiti izvozne pravce i mjesta za stovarišta. Postojeći

podmladak (kod sjeĉe stabala, izrade i izvoza drvnih sortimenata) što više saĉuvati, a isto tako i stojeća

stabla. Temeljne odredbe o zaštiti tla i stabala nalaze se u Pravilniku o doznaci stabala, obiljeţavanju

drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu (Narodne novine br: 116/2006, 74/2007, 55/2009 i

25/2011).

5.3. Zaštita od štetnih organizama

U bukovim sastojinama moguća je šteta na lišću od velikog i malog mrazovca (Hibernia defoliaria

L. i Operophtera boreata L.), bukvina mrazovca (Operophtera boreata Hb.), bukvine sovice (Hylophila

prasinana L.), bukvina prelca (Dasychira pudibunda L.), bukvine skoĉipipe (Rhynchaenus fagi L.),

gubara glavonje (Lymantria dispar L.), a na kori od bukvina crvca (Cryptococus fagi Bauspr.).

Potkornjaci, strizibube i krasnici, osobito bukvin zeleni krasnik (Agrilus viridis L.) mogući su uzroĉnici

šteta u drvu i pod korom.

Na stablima obiĉnog graba štete mogu izazvati grbice.

Na stablima kitnjaka, luţnjaka i cera štete mogu izazvati mrazovci (Operophtera brumata L.,

Hibernia defoliaria L.), zlatokraj (Euproctis chrysorrhoea L.), zeleni hrastov savijaĉ (Tortrix viridana L.),

gubar (Lymantria dispar L.), hrastov ĉetnjak (Thaumatopoea processionea L.), kukaviĉji suznik

(Malacosoma neustria L.) i druge štetoĉine na lišću i pupovima, pod korom potkornjaci, a u drvu srĉikari

i strizibube, hrastov prstenar (Coraebus bifasciatus Ol.) i hrastov krasnik (Agrilus biguttatus F.). Na ţiru

štete uzrokuje ţirotoĉ (Curculio glandium Marsch.).


68

Kako su kulture crnogorice ugroţene od snjegoloma, vjetroloma i ledoloma mogu se stvoriti uvjeti

za povećanje brojnosti sekundarnih štetnika, tj. potkornjaka (a time i znaĉajnijih šteta), ako se iz sastojina

pravodobno ne uklone oštećena stabla. Stabla smreke ugroţena su od smrekinog pisara (Ips typographus

L.), smrekinog malog granara (Pitiophtorus micrographus L.), šestozubog smrekinog potkornjaka

(Pitiogenes chalcographus L.), te smrekine ose listarice (Lygaeonematus abietinus Chr.).

Divljaĉ i glodavci mogu izazvati štete na poniku i podmlatku.

Redovito praćenje zdravstvenog stanja sastojina i pravovremeno izvješćivanje o uoĉenim promjenama je

obavezno, tj. obavezno je obavljati izvještajno-prognozne poslove.

Ako je neophodna primjena sredstava za zaštitu bilja potrebno je koristiti ekološki prihvatljiva

sredstva te time sprijeĉiti štetan utjecaj pesticida na ostalu zoofaunu, odnosno cjelokupan ekosustav. Ako

se pojavi uzroĉnik koji bi mogao izazvati veće gospodarske štete, a ne postoji odgovarajuće biološko ili

biotehniĉko sredstvo mogu se koristiti kemijska sredstva uz dopuštenje središnjeg tijela drţavne uprave

nadleţnog za poslove poljoprivrede i šumarstva uz suglasnost Ministarstva.

5.4. Zaštita od divljaĉi i glodavaca

Mjere za spreĉavanje šteta od divljaĉi i naknada štete od divljaĉi propisane su Zakonom o lovstvu

(Narodne novine br.: 140/05, 75/09 i 14/14).

Privatni posjednik šume ili šumskog zemljišta te poljoprivrednog zemljišta duţan je

pravovremeno obavijestiti lovoovlaštenika glede poduzimanja odreĊenih radnji-mjera za sprjeĉavanje

šteta koju divljaĉ moţe nanijeti šumi i šumskom zemljištu, a tako i poljoprivrednom (posebno ako su na

istome poljoprivredne kulture jednogodišnje ili višegodišnje).

Svaka izgradnja lovnogospodarskih objekata( solišta, hranilišta, kaljuţišta, prihvatilišta, hvataljke za

divljaĉ i sl.), a tako i lovnotehniĉkih objekata (ĉeke-visoki zasjedi svih tipova, osmatraĉnice, sjenice i sl.)

dozvoljava se samo uz suglasnost posjednika.

Vrsta šteta:

Štete na šumi od divljaĉi najizraţenije su u vrijeme mirovanja vegetacije, zato što je tada

smanjeno prisustvo zelene kvalitetne bio-mase neophodne za svakodnevnu prehranu divljaĉi, a koja za

neke vrste divljaĉi nije tako mala. U nedostatku dovoljne koliĉine hrane s kojom se divljaĉ prehranjuje za

vrijeme izvan vegetacionog perioda, divljaĉ poseţe za onom hranom koju pronalazi na tom staništu

(izbojci, kora,i dr.) pritom ĉineći veće ili manje štete na postojećoj vegetaciji.

Štete na poljoprivrednim kulturama mogu biti znatne stoga je isto regulirano Zakonom o

lovstvu (Ĉlanak 37.).

Štete na šumi i šumskom zemljištu koju divljaĉ ĉini mogu se svrstati u slijedeće skupine:

- Glodanje

- Ĉešanje

- Lomljenje

- Prehrana sa šumskim plodovima i sjemenjem

- Iskapanje sjemena i biljaka rovanjem


69

5.5. Zaštita od poţara

Općenito na ovom podruĉju poţari u šumi i na šumskom zemljištu nastaju kao posljedica paljenja

korova i biljnih otpadaka na obraĊenim poljoprivrednim površinama te paljenjem zapuštenih

poljoprivrednih površina u privatnom vlasništu.

Ako je neophodno spaljivanje korova i biljnih otpadaka treba se pridrţavati Odluka o spaljivanju

korova i biljnih otpadaka koje donose gradovi, općine i ţupanije. Potrebno je što više raditi na

provoĊenju preventivnih mjera zaštite šuma od poţara i to: poboljšanjem organizacije ĉuvarske sluţbe,

upozoravanjem na opasnost od poţara putem javnih medija i postavljanjem znakova upozorenja i plakata.

Znakove zabrane loţenja vatre i bacanja smeća potrebno je postavljati na ulaze u šume i uz najugroţenije

sastojine. Pritom znakove postavljati na odgovarajuće stupove, a ne na ţiva stabla.

U svrhu provoĊenja mjera zaštite šuma od poţara donosi se plan zaštite šuma od poţara.

Pri provedbi mjera zaštite šuma od poţara pridrţavati se i drugih odredbi Zakona o zaštiti od poţara

(Narodne novine, br.: 92/10.) i Pravilnika o zaštiti šuma od poţara (Narodne novine, br.: 33/14).

Procjena opasnosti šuma i šumskog zemljišta od poţara napravljena je temeljem Mjerila za

procjenu opasnosti od šumskog poţara

Najznaĉajniji ĉimbenici koji utjeĉu na opasnost od poţara su:

- vegetacija (zastupljenost vrsta drveća)

- antropogeni (opasnost od ĉovjeka)

- klima

- podloga (matiĉni supstrat i vrsta tla)

- orografija i

- šumski red.

Postoje ĉetiri stupnja opasnosti od poţara:

STUPANJ OPASNOST UKUPAN BROJ BODOVA BOJA

I jako velika preko 480 crvena

II velika 381- 480 narandţasta

III srednja 281- 380 svjetlo ţuta

IV mala do 280 svjetlo zelena

Sastojine ove gospodarske jedinice razvrstane su u slijedeća tri stupnja opasnosti od poţara:

STUPANJ ha %

II 1054,45 26,7

III 1320,23 33,4

IV 1579,67 39,9

Ukupno 3954,35 100,0

U prilogu je i karta opasnosti od poţara.


70

5.6. Izrada i odrţavanje prosjeka

Otvorenost šuma javnim prometnicama, velikim brojem ″šumskih″ putova bez kolniĉke

konstrukcije te zastupljenost šumskih zajednica i vrsta na podruĉju gospodarske jedinice ne zahtijeva

izradu prosjeka.

5.7. Odrţavanje izvora, bunara i cisterni

Pravilnikm o ureĊivanju šuma ĉl. 25. i Zakonom o šumama ĉl.47 regulirano je odrţavanje izvora.

6. ŠUMSKE PROMETNICE

Propis predviĊenih za izgradnju i rekonstrukcije šumskih prometnica za I/1 polurazdoblje

Tablica 47

Redni broj Prolazi kroz odjel/odsjek Duţina

(m)

Izgradnja

1. Grabno – Gorica Lipniĉka : 72, 73, 78, 80 2500

Odrţavanje

Postojeća infrastruktura 6200

U k u p n o 8700

7. LOVNO GOSPODARENJE

Gospodarenje faunom ureĊeno je sa slijedećim Zakonskim i podzakonskim aktima:

1. Zakon o zaštiti prirode („Narodne novine―, br.: 80/13.),

1.1. Pravilnik o visini naknade štete prouzroĉene nedopuštenom radnjom na zaštićenim

ţivotinjskim vrstama („Narodne novine, br.: 4/96, 79/02),

2. Zakon o lovstvu RH („Narodne novine, br.:140/05., 75/09., 153/09. i 14/14).

2.1. Pravilnik o lovostaji („Narodne novine―, br.: 155/05 i 72/06, 67/10),

2.2. Pravilnik o sadrţaju, naĉinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja lovno-

gospodarske osnove, programa uzgoja divljaĉi i programa zaštite divljaĉi i Struĉnih podlo-

ga za bonitiranje i utvrĊivanje lovnoproduktivnih površina u lovištima RH („Narodne

novine―, br.: 40/06, 92/08, 39/11),

2.3. Pravilnik o obiljeţavanju krupne divljaĉi evidencijskim markicama („Narodne novine―,

br.:54/06, 95/10),

2.4. Pravilnik o uvjetima i naĉinu lova („Narodne novine―, br.: 62/06, 70/10),

2.5. Pravilnik o pasminama, broju i naĉinu korištenja lovaĉkih pasa za lov („Narodne novine―, br.:

62/06, 3/07, 143/10),

2.6. Pravilnik o ocjenjivanju trofeja divljaĉi, obrascu trofejnog lista, voĊenju evidencije o

trofejima divljaĉi i izvješću o ocijenjenim trofejima („Narodne novine―, br.: 62/06),

2.7. Pravilnik o naĉinu lova s pticama grabljivicama („Narodne novine―, br.:62/06, 110/10),


71

2.8. Pravilnik o struĉnoj sluţbi za provedbu lovnogospodarske osnove („Narodne novine―,

br.:63/06, 101/10),

2.9. Pravilnik o lovoĉuvarskoj sluţbi („Narodne novine―, br.: 63/06),

2.10.Pravilnik o sadrţaju i naĉinu voĊenja središnje lovne evidencije („Narodne novine―, br.:

67/06, 73/10),

2.11.Cjenik divljaĉi („Narodne Novine―, br.: 67/06),

2.12.Odštetni cjenik za izraĉun naknade za štete na divljaĉi u lovištu („Narodne novine―, br.:

67/06),

2.13.Pravilnik o lovaĉkom oruţju i nabojima („Narodne novine―, br.: 68/06),

2.14.Pravilnik o naĉinu lova u graniĉnom pojasu („Narodne novine―, br.: 68/06),

Sve ţivotinjske vrste moraju se štititi na naĉin da ne doĊe do ugroţavanja njihovog opstanka

te kod svih radova koji se obavljaju u redovnom gospodarenju šumama i šumskim zemljištem

voditi brigu o utjecaju na ţivot, razmnoţavanje i stabilnost ţivotinjskih populacija.


- jelen obiĉni

- srna obiĉna

- svinja divlja

- zec obiĉni

- fazan – gnjetlovi

- trĉka skvrţulja


Broj divljaĉi koja se moţe prema mogućnostima staništa uzgajati (matiĉni-proljetni fond) odreĊen

je na temelju prijedloga Struĉne komisije za ustanovljenje lovišta i Struĉnih podloga za bonitiranje i

utvrĊivanje lovnoproduktivnih površina u lovištima Republike Hrvatske, a moţe se mijenjati u skladu s

lovnogospodarskom osnovom.

Za izgradnju ograde u lovištu u svrhu uzgoja ili lova divljaĉi potrebna je suglasnost vlasnika

zemljišta pod uvjetom da je propisano lovnogospodarskom osnovom.

Podaci o broju i vrsti divljaĉi koja se moţe uzgajati bez štetnih posljedica za normalno gospodarenje

šumama i šumskim zemljištem te predviĊene mjere zaštite od divljaĉi radi obnove i uzgoja sastojina u GJ

„Jurovo - Griĉe―.

Tablica 48

Vrsta

divljaĉi

Šumsko zemljište

I.

dobni

razred

Površina

u obnovi

Raspoloţiva

površina za

obraĉun

Izraĉunata

površina % Bonitet

Broj

grla

na

100

ha

Matiĉni

fond Obraslo Neobraslo Ukupno

Jelen

obiĉni

3940,48 13,87 3954,35 3954,35

3163,48 80 III 2 63

Srna

obiĉna 2768,05 70 II 4 111

Divlja

svinja 3163,48 80 II 1,5 47

Toĉan broj svih vrsta divljaĉi koje se na podruĉju gospodarske jedinice mogu uzgajati, štititi i koristiti

propisat će se lovnogospodarskim osnovama.


72

Program gospodarenja GJ „Jurovo - Griĉe― obuhvaća šume i šumsko zemljište u KO: Griĉe,

Jurovo, Lipnik, Martinski Vrh, Pravutina, Ribnik, Sraĉak i Ţakanje , a program vrijedi za razdoblje

2015.- 2024 godine.

Na podruĉju gospodarske jedinice ustanovljena su tri zajedniĉka otvorena lovišta: broj: IV/103

„Ribnik―, broj: IV/104 „Ţakanje― i broj I/120 „Netretić―.

Lovišta su namijenjena lovnim potrebama lovozakupnika te za uzgoj, zaštitu, lov i korištenje

divljaĉi i njezinih dijelova.


2689,63 ha lovno produktivne površine. Ovlaštenik lova; LD Lisica Ribnik, Veselići bb, 47272 Ribnik –

broj ugovora 4003 Lovnogospodarska osnova lovišta br. IV/103 ima vaţnost 01.04.2006 -

31.03.2016.Lovaĉki savez Karlovaĉke ţupanije, 47000 Karlovac, I. Maţuranića 11 – P.P.8.


102,93 ha lovno produktivne površine. Ovlaštenik lova; LD Trĉka Ţakanje, Ţakanje, 47246 Ţakanje –

broj ugovora 4004.Lovnogospodarska osnova lovišta br. IV/105 ima vaţnost 01.04.2006 -



102,93 ha lovno produktivne površine. Ovlaštenik lova; LD Srnjak Netretić, Netretić bb, 47271 Netretić–

broj ugovora 4020. Lovnogospodarska osnova lovišta br. IV/105 ima vaţnost 01.04.2006 -



- jelen obiĉni

- srna obiĉna

- svinja divlja

- zec obiĉni

- fazan - gnjetlovi

- trĉka skvrţulja


Kontrolu izvršenja propisa lovnogospodarske osnove provodi nadleţno Ministarstvo, uprava za

lovstvo.

Temeljem odredbe ĉlanka 27. Zakona o šumama i šumskogospodarskim planovima utvrĊuju se

vrste i broj divljaĉi koja se moţe uzgajati u šumi, uvaţavajući zakonitosti prirodnog sklada izmeĊu

divljaĉi i staništa, smjernice gospodarenja šumama te odredbe posebnih zakona i meĊunarodnih ugovora.

Lovnogospodarske osnove moraju biti usklaĊene s planovima iz naprijed navedenog ĉlanka. Propisane

mjere za sprjeĉavanje šteta od divljaĉi propisane su Zakonom o lovstvu, LGO i potpisanim Ugovorom o

meĊusobnim pravima i obvezama izmeĊu lovoovlaštenika.

Lovozakupnik je obvezan donijeti lovnogospodarsku osnovu u roku od 90 dana po potpisivanju

Ugovora. Lovozakupnik je obvezan ishoditi mjere i uvjete zaštite prirode koji su u interesu oĉuvanja

prirodnih staništa i divlje flore i faune te zaštite biološke raznolikosti, sukladno posebnim propisima te

iste ugraditi u lovnogospodarsku osnovu i priloţiti ih Ugovoru.

U lovištu je dopušteno postaviti lovnogospodarske i lovnotehniĉke objekte u skladu s propisom

lovnogospodarske osnove, propisima o prostornom ureĊenju, odnosno odobrenju vlasnika zemljišta i

šume.

Mjesta obiljeţbe granica lovišta: Granica lovišta obiljeţava se obavještajnim tablama na vidljivim

mjestima i javnim prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove.


73

8. ISKORIŠTAVANJE NEDRVNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

Gospodarenje nedrvnim šumskim proizvodima moguće je samo kada je to predviĊeno i propisano

programom za gospodarenje šumama šumoposjednika, na naĉin koji ne ugroţava biološku raznolikost

(Pravilnik o sporednim šumskim proizvodima, ĉlanak 7.). Nedrvni šumski proizvodi mogu se

transportirati izvan šume samo ako su propisano obiljeţeni i ako je za njih izdana propisana popratnica

(ĉlanak 31. Zakona o šumama).

Nekontroliranim skupljanjem ugroţava se postojeća biološka i krajobrazna raznolikost, sustav

zaštite prirodnih vrijednosti radi trajnoga oĉuvanja njihovih svojstava, odrţivo korištenje prirodnih dobara

na dobrobit sadašnjih i budućih naraštaja. Ugroţava se prirodnost tla, oĉuvanje kakvoće, koliĉine i

dostupnost vode, odrţavanje atmosfere i proizvodnja kisika, te odrţavanje klime.

8.1. Pašarenje

Šumoposjednik moţe u svojoj šumi pašariti u skladu s programom za gospodarenje šumama

šumoposjednika ili posebnim propisima (ĉlanak 34. Zakona o šumama). Ovim programom pašarenje nije

dopušteno.

8.2. Brst

Zabranjen je brst u mladim šumama, te u šumama i na šumskom zemljištu koji su odreĊeni za

pomlaĊivanje ili pošumljavanje.

8.3. Ţirenje

Ovim programom ţirenje nije predviĊeno. Posebno je zabranjeno u mladim šumama, te u šumama i

na šumskom zemljištu koji su odreĊeni za pomlaĊivanje ili pošumljavanje.

8.4. Skupljanje gljiva, ljekovitog i ukrasnog bilja

Skupljanje gljiva na teritoriju RH regulirano je sukladno odredbama Pravilnika o zaštiti gljiva

(Fungi) (Narodne Novine, br.: 34/02.). Dopušteno je skupljanje gljiva pod uvjetima da se ne oštećuje

micelij, da se ne beru i ne oštećuju stari i crvljivi primjerci gljiva, kao i nedorasli primjerci, da se ne beru

gljive blizu prometnica i oneĉišćenih mjesta, a da se pojedini primjerci ostavljaju u šumi. Za osobne

potrebe dopušteno je skupljati sve vrste samoniklih gljiva, osim strogo zaštićenih vrsta sukladno

Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (Narodne Novine, br.: 144/13.).

Za skupljanje biljnih šumskih proizvoda koji sluţe kao lijek, a pripadaju biljnim vrstama koje su

zaštićene sukladno Pravilniku o sakupljanju zaštićenih samoniklih biljaka u svrhu prerade, trgovine i

drugog prometa (Narodne Novine, br.: 154/08.), potrebno je pribaviti odobrenje ministarstva nadleţnoga

za zaštitu prirode. Zabranjeno je skupljanje biljnih vrsta koje su zaštićene u kategoriji „strogo zaštićene

vrste― sukladno Pravilniku o proglašenju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim.


74

8.5. Branje i skupljanje plodova i sjemena šumskog drveća i grmlja

Naĉin branja plodova mora biti takav da se ne oštećuje matiĉna biljka. Ako skupljani biljni šumski

proizvodi koji sluţe kao hrana za ljude pripadaju kategoriji zaštićenih biljnih vrsta sukladno Zakonu o

zaštiti prirode („Narodne Novine―, br.: 80/13.), potrebno je pribaviti prethodno dopuštenje tijela

nadleţnog za zaštitu prirode.

8.6. Skupljanje i odnošenje šušnja i granja

U šumi i na šumskom zemljištu zabranjeno je skupljanje i odnošenje šušnja (ĉlanak 32. Zakona o

šumama), osim sastojina u kojima je to predviĊeno Programom.

8.7. Pĉelarenje

Mjesta za smještaj pĉelinjaka mogu se takoĊer propisati u Programu prema kartama pĉelinjih ispaša.

Pĉelinjak koji je doseljen na pĉelinju pašu mora biti na odreĊenoj udaljenosti od drugoga najbliţega

pĉelinjaka:

- Ako pĉelinjak broji do 50 pĉelinjih zajednica, udaljenost do sljedećega pĉelinjaka mora biti

najmanje 200 m.

- Ako pĉelinjak broji više od 50 pĉelinjih zajednica, udaljenost do sljedećega pĉelinjaka mora

biti najmanje 400 m.

Svaku pošiljku pĉela mora pratiti uvjerenje o njihovu zdravstvenom stanju. Na pĉelinjaku koji je

doseljen mora na vidljivom mjestu biti istaknuta ploĉa na kojoj je dan broj pĉelinjih zajednica, ime i

prezime vlasnika pĉelinjaka, te adresa i broj telefona.

V. VRIJEME SJEĈE I IZVLAĈENJA ŠUMSKIH PROIZVODA

Temeljem Zakona o šumama, ĉlanak 31. i ĉlanak 27. Pravilnika o doznaci stabala, obiljeţavanju

drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu („Narodne novine―, broj 116/06., 74/07., 55/09., 25/11. i

17/15. ) vrijeme sjeĉe, izrade, izvoza, iznošenja i privlaĉenja utvrĊuje se:

a) u jednodobnim sastojinama u kojima se obavljaju oplodne sjeĉe (pripremni, naplodni, naknadni i

dovršni sijek), zabranjena je sjeĉa, izrada i izvoz iz sjeĉine za vrijeme trajanja vegetacije, u pravilu od 01.

travnja do 30. rujna, osim u sastojinama izloţenim poplavama većih razmjera kada se isti radovi mogu

obavljati najranije dva mjeseca nakon poĉetka vegetacije;

b) u raznodobnim sastojinama i jednodobnim sastojinama u kojima se obavlja sjeĉa prethodnog

prihoda, zabranjeno je obaranje stabala u prva dva mjeseca od poĉetka vegetacije;

c) u jednodobnim i prebornim sastojinama gdje su predviĊeni šumskouzgojni radovi njege, sjeĉa se

obavlja, u pravilu, za vrijeme trajanja vegetacije;

d) u prebornim sastojinama vrijeme sjeĉe ovisi o vrsti drveća, nadmorskoj visini i klimatskim uvjetima

svake gospodarske jedinice;


75

e) u panjaĉama za koje se smjernicama gospodarenja i dalje odreĊuje gospodarenje kao panjaĉama, sjeĉa

se obavlja iskljuĉivo za vrijeme mirovanja vegetacije;

f) resurekcijska sjeĉa obavlja se samo za vrijeme mirovanja vegetacije;

g) u kulturama i plantaţama sjeĉa se moţe obavljati tijekom cijele godine.

Privlaĉenje drvnih sortimenata iz sjeĉina obavlja se na naĉin da se postigne maksimalna zaštita

podmlatka te zaštita preostalih, stojećih stabala u sjeĉini.

Kad se prilikom privlaĉenja drva ne izraĊuju manje vrijedni sortimenti iz krošnje oborenog stabla,

obavezno je grane s krošnje potpuno okresati i rasporediti. Na oštećenom podmlatku nakon privlaĉenja

drvnih sortimenata, obavezno se iste godine obavlja ĉepovanje stabalaca. Ĉepovanje stabalaca obavlja se

za vrijeme mirovanja vegetacije.

Prosjeke, izvozni putovi, mostovi, propusti, šumske ceste, odvodni kanali, izvori pitke vode i

zaštitne ograde za spreĉavanje šteta od divljaĉi moraju se dovesti u red najkasnije u roku šest mjeseci od

obavljene sjeĉe, izrade odnosno izvoza drvnih sortimenata.

VI. USKLAĐENOST PROGRAMA S PROSTORNIM PLANOM

ŢUPANIJE

Program gospodarenja gospodarskom jedinicom „Jurovo - Griĉe― usklaĊen je s prostornim

planom Karlovaĉke ţupanije te ne postoje ograniĉenja u tom smislu za gospodarenje ovim šumama.

VII. USKLAĐENOST PROGRAMA S UVJETIMA ZAŠTITE PRIRODE

U ovaj program gospodarenja za gospodarsku jedinicu „Jurovo - Griĉe― ugraĊeni su uvjeti zaštite

prirode. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode. Uprava za zaštitu prirode izdala je uvjete zaštite prirode

KLASA: UP/I 612-07/14-71/84; Ur broj: 517-07-2-2-14-3 od 24. srpnja 2014. godine.


76

VIII. ZAVRŠNE ODREDBE

Podatke o izvršenim radovima propisanim programom gospodarenja šumoposjednika, provoditelj

programa upisuje u evidencije do 1. oţujka za proteklu godinu. Na kraju svake godine i po isteku I/1

polurazdoblja izraĊuje se rekapitulacija evidentiranih podataka za gospodarsku jedinicu (ĉlanak 64.

Pravilnika).

Izvanredna revizija izraĊuje se kad se u tijeku gospodarenja šumama i šumskim zemljištima

ustanove odstupanja od propisanog naĉina gospodarenja gospodarskom jedinicom zbog uvjeta koje

regulira ĉlanak 94. Pravilnika.

Programi gospodarenja šumoposjednika ĉuvaju se u Trgovaĉkom društvu. Svi podatci koji su

prikupljeni prilikom izrade programa su dokumentacijska graĊa koja se ĉuva do prestanka vaţenja

programa odnosno odobravanja novoga. Po isteku vaţenja programa trajno se arhiviraju dva primjerka

istog od kojih jedan mora imati popunjenu evidenciju o izvršenim radovima. Trgovaĉko društvo je duţno,

uz naknadu materijalnih troškova, ustupiti zainteresiranim osobama preslike dijelova programa. Ĉuvanje

i pohranjivanje programa te javnost podataka pobliţe definiraju ĉlanci 97. i 98. Pravilnika.

Prema ĉlanku 40. Pravilnika propisuje se voĊenje šumske kronike koja sadrţava podatke koji nisu

obuhvaćeni evidencijama, a odnose se na gospodarenje šumama i šumskim zemljištima gospodarske

jedinice. Šumska kronika vodi se po godinama u posebnoj knjizi.

Sastavio:

Josip Bezjak,dipl.ing.šum.

Rukovoditelj odjela za ureĊivanje šuma

mr.sc. Josip Skenderović, dipl.ing.šum.

Documents

PROGRAM ZA GOSPODARENJE ŠUMAMA ŠUMOPOSJEDNIKAribnik.hr/images/uploads/Jurovo_Griče-uređajni... · 2017-09-11 · Uređajni zapisnik za gospodarsku jedinicu „Jurovo-Griče″