PROGRAMA RADA TZ SPLITSKO – DALMATINSKE ŽUPANIJE ZA

2017. GODINU S FINANCIJSKIM PLANOM ZA 2017.GODINU

Split, prosinac 2016. godine

1

2

1. PREGLED STANJA I TRENDOVA NA MEĐUNARODNOM

TURISTIČKOM TRŽIŠTU KAO OSNOVA BUDUĆIH

AKTIVNOSTI TURISTIČKE ZAJEDNICE

1.1. UVOD

U skladu sa Zakonom o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma

te temeljem Statuta, jedna od osnovnih zadaća Turističke zajednice Splitsko –

dalmatinske županije je promocija turističke ponude županije u zemlji i

inozemstvu. Temeljem toga pristupa se izradi i realizaciji programa rada kao i

provođenju svih radnji u cilju povećanja plasmana turističkog proizvoda regije

na domaćem i međunarodnom turističkom tržištu. U izradi prijedloga Programa

rada za 2017. godinu pošlo se od:

postavki Glavnog plana razvoja turizma Splitsko – dalmatinske županije,

Strategije razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine

ostvarenih rezultata i aktivnosti u 2016. godini,

stanja na emitivnim tržištima i procjene tog stanja u 2017. godini,

ocjene stanja u svjetskom gospodarskom i financijskom okruženju.

Svjetski turizam niti tijekom 2016. godine nije bio pošteđen turbulentnih

zbivanja i nepredviđenih okolnosti, koje su u većoj ili manjoj mjeri pogodile

pojedine receptivne destinacije, a samim tim i brojne poslovne subjekte

turističkog sektora. Godina 2015. bila je šesta godina zaredom s natprosječnim

rastom turističkog prometa iznad očekivanja. Rezultati 2015., kao i još uvijek

aktualne 2016. bili su i pod utjecajem prirodnih te civilizacijskih kriza u

mnogim dijelovima svijeta. Trenutno je u turizmu važno pitanje sigurnosti i

zaštite, a kako turizam uvelike ovisi o kolektivnoj sposobnosti promicanja

sigurnog putovanja, potrebno je u planiranju nastojati minimalizirati izloženost

turističkog sektora rastućim prijetnjama. UNWTO za 2016. godinu predviđa rast

međunarodnih turističkih dolazaka u svijetu, ali u nešto manjem postotku nego

prošle godine, odnosno za oko 4 posto. Indeks povjerenja potrošača i želje za

turističkim putovanjima i dalje je u svijetu pozitivan, unatoć strahu od terorizma

te nesigurnoj geopolitičkoj situaciji koja je i tijekom ovogodišnje turističke

sezone proizvela pomutnju na globalnoj turističkoj sceni. Zbog svega što se

događa u svijetu i Europi, uključujući terorističke prijetnje i previranja oko (ne)

sigurnosti putovanja te izbjegličku krizu, kao i zbog još uvijek nepovoljnog

poslovnog okruženja u zemlji, za turizam je 2016. godina bila vrlo izazovna i

pomalo neizvjesna u samom početku. S obzirom na odlične najave i trendove

kretanja na stranim tržištima te uz rastuću popularnost Hrvatske kao sigurne

destinacije odmorišnog, većinom ipak ljetnog, ali i poslovnog turizma,

očekivanja su da će se u 2016. u konačnici ostvariti izrazito bolji turistički

rezultati u usporedbi s prethodnom godinom, što potvrđuju i dosadašnje

turističke brojke.

3

Također, očekuje se oko 9,5 milijardi eura prihoda od turizma, od čega više od 8

milijardi eura od stranih te oko 1,5milijardi eura od domaćih turista. Naime,

dosadašnji rezultati turističkog prometa na razini Hrvatske, kao i Srednje

Dalmacije izrazito su pozitivni na velikom broju europskih i svjetskih emitivnih

tržišta. U turbulentnom globalnom okružju, komparativne prednosti Hrvatske i

njenih destinacijskih područja, poput blizine velikom broju relevantnih

emitivnih tržišta te posebice sigurnost, snažno dolaze do izražaja i argument su

za odabir Hrvatske kao odmorišne destinacije. S obzirom na stvoreni imidž na

tržištu, izvozni potencijal, mogući stupanj integracije ostalih sektora, sačuvani

prostor i veliku količinu neiskorištene imovine, nema nikakve dvojbe da je

turizam jedna od najvažnijih hrvatskih strateških grana. Premda je pod pritiskom

svjetske ekonomske krize 2009. i 2010. godine turizam posustao, već se 2011.

vratio ostvarivši rast broja noćenja i prihoda, koji je prisutan i tijekom 2013.,

2014., 2015. i 2016. godine. S poboljšanjem indikatora profitabilnosti, u turizam

sve više dolaze i toliko nužne investicije što potvrđuje rast inozemnih ulaganja u

ovu djelatnost. Prema podacima Eurostata, broj turističkih noćenja u 28 zemalja

Europske unije dosegnuo je 2016. godine novi rekord, a Hrvatska je među

zemljama s najvećim rastom broja noćenja i najvećim udjelom inozemnih

gostiju.

1.2. TRŽIŠNI TRENDOVI I STANJE NA TRŽIŠTU

Turizam je tijekom posljednjih godina doživio velike promjene, koje su u

potpunosti izmjenile ustaljene i izgrađene odnose unutar industrije, kanale

komunikacije i prodaje te kompletne poslovne modele. Različita krizna

događanja na svjetskoj i europskoj razini dovela su do preusmjeravanja

turističkih tijekova te istovremenog zaoštravanja konkurentske utakmice između

turističkih destinacija koje, osim cjenovnom politikom, nastoje zadržati/povećati

svoje tržišne udjele značajnim ulaganjem u marketing, inovacijama i

diferencijacijom u odnosu na konkurente. Pred Hrvatsku se postavlja izazov

prepoznavanja svih relevantnih trendova na strani turističke ponude i potražnje,

kao i izazov primjene marketinškog modela kojima će se brand Hrvatske i

njenih ključnih turističkih proizvoda (i turističkih regija/clustera) te ponuda

vrijednosti na komunikacijskoj razini pozicionirati i pozitivno diferencirati u

odnosu na konkurenciju. Globalna kretanja na turističkom tržištu i

konkurentnost pojedinih turističkih destinacija snažno su korelirani sa sljedećih

nekoliko megatrendova:

Političko okruženje: Brojni regionalni sukobi diljem svijeta i dalje će biti

jedno od ključnih obilježja svjetske političke scene što će se negativno

odražavati na veličinu i prostornu distribuciju turističkog prometa.

4

Gospodarsko okruženje: Usprkos povremenim fluktuacijama, prognoze

gospodarskih kretanja u sljedećem desetljeću ukazuju na sve veći gospodarski

potencijal tzv. BRIC i MIST zemalja, a time i rast njihove sklonosti turističkim

putovanjima.

Društveno okruženje: Gospodarski razvoj, rastuća razina obrazovanja i

općenito rast blagostanja pridonose tranziciji prema novim društvenim

vrijednostima ekonomije doživljaja. ‘Novi turist’ kupac je životnih iskustava,

doživljaja i priča, fizički i intelektualno je aktivan, želi biti sudionikom težeći

putovanjima koja će pridonijeti njegovu osobnom razvoju.

Pravno okruženje: Usprkos značajnim procesima deregulacije, turističko

privređivanje obilježit će također sve veća regulacija i sve izraženija

konvergencija u zakonodavstvu i u uobičajenoj poslovnoj praksi.

Okoliš: Problematika okoliša i okolišna odgovornost među najaktualnijim su

izazovima budućnosti. Kao djelatnost koja istovremeno počiva na kvaliteti

okoliša i koja na njega intenzivno djeluje, turizam će se bitno intenzivnije

priklanjati primjeni okolišno odgovornih, ‘zelenih’ koncepata na razini

pojedinih pružatelja usluga i cijelih destinacija.

Tehnologija: Prognoze govore ne samo o nastavku daljnjeg strelovitog

razvoja informacijskih i komunikacijskih tehnologija, nego i o daljnjoj

penetraciji tržišta i rastućem broju korisnika diljem svijeta.

Usprkos kontinuitetu nesigurnih prilika u pojedinim dijelovima svijeta, općenito

se predviđa da će svjetska gospodarska i društvena klima potaknuti rast turizma

u sljedećih dvadeset godina. Trenutno dostupni podaci Svjetske turističke

organizacije govore o rastu broja ukupnih turističkih dolazaka za razdoblje do

2020. godine. Dugoročne projekcije trendova turističkih kretanja ukazuju da se i

tijekom narednih godina očekuje kontinuirani rast turističkog prometa na

svjetskoj razini. Iako se karta političke moći svijeta mijenja, veliki svjetski

centri moći, uključujući SAD, ujedinjenu Europu, Japan, Kinu i Indiju, ocjenjuju

se stabilnima. Istovremeno, brojni regionalni konflikti diljem svijeta uvjetovani

najčešće lošom vladavinom, vjerskim razlozima ili borbom oko prirodnih

resursa i dalje će biti jedno od ključnih obilježja svjetske političke scene unoseći

nestabilnost i nesigurnost. Prelijevajući se nerijetko izvan granica zahvaćene

regije, u obliku terorizma i izbjegličkih egzodusa, regionalni konflikti pridonose

radikalizaciji političkih stavova i ponovnom jačanju mjera ‘zatvaranja’ i

‘ograničavanja pristupa’ na globalnoj razini. Svjetska politička kretanja,

posebice iz perspektive osjetljivosti turizma na bilo koji oblik nesigurnosti,

nedvojbeno će oblikovati globalna turistička kretanja.

5

Prijetnja terorizma znatno utječe na planiranje odmora i ponašanje na

putovanjima, ali ipak ne prekida porast potražnje za putovanjima na koja će u

inozemstvo oko 2 posto više Europljana i globalno oko 3 posto više ljudi nego

2015. godine, procjene su iz istraživanja turističke burze ITB Berlin i analitičke

kuće IPK International. Oni su zajedno proveli globalno istraživanje na više od

40 velikih turističkih tržišta intervjuirajući oko 50 tisuća ljudi analizirajući

globalne promjene pri odabiru i ponašanju turista na putovanjima uslijed

učestalih terorističkih prijetnji i napada te političkih preokreta, koji su primjerice

u Turskoj i Egiptu doveli do dramatičnog pada rezervacija i zatvaranja brojnih

hotela. Istraživanje je pokazalo da prijetnja terorizma utječe na ponašanje oko 40

posto stranih turista, pri čemu rezultati znatno variraju ovisno o tržištu, ali

zaključak je da su globalno ljudi više nego prije oprezni pri izboru odredišta za

putovanja. Najoprezniji pri izboru odredišta za odmore i putovanja su oni

koji putuju s djecom, dok su nešto manje oprezni putnici mlađe dobi i samci, a

15 posto stranih turista reklo je da će u 2016. godini izbjegavati putovanja u

inozemstvo i odmor radije provesti u svojoj zemlji. Svjetska turistička karta

precrtava se munjevitom brzinom budući da putnici i izletnici mijenjaju svoje

želje uslijed terorističkih napada, epidemija bolesti i migrantskih kriza.

Muslimanske zemlje diljem svijeta glavni su gubitnici u ovoj trenutačnoj borbi

za turiste. Napadi na turiste u Tunisu i pad ruskog zrakoplova koji je uzletio iz

egipatskog turističkog bisera Sharm el-Sheikha ozbiljno su uzdrmali turizam u

obje zemlje. Očekuje se da će zbog straha i trenutne nepoželjnosti turističkih

posjeta Bliskom istoku države poput Grčke, Portugala, Španjolske i Hrvatske

najviše profitirati budući da nude sličnu klimu, cijene, ali i toliko željenu

sigurnost.

Temeljem Strategije razvoja hrvatskog turizma, globalni tržišni trendovi na

kojima bi hrvatski turizam trebao kapitalizirati do 2020. godine su:

Otvaranje novih tržišta - podrazumijeva penetraciju na nova geografska

tržišta i privlačenje novih tržišnih segmenata kupaca različitih demografskih i

psihografskih profila.

Razvoj proizvoda - obuhvaća unapređenje postojećih i stvaranje novih

proizvoda. Ovaj kontinuirani proces počiva ponajprije na prilagođavanju

turističkih proizvoda potrebama i očekivanjima ‘novog turista’ koji je aktivan,

informiran, izbirljiv i kritičan, koji želi biti sudionikom i teži vlastitom

unapređenju te, nadalje, na prilagođavanju ponude potrebama različitih ciljnih

segmenata gostiju.

Zauzimanje okolišno odgovorne pozicije - podrazumijeva proaktivan odnos

prema očuvanju prostora, bioraznolikosti, prirodnih i društvenih resursa.

Implementacija ‘zelenih’ koncepata na svim organizacijskim razinama

poslovanja otvara mogućnosti istinskog održivog razvoja turizma.

6

Razvoj novih komunikacijskih i prodajnih vještina - korištenje stalno

rastućih mogućnosti i sve veće razine tržišne penetracije novih informacijskih

tehnologija, preduvjet je povećane efikasnosti u dopiranju do postojećih, ali i

novih ciljnih segmenata kupaca.

Razvoj novih i inovacija postojećih poslovnih i upravljačkih modela -

umrežavanje razvojnih dionika (npr. klasteri) i strateško upravljanje na

destinacijskoj razini preduvjet je povećanja efikasnosti privatnog i javnog

sektora, ali i preduvjet rasta konkurentnosti.

Unatoč iznimnom potencijalu te raznovrsnoj ponudi hrvatskog turizma, nužna je

prilagodba novim tehnologijama i snažnije korištenje društvenih mreža,

mobilnih aplikacija i ostalih digitalnih kanala. Prosječni inozemni gost

današnjice koristi sve informacije dostupne putem turističkih on line portala

kako bi odlučio o konačnoj destinaciji, a takvi trendovi u potražnji traže nova

tehnološka dostignuća. Neosporno je kako trendovi u segmentu turističkih

putovanja značajno evoluiraju u dinamičkim ciklusima koji su sve kraći i u

nekim segmentima teško predvidivi. S jedne strane, segment potrošača sve je

informiraniji i zahtjevniji, pojavljuju se nove interesne skupine putnika, dok je

na drugoj strani konkurentska utakmica na strani ponude oštrija nego ikada –

kontinuirana inovacija, dobra komunikacija i adekvatna vrijednost za novac neki

su od presudnih argumenata uspješnosti na turističkom tržištu, no segment

turističkih putovanja u velikoj je mjeri određen i gospodarskim kretanjima,

posebice u zadnjih 5-6 godina, kada su pojedine nacionalne ekonomije doživjele

značajnu eroziju pokazatelja uspješnosti, kao i pad standarda domicilnog

stanovništva, što u značajnoj mjeri utječe na namjere putovanja, odnosno na

parametar spremnosti na potrošnju prilikom putovanja.

1.3. TRENDOVI TURISTIČKE POTRAŽNJE NA PODRUČJU

SPLITSKO – DALMATINSKE ŽUPANIJE

Obilježja turističke potražnje u Splitsko-dalmatinskoj županiji prikazuju

rezultati istraživanja TOMAS Ljeto 2014. na skupu turista koji su tijekom ljeta

2014. godine boravili na području Županije, a koje provodi Institut za turizam iz

Zagreba. Glavni cilj istraživanja TOMAS Ljeto 2014. je dobivanje pouzdanih i

aktualnih, osnovnih kvalitativnih i kvantitativnih informacija o turističkoj

potražnji i potrošnji, prijeko potrebnih za vođenje uspješne marketinške politike.

Osim utvrđivanja profila gostiju koji posjećuju obalne i otočne destinacije u

ljetu 2014. godine i procjene njihove potrošnje, istraživanje rezultira i glavnim

trendovima međunarodne i domaće turističke potražnje u duljem vremenskom

razdoblju. Populaciju su u istraživanju TOMAS Ljeto 2014. činili svi turisti koji

su tijekom lipnja, srpnja, kolovoza i rujna 2014. godine boravili u komercijalnim

smještajnim objektima u nekom od obalnih i otočnih odredišta.

7

U odnosu na 2010. godinu nije znatnije promijenjena struktura noćenja prema

vrsti smještajnih kapaciteta – većina gostiju boravi u privatnom smještaju

(57%), dok je u hotelima ostvareno 26% ukupnih noćenja. Glavna emitivna

tržišta Splitsko-dalmatinske županije i dalje su Češka, Poljska, Njemačka i

Slovačka. Turisti koji dolaze s tih tržišta ostvarili su gotovo polovicu (49%)

ukupnog broja noćenja u Splitsko-dalmatinskoj županiji od lipnja do rujna 2014.

godine. Pri tome je, u odnosu na 2010. godinu, zabilježeno dosta promjena.

Velik porast broja noćenja ostvaren je s poljskog (rast od 59%) i njemačkog

tržišta (rast od 56%), a manji sa slovačkog (rast od 15%) i češkog (rast od 14%)

tržišta. U istom su razdoblju noćenja sa skandinavskog tržišta porasla za 92% i u

2014. godini to je tržište peto po redu, sa 7% svih noćenja u ljetnom razdoblju.

Istodobno je smanjen broj domaćih gostiju (za 3%), a Velika Britanija, Austrija,

Mađarska i Slovenija bilježe porast (redom, 69%, 27%, 18% i 17%) ostvarenih

noćenja, dok pada turistički promet iz Italije (16%).

Tijekom 2015. godine, najveći broj dolazaka stranih gostiju ostvaren je u

smještaju kod domaćina (55%) te u hotelima (38%), dok je gledano prema

noćenjima 64 % noćenja stranih gostiju realizirano u smještaju kod domaćina,

28% u hotelskom smještaju i 8% u kampovima. U odnosu na 2014. razvidno je

povećanje udjela smještaja kod domaćina. Strani gosti prosječno su najduže

boravili u smještaju kod domaćina (6,4 dana), zatim slijede kampovi (5,5 dana)

te hoteli s 4,1 dan prosječnog boravka. Najveći broj dolazaka i noćenja prema

podacima iz 2015. godine ostvaruje se s tržišta Njemačke, a zatim slijede tržišta

Češke, Poljske, Slovačke, Ujedinjene Kraljevine te Bosne i Hercegovine. U

hotelskom smještaju najveći broj dolazaka ostvaruje se s tržišta Njemačke,

Ujedinjene Kraljevine, Češke, Poljske i Francuske. Najveći broj dolazaka i

noćenja u smještaju kod domaćina ostvaruju gosti iz Poljske i Češke, a zatim

Nijemci i Slovaci. U kampovima najveći broj dolazaka i noćenja ostvaruju gosti

iz Njemačke i Češke.

Najviše turista u Splitsko-dalmatinskoj županiji srednje je životne dobi, između

30 i 49 godina starosti (56%), pri čemu se dobna struktura gostiju u županiji nije

znatnije promijenila u odnosu na 2010. godinu. Većina turista koji posjećuju

Splitsko-dalmatinsku županiju ima više (33%) ili visoko obrazovanje (40%).

Udio fakultetski obrazovanih gostiju povećan je u odnosu na 2010. godinu s

34% na 40%. Svaki drugi gost županije dolazi iz kućanstva s manje od dvije

tisuće eura mjesečnih primanja. Udio gostiju s mjesečnim primanjima kućanstva

većim od tri tisuće eura povećan je u odnosu na 2010. godinu s 13% na 19%.

Svaki drugi gost županije dolazi s članovima obitelji (52%), iako rjeđe nego li u

2010. godini kada je obiteljskih dolazaka bilo 58%. Znatan je i udio turista koji

dolaze samo s partnerom (26%), iako ispodprosječan u odnosu na prosjek svih

županija. Dolazak s prijateljima (16%) iznad je prosjeka svih županija.

8

Pasivni odmor i opuštanje primarni je motiv dolaska koji privlači više od tri

četvrtine (77%) gostiju u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Više od trećine gostiju

privučeno je i zabavom (36%), 29% gastronomijom, a svaki peti gost novim

iskustvima i doživljajima te upoznavanjem prirodnih ljepota. Turisti su u znatno

većoj mjeri nego li 2010. godine privučeni gastronomijom, zabavom i novim

iskustvima. Inozemni gosti koji su tijekom ljetnih mjeseci 2014. godine boravili

u Splitsko-dalmatinskoj županiji 'vjerni' su gosti Hrvatske iako nešto manje od

prosjeka za primorske županije. Županija privlači i 'nove' goste pa je tako u

odnosu na 2010. godinu povećan udio inozemnih gostiju u prvom posjetu

Hrvatskoj, s 19% na 22%. Tu je prvenstveno riječ o Skandinavcima, Francuzima

i Poljacima.

Glavni izvori informacija za turiste u Splitsko-dalmatinskoj županiji su

preporuke rodbine ili prijatelja (42%), to je znatno više nego 2010. godine kada

se na preporuke oslanjalo 35% turista. S udjelom od 33% slijedi oslanjanje na

prijašnji boravak te korištenje interneta (31%) koji je na razini 2010. godine.

9

Splitsko-dalmatinska županija je dominantno auto-destinacija jer većina

gostiju, njih oko 72% dolazi automobilom (uključujući i kamper te automobil s

kamp kućicom). Prema korištenju zrakoplova (19%) Splitsko – dalmatinska

županija je druga županija, iza Dubrovačko - neretvanske. Zabilježen je porast

dolazaka zrakoplovom u odnosu na 2010. godinu i to s 12% na 19%, od čega

46% turista koristi usluge niskotarifnih zračnih prijevoznika.

Turisti koji borave u Splitsko-dalmatinskoj županiji u prosjeku ostvaruju 10

noćenja u Hrvatskoj, odnosno 8,6 noćenja u turističkom mjestu, to je nešto

manje u odnosu na 2010. godinu. Primarne aktivnosti kojima se na odmoru bave

gotovo svi turisti Splitsko - dalmatinske županije su plivanje i kupanje, odlazak

u restorane, slastičarnice i kafiće, odlazak u kupnju i šetnje prirodom. Većina i

razgledava znamenitosti te odlazi na lokalne zabave. Gosti županije

iznadprosječno se, u odnosu na prosjek primorskih županija, bave planinarenjem

i avanturističkim sportovima. U 2014. godini je zabilježena nešto smanjena

aktivnost gostiju u odnosu na 2010.

Turisti Splitsko-dalmatinske županije zadovoljniji su u odnosu na 2010. godinu

svim elementima ponude. Gosti su najzadovoljniji ljepotom prirode, ljubaznošću

osoblja u smještajnom objektu te pogodnošću za provođenje obiteljskog odmora.

Srednje su zadovoljni s deset, a nezadovoljni sa sedam elemenata ponude. Nizak

stupanj zadovoljstva iskazali su za ponudu zabave, sporta, kulture, kupnje i

prijevoza u destinaciji, opremljenost i uređenost plaža te prilagođenost

destinacije osobama s posebnim potrebama. Gosti županije su manje zadovoljni

od prosjeka svih primorskih županija. Ono što gostima najviše smeta tijekom

boravka na podruju Srednje Dalmacije su prometne gužve zajedno s gužvama na

plažama, neprimjereno odlaganje smeća i nemogućnost razdvajanja otpada.

10

Što se tiče potrošnje, gosti županije dnevno su u 2014. godini izdvajali u

prosjeku 70 eura, što je za 27% više u odnosu na 2010. godinu. Rast prosječnih

dnevnih izdataka zabilježen je u svim skupinama izdataka, pri čemu je najveći

porast (34%) u skupini izdataka za usluge sporta, zabave, kulture i izleta.

Tako je i udio izdataka za te usluge povećan u odnosu na 2010. godinu za jedan

postotni bod (s 12% na 13% ukupnih dnevnih izdataka). Najveću potrošnju

ostvaruju gosti iz Skandinavije (109€), zatim Njemačke (70€) i Slovenije (67€).

Iz provedenog istraživanja može se zaključiti da se profil turista na području

regije Srednje Dalmacije ponešto mijenja. Naime, dolaze novi gosti,

obrazovaniji i više platežne sposobnosti. Istovremeno, manje je obiteljskih

dolazaka, više kraćih boravaka i jačanje sekundarnih motiva dolazaka. Dok raste

zadovoljstvo svim elementima destinacijske ponude, problem i dalje

predstavljaju prijevoz, nedostatak zabave, kulturna ponuda i sl. Značajno je što

raste potrošnja uz povećanje udjela izdataka za destinacijske usluge.

1.4. OSTVARENI TURISTIČKI REZULTATI U 2016. GODINI

(sukladno dostupnim podacima)

U svjetskom turizmu prošle je godine bilo rekordnih 1,2 milijarde međunarodnih

dolazaka, što je 50 milijuna ili 4,4 posto više nego u 2014., a s obzirom na

pozitivne trendove potražnje i u 2016. godini se očekuje sličan porast. Prema

podacima Svjetske turističke organizacije 2015. godina je bila šesta godina za

redom s natprosječnim rastom međunarodnih turističkih dolazaka (ili turista koji

su otputovali izvan svojih granica u destinacije diljem svijeta), odnosno iznad

UNWTO-ovih dugoročno prognoziranih 3-4 posto rasta svake godine.

11

Međunarodni turizam u 2015. dosegnuo je nove rekordne visine što pridonosi

gospodarskom rastu i stvaranju novih radnih mjesta u mnogim dijelovima

svijeta, pri čemu je potražnja bila snažna gotovo svugdje u svijetu, ali s

različitim rezultatima u pojedinim destinacijama zbog neobično jakih oscilacija

tečaja, pada cijena nafte i drugih roba koje su povećale raspoloživ dohodak za

putovanja. UNWTO za 2016. godinu predviđa rast međunarodnih turističkih

dolazaka u svijetu, ali u nešto manjem postotku nego lani, odnosno za oko 4

posto. Indeks povjerenja potrošača i želje za turističkim putovanjima i dalje je u

svijetu pozitivan, te se u 2016. najveći porast broja stranih turista očekuje u

regiji Azije i Pacifika, od 4 do 5 posto u odnosu na 2015., slično kao i u obje

Amerike, dok bi u Europi mogao biti nešto niži, od 3,5 do 4,5 posto

Rezultati za prvih devet mjeseci 2016. godine pokazuju snažnu želju ljudi za

putovanjima, što vodi daljnjem rastu turističke potražnje i turizma općenito u

gotovo svim regijama svijeta i to unatoč stalnim izazovima, među kojima je

najveći svakako sigurnost na što podsjećaju brojni tragični događaji posljednjih

nekoliko mjeseci. Svijetom je u prvih devet mjeseci, prema podacima UNWTO-

a putovalo 956 milijuna stranih turista, što je 34 milijuna ili 4 posto više nego u

istom lanjskom razdoblju, a izgledi su i do kraja godine pozitivni, pa se očekuje

da će njihov broj biti veći od 1,2 milijarde, što će biti sedma uzastopna godina s

natprosječnim rastom u svjetskom turizmu. Iako je većina svjetskih odredišta

prijavila ohrabrujuće rezultate za devet mjeseci, iz UNWTO-a napominju da ima

i onih koji se bore s utjecajem negativnih događaja u svojoj zemlji ili u regiji,

pogotovo vezanih za sigurnost odredišta i putnika. Nema odredišta imunog na

rizike te je stoga bitno da svi - vlade, privatni i javni sektor - više surađuju u

rješavanju globalnih prijetnji, pri čemu turizam svakako treba biti sastavni dio

planiranja bilo kakvih intervencija. Promatrano po svjetskim regijama, najveće

poraste dolazaka stranih turista u devet mjeseci, od oko 9 posto, imali su Azija i

Pacifik. S druge strane, iako i dalje najposjećenija regija u svijetu, s više od 40

posto svih dolazaka stranih turista, Europa je u devet mjeseci 2016. godine

ostvarila najmanji porast dolazaka stranih turista među svim svjetskim regijama,

od 2 posto.

Izgledno je da će 2016. godina biti vrlo uspješna, kako za svjetski turizam

općenito, tako i za Hrvatsku. Hrvatska je kao turistička destinacija

najprepoznatljivija među europskim turistima, a sve je bolje pozicionirana i na

dalekim tržištima poput SAD-a, Kine, Japana ili Koreje. Značajno je što se s

pozitivnim trendovima nastavlja i u 2016. godini uz orijentaciju strukturalnim

unaprjeđenjima u pogledu potražnje za specifičnim oblicima ponude,

povećanjima potrošnje te svakako povećanjima broja posjeta u pred i posezoni.

Kada se govori o Hrvatskoj, s obzirom na relativno nizak udjel domaćeg

turističkog prometa u ukupnom rezultatu, jasno je kako se očekivanja u 2016.

godini pretežito temelje na rezultatima koji će biti ostvareni na stranim tržištima.

12

U skladu s navedenim, hrvatskom turizmu stabilnost daju tržišta poput Češke,

Slovačke ili Slovenije gdje je već dugi niz godina tržišni lideri. Tu si i tržišta

poput Njemačke, Austrije, Italije, Poljske, Velike Britanije, Skandinavije i dr.

koja su s jedne strane značajan čimbenik u kontekstu ukupnog prometa, a

istovremeno predstavljaju tržišta s respektabilnim daljnjim potencijalom rasta.

Prema trenutačno dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku Hrvatska

je u razdoblju siječanj-rujan 2016. ostvarila sveukupan porast obujma fizičkog

prometa turista u odnosu na isto razdoblje 2015. Tako je zabilježeno ukupno

14,3 milijuna dolazaka turista, što je porast za 8%, te gotovo 74,6 milijuna

noćenja domaćih i stranih gostiju, što je porast od 9% u odnosu na isto razdoblje

prošle godine. Na području Splitsko – dalmatinske županije evidentirano je u

razdoblju siječanj – rujan 2016. godine oko 2,6 milijuna ukupnih dolazaka

turista, a što je 10% više u usporedbi s prošlom godinom, kao i 14,3 milijuna

ukupnih noćenja turista, što je također za 12% više u odnosu na isto razdoblje

prošle godine.

Unatoč ukupnom rastu, svjetski turizam i dalje je opterećen sigurnošću koja

ostaje globalni problem, dok je ekonomska situacija različita od zemlje do

zemlje. Unatoč povećanoj promjenjivosti, turizam i u 2016., kao i zadnjih pet

godina, u svijetu pokazuje pozitivan učinak na razvoj i ekonomske prilike u

svijetu. U kontekstu sve većih svjetskih, turbulentnih političkih događanja,

cjelokupni turistički sektor ukazuje da sigurnost putovanja i boravka u određenoj

zemlji postaje prevladavajući element potražnje, znatno bitniji i od cijene.

Izuzetni rezultati turističkog prometa rezultat su sinergije sektora te učinkovitih

mjeram u promociji zemlje kao turističke destinacije. Odličnom rezultatu

pridonijele su i investicije u hotelski sektor te 20 novih hotela koji su otvorili

svoja vrata turistima ove godine, ali i brojne atrakcije i dodatni sadržaji u koje je

ove godine uloženo. Turistički sektor u svijetu opet je pokazao izuzetnu

sposobnost prilagodbe promjenjivim uvjetima na tržištu te potaknuo rast i

stvaranje novih radnih mjesta unatoč brojnim gospodarskim i geopolitičkim

izazovima. U takvom kontekstu, hrvatska turistička ponuda u konačnici očekuje

ostvarivanje najboljih turističkih rezultata do sada, tj. bolje fizičke i financijske

pokazatelje u usporedbi s prošlom godinom, posebice na razini regije Srednje

Dalmacije, koja tijekom dosadašnjeg dijela sezone bilježi kontinuirane poraste

turističkog prometa.

1.5. OČEKIVANJA OD TURIZMA U 2017. GODINI

Prema objavljenim podacima ETC-a (European Travel Commission) europski

turizam dokazuje svoju otpornost u ovim izazovnim vremenima. Velika većina

destinacija bilježi značajne poraste dolazaka u prvih pet mjeseci 2016. uz

tendenciju pozitivnih predznaka do kraja godine.

13

Ovaj pozitivan zamah uglavnom je uvjetovan poboljšanjem gospodarske

situacije kao i neprestanim nastojanjima destinacija da povećaju broj posjetitelja

izvan glavnog dijela sezone, te nastavkom interesa za europskim turističkim

proizvodima iz velikih europskih i dalekih emitivnih tržišta. Značajno je što

ruska potražnja pokazuje pozitivan pomak, dok s druge strane Turska bilježi

veliki pad zbog sigurnosnih problema. Svi navedeni pokazatelji ukazuju na

održivi rast europskog turizma i u narednim godinama, tako i planovima za

2017., ali uz jednu prisutnu dozu neizvjesnosti. Nova 2017. godina pred turizam

stavlja nove izazove, za koje se vjeruje da je turistički sektor spreman te se

očekuje nastavak trenda rasta turističkog prometa. Zbog svega što se događa u

svijetu i Europi, uključujući terorističke prijetnje i previranja oko nesigurnosti

putovanja te izbjegličku krizu, kao i zbog još uvijek nepovoljnog poslovnog

okruženja u zemlji, za turizam je 2017. vrlo izazovna i pomalo neizvjesna

godina, u kojoj će ponovo do izražaja doći već dokazana umijeća i znanja

turističkih djelatnika. Trenutačno podaci ukazuju na pozitivno stanje i izglede

ekonomske situacije u Europi, što je dobro za rast turističke potražnje i za

Hrvatskom, no na tu potražnju na cijelom Mediteranu i po Europi dosta će

utjecati sigurnosna situacija povezana s nepredvidljivošću terorizma.

Turizam je suočen s izazovom zadržavanja pozitivnog trenda u izazovnom

okruženju mnogih globalnih gospodarskih i zdravstvenih poteškoća te i nadalje

prisutnih političkih napetosti u pojedinim relevantnim receptivnim

mediteranskim turističkim destinacijama. Koliko god se turizam posljednjeg

desetljeća uspješno suprotstavljao sigurnosnim, recesijskim, zdravstvenim i

terorističkim problemima na svim krajevima svijeta, uporno se brzo

oporavljajući nakon svake od tih kriza, čini se da prijetnje terorizmom u vidu

tzv. “islamske države” te “migracijske krize” u vidu progona velikog broja ljudi,

sve više počinju uzimati danak. Tako je “sigurnost na putovanju” postala

najtraženiji dio turističkog aranžmana, pri čemu će potencijalni turisti u sve

većoj mjeri izbjegavati odredišta koja ne nude tu mogućnost.

Usprkos povremenim i mjestimičnim oscilacijama, svjetski turizam obilježava

visoka razina stabilnosti . Riječ je o kontinuirano rastućoj akti vnosti, o primatu

visoko razvijenih zemalja Zapadne Europe i SAD-u kao vodećim emitivnim

područjima, o Europi i, specifično, o Mediteranu kao vodećim svjetskim

destinacijama, te o dominaciji ‘odmora na suncu i moru’ kao vodećem

turističkom proizvodu. S obzirom na geografsku poziciju Hrvatske i razvijenost

njezinog ‘sunce i more’ proizvoda, ovakva dosadašnja, a i u budućnosti

prognozirana kretanja svakako govore u prilog daljnjeg razvoja i rasta hrvatskog

turizma. S druge, pak, strane, svjetsko turističko tržište istovremeno doživljava

bitne promjene. Dolazi, tako, do promjene turističkih tokova u sklopu kojih se

velika tržišta Kine, Rusije i Indije nameću kao globalno relevantna emitivna

područja.

14

Nove, naročito ‘sunce i more’, destinacije u zemljama u razvoju ubrzano ulaze

na tržište intenzivirajući i mijenjajući karakter globalne konkurencije, te Europa

i Mediteran kontinuirano gube tržišni udio. Pod utjecajem brojnih, različitih i

međusobno povezanih kretanja u političkom, gospodarskom, društvenom i

pravnom okruženju te u sferama okoliša i tehnologije, dolazi do suštinskih

promjena kupaca, proizvoda i upravljanja koje mijenjaju samu bit turističke

industrije. Upravo ove promjene, otvaraju izuzetne nove prilike za daljnji razvoj

i rast hrvatskog turizma.

Pred hrvatskim turizmom je još jedna godina koja će biti puna novih izazova i

neizvjesnosti. U očekivanju izrazito pozitivnog ishoda ovogodišnje turističke

sezone, procjene za nadolazeću sezonu su još uvijek nedefinirane i zbog geo

političke situacije u okruženju. Pozitivno je što su već sredinom kolovoza

najveći svjetski turoperatori i velike agencije stavili potpis na ugovore s

hrvatskim hotelijerima za zakup njihovih soba u 2017. godini, pa se slijedom

odličnih vijesti iz tih ugovora može kazati kako je za hotelijere iduća godina na

Jadranu već odlično počela. Iako tek preostaje staviti na međunarodno tržište

uzete kapacitete u hrvatskim hotelima, prvi katalozi s cijenama, ponudom i

uvjetima odmora u Hrvatskoj u 2017. godini naći će se na europskim tržištima

već početkom listopada, a prema uvjetima koje su strani turoperatori dali

hrvatskim hotelijerima za 2017., čini se da su zadovoljni ovogodišnjom sezonom

na Jadranu i s velikim očekivanjima planiraju iduću. Prema informacijama

hotelijera, najveći svjetski organizatori putovanja, poput TUI-ja,

"Neckermanna", "Thomasa Cooka", "Thomsona", "Appola" i drugih, ugovorima

su se obvezali na punjenje uzetih kapaciteta u idućoj godini, i to po cijenama

koje su za tri do pet posto veće od ovogodišnjih u "špici" sezone. No, zbog

kroničnog nedostatka hotelskog smještaja u glavnom dijelu sezone, prvi put su

neki turoperatori sklopili ugovore s jadranskim hotelijerima i za po dvije-tri

godine unaprijed. Obzirom na navedeno, vjeruje se da će iduća godina u turizmu

također biti uspješna, a i podaci o trenutnom stanju bukinga za Hrvatsku za

iduću godinu su 3 do 4 posto bolji od onoga u isto ovo vrijeme prošle godine.

Ono što zabrinjava turistički sektor, posebice ugostiteljstvo je povećanja PDV-a

za ugostiteljske usluge sa 13 posto na 25 posto, a što stupa na snagu početkom

2017. godine i što je u suprotnosti sa Strategijom hrvatskog turizma. Turistički

sektor smatra da će se povećanje stope PDV-a za ugostiteljske usluge negativno

odraziti na investicije, zapošljavanje, ugrožava i opstanak ugostitelja, a različite

stope za hotele i ugostitelje suprotne su svjetskim trendovima. Mišljenje

turističke struke, temeljeno na raznim stručnim analizama, je da stopa PDV-a na

smještaj i ugostiteljstvo treba ostati kao i do sada 13% kao međustopa. Razlozi

za to prvenstveno proizlaze iz Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do

2020.godine kojom je predviđeno porezno rasterećenje, prvenstveno kroz

primjenu stope PDV-a na usluge smještaja i ugostiteljstva.

15

- Kretanja na domaćem tržištu

Domaće se gospodarstvo u 2016. nastavlja oporavljati, a očekuje se stopa

realnog rasta BDP-a od 2,3%, pri čemu bi inozemna potražnja i ove godine

mogla dati najveći pozitivan doprinos gospodarskom rastu. U 2017. gospodarski

bi se rast mogao blago ubrzati i dosegnuti 2,5% čemu bi i nadalje najviše

mogao pridonositi izvoz robe i usluga. Pritom bi se rast investicijske aktivnosti

mogao intenzivirati te bi se njezin doprinos gospodarskom rastu mogao približiti

doprinosu osobne potrošnje. Pritom prevladavaju negativni rizici ostvarivanja

projiciranog rasta. Takva ocjena odražava nestabilnu političku situaciju u zemlji

koja bi mogla imati znatan negativan utjecaj na rast investicija. Nadalje, ako

kućanstva sadašnju neizvjesnost glede budućih ekonomskih i financijskih

događanja ugrade u svoja očekivanja, optimizam potrošača mogao bi se

pogoršati, a njihova potrošnja ostvariti niže stope rasta. Nadalje, iako bi ishod

referenduma o izlasku Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije mogao smanjiti

perspektive rasta u cijeloj Europi, međunarodne su institucije zasad oprezne s

kvantifikacijom potencijalnih učinaka. Kako je izvoz glavni generator

gospodarskog rasta, eventualni slabiji rast glavnih vanjskotrgovinskih partnera

Hrvatske mogao bi imati negativan učinak i na domaća gospodarska kretanja,

dok bi se potencijalna povišena globalna neizvjesnost negativno odrazila na

uvjete financiranja.

- Kretanja u globalnom okruženju

U 2016. i 2017. globalni gospodarski rast trebao bi se polako dinamizirati,

nakon što se usporio prošle godine. Međutim, očekivani globalni rast revidiran

je naniže u odnosu na prethodnu projekciju, pa sada iznosi 3,2% odnosno 3,5%.

Malo slabija očekivanja podjednako se odnose na zemlje u razvoju i zemlje s

tržištima u nastajanju, kao i na razvijene zemlje. Dugotrajno niske cijene

sirovina na svjetskom tržištu s jedne strane omogućuju zemljama uvoznicama

dodatni prostor za rast domaće potrošnje, dok s druge strane zemljama

izvoznicama i nadalje ograničavaju njihove investicijske potencijale i sputavaju

rast. Kod razvijenih zemalja stabilan rast osigurava snažna domaća potražnja

koja uspijeva nadoknaditi slabosti globalne potražnje, iako ograničen prostor za

provođenje aktivnih mjera ekonomske politike sputava srednjoročne izglede

mnogih razvijenih ekonomija. Osim toga, referendumsko izglasavanje izlaska

Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije snažno je uzburkalo globalna

financijska tržišta te bi moglo dodatno ograničiti rast europskih gospodarstava.

Izlazni tokovi iz Velike Britanije, inače najvećeg europskog emitivnog tržišta

značajno su doprinijeli uspješnosti europskog turizma u posljednjih nekoliko

desetljeća. Brexit je neminovno izazvao strah u turističkoj industriji, vezano uz

cijene zrakoplovnih karata i budućnost inozemnih putovanja. Posljedice Brexita

mogle bi značajno urušiti turistički sektor, ali i snažno utjecati na industriju

putovanja u EU, pa tako i u Hrvatskoj.

16

Optimisti smatraju da će želja za putovanjem i popularnost Hrvatske kao

turističke destinacije, ipak prevladati sve negativne posljedice. Brexit će, nema

sumnje, zaustaviti slobodan promet i na taj način izravno ugroziti turistički

promet u svim smjerovima. Stručnjaci upozoravaju da bi outgoing Britanaca

mogao oslabjeti zbog slabljenja domaće valute, što će utjecati na promet na koji

računaju receptivna tržišta, među kojima je i Hrvatska. Naime, kretanje funte

neće biti jedina konkretna posljedica koja će poskupjeti putovanja Britanaca u

inozemstvo. Postoji rizik da će Brexit poskupjeti zrakoplovne karte i ostale

namete bez kojih nije bio moguć procvat lowcostera, a s tim i značajan rast

prometa unutar članica Unije. Naime, Britanci u većinu destinacija lete

niskobuđetnim kompanijama, uključujući i destinacije u Hrvatskoj. Sve ove

rizike i eventualne bojazni trebaju imati na umu i hrvatski turistički operativci.

U skupini razvijenih tržišta europodručje se u 2015. istaknulo oporavkom

gospodarskog rasta (ostvaren je rast od 1,6%, najviši u posljednjih pet godina).

Tome je najviše pridonijelo jačanje rasta u Španjolskoj i Francuskoj te izlazak

Italije iz recesije, zahvaljujući poticajnim mjerama ekonomske politike, ali i

vanjskim činiteljima poput niske cijene energije. U prvom je tromjesečju 2016.

također nastavljen relativno dinamičan rast (0,6% u odnosu na prethodno

tromjesečje), a pozitivna kretanja očekuju se i u ostatku 2016. te 2017. godine,

premda bez dodatnog zamaha. Najveći doprinos očekuje se od Njemačke,

Španjolske i Francuske, dok bi i izlazak Grčke iz dugotrajne recesije mogao

dodatno olakšati gospodarski uzlet. Međutim, izgledi za gospodarski rast

izloženi su negativnim rizicima, posebno stoga što bi povoljni učinci tečaja i

niske cijene energenata mogli iščezavati. Izbjeglička kriza također je velik

kratkoročni izazov za europska gospodarstva, ali i prilika za povećanje njihova

potencijalnog rasta u budućnosti.

Prognoze za 2017. godinu su pozitivne, pri čemu bi i u nadalje prisutnom „bumu

turističkih kretanja“ koja obilježavaju sve kontinente, najveći udio i dalje trebala

imati Europa. Hrvatski turizam suočen je ne samo s globalnom krizom i borbom

za opstanak, nego i sa suštinskim pitanjima kako ostvariti globalnu

konkurentnost i osigurati sredstva za nove investicije kako se ne bi još više

zaostalo u odnosu na zemlje iz okruženja. Već duže vrijeme hotelijeri

zahtijevaju snižavanje stope PDV-a za sve usluge u turizmu jer je to osnovni

preduvjet za nove investicije koje su nužne za daljnji razvoj hrvatskog turizma.

Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) smatra da Ministarstvo

turizma treba imati važniju ulogu nego do sada u kreiranju i vođenju politika za

razvoj sektora, kao i da PDV na usluge smještaja i ugostiteljstva treba spustiti, a

ne povećavati te uvesti niže stope PDV-a i za ostale usluge u turizmu. UPUHH

za unapređenje konkurentnosti i daljeg razvoja hrvatskog turizma navodi i

potrebu analiziranja učinaka eventualnog uvođenja oporezivanja nekretnina

(objekata) izvan funkcije i uz ukidanje komunalne naknade jer, po njima, novi

porez ne smije imati veći učinak od te naknade.

17

Od srednjoročnih mjera koje treba provesti u iduće tri godine izdvojili su

poticanje investicija, posebno greenfield, čemu bi pridonijela i aktivnija izmjena

prostornih planova, a svakako donošenje izmjena i dopuna zakona o turističkom

zemljištu. Iznimno je važno donijeti i zakon o pomorskom dobru i morskim

lukama te ga uskladiti sa zakonom o koncesijama, kao i postojeći zakonski okvir

pružanja usluga u turizmu uskladiti s novom direktivom EU-a o putovanjima i

paket aranžmanima. U dugoročnim mjerama, koje bi se trebale početi provoditi

u iduće tri godine, iz UPUHH-a su najvažnijim izdvojili razvoj ljudskih resursa

za turizam, uz promjenu nastavnih programa u strukovnim školama i na

fakultetima, razvoj destinacija i preusmjeravanje turističkih zajednica u

destinacijske i regionalne menadžment organizacije (DMO i RMO). U takvom

kontekstu, jednu od osnovnih mjera poboljšanja svih turističkih pokazatelja

predstavlja rast prometa u mjesecima pred i posezone, gdje promidžba može

odigrati značajnu ulogu, no još veći pomaci mogu biti postignuti ukoliko je i

opća promidžba popraćena adekvatnim ponudama konkretnih, cjenovno

atraktivnih programa. Turizam je posljednjih godina jedan od najdinamičnijih

sektora hrvatskog gospodarstva, a karakteriziraju ga čista i očuvana priroda,

kulturne znamenitosti, gastronomija i izvorna gostoljubivost. Glavni izazovi s

kojima će se hrvatski turizam morati suočiti u budućnosti obuhvaćaju povećanje

raznovrsnosti ponude te razvoj novih turističkih proizvoda i posebnih oblika

turizma u korist produženja turističke sezone. Na strani turističke ponude, u

2017. svakako treba očekivati dalje zaoštravanje konkurentske utakmice na

međunarodnom turističkom tržištu.

U strateškom i operativnom pristupu realizaciji planiranih programskih

aktivnosti turistička zajednica će se rukovoditi postavkama Strateškog marketing

plana hrvatskog turizma za razdoblje 2014 - 2020 godine, potrebama i

zahtjevima turističkog gospodarstva i aktualnim trendovima u turističkom

marketingu. Unatoč stabilnom rastu turističkog prometa na razini ukupnih

pokazatelja broja dolazaka i noćenja, Hrvatska zajedno sa svojim regijama u

kontinuitetu se suočava s problemom fokusa glavnine turističkih ostvarenja na

razdoblje srpnja i kolovoza, kada se bilježi više od 50% dolazaka, kao i više od

60% turističkih noćenja na godišnjoj razini. U takvom kontekstu, razvidno je

kako i relativno mali tržišni „poremećaji“ u rezultatima ljetnih mjeseci,

prvenstveno srpnja i kolovoza, a odmah potom i lipnja, značajno utječu i na

cjelogodišnji turistički rezultat Hrvatske u cjelini, ali i na rezultate turističkih

regija (klastera), odnosno pojedinačnih poslovnih subjekata. Nastavak

valorizacije naslijeđa i tradicije, kreiranje proizvoda, jači razvoj selektivnih

oblika turizma, ciljana promocija prema zasebnim interesnim skupinama, on line

promocija i edukacije djelatnika turističkog sektora, jedni su od planova

djelovanja TZ Splitsko - dalmatinske u budućem razdoblju.

18

U nesmiljenom konkurentskom okruženju, Hrvatska se zajedno sa svim

turističkim regijama susreće s velikim izazovom određenja svoje turističke

budućnosti, u čemu će podjednako značajnu ulogu odigrati strateške odluke

privatnog i javnog sektora. Bez obzira na stanje na glavnim emitivnim tržištima,

ljudi će uvijek putovati, a da bi se što veći dio turističke seobe usmjerio prema

hrvatskim odredištima, potrebno je intezivnim promotivnim aktivnostima na

turističkim tržištima privući pažnju i dokazati da je Hrvatska zajedno sa svim

svojim turističkim regijama upravo destinacija koja pruža najpovoljnije

cjenovne uvjete i kvalitetom svojih proizvoda zadovoljava potrebe potencijalnih

turista.

2. STRATEŠKE AKTIVNOSTI I CILJEVI MARKETINŠKE

POLITIKE U TURIZMU U 2017. GODINI

2.1. STRATEŠKI DOKUMENTI ZA IZRADU PROGRAMA RADA

Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine

Strategija razvoja turizma RH do 2020. godine kao krovni razvojni dokument

hrvatskog turizma, treba dati putokaz i otvoriti novi prostor za razvoj turizma u

nadolazećem razdoblju. Hrvatska se ulaskom u EU suočava s novim izazovima,

ali i s novim prilikama u turizmu, pri čemu Europska unija prepoznaje Hrvatsku

kao turističku destinaciju s potencijalom, pa je naša zadaća da ih maksimalno

iskoristimo u interesu rasta vlastitog blagostanja, a koristeći vrijednosni sustav

održivog razvoja i konkurentske strategije EU na području turizma. Izražene

ekonomske i političke nestabilnosti na globalnoj razini i u Europskoj uniji, novi

uvjeti hrvatskog makrookruženja kao i dinamične promjene zahtjeva potrošača

na globalnom turističkom tržištu upućuju na nužnost preispitivanja dosadašnjeg

modela razvoja turizma u Hrvatskoj sa svrhom postavljanja razvojnih smjernica

i operativnih strategija za nastupajuće razdoblje. Sukladno tome, Strategija

razvoja turizma RH do 2020. daje odgovor na pitanje kakav turizam Hrvatska

želi i treba razvijati te utvrđuje ključne aktivnosti turističke politike.

Te aktivnosti usmjerene su na osiguravanje proizvodnih, institucionalnih,

organizacijskih i ljudskih pretpostavki za poboljšavanje konkurentske

sposobnosti hrvatskog turizma i korištenje resursne osnove na načelima

odgovornog i održivog razvoja. Konačno, Strategija predstavlja cjelovit

konceptualni okvir koji omogućava:

koordinirano djelovanje nositelja turističke politike i sustavno

usuglašavanje mjera turističke politike;

19

cjelovito razumijevanje ključnih pravaca razvoja hrvatskog turizma kao

preduvjet privlačenja interesa potencijalnih domaćih i stranih ulagača;

ciljano usmjeravanje razvojno-investicijskog procesa i efikasno

povlačenje sredstava EU fondova.

VIZIJA RAZVOJA HRVATSKOG TURIZMA 2020. GODINE

Poticanje bržeg gospodarskog rasta temeljenog na integraciji tržišta i

institucionalnim reformama, viša stopa zaposlenosti i promicanje održivog

razvoja tri su glavna strateška cilja. Sukladno tome, a vodeći istodobno računa o

postojećim ograničavajućim činiteljima budućeg turističkog razvoja RH te o

globalnim trendovima u turističkoj potražnji, glavni cilj razvoja hrvatskog

turizma do 2020. godine je povećanje njegove atraktivnosti i

konkurentnosti, što će rezultirati ulaskom u vodećih 20 turističkih destinacija u

svijetu po kriteriju konkurentnosti.

Ostali strateški ciljevi turističkog razvoja do 2020. godine su:

• Poboljšavanje strukture i kvalitete smještaja

Kontinuirano povećanje udjela hotela te podizanje kvalitete smještaja u

kampovima i kućanstvima uz opadanje njihovih udjela u ukupnom smještajnom

kapacitetu.

• Novo zapošljavanje

Otvaranje od 20 do 22 tisuće novih radnih mjesta u turizmu te oko 10 tisuća

radnih mjesta u neturističkim djelatnostima, ali induciranih turističkom

aktivnošću;

• Investicije

Realizacija novih investicija u iznosu od oko 7 milijardi eura;

• Povećanje turističke potrošnje

Ostvarivanje 14,3 milijardi eura ukupne godišnje turističke potrošnje, od čega će

12,5 milijardi eura otpadati na inozemnu, a 1,8 milijardi na domaću potrošnju.

Polazeći od postavljene vizije, ciljevi razvoja turizma su:

- Obogaćivanje postojećih i generiranje novih turističkih sadržaja i

doživljaja

- Učinkovito brendiranje Hrvatske i njenih turističkih regija

20

- Stvaranje preduvjeta za jačanje poduzetništva

- Sustavno podizanje razine znanja, vještina i obrazovanja djelatnika

Strateški marketinški plan hrvatskog turizma 2014.-2020.

U strateškom i operativnom pristupu realizaciji planiranih programskih

aktivnosti, predviđa se provedba nove koncepcije zacrtane Strateškim

marketinškim planom hrvatskog turizma za razdoblje 2014. – 2020. Glavna

zadaća strateškog marketinškog plana je stvaranje i promicanje identiteta i

ugleda hrvatskog turizma, planiranje i provedba zajedničke strategije i

koncepcije promocije, predlaganje i izvedba promidžbenih aktivnosti u zemlji i

inozemstvu od zajedničkog interesa za sve subjekte u turizmu. U skladu sa

zakonskim zadaćama, kao strateški marketinški ciljevi rada za razdoblje 2014. –

2020. postavljaju se:

1. Povećanje turističkog prometa u razdoblju pred i posezone

2. Povećanje prosječne dnevne potrošnje turista

3. Jačanje snage nacionalnog turističkog brenda Hrvatske

Kako bi se i dalje uspješno nosila s konkurentima i razvijala svoje potencijale

kao privlačna i poželjna turistička destinacija, Hrvatska mora stvoriti

konkurentsku prednost definiranjem, prihvaćanjem i provođenjem inovativne

marketinške strategije, usmjerene ka postizanju optimizacije fizičkih i

financijskih rezultata turističkih sektora. SMPHT definira pet ključnih prodajnih

segmenata (ljepota prirode, mora i obale, netaknutost destinacija -očuvana

prirodna bogatstve, čisto more, jedinstvena obala i otoci, bogata kulturna

baština, gastronomija te različitost životnih stilova), s ciljem pozicioniranja

Hrvatske kao ''mediteranskoga brenda prepoznatog po izvrsnosti i različitosti

životnih ciljeva''. SMPHT predlaže i definiranje ikona i simbola, kako bi se

ojačale asocijacije između brenda i destinacijske ponude. SMPHT će operativno

biti implementiran putem 35 operativnih taktika: dizajna vrijednosti (10 taktika),

komunikacije vrijednosti (9 taktika), distribucije vrijednosti (2 taktike),

zadržavanja gostiju (3 taktike) i incijative podrške industriji (11 taktika).

Glavni plan razvoja turizma Splitsko – dalmatinske županije –

strateški marketinški plan

Promotivne i marketinške aktivnosti, provode se temeljem Glavnog plana

razvoja turizma, koji služi kao osnova za sve buduće razvojne i marketinške

aktivnosti svih subjekata u turizmu. U 2007. godini Skupština Splitsko -

dalmatinske županije, kao i sva Tijela turističke zajednice, usvojila je Glavni

plan razvoja turizma, namijenjen svim ključnim subjektima u turističkom

sektoru i s njim povezanim djelatnostima za razdoblje od deset godina.

21

Plan postavlja okvir za djelovanje uz pomoć kojeg se unapređuju sadašnji

mehanizmi sustava promocije i komercijalizacije turističkih proizvoda i usluga.

Dugoročni održivi razvoj i strategija izgradnje visokih vrijednosti temeljna je

misao vodilja izgradnje turističke budućnosti srednje Dalmacije. Važno je

napomenuti da je u 2016. godini koncem mjeseca rujna objavljen natječaj za

izradu novog Glavnog plana turizma SD Županije za razdoblje 2017. – 2027.

godine sa novim strateškim marketinškim planom koji će se bazirati na

smjernicama donesene Strategije razvoja hrvatskog turizma.

Plan u marketinškom smislu pretpostavlja stvaranje snažnog imidža i ispravnog

pozicioniranja Srednje Dalmacije na globalnom turističkom tržištu. Marketinški

plan razvoja turizma postavlja okvir za djelovanje pomoću kojega se

unaprjeđuju sadašnji alati/mehanizmi sustava promocije i komercijalizacije

turističkih proizvoda i usluga srednje Dalmacije. Plan prvenstveno uzima u obzir

stvaranje snažnog imidža i ispravnog pozicioniranja srednje Dalmacije na

globalnom turističkom tržištu.

Marketinški plan je usmjeren na sljedeće ključne zadatke;

Poboljšati učinkovitost marketinških akcija na razini Srednje

Dalmacije,

Stvoriti prikladan sustav promocije i komercijalizacije turizma Srednje

Dalmacije,

Provoditi politiku diferencijacije područja zbog djelotvornijeg

komuniciranja s ciljnim tržištem,

Započeti strukturirani sustav specijalizacije pojedinih geografskih

područja/klastera čime se upotpunjavaju očekivanja potencijalnih

potrošača.

Uspješna marketinška strategija podrazumijeva tržišno pozicioniranje Srednje

Dalmacije temeljeno na njenim glavnim snagama i vrijednostima čime se stvara

jasan imidž koji se promovira i komercijalizira krajnjim potrošačima. Temeljem

još uvijek postojećeg marketing plana, regija Srednja Dalmacija realizirala je

proces brendiranja, te je sukladno postavkama još uvijek aktualnog Glavnog

plana razvoja, definiran sljedeći vrijednosni prijedlog regije;

Strategija kulturnog i ruralnog razvoja turizma SDŽ

Na provedbi ključnih koraka definiranih u Glavnom planu razvoja turizma

Splitsko – dalmatinske županije, koja definira turizam kao jedan od ključnih

novih proizvoda ovog podrucja, posebno se ističe razvoj kulturnog i ruralnog

turizma. Potencijal turističkog razvoja zasnovanog na kulturnim i ruralnim

resursima prepoznat je i Glavnim planom razvoja turizma Splitsko-dalmatinske

županije, gdje su kultura, kulturno-povijesna baština i bogati ruralni prostor

identificirani kao važne odrednice identiteta županije.

22

Osnovni ciljevi Strategije ruralnog turizma SD županije su sljedeći:

identificirati koncept i strategiju razvoja kao i provedbeni program

razvoja ruralnog turizma u Županiji sa naglaskom na Dalmatinsku zagoru

te kontinentalne dijelove otoka,

na praktičnim temeljima stvoriti osnovu za poticanje razvoja ruralnog

turizma kao dijela ukupne turističke ponude Županije, a sa svrhom

oblikovanja konkurentnog i na tržištu prepoznatljivog proizvoda ruralnog

turizma Županije.

Specifični ciljevi marketing strategije razvoja kulturnog turizma Županije su

sljedeći:

potaknuti razumijevanje, vrednovanje i stvaranje partnerstva između

kulturnih institucija i organizacija, subjekata turističkog poslovanja kao i

svih neturističkih poslovnih sektora;

kreiranje pojačanog (međunarodnog) interesa za SDŽ-om kao kulturno-

turističkom destinacijom;

dugoročno (re)pozicioniranje SDŽ-a u funkciji transformacije u

međunarodno etabliranu kulturno – turističku destinaciju;

Višestruko povećanje turističkih dolazaka/noćenja na područje SDŽ-a

povezanih s kulturno – turističkim motivima;

Smanjivanje izrazite sezonalnosti turističkog prometa;

Maksimiranje potencijalnih učinaka kulturno-turističke promidžbe;

2.2. CILJEVI MARKETINŠKE POLITIKE

Hrvatski turizam nalazi se na prekretnici koja će omogućiti promjenu smjera

budućeg razvoja i tržišnog pozicioniranja Hrvatske kao cjelovite i kvalitetne

turističke destinacije. Strategija razvoja hrvatskog turizma za razdoblje do 2020.

godine, uz postavljanje glavnih smjernica i strateškog okvira održivog razvoja

turizma, definira glavne ciljeve razvoja hrvatskog turizma u vidu povećanja

njegove atraktivnosti i konkurentnosti, što će u konačnici rezultirati ulaskom u

20 vodećih turističkih destinacija u svijetu po kriterijima konkurentnosti. Prateći

aktualne trendove na međunarodnom turističkom tržištu koji su usko povezani s

razvojem destinacijskog menadžmenta, Zakonom o turističkim zajednicama i

promicanju hrvatskog turizma koji je u pripremi daje se naglasak na potrebu

upravljanja turističkom destinacijom. Pored sustava turističkih zajednica veliku

ulogu u primjeni imati će i ostali nositelji turističke ponude u destinaciji, jer se

razvoj destinacijskog menadžmenta temelji na partnerskim odnosima, poglavito

javnog i privatnog sektora. Sukladno tome, turističke zajednice će svoje

djelovanje razvijati na način da aktivno sudjeluju i koordiniraju u upravljanju

destinacijom na razini za koju su osnovane, a s ciljem razvoja zajedničkih

turističkih proizvoda i zajedničke promocije na tržištu, što će doprinijeti većoj

konkurentnosti destinacije i dugoročno održiv turističkom razvoju.

23

U skladu s ostvarivim i predvidivim razvojnim dosezima i promjenom modela

upravljanja destinacijama od nacionalne do nižih razina, pokrenuto je i novo

tržišno i marketinško repozicioniranje na tržištu. U skaldu s prihvaćenim

odrednicama novog Strateškog marketing plana hrvatskog turizma (SMPHT)

2014.-20120., provodi se projekt rebrandiranja hrvatskog turizma. Osim

usklađivanja zakonskih okvira, kao ciljevi turističke politike postavljaju se i

operacionalizacija nove vizije razvoja hrvatskog turizma, što će uz snažan

aganžman nositelja javne vlasti, osigurati jaču konkurentsku sposobnost i tržišni

položaj hrvatskog turizma. Marketinške aktivnosti usmjerit će se nadalje na

percepciju Hrvatske kao destinacije koja nudi više od proizvoda “sunca i mora”,

pri čemu će se naglasak staviti na strategije ciljanih tržišta te strategiju

proizvoda, iz kojih bi za svaku regiju proizašla odgovarajuća promocija. Novi

kreativni koncept hrvatskog turizma pod sloganom "Croatia, full of life" -

Hrvatska, puna života ušao je u punu primjenu u promociji za strana tržišta za

sezonu 2016. godine te se s aktivnostima nastavlja i u 2017., a uz raznolike

prateće aktivnosti poručuje se da je Hrvatska energična mediteranska destinacija

koja nudi izniman broj različitih životnih stilova. Na taj način se glavna

komunikacija prema tržištima usmjerava na emocije i iskustvo potencijalnih

turista. Koncept prate i novi vizualni materijali te integrirana komunikacijska

inicijativa u offline (klasičnim) i online (digitalnim) kanalima te oglašavanje,

odnosi s medijima, brendirani sadržaj, društveno umrežavanje i drugo. Konačni

je cilj jasna diferencijacija nacionalnog turističkog brenda te posljedično

povećanje snage brenda, tj. svijesti o brendu na strani potrošača, što će svake

godine biti popraćeno i adekvatnim programom istraživanja tržišta, tzv. „brand

tracking“. U korelaciji s novom brending strategijom, bit će učinjeni daljnji

iskoraci u pogledu definiranja i odabira komunikacijskih alata te alokacije

sredstava prema tržištima/geozonama, s ciljem maksimalne učinkovitosti.

Hrvatska turistička zajednica je tijekom mjeseca lipnja 2016. godine provela

opsežan program tržišnih istraživanja na uzorku od 4840 ispitanika na 8

značajnih emitivnih tržišta među kojima su Ujedinjena Kraljevina, Njemačka,

Austrija, Italija, Švedska, Francuska, Nizozemska i Poljska. Istraživanja su

provedena s ciljem mjerenja učinkovitosti integriranih komunikacijskih

aktivnosti te ustanovljavanja pomaka u afirmaciji ključnih komunikacijskih

poruka ustanovljenih u okviru krovnog komunikacijskog koncepta „Hrvatska,

puna života“ („Croatia, Full of Life“). Osim evaluacija marketinških i PR

kampanja, analiziran je trenutni imidž „turističke“ Hrvatske, kao i ključne

odrednice navika putovanja ispitanika na promatranim tržištima. Zaključak

istraživanja je kako su komunikacijske aktivnosti vezane uz promidžbu

Hrvatske kao turističke zemlje rezultirale pozitivnim pomacima u pogledu

percepcije zemlje na strani potrošača, kao i bitno boljim rezultatom u pogledu

razumijevanja te prihvaćanja najznačajnijih pozitivnih odlika identiteta zemlje.

24

Nesumnjivo je da će 2017. godina donijeti niz izazova koji su prije svega

rezultat previranja na svjetskim tržištima i pooštravanja konkurentske utakmice

na tržištu. Stoga je potrebno prije svega da se svi u javnom i privatnom sektoru

adekvatno pripreme, vodeći računa o svakom gostu za kojeg se treba izboriti.

To će se i postići na način da će se organizirati snažna marketinška prisutnost na

svim vodećim emitivnim tržištima, treba ojačati suradnju s privatnim sektorom i

raditi na stvaranju strateških i tržišnih preduvjeta koji će ojačati ukupnu

konkurentnost hrvatskog turizma.

Kao ključni/strateški marketinški ciljevi rada na razini Hrvatske za razdoblje

do 2020. godine postavljaju se;

Izvor: Strategija hrvatskog turizma

Uzimajući u obzir stanje na svjetskom tržištu, kao i opće stanje ukupne hrvatske

turističke ponude, infrastrukture i dr. faktora, kao ciljevi marketinške politike na

razini Splitsko – dalmatinske županije postavljaju se:

Povećanje atraktivnosti i konkurentnosti Srednje Dalmacije kao

turističke destinacije;

Privlačenje novih segmenata gostiju sa najznačajnijih emitivnih tržišta;

Unapređenje postojećih turističkih proizvoda, uspostava novih i

orijentacija prema proizvodima veće dodane vrijednosti;

Unapređenje online komunikacije – nastavak primjene novih

komunikacijskih i informacijskih tehnologija;

Razvoj novih upravljačkih modela – destinacijsko upravljanje;

Poticanje povećanja turističkog prometa u razdoblju pred i posezone;

Jači intezitet promotivnih aktivnosti u inozemstvu, posebice na onim

tržištima značajnim za ukupni turistički promet;

Ostvarenje turističkog prometa za najmanje 2% više u odnosu na

2016. godinu;

Dostupnost i blizina europskih tržišta postaju glavna komparativna prednost

destinacija, pa tako i Srednje Dalmacije, koja ima izuzetan geografski položaj i

odlično je cestovno i zračno povezana.

Povecanje turistickog prometa u pred i

posezoni

Povecanje prosjecne dnevne potrosnje

turista

Jacanje snage nacionalnog

turistickog brenda

25

U danim uvjetima na tržištu to bi moglo predstavljati jedno od ključnih faktora

odabira destinacije za provođenje odmora. Blizina tradicionalnih emitivnih

tržišta uz ljepotu prirodnih resursa, gostoprimstvo lokalnog stanovništva,

sigurnost koju gosti osjećaju za vrijeme svog boravka, uz sve uređenije

prometnice, svakako idu u prilog. Zadržavanje pozicije na svjetskom tržištu uz

percepciju Srednje Dalmacije kao poželjne, izvorne i sigurne destinacije te

stvaranje pozitivnog okruženja za prihvat turista, uz zadržavanje realno

ostvarivih stopa rasta prometa i prihoda od turizma, temeljni su ciljevi turističke

politike u 2017. godini. Ne zaboravljajući da hrvatski turizam u najvećoj mjeri

ovisi o inozemnim tržištima koja su, posebice europska, preplavljena ponudama

i snažnim marketinškim aktivnostima konkurenata, nameće se potreba

neprestane prilagodbe u pogledu strateškog i operativnog pristupa u ostvarenju

planiranih programskih aktivnosti u marketingu. Regija Srednja Dalmacija svoj

visokovrijedan prostor i povijesno nasljeđe treba ponuditi tržištu kroz nove i

kreativne proizvoda kako bi se destinacija tržišno diferencirala te podići

percipiranu vrijednost usluga kako bi ostvarila što bolje rezultate na turističkom

tržištu. Regija Srednja Dalmacija pozicinira se na tržištu kao „jedinstveni

najinspirativniji dio Jadrana“ te se predstavlja sloganom „Srednja Dalmacija –

Srce Jadrana“ ističući time svoju središnju geografsku poziciju i emocionalnu

dimenziju s asocijacijama na toplinu, ljubav i gostoljubivost.

Postavljeni marketinški ciljevi operacionalizirat će se kroz sljedeće operativne

aktivnosti:

o Razvoj i primjena novih marketinških modela, sukladno novom

strateškom marketing planu hrvatskog turizma i novom strateškom i

operativnom planu marketinga turizma Županije koji će biti donesen

tijekom 2017. godine,

o Poticanje efikasnije koordinacije javnog i privatnog sektora na

županijskoj/ lokalnoj razini, tj. osposobljavanje turističkih zajednica za

upravljanje destinacijama i djelovanje kao destinacijskih menadžment

organizacija (DMO),

o Unapređenje marketinških aktivnosti, uz ciljano usmjeravanje

promotivnih aktivnosti i sredstava na odabrana emitivna tržišta u cjelini,

uzevši u obzir adekvatne emitivne potencijale, ali i brojne druge

parametre, poput cestovnih ili zračnih veza i sl.,

o Nastavak procesa korištenja on-line komunikacijske strategije u

turističkoj promidžbi (unapređenje Internet stranica, optimizaciju

sadržaja, on-line oglašavanje, pojačane aktivnosti na društvenim

servisima, prilagodba sadržaja prikazu na mobilnim uređajima, suradnju

na Web projektima i dr.),

o Aktivnosti usmjerene na kreiranju novih proizvoda namijenjenih

ciljnim skupinama gostiju posebnih interesa (tematske staze, etno eko

sela, proizvodi gastronomije, kulture i dr.),

26

o Kvalitativna nadogradnja i afirmaciju brenda Srednje Dalmacije i

brendova turističkih podclustera (područja) sukladno novom strateškom i

operativnom marketing planu turizma koji će biti donosen tijekom 2017.,

o Naglasak na potrebu upravljanja turističkom destinacijom, prateći

aktualne trendove na međunarodnom turističkom tržištu, a koji su usko

povezani s razvojem destinacijskog menadžmenta.

Hrvatska, a samim time i Srednja Dalmacija, je već prepoznata kao zemlja s

golemim turističkim potencijalima, njene komparativne prednosti leže u

iznimnom bogatstvu prirodne i kulturne baštine, ali i kvaliteti usluge koja raste

iz godine u godinu, a sve s ciljem zadovoljavanja potreba sve zahtjevnijeg gosta.

Najvažniji zadatak koji se postavlja pred sve one direktno ili indirektno

uključene u turizam je podizanje konkurentnosti na sve zahtjevnijem svjetskom

turističkom tržištu kroz podizanje kvalitete usluge, ali i učinkovite i orginalne

promocije koja će osnažiti imidž sigurnog i privlačnog odredišta. Cilj je

postizanje visoke razine kvalitete u svim segmentima ponude, što podrazumijeva

i kvalitetu kadrova koji pružaju krajnjim korisnicima usluge. Posvećenost gostu

i udovoljavanje njegovim zahtjevima primarna je zadaća svih sudionika

turističkog lanca. Afirmacija pred i posezonskog razdoblja postavljena je i kao

jedan od strateških ciljeva hrvatskog turizma, za subjekte javnog te posebice

privatnog sektora, za koje je duža sezona i bolja iskorištenost smještajnih

kapaciteta jedan od ključnih čimbenika profitabilnosti.

Promocija turizma Srednje Dalmacije posljednjih se godina određuje ciljano, što

je cilj djelovanja i u predstojećem razdoblju. Naime, promotivne aktivnosti biti

će ciljano usmjerene prema interesnim skupinama i to posebnim kanalima –

društvenim stranicama, različitim portalima i relevantnim web stranicama. Cilj

je i nadalje stvoriti što veću povezanost s DMC agencijama, kao partnerima koji

će prodovati već osmišljene proizvode i programe. Nastavit će se praksa iz

prijašnjih godina te će se i nadalje kontinuirano surađivati s lokalnim i

primorskim županijskim turističkim zajednicama, poglavito u pogledu

zajedničkih nastupa na inozemnim sajmovima i tržištima. Predviđa se nastavak

pojačane afirmacije na području on-line komunikacijske strategije, s naglaskom

na unapređenje Internet stranica, optimizaciju sadržaja, on-line oglašavanje,

pojačane aktivnosti na društvenim servisima i drugo. U segmentu sajamskih

nastupa zadržat će se koncepcija sudjelovanja na ciljanim specijaliziranim i

selektiranim općim sajmovima na kojima ne nastupa HTZ, s naglaskom na

zajedničkim nastupima s poslovnim subjektima i regijama uz naznaku da se

zbog velikog interesa poslovnih subjekata s područja regije, ponovno planira

nastupiti i na dva najveća turistička sajma (Berlin i London). U svrhu poticanja

organiziranih turističkih dolazaka, posebice onih u razdoblju izvan glavne

sezone, uz oglašavanje i nadalje će se provoditi udruženo oglašavanje, gdje TZ

Splitsko – dalmatinske ulaže značajna sredstva.

27

Na kraju, valja napomenuti da je suradnja na svim razinama jedan od preduvjeta

uspjeha Hrvatske kao turističke destinacije, bilo u segmentu kreiranja i

unapređenja turističkih proizvoda, bilo u domeni marketinških napora

usmjerenih prema tržištima.

2.3. NAJVAŽNIJE PROVEDBENE AKTIVNOSTI TZ SREDNJE

DALMACIJE ZA 2017. GODINU

Iako su „sunce i more“ još uvijek najznačajniji motivi dolaska turista, u

današnjim uvjetima modernog turizma to više nije dovoljno te je potrebno

učiniti velike pomake u razvoju i upravljanju destinacijom. Pri tome se misli o

novom, sustavnom i dobro promišljenom procesu oživljavanja Srednje

Dalmacije kao rezultat strateškog repozicioniranja i želje da se Srednja

dalmacija u predstojećem razdoblju još više nametne na tržištu kao

prepoznatljiva, kompetitivna i kvalitetna lifestyle destinacija. Sukladno tome,

cilj budućih aktivnosti je isključivo biti usmjereni na kvalitetu proizvoda i

usluga koji će gostima pružiti jedinstveni doživljaj, nezaboravna iskustva i

pozitivne emocije. Važna je stoga uloga Turističke zajednice da na ciljanim

tržištima komunicira promjene, nove proizvode i motive dolaska te pozicionira

Srednju Dalmaciju kao poželjnu, raznoliku i kvalitetnu turističku destinaciju.

Temeljem odrednica marketinškog plana turizma Srednje Dalmacije, u 2017.

godini slijede sljedeće aktivnosti:

Novi strateški dokumenti – temeljem kontinuiranih promjena trendova i stanja

na tržištu javila se potreba za izradom novih planskih dokumenata, među kojima

je i novi strateški i operativni marketing plana turizma na razini Županije, a koji

će biti u suglasju s strateškim dokumentima na nacionalnoj razini.

E-marketing aktivnosti – operacionalizacija s ciljem pristupa novim tržišnim

segmentima korištenjem novih e-marketing metoda, kreiranja atraktivnog i

vjerodostojnog on line brenda i pružanja kvalitetnih informacija turistima prije i

tijekom njihovog posjeta destinaciji, veća ulaganja u on line promidžbu i dr.

Udruženo oglašavanje hrvatskog turizma – nastavak aktivnosti s ciljem jačanja

suradnje s touroperatorima, zračnim prijevoznicima i drugim zainteresiranim

partnerima na emitivnim tržištima u cilju provođenja zajedničkih promotivnih

akcija, a sa svrhom postizanja sinergijskog učinka. Fokus na pred i post sezonu.

Unapređenje internetskog portala – nova učinkovita i koncizna stranica,

snažno orijentirana prema potencijalnim klijentima - turistima. Cilj je pružiti

dovoljno informacija profesionalcima u turističkoj industriji i dobro informirati

potencijalne posjetitelje o destinaciji i njezinoj ponudi s ciljem unapređivanja

konkurentnosti i turističkog pozicioniranja.

28

Internet oglašavanje – povećati snagu i rasprostranjenost poruka koje se

plasiraju na bitnim emitivnim tržištima uz odabir relevantnih internet oglašavača

(Google) i reprezentativnih on line portala. Imati aktivnu prisutnost na

društvenim mrežama s ciljem privlačenja što većeg broja potencijalnih turista i

posjetitelja.

Promotivni materijali - slijedom odrednica marketinškog plana u 2017. godini

slijedi priprema i tisak novih materijala orijentiranih prema postavljenim

marketing ciljevima, kao i reprint i redizajn postojećih i to samo onih za kojima

postoji stvarna potreba na tržištu.

Događaji/manifestacije – potpore značajnim događajima/manifestacijama koji

produžuju turističku sezonu te kreiranje novih atraktivnih događaja u suradnji s

raznim pojedincima i institucijama uz veliku uključenost lokalnih TZ-eova.

Klasične promotivne aktivnosti - intenziviranje PR aktivnosti, info aktivnosti,

ciljano i Internet oglašavanje, sajamski nastupi, road show prezentacije,

studijska putovanja i druge aktivnosti.

Interni marketing i intenzivno uključivanje – sustav TZ, gospodarstvo,

stručna javnost, koordinacija sa sustavom TZ-a na uspostavi destinacijskog

informacijskog sustava i prenošenju informacija.

Destinacijski menadžment (suradnja, dogovori, organizacija) - potreba

koordiniranja javne i privatne inicijative za razvoj turizma kako bi se na efikasan

način stvorile prednosti i radilo sa istim ciljevima razvoja sektora turizam.

Stoga, destinacijske menadžment organizacije (DMO), veoma su važne za

stvaranje adekvatnih uvjeta za poboljšanje konkurentskih prednosti Srednje

Dalmacije i za poboljšanje općeg turističkog razvoja kroz kreiranje

odgovarajućih usluga, proizvoda, aktivnosti i iskustava koja će zadovoljavati

potrebe i motivacije bilo trenutne bilo buduće potražnje. Sukladno Strategiji

razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine, nastavit će se aktivnosti

na osposobljavanju postojećeg sustava turističkih zajednica za efikasno

upravljanje turističkim destinacijama na lokalnoj i regionalnoj razini te

koordinaciji nacionalne strategije i turističke politike s razvojem destinacijskih

proizvoda. Ciljevi razvoja DMO su podizanje svijesti među dionicima javnog i

privatnog sektora na destinaciji o važnosti i poticanju ekonomskih i društvenih

učinaka DMO-a, poboljšanje potrošnje posjetitelja s ciljem stvaranja opće

korisnosti za lokalnu zajednicu te upoznavanje i razmjena primjera najbolje

prakse na destinaciji kako bi se osigurala kvaliteta ponude i sadržaja i razvili

jedinstveni i autentični doživljaji na destinaciji.

29

Programi edukacija (sustav TZ+turistička industrija) - poboljšati sveukupnu

konkurentnost turističkih aktivnosti u Srednjoj Dalmaciji. Trening i edukacije

ključni su faktori uspjeha kako bi se zadovoljila očekivanja i potrebe klijenata,

pružila odgovarajuća vrijednost za novac turistima i na taj način povećalo

njihovo zadovoljstvo i lojalnost.

Razvoj novih programa/proizvoda – provođenje projekata plana razvoja

turizma dalmatinske Zagore i provođenje/implementacija projekta iz Glavnog

plana razvoja turizma Splitsko – dalmatinske županije (kulturni turizam, ruralni

turizam, etno – eko sela, tematske staze, zdravstveni turizam i sl.)

Potpora razvoju DMK-a - kreiranje i razvoj sustava DMK-a jedna je od

ključnih strategija koju je potrebno u budućnosti razviti. Destinacijske

menadžment kompanije kao specijalizirane uslužne kompanije s specifičnim

znanjima o lokalnim resursima i mogućnostima, važan su čimbenik u planiranju

i kreiranju novih turističkih proizvoda i doživljaja na području destinacije/regije.

U provedbi marketinških aktivnosti, planira se intenzivirati sljedeće aktivnosti:

Izrada i donošenje novih strateških dokumenata - Turistička zajednica

Splitsko-dalmatinske županije raspisala je nadmetanje za izradu Glavnog

plana turizma sa strateškim i operativnim planom marketinga turizma

Splitsko-dalmatinske županije za razdoblje od 2017. – 2027. godine.

Glavni cilj izrade ovog plana je povećati ekonomske učinke turizma na

području Županije na temeljima održivog razvoja, tj. uzimajući u obzir

resursnu osnovu i turističke atrakcije te ograničenja koja proizlaze iz

zaštite okoliša i društvenog okruženja. Glavni plan turizma sa strateškim i

operativnim planom marketinga turizma predstavljati će sveobuhvatni

razvojno-marketinški dokument područja Splitsko – dalmatinske županije.

Riječ je o dokumentu koji uspostavlja dugoročni strateški razvojni okvir

turizma prepoznajući potrebu unapređenja i proširenja kvalitete turističke

ponude destinacije, ali i inovacije portfelja turističkih doživljaja

usklađenih s trendovima tržišne segmentacije te podizanja efikasnosti

destinacijskog menadžmenta i upravljanja.

Povećanje prisutnosti na najvažnijim društvenim mrežama - društvene

mreže predstavljaju vrlo efikasno promocijsko sredstvo jer omogućuju

brzo i jednostavno slanje velikog broja ciljanih promocijskih poruka

uskim i homogenim tržišnim segmentima. Stoga je vrlo važno biti aktivan

na najvažnijim društvenim mrežama te pratiti i kontrolirati sadržaje koji

se o njima objavljuju.

30

Vršiti će se povećanje prisutnosti na “općim” društvenim mrežama koje

su podjednako namijenjene svim korisnicima Interneta (npr. Facebook,

Twiter i sl.), tako i na tematskim društvenim mrežama koje su

specijalizirane za turizam i putovanja (npr. Tripadvisor i sl.).

Proširenje aktivnosti internet marketinga – iako je tradicionalan

marketing i dalje iznimno moćan alat u promociji turističke ponude

destinacije, sve veći udio zauzima internet marketing koji je zahvaljujući

razvoju digitalnih tehnologija bitno utjecao na promjenu marketinških

koncepata u turizmu. Taj proces zahtijeva nova znanja jer tržišno

pozicioniranje i oglašavanje usluga i ponude predstavlja veliki izazov,

posebice u domeni obiteljskog turizma.

Razvoj novih proizvoda - selektivnih oblika turističke ponude s

posebnim naglaskom na razvoj cikloturizma, pješačkog turizma i

kulturnog turizma - rastuća potražnja na emitivnim tržištima kao i sve

veće konkurencija među destinacijama ukazuje na potrebu jasne

orijentacije prema diferenciranim turističkim proizvodima koji

zadovoljavaju potrebe vođene specifičnim turističkim motivima. Na sve

veću konkurenciju i sve zahtjevnije goste, kreatori turističke ponude

nastoje odgovoriti stvaranjem novih, inovativnih i zanimljivih turističkih

proizvoda namijenjenih posebnim tržišnim nišama. Radi se zapravo o

stvaranju proizvoda s visokom dodanom vrijednošću, a u tom zahtjevom

poslu je uloga destinacije od posebne važnosti.

Objedinjavajući jednostavne turističke proizvode u one složene, destinacijski

menadžment stvara dodatnu vrijednost ukupnoj ponudi destinacije, a time

privlači i nove segmente tržišta. Upravo primjer suradnje turističkih agencija i

TZ Splitsko-dalmatinske županije pokazuje kako javni sektor može učiniti puno

u promociji novih turističkih proizvoda i programa. Ured TZ Splitsko-

dalmatinske županije prepoznao je potrebu i odgovornost sukreiranja turističke

ponude, te njezinog objedinjavanja i kvalitetnog prezentiranja. Drugim riječima,

potiće se povezivanje agencija i njihovih programa kako bi ih objedinjene

plasirali gostima posebnih interesa. Cijeli niz atraktivnih i potpuno novih

programa koji se ne temelje na turističkim stereotipima sunca i mora, nego su

inovativno i maštovito osmišljeni, temeljem povijesti, tradicije, običaja, legendi

i priča u jednodnevne ili višednevne boravke gostiju različitih interesa, nalazi se

u tiskanom materijalu i na web portalu Turističke zajednice Splitsko-

dalmatinske županije „ Discover Central Dalmatia“.

31

Kako bi gosti znali točno kada, kako, koliko dana i po kojoj cijeni mogu uživati

u otkrivanju do sada nepoznatih bisera ponude Srednje Dalmacije, na

višejezičnom portalu TZ županije „Discover Central Dalmatia“ nalaze se

turistički programi i podaci o svakoj agenciji koja ih organizira i realizira.

Gostima su ponuđeni programi berbe maslina, upoznavanja Zinfandela, vina

otoka Hvara, dočekivanja zore na vrhu Biokova, adrenalinske ture po Cetini,

putovanje Dalmacijom kroz suvenire, sudjelovanja u arheološkim istraživanjima

i mnogo drugih zanimljivih i atraktivnih programa. Osim kvalitetnije promocije

i plasmana već oblikovanih sadržaja, TZ županije i sama potiče kreiranje novih

proizvoda tiskom temeljnih brošura koje trebaju poslužiti agencijama kao

podloga za izradu programa poput priča o lokalnim utvrdama, rimskim cestama,

sakralnoj baštini otoka Brača, mogućnostima uživanja u Dalmatinskoj zagori.

Provođenje programa edukacija - praćenje trendova traži i kontinuiranu

edukaciju radi podizanja znanja i vještina zaposlenih, pa TZ županije

svake godine organizira niz edukativnih predavanja i radionica za sve

partnere u turizmu, kako bi se zajedno sa lokalnom samoupravom i

sustavom turističkih zajednica svi uključili u oblikovanje nove ponude.

Posebna pozornost daje se temama kreiranja paket-aranžmana za tržišta

posebnih interesa radi produženja sezone, kao i raznim programima za

podizanje vještina i rada privatnih iznajmljivača.

Današnji trendovi u turizmu zasnivaju se prvenstveno na marketinškoj

koncepciji gdje se svi napori usmjeravaju na pružanje kvalitetnih proizvoda i

usluga. Na taj način se ostvaruje viši profit od turizma kroz potpuno

zadovoljstvo gostiju ugrađivanjem dodatnih vrijednosti. Intenzivne i dobro

osmišljene promotivne i tržišne aktivnosti, glavni su čimbenik djelovanja na

turističkim emitivnim tržištima, a sve s ciljem rasta turističkog prometa.

Turistička promidžba na razini regije ključna je u kreiranju imidža destinacije te

u tom smislu, sinergijom s gospodarskim subjektima, uvelike može pomoći.

Naročitu pozornost potrebno je obratiti kvaliteti prepoznavanja interesa

potencijalnih turista, pri čemu je važno isticati jedinstvenosti, atraktivnosti i

posebnosti destinacije i njenih područja. U marketingu i promociji se neće

zapostaviti tradicionalno najjača emitivna tržišta, ali će se pojačati

komunikacijske taktike i prema novim tržištima, među kojima neka imaju

iznimno velik potencijal. Destinacija Srednja Dalmacija prepoznata je kao

zanimljivo i atraktivno turističko odredište, a osim tradicionalnih gostiju iz

srednje i zapadne Europe, turističke destinacije regije sve više otkrivaju i turisti

iz drugih područja.

32

• implementaciju nove brend strategije Srednje Dalmacije, sukladno promjenama u globalnom okruzenju

• afirmaciju brenda Srednja Dalmacija na postojećim, kao i novim tržištima,

• jačanje konkurentnosti i atraktivnosti turističkog proizvoda Srednja Dalmacija,

• razvoj i promociju novih turističkih proizvoda te njihovo pozicioniranje na tržištu,

• razvoj ponude u razdoblju pred i posezone

• poticati aktivnosti upravljanja destinacijom te učinkovitiju suradnju privatnog i javnog sektora

• omogućiti produženje turističke sezone, smanjenje sezonalnosti i povećanje turističkog promet

Sve projektne i provedbene aktivnosti navedene u Programu rada za 2017. godinu imaju za cilj:

33

3. MARKETING MIX PO VRSTAMA I PROJEKTIMA

3.1. ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI

PLANIRANA SREDSTVA: 2.332.400,00 kn

U administrativne troškove svrstavaju se svi poslovi ureda turističke zajednice i

ostali poslovi koji su nužni za ostvarenje programa rada, a koji su određeni

zakonom i statutom turističke zajednice. Administrativni troškovi uključuju

rashode ureda turističke zajednice, troškove skladištenja materijala i logistike i

troškove rada tijela TZ. Administrativni rashodi planirani su za 2017. godinu u

iznosu od 2.332.400 kuna što je za 13 posto više u odnosu na izmjene i dopune

plana iz 2016. godine. Predmetni rashodi sudjeluju sa 19 posto u ukupnoj

strukturi rashoda turističke zajednice.

3.1. ADMINISTRATIVNI troškovi-vrste Plan 2017 RePlan 2016 17/16 stru.

3.1.1. Arhiva i logistika 95.000 90.000 105 4,1

3.1.2. Troškovi rada tijela TZ 115.000 118.000 97 4,9

Naknade 55.000 53.000 104 2,4

Troškovi organizacije TV, NO i SK 60.000 65.000 92 2,5

3.1.3. Troškovi Turističkog ureda 2.122.400 1.860.000 114 91,0

UKUPNO 2.332.400 2.068.000 113 100,0

3.1.1. Arhiva i logistika

Planirana sredstva: 95.000 kn

Troškovi podrazumijevaju izdatke za najam prostora za potrebe držanja i

skladištenja promotivnih materijala i arhivske građe turističke zajednice te

izdatke za troškove distribucije promidžbenih materijala. Navedeni troškovi

planirani su u iznosu od 95.000 kn, što je neznatno više u odnosu na ove

troškove planirane planom iz prošle godine. TZ Splitsko – dalmatinska drži

najveću količinu promotivnih materijala u distributivnom centru Glavnog ureda

Hrvatske turističke zajednice, a koji se odabere putem javnog natječaja.

Odabrani distributivni centar promotivne materijale skladišti i distribuira na

turističke sajmove, predstavništva HTZ-a, te razne prezentacije u zemlji i

svijetu, a određene količine promidžbenog materijala drže se za potrebe ureda u

arhivskom prostoru Zajednice (zbog nedostatka prostora) koji je u najmu.

3.1.2. Troškovi rada tijela TZ

Planirana sredstva: 103.000 kn

34

Za rad Turističkog vijeća, Nadzornog odbora i Skupštine Turističke zajednice

Splitsko – dalmatinske županije, planira se u 2017. godini utrošiti ukupno

115.000 kn. U ovu grupu troškova ubrajaju se svi troškovi koji se odnose na

najam prostora i eventualne opreme radi održavanja sjednica tijela turističke

zajednice, naknade članovima tijela i ostale troškove vezane uz rad tijela

turističke zajednice. Za naknade članovima TV i NO, planira se u 2017. godini

izdvojiti 55.000 kn, a za troškove organizacije (najam dvorana, ugostiteljske

usluge, troškove reprezentacije i sl. troškove) planira se izdvojiti 60.000 kn.

3.1.3. Turistički ured

Planirana sredstva: 2.122.400 kn

Za rad i aktivnosti Turističkog ureda TZ Splitsko – dalmatinske županije u 2017.

godini planira se izdvojiti ukupno 2.122.400 kn, što je za .. posto više u

usporedbi s prošlom godinom. Turistički ured će operativno izvršavati ili

koordinirati izvršenje Programa rada kao i provoditi sve aktivnosti vezane za

izvršavanje planiranih i zakonom propisanih zadaća sustava turističkih

zajednica.

Rb Turistički ured-vrste rashoda Plan 2017 RePlan 2016 17/16 Stru. 1. Uredski materijal (potrošni, sitni inventar) 30.000 30.000 100 1,41

2. Trošak poštarine 15.000 15.000 100 0,71

3. Trošak telefona i interneta 45.000 40.000 112 2,12

4. Troškovi tekućeg i investicijskog održavanja 40.000 40.000 100 1,88

5. Usluge najma i korištenja poslovnog prostora 75.000 75.000 100 3,53

6. Bruto plaće 1.650.000 1.410.000 117 77,74

7. Ostale naknade za zaposlene 33.400 33.000 101 1,57

8. Dnevnice za službena putovanja 7.000 7.000 100 0,33

9. Naknade za putničke izdatke i noćenja 50.000 47.000 106 2,36

10. Upotreba osobnog auta u službene svrhe 3.000 2.000 150 0,14

11. Izdaci za prijevoz na posao i s posla 35.000 32.000 109 1,65

12. Trošak reprezentacije 10.000 5.000 200 0,47

13. Izdaci naknade FINI 25.000 25.000 100 1,18

14. Izdaci za stručnu literaturu i tisak 20.000 20.000 100 0,94

15. Nabava uredske opreme 25.000 20.000 125 1,18

16. Financijski rashodi 30.000 30.000 100 1,41

17. Osiguranje djelatnika od posljedica nesretnog slučaja 6.000 6.000 100 0,28

18. Usluge preventivne zaštite djelatnika 23.000 23.000 100 1,08

UKUPNO 2.122.400 1.860.000 114 100,00

Rashodi ureda turističke zajednice planiraju se prema vrsti rashoda prateći

knjigovodstvena konta te uključuju materijalne izdatke, izdatke za usluge,

izdatke za zaposlene i ostale izdatke. Rashodi ureda turističke zajednice čine

većinu administrativnih rashoda i to sa udjelom od 91 posto.

35

91%

4% 5%

ADMINISTRATIVNI troškovi - vrste rashoda

Turistički ured Arhiva i logistika Troškovi rada tijela TZ

3.2. DIZAJN VRIJEDNOSTI

PLANIRANA SREDSTVA: 1.520.000,00 kn

Aktivnosti vezane uz unapređenje i razvoj proizvoda tj. dizajniranje vrijednosti

ponude sve više dobivaju na značaju. Poslovanje na suvremenom turističkom

tržištu sve se više temelji na specijalizaciji i povećanju vrijednosti turističkog

proizvoda koji je sastavljen od elemenata ponude prepoznatljive za određeno

područje. Upravo prostor Srednje Dalmacije pogoduje razvoju cijele lepeze

izuzetno atraktivnih turističkih proizvoda koje je moguće povezati i time

osigurati dodatnu vrijednost boravka turista. S tim ciljem će i aktivnosti

turističke zajednice biti usmjerene na poticanje relevantnih subjekata javnog i

privatnog sektora u kreiranju turističkih proizvoda kojima će se doprinijeti

obogaćivanju ponude i stvaranju dodatne vrijednosti destinacije.

Rashodi komponente marketing mixa dizajn vrijednosti planirani su za 2017.

godinu u iznosu od 1.520.000 kuna, što je za 17 posto više u usporedbi s

izmjenama i dopunama financijskog plana za 2016. godinu i sudjeluju sa oko 12

posto u ukupnoj strukturi rashoda turističke zajednice. Povećanje sredstava

odnosi se u najvećem dijelu na veća sredstva za potpore manifestacijama i

događanjima, kao i programe unapređenja razvoja privatnog smještaja.

3.2. DIZAJN VRIJEDNOSTI – vrste rashoda Plan 2017 RePlan 2016 17/16 stru.

3.2.1. Potpore i kreiranje događanja 960.000 830.000 116 63,2

3.2.2. Potpora razvoju DMK-a 300.000 285.000 105 19,7

3.2.3. Potpora razvoju privatnog smještaja 230.000 170.105 135 15,1

3.2.4. Projekt Volim Hrvatsku 30.000 10.000 300 2,0

UKUPNO 1.520.000 1.295.105 117 100,0

36

3.2.1. Potpore i kreiranje događanja/manifestacija

Planirana sredstva: 960.000 kn

TZ Splitsko – dalmatinske županije podržava održavanje zabavnih, sportskih,

kulturnih i ostalih manifestacija/događanja šireg značaja koje imaju za cilj

unapređenje proizvoda/ponude te stvaranje prepoznatljivog imagea regije i

zemlje u cjelini. Potpore manifestacijama i događanjima pružaju se u cilju

unapređenja/obogaćivanja kvalitete turističkog proizvoda/ponude pojedine

destinacije i regije u cjelini i razvoju sadržaja koji omogućavaju produženje

turističke sezone. Sredstva predviđena programom rada za potpore organizaciji

manifestacija i događanja udrugama i drugim neprofitnim organizacijama

dodjeljuju se temeljem Javnog poziva za kandidiranje manifestacija za dodjelu

potpore iz programa „Potpore za turističke manifestacije“, koji se tijekom

mjeseca veljača/ožujak raspisuje na internetskim stranicama Zajednice. Javnim

pozivom definira se procedura dodjele sredstava, namjena sredstava, korisnici

sredstava, prihvatljivost troškova, kriteriji i prioriteti za odobravanje sredstava,

potrebna dokumentacija, postupak realizacije, rok i način podnošenja

kandidature i način isplate potpore. Sredstva se pružaju za organizaciju

događanja i manifestacija od lokalnog, regionalnog, nacionalnog i/ili

međunarodnog značaja kao glavnog motiva dolaska turista u destinaciju, a koje

doprinose slijedećim ciljevima:

razvoju turizma, te kulturne i povijesne baštine,

podizanju kvalitete i količine turističke ponude,

razvoju kongresnog, kulturnog, aktivnog, ruralnog i ostalih selektivnih

oblika turizma,

razvoju sadržaja koji omogućavaju poboljšavanje kvalitete i produženju

turističke sezone,

povećanju ugostiteljskog i drugog turističkog prometa, posebice u

razdoblju predsezone i posezone

stvaranju prepoznatljivog imidža regije Srednje Dalmacije.

Temeljem Programa rada za potpore događanjima i manifestacijama u 2017.

godini predviđena su sredstva u iznosu od 960.000 kn, a što je za 16 posto više u

usporedbi s prošlom godinom, prvenstveno zbog velikog broja prijavljenih

manifestacija kojima se nastoji obogatiti turistička ponuda regije, te potrebe

izdvajanja posebnih sredstava za top manifestacije/događanja koja su od

međunarodnog značaja poput festivala „Ultra“ i posebnih sredstava za

manifestacije/događanja od lokalnog i regionalnog značaja.

37

3.2.3. Potpora razvoju DMK-a

Planirana sredstva: 300.000 kn

TZ Splitsko – dalmatinska nastaviti će u 2017. godini projekt razvoja

destinacijskih menadžment kompanija (DMK) na području regije s ciljem

obogaćivanja, kao i razvoja nove destinacijske ponude/proizvoda i turističkih

paketa posebnih interesa. Destinacijske menadžment kompanije kao

specijalizirane uslužne kompanije s specifičnim znanjima o lokalnim resursima i

mogućnostima, važan su čimbenik u planiranju i kreiranju novih turističkih

proizvoda i doživljaja. One na sebe preuzimuju odgovornost za stvaranje novih

turističkih proizvoda u destinaciji, a jednako tako i da počnu primjenjivati

specifične načine rada i visoke standarde kvalitete svojstvene destinacijskim

menadžment kompanijama koje danas posluju u svijetu. TZ Splitsko –

dalmatinske županije aktivno surađuje s UHPA-om na implementaciji projekta

razvoja destinacijskih menadžment kompanija na području Županije. U okviru

projekta provede se aktivnosti na razvoju DMK-a i to posebno klastera eno-

gastro, aktivnog i kulturnog turizma, a što uključuje operativnu i tehničku

potporu u razvoju proizvoda, obradu tekstova i izradu promotivnih materijala,

izradu foto/video materijala, organizaciju, pripremu i koordinaciju DMK-a

agencija u zajedničkim nastupima na sajmovima i dr. Upravo u suradnji s

UHPA-om, koja je imala savjetodavnu ulogu, u dosadašnjem razdoblju

realizirana su posebna izdanja kataloga „Way to Croatia – Discover Central

Dalmatia“, Discover Central Dalmatia – Cultural Experiences, Discocer Central

Dalmatia – Active Tourism i Discover Central Dalmatia – Oenological &

Gastronomic Experiences. Sve aktivnosti koje se provode u suradnji s UHPA-

om doprinose poticanju, unapređivanju i promidžbi turizma na području regije

Srednje Dalmacije, kao i povećanju turističkog prometa. Zajednički

koordiniranom akcijom sa agencijama stvaraju se jednodnevni ili višednevni

programi za profilirane skupine ljudi kojima se nudi jedan poseban doživljaj

upakiran u 120 različitih tematskih programa. Ono na čemu se planira u buduće

intezivno raditi je organiziranje strukovnih klastera, putem kojih bi se okupili svi

poslovni subjekti određenog područja. Među prioritetnim akcijama je osnivanje

klastera zdravstvenog turizma.

S ciljem potpore razvoja destinacijskih menadžment kompanija (DMK),

Turistička zajednica Splitsko – dalmatinske županije planira i u 2017. godini po

peti put sufinancirati programe agencija i to putem JAVNOG POZIVA za

kandidiranje potpora za programe promocije složenih turističkih proizvoda za

tržište posebnih interesa sa definiranim uvjetima, kriterijama i namjenom

trošenja sredstava. Predmet Javnog poziva je dodjela bespovratnih novčanih

sredstava za programe promocije složenih turističkih proizvoda za tržište

posebnih interesa koji pridonose sljedećim ciljevima:

38

- aktiviranju neiskorištenih turističkih resursa i kreiranju novih motiva

dolazaka turista na cijelom području regije,

- obogaćivanju turističke ponude regije u cjelini i razvoju sadržaja koji

omogućavaju produženje turističke sezone i smanjenje sezonalnosti,

- stvaranju prepoznatljivog imidža regije kao destinacije turizma

posebnih interesa

- tržišnoj valorizaciji složenih turističkih proizvoda kao razlogu dolaska

turista na područje Županije.

3.2.4. Potpore razvoju obiteljskog/privatnog smještaja

Planirana sredstva: 230.000 kn

S ciljem motiviranja privatnih iznajmljivača i povećanja broja kvalitetnog

privatnog smještaja na području Županije, planira se i u 2017. godini pružiti

potporu razvoju obiteljskog/privatnog smještaja u vidu organiziranja novih

edukacija za privatne iznajmljivače, te poboljšanja njihovih marketinških

aktivnosti koristeći nove on line alate. Cilj ovog projekta je pomoći privatnim

iznajmljivačima u promotivnim aktivnostima, njihovoj boljoj prepoznatljivosti

na tržištu i specifičnim znanjima kako unaprijediti proizvod što će u konačnici

rezultirati boljom popunjenošću kapaciteta. Kako bi nas tržište prepoznalo kao

kvalitetnu destinaciju važno je unaprijediti kvalitetu obiteljskog smještaja koja

čini više od 60 % smještajnih kapaciteta na području Županije i jedan je od

najznačajnijih čimbenika turističkog proizvoda. Privatni smještaj kao turistički

proizvod na tržištu nije prepoznatljiv u kontekstu kvalitete, cijene i distribucije

te je ovaj segment turističke ponude nužno potaknuti i usmjeriti ga prema novim

tržišnim trendovima. Te su činjenice bile uporište za kvalitetnije tržišno

pozicioniranje ovog segmenta turističke ponude i samim time veći utjecaj na

konkurentnost privatnog smještaja. Edukacije se organiziraju u suradnji s

Privatnom srednjom školom Wallner, lokalnim ustrojem turističkih zajednica na

području Županije te Savjetovalištem za obiteljski smještaj. Edukacije se sastoje

od teorijske nastave i praktičnih prezentacija odabranih poglavlja iz turističke

djelatnosti, složenih u module koje prezentiraju stručni odabrani predavači.

U planu za 2017. godinu je organizacija posebne javne tribine na temu razvoja i

unapređenja privatnog smještaja na području Županije s mnogobrojnim

relevantnim sudionicima iz zemlje i inozemstva.

U cilju još boljeg informiranja privatnih iznajmljivača, TZ Splitsko –

dalmatinska pokrenula je na svojim internetskim stranicama poseban KUTAK

ZA PRIVATNE IZNAJMLJIVAČE putem kojeg se privatnim iznajmljivačima

prezentiraju novosti vezane za rad i poslovanje iznajmljivača u domaćinstvim, te

ih se upoznaje s mogućnostima edukacija i stručnog osposobljavanja za nove

kanale komunikacije. Ujedno “kutak” se kontinuirano nadopunjava novim

sadržajima poput bloga, priručnika za iznajmljivače i savjetnika.

39

3.2.5. Projekt Volim Hrvatsku

Planirana sredstva: 30.000 kn

Projekt VOLIM HRVATSKU provodi se s ciljem uključivanja što većeg broja

subjekata javnog i privatnog sektora u očuvanje, unapređenje i zaštitu okoliša i

turističkog prostora te poboljšanje raznovrsnosti kvalitete ukupne turističke

ponude. Realizacija aktivnosti usmjerena je na unapređenje proizvoda

podizanjem kvalitete turističkih i drugih usluga, očuvanjem i stvaranjem

prepoznatljivog i privlačnog turističkog okružja i osiguranjem turističkog

gostoprimstva. U 2017. godini u planu je organizacija akcija čišćenja podmorja

u suradnji s ronilačkim klubovima.

3.3. KOMUNIKACIJA VRIJEDNOSTI

PLANIRANA SREDSTVA: 4.845.000,00 kn

Komunikacija vrijednosti uključuje dvije stavke; ONLINE komunikacije i

OFFLINE komunikacije. Rashodi komunikacije vrijednosti planirani su za 2017.

godinu u iznosu od 4.845.000 kuna, što je za 10 posto više u usporedbi s

izmjenama financijskog plana za 2016. godinu. Navedeni rashodi sudjeluju sa

40 posto u ukupnoj strukturi rashoda turističke zajednice.

63% 20%

15% 2%

DIZAJN VRIJEDNOSTI - vrste rashoda

Potpore i kreiranje događanja

Potpora razvoju DMK-a

Potpora razvoju privatnog smještaja

Projekt Volim Hrvatsku

40

3.3. KOMUNIKACIJA VRIJEDNOSTI - vrste Plan 2017 RePlan 2016 17/16 stru.

3.3.1. ONLINE komunikacije 2.225.000 1.950.000 114 45,9

1. Internet oglašavanje 2.000.000 1.800.000 111 41,3

2. Internet stranica i upravljanje stranicom 225.000 150.000 150 4,6

3.3.2. OFFLINE komunikacije 2.620.000 2.438.000 107 54,1

1. Oglašavanje u promotivnim kampanjama 1.160.000 1.130.000 103 23,9

2. Opće oglašavanje 760.000 763.000 100 15,7

3. Brošure i ostali tiskani materijali 400.000 330.000 121 8,3

4. Suveniri i ostali promo materijali 150.000 120.000 125 3,1

5. Info table i info punkt 150.000 95.000 158 3,1

UKUPNO: 4.845.000 4.388.000 110 100,0

3.3.1. ONLINE komunikacije

U 2017. godini naglasak aktivnosti biti će na izradi kreativnih rješenja i

produkciju on-line alata s ciljem usklađivanja s novim trendovima na globalnom

tržištu i adekvatnog promoviranja kroz sve komunikacijske alate, među kojima

su on-line kanali trenutačno najjači generatori povećanja broja turista. Internet

kao kanal promocije i prodaje turističkih proizvoda ima sve veće značenje. Osim

brzine, dostupnosti, velikog broja raspoloživih informacija, kao i mogućnosti,

detaljne analize učinkovitosti kampanja oglašavanja turističke ponude određene

destinacije, internet je izuzetno i cjenovno konkurentan u odnosu na ostale

medije. Uz to je i medij koji ‘služi’ u svim fazama putovanja, od prikupljanja

inicijalnih informacija, preko planiranja putovanja, rezervacije i/ili kupnje svih

usluga, do kasnijeg prisjećanja i dijeljenja doživljaja s drugima. Naglasak u

promociji i distribuciji hrvatske turističke ponude treba sve više staviti na tzv.

nove medije, odnosno na Internet, mobilne uređaje i sve druge oblike online

komunikacija, gdje promocija i distribucija moraju postati sustavniji, bolje

koordinirani te funkcionalniji. Nove komunikacijske tehnologije pružaju

subjektima u turizmu višestruke mogućnosti stvaranja i promicanja imidža

destinacije te istodobno tehničke mogućnosti dobivanja podataka o uslugama,

razmjeni mišljenja, mogućnosti rezervacije i sl.

Četiri su ključne komponente, koje ovaj kanal komunikacije čine atraktivnim:

• uspostava dijaloga s posjetiteljima i potencijalnim posjetiteljima;

• mogućnost korisnika da preuzme informacije kad on to zaželi ili osjeća

potrebu;

• mogućnost multimedijalne komunikacije, u kojoj se može komunicirati s

primateljem putem teksta, slike, videa i sl.,

• mogućnost umrežavanje različith izvora informacija i sadržaja;

41

1. Internet oglašavanje

Planirana sredstva: 2.000.000 kn

Za sustav turističkih zajednica, kao i za njihove članove, osobito je važan

Internet koji, kao najvažniji komunikacijski medij suvremenog doba, svima

omogućava promociju na globalnom turističkom tržištu pod relativno

ravnopravnim uvjetima. Potencijal Interneta u promociji turističkih proizvoda i

usluga vrlo je rano prepoznat, tako da danas većina turističkih zajednica koristi

razne vrste internet oglašavanja, kako bi na što bolji način vršila promociju

destinacija, proizvoda i usluga koje su potencijalnim turistima na raspolaganju.

Polazeći od sve većeg značaja i utjecaja Internet oglašavanja na kreiranje

interesa i potražnje za pojedinim turističkim destinacijama, planira se i u 2017.

zadržavanje značajnog udjela Internet oglašavanja u ukupnom oglašavanju.

Globalno internet oglašavanje u 2017. godini bit će provedeno po sljedećim

segmentima:

oglašavanje za pretragu – Ad Words kampanje

oglašavanje na društvenim mrežama – Facebook, Twitter, Google+,

Foursquare, Youtube, Instagram i Flickr

search i display oglašavanje – pretraživač GOOGLE

display oglašavanje – ključna emitivna tržišta

Oglašavanje putem interneta je tehnološko-marketinška grana koja svaki dan

raste i u današnjem svijetu postaje nezaobilazan čimbenik u izgradnji ugleda

vlastitog proizvoda i pojedinog brenda te ostvarivanja novih poslovnih iskoraka

u odnosu prema konkurenciji. U skladu s time, TZ Splitsko - dalmatinska

provodi više internetskih marketinških aktivnosti radi promidžbe vlastitoga

turističkog proizvoda kako bi postala kvalitativno i kvantitativno konkurentna u

zahtjevnoj i kompleksnoj tržišnoj utakmici. Prednosti e-marketinga u turizmu u

odnosu na druge medije su fleksibilnost, brzina reagiranja, mogućnost

interakcije s drugom stranom i relativno nizak trošak promocije.

Glavne aktivnosti biti će usmjerene na:

Povećanje click through pokazatelja

Povećanje broja posjeta na Internet stranicu www.dalmatia.hr

Poboljšano pozicioniranje Internet stranice na pretraživačima

Povećana aktivnost na društvenim mrežama (like-ovi, komentari, postovi,

tweet-evi, itd.) i prisutnost na društvenim mrežama, idealnim za poruke o

pred i post sezoni

Povećanje vidljivosti i jakosti turističkog brenda Srednja Dalmacija

U okviru Internet oglašavanja provodit će se globalno Search i Display

oglašavanje na Internetu.

42

Search oglašavanje predstavlja oglašavanje na Internet tražilicama putem

ključnih riječi, dok Display oglašavanje predstavlja oglašavanje putem bannera

na najposjećenijim Internet portalima u suradnji sa specijaliziranim promotivnim

agencijama. Prethodne tri godine, budžet za stavke internet oglašavanja se

značajno povećao u odnosu na prijašnje godine, a ulaskom u EU TZ Splitsko -

dalmatinska je postala obveznik plaćanja PDV-a izvršiteljima usluga na stranim

tržištima, zbog čega su i troškovi uvećani za iznos PDV-a.

Društvene mreže zadnjih su godina postale jedno od važnijih promotivnih

sredstava turističkih poduzeća i destinacija te važan komunikacijski kanal s

ciljnim tržištima. Bilo da se radi o stranicama opće tematike (npr. Facebook,

Google+, MySpace, i sl.) ili stranicama koje su specijalizirane za područje

turizma (npr. Tripadvisor, VirtualTourist, WAYN i sl.) omogućuju krajnjim

korisnicima suradnju i interakciju kroz razmjenu mišljenja, dojmova i savjeta

vezanih za putovanje i boravak u destinaciji. Važnost ovih stranica za turističku

promociju se temelji na činjenici da informacije koje se mogu naći na njima

predstavljaju jedan od oblika usmene preporuke te stoga imaju puno veću

vjerodostojnost od informacija koje se nalaze na službenim Internet stranicama

turističkih poduzeća i destinacija. Dosadašnje aktivnosti na društvenim mrežama

pokazale su se vrlo dobrima te se s maksimalnom predanošću ulazi i u novu

turističku godinu, te planira proširiti aktivnosti na velikom broju društvenih

mreža – Facebook, Twitter, Google+ i itd. Društvene mreže za dijeljenje

multimedijalnih sadržaja predstavljaju specijalizirana mrežna mjesta koja

korisnicima omogućuju objavljivanje različitih multimedijalnih sadržaja na

Internetu te njihovu diseminaciju krajnjim korisnicima, poput Youtube, Yahoo

Video, Flickr, Hulu ili Metacafe. Oni dnevno bilježe veliki broj posjeta, a

fotografije i video zapisi koji su na njima objavljeni mogu u velikoj mjeri

utjecati na način na koji turisti percipiraju destinaciju te, posljedično, i na

posjećenost destinacije.

TZ Splitsko – dalmatinska provodi niz aktivnosti na najznačajnijim društvenim

mrežama. Na društvenoj mreži Facebook je uspješna stranica centraldalmatia.hr

koja trenutačno broji preko 452 tisuća lajkova. Ovako veliki broj članova

potrebno je pratiti i obavještavati kako bi se zadržao interes društvene zajednice

za destinaciju. Na profilu centraldalmatia.hr kontinuirano se objavljuju

zanimljivosti, vijesti i događanja vezane za Srednju Dalmaciju kao atraktivno

turističko odredište. Korisnici mogu sudjelovati u nagradnim igrama, pratiti i

komentirati promidžbu aktualne ponude i sadržaja. Svake godine broj fanova se

povećava za cca sto tisuća, što je izuzetan rast i temeljem toga je TZ županije u

samom vrhu među turističkim stranicama u Hrvatskoj. U svakom trenutku oko

24 tisuće korisnika ima mogućnost ulaska na Facebook stranicu TZ županije i

tako dobiti sve informacije koje ta društvena mreža nudi u komunikaciji.

Korisnici stranice kroz niz fotografija i videa mogu komentirati i dijeliti sadržaj

sa svojim prijateljima.

43

Korisnicima Facebook stranice Central Dalmatia dostupna je i Facebook

aplikacija Wallpapers, u kojoj mogu u visokoj rezoluciji skinuti najljepše

fotografije Srednje Dalmacije. Osnovna uloga ovih kanala i aktivnosti koje se na

istom provode jest otvorena komunikacija sa članovima iz brojnih zemalja

svijeta te poticanje svjesnosti i privrženost hrvatskom i srednjedalmatinskom

turističkom brandu. Facebook stranica otvorena je za sve subjekte koji se bave

turizmom u Hrvatskoj i koji žele na ovom kanalu promovirati svoje ponude.

Radi dominantnog udjela na svjetskom tržištu, oglašavanje na društvenim

mrežama fokusirat će se i nadalje najvećim dijelom na društvenu mrežu

Facebook, uz značajnu prisutnost i na drugima. Posebno bi istaknuli Youtube

kanal na kojem je turistička zajednica u vremenskom periodu od četiri godine

uspijela dostići preko 6,5 milijuna prikaza promotivnih video materijala.

Glavni cilj provođenja aktivnosti internet oglašavanja je integracija svih

elemenata i oblika online oglašavanja kako bi se maksimizirao učinak promocije

predsezone, postsezone, određenog turističkog događanja ili ciljane turističke

akcije. U praksi to znači da se određeno događanje promovira preko vijesti

postavljene na internet stranici, koja se zatim prenosi na razne društvene mreže,

a link tog istog događanja se reklamira putem Google Adwords kampanja i

ostalih oblika Display oglašavanja. Sveukupnim ovim aktivnostima se u

relativno kratkom vremenu dobije i postiže značajna medijska eksponiranost.

2. Internet stranica i upravljanje stranicom

Planirana sredstva: 225.000 kn

U promotivnim aktivnostima turističkih poduzeća i destinacija Internet stranice

su danas nezamjenjiv alat. Međutim, za razliku od situacije od prije desetak

godina, kada su Internet stranice većinom služile kao elektronske inačice

tiskanih promotivnih materijala, one danas imaju cijeli niz novih mogućnosti i

funkcionalnosti. Najvažnije obilježje suvremenih Internet stranica u funkciji

turističke promocije je intenzivno korištenje multimedijalnih sadržaja te visok

stupanj interaktivnosti. Kako bi se učinkovito odgovorilo izazovima globalne

konkurencije na turističkom tržištu, važno je biti u tijeku s najnovijim

tehnološkim trendovima na području interneta te imati sva potrebna znanja.

Upravo s tim ciljem ured TZ Splitsko – dalmatinske županije planira u 2017.

godini ponovno krenuti u izadu novih web stranica koje se vode pod domenom

www.dalmatia.hr. U svrhu daljnje kvalitetne promocije i distribucije sadržaja,

poseban naglasak biti će stavljen na izradu i kreiranje tekstualnih, slikovnih,

video i animiranih sadržaja prilagođenih za objavu na Internetu i suvremenim

mobilnim uređajima. Planira se dodati nove sadržajne cjeline i novi

multimedijalni sadržaji, a kontinuirano će se i dalje nadopunjavati te ažurirati

postojeći sadržaji. Sadržaji stranice dostupni su trenutačno na hrvatskom,

njemačkom, engleskom, talijanskom, francuskom, poljskom i češkom jeziku.

44

Cilj je da se ovaj oblik promocije kontinuirano nadopunjuje novim

informacijama, posebice vezano za novosti u turističkoj ponudi, pregledu

promotivnih izdanja, kalendaru događanja po pojedinim odredištima i sl.

Internet stranice Turističke zajednice Splitsko – dalmatinske županije

namijenjene su različitim vrstama posjetitelja i korisnika, od kojih svaka traži

svoju specifičnu vrstu i količinu informacija. Web stranice sustava turističkih

zajednica središnja su mjesta komunikacije Hrvatske s potencijalnim posjeti

teljima te bi u njihovom osuvremenjivanju trebalo posebno voditi računa o

sljedećim elementima:

o Sadržaj stranica – stvaranje jasne i jednostavne strukture sadržaja

podijeljene u nekoliko glavnih izbornika koji obuhvaćaju cijeli ciklus

putovanja te prilagođavanje sadržaja pojedinim ciljnim

skupinama,odnosno proizvodima.

o Prezentacija informacija – način pisanja tekstova prilagoditi čitanju s

ekrana (sažete rečenice, istaknuti naslovi, podebljanja, prilagođena

veličina fonta, razmak između slova i između redova veći nego u tisku).

Potrebno je isticati teme i naslove koji korisnike ‘zadržavaju’ na stranici i

potiču na daljnje pregledavanje.

o Unapređenje navigacije/pretraživanja – omogućiti u što manje

‘klikova’ dolazak do potrebnih informacija te minimizirati mogućnost da

se korisnik ‘izgubi’ na stranicama.

o Dizajn – mora biti u funkciji brendiranja destinacije, ali i u funkciji

navigacije odnosno logičnog ‘vođenja’ posjetitelja kroz ‘priču’. Na

početnim stranicama potrebno je osiguravati fotografije ‘emotivnih’

vrijednosti , a na ‘dubljim’ razinama veće informativne vrijednosti .

o Optimizacija za Internet pretraživače - kontinuirano poduzimati

aktivnosti za dobro pozicioniranje stranice na Internet pretraživačima

(izbor i gustoća ključnih riječi, fraze, linkovi i dr.). U tom cilju nužno je

ostvariti dobru i kontinuiranu suradnju između stručnjaka za destinacijski

marketing i web programera.

U narednom razdoblju, osobita pažnja biti će posvećena usklađivanju vizualnih

elemenata s aktualnom turističkom promidžbom, što značajno doprinosi

prepoznatljivosti regije. Kolorističkim i slikovnim elementima dati će se

poseban naglasak na pojedine informativne cjeline kako bi se korisniku

pojednostavnilo pronalaženje odgovarajuće informacije. U sklopu ove stavke

održavaju/koriste se i: usluge najma web poslužitelja na kojem su smještene

službene stranice, redovno održavanje i nadogradnja programskog koda,

licencije/dozvole te ostale opće i nužne usluge potrebne za održavanje stranica.

45

U okviru internet stranica djeluje i službeni blog, kojeg uređuje i vodi poznati

blogger Paul Bradbury. Podizanje razine kvalitete informacija i dostupnost

informacija inozemnim i domaćim gostima putem Interneta jedan je od glavnih

prednosti ovog oblika komunikacije, čime se zasigurno pridonosi pozitivnom

imidžu regije, a u konačnici i zadovoljstvu konačnih korisnika usluga. Time se

postiže podizanje svijesti, privlači ciljne klijente na turistički portal i pomaže

kreiranju široke baze podataka. Modernizacija informacijskog sustava na

regionalnoj razini bitan je element marketinške politike s ciljem kvalitetnog

pozicioniranja regije. Radi potrebe brze prilagodbe novonastalim promjenama

na turističkom tržištu planira se i ubuduće kontinuirana nadogradnja službenih

web stranica TZ SDŽ novim sadržajima i marketinškim alatima.

3.3.2. OFFLINE komunikacije

1. Udruženo oglašavanje u promotivnim kampanjama javnog i

privatnog sektora

Planirana sredstva: 1.160.000 kn

Inicijativa Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice zajedno sa

sustavom turističkih zajednica oko provođenja mjera udruženog oglašavanja

pokazala se uspješnom već duži niz godina, te se s tim aktivnostima nastavlja i

za 2017. godinu. Javni poziv za udruženo oglašavanja u promotivnim

kampanjama javnog i privatnog sektora u 2017. godini u kojem su detaljno

propisani uvjeti i dokumentacija za kandidiranje, kao i visina sredstava i način

izračuna sudjelovanja subjekata u oglašavanju za svaki pojedini model,

objavljen je na web stranicama Hrvatske turističke zajednica dana 1. kolovoza

2016. godine po ukupno tri modela. Planirana sredstva za udruženo oglašavanje

u 2017. godini iznose ukupno 40.000.000,00 kn s PDV-om i raspoređena su po

modelima kako slijedi;

MODEL NAZIV PLAN 2017.

MODEL I Udruženo oglašavanje destinacijske promocije obalnih

županija i Grada Zagreba, te strukovnih udruga u turizmu 23.650.000 kn

MODEL II Udruženo oglašavanje organiziranih programa putovanja 10.500.000 kn

MODEL III Udruženo oglašavanje destinacijske promocije kontinenta

(osim Grada Zagreba) 5.850.000 kn

UKUPNO 40.000.000 kn

46

S ciljem što kvalitetnije pripreme privatnog i javnog sektora za turističku 2017.

godinu, Hrvatska turistička zajednica turističkoj industriji stavila je na

raspolaganje tri modela suradnje u promotivnim kampanjama turističkog sektora

za oglašavanje hrvatskog turizma i to kako slijedi;

Model I

Pod Model I spadaju posebni programi destinacijske promocije obalnih

županija i Grada Zagreba, te strukovnih udruga u turizmu, a udruženo

oglašavanje se odnosi isključivo na ponudu destinacije u predsezoni i posezoni

(siječanj-lipanj i rujan-prosinac). Ukupna planirana sredstva za oglašavanje

hrvatskog turizma po ovom modelu iznose 23.650.000,00 kuna (s PDV-om).

Ovaj model čine:

Model I-a: Udruženo oglašavanje opće ponude destinacije

Model I-b: Udruženo oglašavanje nositelja strukovnih udruga u turizmu

Model I-c: Udruženo oglašavanje nositelja smještajne ponude

Model I-d: Udruženo oglašavanje posebnih programa destinacije –

oglašavanje destinacije

Model I-e: Udruženo oglašavanje posebnih programa destinacije

Raspodjela sredstava po županijama vrši se sukladno udjelu pojedine županije u

ukupno ostvarenim noćenjima u 2015. godini.

Model II

Model II odnosi se na udruženo oglašavanje organiziranih programa

putovanja koje obuhvaća oglašavanje Republike Hrvatske kao turističke

destinacije koje provodi HTZ u suradnji s organizatorom putovanja s

organiziranim autobusnim ili zračnim dolascima u Hrvatsku u njegovim

promotivnim kampanjama (programi koji uključuju organizirane usluge

prijevoza do Hrvatske i smještaja u Hrvatskoj). Odnosi se isključivo na ponudu

organiziranih programa za Hrvatsku koji uključuju predsezonu i/ili posezonu

(siječanj-lipanj i rujan-prosinac). Ukupna planirana sredstva za ovaj model

iznose 10.500.000,00 kuna (s PDV-om). Model čine:

Model II-a: Udruženo oglašavanje organiziranih programa putovanja za

Hrvatsku

Model II-b: Udruženo oglašavanje organiziranih programa putovanja

konsolidatora u zračnom prijevozu

Model II-c: Udruženo oglašavanje organiziranih programa putovanja

konsolidatora TO/TA

Model III

Model III odnosi se na posebne programe destinacijske promocije

kontinenta (osim Grada Zagreba), a udruženo oglašavanje se odnosi na ponudu

destinacije na kontinentu tijekom cijele godine.

47

Ukupna planirana sredstva za udruženo oglašavanje hrvatskog turizma u

posebnim programima destinacijske promocije kontinenta su sredstva za

turistički nerazvijena područja i iznose 5.850.000,00 kuna (s PDV-om). Model

čine:

Model III-a: Udruženo oglašavanje opće ponude destinacije na

kontinentu

Model III-b: Udruženo oglašavanje nositelja smještajne ponude na

kontinentu

Model III-c: Udruženo oglašavanje programa organiziranih putovanja na

kontinentu

Udruženo oglašavanje hrvatskog turizma u promotivnim kampanjama i

kanalima javnog i privatnog sektora u proteklim se godinama pokazalo kao vrlo

učinkovit način promocije hrvatskog turizma. Postignuti rezultati u prethodnim

godinama dokaz su da takva suradnja omogućuje učinkovitiju promociju

hrvatskog turizma, temeljenu na konkretnom interesu i programima koji

omogućavaju realizaciju postavljanih ciljeva. Prilikom raspodjele sredstava

uvažava se značaj pojedine županije mjeren brojem ostvarenih noćenja u

protekloj godini. Hrvatska turistička zajednica modele je pripremila temeljem

prijedloga i rasprava, tj. stavova članova Turističkog vijeća, županijskih

turističkih zajednica i svih ostalih sudionika iz turističkog sektora. Osnovni cilj

udruženog oglašavanja hrvatskog turizma u promotivnim kampanjama javnog i

privatnog sektora jest povećanje interesa za programe i turističke dolaske za

Hrvatsku i na kontinentu u razdoblju cijele godine (s naglaskom na pred i

posezonu), tj. produljenje sezone te povećanje turističkog prometa na

kontinentu, što korespondira sa strateškim ciljevima.

Marketinške aktivnosti prihvatljive za udruženo oglašavanje za sve modele su

oglašavanje u tiskanim medijima, oglašavanje na televiziji i radiju, vanjsko

oglašavanje (plakati, displeji na javnim prostorima i javnom prijevozu) i online

oglašavanje (uključujući i oglašavanje na društvenim mrežama). Rezultat

ovakvog pristupa oglašavanju hrvatskog turizma je povećanje investicija

privatnog sektora u marketinške aktivnosti te postizanje sinergije oglašavanja

hrvatskog turizma, kojom se opća promocija/oglašavanje HTZ-a povezuje s

promocijom regija koju provode turističke zajednice županija u suradnji sa

sustavom turističkih zajednica i nositeljima turističke ponude/proizvoda, kao i

komercijalnom promocijom stranih i domaćih organizatora putovanja i zračnih

prijevoznika za Hrvatsku. Hrvatska turistička zajednica će kontinuirano

analizirati kvalitetu provedenih promotivnih kampanja po svim modelima

oglašavanja s javnim i privatnim sektorom te mjeriti isplativost ulaganja u cijeli

projekt, s ciljem ostvarivanja maksimalnog povrata na uložena sredstva.

Turistička zajednica Splitsko – dalmatinske županije predvidjela je za ukupne

aktivnosti ove stavke sredstva u iznosu od 1.160.000 kn.

48

2. Oglašavanja

Planirana sredstva: 760.000 kn

TZ Splitsko – dalmatinske županije će u 2017. godini promovirati regiju kao

Srednju Dalmaciju – srce Jadrana, s bogatstvom sadržaja (kultura, aktivni

odmor, vino i gastronomija, wellness, nautika, touring). Oglašavanje je još

uvijek jedan od glavnih oblika komunikacije u turizmu. Upravo s ciljem

informiranja potencijalnih potrošača o regiji kao turističkoj destinaciji i

stvaranja pozitivnog stava javnosti o destinaciji, inozemna tržišta obrađuju se

putem raznih oblika oglašavanja.

Cilj aktivnosti: - motivirati potencijalne potrošače da realiziraju

odmor u srednjoj Dalmaciji i publicirati imidž

regije kao turističke destinacije visokog

potencijala

S ciljem povećanja učinkovitosti promotivnih aktivnosti, posebna pozornost

posvetit će se koncentriranju marketinške kampanje na ključna emitivna tržišta.

Vezano na to, i u 2017. kampanje oglašavanja biti će najvećim dijelom

fokusirane na glavna i tradicionalna emitivna tržišta (strateška EU i ostala

europska tržišta), kao i domaće tržište koje počinje sve više pokazivati svoj

značaj i potencijal, dok će promocija na dalekim tržištima biti pod ingerencijom

Hrvatske turističke zajednice. Ključne aktivnosti odnosit će se na odabir

područja na važnim tržištima sa visokim potencijalom za dolazak u destinacije

Srednje Dalmacije na odmor (zemlje, područja ili gradovi u blizini kojima je

destinacija dostupna automobilom ili gradovi koji su dobro povezani zračnim

linijama). Zemlje EU i nadalje ostaju najizdašnije/najznačajnije emitivno

područje za srednjodalmatinski turizam. Turisti iz EU i ostalih europskih

zemalja predstavljaju najveći segment potražnje koji tradicionalno iskazuje

interes i ostvaruje putovanja u Srednju Dalmaciju. Tijekom 2017. godine

oglašavanje će biti usmjereno na opću promidžbu regije i fokusiranu promidžbu

pojedinih ključnih turističkih proizvoda i segmenata koji se razvijaju. TZ

Splitsko – dalmatinske županije će u 2017. godini kroz oglašavanje promovirati

turizam putem:

vodiči...)

Oglašavanja putem jumbo plakata (domaće tržište),

U okviru ove stavke, samostalno će se provoditi oglašavanje u tiskovnim,

radijskim i elektronskim medijima na domaćem i inozemnim tržištima za koja se

ocjenjuje da su od velike važnosti za promociju, pri čemu će se u inozemstvu u

pojedinim slučajevima realizirati i putem promotivnih agencija sukladno

usvojenim medija planovima.

49

I u 2017. godini, oglašavanje u tisku ostat će jedan od najvažnijih kanala opće

promocije turizma srednje Dalmacije. Oglašavanje destinacije i/ili proizvoda na

pojedinim tržištima provodit će se u dnevnom i specijaliziranom tisku, vodičima

i sl. Sukladno interesima potražnje na pojedinim tržištima, dio oglašavanja u

tisku bit će usmjeren na promociju pojedinih segmenata turističke ponude i

proizvoda (privatni smještaj, kultura, eno-gastro, aktivni odmor i sl.), događanja

i drugih turističkih atrakcija. Unatoč brzom prodoru novih tehnologija/kanala

promocije, televizija i radio i nadalje ostaju jedan od značajnih i utjecajnih

medija. Slijedom toga, u okviru oglašavanja, provoditi će se i TV/radijsko

oglašavanje na domaćem i odabranim inozemnim tržištima.

3. Brošure i ostali tiskani materijali

Planirana sredstva: 400.000 kn

Tiskani promotivni materijali predstavljaju imidž svake turističke destinacije.

Stoga je od važnosti posjedovanje adekvatnog imidža koji reflektira pravo

pozicioniranje destinacije sukladno vrijednostima i karakteristikama.

Cilj aktivnosti:

- stvoriti upoznatost i razumijevanje regije kao

turističke destinacije, motivirati kupnju i povećati

prodaju odmora u odredištima regije

- izgradnja imidža + informirati o turističkoj ponudi

Da bi bili dostupni što širem segmentu potrošača, promotivni tiskani materijali

biti će distribuirani na domaćem i inozemnim tržištima na individualan zahtjev

potencijalnih turista, putem turističkih agencija, sajmova, direktnim

marketingom, putem turističkih ureda u inozemstvu, raznih događanja i

prezentacija te drugih događanja. U 2017. godini planira se zadržati budžet za

tiskanje materijala kao i prijašnjih godina, dok će se o volumenu tj. količini

tiskanih promo materijala odlučivati prema stvarnoj potrebi tj. zahtjevima tržišta

i prema stanju materijala na skladištu. Ujedno napominjemo da će se pristupiti

realizaciji onih materijala za kojima postoji stvarna potreba na tržištu, kao i tisku

materijala koji se oslanjaju na konkretne turističke proizvode koji se razvijaju.

Plan aktivnosti;

• Tiskati volumen/količinu brošura prema stvarnim potrebama

• Pristupiti realizaciji novih promo materijala po proizvodima, a za kojima

postoji stvarna potreba

• Brošure prilagođene za internet, mobilne aparate i druge elektroničke

prijenosne uređaje

50

U 2017. godini realizirat će se prema potrebi sljedeći dotisci i nova izdanja:

TISKANI MATERIJALI Napomena

IMAGE brošura Srednje Dalmacije reprint

CHARTER karta Srednja Dalmacija redizajn, reprint

Turistička karta Srednja Dalmacija reprint

Vrećice Srednja Dalmacija reprint

Turistički vodič Srednje Dalmacije reprint

Letak sigurnosti – policija reprint

Karte biciklističkih staza SD

(Zagora, Makarska rivijera, otok Hvar, otok Brač)

redizajn, reprint

Karte biciklističkih staza SD

(Splitska rivijera – istok i zapad)

novo izdanje

Camping karta Srednje Dalmacije novo izdanje

Info materijal Srednja Dalmacija novo izdanje

Monografija Srednja Dalmacija reprint

Pustolovni turizam Srednja Dalmacija karta novo izdanje

Vinski puti Srednja Dalmacija karta novo izdanje

Maslinovi puti Srednja Dalmacija karta novo izdanje

Ronjenje Srednja Dalmacija karta novo izdanje

Treking/pješačke staze Srednja Dalmacija karte novo izdanje

Gastro vodič Srednja Dalmacija redizajn, reprint

Kalendar, čestitke, ostalo (press kit) redizajn, reprint

Zbog specifičnih zahtjeva tržišta i potencijalnih klijenata, izrađuju se materijali

po pojedinim turističkim proizvodima s ciljem povećanja kupnje i razine

korištenja proizvoda te davanja preciznih informacija o pojedinim proizvodima

koji se nude na tržištu. Krajnji cilj kreiranja navedenih materijala je

obogaćivanje turističke ponude te probuditi želju za doživljajem. U trenutačnim

okolnostima pristupit će se reprintu onih promidžbenih materijala za kojima

postoji stvarna potreba na tržištu. Jednaka pozornost posvetit će se izradi novih i

dotiscima brošura ostalih proizvoda koji pridonose diversifikaciji turističke

ponude i produljenju sezone. Sukladno tome, tiskat će se nove publikacije –

karte biciklističkih staza Srednje Dalmacije, kamping karta Srednje Dalmacije,

karte pustolovnog turizma, ronjenja, vinskih puta i sl. Opće turističke

informacije uz ostala izdanja namijenjene su boljoj informiranosti i lakšem

snalaženju turista koji se nalaze na području određene destinacije i nude kratak

sažetak najvažnijih podataka koje svaki gost koji dođe u neku zemlju treba znati.

51

4. Suveniri i ostali promo materijali

Planirana sredstva: 150.000 kn

Turistička zajednica Splitsko – dalmatinske županije osigurat će pravovremenu

nabavu adekvatnih suvenira (lavande, majice, kape, značke, poklon kutije, vino i

itd.) i ostalih promidžbenih materijala prema dosadašnjim pozitivnim iskustvima

za godišnje potrebe. Dizajn promidžbenih materijala temeljen je na obilježjima

srednjodalmatinskog područja te prepoznatljivom vizualnom identitetu TZ

Splitsko – dalmatinske županije. Svi novi suveniri dizajniraju se u skladu sa

smjernicama brending strategije, te se koriste za različite događaje i

prezentacije, posebice u promotivne svrhe.

5. Info table i info punktevi

Planirana sredstva: 150.000 kn

Već kontinuirano se tijekom turističke sezone organizira na ključnim

lokalitetima postavljanje i rad turističko informativnih punktova u kojima se

svim zainteresiranim turistima i posjetiteljima pružaju sve potrebne informacije

o krajnjim odredištima njihova putovanja. Intenzitet rada info - punkteva

prilagođen je stvarnim potrebama turista i djeluje u razdoblju predsezone,

glavnog dijela sezone i postsezone. Turistička zajednica Splitsko - dalmatinske

županije sudjeluje financijskom potporom i opskrbom svih promidžbenih

materijala u radu navedenih punktova. U suradnji Turističke zajednice Splitsko-

dalmatinske županije, Zračne luke Split – Kaštela, Grada Kaštela, Turističke

zajednice Kaštela i drugih lokalnih turističkih zajednica, u Zračnoj luci Resnik

od 2015. godine djeluje info-pult županijske turističke zajednica, te se s

navedenim projektom nastavlja i u 2017. godini. Više od dva milijuna putnika

koji prolaze kroz Zračnu luku Split u Kaštelima, na taj način mogu se odmah po

dolasku upoznati s turističkom ponudom Srednje Dalmacije. Riječ je o

sveobuhvatnom informacijskom pultu koji pokriva kako najosnovnije podatke

koji se tiču transfera (raspored prometovanja autobusnih, trajektnih i

željezničkih linija te rent-a-car usluge), tako i specifičnosti turističke ponude

područja koje se namjerava posjetiti (gastro preporuke, prijedlozi znamenitosti

za obilazak…).

Turistička zajednica Splitsko – dalmatinske županije nastavlja i sa projektom

obilježavanja značajnih i vrijednih kulturno-povijesnih i arheoloških lokaliteta

na području Splitsko – dalmatinske županije i to posebice području dalmatinske

Zagore i otoka Brača, kao i sa projektom izrade tabli za projekt rimskih cesta.

Također u planu je projekt - izrada dvije posebne info table (dvostrane) u

suradnji s zainteresiranim lokalnim turističkim zajednicama na način da jedna

strana prikazuje turističku kartu regije sa popisom ureda TZ-a, a druga strana

plan grada destinacije tj. lokalne TZ.

52

46%

54%

ONLINE komunikacije

OFFLINE komunikacije

KOMUNIKACIJA VRIJEDNOSTI - vrste

90%

10%

ONLINE komunikacije

Internet oglašavanje

Internet stranica i upravljanje

Udruženo

oglašavanje

44%

Oglašavanje

29%

Brošure i dr.

tiskani

materijali

15%

Suveniri i dr.

materijali

6%

Info

punkt/ table

6%

OFFLINE komunikacije

53

3.4. DISTRIBUCIJA I PRODAJA VRIJEDNOSTI

PLANIRANA SREDSTVA: 1.350.000,00 kn

Distribucija i prodaja vrijednosti uključuje rashode za nastupe na turističkim

sajmovima, organizaciju studijskih putovanja predstavnika medija i agenata te

troškove organizacije raznih oblika prezentacija turističke ponude. Rashodi za

stavku distribucija i prodaja vrijednosti planirani su za 2017. u iznosu od

1.350.000 kn, što je za 1 posto više u usporedbi s izmjenama plana za 2016.

godinu i sudjeluju sa 11% u ukupnoj strukturi rashoda turističke zajednice.

3.4. DISTRIBUCIJA I PRODAJA vrijednosti Plan 2017 RePlan 2016 17/16 stru.

3.4.1. Nastupi na turističkim sajmovima 500.000 470.000 106 37,0

3.4.2. Studijska putovanja 500.000 500.000 100 37,0

3.4.3. Prezentacije 350.000 360.000 97 25,9

UKUPNO 1.350.000 1.330.000 103 100,0

3.4.1. Turistički sajmovi

Planirana sredstva: 500.000 kn

Nastupi na sajmovima kao način promidžbe destinacije i dalje ostaju kao oblik

komunikacije s tržištem i učinkovit način predstavljanja hrvatskog turizma. Uz

reducirani broj sajmova, prisutna je i optimizacija nastupa radi doprinosa

marketing ciljevima i strateškim interesima. U segmentu sajamskih nastupa

preferira se ciljani nastup na specijaliziranim i pomno selektiranim općim

sajmovima, s naglaskom na zajedničke nastupe s poslovnim subjektima i

regijama, uz maksimalno uvažavanje poslovnih potreba gospodarstvenika i

suizlagača. Prisutnost na najvažnijim turističkim sajmovima vrlo je važna, jer se

stvara podloga s koje se može pozicionirati i nadalje proširiti brand te

unaprijediti identitet regije. Također, turistički sajmovi služe kao dobra podloga

za predstavljanje novih proizvoda, provođenje marketinških aktivnosti te

općenito prezentiranja novosti u vezi sa regijom kao turističkim odredištem.

Cilj aktivnosti: - pojačati imidž Srednje Dalmacije kao turističke

destinacije,

- informirati klijente o destinaciji i proizvodima

TZ Splitsko – dalmatinske županije planira u 2017. godini nastupiti na 18

sajmova, od toga na:

6 sajmova u sklopu štanda HTZ-a,

12 specijaliziranih sajmova – suizlaganje zajedno sa TZŽ Dalmacije i TZ

Like

54

U odnosu na prethodnu godinu povećan je broj nastupa na specijaliziranim

sajmovima i to prvenstveno zbog proizvoda koji se razvijaju i samim time

prezentiraju potencijalnim korisnicima. TZ Splitsko – dalmatinska pod

navedenom stavkom snosi troškove najma prostora, uređenja štanda, osoblja,

dostave materijala i ostalih popratnih troškova. Nastupi na sajmovima u 2017.

temelje se na pravilima suizlaganja definiranim od strane HTZ-a, a koji

podrazumijevaju koordinaciju sajamskih nastupa u sustavu turističkih zajednica.

Koordinacija se provodi na način da niža razina ustroja unaprijed (prije izrade

godišnjeg programa rada) za pojedinu aktivnost izrazi svoj interes višoj razini, a

viša razina (TZ županije i HTZ) obaviještava niži sustav o planiranim

sajmovima za narednu godinu. Na taj način se koordinira potencijalni interes

TZ-a nižeg ustroja za uključivanje u navedene nastupe. Namjera je smanjiti

troškove nastupa, a povećati njihovu učinkovitost omogučavajući

zainteresiranim gospodarskim subjektima da u direktnoj komunikaciji s

potencijalnim turistima prezentiraju svoju turističku ponudu. Tristička zajednica

Splitsko – dalmatinska realizirati će u 2017. godini sajamske nastupe u

sljedećim oblicima:

- samostalni sajamski nastupi 3 ili više županijskih TZ u inozemstvu na

sajmovima na kojima ne nastupa HTZ – nastupi na regionalnim i

specijaliziranim sajmovima u suradnji s TZŽ Dalmacije i TZ Like. Koncept

nastupa je sljedeći:

Nositelj programa (TZŽ) zakupljuje, uređuje i plaća izložbeni prostor, te

snosi u cjelini troškove programa i osoblja.

Nositelj programa treba dostaviti dokument sa slijedećim sadržajem:

i. Nazivi TZŽ koje zajednički nastupaju

ii. Sajmovi na kojim zajednički nastupaju

iii. Potpis i pečat svih navedenih TZŽ

Hrvatska turistička zajednica sufinancira zakup i uređenje prostora.

Račun ispostavlja samo nositelj nastupa.

Nositelj nastupa obvezan je kod uređenja štanda na vidno mjesto postaviti

vizualno-komunikološke konstante hrvatskog turizma - znak Hrvatske

turističke zajednice, te dijeliti opće propagandne materijale Hrvatske

turističke zajednice.

Prilikom ispostavljanja računa HTZ-u, TZŽ je potreban priložiti izvješće,

fotografije na kojima je vidno da se istaknuo logo znak tj. natpis Hrvatska,

te kopije računa zakupa i uređenja i naloga za plaćanje, na temelju kojih

se ispostavlja račun.

Hrvatska turistička zajednica će i u 2017. godini nastaviti sufinancirati

samostalne sajamske nastupe turističkih zajednica županija i turističkih

zajednica renomiranih gradova vodeći računa o odrednicama Strateškog

marketinškog plana hrvatskog turizma 2014.-2020.

55

Turističke zajednice predlažu Glavnom uredu sajamske nastupe na kojima

samostalno planiraju nastupiti. Nakon toga Glavni ured Hrvatske turističke

zajednice razmatra sve pristigle prijedloge te turističke zajednice izvješćuje o

prihvaćenom u najkraćem mogućem roku. Temeljem navedenog modela, TZ

Splitsko – dalmatinske županija planira tijekom 2017. godine u suradnji s TZ

Zadarske, TZ Šibensko – kninske, TZ Dubrovačko – neretvanske i TZ Ličko –

senjske županije, nastupiti na sljedećim sajmovima:

SAJAM grad datum suizl.

1. Matka Helsinki 19. – 22.01. TZ SDŽ, TZ DNŽ

2. Destination London 2. – 5.02. 4 TZŽ + Lika

3.Vacances Bruxelles 2. – 5.02. 4 TZŽ + Lika

4. Allt för sjön Stockholm 3. – 12.03. TZ SDŽ, TZ ŠKŽ

5. Map Paris 16. – 19.03. 4 TZŽ Dalmacije

6. Panorama medelhavet Stockholm 18. – 19.03. TZ SDŽ, TZ ZŽ, TZ DNŽ

7. Fiets en Wandelbeurs Utrecht 11. – 12.02 Lika, TZSDŽ, TZŠKŽ, TZZŽ

8. B Travel Barcelona 7. – 9.04. Lika, TZSDŽ, TZDNŽ, TZ ŠKŽ

9. Caravan Salon Dusseldorf 26.08. – 4.09. TZSDŽ, TZZŽ, TZŠKŽ, Lika

10. Salone del Camper Parma rujan TZ SDŽ, TZ ZŽ, TZ ŠKŽ

11. Cosmobike Verona 16. – 19.09. TZSDŽ, TZZŽ, TZŠKŽ, Lika

12. Eurobike Fridrichshafen 3. – 5.09 TZ SDŽ, TZZŽ, TZŠKŽ

- nastupi u sklopu štanda HTZ-a (suizlaganje na sajmovima gdje

nastupa HTZ)

Koncepcija se temelji na mogućnosti zakupa dijela štanda sa vlastitim

poslovnim prostorom sa informativnim pultom i ostalim pratećim sadržajima.

Ovaj način predstavljanja pokazao se uspješnim, obzirom na direktan kontakt s

poslovnim partnerima te prezentaciju svog turističkog proizvoda. Turističke

zajednice ne mogu samostalno nastupati na sajamskim nastupima gdje nastupa

HTZ, već isključivo kao suizlagači na štandu HTZ-a, dok turističke zajednice

nižeg ustroja ne mogu suizlagati, već isključivo turističke zajednice županija.

Turističke zajednice mogu nastupiti jedino u suradnji s turističkom zajednicom

županije koje svoje odnose samostalno dogovoraju. Također, lokalne TZ mogu

stupiti u partnerski odnos s privrednim subjektima iz područja lokalne TZ (hotel,

kamp ili putnička agencija), na način da nositelj nastupa bude privredni subjekt,

a TZ sufinancira dio troškova nastupa. Vezano na gore navedeno TZ Splitsko –

dalmatinska koordinirala je interes turističkih zajednica nižeg ustroja i objedinila

prijave za područje Županije. Po navedenom konceptu, TZ Splitsko –

dalmatinske županije planira u suradnji s uredima turističkih zajednica

Makarske rivijere i TZ grada Splita nastupiti na sljedećim sajmovima:

56

Rb SAJAM grad Datum Suizlagač

1. Ferienmesse Beč 12. – 15.01. MAK riv.

3. Slovakiatour Bratislava 26. – 29.01. MAK riv.

4. FREE Munchen 22. – 26.02. MAK riv.

5. Sajam turizma Beograd 23. – 26.02. MAK riv.

6. ITB Berlin 8. – 12.03. TZ Split

7. WTM London 7. – 10.11 TZ Split

3.4.2. Studijska putovanja (novinari, agenti, bloggeri)

Planirana sredstva: 500.000 kn

Hrvatska Turistička zajednica će sukladno SMPHT, a vodeći računa o

kategorijama proizvoda utvrđenim Strategijom razvoja turizma RH do 2020.

godine kao i o interesu i potencijalu pojedinih tržišta, u suradnji sa sustavom

turističkih zajednica (županija, gradova, mjesta ili općina) koji sudjeluje

financijski i organizacijski u samom putovanju, nastaviti s organizacijom

studijskih putovanja novinara na području hrvatskih turističkih regija, a sve s

ciljem bolje promocije turističke ponude na određenim tržištima i pružanja

novinarima i agentima potpunu informaciju o određenoj turističkoj destinaciji i

novostima u njenoj turističkoj ponudi. Uz postojeći model, od 2013. godine,

velika pažnja usmjerena je i na bloggere tj. organizaciju blog studijskih

putovanja. Ovakvim pristupom omogućava se predstavnicima medija i

agentima da se upoznaju i familijariziraju s turističkom ponudom, teritorijem,

mogućnostima turističkih aktivnosti te za susret s turističkom operativom i

proizvodima koje nude.

Cilj aktivnosti:

- informirati o dalmatinskim turističkim proizvodima i

atrakcijama te motivirati turističku industriju na veću

prodaju aranžmana za Srednju Dalmaciju,

- stvoriti «efekt širenja» sa više medijske prisutnosti i stanje

potpune informiranosti medija o Srednjoj Dalmaciji

Organizacija samog putovanja tj. programi putovanja rade se u suradnji s HTZ-

om, koji financijski sudjeluje u samim putovanjima i u suradnji s lokalnim

turističkim zajednicama koje u pojedinim slučajevima manjim dijelom

financijski sudjeluju u samom putovanju. Predstavništva Hrvatske turističke

zajednice imaju aktivnu ulogu i služe kao posrednik i savjetnik kod organizacije

studijskih putovanja. Dok Glavni ured pokriva troškove dolaska, transfera i

smještaja, županijske turističke zajednice pokrivaju troškove vođenja, extra

obroka i u određenim slučajevima usluga smještaja.

57

Studijska putovanja novinara razlikuju se ovisno o inicijatoru i nositelju

putovanja, a to mogu biti:

- predstavništva Hrvatske turističke zajednice na tržištima gdje nije angažirana

PR agencija (Španjolska, Portugal, Japan, Češka, Slovenija, Danska, Finska,

Baltičke zemlje, Rusija, Ukrajina, Belgija, Mađarska, Slovačka)

- Glavni ured Hrvatske turističke zajednice

- turističke zajednice županija.

Studijska putovanja novinara u slučaju kada je inicijator predstavništvo

Hrvatske turističke zajednice prolaze proceduru odobravanja putovanja od strane

Glavnog ureda i sustava turističkih zajednica, a sukladno zajedničkom interesu i

ciljevima. Studijska putovanja predstavnika medija u 2017. godini vršit će se po

dosadašnjem principu:

- odabir modela od strane predstavništva HTZ-a i ili Glavnog ureda HTZ-a,

te iscrpna analiza medija s ciljem da se odaberu najutjecajniji kanali,

- usuglašavanje programa boravka s Glavnim uredom i županijskim i

lokalnim turističkim zajednicama (operativno i financijski), fokus na

posjete mjestima ili programima koja se želi dodatno ili pojačano

promovirati,

- monitoring, sakupljanje press clippinga i objavljenih članaka,

- potenciranje putovanja na određenu temu (proizvod ili posebnost) u

odnosu na opća destinacijska putovanja.

- organizacija studijskih putovanja novinara/bloggera u organizaciji TZ

županije koji prate ciljane turističke proizvode

Predlaganje tema te organiziranje itinirera i boravka stranih novinara, glavne

su aktivnosti TZ Splitsko – dalmatinske u svrhu realizacije ove aktivnosti.

Sezona studijskih putovanja započinje u mjesecu ožujku i traje do mjeseca

listopada/studenoga. Ovisno o programu izvanredno se odobravaju i putovanja u

glavnoj sezoni. Obzirom turistička zajednica zadnjih godina ulaže značajna

sredstva i napore u smjeru razvoja konkretnih turističkih proizvoda, cilj je u

narednoj godini organizirati specijalizirana studijska putovanja poznatih

novinara/blogera na području Splitsko – dalmatinske županije koji bi putem

svojih objava i medija omogućili veću prepoznatljivost i promociju konkretnih

turističkih proizvoda, poput cikloturizma.

Edukacijska putovanja agenata organiziraju se u suradnji sa stranim

turoperatorom i njihovim domaćim partnerom ili turističkom zajednicom

županije. Predstavništva Hrvatske turističke zajednice imaju aktivnu ulogu i

služe kao posrednik i savjetnik kod organizacije studijskih putovanja djelatnika

putničkih agencija i posrednika u prodaji putovanja. Studijska putovanja agenata

organiziraju se s ciljem povezivanja turističke ponude i potražnje, a sukladno

odrednicama Strateškog marketinškog plana hrvatskog turizma.

58

Cilj studijskih putovanja predstavnika putničkih agencija i turoperatora je što

bolje predstaviti destinaciju, njezinu ponudu i proizvode. Ciljne skupine su

turoperatori, putničke agencije, agencije specijalizirane za proizvode od

posebnog interesa, udruženja i itd., a usmjereni na razne sektore. Kao bitna

aktivnost ističe se od strane Glavnog ureda HTZ-a i organizacija poslovnih

radionica pod nazivom “BUY CROATIA” , koje uključuju i organizaciju

inspekcijskih putovanja za turističke agente, autobusere i predstavnike

kongresnog i insentiv turizma. Koncepcija "Buy Croatia" odnosi se na

organizaciju poslovnih sastanaka između hrvatskih poslovnih subjekata

(turoperatora, agencija, hotela, udruga, klubova) i partnera s emitivnih tržišta

kako bi se promicali komercijalni kontakti između Hrvatske i putničkih

posrednika u odabranim geografskim zonama.

Značajan akcent i u nadolazećoj godini biti će stavljan na nastavak organizacije

blog putovanja, kako bi se relevantnim blogerima na ključnim tržištima

pokazale koristi posjete hrvatskim turističkim destinacijama u raznim periodima

sezone. Cilj je da pozvani blogeri dožive realna i jedinstvena iskustva, različita

od onih u konkurentskim destinacijama. Press bloging trip predstavljaju jedan

sasvim nov način komunikacije s tržištem i mnogobrojnim članovima social

networka, zbog čega se taj novi medij želi iskoristiti za komuniciranje i

promoviranje hrvatskih destinacija u svijetu. Naime, blogeri putem svojih

razvijenih socijalnih mreža na internetu pišu o svojim dojmovima i samom

objavom tekstova multipliciraju priču milijunima čitatelja diljem svijeta.

3.4.3. Prezentacije

Planirana sredstva: 350.000 kn

Aktivnosti prezentacija organiziraju se na domaćem i stranim tržištima s ciljem

informiranja o destinaciji i proizvodima te novostima u turističkoj ponudi.

Glavni učinci organizacije i održavanja prezentacija su povećanje razine znanja

o Srednjoj Dalmaciji kao destinaciji, stvaranje pozitivnog stava javnosti o

destinaciji i bolja upoznatost ključnih emitivnih tržišta sa regijom kao

turističkom destinacijom.

Cilj aktivnosti:

Informiranje ciljnih skupina

Pozicioniranje Srednje Dalmacije kao kvalitetne destinacije i destinacije

doživljaja

Povećanje dolazaka turista u razdoblju pred/posezona i glavnom dijelu

sezone

Više fokusa na ključna tržišta sa ciljem realizacije definiranih

marketinških ciljeva

59

U 2017. godini prezentacije se planiraju organizirati kroz sljedeće oblike:

“ROAD – SHOW i posebne prezentacije“ Riječ je o prezentacijama u inozemstvu (prodajni centri/trgovi, izložbeni

prostori) u organizaciji županijskih turističkih zajednica s ciljem promocije

turističke ponude regije s naglaskom na ponudu obiteljskog smještaja, koje prati

medijska kampanja, te oglašavanje na javnim mjestima. Hrvatska turistička

zajednica sufinancira troškove u iznosu od 25% troškova za posebne

prezentacije u organizaciji primorskih županijskih turističkih zajednica i to

troškove honorara, prijevoza, smještaja i putnih naloga hrvatskih izvođača tj.

nositelja programa prezentacije ili drugi zabavni program. Kao i u slučaju

samostalnih sajamskih nastupa TZŽ, turističke zajednice predlažu Glavnom

uredu posebne prezentacije na kojima planiraju samostalno nastupiti u 2017.

godini, pri čemu kandidature županije trebaju biti usuglašene s predstavništvima

HTZ-a. S namjerom motiviranja široke publike za dolazak u dalmatinska

turistička odredišta, održavaju se i nastupi klapa. Prezentacije prilagođene

interesima i trendovima na pojedinom tržištu, organiziraju se u suradnji s

predstavništvima HTZ-a u inozemstvu, lokalnim TZ te regionalnim

poglavarstvima dotičnih zemalja. Roadshow prezentacije vrlo su dobar oblik

predstavljanja u izvan sajamskim prostorima, bez međunarodne konkurencije, u

izravnom kontaktu s posjetiteljima i u terminu neposredno prije odluka o

godišnjem odmoru i izboru odredišta za ljetovanje. Namijenjene su promidžbi

ukupne turističke ponude mahom individualnim gostima, a posebice ponudi

obiteljskog smještaja i kamping ponude s bogatim pratećim sadržajima. TZ

Splitsko – dalmatinska planira u suradnji s TZŽ Dalmacije/Lika i uredima

lokalnih TZ-a Županije organizirati takve prezentacije na sljedećim tržištima;

Planirane ROAD SHOW/POSEBNE prezentacije po tržištima u 2017. godini

TRŽIŠTA Prezentacije – mjesto održavanja

SLOVENIJA

Road show SLOVENIJA

- koncerti O. Dragojevića

POLJSKA

Road show POLJSKA

- prezentacije u prodajnim centrima u Krakowu

SLOVENIJA

Road show SLOVENIJA

- prezentacije u prodajnim centrima u Ljubljani

BELGIJA

POSEBNA prezentacija

- prezentacija za novinare i touroperatore u Bruxellesu

UK

POSEBNA prezentacija

- prezentacija za novinare i touroperatore u Manchesteru

FINSKA

POSEBNA prezentacija

- prezentacija za novinare i touroperatore u Helsinkiju

SLOVENIJA

POSEBNA prezentacija

- prezentacija za novinare i touroperatore u Ljubljani

60

U prilogu slijedi detaljan pregled po tržištima;

SLOVENIJA

prezentacije u sklopu koncerata Olivera Dragojevića

TZ Splitsko – dalmatinske županije nastavlja i u 2017. godini dosadašnju

dugogodišnju uspješnu suradnju s popularnim pjevačem Oliverom

Dragojevićem. U sklopu njegovih koncerata u sportskim dvoranama u

slovenskim gradovima tijekom mjeseca ožujka, planira se promovirati Srednja

Dalmaciju te vršiti distribucija promotivnog materijala i projekcija

promidžbenog turističkog filma. Troškovi nastupa obuhvaćaju: organizaciju

nagradne igre, uređenje info deska i sufinanciranje opreme za projekciju

promotivnog filma.

prezentacija u Ljubljani

U suradnji s uredom HTZ-a u Sloveniji planira se organizirati posebna

prezentacija turističke ponude regije Srednje Dalmacije za novinare i

touroperatore u Ljubljani.

Nositelj programa: TZ Splitsko – dalmatinske županije

POLJSKA

prezentacije u prodajnim centrima u Krakowu

Na poljskom tržištu u organizaciji pet dalmatinskih regije + Lika i uz suradnju

predstavništva HTZ-a za Poljsku planiraju se prezentacije u prodajnim centrima

značajnih poljskih gradova.

Nositelj programa: TZ Splitsko – dalmatinske županije

Sudionici: TZ Zadarske, TZ Šibensko – kninske, TZ Dubrovačko – neretvanske

i TZ Ličko - senjske županije

BELGIJA

prezentacija u Bruxellesu

U suradnji s uredom HTZ-a u Belgiji planira se organizirati prezentacija

turističke ponude za novinare i agente u glavnom gradu Belgije Bruxellesu.

Nositelj programa: TZ Splitsko – dalmatinske županije

FINSKA

prezentacija u Helsinkiju

61

37%

37%

26%

Distribucija i prodaja vrijednosti-VRSTE

Turistički sajmovi

Studijska putovanja

Prezentacije

U suradnji s uredom HTZ-a u Skandinaviji planira se organizirati posebna

prezentacija turističke ponude regije Srednje Dalmacije za novinare i

touroperatore s područja Finske u glavnom gradu Helsinkiju.

Nositelj programa: TZ Splitsko – dalmatinske županije

VELIKA BRITANIJA

prezentacija u Londonu

U suradnji s uredom HTZ-a u Velikoj Britaniji planira se organizirati posebna

prezentacija turističke ponude regije Srednje Dalmacije za novinare i

touroperatore s područja ovog značajnog emitivnog tržišta u Manchesteru.

Nositelj programa: TZ Splitsko – dalmatinske županije

Ad hoc PREZENTACIJE

TZ Splitsko - dalmatinska biti će nositelj ili suorganizator pojedinih prigodnih

prezentacija na domaćem i inozemnom tržištu koje će tijekom 2017. godine

inicirati razne institucije iz zemlje ili inozemstva (Županija, udruge,…).

Koncepcija prihvaćene prezentacije će se, koliko je moguće, prilagoditi

interesima TZ Splitsko – dalmatinske županije.

62

3.5. INTERNI MARKETING

PLANIRANA SREDSTVA: 480.000,00 kn

Interni marketing uključuje rashode za organizaciju programa edukacija za

djelatnike sustava TZ-a i djelatnike turističke industrije, troškove organizacije

koordinacija direktora lokalnih turističkih zajednica, troškove izrade e-

newslettera i rashode za dodjelu nagrada i priznanja pojedincima i institucijama

za doprinos turističkom razvoju. Rashodi internog marketinga planirani su za

2017. godinu u iznosu od 480.000 kuna, što je za 5 posto više i sudjeluju sa 4

posto u ukupnoj strukturi rashoda turističke zajednice.

3.5. INTERNI MARKETING – vrste Plan 2017 RePlan 2016 17/16 stru.

3.5.1. Edukacija 300.000 250.000 120 62,5

3.5.2. Koordinacija i nadzor sustava TZ 100.000 40.000 250 20,8

3.5.3. Nagrade i priznanja 30.000 121.000 25 6,3

3.5.4. E – newsletter 50.000 47.000 106 10,4

UKUPNO 480.000 458.000 105 100,0

3.5.1. Edukacija (sustav TZ + turistička industrija)

Planirana sredstva: 300.000 kn

Zadržavanje stečene pozicije na međunarodnom turističkom tržištu, ali i daljnje

jačanje imidža Hrvatske i Srednje Dalmacije kao prepoznatljive turističke

destinacije, moguće je uz postizanje visoke razine kvalitete u svim segmentima,

zbog čega je potrebno kontinuirano provoditi edukacije na svim razinama –

sustav TZ i turistička industrija. Za daljnje jačanje turističkog sektora i

povećanje njegove konkurentnosti izuzetno je važna dodatna edukacija i

usavršavanje turističkih djelatnika koji trebaju stvoriti još bolje turističke

proizvode i nivo turističke usluge za novi kvalitetni iskorak hrvatskog turizma,

zbog čega je akcent aktivnosti turističke zajednice za sljedeću godinu upravo

stavljen na provedbu što većeg broja edukacijskih programa. S ciljem

unapređivanja upravljanja destinacijom i potpore daljem razvoju i tržišnoj

valorizaciji pojedinih segmenata ponude, proizvoda i turističkih doživljaja, a

posebice onih koji mogu pridonijeti produženju sezone, kao i većoj turističkoj

potrošnji, TZ Splitsko - dalmatinska nastavit će programe edukacija za subjekte

javnog i privatnog sektora. Edukacijski programi bit će sadržajno tematizirani, s

obzirom na potrebu i zahtjeve tržišta i dosadašnja iskustva u provođenju

edukacija. S ciljem kontinuiranog osposobljavanja turističkih zajednica za

izvršavanje zakonom propisanih zadaća i drugih zakonskih obveza, te

proširivanje specijalističkih znanja, provodit će se različiti programi edukacije

zaposlenika u sustavu turističkih zajednica (sve razine sustava).

Planirani edukacijski programi:

63

- veliki utjecaj društvenih mreža na putovanja te upotreba novih tehnologija

pri unaprijeđenju turističkih potencijala (mobilne aplikacije, mobilni vodići,

on-line marketing, ...)

- najnoviji svjetski trendovi vezani za turizam i putovanja kroz upotrebu

informacijske i komunikacijske tehnologije

- mogućnosti kreditiranja i/ili sufinanciranja projekata u turizmu putem

bespovratnih sredstava iz fondova EU

- načini poboljšanja marketinške učinkovitosti

Cilj je educirati sudionike turističkog tržišta kroz efikasan i dobro dizajniran

program edukacija te okupiti što veći broj predstavnika turističke industrije za

promociju usluga u turizmu. Edukacija i trening ključni su faktori uspjeha u

zadovoljavanju očekivanja i potreba gostiju i pružanju odgovarajuće vrijednosti

za novac.

3.5.2. Koordinacija i nadzor sustava TZ na razini Županije

Planirana sredstva: 100.000 kn

Suradnja i koordinacija sa sustavom turističkih zajednica radi zajedničkog

dogovaranja, utvrđivanja i provođenja plana razvoja turizma kao dijela

cjelovitog gospodarskog razvoja županije, jedna je od aktivnost u radu. S ciljem

osposobljavanja za učinkovitije djelovanje i izvršavanje zakonom propisanih

zadaća, posebice u segmentu aktivnosti vezanih uz razvoj i promociju

proizvoda/ponude i stavljanje u funkciju raspoloživih resursa/potencijala,

provodit će se koordinacija sa uredima lokalnih TZ-a na području Županije.

Koordinacija i nadzor se vrše i s ciljem usklađenosti ukupnog djelovanja, ali i

racionalizacije, svrhovitosti i učinkovitosti korištenja financijskih sredstava

ukupnog sustava, tj. turističkih zajednica pojedinih razina. Sredstva za navedenu

stavku su uvećana u odnosu na prošlu godinu zbog plana organizacije posebnog

studijskog putovanja za sustav TZ, a sve s ciljem upoznavanja novih područja,

načina promocije, novih saznanja primjene modela promocije na drugim,

konkurentskim područjima i sl.

Koordinacija s turističkim zajednicama s područja Županije;

o najmanje tri koordinacije godišnje s turističkim zajednicama gradova,

općina i mjesta s područja SDŽ

o teme: zajedničke promotivne aktivnosti, planiranje i praćenje fizičkog

turističkog prometa, praćenje naplate boravišne pristojbe, implementacija

strateških dokumenata i zakonskih propisa iz područja turizma,

upravljanje turističkom destinacijom (DMO), realizacija

projekata/manifestacija, priprema turističke sezone, dogovaranje

programa edukacija djelatnika sustava, stanje i trendovi na tržištu,

pružanje stručne i svake druge pomoći i dr.

64

o organizacija studijskog putovanja za sustav TZ s područja Splitsko –

dalmatinske županije s ciljem dobivanja novih informacija i saznanja o

turističkim kretanjima na tržištu

TZ Splitsko - dalmatinska mjesečno prikuplja podatke od turističkih zajednica o

ostvarenom prometu dolazaka i noćenja, zatim prikuplja podatke o naplati i

dugovanjima boravišne pristojbe, prati izvršenje zadaća i ciljeva turističkih

zajednica, te temeljem dogovorenih aktivnosti na sastancima koordinacije

nastoji poboljšati zajedničke aktivnosti. Ujedno, prema zahtjevu i traženju pruža

stručnu i svaku drugu pomoć turističkim zajednicama u njihovom djelovanju i

radu. Svi sastanci koordinacije dokumentirati će se pozivom na sastanak uz

dnevni red, zatim materijalima za pojedine toĉke dnevnog reda, te zapisnicima

sa sastanaka. Suradnja na svim razinama jedan je od preduvjeta razvoja, bilo u

segmentu kreiranja i unapređenja turističkih proizvoda, bilo u domeni

marketinških napora usmjerenih prema tržištima.

Optimizacija djelovanja sustava TZ, kroz zadaće definirane Zakonom o

turističkim zajednicama i sinergijsko djelovanje te udruživanje financijskih

sredstava i zajednički nastupi na tržištima predstavljaju imperativ djelovanja u

budućim razdobljima.

3.5.3. Nagrade i priznanja

Planirana sredstva: 30.000 kn

S ciljem daljnjeg poticanja konkurentnosti, inovativnosti i svijesti o održivom

razvoju te podizanju kvalitete usluga i proizvoda u turističkom sektoru,

Ministarstvo turizma, Hrvatska turistička zajednica i Hrvatska gospodarska

komora uvele su u 2015. godini novi koncept godišnjih turističkih nagrada. Novi

koncept godišnjih hrvatskih turističkih nagrada sastoji se od 28 nagrada u sedam

(7) kategorija: Destinacija godine, Hrvatska 365, Nagrada za održivi turizam,

Inovacija godine, Atrakcija godine, Nagrada poslovnom sektoru i nagrada Ljudi

u turizmu. Kategorije su formirane u skladu s aktualnom Strategijom razvoja

turizma i Strateškim marketinškim planom, sveobuhvatne su te prate i

predviđaju svjetske turističke trendove.

U kategoriji „Destinacija godine“ biraju se sljedeće destinacije:

Najuspješnija destinacija ruralnog turizma

Najuspješnija destinacija turizma zdravlja

Najuspješnija City break destinacija

Autentična primorska destinacija „Naše malo misto“

Najuspješnija destinacija za ljetni odmorišni turizam

Predstavnici turističkih klastera nominiraju kandidate - turističke destinacije sa

svojih područja.

65

U kategoriji „HRVATSKA 365“ bira se najuspješnija „PPS destinacija“ u

godini. Za navedenu nagradu mogu se kandidirati sve destinacije koje su putem

Javnog poziva Hrvatske turističke zajednice dobile oznaku „PPS destinacija“.

Cilj je izabrati onu PPS destinaciju koja je sudjelovanjem u ovom projektu

postigla najbolje rezultate na razvoju i poboljšanju ponude i sadržaja destinacije,

kao i učinke u ostvarenom turističkom prometu.

Nagrada „Održivi turizam“ dodijeljuje se pojedincu, udruzi, tvrtci ili lokalnoj

zajednici koja pokazuje iznimnu uključenost na području brige za okoliš. U ovoj

kategoriji mogu se natjecati svi subjekti koji imaju posebno iskazan utjecaj

održivog turizma kroz doprinos očuvanju prirode i okoliša, zaštite

bioraznolikosti te očuvanje kulturne baštine.

Nagrada „Inovacija godine“ dodijeljuje se tvrtci ili organizaciji koja ima

najinovativniji proizvod, uslugu ili proces u turizmu, što znatno doprinosi

turističkom iskustvu destinacije.

Nagrada „Atrakcija godine“ dodijeljuje se turističkim atrakcijama

regionalne/nacionalne razine atraktivnosti koje doprinose turističkom iskustvu

destinacije. U kategoriji „Atrakcija godine“ biraju se četiri vrste turističkih

atrakcija koje su primarno u fokusu potencijalnih turista te predstavljaju

inicijalni faktor za odabir turističke destinacije, a to su:

- Kulturna atrakcija godine

- Turistički događaj godine

- Rekreacija i zabava

Ocjenjivanje plaža provodi Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, kroz

ispitivanje kakvoće mora za kupanje, opremljenosti, ljepote plaže, očuvanosti

prirode, autentičnosti i prepoznatljivosti.

Nagrada "Čovjek - ključ uspjeha u turizmu“ je nagrada za djelatnike i/ili

menadžere u različitim segmentima javnog i privatnog sektora koji su

neposredno ili posredno vezani za turizam. Cilj akcije je obuhvatiti djelatnike iz

najvažnijih djelatnosti koje sudjeluju u stvaranju "slike" o Hrvatskoj kao

turističkoj destinaciji.

Na Danima hrvatskog turizma, koji predstavlja godišnji susreta hrvatskih

turističkih djelatnika, koji se svake godine organizira sredinom mjeseca

listopada, te okuplja sudionike turističkog javnog i privatnog sektora,

predstavnike Vlade RH, kao i predstavnike međunarodnih turističkih

organizacija i institucija, dodijeljuju se statue i priznanja najboljima u gore

navedenim akcijama.

66

63%

21%

6% 10%

INTERNI MARKETING - vrste

Edukacije Koordinacija i nadzor sustava TZ Nagrade i priznanja E-newsletter

3.5.4. E – newsletter

Planirana sredstva: 50.000 kn

U cilju redovitog informiranja hrvatskih medija i turističke struke o aktivnostima

TZ Splitsko – dalmatinske županije, jednom mjesečno na internet stranicama

turističke zajednice objavljuje se e-newsletter. Riječ je o informativnom glasilu

koje mjesečno izlazi na internetu u tri jezične verzije (hrvatski, engleski i

njemački jetzik) te se proslijeđuje turističkim zajednicama, gospodarskim

subjektima, predstavništvima HTZ-a u svijetu, predstavnicima medija kao i svim

ostalim zainteresiranim subjektima. Glasilo daje mjesečni prikaz svih događanja

koji se odvijaju na području Županije, kao i prikaz novosti u turističkoj ponudi

regije, a sve s ciljem obogaćivanja turističke ponude i pružanja pravodobne

informacije zainteresiranim stranama.

Ovakvo sredstvo informiranja pruža kvalitetne i aktualne informacije o raznim

aktivnostima koje se provode tijekom godine. Newsletter predstavlja

jednostavan i brz plasman informacija uz relativno niske troškove. Redovito

informiranje ciljnih grupa i registriranih korisnika omogućava stvaranje dobrih

odnosa te daljnji interes za odredište.

67

3.6. MARKETINŠKA INFRASTRUKTURA

PLANIRANA SREDSTVA: 290.000,00 kn

Marketinška infrastruktura uključuje troškove proizvodnje multimedijalnih

materijala, provođenja istraživanja tržišta, troškove pripreme u izdavaštvu i

otkupa fotografija i sufinanciranje izrade turističkog informacijskog sustava.

Rashodi marketinške infrastrukture planirani su za 2017. godinu u iznosu od

290.000 kuna, što je za 20 posto više u usporedbi s izmjenama financijskog

plana za 2016. godinu. Navedeni rashodi sudjeluju sa oko 2% u ukupnoj

strukturi rashoda turističke zajednice.

3.6. MARKETINŠKA infrastruktura – vrste Plan 2017 RePlan 2016 17/16 stru.

3.6.1. Proizvodnja multimedijalnih materijala 60.000 40.000 150 20,7

3.6.2. Istraživanje tržišta 80.000 72.500 110 27,6

3.6.3. Banka fotografija i priprema u izdava. 150.000 130.000 115 51,7

UKUPNO 290.000 242.500 120 100,0

3.6.1. Proizvodnja multimedijalnih materijala

Planirana sredstva: 60.000 kn

U okviru ove aktivnosti realizira se proizvodnja i produkcija multimedijalnih

materijala (filmovi, CD/DVD i ostali materijali). Učinkovitije online

komunikacije će biti temelj svih marketinških aktivnosti, pri čemu novi

multimedijalni materijali trebaju biti direktno orijentirani na povećanje dolazaka

u pred i posezoni. Ujedno, novo proizvedeni video materijali dostupni su na

YouTube kanalu, kako bi se privukao što veći broj potencijalno zainteresiranih

subjekata, a time se ujedno postiže i efekt viralnog marketinga. Time se dodatno

osnažuju promidžbene aktivnosti turističke zajednice na Internetu, te aktualizira

prisutnost turizma Srednje Dalmacije na vrlo popularnom Youtube-u te

društvenim mrežama. U planu je i nastavak izrade multimedijalnih CD-a/DVD-a

kojima se predstavlja regija te turistički proizvodi i razne teme. Multimedijalni

CDi/DVD-i su atraktivan promidžbeni alat, koji sadržavaju sve potrebne

informacije o određenom proizvodu/temi, video clipove, zvučnu podlogu, foto

galeriju i dr. Vrlo su tražen promidžbeni materijal na sajmovima,

manifestacijama, prezentacijama i svim promidžbenim nastupima u inozemstvu.

U okviru ove stavke također se vrši priprema za elektroničke brošure, letke,

postere, karte, itd. U dosadašnjem razdoblju realizirana su tri uspješna turistička

filma. Tako je u promociju turističke ponude u 2015. godini za predsezonu i

posezonu, TZ Splitsko – dalmatinska realizirala dva nova turistička filma,

dalmatinska Zagora kao destinacija neotkrivene ljepote i Dalmacija kao kulturna

meka.

68

Značajno je i napomenuti da je film ''The Heart of Adriatic'' napravljen u

produkciji Turističke zajednice Splitsko - dalmatinske županije i tima „Dream

Division Production“ u 2014. godini, osvojio prvo mjesto – Golden Award

nagradu u konkurenciji 68 filmova iz cijelog svijeta za najbolji promotivni

komercijalni film na prestižnom „Baku International Tourism Film festivalu“ u

2014. godini. U 2017. godini planiraju se i novi promidžbeni filmovi kojima će

se dodatno obogatiti turistička ponuda regije, a prvenstveno je riječ o filmovima

kojima se prezentiraju konkretni turistički proizvodi koji se razvijaju, poput

cikloturizma ili pješačkih (trekking) staza.

3.6.2. Istraživanja tržišta

Planirana sredstva: 80.000 kn

Turizam je jedna od strateških odrednica hrvatskog gospodarstva, a

globalizacijski procesi i promjene na tržištu učinili su ga vrlo zahtjevnim.

Turističko tržište sve je više fragmentirano, javljaju se nove potrebe i novi

segmenti. Zbog toga je u turizmu, kao i u svim uslugama, posebno značajno

provoditi različita tržišna istraživanja i adekvatno djelovati različitim

instrumentima marketinga. S ciljem sagledavanja stanja, kretanja i tendencija u

razvoju ponude i potražnje, kao i drugih podataka relevantnih za razvoj i

promociju turizma Srednje Dalmacije u cjelini ili njegovih pojedinih segmenata,

po potrebi će se provoditi istraživanja tržišta. Navedena istraživanja provodit će

se u suradnji s relevantnim subjektima. U dosadašnjem razdoblju TZ Splitsko –

dalmatinska sufinancirala je istraživanja TOMAS stavovi i potrošnja turista koje

provodi Institut za turizam i provela istraživanja „Tajni gost“ na području

Splitsko – dalmatinske županije.

3.6.3. Banka fotografija i priprema u izdavaštvu

Planirana sredstva: 150.000 kn

Turistička zajednica Splitsko – dalmatinske županije treba posjedovati banku

fotografija koja uključuje najbolje fotografije regije Srednje Dalmacije, a koje će

prenositi jasnu komunikacijsku poruku i apelirati na emocije, doživljaje i

iskustva. Banka fotografija ima dvojaku funkciju:

a) ona je izvor fotografija za sve marketinške aktivnosti turističke zajednice,

b) ustupanjem fotografija trećoj strani (turističkim subjektima, medijima i

ostalima) ujedno se kontrolira imidž destinacije.

Iako se tijekom 2013/14. godine fundus banke značajno proširio i obogatio

novim fotografijama i to za potrebe oglasa za tisak, brošura i ostalih tiskovina,

internet oglašavanja i drugih aktivnosti, potrebno je ponovno pribaviti nove,

kvalitetne fotografije u visokoj rezoluciji, a što će biti obavljeno tijekom iduće

godine. Sve otkupljene fotografije unose se u elektronsku arhivu fotografija u

vlasništvu Turističke zajednice, a najatraktivnije se korist za tisak i distribuciju.

69

Multimedijalni materijali

Fotografije i izdavaštvo

Istraživanje tržišta

21%

52%

27%

MARKRTINŠKA INFRASTRUKTURA - vrste

U okviru ove stavke obavljaju se poslovi pripreme (grafička priprema, prijevodi,

ažuriranje...) novih brošura, informacija, letaka, plakata, karata i općenito svih

tiskanih materijala turističke zajednice.

3.7. POSEBNI PROGRAMI

PLANIRANA SREDSTVA: 500.000,00 kn

Unutar stavke posebni programi, u planu za 2017. godinu je nastavak poticanja

razvoja turizma na turistički nerazvijenim područjima i to posebice provođenje

projekata plana razvoja turizma na području dalmatinske Zagore, kao i poticanje

razvoja raznih oblika selektivnog turizma tj. razvoja novih proizvoda. Rashodi

za posebne programe planirani su u iznosu od 500.000 kuna, što je za 25 posto

više u usporedbi s planiranim sredstvima temeljem dopuna financijskog plana za

2016. godinu, a sudjeluju sa 4 posto u ukupnoj strukturi rashoda turističke

zajednice.

3.7. POSEBNI PROGRAMI – vrste Plan 2017 RePlan 2016 17/16 stru.

3.7.1. Razvoja turizma na nerazvijenim područjima -

projekti razvoja turizma Zagore

100.000

100.000

100

20,0

3.7.2. Razvoj selektivnih oblika turizma – novi proizvodi 400.000 300.000 133 80,0

UKUPNO 500.000 400.000 125 100,0

70

3.7.1. Plan razvoja turizma na NERAZVIJENIM PODRUČJIMA

Planirana sredstva: 100.000 kn

Glavnim planom razvoja turizma Žpanije, koji daje prijedloge za unapređenje

situacije u turizmu cijele destinacije u smislu konkretnih operativnih prijedloga

za destinaciju u cjelini, ali i zasebno za njena područja, nastoji se pokrenuti što

više aktivnosti kako bi se afirmiralo područje „Dalmatinske zagore“.

Riječ je o jednoj od ključnih subregija, koja je atraktivno područje za daljnji

turistički razvoj, a čija je povijesno uvjetovana stagnacija u smislu razvoja

turizma sada njena najveća prednost, jer se nalazi na mnogo povoljnijoj poziciji

nego što je to slučaj sa mnogim drugim destinacijama. Izgradnjom autoceste

prema Dubrovniku, područje Zagore postaje prva kontaktna točka i svečani ulaz

u sustav doživljaja turističke ponude. Dalmatinska zagora je izuzetno očuvan

prostor koji je bogat prirodnim ljepotama i resursima, sa vrlo prepoznatljivim

povijesno-kulturnim supstratom, mnogim arheološkim nalazištima, sačuvanim

običajima i nošnjama i tipičnom gastronomijom. Međutim, destinacija Zagora

još uvijek nema jasno definirane i oblikovane turističke proizvode, a postojeće

razvojne inicijative nalažu potrebu za profesionalizacojom i boljom

koordinacijom/organizacijom kako bi se bolje valorizirala resursna osnova u

turističkom smislu. Kako bi se destinacija tržišno diferencirala te podigla

percipiranu vrijednost usluga i ostvarila bolje turističke rezultate, potrebno je da

svoj visokovrijedan prostor i povijesno nasljeđe ponudi tržištu kroz nove i

kreativne proizvode i projekte. Planirane aktivnosti provođenja plana razvoja

turizma na području Zagore uključuju sufinanciranje projekata turističkih

zajednica na nerazvijenim područjima, kao i sufinanciranje raznih drugih

projekta i programa koji doprinose promociji i razvoj projekata RURALNOG

turizma. Plan razvoja turizma Zagore predstavlja okvir za razvoj i rast novih

turističkih proizvoda i kompletnog turističkog lanca vrijednosti u području koje

do sada nije doživjelo značajan turistički razvoj, a posjeduje izrazite turističke

potencijale, posebice za produljenje turističke sezone.

3.7.2. Poticanje razvoja selektivnih oblika turizma – NOVI proizvodi

Planirana sredstva: 400.000 kn

S ciljem kvalitativnog jačanja i obogaćivanja suvremene turističke ponude, a

ujedno i postizanja većih ekonomskih rezultata, sve je jasnije da turistička

ponuda, osim svoje ekonomsko – gospodarstvene, mora jačati i osmišljavati i

svoju društvenu komponentu, i to kroz različite sadržaje, organizacijske i

promotivne oblike vezane za kulturne, zabavne, zdravstvene, športsko –

rekreativne i druge motive i potrebe suvremenih turista.

71

Zahtjevi za takvom ponudom postaju sve izrazitiji, i to ne samo zbog produženja

sezone i obogaćivanja turističke ponude izvan glavne sezone, već i zbog sve

zaoštrenijeg odnosa na svjetskim tržištima te sve učestalijih kriznih pomaka.

Razvojem selektivnih oblika turizma, omogućilo bi se produženje turističke

sezone i razvoj turizma u slabije razvijenim područjima. Sezonski karakter

turizma, kao temeljno uporište i izvorište uniformiranosti turističkog prometa, u

isto je vrijeme i ključni razlog opravdanosti i potrebe razvoja selektivnog

turizma kao jednoga od značajnijih sredstava poboljšanja i prevladavanja

negativnih obilježja suvremenog turizma u cjelini. Krivulja sezonalnosti ukazuje

da se još uvijek najveći dio ukupnog prometa ostvaruje od lipnja do rujna,

unatoč tome što dolazi do produženja turističke sezone. Strani turisti Splitsko-

dalmatinsku županiju preferiraju tijekom ljeta, pa se u razdoblju srpnja i kolo-

voza ostvaruje više od 2/3 stranih turističkih noćenja. Upravo zbog navedenih

razloga, TZ Splitsko – dalmatinska ulaže u poticanje, kreiranje i razvoj

selektivnih oblika turističke ponude i to posebice sljedećih oblika;

- Cikloturizam

- Pješačke staze (trekking, nordijsko hodanje)

- Rimske staze Srednje Dalmacije

- medicinski/zdravstveni turizam

- ruralni i kulturni turizam

- ostali oblici

U planu za provedbu temeljem programa za 2017. godinu posebno se ističe

razvoj sljedećih proizvoda:

a) CIKLOTURIZAM

S ciljem razvoja nove turističke ponude upravo je cikloturizam prepoznat kao

turistički proizvod s izrazitim potencijalom. Naime, do 2013. godine na

području Županije nije bio ustrojen cikloturizam te je djelovanje bilo

neorganizirano. Razvoj cikloturizma na području regije Srednje Dalmacije

započeo se sustavno razvijati tek 2015. godine i to kroz intezivnu suradnju TZ

Splitsko –dalmatinske županije i Biciklističkog saveza Splitsko – dalmatinske

županije s osnovnim ciljem kontinuiranog razvoja i promocije Srednje

Dalmacije kao poželjne destinacije za cikloturiste.

72

Plan za razvoj cikloturizma na području Županije podrazumjeva definiranje

sadržaja na biciklističkim stazama, povezivanje tih sadržaja u smislene staze,

izrada profila i mapa staza, označavanje staza, postavljanje info tabli,

uvrštavanje staza na web stranicu TZ SDŽ i provođenje marketinških aktivnosti.

Provedbene aktivnosti cjelokupnog projekta:

- Edukacije za biciklističke vodiče (osposobljavanje i licenciranje)

- Izrada i održavanje specijalizirane stranice (www.dalmatia-bike.com)

- Unos novih biciklističkih staza na web

- Označavanje staza unificiranom signalizacijom

- Tisak karata novih staza

- Distribucija unificiranih biciklističkih karata

- Promocija proizvoda cikloturizma Srednje Dalmacije

TZ Splitsko – dalmatinska u suradnji s navedenom institucijom intezivno radi na

razvoju i promociji cikloturizma te će se i u 2017. godini nastaviti sustavni

razvoj bike turizma kao selektivnog oblika turističke ponude. U Hrvatskoj je

samo Istra napravila veliki iskorak u cikloturizmu te ima osmišljene, označene i

prihvaćene staze za cikloturizam, te jednakim putem planira i nadalje ovaj vid

ponude razvijati i Srednja Dalmacija. U suradnji s Biciklističkim savezom

Splitsko – dalmatinske županije pokrenut je u 2014. godini projekt razvoja

cikloturizma u Splitsko – dalmatinskoj županiji, koji je u prvoj fazi uključivao

izradu biciklističkih staza za područje Zagore. Na relaciji Dugopolje – Trilj –

Sinj – Vrlika, uređena je 21 biciklistička staza ukupne duljine od 600 km. U

2015. i 2016. nastavljene su aktivnosti te su realizirane biciklističke karte otoka

Brača i Hvara te Makarske rivijere u suradnji s Parkom prirode Biokovo.

73

Osim što sve staze dobivaju adekvatnu signalizaciju i obilježja, veoma se vodi

računa i o sigurnosnim standardima, pa su u suradnji s PU Splitsko-dalmatinske

županije napravljeni i odgovarajući pravilnici. Zbog dosadašnje nehomogenosti

biciklističkih karata i standarda, cilj projekta je sistematizirati postojeće staze te

napraviti plan po europskim mjerilima koji će važiti za cijelu regiju. Temeljem

projekta razvoja cikloturizma u planu je do konca 2016. godine dovršiti izradu

83 biciklističkih staza ukupne duljine od 2730 kilometara. U 2017. godini akcent

aktivnosti biti će na izardi staza i karata za područje Splitske rivijere te jačoj

promociji dosada realiziranog proizvoda cikloturizma na inozemnim tržištima.

Realizirane aktivnosti u dosadašnjem razdoblju i plan u narednom razdoblju:

Pravilnik za koordinirani razvoj i označavanje cikloturističkih staza

(potpisan od strane Županije, TZ SDŽ, ŽUC, MUP)

Tiskane biciklističke karte dalmatinske Zagore, otoka Hvara, otoka Brača

i Makarske rivijere u suradnji s Parkom prirode Biokovo

Označeno 25 staza duljine 800 km, klaster Zagora

Označeno 13 staza duljine 450 km, klaster otok Hvar

Označeno 25 staza duljine 1000 km, klaster otok Brač

Označeno 6 staza duljine 300 km, klaster Makarska rivijera

Osmišljavanje i označavanje 40 staza duljine 900 km, klaster Splitska

rivijera istok i zapad

Priprema za tisak dvije karte Splitska rivijera istok i zapad

Pokrenut centralni web portal cikloturizma SDŽ www.dalmatia-bike.com

Organizacija međunarodnih bike eventa

Održane edukacije za bike vodiče uz dobivanje odgovarajućih licenci uz

plan provedbe daljnjih edukacija

Kategorizacija i označavanje 50 bike&bed objekata u SDŽ

Izrada odmorišta na biciklističkim stazama

b) PJEŠAČKE STAZE SREDNJE DALMACIJE

(trekking, nordijsko hodanje i sl.)

U planu djelovanja i rada za 2017. je poticanje i sufinanciranje uređenja

tematskih staza u cilju obogaćivanja i poboljšanja turističke ponude i to posebice

pješačkih/trekking staza kojima područje Županije obiluje. Osim ambicioznog

plana izgradnje mreže biciklističkih staza, tu su i brojne staze diljem Srednje

Dalmacije koje gostima nude fantastičan presjek lokalnog kulturnog i prirodnog

blaga. Brojnost i raznolikost objekata kulturno-turističke resursno-atrakcijske

osnove regije sekundarnog i tercijarnog značenja ukazuje na mogućnost njihova

tematskog i/ili prostornog povezivanja u različite turističke itinerere interesantne

relativno širokom spektru potencijalnih posjetitelja.

74

Provedba projekta izrade pješačkih staza podrazumijeva izradu idejnog koncepta

projekta koji bi uključivao obilježavanje staza, izradu i tisak karte te u konačnici

promociju konkretnog proizvoda. Srednja Dalmacija je poznata po bogatoj i

raznovrsnoj turističkoj ponudi, tako da i ljubiteljima hodanja pruža mnoge

mogućnosti po najljepšim stazama. Kad tu zdravu aktivnost povežete s užicima

koje pružaju prirodne i kulturno-povijesne ljepote, onda je doživljaj potpun.

c) RIMSKE CESTE SREDNJE DALMACIJE

Projekt rimske/antičke ceste TZ Splitsko – dalmatinske županije razvija u skladu

sa usvojenom Strategijom razvoj kulturnog turizma. U županijskoj strategiji

razvoja kulturnog turizma, antički lokaliteti na području Županije identificirani

su kao ključne turističke atrakcije. Pri tome su tematske kulturne rute

identificirane kao osnovno sredstvo realizacije ovakvog programskog

opredjeljenja, a antičke/rimske ceste, zbog svoje velike turističke privlačnosti te

usmjeravanja posjetitelja u turistički slabije razvijeno zaleđe, kao jedni od

prioritetnih ciljeva turističke valorizacije.

Rimske ceste predstavljene su kao potencijalna turistička atrakcija koja može

integrirati obalni prostor i unutrašnjost Dalmacije, što bi osiguralo ravnomjeran

razvoj turizma na prostoru cijele županije. Antičke (rimske ceste) SD Županije

kao potencijalne turističke atrakcije zbog svog smještaja i dužine mogu;

- osigurati ravnomjeran turistički razvoj u županiji

- turistički penetrirati u dalmatinsko zaleđe

- povezivati antičke i druge lokalitete

- integrirati se u tematske i druge turističke putove, staze i ceste

Razvoj KULTURNOG TURIZMA – projekt RIMSKE CESTE uključuje:

Izrada vizualnog identiteta projekta i razrada pilot projekta,

Osmišljavanje projekta, obilazak terena, invetarizacija kulturnog

nasljeđa, osmišljavanje i razrada tematsko – interpretativnog okvira i

dr. aktivnosti

Izrada i postavljanje interpretativnih tabli

- ulazna tabla , opisna tabla , pokazna tabla

U prosincu 2014. godine svečano je otvorena prva dionica rimske ceste na

položaju Kurtovići – Klapavice čime se krenulo u revitalizaciju ovog dijela

bogate povijesti srednje Dalmacije. Nositelj projekta je TZ Splitsko –

dalmatinske županije, dok su općine Klis i Dugopolje bili partneri na projektu.

Cesta je duga 2 km, a proteže se od Kurtovića do Klapavca nadomak Dugopolja

prema Klisu. Dalmatinsko područje bogato je brojnim kulturnim dobrima iz

različitih povijesnih razdoblja, ali najdublje tragove je ostavilo rimsko doba.

Izgradnja moderne cestovne infrastrukture čije je ishodište bilo u Saloni rađene

prvenstveno zbog vojnih potreba, danas može biti jedna od atraktivnih osnova

razvoja arheološkog turizma.

75

Razvoj

turizma

Zagore

20%

Selektivni

oblici turizma

80%

POSEBNI PROGRAMI - vrste

Ovo je prva faza cjelokupnog projekta Rimskih cesta koji je namjenjen

organiziranim skupinama gostiju koje će ih bolje upoznati uz stručno vođenje. U

planu provedbenih aktivnosti za 2017. godinu je obnova rimskog vojnog logora

Tilurij pokraj Trilja, tj. obnova i valorizacija objekta u turističke svrhe.

d) PROJEKT „TOUR OF CROATIA 2017“

TZ Splitsko – dalmatinske županije će osigurati sredstva za provođenje mega

projekta „Tour of Croatia 2017.“. „Tour of Croatia“ višednevni je spektakl

sportskog, zabavnog, edukativnog i nadasve turističkog karaktera, odnosno

međunarodna etapna biciklistička utrka kroz Hrvatsku koja će se održati tijekom

travnja 2017. godine, a u sklopu kojeg će TZ Splitsko - dalmatinska, u funkciji

podizanja atraktivnosti ukupne turističke ponude regije i pojedinih užih

destinacija, s posebnim naglaskom na prepoznatljivost Srednje Dalmacije kao

turističke destinacije zanimljive cikloturistima, provoditi promotivne i

marketinške aktivnosti.

3.8. OSTALE AKTIVNOSTI

PLANIRANA SREDSTVA: 807.600,00 kn

Pod ostalim aktivnostima koje se planiraju provoditi temeljem programa,

prvenstveno se podrazumijevaju aktivnosti vezano uz izradu i provođenje

strateških dokumenata razvoja turizma na području Županije.

3.8. OSTALO (planovi razvoja turizma i dr. ) Plan 2017 RePlan 2016 17/16 stru.

3.8.1. Izrada i provođenje strateških dokumenata 710.000 182.000 390 87,9

3.8.2. Ostale neplanirane aktivnosti 57.600 60.000 96 7,1

3.8.3. Potpore i sufinanciranja ostalo 40.000 40.000 100 5,0

UKUPNO 807.600 282.000 286 100,0

76

3.8.1. Izrada i provođenje strateških dokumenata RAZVOJA TURIZMA

Planirana sredstva: 710.000 kn

A) GLAVNI PLAN TURIZMA i STRATEŠKI MARKETINŠKI PLAN

turizma Splitsko – dalmatinske županije

Kao jedan od ključnih projekata zajedničke suradnje Splitsko - dalmatinske

županije i TZ Splitsko - dalmatinske županije, ističe se provođenje Glavnog

plana razvoja turizma, usvojenog od strane svih tijela i institucija Splitsko –

dalmatinske županije u 2007. godini. Obzirom je postojeći plan bio donesen na

razdoblje od 10 godina, potrebno je donijeti novi koji će biti u suglasju s

današnjim trendovima i promjenama na tržištu te će važiti do 2027. godine.

Različita krizna događanja na svjetskoj i europskoj razini dovela su do

preusmjeravanja turističkih tijekova zadnjih godina te istovremenog

zaoštravanja konkurentske utakmice između turističkih destinacija koje, osim

cjenovnom politikom, nastoje zadržati ili povećati svoje tržišne udjele značajnim

ulaganjem u marketing, inovacijama i diferencijacijom u odnosu na konkurente.

Stoga se pred Hrvatsku, a tako i Srednju Dalmaciju postavlja izazov

prepoznavanja svih relevantnih trendova na strani turističke ponude i potražnje.

Kao ključna aktivnost postavlja se izazov primjene odgovarajućih marketinških

modela kojima će se brand Hrvatske i njenih ključnih turističkih regija pozitivno

pozicionirati i diferencirati u odnosu na konkurenciju. Temeljem svega

navedenoga javila se potreba za donošenjem novih planskih dokumenata, kao i

potreba za izradom novog strateškog marketinškog dokumenta na razini

Županije, a koji će biti u suglasju s strateškim dokumentima na nacionalnoj

razini. Kako bi se i dalje uspješno nosila s konkurentima i razvijala svoje

potencijale kao privlačna i poželjna turistička destinacija, regija Srednja

Dalmacija mora stvoriti konkurentsku prednost definiranjem, prihvaćanjem i

provođenjem inovativne marketinške strategije, usmjerene ka postizanju

optimizacije fizičkih i financijskih rezultata. Doneseni SMP hrvatskog turizma

za razdoblje do 2020. godine pruža novi model marketinške strategije, a ujedno

planom se predviđa podrška turističkoj industriji i regijama u provedbi

kvalitetnijih marketinških aktivnosti i učinkovitijeg upravljanja destinacijama.

Glavni plan turizma Splitsko – dalmatinske županije je glavni strateški i razvojni

dokument kojim se usmjerava turistički razvitak u Županiji u narednom

desetogodišnjem razdoblju. Turizam, koji je prepoznat u nacionalnim i

županijskim planskim dokumentima kao jedan od glavnih pokretača razvoja,

zahtijeva temeljito planiranje kojim bi se omogućio održivi razvoj područja i

veća kvaliteta života stanovništva.

77

Samim time javlja se potreba za izradom sektorskog planskog dokumenta –

Glavnog plana turizma Splitsko - dalmatinske županije sa strateškim i

operativnim planom marketinga turizma Splitsko – dalmatinske županije.

Županija sa svojim prirodnim položajem, dobrom prometnom povezanošću,

vrijednom kulturno-povijesnom i prirodnom baštinom, te sa svim ostalim

turističkim resursima ima dugu turističku tradiciju. Trend rasta turističkog

prometa koji se bilježi kontinuirano u dužem vremenskom razdoblju potvrđuje

da je turizam jedan od glavnih generatora gospodarskog razvoja Županije. U

cilju dugoročnog planiranja razvoja turizma, bolje tržišne pozicije i

konkurentnosti, potrebno je izraditi strateški razvojni plan u skladu s postojećom

infrastrukturom i temeljen na analizama postojeće atrakcijske i resursne osnove.

Ovaj dokument također mora biti usklađen s relevantnim nacionalnim,

sektorskim i županijskim planskim dokumentima kako bi se osigurao

koordinirani razvoj sukladan s nacionalnim politikama. Pravilno pozicioniranje

na turističkom tržištu zahtijeva kontinuirano praćenje suvremenih turističkih

trendova kroz koje se identificiraju kretanja potražnje, nove tržišne prilike,

područja mogućih ulaganja i infrastrukturne potrebe.

B) STUDIJA NOSIVOSTI TURISTIČKIH KAPACITETA za područje

Splitsko – dalmatinske županije

Osnovno načelo upravljanja razvojem turizma je načelo održivog razvoja koje

podrazumijeva nužnost pronalaženja kompromisa između potrebe za očuvanjem

prirodnog prostora i potrebe za gospodarskim razvojem, a provodi se, prije

svega, utvrđivanjem nosivog kapaciteta prostora i određivanjem granice rasta

novih prihvatnih kapaciteta za određeno razdoblje. Zbog sve navedenog, TZ

Splitsko – dalmatinske županije planira u 2017. godini pokrenuti izradu studije

tj. strategije nosivosti turističkih kapaciteta za područje Županije. Naime, u

budućnosti, najveća prijetnja dugoročnom održivom razvoju turizma može biti

njegov daljnji nekontroliran, odnosno neograničen i neusmjeravan razvoj,

posebno pod pritiskom izrazito veće potražnje od ponude. Ključni koncept u

planiranju održivog turizma je upravo koncept nosivog kapaciteta koji se u

slučaju turizma uvriježeno definira kao maksimalni broj turističkih korisnika

koji istodobno posjećuju turističko mjesto bez neprihvatljivih poremećaja

prostorno-fizičkog, biološkog, ekonomskog, društveno-socijalnog i kulturnog

okoliša, kao i bez neprihvatljivog smanjenja kvalitete zadovoljstva posjetitelja.

Žarište diskursa nosivog kapaciteta je u jasnom, po mogućnosti kvantificiranom

određivanju granice navedene neprihvatljivosti.

3.8.2./3.8.3. Ostalo/potpore i sufinanciranja

Planirana sredstva za navedene stavke predviđena su za dodatne akcije i

aktivnosti TZ Splitsko – dalmatinske županije, a koje nisu posebno navedene u

prethodnim stavkama ili nisu bile planirane.

78

88%

7% 5%

OSTALE aktivnosti - plan 2017

Izrada i provođenje strateških

dokumenata

Ostale neplanirane aktivnosti

Potpore i sufinanciranja ostalo

Popore i sufinanciranja ostalim primateljima odnose se na pružanje određenog

vida potpore raznim subjektima, a koje nisu direktno vezane za događaje i

manifestacije. Taj vid potpore uglavnom se odnosi na sufinanciranje publiciranja

i izdavanja raznih turističkih materijala, knjiga i priručnika.

79

0 5.000.000 10.000.000 15.000.000

Boravišna pristojba

Turistička članarina

Prihodi iz proračuna

Prihodi od dr. aktivnosti

Ostali prihodi

Višak prihoda iz pret. god.

UKUPNI PRIHOD

USPOREDBA PRIHODA - plan17/replan 16

Plan 2017 RePlan 2016

4. FINANCIJSKI PLAN

4.1. PRIHODI

Rb IZVORI PRIHODA Plan 2017 RePlan 2016 17/16 stru.

1. Boravišna pristojba 7.750.000 7.650.000 101 63,9

2. Turistička članarina 2.000.000 2.115.000 95 16,5

3. Prihodi iz proračuna 450.000 450.000 100 3,7

4. Prihodi od drugih aktivnosti 420.000 348.000 121 3,5

5. Ostali nespomenuti prihodi 5.000 4.000 125 -

6. Prijenos viška prihoda iz pret. god. 1.500.000 1.336.575 112 12,4

UKUPNI PRIHOD 12.125.000 11.903.575 102 100,0

Financijski plan TZ Splitsko – dalmatinske županije za 2017. godinu temelji se

na ukupnim prihodima od 12.125.000 kuna, od čega temeljni prihod iznosi

10.625.000 kuna, a razliku predstavlja prijenos viška prihoda iz prethodnih

godina uz procijenjeni višak koji će se ostvariti na kraju tekuće 2016. godine.

Ukupni planirani prihodi u iznosu od 12.125.000 kn za 2% su veći u odnosu na

ukupne prihode planirane temeljem izmjena i dopuna financijskog plana za

2016. godinu i to prvenstveno zbog očekivanog većeg prihoda od boravišne

pristojbe i prihoda od drugih aktivnosti. Najveće učešće u strukturi izvora

prihoda pripada prihodima od boravišne pristojbe i turističke članarine koji

zajednički čine 80% planiranih prihoda turističke zajednice. Ostale izvore

prihoda čine prihodi iz proračuna, prihodi od dr. aktivnosti (refundacije), ostali

prihodi i preneseni prihodi iz proteklog razdoblja.

Raspodjela prihoda od boravišne pristojbe i turističke članarine u sustavu

turističkih zajednica – TZŽ 10%, pri čemu se planira:

- povećanje prihoda od boravišne pristojbe od 1%

- smanjenje prihoda od turističke članarine za 5%

80

64% 16%

4%

4% 0%

12%

STRUKTURA prihoda - plan 2017

Boravišna pristojba

Turistička članarina

Prihodi iz proračuna

Prihodi od dr. aktivnosti

Ostali prihodi

Višak prihoda

Polazne pretpostavke:

Prihodi od boravišne pristojbe plaćaju se temeljem čl. 65 Zakona o turističkim

zajednicama i promicanju hrvatskog turizma i sukladno Zakonu o boravišnoj

pristojbi kojim se uređuje obveza plaćanja boravišne pristojbe, način utvrđivanja

visine boravišne pristojbe, raspoređivanje prikupljenih sredstava boravišne

pristojbe, rokovi i način naplate i uplate boravišne pristojbe, prijava i odjava

turista, te druga pitanja od značenja za prikupljanje i raspoređivanje boravišne

pristojbe i evidenciju turističkih noćenja. Turističke zajednice boravišnu

pristojbu koriste za izvršavanje svojih zadaća i za svoje poslovanje sukladno

godišnjem programu rada i financijskom planu.Visina boravišne pristojbe ovisi

o turističkom razredu u koje je razvrstano naselje u kojem se ostvaruje noćenje i

o razdoblju sezone.Visina paušalnih iznosa boravišne pristojbe utvrđuje se na

temelju prosječnog broja noćenja ostvarenih u prethodnoj godini u vrsti

smještaja za koje se plaća boravišna pristojba.

Temeljem financijskog plana za 2017. godinu planiraju se prihodi od boravišne

pristojbe u iznosu od 7.750.000 kuna, što je povećanje od 1% u odnosu na

planirane prihode temeljem izmjena i dopuna financijskog plana za 2016.

godinu. Zbog značajnog povećanja turističkog prometa, kao i uvođenja sustava

eVisitor u primjenu zabilježena je bolja naplata boravišne pristojbe, ali su još

uvijek prisutna i znatna dugovanja. U očekivanju pozitivnog trenda rasta

turističkog prometa, a uslijed najave nadležnog ministarstva o povećanju

izdvajanja dijela boravišne pristojbe za nerazvijene s 2,5% na 4,5%, što je u

procesu razmatranja, povećanje boravišne pristojbe za 2017. godinu planirano je

za svega 1%.

81

Prihodi od turističke članarine plaćaju se temeljem čl. 65 Zakona o turističkim

zajednicama i promicanju hrvatskog turizma te temeljem Zakona o članarinama

u turističkim zajednicama kojim se uređuje obveza plaćanja članarine, osnovice

i stope po kojima se obračunava i plaća članarina turističkoj zajednici, način

plaćanja članarine, evidencija, obračun i naplata članarine te druga pitanja od

značenja za plaćanje i raspoređivanja članarine turističkoj zajednici.

Pravna i fizička osoba koja u turističkoj općini ili gradu ima svoje sjedište ili

podružnicu, pogon, objekt u kojem se pruža usluga i slično, a koja trajno ili

sezonski ostvaruje prihod pružanjem ugostiteljskih usluga, usluga u turizmu ili

obavljanjem s turizmom neposredno povezanih djelatnosti, plaća članarinu

turističkoj zajednici. Osnovica za obračun članarine za pravne i fizičke osobe

koje su obveznici plaćanja poreza na dobit jest ukupni prihod koji čine svi

prihodi koje su te osobe dužne iskazati u računu dobiti i gubitaka, sukladno

propisima o računovodstvu. Pravna i fizička osoba plaća mjesečni predujam

članarine u visini jedne dvanaestine osnovice po obračunu poslovnog rezultata

za prethodnu godinu. Konačni obračun članarine pravna i fizička osoba obavlja

u rokovima i na način propisan za obračun i naplatu poreza na dobit, odnosno

poreza na dohodak. Nadzor nad naplatom članarine od pravnih i fizičkih osoba

obavlja Porezna uprava, a u poslovnim knjigama turističke zajednice prihodi od

turističke članarine evidentiraju se na temelju izvadaka sa žiro računa.

Temeljem financijskog plana za 2017. godinu planiraju se prihodi od turističke

članarine u iznosu od 2.000.000 kuna, što je za 5 posto manje u odnosu na ovu

vrstu prihoda planiranu temeljem izmjena i dopuna financijskog plana za 2016.

godinu. Naime, potrebno je istaknuti da je ponovno došlo do smanjenja

članarine temeljem odluke nadležnog ministarstva. U obrazloženju predloženih

izmjena iz Ministarstva turizma ističu da polaze od Nacionalnog programa

reformi 2016. te odluke Vlade usvojene 27. srpnja o popisu neporeznih davanja

koja će se ukinuti i/ili smanjiti u 2016. i 2017. U sklopu te Vladine

odluke predložilo se i dodatno smanjenje članarine koja se plaća turističkim

zajednicama za 5 posto, čime bi se omogućilo rasterećenje gospodarstva u 2017.

Prihodi iz proračuna planirani su u iznosu od 450.000 kuna, što je istovjetno

prihodima planiranima temeljem financijskog planom za 2016. godinu.

Spomenuta sredstva proračuna predstavlja potpora Splitsko – dalmatinske

županije za realizaciju programa promocije turističke ponude regije na domaćem

i međunarodnom tržištu, za provođenje te implementaciju Glavnog plana

razvoja turizma, kao i druge aktivnosti u skladu sa zajedničkim dogovorima i

iskazanom suradnjom. Sve sufinancirane aktivnosti obavljaju se u zajedničkoj

suradnji s UO za turizam i pomorstvo. Županija osigurava dio sredstava za

realizaciju aktivnosti TZ Splitsko – dalmatinske na osnovi odluke o raspodjeli

dijela sredstava županijskog proračuna namijenjenih turizmu, a doznačena

sredstva turistička zajednica pravda cijelovitim izvješćem o korištenju sredstava.

82

Prihode od drugih aktivnosti koji se planiraju u iznosu od 420.000 kuna

uglavnom predstavljaju prihodi višeg ili nižeg ustroja sustava TZ za zajedničke

promotivne nastupe (sajmovi, prezentacije…), sufinanciranje projekata iz višeg

ustroja itd. Sredstva su planirana u većem iznosu u usporedbi s prošlom

godinom zbog većeg broja sajamskih nastupa, kao i refundacija sredstava

vezano za udruženo oglašavanje. U tome je obuhvaćeno i sufinanciranje HTZ-a

za realizaciju aktivnosti prezentacija na inozemnim tržištima i druge projekte

koji se provode temeljem zajedničke suradnje i koordinacije sustava turističkih

zajednica. Program rada Hrvatske turističke zajednice podrazumijeva ostvarenje

određenih pretpostavki na svim razinama od sustava turističkih zajednica,

državnih poticaja do poduzetničkog angažmana na lokalnoj razini te definira

određene zadatke koji se odnose i na županijske turističke zajednice i to

posebice kod dodatnog intenziviranja zajedničkih tržišnih aktivnosti u

promidžbi. Osnova za planiranje je pisani dokument o zajedničkim aktivnostima

i njihovom sufinanciranju te pisani dokument o pomoći iz višeg ustroja.

Ostali nespomenuti prihodi

Ostali nespomenuti prihodi većinom predstavljaju kamate – prihode od

pozitivnih tečajnih razlika i dr. neplanirane prihode. Ova vrsta prihoda planirana

je u iznosu od 5.000,00 kn.

Višak prihoda iz prethodnih godina

Višak prihoda iz prethodne godine ne prenosi se u prihode već se evidentira na

posebnom računu 5221 – višak prihoda, a u slučaju negativnog rezultata godine

iskazuje se manjak prihoda na računu 5222. Već duže vremena se na kraju

obračunskog razdoblja bilježi višak prihoda nad rashodima, koji trenutačno

iznosi 1.336.575 kuna, te se procjenjuje da će na kraju tekuće godine iznositi

oko 1.500.000 kuna. Navedena sredstva predstavljaju višak prihoda koji se

koristi za rad ureda početkom godine kada je priljev financijskih sredstava slab i

za razne programe i aktivnosti sukladno odlukama TZ-a.

4.2. RASHODI

U cilju zadržavanja stečenih pozicija na svjetskom turističkom tržištu i osvajanja

novih tržišta poduzimati će se brojne i različite promotivne aktivnosti na

tržištima, kao i aktivnosti usmjerene na produženju turističke sezone. Cilj je

poduzimati jake promotivne i tržišne aktivnosti kako bi se zadržala stečena

pozicija, ali uz daljnje prilagođavanje ukupne turističke ponude, poboljšanje

kvalitete turističkog proizvoda, iznalaženje izvornih vrijednosti i

prepoznatljivosti turističke destinacije. Programa rada za 2017., u operativnom

pogledu predstavlja kontinuitet provedbe uspješnih aktivnosti usmjerenih prema

daljnjem izgrađivanju ugleda turizma regije te njenog boljeg pozicioniranja na

međunarodnom tržištu kao poželjne i privlačne turističke destinacije.

83

Tablica - u kn

Rb

AKTIVNOSTI PO VRSTAMA

PLAN 2017

REPLAN 2016

17/16

struk.

I. ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI 2.332.400 2.068.000 113 19,24

1.1. Troškovi skladišta i logistike 95.000 90.000 106 0,78

1.2. Troškovi rada tijela TZ 115.000 118.000 97 0,95

1.2.1. Naknade 55.000 53.000 104 0,45

1.2.2. Troškovi organizacije TV, NO i SK 60.000 65.000 92 0,50

1.3. Troškovi Turističkog ureda 2.122.400 1.860.000 114 17,51

II. DIZAJN VRIJEDNOSTI 1.520.000 1.295.105 117 12,54

2.1. Potpore i kreiranje događanja 960.000 830.000 116 7,92

2.2. Potpora razvoju DMK-a 300.000 285.000 105 2,47

2.3. Potpora razvoju privatnog smještaja 230.000 170.105 135 1,90

2.4. Projekt Volim Hrvatsku 30.000 10.000 300 0,25

III. KOMUNIKACIJA VRIJEDNOSTI 4.845.000 4.388.000 110 39,96

A. Online komunikacije 2.225.000 1.950.000 114 18,35

3.1. Internet oglašavanje 2.000.000 1.800.000 111 16,49

3.2. Internet stranica i upravljanje stranicom 225.000 150.000 150 1,86

B. Offline komunikacije 2.620.000 2.438.000 107 21,61

3.3. Oglašavanje u promotivnim kampanjama 1.160.000 1.130.000 103 9,57

3.4. Oglašavanje 760.000 763.000 100 6,26

3.5. Brošure i ostali tiskani materijali 400.000 330.000 121 3,30

3.6. Suveniri i ostali promo materijali 150.000 120.000 125 1,24

3.7. Info punktevi i info table 150.000 95.000 158 1,24

IV. DISTRIBUCIJA I PRODAJA VRIJEDNOSTI 1.350.000 1.330.000 101 11,13

4.1. Nastupi na turističkim sajmovima 500.000 470.000 106 4,12

4.2. Studijska putovanja 500.000 500.000 100 4,12

4.3. Prezentacije 350.000 360.000 97 2,89

V. INTERNI MARKETING 480.000 458.000 105 3,96

5.1. Edukacija (sustav TZ+turistička industrija) 300.000 250.000 120 2,47

5.2 Koordinacija i nadzor sustava TZ 100.000 40.000 250 0,82

5.3 Nagrade i priznanja 30.000 121.000 - 0,25

5.4. E-newsletter 50.000 47.000 106 0,41

VI. MARKETINŠKA INFRASTRUKTURA 290.000 242.500 120 2,39

6.1. Proizvodnja multimedijalnih materijala 60.000 40.000 150 0,49

6.2. Istraživanje tržišta 80.000 72.500 110 0,66

6.3. Banka fotografija i priprema u izdavaštvu 150.000 130.000 115 1,24

VII. POSEBNI PROGRAMI 500.000 400.000 125 4,12

7.1. Razvoj turizma na nerazvijenim područjima

84

- projekti razvoja turizma dalmatinske Zagore 100.000 100.000 100 0,82

7.2. Razvoj selektivnih oblika turizma 400.000 300.000 133 3,30

VIII. OSTALO 807.600 282.000 286 6,66

8.1. Izrada/provođenje strateških dokumenata 710.000 182.000 390 5,86

8.2. Ostale aktivnosti 57.600 60.000 96 0,47

8.3. Potpore i sufinanciranja ostalo 40.000 40.000 100 0,33

UKUPNO 12.125.000 10.463.605 116 100,00

U strukturi planiranih aktivnosti po vrstama marketing mixa, najveće učešće od

40% pripada realizaciji aktivnosti iz stavke KOMUNIKACIJA VRIJEDNOSTI,

a što se odnosi na aktivnosti online i offline komunikacija. Pri tome su najveća

sredstva planirana za aktivnosti internet oglašavanja i udruženog oglašavanja u

promotivnim kampanjama subjekata javnog i privatnog sektora. Značajna

sredstva planirana su za potpore događanjima i manifestacijama, provođenje

oglašavanja u raznim medijima, kao i za realizaciju novih strateških

dokumenata.

19%

13%

40%

11%

4% 2%

4% 7%

AKTIVNOSTI MARKETING MIX-a PO VRSTAMA - Plan 2017

Administrativni troškovi

Dizajn vrijednosti

Komunikacija vrijednosti

Distribucija i prodaja vrijednosti

Interni marketing

Marketinška infrastruktura

Posebni programi

Ostalo

85

Turistička zajednica planira i nadalje intezivirati aktivnosti oko razvoja novih

proizvoda te povezano s time organizirati tematska studijska putovanja

specijaliziranih blogera koji prate i medijski plasiraju putem raznih društvenih

mreža informacije o konkretnim turističkim proizvodima na određenom

području. Administrativni troškovi zadržani su na udjelu od 19%.

4.3. Rekapitulacija PRIHODA i RASHODA

Ostvareni rezultati turističkog prometa u 2016. godini, obavezuju TZ Splitsko –

dalmatinske županije da u svom radu i u 2017. godini i dalje ustraje na daljnjem

pozicioniranju Srednje Dalmacije kao uspješnog turističkog branda uz

primjerenu suradnju i podršku afirmaciji i područnih sub – brandova.

Financijski plan za 2017. godinu– struktura prihoda i rashoda, plan

ELEMENTI PLAN 2017 REPLAN 2016 17/16

I. PRIHODI

1.1. Boravišna pristojba 7.750.000 7.650.000 101

1.2. Turistička članarina 2.000.000 2.115.000 95

1.3. Prihodi iz proračuna 450.000 450.000 100

1.4. Prihodi od drugih aktivnosti 420.000 348.000 121

1.5. Ostali nespomenuti prihodi 5.000 4.000 125

1.6. Prijenos prihoda iz prethodnih godina 1.500.000 1.336.575 112

UKUPNI PRIHOD 12.125.000 11.903.575 102

II. RASHODI

2.1. Administrativni troškovi 2.332.400 2.068.000 113

2.1.1. Troškovi skladišta i logistike 95.000 90.000 106

2.1.2. Troškovi rada tijela TZ 115.000 118.000 97

Naknade 55.000 53.000 104

Troškovi organizacije TV,NO i SK 60.000 65.000 92

2.1.3. Troškovi Turističkog ureda 2.122.400 1.860.000 114

2.2. Dizajn vrijednosti 1.520.000 1.295.105 117

2.2.1. Potpore i kreiranje događanja 960.000 830.000 116

2.2.2. Potpora razvoju DMK-a 300.000 285.000 105

2.2.3. Potpora razvoju privatnog smještaja 230.000 170.105 135

22..4. Projekt Volim Hrvatsku 30.000 10.000 300

2.3. Komunikacija vrijednosti (A+B) 4.845.000 4.388.000 110

A. Online komunikacije 2.225.000 1.950.000 114

2.3.1. Internet oglašavanje 2.000.000 1.800.000 111

2.3.2. Internet stranica i upravljanje stranicom 225.000 150.000 150

B. Offline komunikacije 2.620.000 2.438.000 107

86

Financijski plan za 2017. godinu cjeloviti je prikaz aktivnosti koje se planiraju

realizirati tijekom 2017. godine uz definiranje sredstava potrebnih za realizaciju

istih. Financijski plan za 2017. godinu daje detaljan prikaz prihoda i rashoda po

vrstama aktivnosti. Programom rada za 2017. godinu utvrđene su polazne

osnove i ciljevi marketinške politike u turizmu, te temeljem toga aktivnosti koje

je potrebno poduzeti za realizaciju postavljenih ciljeva u 2017. godini. Prijedlog

prihoda za 2017. godinu zasniva se na procjeni prijenosa sredstava iz proračuna

za 2016. godinu, mogućih sredstava iz zakonom utvrđenih izvora prihoda za

sustav turističkih zajednica (boravišna pristojba i turistička članarina) te ostalih

prihoda.

2.3.3. Oglašavanje u promotivnim kampanjama 1.160.000 1.130.000 103

2.3.4. Opće oglašavanje 760.000 763.000 100

2.3.5. Brošure i ostali tiskani materijali 400.000 330.000 121

2.3.6. Suveniri i ostali promo materijali 150.000 120.000 125

2.3.7. Info punktevi i info table 150.000 95.000 158

2.4. Distribucija i prodaja vrijednosti 1.350.000 1.330.000 101

2.4.1. Nastupi na turističkim sajmovima 500.000 470.000 106

2.4.2. Studijska putovanja 500.000 500.000 100

2.4.3. Prezentacije 350.000 360.000 97

2.5. Interni marketing 480.000 458.000 105

2.5.1. Edukacija (sustav TZ + turistička industrija) 300.000 250.000 120

2.5.2. Koordinacija i nadzor sustava TV 100.000 40.000 250

2.5.3.Nagrade i priznanja 30.000 121.000 -

2.5.4. E-newsletter 50.000 47.000 106

2.6. Marketinška infrastruktura 290.000 242.500 120

2.6.1. Proizvodnja multimedijalnih materijala 60.000 40.000 150

2.6.2. Istraživanje tržišta 80.000 72.500 110

2.6.4. Banka fotografija i priprema u izdavaštvu 150.000 130.000 115

2.7. Posebni programi 500.000 400.000 125

2.7.1. Razvoja turizma na nerazvijenim područjima

- provođenje razvoja turizma dalmatinske Zagore 100.000 100.000 100

2.7.2. Razvoj selektivnih oblika turizma-novi proizvodi 400.000 300.000 133

2.8. Ostalo (planovi razvoja turizma) 807.600 282.000 286

2.8.1. Izrada/provođenje strateških dokumen. turizma 710.000 182.000 390

2.8.2. Ostale aktivnosti 57.600 60.000 96

2.8.3. Potpore i sufinanciranja ostalo 40.000 40.000 100

UKUPNO RASHODI 12.125.000 10.463.605 116

2.9. Prijenos viška u iduću godinu - 1.439.970 -

SVEUKUPNO RASHODI 12.125.000 11.903.575 102

87

Ujedno, rashodi su planirani maksimalno racionalno, polazeći od obveze

ispunjavanja zakonskih zadaća sustava turističkih zajednica i načela

svrsishodnosti i učinkovitosti korištenja sredstava. Temeljem članka 62., stavak

5. Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (NN

152/08), ako tijekom godine dođe do odstupanja od programa rada i financijskog

plana u obujmu većem od 5%, turistička zajednica je dužna donijeti izmjene,

odnosno dopune financijskog plana. Također, temeljem čl. 65, stavak 3. Zakona

o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma turistička zajednica se

može na temelju posebne odluke turističkog vijeća, financijski zaduživati u cilju

realizacije programa rada i financijskog plana, ali ukupna vrijednost zaduženja

ne smije prelaziti 50% financijskim planom predviđenih prihoda.

Program rada TZ Splitsko – dalmatinske županije temelji se na provedbi

marketinških aktivnosti turističke promidžbe regije u cjelini i pojedinih

segmenata turističke ponude. Planirane aktivnosti provode se s ciljem daljnjeg

razvoja branda regije Srednje Dalmacije i suradnji sustava turističkih zajednica,

javnog i privatnog sektora u području zajedničkih tržišnih aktivnosti. Prateći

aktualne trendove na međunarodnom turističkom tržištu, a koji su usko povezani

sa razvojem destinacijskog menadžmenta, u budućem razdoblju daje se naglasak

na potrebu upravljanja turističkom destinacijom. Pored sustava turističkih

zajednica, veliku primjenu u tome imaju i drugi nositelji turističke ponude u

destinaciji. Sukladno tome, turističke zajednice će svoje djelovanje razvijati na

način da aktivno sudjeluju i koordiniraju u upravljanju destinacijom na razini za

koju su osnovane. Temeljni cilj razvoja turističkih proizvoda i provođenje

promocije na međunarodnom tržištu je veća konkurentnost destinacije i

dugoročno održivi turistički razvoj.

Nakon pozitivnih pokazatelja turističkog prometa na svjetskoj razini, turizam je

i dalje suočen s izazovom zadržavanja pozitivnog trenda u izazovnom okruženju

mnogih globalnih gospodarskih poteškoća te i nadalje prisutnih političkih

napetosti u pojedinim relevantnim receptivnim mediteranskim turističkim

destinacijama. Sigurnost je jedan od ključnih faktora pri donošenju odluke o

putovanjima, te je na svjetskoj razini prisutna i nadalje snažna turistička

potražnja.