Progressive No 126

ISSN 1331-7865

I ove godine ekskluzivno donosimo najopširniji pregled kretanja na maloprodajnom tržištu u regiji. Što je obilježilo 2012. godinu u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji, BiH, Mađarskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj pročitajte u tekstovima koje su pri-premili regionalni uredi Progressiva.

Josip Zaher

Dječja hrana

www.progressive.com.hr

www.facebook.com/progressive.hr

Pro

gre

ssiv

e m

ag

aZi

n •

Prv

i sPe

ciJa

liZi

ran

i ča

soPi

s Za

trg

ov

inu

mJe

šov

ito

m r

obo

m

go

Din

a X

i b

roJ

126

predsjednik Udruge trgovine HUP-a

REGIONALNI

PREGLED MALOPRODAJE

11 godina s vama

4 progressive | 1/2: 2013

progressive | 1/2:2013 5

|

1/2:2013

ISSN 1331-7865


JUBILARNA 10. KONFERENCIJA

Ne propustite ni ove godine najvažniji događaj hrvatskog

maloprodajnog sektora

23.svibnja 2013.

Zagreb


|

1/2:2013

JUBILARNA 10. KONFERENCIJA

Ne propustite ni ove godine najvažniji događaj hrvatskog

maloprodajnog sektora

23.svibnja 2013.

Zagreb

stranica nedostupna zbog poštivanja

zakonske zabrane oglašavanja

duhanskih proizvoda i alkoholnih pića.


LOGISTIKATKO OCJENJUJE DOBAVLJAČE I KAKO?

U VAŠOJ TRGOVINISTRIDON

PROFILDANIEL ACKERMANN, iSTUDIO

INTERVJU MJESECAJOSIP ZAHER, UDRUGA TRGOVINE HUP-A

FOKUS NEPREHRANADETERDŽENTI ZA STROJNO PRANJE SUĐA

KULTURA PREHRANEČAJ

FINANCIJE I POREZIPOREZNA DAVANJA

REGIONALNI PREGLED MALOPRODAJE 2012. HRV, SRB, BIH, SLO, MAĐ, RUM, BUG

PROGRESSIVE DORUČAK DJEČJA HRANA

UvodnikPROGRESSIVE M A G A Z I N

|

1/2: 2013

Pro gres si ve ma ga zin iz la zi jed nom mje seč no i bes pla tan je za cil j nu sku pi nu (tr go vi ne, pro iz vođa če, dis tri bu te re, uvoz ni ke i iz voz ni ke ro be ši ro ke po troš nje) u Hr vat skoj, Slo ve ni ji i BiH. Iz da vač pri drž a va pra vo da odre di cil ja nu sku pi nu či ta te lja. Za član ke, sli ke i obli ko va nja ob jav lje na u ovom ča so pi su sva su pra va pri drža na. Ne do puš te na je ob ja va, pre ra da, re pro-du ci ra nje, um no ža va nje, imi ti ra nje, stav lja nje na elek tro nič ke me di je i dru gi na či ni pre no še nja bez su glas nos ti na klad ni ka. Ru ko pi se, fo to gra fi je i os ta le pri lo ge ne vra ća mo.

Starotrnjanska 23, 10000 ZagrebTel.: + 385 1 4854 429Fax: + 385 1 4854 432 + 385 1 6386 [email protected]

ISSN 1331-7865

Marija Sedlar, 01 4854 [email protected]

Marija Kosor, 01 4854 [email protected]

Nataša Antunović, Ana Bulaš, Milan Cakić, Andrija Frinčić, Diana Gluhak, Tamara Jović, Mladen Kožić, Krešimir Lipovšćak, Maja Milković, Vedrana Ivčević Pušić, Saša Vignjević, Tomislav Vrbanec, Antonio Zrilić, Kristina Žilić

Valentina Godler, 01 5391 546 [email protected]

Danijela Lanović, 01 4854 278 [email protected]

Irena Šahman, 01 4854 [email protected]

Ivana [email protected]

Gospodarska 9, Sveta Nedelja

John [email protected]

UREDNICE

SURADNICI

PRODAJA/MARKETING

VODITELJICA UREDA I NAKLADE

GRAFIčKA UREDNICA

TISAK

GROUP MANAGER

Doza optimizma Godina 2012. još je jedna krizna godina koja neće ostati zapamćena po dobrome – dapače, većina trgovaca i proizvođača najradije bi je zaboravila. Potvrdio je to i tradicionalni pregled maloprodajnih tržišta u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Mađarskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj koji donosimo i na početku ove godine. Cijela se regija, neke zemlje u većoj, neke u manjoj mjeri, susreće s istim problemima: rastu-ćom nezaposlenosti, inflacijom, borbom s tečajnim razlikama, povećanim PDV-om, novim porezima.

Veliki trgovci, još donedavno sigurni u svoju lidersku poziciju, napustili su pojedina tržišta u regiji: neki su prodajna mjesta prodali konkurentima, a nekima niti to nije uspjelo pa su bili prisiljeni staviti ključ u bravu. Cijene proizvoda u stalnom su po-rastu, kupovna moć pada, a pesimistična predviđanja najavljuju još nekoliko kriznih godina u kojima će se trgovci nastaviti boriti za svakog kupca.

U takvom su okruženju profitirali diskonti, mali formati trgovina, tzv. trgovine iz su-sjedstva te privatne robne marke. Tračak nade donosi i online kupovina, koja nosi za-ista mali dio ukupne prodaje, ali ipak je u porastu i u narednim se godinama očekuje njezin značajniji porast.

Svjesni situacije u kojoj živimo, trgovci nastoje ublažiti udar na potrošače te sačuvati postojeću razinu potrošnje, standard građana, radna mjesta i investicije, istaknuo je u Intervjuu mjeseca Josip Zaher, predsjednik Udruge trgovine HUP-a: „Mišljenja smo da je za izlazak iz krize vrlo važno zadržavanje postojeće razine osobne potrošnje hrvatskih građana. Želimo unijeti dozu optimizma u potrošnju jer se samo pozitiv-nim trendovima u osobnoj potrošnji i investicijama može utjecati na neke konkretne pomake za izlazak iz krize.“

CMG MEDIA SOLUTIONS d.o.o.

sadržaj

12

11 28 42

32 46

36 5222

Marija Sedlar


|

1/2:2013

Marija Sedlar

Spar supermarket i u centru ZagrebaNakon sedam Interspar hipermarketa u omiljenim zagrebačkim trgovačkim centrima te dva kvartovska Spar supermarketa u novozagrebačkim naseljima Sopot i Središće, Spar Hrvatska otvorio je još jedan gradski supermarket površine cca. 300m2, prvenstveno namijenjen brzoj i svakodnevnoj kupovini. Moderno uređen, s izuzetnom ponudom dnevno svježih namirnica te toplotekom konačno je stanovnicima centra Zagreba, ali i svim prolaznicima pružena mogućnost brzog načina kupovanja, priopćio je Spar.

Konzum 2012. završio sa 204 milijuna kuna dobitiMaloprodajni lanac Konzum prošlu je godinu završio s 204,6 milijuna kuna dobiti, što je znatno niže u odnosu na 345,2 milijuna kuna dobiti iz godine prije, pokazuju podaci iz nerevidiranog izvješća Konzuma za 2012., objavljenog na Zagrebačkoj burzi. Ukupni promet Konzuma u prošloj je godini iznosio 14,9 milijardi kuna i 1,2 posto je viši u odnosu na promet iz 2011., a prihod od prodaje ostvaren je na razini od 12,15 milijardi kuna.

Lidl otvorio trgovinu u Kaštel Sućurcu Lidl je krajem siječnja otvorio trgovinu u Kaštel Sućurcu, čime Lidlova prodajna mreža broji čak 82 trgovine u Hrvatskoj i 9 trgovina u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Trgovina u Kaštel Sućurcu otvorena je u prisustvu gradonačelnika Kaštela Josipa Berketa, Lidlovih zaštitnih lica Blanke Vlašić i Olivera Dragojevića, predstavnika Lidla te mnogih drugih uzvanika. U povodu otvorenja trgovine, a u okviru društveno odgovornog poslovanja, Lidl je darovao mališane iz Dječjeg vrtića Maginja u Kaštel Sućurcu. Otvorenje nove Lidlove trgovine predstavlja nastavak provedbe strategije kontinuiranog ulaganja u širenje prodajne mreže ovog trgovačkog lanca. Ukupna površina objekta iznosi 1634 metara kvadratnih, kupcima je na raspolaganju 99 parkirnih mjesta, a Lidl je otvorio i 15 novih radnih mjesta.

Poslovanje Mercator Grupe u 2012. usporedivo s 2011.Grupa Mercator je u 2012. ostvarila 2,873 milijarde eura prihoda od prodaje. U okviru hitnih mjera, Grupa Mercator je u drugoj polovici prošle godine počela provoditi opsežne mjere na području smanjivanja troškova, poboljšanja obrtnog kapitala, smanjivanja zaduženosti i zaustavljanja negativnih tržišnih trendova. Grupa je u 2012. stabilizirala tržišne udjele u Sloveniji i Hrvatskoj i zabilježila rast tržišnog udjela u Srbiji, BiH i Crnoj Gori, priopćila je među ostalim Mercator Grupa.

Plodine u 2012. povećale dobit na 45 mil. knTrgovački lanac Plodine u 2012. godini ostvario je 44,8 milijuna kuna dobiti što je 10-ak posto više nego godinu ranije. Gotovo cjelokupna dobit će se reinvestirati, odnosno iskoristiti za povećanje temeljnog kapitala društva sa 90 na 130 milijuna kuna, odlučio je Nadzorni odbor Plodina. Kako bi refinancirale dosadašnja zaduženja, Plodine će 25. veljače izdati drugu tranšu korporativne obveznice s fiksnom kamatnom stopom od 9 posto i dospijećem 10. srpnja 2015.

viJesti

Iz zemlje


viJesti

Iz zemlje

Bornemann regionalni direktor Nestlé Adriatica

Ansgar Borne-mann, bivši glav-ni menadžer za Srbiju te izvršni poslovni direktor u sektoru sla-doleda u regiji, od siječnja 2013. preuzeo je pozi-ciju regionalnog direktora tvrtke Nestlé Adriatic

koja obuhvaća tržišta Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije, Crne Gore i Kosova. Njegovo sjedište bit će u Beogradu s uredima u Beogradu i Zagrebu.

Otvoren novi pogon tvrtke PIP vrijedan 30 mil. euraPredsjednik Republike Ivo Josipović otvorio je krajem siječnja u Pisarovini novi po-gon tvrtke PIP za proizvod-nju i preradu meda i pčeli-njih proizvoda vrijedan 30 milijuna kuna te obišao Eko park "Kraš" u Bratini vrijedan 7,5 milijuna eura. Josipović je istaknuo kako je PIP tvrtka koja ne samo da zapošljava i uredno plaća sve obveze, nego i izvozi i investira te

naglasio da takve znakove optimizma uvijek treba prepoznati i podržati. U Eko parku "Kraš" je veliki turistički kompleks koji je nastao na livadi i takve investicije trebaju Hrvatskoj. Poje-dina hrvatska područja imaju ogroman potencijal koji još nije došao do izražaja, ocijenio je Josipović.

Stižu 'inteligentna kolica'U hrvatske prodajne centre uskoro stižu prva inteligentna kolica za kupnju. Ovaj novi proizvod nazvan je “Shop&Touch”, a sastoji od zaslona osjetljivog na dodir koji služi za komunikaciju s korisnikom, te barkod čitača za jednostavno učitavanje informacija o proizvodu.

Izvoz u RusijuUprava veterinarstva, Ministarstva poljoprivrede, zaprimila je dopis Federalne službe za veterinarski i fitosanitarni nadzor, Ruske Federacije, kojim je šest tvrtki subjekata u poslovanju s hranom iz RH dobilo odobrenje za izvoz svojih mesnih i mliječnih proizvoda na tržište Carinske Unije. Pravo izvoza dobili su: PIK Vrbovec mesna industrija d.d., Vindija d.d., Belje d.o.o., Koka d.d., Perutnina Ptuj – Pipo d.o.o.

Tvornici Mondipro certifikat ISO 9001:2008 Svetonedeljskoj tvornici vlažnih maramica Mondipro u vlasništvu Velimira Radalja uru-čeno je priznanje za upravljanje kvalitetom - certifikat ISO 9001:2008. Obiteljska tvrtka sa 17 zaposlenih već se nametnula kao jedan od tržišnih lidera. Prošle su godine prihode po-većali i 50% u odnosu na 4,4 milijuna kuna u 2011. te započeli izvoz u Srbiju i Italiju.

Ugovor Podravke i Badela Kompanije Podravka i Badel 1862 potpisali su ugovor o distribuciji prema kojem koprivnička prehrambena kompanija postaje ekskluzivni distibuter proizvoda Badela 1862 za područje Slovenije. Od 1. ožujka Podravka će u Sloveniji distribuirati program jakih alkoholnih pića, vina i sokova Badela 1862.

Ana Kljaić Balenović u Coca-Coli Adria

Ana Kljaić Ba-lenović ime-novana je d i r e k t o r i c o m komunikacija i odnosa s javno-šću za Hrvatsku i Bosnu i Herce-govinu u tvrtki Coca-Cola Adria (Public Affairs & Communica-

tions Manager). Ana će biti odgovorna za Public Affairs, odnosno odnose s vladaju-ćim strukturama i ključnim dionicima, ali i za odnose s javnošću te korporativne i brand komunikacije u objema državama.

Agrokor preuzima distribuciju Perutnine Ptuj Perutnina Ptuj-Pipo će, prema ugovoru s Agro-korom, djelatnost distribucije proizvoda na hrvatskom tržištu obavljati preko poduzeća iz sustava Agrokor, i to od 1. travnja ove godine. Osim smanjenja troškova i racionalizacije po-slovanja, bitan element za donošenje ovakve odluke je uspješno savladavanje povećane tr-žišne konkurencije u europskim okvirima u koji-ma će se naći Hrvatska polovinom ove godine, kada budu ukinute dosadašnje granice.

Mabić direktor prodaje Karlovačke pivovare

Zoran Mabić novi je direktor pro-daje i član me-nadžmenta Kar-lovačke pivovare. Bit će odgovoran za daljnji razvoj i implementaciju prodajnih kapa-citeta i strategija Karlovačke pivo-vare s ciljem po-

stizanja optimalnog položaja na tržištu, tržiš-nog udjela i pozicioniranja marki Karlovačke pivovare.

Novi direktori u Podravci

Uprava Podravke donijela je Odluku o ime-novanju Gordane Periškić za direktoricu sek-tora Marketing i Ivana Galovića za direktora Lanca opskrbe Podravke. Periškić u Podrav-ku dolazi s pozicije regionalnog Country menadžera te članice Uprave Unilevera za Hrvatsku, Češku, Slovačku, Mađarsku, Slove-niju i BiH. Galović će biti nadležan za nabavu, proizvodnju i logistiku.


|

1/2:2013

Mirko Galić savjetnik predsjednika Agrokora

Od početka 2013. Mirko Galić radi u Agrokoru na poziciji savjetnika predsjed-nika. Galić je bio du-gogodišnji novinar Vjesnika te dopisnik Vjesnika, Večernjeg

lista, Hrvatske televizije i Hrvatskog radija iz Pariza. Od 1985. do 1988. bio je glavni ured-nik Danasa. Od 2000. do 2007. bio je glavni ravnatelj HRT-a. Od 2007. do 2012. ulazi u di-plomaciju te obnaša dužnost veleposlanika RH u Francuskoj, pri UNESCO-u i Monacu.

Konzum snižava cijeneKonzum je za svoje kupce pokrenuo projekt "Najniže cijene u susjedstvu" kojim će se omogućiti kupnja najpotrebnijih proizvoda po najpovoljnijim cijenama u njihovim najbližim Konzum prodavaonicama. U sklopu ovog projekta u sniženje cijena uloženo je više od 100 milijuna kuna.

Zagrebačka pivovara nagrađuje zaposlenikeDobivanjem prestižnog certifikata Poslodavac partner i ostvarivanjem maksimalnog rezultata u kategoriji rada, motivacije i nagrađivanja, Zagrebačka pivovara svrstala se među vodeće tvrtke u motiviranju i nagrađivanju zaposlenika. Učestalo praćenje radnog učinka i adekvatno nagrađivanje zaposlenika jedne su od ključnih odrednica poslovanja Zagrebačke pivovare, ali isto tako i poruka za nove zaposlenike koji se s veseljem prijavljuju za rad u vodećoj pivovari u Hrvatskoj. Komunikacija i nagrađivanje zaposlenika visoko su na listi prioriteta Uprave i mogu poslužiti kao primjer većini drugih tvrtki koje, i kad imaju razvijene procese upravljanja ljudskim resursima, često zaostaju u području sustavnog praćenja kvalitete rada svih zaposlenika i njegova povezivanja s nagrađivanjem, priopćila je Zagrebačka pivovara.

Best Buy Award za Franck CaféBest Buy Award istraživanje tržišta za godinu 2012./2013. pokazuje da hrvatski građani smatraju kako im Franck Cafe danas nudi uvjerljivo najbolji omjer kvalitete i cijene kada je riječ o instant kavi u Hrvatskoj, priopćio je Franck. Ispitanicima u ovom istraživanju odgovori nisu bili sugerirani, te su oni sami mogli navoditi tržišna imena za koje smatraju da su prema njihovoj ocjeni “instant kave" koje pružaju najbolji omjer cijene i kvalitete” u Hrvatskoj.

Vegeta najjači brend U konkurenciji od tisuću brendova široke po-trošnje, hrvatski potrošači su kao svoj najomi-ljeniji brend odabrali Vegetu, pokazalo je istra-živanje agencije Ipsos Puls. Istraživanje koje je ta agencija provela na 4 tisuće ispitanika diljem Hrvatske podijeljeno je u više od 60 kategorija, a rezultati istraživanja daju uvid u snagu poje-dinog brenda.

Zvonimir Šćurec na čelu Uprave RALU logistike

Nadzorni odbor RALU logistike ime-novao je Zvonimira Šćureca, dosadaš-njeg člana Uprave kompanije zaduže-nog za logistiku, za novog predsjednika

Uprave RALU logistike od 15. siječnja 2013. Istovremeno, Uprava dobija novog čla-na Uprave Ivana Perkovića, dosadašnjeg direktora financija, IT-a i nabave za RALU Grupu dok Štefica Mesaroš i dalje ostaje u Upravi.

Nagrada Vinima LagunaDizajn ambalaže Vina Laguna, porečke Agro-lagune, nagrađen je broncom britanskog po-slovnog udruženja za dizajn (Design Business Association). Vizualni identitet Vina Laguna rad je agencije Lewis Moberly, britanske vode-će konzultantske agencije za dizajn i kreiranje identiteta brandova.

Na Pagu o proizvodnji ovčjeg i kozjeg mlijeka S ciljem poticanja hrvatske proizvodnje ovčjeg i kozjeg mlijeka, tvrtka Bio Pharm Vet d.o.o. u suradnji s tvrtkom Sirana Gligora d.o.o. organizirala je stručno predavanje praćeno domjenkom na otoku Pagu. Španjolski stručnjak za ovčarstvo José González Ramos hrvatskim je ovčarima i kozarima predstavio najnovije metode i najučinkovitije prakse koje se primjenjuju u proizvodnji u Europi.

Boris Lukšić predsjednik Uprave Lidla Hrvatska

Mjesto pred-sjednika Uprave trgovačkog lan-ca Lidl Hrvat-ska, počevši od 1. ožujka 2013., preuzima 37-go-dišnji Boris Luk-šić, dosadašnji član Uprave za prodaju. Dosa-

dašnji predsjednik Uprave Marin Dokozić, koji je poduzeće uspješno vodio pune četiri godine, s istim datumom preuzima funkci-ju predsjednika Uprave Lidl Portugal. Lukšić je karijeru u trgovačkom lancu Lidl Hrvatska započeo 2003., od kada je obnašao brojne funkcije. Rođen je u Münchenu 1976., gdje je proveo djetinjstvo i dio školovanja.

Roko Vodopija predsjednik Uprave Dione

Dužnost pred-sjednika Uprave Dione s počet-kom godine preuzeo je Roko Vodopija, koji će razviti strategiju poslovanja i vo-diti Dionu kroz proces tranfor-macije, priop-

ćeno je iz Dione. Vodopija je radni vijek započeo u Plivi na poziciji direktora pred-stavništva. Karijeru je nastavio u Dukatu te nakon toga u TDR-u, gdje je nakon uprav-ljanja tržištima regije preuzeo poziciju di-rekora marketinga i prodaje. Zadnje četiri godine proveo je u Makedoniji gdje je restrukturirao vodeću mliječnu industriju.


viJesti

Iz regije

Aman otvorio maloprodajni objekt u ZemunuTrgovačka tvrtka Aman otvorila je objekt u Ulici cara Dušana u Zemunu. Objekt je površine oko 1000m², nudi širok asortiman i trajno niske cijene. U novom Amanu bit će zaposleno 40 lju-di. Tvrtka Aman ima 102 objeka-ta i zapošljava više od 1000 ljudi.

Danone investira 30 mil. eura u proizvodnju Danone SA (BN), najveći svjetski proizvođač jogurta, u naredne tri godine planira uložiti 30 milijuna eura u tvornicu u Ukrajini, najavio je Dario Marchetti, general-ni direktor Danone Ukrajina. "Sredstva će uglavnom biti upotrijebljena za poboljšanje kvalitete i uvođenje novih proizvoda", rekao je Marchetti dodavši kako očekuje ovogodišnji rast prodaje od 10%, na 15%, što je podjed-naka stopa rasta koju ovaj proizvođač bilježi u posljed-njih pet godina.

Metro otvorio HoReCa centar u SrbijiNa Vidikovcu, u nepo-srednoj blizini prodajnog objekta Metro Cash&Carry, otvoren je prvi moderni centar za razvoj ugostitelj-stva u Srbiji i regiji. "Metro HoReCa centar će pružiti veliku podršku razvoju do-maće gastronomije kroz čitav niz edukativnih radi-onica, seminara, tečajeva i predavanja namijenjenih

svim profilima profesionalaca iz sektora ugostiteljstva. Većina treninga i predavanja bit će besplatna za polaznike i financirat će ih kompanija Metro Cash&Carry", priopćeno je iz ove kompanije.

Kuč izvozi feta sir u Rusiju Mljekara Kuč Company s partnerima iz Rusije potpisala je novi ugovor o izvozu feta sira i mliječnog namaza, vrijedan 5 milijuna eura. Ova mljekara svoje kiselo-mliječne proizvode, sireve, namaze i pa-priku u pavlaci već godinama izvozi na tržište Makedonije, BiH, Crne Gore, a od prošle godine i u Rusiju.

Slovaci odlaze u kupovinu u Mađarsku Cijene u mađarskoj maloprodaji nisu postale atraktivne samo za Slovake, već i za Hrvate i Rumunje. Zbog toga se u Mađarskoj razvio novi val shopping turizma, prenijela je novinska agencija TASR. Prethodni val shopping turizma, kada su slovački potrošači masovno od-lazili u Mađarsku dogodio se 2009.

94. objekt GomexaGomex je završio 2012. godinu sa 94 maloprodajna objekta u mreži. Krajem prosinca ova kompanija je otvorila trgo-vinu u mjestu Ilandža, u općini Alibunar. Objekt, koji zapošljava 5 radnika i ima 75m² prodajnog prostora, potrošačima će ponuditi asortiman s više od 3000 artikala.

Novi Interex u BeograduU Ustaničkoj ulici u Beogradu otvoren je novi Interex supermarket sa 1750m² prodajnog prostora. U ponudi super-marketa je više od 12.000 artikala. Za kupce je osiguran parking sa 120 mje-sta, od čega se u garaži može parkirati 70 vozila. Supermarket u Ustaničkoj je deveti po redu prodajni objekt ovog francuskog lanca.

Nova Roda u KruševcuTvrtka Mercator-S otvorila je novi Roda market u Kruševcu, u ulici Stevana Visokog. Nakon otva-ranja Roda Centra u kolovozu prošle godine, u objektu Roda marketa koji je namijenjen sva-kodnevnoj kupovini proizvoda, Mercator-S nudi Kruševljanima odličan izbor proizvoda neop-hodnih svakom domaćinstvu, po povoljnim cijenama.

Tesco lansira online ponudu Tesco planira u Mađarskoj predstaviti online ponudu prehrambenih artikala do kraja ožujka 2013. Ovome je pret-hodilo prošlogodišnje lansiranje online trgovina u Češkoj, Poljskoj i Slovačkoj. Širenje online ponude Tesca dio je pla-na CEO-a grupe Philipa Clarka da proširi online poslovanje na različita tržišta.


|

1/2:2013

Cijene hrane pale 7%Cijene hrane na svjetskom tržištu u 2012. smanjene su za sedam posto u usporedbi s godinom ranije, objavila je UN-ova organizacija za hranu i po-ljoprivredu FAO, umirivši bojazni koje su se pojavile prije nekoliko mjeseci da bi svijetu mogla prijetiti nova kriza hrane. Indeks cijena hrane u 2012. u prosjeku je iznosio 212 bodova i bio je za sedam posto manji u usporedbi s godinom ranije.

Carrefour otvara 70-80 malih trgovinaCarrefour je najavio da planira otvoriti 70 do 80 trgovina do kraja 2013. pre-ko svoja četiri banera: Carrefour City, Carrefour Contact, Carrefour Express i Carrefour Montagne. Carrefour tre-nutno broji 1755 malih trgovina.

Tescov kraj suradnje sa Silvercrest FoodsTesco je maknuo s liste svog do-bavljača smrznutih hamburgera Sil-vercrest Foods, koji je nedavno bio u središtu skandala vezanog za konjsko meso. Trgovac sa sjedištem u Velikoj Britaniji izvijestio je da Silvercrest ne zadovoljava Tescove smjernice ve-zane za kvalitetu sastojaka. "Imamo dokaze da naš dobavljač smrznutih hamburgera, Silvercrest, u svojim pro-izvodima koristi meso koje nije na na-šoj odobrenoj listi", priopćio je Tesco.

Lidl kupuje O'Cool trgovineLidl, u vlasništvu Schwarz Grupe, pre-uzima pet trgovina smrznutom hra-nom trgovca O'Cool u Belgiji. "Čim bude moguće počet ćemo preuređi-vati poslovnice, a nadam se da ćemo ih ponovno otvoriti u drugoj polovici 2013.", izjavio je glasnogovornik Lidla RetailDetailu. Lidl posluje na oko 300 prodajnih mjesta u zemlji. Trgovine se nalaze u Aalstu, Disonu, Herentalsu, Houthalenu i Nijlenu.

Iz svijeta

Marks & Spencer širi Simply Food trgovine u EuropiTrgovac raznolikom robom iz Velike Britanije, Marks & Spencer, potvrdio je širenje svojih Simply Food trgovina u kontinentalnoj Hrvat-skoj. Predsjednik Uprave Marc Bolland izjavio je da će svoj format predstaviti u nekoliko ze-malja i trenutno traže franšizne partnere. Još se ne zna koje zemlje će to biti, ali najvjero-jatnije je riječ o zapadnoeuropskim zemljama s obzirom na geografske i logističke razloge. Naime, svježa hrana svakoga će dana biti do-stavljana iz Velike Britanije.

Carlsberg ulazi na tržište Mianmara Carlsberg će proizvoditi i prodavati svoje pivo u Mianmaru, pokušavajući preko rasta proda-je na tržištima u razvoju sanirati spori rast u zapadnoj Europi i pooštrene zakone u Rusiji. Četvrti po veličini svjetski pivar postigao je dogovor s privatnim pivarom Myanmar Gol-den Star oko zajedničke izgradnje nove pivo-vare u toj zemlji. Carlsberg će posjedovati 51% dionica.

Delhaize Grupa otpušta 350 zaposlenikaAmerička podružnica belgij-skog trgovca Delhaize Grupe otpušta 350 zaposlenika i za-tvara 150 radnih pozicija, stoji u internom mailu koji je pred-sjednik Uprave Delhaizea u Americi zaposlenicima uputio e-mailom. Riječ je o korpora-tivnim radnim mjestima, a ne o menadžerskim pozicijama vezanim za trgovinu. Glasno-govornik tvrtke izvijestio je da

su se za rezanja radnih mjesta odlučili kako bi stvorili novu organizacijsku strukturu koja će omogućiti djelotvornije i uspješnije upravljanje tvrtkom.

Trgovci u Argentini smanjuju cijeneVodeći trgovci u Argentini, uključujući Carre-four, Cencosud, Walmart, Coto i La Anónima, usuglasili su se o stabiliziranju cijena do 1. travnja. Do ovog je poteza došlo nakon za-htjeva argentinske vlade upućenog malopro-dajnom sektoru da privremeno zamrzne cije-ne svih proizvoda koji se prodaju u glavnim argentinskim trgovačkim lancima, a u svrhu borbe protiv inflacije. MMF je nedavno upu-tio kritiku Argentini zbog izdavanja netočnih

gospodarskih podataka, dok analitičari vjeruju da inflacija iznosi 25%, što je dvostruko više od službenih podataka.


paralelno sa segmentom DIY ('uradi sam'), a prisustvovao mu je 241 međunarodni izlagač s proizvodima za hobi, obrtnička i umjetnička pomagala. Štoviše, na sajmu su sudjelovali svi ključni igrači sektora, uključujući tvrtke poput C. Kreul, Marabu, Rayher Hobby, Rico Design i Schmincke.

CHRISTMASWORLD – POKRETAČKA SILAChristmasworld je ocijenjen odličnom po-kretačkom silom u sektoru dekoracija. Uz velike tvrtke (Drescher, DPI, Edelman, član EFSA-e, Globall Concept, Inge Glas, Kae-mingk, MK Illumination, Blachère), na ovom je sajmu sudjelovao i značajan broj novih izlagača. Među rastućim segmentima su, prije svega, svijeće, osvježivači prostora, materijal za pakiranje, cvjetne dekoracije i umjetna božićna drvca. Na sajmu je su-djelovalo ukupno 946 izlagača iz 41 zemlje. Predstavili su posljednje dekorativne tren-dove primjenjive za ukrašavanje trgovačkih centara, domova, gradskih površina, javnih zgrada, hotela i restorana. Vodeći međuna-rodni sajam za svečane i sezonske ukrase također je održao prošlogodišnju razinu. "Ove godine, Christmasworld je uistinu obavio sjajan posao, s odličnim komple-mentarnim programima koji otvaraju nove perspektive cjelosezonskoj trgovini", napo-menula je Ruth Lorenz. n

S ukupno 2963 izlagača iz 69 zemalja, tri frankfurtska sajma - Paperworld, Crea-tiveworld i Christmasworld, održala su

stabilnu razinu sličnu onoj zabilježenoj go-dinu ranije. Višekanalni, novi prodajni kanali i predstavljanje svježih iskustava središnja su pitanja 'high-street' trgovanja, a podjednako tako i važni izazovi kojima se bave proizvođa-či novih brendova. “Kao organizatori trgovačkih sajmova, htjeli smo iskoristiti nove tržišne mogućnosti za naše klijente. Stoga smo izlagačima i posje-titeljima ponudili specijalizirane forume i poslovne programe koji bi im trebali ponu-diti razna rješenja i olakšati poslovne odluke. U tom smislu, predstavili smo im najvažnije poticaje za sva tri sektora“, izjavio je član Iz-vršnog odbora Messe Frankfurt Exhibition GmbH.

saJmovi u FranKFurtu

Paperworld / Creativeworld / Christmasworld

Pouzdani pokretači sektora

PAPERWORLD – NOVI KONCEPTOrganizatori su posebno ponosni što je sajam Paperworld uspio privući i vratiti veliki broj važnih proizvođača brendova. Presudan faktor je novi izgled i uređenje dvorana, koje su pružile mogućnost siner-gije unutar širokog raspona proizvoda i na taj način stvorile potencijal privlačenja nove skupine kupaca. Zbog nove struktu-re, sajmu su se pridružile tvrtke kao što su Mitsubishi, Sigel, Staedtler, TESA, Troika i Tombow... Rezultat je sljedeći: vodeći me-đunarodni sajam za papir, uredski materijal i tiskanice, sa 1780 izlagača iz 64 zemlje, us-pio je održati razinu iz prethodne godine, bez obzira na ovo ekonomski nestabilno vrijeme.

CREATIVEWORLD – ZVIJEZDA U USPONUSajam Creativeworld, nova zvijezda 'obrt-ničkog neba', okupio je sve ključne igrače. U odnosu na godinu prije, bilježi rast izla-gača i zvijezda je u usponu. "Kontinuirani procvat segmenta rukotvorina i trend indi-vidualizacije odjeće i nakita te maštovitog ukrašavanja doma sve je popularniji i vrlo moderan“, kaže Ruth Lorenz, potpredsjed-nica i voditeljica divizija Messe Frankfurt.Novi izgled dvorane i blizina dvorane s uredskim materijalom naišla je na odobre-nje izlagača. Creativeworld nastavio je rasti

Pripremila: Marija Kosor

Tri objedinjena sajma za robu široke potrošnje - Paperworld, Creativeworld i Christmasworld – za-počeli su novu poslovnu godinu od 25./26. do 29. siječnja 2013. s velikim samopouzdanjem. U 2013., koja će i dalje biti u sjeni loših gospodarskih prognoza, tri sektora – proizvodnja ukrasnih predmeta, papira i uredskog materijala te hobi rekvizita za razne rukotvorine – mogli bi zasigurno biti pouzdani pokretači sektora jer su ponudili niz novih ideja.

U FRANKFURTU I IZLAGAČI IZ HRVATSKE

Na sajmovima u Frankfurtu bila su i četiri izlagača iz Hrvatske. Na Christmasworldu svoje proizvode predstavili su NET d.o.o. iz Čakovca (proizvodi od plastike, svijeće, lampioni...) i S-Atea d.o.o. iz Svete Nedjelje (proizvodi za kupanje i njegu tijela, sapuni, eterična ulja, kupke...), dok su na sajmu Paperworld gostovale dvije tvrtke iz Zagreba - MAR-MAR d.o.o. (vodeći proizvođač školskih bilježnica u regiji, školski i uredski proizvodi od papira, omot-ni papir, rokovnici, mape...) i RECOM d.o.o. (rokovnici, kalendari, reklamni artikli, muške i ženske torbe, uredski materijal...).


|

1/2:2013

zlouporabe prava jest.Postupak utvrđivanja zlouporabe prava može se obavljati kod svih poreznih ob-veznika i drugih osoba koje "raspolažu činjenicama i dokazima bitnima za odlu-čivanje". Zlouporaba prava uključuje ra-zne radnje kao npr. namjerno oštećivanje Porezne uprave, prijenose između pove-zanih osoba, umanjenje imovine, nepod-nošenje izvješća ili nepokretanje stečaja u roku itd. Dakle, riječ je o vrlo širokom spektru transakcija koje su uobičajene u poslovanju, a koje Porezna uprava može protumačiti kao zlouporabu prava i obra-čunati porez. Stoga je u prosudbi vaših poslovnih transakcija potreban povećan oprez kako neka od transakcija ne bi bila pogrešno protumačena i završila s osob-nom odgovornošću vlasnika i direktora.

NOVITETIIako su nova pravila stupila na snagu 1. siječnja ove godine, pitanje je otkad se primjenjuju. Za sve buduće odnose ili/i za one prije stupanja na snagu novih pra-vila? Načelo zakonitosti jamči građanima pravnu sigurnost, a retroaktivna primjena je dopuštena samo iznimno. S obzirom na navedeno, naše je mišljenje da se ova nova pravila smiju primjenjivati samo na buduće pravne odnose.

Umjesto zaključka: Churchill s početka pri-če je, kao što vam je poznato, umro (ne zbog poreza), ali mi smo još živi. Međutim, pravna nesigurnost kreirana ovakvim pro-pisima svima će otežati život. n

Zastara znači gubitak zahtjeva na os-tvarenje nekog prava. U našem slu-čaju to je pravo utvrđivanja i naplate

poreznih davanja (što uključuje poreze, do-prinose i carine). Relativni rok zastare može biti prekinut dok se nastupom apsolutnog roka (znači bez obzira na prekide) pravo naplate gubi zauvijek. Tako to otprilike tre-ba izgledati. Koja su bila dosadašnja pravila igre?

DOSADAŠNJA PRAVILA Pravo Porezne uprave na utvrđivanje pore-zne obveze i kamata, pravo na pokretanje postupka naplate poreza, kamata i troškova ovrhe zastarijeva za tri godine računajući od dana kada je zastara počela teći. Zastara po-činje teći nakon isteka godine u kojoj je tre-balo biti utvrđeno plaćanje poreza. U praksi se to tumačilo tako da, ako npr. prijavu po-reza na dobit za 2008. godinu treba predati do 30. travnja 2009., zastara za 2008. nastu-pa 31. prosinca 2012. Tijek zastare prekida se svakom službenom radnjom poreznog tijela usmjerenom na utvrđivanje ili napla-tu poreza, kamata i troškova ovrhe, koja je dostavljena na znanje poreznom obvezni-ku. Apsolutni rok zastare nastupa za šest godina računajući od dana kada je zastara počela prvi put teći (znači, u ovom slučaju to bi bio 31. prosinca 2015.). Ukratko, to su stara pravila, a tim pravilima dodane su neke novosti koje se odnose na nezastarijevanja određenih radnji.

ŠTO NE ZASTARIJEVA?Ne zastarijevaju slučajevi "ispitivanja podri-

FinanciJe i PoreZi

Porezna davanja

Za porez i javna davanja nema

zastare! Navodno je Winston Churchill rekao da ne postoji dobar porez. A što bi tek rekao na ovo: od 1. siječnja 2013. u Hrvatskoj praktički ne postoji zastara plaćanja poreza i javnih davanja. Dakle, Po-rezna uprava može uvijek pokucati na vaša vrata i to za možda neka davno zaboravljena dugovanja.

Piše: Krešimir Lipovšćak, Partner, TPA Horwath

jetla imovine" i zlouporabe prava. Iako Za-kon navodi trogodišnji, odnosno šestogo-dišnji rok zastare za navedene slučajeve, ključ je u tome kada zastara počinje teći.Kod ispitivanja podrijetla imovine to je "nakon isteka godine u kojoj je u tijeku postupka ispitivanja izvora imovine utvr-đeno da ima osnove za oporezivanje". Kod zlouporabe prava to je "nakon isteka godine u kojoj je utvrđena zlouporaba prava". Iz ovih je formulacija vidljivo da zastara zapravo ovisi o trenutku u kojem će Porezna uprava pokrenuti postupak, a to može biti sada, a može biti i za deset godina.

PODRIJETLO IMOVINEDa vidimo što znači ispitivanje podrijetla imovne i zloporaba prava. Sam postupak utvrđivanja izvora imovine (popularno zvan "ispitivanje podrijetla imovine") nije detaljno opisan Zakonom, ali postupak

Kod ispitivanja podrijetla imovine zastara počinje teći nakon isteka godine u kojoj je u tijeku postupka ispitivanja izvora imovine utvrđeno da ima osnove za oporezivanje. Kod zlouporabe prava to je nakon isteka godine u kojoj je utvrđena zlouporaba prava.


čunati na stabilnu potrošačku bazu koja će bez puno kalkuliranja uvijek odabrati tradi-cionalni hrvatski proizvod na polici. Takvi kupci su već sada u manjini. Po broju ih nad-mašuju oni koji traže apsolutno najjeftinije proizvode, te oni, još brojniji, koji su u kon-stantnom lovu na promocije i sniženja, tzv. smart buyeri.Pravi (hard) diskonteri su prisutni u Hrvat-skoj već šest godina, a privatne trgovačke marke možemo kupovati već više od de-setljeća. Unatoč činjenici da su diskonti još uvijek nedovoljno popularni kao, na primjer, u Sloveniji, gdje je vrijednost ukupne proda-je u diskontima veća no u Hrvatskoj, početni strah od jeftinih proizvoda niske kvalitete i upitnog podrijetla naglo se rasplinuo na-stupom ekonomske krize. Prema podacima Euromonitora, trenutno se u hrvatskoj ma-loprodaji prosječni udio trgovačkih marki kreće oko 8%, s napomenom da bi mogao još poprilično rasti, naročito ako se Lidlu na tržištu pridruže još neki diskonti.

MALOPRODAJNI KRAJOLIKIako brojem trgovina Hrvatska već sustiže razvijene zapadnoeuropske zemlje, ima još mjesta za daljnju konsolidaciju. Hrvatska ima specifičnu zemljopisnu rascjepkanost te velik broj naselja – između 6 i 7 tisuća. Veći-na tih naselja premalena je da bi se isplatilo otvarati stalnu trgovinu u njima. U SAD su svojevremeno tom problemu zemljopisne izolacije doskočili razvijanjem sustava po-štanske dostave. Kod nas je ovaj sustav tek u povojima za neprehranu dok su u prehrani pokrivena samo četiri veća grada.Istovremeno, broj malih lokalnih trgovina je najbrže padajući segment unutar malopro-

Dok su prošlogodišnji natpisi pred-viđali barem minimalan oporavak hrvatske ekonomije u cjelini i tržišta

robe široke potrošnje posebice, ova prote-kla godina je sve demantirala. Realna stopa BDP-a provela je cijelu godinu u negativ-nom području, dosegnuvši dno u drugom kvartalu 2012. sa -2,2%. Nakon toga, nezapo-slenost je, umjesto da se počne smanjivati, osjetno živnula krećući se između službenih stopa od 17% i 21%, ovisno o sezoni. Inflaci-ja se, nakon kriznog pada ispod 3% između 2009. i 2011. ponovno vraća u poznate vode, prema DZS-u dosegnuvši 5,1% za 2012. Pro-sječna plaća u trgovini na malo potkraj godi-ne spustila se na 4000 kuna, što je realno čak 8% manje nego u isto vrijeme prošle godine. Što se događa s tržištem robe široke potroš-nje i kupcima?Raznolike kategorije robe široke potrošnje ponašale su se različito tijekom 2012. godi-ne; prema podacima Euromonitora najviše je raslo tržište alkoholnih pića – za 5% i be-

regionalni PregleD maloProDaJe 2012.

Hrvatska

Godina koju će većina zaboraviti

Prema podacima Euromonitora, supermarketi predstavljaju najpopularniji kanal u sklopu pretežno prehrambene maloprodaje u 2012. i drže 27% prodaje (podaci iskazani u kunama bez poreza). Slijede ih hipermarketi sa 26% i lanci malih trgovina sa 20%. U ova tri kanala realizira se gotovo tri četvrtine cjelokupne maloprodaje u Hrvatskoj.

zreceptnih lijekova i dodataka prehrani – za 4%. Pakirana hrana i topli napitci slijede sa 3% rasta dok su odmah iza njih kozmetički i duhanski proizvodi sa 2%. Gotovo nepromi-jenjena ostaje kategorija sredstava za čišće-nje domaćinstva dok minimalni pad bilježe sredstva za osobnu higijenu. Najveći pad od 2% vidjelo je tržište bezalkoholnih pića, što je interesantno s obzirom da upravo najve-ći rast bilježe alkoholna pića, koja su putem rasta radlera direktno preotela kupce bezal-koholnim pićima.

KUPCI TRAŽE JEFTINIJEKupci u Hrvatskoj su, što pod teretom opa-dajućih prihoda domaćinstava, što zbog sve veće informiranosti dostupne putem novih tehnologija, prestali biti pasivnim partneri-ma u maloprodaji. Nekadašnja glavna odli-ka hrvatskog kupca – lojalnost (domaćem) brendu, postaje sve slabije vidljiva, tako da domaća prerađivačka industrija, naročito ona prehrambena, ne može više slijepo ra-

Pripremili: Milan Cakić i Saša Vignjević, Euromonitor International


|

1/2:2013

RAST ONLINE KUPOVINEVjerujemo da je 2012. godina za zaborav za većinu hrvatskih proi-zvođača i trgovaca, osim za rijetke koji su ovu situaciju iskoristili za vlastiti napredak. Za utjehu, Euromonitor ipak predviđa da će tije-kom sljedećih pet godina maloprodajno tržište rasti. Jedan od mo-tora rasta mogla bi biti i prodaja izvan trgovina, koja trenutno čini nezadovoljavajućih 1% ukupne maloprodaje. Najviše se očekuje od internet trgovine, u kojoj se trenutačno realizira zanemarivih 0,1% trgovine u prehrani i nešto više u neprehrani. Hrvati su prešli preko početnih strahova od uporabe kreditnih kartica na internetu i već naveliko koriste neke od brojnih web-stranica za grupnu kupovinu. Ulaskom u EU možemo očekivati da će većina robe naručene online, a dosad isporučivane u pogranične poštanske urede naših susjeda, biti isporučivana direktno u Hrvatsku.Manji lokalni lanci mogu očekivati sljedeći val konsolidacije, i to ne samo u prehrani. S druge strane, veliki lanci već su pomalo shvatili da neki od potrošača, naročito oni stariji, ne mogu doći do njihovih velikih centara na rubu grada te da bi malo više pažnje trebalo po-svetiti manjim formatima unutar gradskih središta. Ono što bi mož-da moglo iznenaditi sve nas je (ne)očekivani brzi dolazak do točke prijeloma u kojoj će hrvatski potrošači naglo povećati zanimanje za kupnju putem interneta te da će, osim usluga, i dobar dio osnovnih životnih potrepština vrlo brzo biti dostavljan na kućna vrata.

daje i Euromonitor ovdje predviđa pad od čak 26% do 2017. Početni val otvaranja hipermarketa u 2012. usporava i pokazuje se da je taj format izvan najvećih gradova zapravo prevelik za većinu hrvatskih naselja. Najpovoljniji format za njihovo pokrivanje jesu supermarketi, čiji će broj zabilježiti ukupni rast od 15% u narednih pet godina.Prema podacima Euromonitora supermarketi predstavljaju najpopu-larniji kanal u sklopu pretežno prehrambene maloprodaje u 2012. i drže 27% prodaje (podaci iskazani u kunama bez poreza). Slijede ih hipermarketi sa 26% i lanci malih trgovina sa 20%. U ova tri kanala realizira se gotovo tri četvrtine cjelokupne maloprodaje u Hrvatskoj. Ostatak je manje-više ravnomjerno podijeljen između specijalizira-nih maloprodajnih objekata, malih neovisnih trgovina, diskonata i trgovina u sklopu benzinskih crpki.Može se argumentirati i da je prošlo doba direktnih stranih investicija u maloprodaju. Prema podacima Euromonitora, broj maloprodajnih kvadrata približio se brojci od 900 na tisuću stanovnika, što bi nas stavilo negdje u sredinu europske ljestvice, iznad prosjeka za istočnu Europu, tako da već možemo govoriti o zasićenju, što odbija velike globalne trgovačke lance od gradnje novih trgovačkih centara. Ad-ministracija i visoke cijene nekretnina tjeraju potencijalne investitore na razmišljanje o ulasku na tržište putem akvizicija postojećih trgo-vačkih lanaca. Dok se javnost fokusira na igre oko spajanja Konzuma i Mercatora, raspada Keruma i navodne prodaje Tommyja, u nepre-hrani su neke od domaćih tvrtki već promijenile vlasnika dok je veći broj njih otišao u stečaj. Sjetimo se samo Peveca, HG Spota, Magme ili Elektromaterijala.

3-POSTOTNI RASTNa što bi, dakle, trgovci i proizvođači trebali obratiti pažnju u buduć-nosti? Naravno, barem u 2013. glavni trend će i dalje biti štedljivost, no neće se samo tražiti najniža cijena proizvoda. Hrvatski potrošači vole kupovati poznate i isprobane brendove te će rado prihvatiti ponuđeni izazov da svoju omiljenu marku kupe pod povoljnijim uvjetima, što ne uključuje samo cijenu. Tržišta robe široke potrošnje zabilježit će rast u svim državama u regiji u narednim godinama. Euromonitor predviđa rast od 3% u Hrvatskoj tijekom 2013., što zna-či da se proizvođači moraju okrenuti profitabilnijim kategorijama, s obzirom da prostora za rast svakako ima. Na primjer, vrijedno-sna prodaja gotovih jela izražena u tekućim cijenama će zabilježiti ukupni rast od 26% do 2017. dok će u istom periodu vrijednosna prodaja multivitaminskih proizvoda rasti za 30%, također u tekućim cijenama. Dakle, kategorije na koje posebice treba obratiti pažnju su grupe proizvoda s tvrdnjama o povoljnom utjecaju na zdravlje, kao i proizvodi koji pružaju mogućnost štednje dragocjenog vremena kupaca. n


Hrvatskoj nego u cijeloj regiji, stoga ne čude njihovi projekti umrežavanja i brendiranja malih trgovina.

RASTE UDIO TOP 10 TRGOVACAU Hrvatskoj, udio deset vodećih trgovačkih lanaca iz godine u godinu osnažuje. U prilog tome govori podatak da je 2009. godine top deset trgovačkih lanaca zauzimalo 66% tržišta dok je u 2010. taj udio iznosio 70%. Top 10 tr-govaca u Hrvatskoj trenutno drži oko ¾ tržišta (slično kao u Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj), ali to nije kraj koncentracije tržišta. Okrupnjiva-nje glavnih igrača nastavlja se preuzimanjem manjih trgovaca. Teško je predvidjeti kako će izgledati lista top 10 trgovaca za 10 godina, ali projekcije pokazuju da će oni zauzimati oko 83% tržišta.

HRVATI SE OKREĆU TRGOVAČKIM MARKAMAU okviru sve konkurentnije situacije među vodećim trgovačkim lancima na hrvatskom maloprodajnom tržištu, nastavlja se trend ra-

Posljednjih 10-ak godina maloprodajno tržište u Hrvatskoj doživjelo je veliku preobrazbu. U bitkama za kupca do-

maćim trgovcima pridružili su se Billa, Mer-cator, Kaufland, Interspar i Lidl, a skori ulazak najavljuje i Aldi. Hipermarketi i supermarketi ustabilili su se na 50% tržišnog udjela, Lidl, kao zasad jedini predstavnik diskonata, tre-nutno je na oko 7%, a zanimljivost u 2012. je povratak u male trgovine koje su nakon više-godišnjih gubitaka povećale svoj tržišni udio u odnosu na prošlu godinu. U Bosni i Hercegovini su male trgovine, kao i u Hrvatskoj, rasle na račun supermarketa dok u Srbiji nije zabilježen sličan trend, ali treba naglasiti da male trgovine u Srbiji još uvijek vladaju tržištem držeći polovicu tržišta.

NASTAVAK JAČANJA DISKONTAU svega osam godina hipermarketi su u Hrvatskoj povećali udio s 3% na 26%, što je rijetko zabilježen fenomen u globalnim raz-mjerima. Naše maloprodajno tržište trenutno najviše sličnosti ima sa češkim, mađarskim,

Hrvatska

Nastavak okrupnjivanja glavnih igrača

Prateći povijest razvoja maloprodaje i slična tržišta, možemo pretpostaviti da diskonti nisu još rekli svoje te da će u idućih 8 godina, ulaskom Aldija i nastavkom jačanja Lidla, osvojiti oko 15% tržišta. Cash&Carry formati kontinuirano gube tržište ne samo u Hrvatskoj nego u cijeloj regiji, stoga ne čude njihovi projekti umrežavanja i brendiranja malih trgovina.

poljskim i slovačkim tržištem. Ne mislimo pritom samo na strukturu formata, nego i na koncentraciju tržišta i na udio trgovačke marke. Prateći povijest razvoja maloprodaje i slična tržišta, možemo pretpostaviti da dis-konti nisu još rekli svoje te da će u idućih 8 godina, ulaskom Aldija i nastavkom jačanja Lidla, osvojiti oko 15% tržišta. Cash&Carry formati kontinuirano gube tržište ne samo u


Pripremio: Mladen Kožić, GfK Hrvatska


|

1/2:2013

NOVI POTROŠAČGdje je u cijeloj priči Njegovo Veličanstvo Kupac? Kupac je taj koji (su)kreira sve ove mijene na tržištu. On je danas, više nego ikada, "pametan kupac“, promišljeniji, više traži akcije i promocije, kupuje prema letcima, manje je impulzivan. Mogli bismo reći da je konstruirana jedna nova potrošačka svijest. Ali, nikako ne smijemo zanemariti činjenicu da taj isti pametni kupac postaje sve zahtjevniji, očekujući od marketera i bren-dova da inoviraju, da ga uvijek iznova iznenađuju, da mu ponude zado-voljstvo i zabavu. Oni koji to prepoznaju, na koncu će biti pobjednici. n

sta trgovačkih robnih marki. U prvoj polovici 2012. godine udio trgovačkih robnih marki iznosi 20% za razliku od, na primjer, 2004. godine kada je taj udio bio 5%. I u ovom segmentu hrvatsko ma-loprodajno tržište prati trendove u maloprodaji razvijenijih ze-malja regije. Afinitet hrvatskih kupaca prema kupovini trgovačkih robnih marki sličan je onome kupaca zemalja srednje Europe kao što je Češka gdje je udio trgovačkih robnih marki u prvoj polovici 2012. godine 21% te Poljska s udjelom trgovačkih robnih marki od 18%.

O ISTRAŽIVANJU:Ova analiza pripremljena je na temelju analiza GfK Consumer Panela. To je kvantitativno, kontinuirano istraživanje tržišta temeljeno na praćenju potrošačkih navika kućanstava na tržištu robe široke potrošnje. Kupovine kućanstava se prate kroz dulje vremensko razdoblje uz primjenu stalne istraživačke metode. U Hrvatskoj se ova vrsta istraživanja provodi od 2000 godine. Osim standardnih analiza, u istraživanju se radi i cijeli niz speci-jalnih analiza koje su primjenjive kako na praćene kategorije (njih 70-ak) tako i na lance na hrvatskom tržištu.


nom nivou. S druge strane, manje je kupaca koji tjedno posjećuju tradicionalni sektor, s tim da u taj sektor spadaju i srednje trgovine koje bilježe numerički pad u odnosu na pret-hodnu godinu.

RACIONALNE I/ILI EMOTIVNE RAZLIKE Kupci u Srbiji sve više rade racionalne i/ili emotivne razlike između maloprodajnih lanaca. Ključni faktori asocijacija vezanih za SEI (Store Equity Index), kada je pitanju hiper/super ka-nal, su sljedeće:â Veliki formati i veliki izbor (14%) - ključno je imati veliki, moderan format trgovine s ve-likim izborom proizvoda (asortimanom) koji su dobro izloženi. Kupci preferiraju ugodnost u pronalaženju svega što im je potrebno u jednoj trgovini i ne toleriraju nedostatke u zalihama.â Odnos cijene i vrijednosti dobivene za no-vac (13%) - kao što se i očekuje, potrošačima je važno da trgovina nudi dobru vrijednost za novac koji daju. Atraktivna ponuda i pro-mocija, kao i privatne robne marke, mogu pozitivno utjecati na percepciju trgovine kao one koja nudi dobru vrijednost za novac.â Efikasan program lojalnosti (13%) - potro-šači bi također željeli kupovati u trgovinama koje nude ugodnost u smislu lakog pronala-ženja proizvoda, zaposlenih koji osiguravaju dobru uslugu i efikasan proces završetka kupovine/naplate.â Pristupačnost trgovini (12%) - potrošači daju prednost lokaciji trgovine – u smislu blizine trgovine od mjesta stanovanja i lako-će dolaska do trgovine. Također, duže radno vrijeme povećava bolju percepciju same trgovine.â Kvalitetni proizvodi (12%) - kupcima je

Iako ekonomska kriza i dalje značajno utje-če na ponašanje potrošača, pa samim time i na stupanj potrošnje, do izražaja, no

ipak manjim intenzitetom, dolaze neki tren-dovi uspostavljeni u prethodnim godinama. Procjena veličine 'Universea' (koji uključuje hiper/super markete, velike i male prodava-onice, kioske, drogerije i benzinske postaje) u Srbiji u 2012. raste za 0,5% u usporedbi s pret-hodnom godinom (2011). Najveći doprinos rastu dolazi iz hiper/super kanala koji raste za 9,7%, zajedno s malim trgovinama i drogeri-jama. Dakle, prijelaz kupaca na velike formate se i dalje događa, međutim, ekonomska kriza je brojnim kupcima oduzela mogućnost veli-kih kupovina prisilivši ih da se vrate na manje, dnevne i dvodnevne kupovine, pa tako ovaj faktor i dalje održava u životu kanal malih trgovina.


Srbija

Supermarketi su ključno mjesto kupovine

Uzimajući u obzir generalnu makroekonomsku situaciju u Srbiji, ukupna potrošnja u FMCG sekto-ru je porasla za 1%, uz isto smanjenje potrošnje na svježu hranu. Ovaj rast potrošnje je uzrokovan povećanjem cijena proizvoda, s obzirom na to da su prodane količine, u odnosu na prethodnu godinu, niže.

Supermarketi su i dalje ključno mjesto ku-povine, čak i za kategorije kao što su svježa riba, meso, voće i povrće. Promatrajući sve kategorije, supermarketi su ili prvi izbor ku-povine ili se kombiniraju s ostalim kanalima. To je razlog zbog kojeg je vrlo važno imati adekvatan asortiman s ciljem zadržavanja postojećih i privlačenja novih kupaca.

SVE LOJALNIJI PRODAVAONICI I BRENDUModel koji prevladava u ponašanju potro-šača je odlazak uvijek u istu trgovinu, kao i nizak stupanj eksperimentiranja s novim stvarima. Kupci postaju sve lojalniji trgovini i brendu. Većina njih na promocijama kupuje brendove koje već koriste ili ako su u trgovini koju inače posjećuju. Kupci iz hipermarketa nasuprot kupcima iz supermarketa u 2012. povećavaju frekvenciju kupovine na tjed-


|

1/2:2013

U odnosu na prethodne godine, u 2012. go-dini se imidž trgovačkih marki kod potroša-ča u Srbiji značajno poboljšao, pa tako oni percipiraju visoku kvalitetu ovih proizvoda, i čak 30% potrošača smatra da privatne robne marke daju dobru vrijednost za novac. n Progressive Srbija

važno da trgovina omogućuje ne samo kva-litetno pripremljene i svježe proizvode, već i dobar izbor.

RAST UKUPNE POTROŠNJEUzimajući u obzir generalnu makroekonom-sku situaciju u Srbiji, ukupna potrošnja u FMCG sektoru je porasla za 1%, uz isto sma-njenje potrošnje na svježu hranu. Ovaj rast potrošnje je uzrokovan povećanjem cijena proizvoda, s obzirom na to da su prodane ko-ličine, u odnosu na prethodnu godinu, niže. Kao odgovor na rastuće cijene hrane, 40% potrošača koji kupuju u hiper/super kanalu, kupuje samo osnovne namirnice dok sma-njuje potrošnju luksuznih proizvoda. Neki od načina 'opstanka' koje kupci biraju u situaciji u kojoj je izražen rast cijena osnovnih život-nih namirnica i ostalih proizvoda, definitivno se odnose na kupovinu na promocijama, posebno kada su u pitanju neprehrambene kategorije dok je smanjena količina proizvo-da karakteristika kupovine prehrambenih ka-tegorija. Tipovi promocija koji su najviše na cijeni su sniženje cijena, gratis proizvodi kao i nagrade na licu mjesta. Pri ovakvim promjenama na tržištu, jača rob-

na marka, pa tako u 2012. trgovačke robne marke dobivaju na značaju - u odnosu na prethodnu godinu, 20% potrošača u Srbiji više kupuje privatne robne marke. Kategori-je koje se u kontekstu veće kupovine ističu jesu papirna konfekcija, konzervirana hrana i gotova jela, kao i hrana za kućne ljubimce.


veliki formati moderne trgovine i dalje čine samo 4% od broja svih objekata. Ipak, tih svega 389 objekata čine skoro 40% važno-sti prometa. Oba preostala tipa trgovina – drogerije / ljekarne te kiosci bilježe rast po broju obje-kata. n

Prema podacima istraživačke agencije Nielsen, u Bosni i Hercegovini je na kraju 2011., odnosno početku 2012.

godine, ukupan broj maloprodajnih trgovi-na iznosio 10.604 objekata, što je 5% manje nego godinu dana ranije.Iako su i dalje najrasprostranjenije te čine skoro polovicu svih objekata (48%), male


Bosna i Hercegovina

Tradicionalni formati 'nose' više od polovine prometa

trgovine mješovitom robom (do 41m2) u ukupnom prometu robe široke potrošnje nose manje od trećine prometa. Male trgovine, zajedno sa srednjim i velikim trgovinama, imaju 72% numeričkog udjela te ti tradicionalni formati trgovine nose više od polovine ukupnog prometa.Unatoč zabilježenom rastu od 18 objekata,

Ukupan broj maloprodajnih objekata u Sloveniji, prema po-dacima agencije Nielsen, u 2011/2012. godini iznosio je 2043 trgovina (plus 105 diskonta), što je 2,3% manje u odnosu na

godinu dana ranije.Iako su brojčano još najzastupljeniji te nose 48% ukupnog broja trgovina u Sloveniji, tradicionalni formati trgovine (velike, srednje i male trgovine mješovitom robom) nose 21% ukupnog prometa robe široke potrošnje u prehrambenim kategorijama (3% manje nego godinu dana ranije) i 20% ukupnog prometa robe široke potrošnje u drogerijskim kategorijama (1% manje nego godinu dana ranije).Velikih formata moderne trgovine ima ukupno 465 trgovina, od toga najviše supermarketa s prodajnom površinom od 300 – 1000m2 (311) i velikih supermarketa s prodajnom površinom od 1000 – 2500m2, kojih ima 122. Najmanje su brojčano zastupljeni hipermarketi (32).Moderni formati trgovina, hipermarketi i veliki supermarketi, čine 8% ukupnog broja prodajnih objekata. Međutim oni nose 50% ukupnog prometa robe široke potrošnje u prehrambenim kategorijama i 48% ukupnog prometa robe široke potrošnje 'drogerijskih' kategorija. n

2,3% manje objekataSlovenija


|

1/2:2013

ostao iza njega. Penny Market, treći po veliči-ni diskonter u Mađarskoj, iako je imao mno-go manje novih otvaranja, još je uvijek važan igrač na tržištu maloprodaje.Spar je od 2012. pod upravom novog au-strijskog menadžera koji je imao zadatak učiniti mađarsku mrežu trgovina profitabil-nijom. Osim Spara i mreže trgovina Interspar i City Spar, novi upravitelj trebao je izgraditi i franšiznu mrežu i raditi na jakoj promociji svih prednosti pridruživanja toj mreži. Iako ta mreža ima potencijal rasta, zasad joj se priključio samo jedan vlasnik sa svoje dvije nezavisne trgovine.Metro pokušava pronaći svoje mjesto i ulo-gu na mađarskom tržištu, gdje njegovi glav-ni partneri – nezavisni trgovci, gube svoj tržišni udio. Kad su u pitanju drogerije, s naj-većom mrežom trgovina dominira dm dok Rossmann pokušava zadržati brzinu rasta investiranjem u modernizaciju i proširenje ponude. n Progressive Mađarska

U vrijeme kada je mađarska prehram-bena industrija pogođena krajnje visokim, 27-postotnim PDV-om (iako,

postoji nekoliko iznimaka kod osnovnih prehrambenih proizvoda kao što su mlije-ko i pekarski proizvodi) i tzv. zdravstvenim porezom, poznatijim kao 'čips porez' koji je pogodio mnoge kategorije proizvoda sa še-ćerom, soli ili kofeinom, te u vrijeme u kojem se i dalje podižu cijene proizvoda, nije lako ostati optimističan.Proizvođači mesa i mlijeka smatraju da su u najlošijoj poziciji. Dok su neki proizvođači mesa s dugom tradicijom već bankrotira-li, mnogi drugi su u vrlo izazovnoj poziciji, bilježeći ogromne gubitke u 2012. godini. Ostale kategorije našle su se u ponešto bo-ljoj poziciji, no cjelokupna je situacija na ma-đarskom maloprodajnom tržištu loša.

ODLAZAK DELHAIZEANa maloprodajnoj sceni, najznačajnija pro-mjena vezana je za odlazak Delhaize Grupe s mađarskog tržišta. Novi vlasnici koji su raši-

Mađarska

Najviše profitirali diskonteri

Na maloprodajnoj sceni, najznačajnija promjena vezana je za odlazak Delhaize Grupe s mađar-skog tržišta. Novi vlasnici koji su raširili svoj portfolio trgovina su sljedeći: Auchan je preuzeo 7 Cora hipermarketa i stavio ih pod svoj brend, čime je broj njihovih trgovina u Mađarskoj porastao na 19.

rili svoj portfolio trgovina su sljedeći: Auchan je preuzeo 7 Cora hipermarketa i stavio ih pod svoj brend, čime je broj njihovih trgo-vina u Mađarskoj porastao na 19. Dominique Ducoux, predsjednik uprave Auchana u Ma-đarskoj izjavio je da je u njihovom slučaju 1+1 jednako tri, misleći na transakcije i utje-caj koji Cora poslovna mreža čini na pojača-vanju vrijednosti postojeće mreže Auchana.

NAJJAČI TESCOTesco je 2012. godinu završio s ukupno 200 trgovina i fokusom na nova otvaranja – riječ je o manjim trgovačkim formatima u manjim gradovima i predgrađima (trgovine Tesco Express). Osim Cora hipermarketa, Delhaize Grupa u Mađarskoj ima Match supermarkete i Profi diskonte.Nakon dugotrajnih pregovora, Coop i CBA konačno su preuzele većinu tih trgovina (ostale će biti zatvorene): 62 je kupio Coop, a riječ je o trgovinama izvan Budimpešte, dok je CBA kupio 48 trgovina smještenih u glav-nom gradu i njegovoj okolici. U međuvre-menu, CBA je izgubio neke od najvećih čla-nova kao i značajan dio prihoda. To znači da će u 2013. Coop prestići CBA te će biti drugi po veličini trgovac u Mađarskoj, iza Tesca.

PRAVI POBJEDNICI - DISKONTERIUsprkos navedenim akvizicijama, pravi pobjednici u 2012. godini u Mađarskoj su diskonteri, a naročito Lidl kojem se priklo-nilo mnogo novih kupaca. Iako je došlo do značajnog povećanja broja trgovina, ipak ih naposljetku nije bilo onoliko koliko je plani-rano i to uglavnom zbog novih zakonskih regulativa kojima država zabranjuje gotovo sva nova otvaranja.Aldi, koji je u centru Budimpešte otvorio prvu trgovinu, pokušao je slijediti Lidl, ali je

Auchan je preuzeo 7 Cora hipermarketa čime je broj njihovih hipermarketa u Mađarskoj porastao na 19.

Tesco je 2012. godinu završio s ukupno 200 trgovina i fokusom na nova otvaranja – riječ je o Tesco Express trgovinama u manjim gradovima i predgrađima.


daje, prošle su godine otvorili 40 trgovina.

TRENDOVI - POTROŠAČKI PANEL GFKNakon 2011. godine, u kojoj je u Rumunj-skoj vladala visoka stopa inflacije na hranu, godina 2012. donijela je promjene na bolje. Međutim, smanjenje inflacije nije prouzroči-lo rast prodaje u smislu volumena, kao što su trgovci i FMCG dobavljači očekivali. Prema podacima istraživačke agencije GfK, rumunj-sko tržište robe široke potrošnje vrijednosno je poraslo 2% u prvih osam mjeseci prošle godine. Prodaja bezalkoholnog pića i piva, češći posjeti trgovinama i rast privatnih trgo-vačkih marki te supermarketa, pridonijeli su skromnom rastu.U usporedbi s razdobljem od 2003. do 2008., kada je godišnja prodaja bilježila dvozna-menkasti rast vrijednosne prodaje, u 2010. rumunjsko FMCG tržište bilježi prvi pad u po-sljednjih devet godina (-5%). Nakon toga je došla 2011. godina, kada je prodaja malo po-rasla, ali uglavnom kao rezultat porasta cije-na hrane. U 2012., nakon prvih osam mjeseci, Potrošački panel GfK pokazao je 2-postotni rast prodaje u vrijednosnom smislu. Po pita-nju kategorija, bezalkoholna pića i pivo pri-donijeli su ovom rastu zbog ljetnih vrućina. S druge strane, u usporedbi s prvih osam mje-seci 2011. godine, pala je vrijednosna prodaja hrane (-2%). U konačnici, u pitanju je lagani rast kategorije proizvoda za osobnu njegu i proizvoda za čišćenje u kućanstvu.Prodajni kanali koji bilježe rast su supermar-keti i hipermarketi. U razdoblju siječanj-ko-lovoz 2012., u usporedbi s istim razdobljem godinu ranije, udio supermarketa porastao je za 13%, na 16%, dok je u istom razdoblju tržišni udio hipermarketa porastao za 22%, na 23%.Prodaja privatnih robnih marki također je porasla u 2012., bilježeći 16% udjela na uku-pnom FMCG tržištu, što je rast od 13% u od-nosu na 2011. godinu. n

Progressive Rumunjska

Godina 2012. može se smatrati prvom godinom konsolidacije u rumunjskoj maloprodaji, uzimajući u obzir tran-

sakciju u kojoj je njemački trgovac Metro prodao svoje Real hipermarkete francuskom trgovcu Auchanu, u međunarodnoj transak-ciji koja je utjecala na četiri ECE tržišta. S dru-ge strane, drugi francuski retailer, ITM (Inter-marché), odlučio je napustiti tržište i zatvoriti svih 11 supermarketa koje je posjedovao u Rumunjskoj jer nije pronašao kupca.

PREPOROD SUPERMARKETANakon niza godina u kojima su morali odu-stati od tržišnog udjela u korist rastućeg segmenta hipermarketa, lanci supermar-keta postali su mnogo aktivniji. Ukupno, u 2012. godini u Rumunjskoj je otvoreno 110 supermarketa dok ih je godinu ranije bilo otvoreno samo 70. Profi, lanac trgovina ko-jima upravlja poljska privatna equity tvrtka Enterprise Investors, otvorio je 41 trgovinu. Mega Image, u vlasništvu Delhaizea, otvorio je 37 supermarketa, uglavnom u Bukureštu, dok je francuski trgovac Carrefour otvorio 20 trgovina pod brendom Carrefour Market. Bi-lla u vlasništvu Rewe Grupe također je prošle godine otvorila 10 supermarketa.Međunarodni trgovački lanci također su fo-kusirali svoj rast na convenience formatu. Tako je Mega Image otvorio 52 Shop&Go trgovine dok je Carrefour u svoju mrežu Express dodao još 15 trgovina. Oba trgovca pokušavaju razviti franšize za svoje conveni-


Rumunjska

Godina konsolidacije

ence trgovine, nadajući se da će time u po-slovanje privući lokalne poduzetnike. Sma-njenje broja tradicionalnih trgovaca, zbog ekspanzije modernih trgovina, navele su Metro Cash&Carry da razvije vlastitu franšizu za tradicionalnu trgovinu. Njemački retailer pokrenuo je mrežu La Doi Pasi, kojoj se do kraja prošle godine pridružilo 500 nezavisnih trgovina diljem zemlje.

MANJI HIPERMARKETIKaufland Rumunjska, vodeći lokalni trgovac, nastavio je s ekspanzijom i u 2012. godini, otvorivši 10 trgovina, čime je dosegnuo broj-ku od ukupno 81 hipermarketa. Zadržavajući trenutačnu brzinu razvoja, Kaufland, koji je u vlasništvu njemačke Schwarz Grupe, mogao bi do polovice 2014. godine u Rumunjskoj dosegnuti brojku od 100 hipermarketa.Cora, u vlasništvu Louis Delhaize, i Auchan, otvorili su u 2012. godini svaki po dva hiper-marketa. S novim otvaranjima, Auchan je na lokalno tržište lansirao koncept Auchan City, s manjim prodajnim prostorom i većim foku-som na hranu. Carrefour i Real, koje preuzi-ma Auchan, u prošloj godini nisu otvorili ni jednu trgovinu. Naprotiv, oba trgovca zatvo-rila su po jednu trgovinu. Štoviše, Auchanova akvizicija Reala Rumunjska uključuje preuzi-manje samo 20 od postojeća 24 Real hiper-marketa. Preostale četiri trgovine najvjero-jatnije će biti zatvorene nakon finalizacije transakcije. Lidl i Penny Market, dva aktivna diskontera na rumunjskom tržištu malopro-

Nakon niza godina u kojima su morali odustati od tržišnog udjela u korist rastućeg segmenta hipermarketa, lanci supermarketa postali su mnogo aktivniji. Ukupno, u 2012. godini u Rumunj-skoj je otvoreno 110 supermarketa dok ih je godinu ranije bilo otvoreno samo 70.

Francuski trgovac Carrefour otvorio je u Rumunjskoj 20 trgovina pod brendom Carrefour Market.


|

1/2:2013

odluke vlade o zamrzavanju cijena, proglasivši to agresivnom i neregularnom intervencijom države u tržišnu ekonomiju. Politika bugarske vlade proglašena je štetnom za mala i srednje velika poduzeća u Bugarskoj, koja su također pogođena teškom ekonomskom krizom.Činjenica da su neki trgovački lanci sudjelovali u pregovorima s vladom interpretirana je kao njihov pokušaj da se nametnu i izbiju u prvi plan u ambijentu brzorastuće kompeticije. Nakon ulaska Lidla na tržište bugarske malo-prodaje, zabilježeno je pojačano natjecanje između predstavnika modernih trgovina te su se svi potrudili pojačati medijsku prisutnost kako bi privukli što više kupaca.Većina trgovačkih lanaca fokusirala se na niže cijene i jačanje promotivnih aktivnosti te je svoju novu poslovnu politiku naglašavala pu-tem TV reklama i pri komunikaciji s potrošači-ma putem spotova, ali i u samim trgovinama.Određen broj međunarodnih trgovačkih la-naca, koji su bili prisutni putem hipermarketa, prebacio se na manje formate kako bi ostao bliži kupcima. Ostali su se odlučili za rebren-diranje i aktivnu pripremu vlastitih trgovačkih marki. n

Progressive Bugarska

Pomak u razmišljanjima potrošača; po-većanje cijena osnovnih prehrambenih namirnica i pokušaji države da ih regu-

lira; otvaranja novih trgovina i rebrendiranje poznatih trgovačkih lanaca… Ovo su ključni događaji FMCG tržišta u Bugarskoj u 2012. godini. Unatoč pokušajima vladinih institucija da sugeriraju kraj krize, potrošači su promije-nili način razmišljanja. Agencija Nielsen izvi-jestila je da je sredinom prošle godine, zbog oštre ekonomske realnosti i povećanja cijena, većina bugarskih potrošača kupovala samo osnovne namirnice (45%), aktivno tražila pro-motivne cijene (26%) te da su kupovali manje (23%).

ŠTEDNJA NA HRANI I ZABAVIAgencija za istraživanje tržišta ukazala je na sljedeće trendove – Bugari su provodili više vremena kod kuće kako bi uštedjeli na izda-cima za hranu i zabavu. Gospodarsko okruže-nje u 2012. prisililo je potrošače da ponovno procijene svoje mogućnosti u trgovinama, trgovačkim formatima te pri izboru brendova koje planiraju kupovati. Zabilježen je povećan interes za trgovine koje nude dobar balans između kvalitete i cijene, različite varijacije privatnih robnih marki u više cjenovnih razina koji mogu biti zadovoljavajuća alternativa vo-dećim brendovima. Potrošači sve veću pažnju daju promociji proizvoda privatnih lanaca.

PROMOCIJEIzgleda da je rast cijena imao veliki utjecaj na prodaju svježe hrane i slatkiša – kupci su ma-nje trošili na svježe namirnice. Istovremeno, kategorije poput bezalkoholnih pića, proizvo-da za osobnu njegu i lagani obroci (grickalice) slabije su pogođene ovim trendom. Promoci-je ostaju ključnima za pića i impulsne proizvo-de, ali također i za osobnu njegu i proizvode za čišćenje u domaćinstvu. Protekla godina

Bugarska

Ratovi cijenama na državnoj i poslovnoj razini

Gospodarsko okruženje u 2012. prisililo je potrošače da ponovno procijene svoje mogućnosti u trgovinama, trgovačkim formatima te pri izboru brendova koje planiraju kupovati. Zabilježen je povećan interes za trgovine koje nude dobar balans između kvalitete i cijene, različite varijacije privatnih robnih marki u više cjenovnih razina.

također je bila obilježena nizom spekulacija o drastičnom porastu cijena određenih tzv. osnovnih namirnica. U pokušaju obuzdava-nja potrošačke panike, država se uključila u raspravu i počela aktivno isticati u medijima, kako bi sebe predstavila kao medijatora izme-đu biznisa i potrošača. Zbog rasta cijena mesa, proizvođači su upozorili na mogući rast cijena kobasica, mesnih i mliječnih proizvoda. Neki su čak tvrdili da 30-postotni rast cijena može uzrokovati 15-postotni rast cijena mesnih i mliječnih proizvoda.

'ZAMRZAVANJE' CIJENAU kolovozu, nakon intenzivne komunikacije s predstavnicima nekih trgovačkih lanaca, Miro-slav Naydenov, bugarski ministar poljoprivre-de i hrane, izjavio je da će cijene 10 osnovnih prehrambenih namirnica u Bugarskoj biti 'za-mrznute' na tri mjeseca. Među tim namirnica-ma su kruh, jogurt i mlijeko, žuti sir, svinjetina i piletina, jaja i hrenovke. Putem zamrzavanja cijena Ministarstvo poljo-privrede i hrane bilo je uvjereno da je pomo-glo siromašnim bugarskim potrošačima dok je odluka sama po sebi kvalificirana kao "promo-cija" trgovačkih lanaca. Većina političkih stra-naka i tvrtki bila je jednoglasna u kritiziranju

Nakon ulaska Lidla zabilježeno je pojačano natjecanje između predstavnika modernih trgovina te su se svi potrudili pojačati medijsku prisutnost kako bi privukli što više kupaca.


Progressive DoručaK

Dječja hrana

U zadnjih godinu dana (prosinac'11/siječanj'12 - listopad/stude-ni'12) na hrvatskom maloprodajnom tržištu (bez diskontnih trgovina, veleprodaje, ljekarni, Muellera i specijaliziranih dječ-

jih trgovina) dječje prehrambene kategorije su ostvarile prodaju od 4.553,1 tona u vrijednosti od 248,6 milijuna kuna, otkrila je Ana Bulaš, mlađa voditeljica klijenata iz agencije Nielsen. Usprkos padu vrijedno-sne prodaje u odnosu na isto razdoblje prošle godine (-2,1%), kategorija bilježi rast količinske prodaje (+4,7%)“, otkrila je Bulaš.

RAST KOLIČINSKE PRODAJE Najveći količinski udio u zadnjih 12 mjeseci ostvaruje kategorija suhe hrane za bebe (44% količinske prodaje kategorije), dječje kašice 26%, gotovi sokovi i voda za bebe 15%, dojenačka mlijeka 14%, dok čajevi za bebe čine preostalih 2% količinske prodaje kategorije.„Suha hrana za bebe je u zadnjih 12 mjeseci ostvarila količinsku proda-ju od 1.982,6 tona u vrijednosti od 106,7 milijuna kuna. Pritom kategori-ja bilježi rast količinske prodaje u odnosu na prethodnih 12 mjeseci od +4,2%, usprkos padu vrijednosne prodaje od -2,4%.

Vodeći proizvođači, prema količinskom udjelu u kategoriji, su Podrav-ka, Bambi i Hipp“, navela je Bulaš te dodala da trgovačke robne marke čine 1% količinskog udjela u kategoriji.Dječje kašice su u zadnjih 12 mjeseci ostvarile količinsku prodaju od 1.182,0 tona u vrijednosti od 53,3 milijuna kuna. Kategorija bilježi rast količinske prodaje u odnosu na prethodnih 12 mjeseci od +2,8%, uspr-kos padu vrijednosne prodaje od -4,7%. Vodeći proizvođači su Hipp, Fructal, Bebivita i Nestlé. Trgovačke robne marke čine 7% količinskog udjela u kategoriji. „Gotovi sokovi i voda za bebe su u zadnjih 12 mjese-ci ostvarili količinsku prodaju od 667,2 tona u vrijednosti od 15,3 miliju-na kuna. Kategorija bilježi rast količinske prodaje u odnosu na prethod-nih 12 mjeseci od +6,9%, usprkos padu vrijednosne prodaje od -12,6%. Vodeći proizvođači su Hipp, Bebivita, Fructal te Humana dok trgovačke robne marke čine 17% količinskog udjela u kategoriji“, pokazuju podaci Nielsena. Dojenačka mlijeka su u zadnjih 12 mjeseci ostvarila količinsku prodaju od 638,7 tona u vrijednosti od 63,2 milijuna kuna. Kategorija bilježi rast i količinske (+9,2%) i vrijednosne prodaje (+5,9%) u odnosu na prethod-nih 12 mjeseci. Vodeći proizvođači su Hipp, Nestlé te Milupa, a trgo-vačke marke čine 6% količinskog udjela u kategoriji. „Čajevi za bebe su u zadnjih 12 mjeseci ostvarili količinsku prodaju od 82,5 tona u vrijed-nosti od 10,1 milijuna kuna. Kategorija bilježi rast i količinske (+9,2%) i vrijednosne prodaje od (+5,9%) u odnosu na prethodnih 12 mjeseci dok su na tržištu prisutni Hipp (Hipp, Bebivita), Domaco (Bebimil) te Po-dravka (Ciciban, Lino), a trgovačke robne marke čine 0,3% količinskog udjela u kategoriji“, navela je Bulaš. Najvažniji kanal za prodaju katego-rije dječje hrane su 'velike trgovine mješovitom robom (301-2500m2) i drogerije' koji ostvaruju 42% ukupne količinske prodaje. Slijede ih supermarketi (>301-2500m2) s 30% prodaje, hipermarketi (>2500m2) s 22%. Srednje trgovine mješovitom robom (41-100m2) čine 5% dok male trgovine mješovitom robom (<41m2) čine preostalih 2% ukupne količinske prodaje kategorije.

NAJTRAŽENIJE INSTANT KAŠICEPrema istraživanju agencije Hendal provedenom na nacionalno re-prezentativnom uzorku 1000 građana, 7% odraslih građana Hrvatske

Za temu svog 10. doručka, na kojem Progressive okuplja proizvođače, distributere, istraživačke agencije i nutricioniste, odabrali smo dječju hranu, tj. sljedeće dječje prehrambene kategorije: suhu hranu za bebe (u koju su uključeni i keksi, dvopeci te žitarice za malu djecu), dječje kašice, dojenačka mlijeka, gotove sokove i vode za bebe te čajeve za bebe (gotovi čajevi, instant čajevi te čajevi protiv grčeva).Pripremila: Marija Sedlar

Za najmlađe samo najkvalitetnije


|

1/2:2013

redovito kupuje dječju hranu – hranu namijenjenu djeci do 3 godine starosti. „Udio kupaca dječje hrane najveći je među osobama mlađe i srednje dobi (25-44 god), u braku, koja imaju djecu te koja žive u ku-ćanstvima s 3 i više članova. Od svih kategorija dječje hrane, najviše kupaca redovito kupuje instant kašice (73%) te zatim sokove i čajeve (60%), a značajno manje gotove kašice (27%) i zamjenska mlijeka (18%)“, otkrila je Nataša Antunović, Research Manager iz Hendala. Od uobičajenih kategorija hrane za djecu, redovito se kupuju najviše keksi (77%), jogurti (74%) i deserti (63%), a značajno manje krekeri (25%) i žitne pločice (22%).„Na dječju hranu najmanje kupaca mjesečno troši iznose do 100 kuna (17%), trećina troši između 100 i 300 kuna (35%), a gotovo polovica ku-paca mjesečno troši više od 300 kuna (48%). Dječju hranu najviše kupa-ca kupuje tijekom uobičajene kupovine, u supermarketima i hipermar-ketima (75%), a manji dio kupovinu obavlja u drogerijama (22%). Većina kupaca najviše pozornosti prilikom kupovine posvećuje sastavu proi-zvoda (45%) i imenu proizvođača, odnosno brendu (30%)“, istaknula je Antunović te dodala kako je istraživanje pokazalo da polovica kupaca nikada ne kupuje novitete već se drži isprobanih proizvoda (52%), a polovica kupaca isprobava i novitete - većina to čini povremeno (41%) te samo mali udio kupaca to čini često (7%).

PROBIOTICI U SLUŽBI PREVENCIJE Znanost je tek nedavno primijetila i dokazala blagodati korištenja pro-biotika u prehrani, posebice u preventivne svrhe, iako se živi mikro-organizmi u fermentiranim mliječnim proizvodima koriste tisućama godina, otkrila je u svom predavanju Diana Gluhak, mag.nutr.

„Probiotik je jedna ili više kultura stanica mikroorganizama koje, primi-jenjene u životinja i ljudi, djeluje korisno na domaćina poboljšavajući svojstva autohtone mikroflore. U probavnom sustavu zdravog čovjeka nalazi se iznimno velika mikrobna populacija nazvana mikrobiom, a sa-držaj vrsta i količine mikroorganizama koje prevladavaju u određenom dijelu gastrointestinalnog trakta ovise o prehrani, stilu života i mnogo drugih čimbenika. U konačnici probavni sustav odraslog čovjeka nasta-njuje 500 do 1000 različitih bakterijskih vrsta. Suprotno tome, probavni sustav je prilikom rođenja sterilan, a brzina kolonizacije ovisi o nekoliko čimbenika: gestacijskoj dobi, načinu poroda, okolini i primjeni antibio-tika. Razlika u mikrobiomu dojenog i djeteta na umjetnoj prehrani je vidljiva kroz prvih mjesec dana života te je kvalitetna hrana za dojen-če iznimno bitna. Probiotici svojim metabolizmom pasivno sudjeluju u ukupnoj probavi na način da imaju važnu ulogu u sintezi i apsor-pciji hranjivih sastojaka i naposljetku digestije. Lactobacillus reuteri je bakterija mliječne kiseline i nalazi se u probavnom traktu većine ljudi. Iako relativno brzo kolonizira probavni trakt, nakon prestanka ingestije povlači se unutar par mjeseci“. Gluhak je napomenula da se L. reuteri nalazi i u majčinom mlijeku te ima i iznimno pozitivan utjecaj na dječju gastrointestinalnu mikrofloru. „L. reuteri je sve više pod povećalom prehrambene industrije i u proizvodnji dječje hrane zbog svog blago-tvornog učinka. Probiotičke formule za dojenčad trebaju biti popra-ćene relevantnim probioticima kako bi se stvorila dodatna vrijednost koja će imati pozitivan utjecaj na gastrointestinalnu floru dojenčeta. Kvalitetna prehrana treba biti prisutna od rane dobi i nadalje jer je to pozitivan trend koji vodi boljoj kvaliteti života i očuvanju zdravlja“, za-ključila je Gluhak.


Ana Bulaš, Nielsen


Dječja hrana

HIPPHipp je na hrvatskom tržištu prisutan više od 20 godina, a danas u asortimanu ima preko 100 proizvoda: mliječne formule, čajeve, sokove, kašice od voća i povrća te kašice od integralnih žitarica i voća, žitne i gotove mliječne kašice, kekse, krekere, pudinge… „U posljednjih pet godina došlo je do velikih novosti, pa tako danas nudimo i vodu za bebe, a novost je kategorija Kinder 1 do 3 koju smo plasirali širom Eu-rope. Naime, zakon koji regulira hranu za dojenčad, regulira i hranu za djecu od 1 do 3 godine i naš novitet zadovoljava tu zakonsku regu-lativu. Zadatak nam je educirati majke što je važno u prehrani djece nakon prve godine života, istaknula je Nataša Negran, voditeljica Hipp marketinga. „Hipp je prisutan i u kategoriji početnih i zamjenskih mlijeka na kojoj kontinuirano radimo na poboljšanju recepture te danas imamo jedin-stvenu kombinaciju probiotika i prebiotika. U kategoriji instant čajeva prisutni su samo Hipp i Bebivita čajevi, ali ova kategorija je u padu. Najprodavaniji proizvod Hippa su kašice za laku noć koje se mogu naći u pet okusa. Ti su proizvodi ne samo bestselleri Hippa, već i cijele ka-tegorije hrane za dojenčad u staklenci na hrvatskom tržištu“, otkriva Negran.

BEBIMIL, BEBIVITAJasminka Kovačić, voditeljica marketinga za brendove Bebimil i Bebi-vita u Viveri, podsjetila je da je brend Bebimil u segmentu zamjenskih mlijeka na hrvatskom tržištu lider već 30 godina, dok je brend Bebivita prisutan u segmentu dohrane dojenčadi i male djece. „Bebivita je ra-stući brend na tržištu, a asortiman se sastoji od čajeva, sokova, voć-nih kašica, keksa i obroka u staklenkama te Bebivita kašica ‘Fino voće’ pakiranih u praktične ‘kadice’ 4x100 g koje imaju i izvoran voćni okus jer sadrže 100% voća, obogaćenog vitaminom C. Prvi smo na tržište lansirali sokove u pakiranju od 0,5 l u PET ambalaži. Upravo je blagi sok od jabuke od 200 ml i 0,5 l, uz voćne kašice s okusima jabuke, šljive i breskve, među najprodavanijim proizvodima Bebivite. Kod Bebimila, naš najprodavaniji proizvod je Bebimil 1, početno mlijeko za dojenčad koje čini oko 15% ukupnog tržišta dojenačke hrane, a nalazi se u 300 g i 600 g pakiranju.“ Kovačić je otkrila kako rade na razvijanju novih komercijalnih pakiranja koja će roditeljima pružiti mogućnost uštede s obzirom da je potrošnja u ranijem periodu dječjeg života velika i ti se proizvodi troše u većim količinama.

NESTLÉJoš davne 1867. godine Henri Nestlé je svoje poslovanje započeo s pro-izvodnjom dječje hrane. „Danas, sa 145 godina ekspertize u segmentu dječje hrane, stalnim ulaganjima u istraživanje i razvoj, osiguranjem kvalitete proizvoda i sigurnosti hrane, nastojimo svakoga dana i svug-dje unaprijediti živote naših potrošača“, istaknula je Koraljka Novina

Brkić, voditeljica kategorije dojenačkih mlijeka iz tvrtke Nestlé Adria-tic. „U segmentu dječje hrane, osim dojenačkih mlijeka pod robnom markom Nan, imamo i proizvode pod robnom markom Nestlé i to u kategorijama: suhe žitne kašice s dodanim probioticima, mlijeka sa ži-taricama te mliječni deserti i jogurti. Upravo je Nestlé prvi za hrvatsko tržište lansirao ovu vrstu mliječnih proizvoda te stoga ne čudi činjenica kako Nestlé ima vodeću poziciju u ovoj brzo rastućoj kategoriji dječje hrane. Osim navedenog, u asortimanu imamo i Nestlé Junior mlijeko namijenjeno djeci od prve do treće godine. U Hrvatskoj je mlijeko za odrastanje prilično slaba kategorija. Vjerujemo da je tako jer potrošači nisu dovoljno educirani o tome da obično kravlje mlijeko nije dovoljno prilagođeno djeci nakon navršene prve godine života. To je kategorija u kojoj vidimo veliki potencijal“, poručila je Novina Brkić.

PODRAVKAPodravkina tradicija proizvodnje dječje hrane duža je od 40 godina, a brend Lino na tržištu je od 1980. godine. „Lino žitne kašice su pahuljice od žitarica s dodacima - čokolade, lješnjaka, keksa, meda, voća. Lino Rižolino i Lino Rižolino voće idealni su proizvodi za početak dohrane jer ne sadrže gluten dok djeci nakon tog perioda roditelji mogu ponuditi Lino Čokolino, Lino Keksolino, Lino Frutolino… U Lino asortimanu na-laze se mliječni proizvodi koji se pripremaju s vodom i bezmliječni pro-izvodi koji se brzo i jednostavno bez kuhanja pripremaju s mlijekom. Lino žitne kašice se uvode u prehranu djeteta od šestog mjeseca sta-rosti i ostaju jedan od omiljenih obroka ili međuobroka tijekom cijelog života. Upravo je naša najveća snaga u kategoriji suhih kašica gdje je Lino Čokolino apsolutni lider i jedan od rijetkih proizvoda namijenjenih bebama i djeci koji konzumiraju i odrasli“, otkrila je Vesna Višnić-Vutuc, direktorica službe Marketing tržišta RH. Osim toga, Lino žitne kašice su oplemenjene mineralima i vitaminima, bez konzervansa i drugih aditiva, visoke energetske i nutritivne vrijednosti, a priprema obroka je jednostavna i brza – bez kuhanja! Podravka u asortimanu dječje hrane ima 21 proizvod, među kojima je i Lino keks. Najprodavaniji Podravkin proizvod je Lino Čokolino, koji se na policama nalazi u pakiranjima od 200 g, 500 g i 1 kg.

FRUCTAL Frutek je robna marka tvrtke Fructal, a Danijela Kamberović, Brand Ma-nager iz Orbica, otkriva kako je taj slovenski brend na hrvatskom tržištu od 1974. godine prisutan sa sokovima, a od 1982. s kašicama. „U asorti-manu imamo gotove kašice i sokove za djecu od 4 i 6 mjeseci do dvije godine. Kašice se prodaju u staklenkama od 190 g i 120 g u različitim voćno, voćno-povrtnim, voćno-žitnim, voćno-mliječnim i mliječnim kombinacijama. Najprodavanija kašica je marelica-kruška 190 g“. Kam-berović je dodala da u Fructalu postoje optimistični razvojni planovi za ovu godinu i da se razmišlja o širenju na druge kategorije, drugačija

Nataša Antunović, Hendal

Diana Gluhak, mag. nutr.

Nataša Negran, Hipp

Jasminka Kovačić, Bebimil, Bebivita


|

1/2:2013



Dječja hrana

pakiranja... Kamberović je istaknula kampanju Moj Frutek koja je u Hr-vatskoj imala veliki odaziv, a u kojoj su potrošači predlagali nove okuse kašica i sokova. Po završetku akcije odabrat će se najbolji okusi i s njima proširiti Frutekov asortiman.

MILUPA Milupa, danas članica Danone grupacije, s proizvodnjom zamjenskih mlijeka počela je u Njemačkoj 1921. godine. Brendove Aptamil i Milumil u Hrvatskoj distribuira Biofarm, čija je voditeljica prodaje Ljiljana Fran-ković istaknula: „Fokusirani smo na dojenačka mlijeka te ćemo uskoro na tržište plasirati i Aptamil 4 – mlijeko za odrastanje namijenjeno djeci od navršenih 24 mjeseca. U ponudi imamo i žitne kašice koje se mije-šaju s vodom ili mlijekom. Najprodavanije su žitne BIO kašice 7 žitarica, rižine pahuljice i griz.“ Kao što su naglasili i ostali proizvođači dječje hrane, i Milupa posebnu pažnju pridaje kvaliteti strogo kontroliranih sirovina koja za ovu vrstu prehrambenih proizvoda mora biti na naj-višoj razini.

TRENDOVI Hippu je trenutno u fokusu kategorija Kinder 1 do 3 koju planiraju širiti s novim proizvodima. „U ovom segmentu imamo jedinstveni proizvod Voćni pire koji zovemo voćna zabava jer putem njega na zabavan na-čin nudimo djeci voće, a prednost pirea je što je lako probavljiv, ener-getski učinkovit i ima mnoštvo vitamina C. Proizvod je u svega nekoliko mjeseci od lansiranja dospio na 20. mjesto od ukupno 250 proizvoda koji se nalaze u kategoriji dječjih kašica“, otkrila je Negran. “U segmentu dojenačke hrane najveća se potrošnja bilježi kod formula za zdravu dojenčad, no trend je da se razvijaju specijalne formule za

dojenčad s posebnim potrebama - kolike, refluks, alergije na kravlje mlijeko i sl. Mi bilježimo rast potrošnje mlijeka za djecu od 1-3 godine i tu vidimo veliki potencijal te i dalje namjeravamo staviti fokus baš na taj segment. Dječja hrana izuzetno je dinamična kategorija, svake go-dine lansiraju se nova pakiranja, recepture, proizvodi i okusi jer mame žele proširiti jelovnik svoje djece. Uvijek se vodi briga o sastavu, da nema dodanog šećera, nego je proizvod obogaćen potrebnim vitami-nima i mineralima i svi trendovi idu u smjeru da se razvijaju prirodni i potpuno zdravi proizvodi“, istaknula je Kovačić. Funkcionalni karakter hrane sve je više važan i kod dojenačke hrane, jer roditelji sve više traže proizvode za specifične potrebe svoga djeteta, poput alergija, potvrdila je i Novina Brkić. „Neizbježno je da će neki segmenti dječje hrane bilježiti pad dok očekujemo rast tzv. nišnih pro-izvoda. Smatramo kako je važno razvijati segment mlijeka za odrasta-nje, koja su namijenjena djeci od prve do treće godine. Nestlé Junior mlijeko odgovara na potrebe tržišta. Potencijal vidimo i u segmentu još nedovoljno razvijenih kategorija poput napitaka na bazi žitarica i prijelazne mliječne hrane, s raznim okusima. Takvi proizvodi ne sadrže dodane šećere, a dostupni su u praktičnim pakiranjima i odmah spre-mni za konzumaciju.“

SEZONSKI KARAKTER Ivana Alvir, voditeljica grupe proizvoda u Podravci, istaknula je „da ka-tegorija ne bilježi veće sezonske oscilacije, iako u ljetnim mjesecima raste prodaja ready to use proizvoda i gotovih kašica u staklenkama. Prodaja se povećava ako odrađujemo dodatne aktivnosti prema po-trošačima, u bilo kojem periodu u godini.“ Veću prodaju u ljetnim mje-secima, bilježi i Fructal, ali Kamberović ističe da se ne radi o drastičnim promjenama. „Roditelji u toplijim mjesecima češće idu na izlete pa im je lakše ponijeti gotovu kašicu nego da ju rade kod kuće, a i gotove kašice prolaze stroge i brojne kontrole pa su sto posto sigurne u vrućim mjesecima.“ Hipp veću prodaju svojih proizvoda bilježi tijekom ljetnih mjeseci zahvaljujući i dolasku turista koji kupuju njihove proizvode o kojima se, kako otkriva Negran, često raspitaju u Hipp savjetovalištu koje je na usluzi roditeljima već 15 godina. Za razliku od ready to use proizvoda i gotovih kašica, Franković je uz osmijeh istaknula da upo-treba dojenačkih mlijeka ovisi o samo jednom faktoru - broju djece!

MARKETING Kao i u drugim kategorijama, i u ovoj su bitne marketinške aktivno-sti. „Naši potrošači imaju drugačije trendove u komuniciranju, recimo putem društvenih medija traže savjete o proizvodima i dodatne aktiv-nosti, poput lojalty programa, akcija. Kako je Lino Čokolino jedinstven proizvod jer ga ne koriste samo djeca nego i odrasli, tako su i naše aktivnosti usmjerene i prema maloj djeci, ali i prema školarcima i odra-slima“, poručila je Alvir.

Koraljka Novina Brkić, Nestlé Adriatic

Vesna Višnić-Vutuc, Podravka

Ivana Alvir, Podravka

Jadranka Lakuš,Podravka

Danijela Kamberović, Orbico


|

1/2:2013

„Isto tako, neizostavna konstanta u komunikaciji prema malim i veli-kim potrošačima je i Lino medvjedić koji uvijek sprema nešto fino te svojom pojavom budi izrazito jake pozitivne emocije kako kod djece tako i kod odraslih“, istaknula je Jadranka Lakuš. Lino višebojac, jedin-stvena aktivnost na tržištu Hrvatske koja okuplja djecu školske dobi i potiče natjecateljsko-sportski duh kako između školarcima tako i među školama. Osnovni cilj takve aktivnosti je poticanje mladih na kretanje i bavljenje sportom, poručila je Višnić-Vutuc.Franković je podsjetila da su zamjenska mlijeka specifična kategorija jer se ne smije potrošače dodatno poticati na kupnju, a i Novina Brkić složila se da se programom lojalnosti mama neće prebaciti na drugi proizvod. Međutim kod kašica i sokova roditelji dobro reagiraju na no-vosti, lojalnost nije dovoljno velika i proizvođači uz ulaganja u marke-ting mogu privući nove potrošače.

KRIZA, PDV Ovo je kategorija koju kriza nije pogodila jer roditelji ne štede na djeci i za djetetove potrebe 'mora biti', složili su se svi sudionici radnog do-ručka. Spuštanje stope PDV-a na dječju hranu s 23 na 10 posto omo-gućilo je roditeljima da kupuju te proizvode po povoljnijoj cijeni dok je dojenačka hrana, koja je bila na nultoj stopi PDV-a, od 1.1. ove godine ukinuta. Proizvođači i distributeri upozoravaju trgovce i roditelje da oni nisu podigli cijene svojih proizvoda nego se stopa s nulte stope podi-gla na 5 posto što je utjecalo na povećanje cijena. U kategoriji dječje hrane udjeli privatnih marki su minorni jer istraživa-nja pokazuju da roditelji obraćaju veliku pozornost na sastav, proizvo-đača, a kvaliteta proizvoda mora biti neupitna.

DESTINACIJSKA KATEGORIJAKada je u pitanju suradnja s trgovcima, nema velike razlike u odnosu na ostale kategorije: zahtjevi od strane trgovaca su veliki, kao i oče-kivanja proizvođača i distributera. Često je kod nekih kupaca pitanje veličine police koja se ne povećava dok se istovremeno povećava broj proizvoda. Time nisu zadovoljni ni proizvođači s manjim brojem SKU-a, a posebno oni s velikim brojem proizvoda koji se zbog premalo mje-sta na polici četo susreću s out of stock situacijama. Trgovci tako gube promet, umjesto da prate trendove i potrošačima daju raznovrsnu po-nudu. Također, problem je što veliki broj kupaca ovu kategoriju nije prepoznao kao destinacijsku, posebno kada su u pitanju zamjenska mlijeka. Naime, praksa pokazuje da mama, ukoliko na polici ne pro-nađe određeni proizvod koji želi za svoje dijete, napušta trgovinu i svu kupovinu obavlja negdje drugdje. Zato je bitno imati u trgovini lijep i dovoljno velik prostor za dječju hranu i uz to vezati kategorije pelena, kozmetike, knjiga – kod nas su do nedavno police većinom bile neu-redne i mame se nisu mogle snaći, ali proizvođači primjećuju da se to polako počinje mijenjati. n

Ljiljana Franković, Biofarm


intervJu mJeseca

Josip Zaher, predsjednik Udruge trgovine HUP-a

Podržava li HUP uvođenje fiskalnih blagajni i kako će one utjecati na poslovanje trgovaca? Tražili smo duži period prilagodbe jer je od same najave do primjene novog Zakona prošlo tek nekoliko mjeseci pa je bilo tehničkih proble-ma, nejasnoća pojedinih odredbi Zakona, a od strane trgovaca najvi-še prigovora je bilo upućeno na visinu blagajničkog maksimuma. U zajedničkoj inicijativi osam najvećih trgovaca, putem HUP-a, Ministar-stvu financija i Poreznoj upravi istaknuli smo da kao Udruga uvijek podržavamo donošenje svih zakonodavnih rješenja s ciljem boljeg reguliranja tržišta koji sprečava ulazak u sivu zonu, kao i osiguravanje plaćanja svih obveza prema državi, ali da bi se to kvalitetno provelo treba uvijek osigurati primjereni rok za usklađivanje svih subjekata koji su obuhvaćeni Zakonom. S obzirom da Zakon o fiskalizaciji u prome-tu gotovinom predstavlja novo zakonsko rješenje na našem tržištu, kako za gospodarski sektor tako i za državu, predlagali smo da se pri-mjena Zakona odgodi na 1. srpnja 2013. godine kako bi se u početku primjene izbjeglo nepotrebno kažnjavanje zbog mogućih nenamjer-

Godina izazova i nove konkurencije

S 1. siječnjom 2013. godine započela je obvezna primjena fiskalnih blagajni za velike sustave, što znači da su od tog dana Zakon o fiskalizaciji ob-vezni primijeniti svi veliki subjekti iz trgovačkog sektora, odnosno veliki i srednji poduzetnici iz dje-latnosti trgovine. Josip Zaher, predsjednik Udruge trgovine HUP-a i prvi ovogodišnji sugovornik In-tervjua mjeseca, smatra da su oni dobro informa-tizirani i opremljeni dok je kod ugostitelja bilo više problema u tekućem poslovanju jer fiskalizacija traži uvođenje uređaja – fiskalnih blagajni (har-dversko rješenje) kao uspostavu sustava kontrole izdavanja računa i pripadajući softver.

nih grešaka IT sustava i ljudi zaduženih za provedbu. Ovom prilikom inicirano je hitno otvaranje komunikacijskog kanala na relaciji gos-podarstvo (HUP) – Porezna uprava kako bi se na vrijeme upozorilo na nedorečenosti Zakona te na taj način izradile izmjene i dopune Zakona da bi se izbjegla različita tumačenja Zakona i posredno time nepotrebno pečaćenje poslovnih prostorija. Mali trgovci još imaju vremena za usklađivanje svojih sustava jer su obvezni primijeniti Zakon o fiskalizaciji tek od 1. travnja. Smatramo da u sektoru trgovine vlada zadovoljavajuća razina financijske disci-pline, kada govorimo o legalnim gospodarskim subjektima. Problem će i dalje biti oni koji djeluju u sivoj zoni, ne izdaju račune, nemaju prijavljene tvrtke, radnike i sl. To fiskalizacija neće moći riješiti preko noći i zbog toga će i dalje biti porezne utaje. Država smatra da razina poreznog morala, odnosno razina financijske discipline u Hrvatskoj nije na zadovoljavajućoj razini, ali smatram da svi legalni i registrira-ni subjekti rade u okviru Zakona i ne krše ih namjerno. Do kršenja dolazi zbog propusta ili nerazumijevanja. Kazne su velike i nitko ne

Razgovarala: Marija Sedlar


|

1/2:2013

želi izgubiti svoje poslove. Veći problem predstavljaju neregistrirani i nelegalni subjekti i država stoga mora raditi u smjeru suzbijanja sive ekonomije, na sprječavanju porezne utaje na svim razinama te omo-gućavanju efikasnijeg nadzora prometa u slučaju nelegalnih poslov-nih subjekata. Potrošače također treba informirati da oni koji ne izdaju račune krše porezne zakone i da korištenjem usluga 'u fušu' ili kupnje proizvoda bez računa potiču stvaranje sivog tržišta.

Kako je na sektor trgovine utjecalo povećanje stope PDV-a s 23 na 25 posto? Povećanje poreza uvijek ima veći psihološki efekt nego se očekuje. Promjena PDV-a usko je povezana s potrošnjom koja ionako zbog krize stagnira. Današnji kupci su promijenili svoje potrošačke navike, idu češće u trgovine, kupuju manje košarice i prate akcije trgovaca. Izbjegavaju velike nabavke i postali su vrlo osjetljivi na cijene. Impul-zivna kupnja se drastično smanjila. Kupuju se neophodne namirni-ce, a smanjena je potražnja za luksuznim proizvodima. Za trgovce, promijenjena viša stopa PDV-a značila je prilagodbu sustava blagajni i pripreme izdavanja računa s iskazanim novim stopama PDV-a. Stan-dardna stopa PDV-a od 1. ožujka povećana je s 23 na 25 posto dok je istovremeno uvedena snižena stopa PDV-a od 10 posto na jestiva ulja i masti, dječju hranu, isporuku vode i bijeli šećer. Od 1. siječnja 2013. stopa od 10 posto primjenjuje se i na ugostiteljske usluge s ciljem po-ticanja turizma. Kada govorimo o poreznim promjenama, moramo istaknuti da je za sve potrebno određeno razdoblje prilagodbe, pa tako i u ovom slučaju, za što su potrebni i vrijeme i određeni troško-vi koji terete trgovinu zbog promijenjenog ispisa cijena i utrošenih radnih sati. Unutar Udruge, razmatrali smo i problematiku mogućeg porasta cijena roba uvjetovanog rastom stope PDV-a, ali ne samo zbog po-reza već i zbog rasta cijena energenata i sirovina te tečaja dolara i eura. Iz redova naših članova istaknuto je da će oni, kojima financij-ska situacija dozvoljava, preuzeti dio tereta povećanog PDV-a radi sprječavanja rasta cijena. Ne možemo govoriti i u ime drugih koji nisu članovi HUP-a, ali mislim da tu svi trgovci isto razmišljaju i svim svojim snagama nastoje ublažiti udar na potrošače te sačuvati postojeću ra-zinu potrošnje, standard građana, radna mjesta i investicije. Mišljenja smo da je za izlazak iz krize vrlo važno zadržavanje postojeće razine osobne potrošnje hrvatskih građana. Želimo unijeti dozu optimizma u potrošnju jer se samo pozitivnim trendovima u osobnoj potrošnji i investicijama može utjecati na neke konkretne pomake za izlazak iz krize. Unatoč lošoj gospodarskoj situaciji i stagnaciji potrošnje, no-vim trendovima u poslovnom okruženju zajednički se želi postići da ne dođe do nekontroliranog rasta cijena, osim u slučaju promjene vanjskih inputa sadržanih u cijeni proizvoda, a koji su van kontrole poslovnog sektora trgovine.

Sumirajte ukratko 2012. godinu.Godinu 2012. pamtit ćemo kao godinu umjerenog i opreznog opti-mizma koji je vladao među trgovcima, ali i potrošačima. U protekloj godini došlo je do prelijevanja trendova iz prethodnih razdoblja pri čemu su utjecaj imala i kretanja na tržištu rada, situacija na svjetskom tržištu i zbivanja u euro-zoni. Ti trendovi pokazivali su određenu dozu neizvjesnosti. Trgovina na malo u 2012. godini bilježi silazni trend prometa u trgovini na malo pa ne možemo govoriti o oporavku maloprodaje u skorom razdoblju. Zadnji podaci potvrđuju da realni sektor još uvijek ne pokazuje naznake oporavka, nema oporavka ni tržišta rada, a time ni potrošnje. Potrošačke navike iz razdoblja recesi-

je ostavile su traga pa su kupci zadržali oprez i racionalnu potrošnju. Na ponašanje potrošača utječu kretanja na tržištu rada, raspoloživi dohodak kućanstva, ali i očekivana kretanja u budućnosti. Dodatni utjecaj na sklonost potrošnji i potrošački optimizam imaju i neizvjesni vanjski faktori (npr. dužnička kriza u eurozoni i sl.). Intenzitet potrošnje limitiran je postojećom kupovnom moći, životnom standardu i ras-položivom budžetu kućanstva. Očekujemo da će se navedene ku-povne racionalne navike kupaca i dalje nastaviti. Osim raspoloživog dohotka, na sklonost potrošnje utječu i dosadašnje stečene navike ponašanja, i ako je kupac postao racionalan, očito će nastaviti takvo i slično ponašanje u kupnji. Važno je pritom spomenuti i utjecaj me-dija koji utječu na buduća ponašanja, ali naravno i pojedine marke-tinške strategije ponuđača koji se bore za svakog kupca. Možda treba spomenuti da će dinamika izgradnje novih trgovačkih centara u RH biti usporena i teško da će se ponoviti godine prije krize kada je trgo-vina bila top destinacija za investitore.Također, osvrnuo bih se i na podatke o stopama rasta potrošačkih cijena pa bih naveo i najnovije podatke Državnog zavoda za statistiku od prosinca prošle godine pri čemu je vidljivo da je inflacija u Hrvat-skoj dosegnula 4,7 posto na godišnjoj razini. Podaci DZS bilježe da su najviše porasle cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva (13,8 posto). Slijede cijene prehrane i bezalkoholnih pića (5,6 posto) dok su cijene alkoholnih pića i duhana porasle za pet posto. Očito je da su te inflatorne pritiske kreirali rast porezne presije, odnosno po-većanje stope PDV-a, rast cijena inputa: električne energije i plina te vremenske neprilike, kao na primjer suša, koja je povećala cijene hra-ne. S obzirom na nastavak razdoblja recesije, i ove godine možemo očekivati sličnu stopu promjene potrošačkih cijena.

Ima li u Hrvatskoj mjesta za konsolidaciju i dolazak novih trgovaca?Konsolidacija je već počela, a mogući dolazak za nove trgovce u Hrvatsku naravno da postoji. Puno će ovisiti o daljnjim trendovima, trajanju krize i kretanjima u eurozoni, ali i drugim stimulativnim fakto-rima naše države. U zemljama našeg okruženja već se nalaze veliki EU trgovački lanci poput Carrrefoura i Delhaizea koji kroz akvizicije mogu ući i na naše tržište.

Hrvatska trgovina i proizvođači povezani su sa zemljama u regiji ugovorom o slobodnoj trgovini – kako će na CEFTA-u utjecati naš ulazak u EU? Iako ulazak u Europsku uniju označava izlazak Hrvatske iz asocijacije CEFTA i prestanak važenja bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini između Hrvatske i članica CEFTA-e, to nužno ne znači da će povoljni trgovinski uvjeti koje je Hrvatska imala dogovorene s članicama CEF-TA-e automatski biti stavljeni izvan snage. Naime, postoje naznake da će se u narednim mjesecima ipak uspjeti dogovoriti određeni po-voljniji carinski tretman hrvatskih proizvoda na tržištima CEFTA-e. Iz Vlade su u srpnju prošle godine najavili da će se povjerenik Europske

Unatoč lošoj gospodarskoj situaciji i stagnaci-ji potrošnje, novim trendovima u poslovnom okruženju zajednički se želi postići da ne dođe do nekontroliranog rasta cijena, osim u sluča-ju promjene vanjskih inputa sadržanih u cijeni proizvoda.


intervJu mJeseca

komisije angažirati na pokretanju postupka konzultacije sa zemljama CEFTA-e o dodatku na njihove Sporazume o stabilizaciji i pridruživa-nju u koji bi bili uključeni hrvatski izvozni interesi. Iako su povratne in-formacije o statusu tih konzultacija minimalne, a konačnih odluka još uvijek nema, u HUP-u apeliramo na nužnost postizanja dogovora u tom smjeru, čim prije, zbog negativnih posljedica koje bi ukidanje povoljnijih trgovinskih uvjeta na tržištima CEFTA-e imalo na domaće gospodarstvo. U HUP-u očekujemo postizanje dogovora na način da se u Sporazume o stabilizaciji i pridruživanju EU sa tržištima CEF-TA-e uključe svi povoljni trgovinski uvjeti koje je Hrvatska ostvarivala kao članica CEFTA-e. Vrijednost hrvatskog izvoza na tržišta CEFTA-e je 2011. iznosila 20 posto ukupnog hrvatskog izvoza pa bi gubitak dijela tih izvoznih prihoda značio i dodatne probleme za domaće gospodarstvo. Najveći dio izvoznih prihoda na tržištima CEFTA-e odnosi se na prehrambeno-prerađivačku industriju i trgovinu. Na eventualni scenarij gubitka povoljnijeg carinskog tretmana hrvatskih proizvoda na tržištima CEFTA-e tvrtke se mogu prilagoditi na razne načine, no nadamo se da za najgore scenarije neće biti potrebe. Na-ime, u slučaju gubitka povoljnijeg carinskog tretmana hrvatski izvo-znici bili bi u minusu za 350 milijuna kuna, a možda najvažnije za naglasiti je da bi to značilo gubitak između 3 i 4 tisuće radnih mjesta.

Kako HUP trgovcima pomaže u pripremama za ukidanje granica s Europom? Unutar HUP-a pokrenuli smo cikluse seminara s Državnim uredom za trgovinsku politiku na kojima članove informiramo o ulozi i odgo-

vornosti nacionalnih tijela i tijela EU iz područja trgovinske politike, kao i informacije što hrvatskim gospodarstvenicima donosi pristu-panje EU i kakvi će biti uvjeti izvoza na treća tržišta. Članovima su do-stupne informacije o porijeklu roba, zaštitnim mjerama, ugovorima o slobodnoj trgovini, tarifnim suspenzijama i kvotama na zajednič-kom tržištu EU. Ulaskom u EU dugoročno očekujemo više pozitivnih učinaka na cijelo gospodarstvo Hrvatske. Ulaskom u EU otvara se mogućnost korištenja fondova EU za sve gospodarske subjekte, bez obzira na djelatnost.

Koriste li hrvatski trgovci u dovoljnoj mjeri nove tehnologije poput online prodaje? Preduvjet za online prodaju je dobra zakonska osnova i sigurni uvjeti poslovanja. U RH je ovo područje regulirano Zakonom o elektronič-koj trgovini koji je u potpunosti usklađen sa zakonodavstvom Eu-ropske unije s područja elektroničkog poslovanja. U ovom području primjenjuje se Zakon o trgovini i Zakon o zaštiti potrošača koji regu-lira prodaju na daljinu.U 2010. godini uklonjene su pravne prepreke za elektroničko poslo-vanje kroz donošenje izmjena podzakonskih propisa Zakona o elek-troničkom potpisu. Podaci Ministarstva gospodarstva prezentirani u dokumentu Izvještaj o provedbi programa zaštite potrošača poka-zuju da online trgovina još uvijek nije dovoljno zastupljena. Samo

17% pojedinaca kupuje robu i usluge putem interneta gdje prednja-če kupovina knjiga i časopisa te odjeće i sportske opreme. Kao nu-žan preduvjet za razvoj elektroničke trgovine postavlja se otklanjanje nepovjerenja potrošača prema ovakvom obliku poslovanja. S ciljem podizanja razine javne svijesti o praktičnosti korištenja online poslo-vanja te kako bi se steklo što veće povjerenje u sigurnost i zaštićenost potrošača u procesu elektroničke trgovine s jedne strane, i njezinog razvoja s druge strane, održano je nekoliko sastanaka HUP-a i Uprave za e-poslovanje pri Ministarstvu gospodarstva.

Kako država stimulira poslodavce na nova zapošljavanja? U području poticanja zapošljavanja postoje mjere koje se kontinuira-no provode putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i veliki spektar mjera koje su usmjerene na teško zapošljive osobe i vrlo su atraktivne svim poslodavcima, pa tako i poslodavcima u trgovini.Istaknuo bih da bi se trebalo više akceptirati trgovinu u povoljnim kriterijima dodjele kredita HBOR-a ili drugim programima poticanja poduzetništva jer se ponekad trgovina grupira kao izuzetak, odno-sno svi se mogu kandidirati za mjere osim subjekata u djelatnosti trgovine.

Koji su najveći izazovi s kojima se trenutno susreću hrvatski poslo-davci i što donosi 2013.?Najveći izazov je kako opstati i preživjeti u današnjim uvjetima. Nado-lazeća godina bit će godina novih izazova koje nam donosi članstvo u EU. Ulazimo na veliko tržište od 500 milijuna potrošača, ali jedna-ko tako i ogromne konkurencije. Priliku za investiranje u trgovinu u Hrvatskoj su prepoznale mnoge strane trgovačke kuće iz EU koje su zauzele velik dio tržišta. Domaći trgovci su se dobro pozicionirali i na vrijeme su preuzeli svoj tržišni udio i dobro drže svoje pozicije. I dalje će biti preslagivanja u trgovini i konsolidacije. Trgovci će se udruživati i pronalaziti zajedničke interese u nastupu na tržištu. Mali trgovci će se morati specijalizirati, povezivati i pronalaziti tržišne niše. Kroz godi-ne očekujemo zahtjevnije i izbirljive potrošače pa će tu veliku ulogu imati i zaštita prava potrošača i njihovog zdravlja. n

Ulazimo na tržište od 500 milijuna potrošača, ali jednako tako i na tržište ogromne konku-rencije. Domaći trgovci su se dobro pozicioni-rali i na vrijeme su preuzeli svoj tržišni udio i dobro drže svoje pozicije.


|

1/2:2013


u FoKusu nePrehrana

Deterdženti za strojno pranje posuđa

U analizu su uključeni deterdženti za strojno pranje posuđa te razni aditivi (sol, sjajilo, pojačivači, osvježivači). U zadnjih godinu dana (siječanj/veljača-studeni/prosinac'12) na hr-

vatskom maloprodajnom tržištu (bez diskontnih trgovina, velepro-daje, tržnica i Muellera) kategorija detedženata za strojno pranje posuđa i aditiva ostvarila je prodaju od 2.585,4 tone u vrijedno-sti od 85.472,8 milijuna kuna. Kategorija bilježi pad i vrijednosne (-3,1%) i količinske prodaje (-2,8%).Kada govorimo o kategoriji detedženata za strojno pranje rublja, obično govorimo o široj kategoriji koja uključujuje i razne aditive. Takvi aditivi (sol, sjajilo, pojačivači, osvježivači) čine 53% količinske prodaje kategorije, dok deterdženti čine 47% prodaje kategorije.Unutar samih deterdženata (bez uključenih aditiva), tablete čine 83% količinske prodaje kategorije, gelovi 10%, dok prašak ostvaruje 7% prodaje segmenta. Pritom gelovi bilježe rast količinske prodaje (+6%), dok se sve manje potrošača odlučuje za prašak (-16%).Vodeći proizvođači (s pripadajućim robnim markama) prema ko-ličinskom udjelu u kategoriji su Reckitt Benckiser (Finish), Henkel (Somat), Saponia (Likvi) i Labud (Čarli). Trgovačke robne marke čine 36% količinskog udjela u kategoriji te i dalje bilježe rast količinske prodaje u odnosu na prošlu godinu (+8%).Najvažniji kanal za prodaju kategorije su drogerije koje su u zadnjih godinu dana ostvarile 37% količinske prodaje kategorije. Slijede

supermarketi (>301-2500m2) sa 26% te hipermarketi (>2500m2) sa 23% prodaje kategorije. Velike trgovine mješovitom robom (301-2500m2) čine 8%, srednje trgovine mješovitom robom (41-100m2) 4%, dok male trgovine mješovitom robom (<41m2) čine preostalih 1% ukupne količinske prodaje kategorije. n

Analizirala: Ana Bulaš, mlađi voditelj klijenata, Nielsen

Unutar samih deterdženata (bez uključenih aditiva), tablete čine 83% količinske prodaje ka-tegorije, gelovi 10%, dok prašak ostvaruje 7% prodaje segmenta.

Tablete najprodavanije

prilagođava tržišnim trendovima, kako zbog snažne konkurencije brendova multinacio-nalnih kompanija, tako i zbog činjenice da se sve veći udio kupaca orijentira na kupovinu privatnih robnih marki.Najavljujući aktivnosti koje su u planu, Olić napominje kako je Saponiji zadovoljstvo po-trošača uvijek na prvome mjestu. "U pripre-mi su godišnje marketinško-prodajne aktiv-nosti kojima ćemo podržati ovaj asortiman proizvoda, a koje će zasigurno pridonijeti rastu prodaje i povećanju tržišnog udjela".Savjetujući trgovce, u Saponiji kažu da je u redovnoj polici preporuka da Likvi automat tablete budu složene u bloku, i to Likvi au-tomat Multi power All in 1, a isto tako i Likvi automat Classic tablete. "U visini očiju tre-baju biti pakovanja od 15 i 30 tableta. Likvi automat sol se obično slaže na najniže po-lice, a Likvi automat sredstvo za ispiranje na najvišu policu".

SAPONIA

"Saponia plasira na tržište modernu liniju proizvoda za strojno pranje posuđa Likvi automat koja obuhvaća dvije linije tableta za strojno pranje - Likvi automat Multipower All in 1 i Likvi automat Classic, te dodatke pri strojnom pranju posuđa. Likvi automat Multipower All in 1 tablete, zahvaljujući mul-tifunkcionalnoj formulaciji i ugrađenom ak-tivatoru pranja već pri nižim temperaturama (40⁰ C) osiguravaju briljantno čisto posuđe i izniman sjaj", kaže Branka Olić, Brand Marke-

ting, Saponia. Spominjući asortiman, navodi da Saponia u ponudi ima pakovanja - od 15, 30, 42 i 60 komada tableta, te da su najpro-davanija manja i srednja pakovanja."Likvi automat Classic tablete osiguravaju blistavo čisto posuđe, a najbolje rezultate postižu korištenjem dodataka pri strojnom pranju Likvi automat Soli i sredstva za stroj-no ispiranje Likvi automat Crystal Shine. Na tržištu smo prisutni s pakovanjima od 30, 100 i 120 Likvi automat Classic. Zadnjih nekoliko godina, čak i u uvjetima recesije, Likvi auto-mat tablete za strojno pranje imaju znatan rast ukupne prodaje. Odgovarajućim omje-rom cijene i kvalitete, rast u prodaji očekuje-mo i u godinama koje slijede", kaže Branka Olić. Govoreći o utjecaju privatnih marki, Olić napominje kako je Saponia tvrtka koja je u potpunosti usmjerena na potrebe potrošača te svoje proizvode kontinuirano usavršava i


|

1/2:2013

Express Power formula Somata radi na najtvr-dokornijim mrljama od samog početka ciklu-sa pranja, svoj posao obavlja savršeno čak i na kratkim programima čime se štedi novac te smanjuje potrošnja energije i vode, što je jedan od najvažnijih trendova današnjice", naglašava Kuten Soldo. Dodaje da je novi Somat Multi-Perfect gel obogaćen brzo topivom Express Power for-mulom s aktivnim odmašćivačima koji od-mah počinju djelovati i prodiru duboko u tvrdokorne mrlje i naslage hrane - lomeći ih iznutra. Dostupan je u pakiranju od 650ml (26 pranja) i dvije varijante, Anti-Grease i Vinegar. Govoreći o utjecaju privatnih marki, Kuten Soldo kaže kako one nimalo ne utječu na kontinuirani rast i razvoj prodaje Somata, a kad su, pak, u pitanju akcije i kampanje, do-daje da se u Somat asortimanu vrlo često mogu pronaći posebna pakiranja po poseb-nim cijenama "koja su vrlo atraktivna svim potrošačima".

HENKEL

"Potrošači se mogu osloniti na Somat za po-stizanje najboljih rezultata – čistog i sjajnog posuđa. Somat već više od 40 godina ispu-njava svoje obećanje: pruža sjajnu i savršenu čistoću", kaže Marijeta Kuten Soldo, Brand Management, Henkel, regija Adria.Govoreći o asortimanu, Kuten Soldo kaže da Somat iz svog asortimana nudi sredstva za strojno pranje posuđa i aditive za perilicu po-suđa. "Sredstva za strojno pranje posuđa su podijeljena na tri grupe proizvoda, od Stan-

dard s osnovnim funkcijama preko Multi do Multi-Perfect proizvoda koji sadrži različite funkcije uključujući sol i sredstvo za ispiranje. Osim sredstva za pranje posuđa, Somat u asortimanu ima i dodatna sredstva za perilicu kao što su sol, sredstvo za ispiranje (Rinser), osvježivač perilice (Deo Perls) i sredstvo za njegu perilice (Machine Care) koji pridonose vrhunskim rezultatima pranja posuđa".Prema riječima Marijete Kuten Soldo, najpo-pularnija pakiranja su Somat Multi-Perfect gel, najbolji gel za posuđe koji se lako i fleksibilno dozira te brzo i u potpunosti otapa, zatim Somat Multi-Perfect tablete s Express Power formulom koja ove tablete čini najboljim ta-bletama za strojno pranje posuđa na tržištu te Somat Standard tableta, najprodavanija u velikom pakiranju. U asortimanu aditiva, naj-prodavaniji su sredstvo za ispiranje i sol. "Somat konstantno unosi inovacije u svoj asortiman kako u izgled proizvoda tako i u samu formulu i učinkovitost proizvoda. Nova

www.progressive.com.hrâ


PoD PoveĆalom

se bavi proizvodnjom parfema sačinjenih od 25% esencijalnih ulja. SASTAVNI DIJELOVI Parfem predstavlja mješavinu esencijalnih ulja, učvršćivača mirisa i denaturiranog etil-nog alkohola. Intenzitet i dugotrajnost par-fema određena je koncentracijom esencijal-nih ulja od kojih je isti sačinjen. Povećanjem postotka esencijalnih ulja, proporcionalno jača intenzitet mirisa te se produžuje dugo-trajnost parfema. Kao indikator relativnog postotka esencijal-nih ulja u parfemu, upotrebljavaju se termini kako slijedi:ã Parfem (Parfum) najčešće sadrži 20% esencijalnih ulja;ã Parfemska voda (Eau de Parfum) najčešće sadrži 15% esencijalnih ulja;ã Toaletna voda (Eau de Toilette) najčešće sadrži 10% esencijalnih ulja;ã Kolonjska voda (Eau de Cologne) najče-šće sadrži 5% citrusnih esencijalnih ulja.

MIRISNA SIMFONIJAU kontekstu sastavnih elemenata, parfem se često spominje kao mirisna simfonija sači-njena od tri skupine nota:ã Gornje note ili vrh parfema se oslobođa-ju odmah nakon nanošenja. Zaslužne su za ostavljanje prvog dojma o parfemu;ã Srednje note ili srce parfema se osloba-đaju nakon što ishlape gornje note. Njihova je namjena ublažiti miris temeljnih nota koje tek s vremenom postaju vrlo ugodne;ã Temeljne note se oslobađaju 30 minuta nakon nanošenja parfema, a netom prije

Parfem je neizostavan dio svakodnevi-ce svake samosvjesne žene i svakog modernog muškarca. Premda parfemi

potječu iz drevnih vremena, masovno su se počeli proizvoditi i upotrebljavati tek sredi-nom prošlog stoljeća. Razvoj novih tržišnih trendova i poboljšanje životnog stila potro-šača iznjedrio je proizvodnju parfema kao jednu od najprestižnijih gospodarskih grana. Tijekom prošle godine globalna je industrija parfema ostvarila prihod od 27.5 miljardi do-lara dok se u narednih pet godina očekuje njegovo povećanje za gotovo 24%.

PER FUMUMPojam parfem je izvedenica latinskog termi-na "per fumum" koji znači "kroz dim". U vri-jeme antičkih civilizacija navedeni se pojam upotrebljavao kao sinonim za obred proči-

Parfemi

Parfem – najmoćniji afrodizijak

Razvoj novih tržišnih trendova i poboljšanje životnog stila potrošača iznjedrio je proizvodnju parfema kao jednu od najprestižnijih gospodarskih grana. Tijekom prošle godine globalna je industrija parfema ostvarila prihod od 27.5 miljardi dolara dok se u narednih pet godina oče-kuje njegovo povećanje za gotovo 24%.

šćavanja. Spaljivanjem cvjetova i smole na-stajao je dim koji se koristio u svrhu štovanja bogova i održavanja osobne higijene. Prvim proizvođačem parfema smatra se kemičarka Tapputi iz Mezopotamije o kojoj zapisi da-tiraju iz vremena 2000 godina prije Krista. Najstarija parfumerija otkrivena je u mjestu Pyrgos na Cipru za koju se vjeruje da je sta-ra više od 4000 godina. U devetom stoljeću arapski kemičar Al-Kindi je napisao knjigu u kojoj je opisao recepte, metode i opremu potrebnu za proizvodnju parfema. Proces nastanka esencijalnih ulja destilacijom cvije-ća koji se i danas naširoko upotrebljava ra-zvio je perzijski kemičar Ibn Sina. Umjetnost proizvodnje parfema se u Europi počela razvijati početkom trinaestog stoljeća, da bi svoj procvat doživjela u renesansnoj Italiji. Zahvaljujući osobnom proizvođaču parfema Katarine Medici koji je svoje znanje prenio iz Italije u Francusku, regija Grasse je postala jedan od europskih centara za proizvodnju parfema. Od 2009. godine parfemi se proi-zvode i u Hrvatskoj. Naime, te je godine ute-meljena prva hrvatska tvornica parfema koja

Piše: Tomislav Vrbanec, predsjednik Uprave, Essentie d.o.o.

Od 2009. godine parfemi se proizvode i u Hrvatskoj. Na-ime, te je godine utemeljena prva hrvatska tvornica parfe-ma koja se bavi proizvodnjom parfema sačinjenih od 25% esencijalnih ulja.


|

1/2:2013

hlapljenja srednjih nota. Temeljne se note najdulje zadržavaju na mjestima na kojima je parfem nanešen, a zajedno sa srednjim notama tvore miris parfema.

KATEGORIJEOvisno o sirovinskom sastavu esencijalnih ulja, parfeme je moguće svrstati u sljedeće kategorije:ã Cvjetni – temeljne note su sačinjene od netom ubranog cvijeća, aldehidnih i pude-rastih kompozicija, ili cvjetova naranče i slat-kih začina;ã Orijentalni – temeljne note obuhvaćaju tamjan i amber, orijentalne smole i vaniliju, ili sandalovinu i pačuli;ã Drvenasti – temeljne note su sačinjene od aromatičnog drveća i veltivera, lišaja i ambera, ili mirisa kože i sušenog drveća;ã Osvježavajući – temeljne note obuhvaća-ju bergamot i citrusna ulja, miris mora, gal-banum, te bobičasto voće;ã Aromatični – temeljne note su sačinjene od lavande i aromatičnog bilja poput žalfije ili ružmarina. Uz raznovrsno bilje, u proizvodnji parfema se često upotrebljavaju i sirovine životinj-skog porijekla poput ambre, saća i mošusa.

KORISNI SAVJETIU kupovinu parfema je preporučljivo krenu-ti u prijepodnevnim satima kada je osjetilo njuha najosjetljivije. Odluku o kupovini po-jedinog parfema treba temeljiti na mirisu koji nastane u dodiru sa vlastitom kožom, a ne mirisu koji nastane štrcanjem na papirić

ili otvaranjem bočice parfema. S obzirom da kod uzastopnog testiranja većeg broja parfema sposobnost percepcije mirisa opa-da, preporučljivo je nakon testiranja trećeg parfema udahnuti miris mljevene kave koji će neutralizirati miris parfema. Kako bi se osigurala dugotrajnost parfema, potrebno ga je nanijeti na mjesta gdje se osjeća puls poput vrata, zapešća, pregiba laktova i kolje-na te između grudi. Učestala pogreška kod nanošenja parfema je trljanje zapešća čime

se parfem lomi te se njegove note više ne oslobađaju onim redoslijedom kako je to ini-cijalno usađeno u strukturu parfema. Parfem je moguće nanijeti na svježe opranu kosu ili jednostavno prošetati kroz netom raspršen oblak parfema. S obzirom da vanjski uvjeti poput svjetlosti i promjene temperature mogu narušiti strukturu parfema i značaj-no skratiti njihovo trajanje, preporučljivo ga je čuvati u originalnoj ambalaži pri sobnoj temperaturi. n

TEMA BROJA - PREGLED NAJKATEGORIJA PROTEKLE GODINE

OŽUJAK FOKUS HRANA

Začini

FOKUS NEPREHRANA

sPuŽve, KrPe i Žice Za KuĆanstvo

POVEĆALO

maJoneZa

b2Retail

TEMA BROJA - PRIVATNE ROBNE MARKEEKSKLUZIVNO - TRGOVAČKA KARTA HRVATSKE


jevi biljke Camellia sinensis su poznatiji kao "pravi čajevi" - zeleni čaj, bijeli čaj i crni čaj. Svi navedeni čajevi se pripremaju iz lišća jedne biljke (Camellia sinensis), međutim konačan proizvod uvelike ovisi o načinu pripreme i prerade lišća biljke. Na tržištu također postoje i popularno nazvani "Biljni čajevi", a čaj od ka-milice, šipka, mente, rooibosa i lipe su samo neki od predstavnika. Mnogi od biljnih čaje-va imaju dodatna aktivna svojstva i često se preporučuju kao potpora kod pojedinih obo-ljenja. Kategoriju "Voćni čajevi" objedinjuju

Čaj je napitak u kojem svakodnevno uživa veliki broj ljudi. Čini se kao da je čaj oduvijek na dohvat ruke, međutim

povijest kaže drugačije. Iako je Velika Brita-nija uspješno "kolonizirala" čaj i dovela ga u europsku aristokraciju, čaj svoje podrijetlo i znanost pripreme ipak duguje Kini i Japanu. Prema legendi, pripremu čaja je otkrio kine-ski car Shen-Nong. Čudesan miris čaja otkrio je tijekom lovačkog izleta, kada mu je slučaj-no list čaja upao u lončić prokuhane vode. Smatra se da tada počinje povijest pripreme

Kultura Prehrane

Čaj

Napitak koji je promijenio

svijetČaj se danas nalazi u svakom kutku svijeta i ima ga u svim obli-cima i bojama. Preuzeo je ulogu zdravog, dostupnog i ukusnog napitka u svakom godišnjem dobu.

Piše: Diana Gluhak, mag.nutr., foodieCro

čaja, prije 4000 godina. Čaj i ceremonija čaja u kineskoj kulturi ima više značenja. Postoji nekoliko posebnih okolnosti u kojima se čaj priprema i konzumira: kao izraz poštovanja, obiteljsko okupljanje, isprika i izražavanje za-hvalnosti starijim osobama na dan vjenčanja. Slaganje ubrusa u ceremoniji čaja je tradici-onalna radnja i svrha joj je da drži negativnu energiju podalje, s obzirom da je ceremonija čaja smatrana jednom od sedam dnevnih potreba. Čaj se danas nalazi u svakom kutku svijeta i ima ga u svim oblicima i bojama, a tradicija čaja se u modernom svijetu gotovo u potpunosti izgubila. Čaj je preuzeo ulogu zdravog, dostupnog i ukusnog napitka u sva-kom godišnjem dobu.

VRSTE ČAJEVATržište se stalno mijenja, međutim potražnja za čajevima raste iz godine u godinu (FAO). Gledajući iz perspektive potrošača, čaj se može podijeliti na nekoliko kategorija. Ča-

Čajevi koji više pripadaju ljet-nim mjesecima su "Ledeni čajevi" raznih okusa. Također, na tržištu postoje i čajevi u bocama koji se mogu i pod-grijati te na taj način čine 2u1 kombinaciju za ljeto i zimu.


|

1/2:2013


DELIKATNI ZAVRŠETAK Konzumirajući čajeve koji sadrže tein, treba ograničiti unos na najviše tri šalice na dan. Također, čaj je najbolje držati u zatvorenoj posudi u kojoj nema doticaja sa dnevnim svjetlom kako bi sačuvao svoja svojstva. Deli-katna namirnica koja svoju odu povijesti piše kroz tisućljeća, još uvijek, iako na drugačiji način, zauzima važno mjesto u svakodnevnoj prehrani i kulturi. Danas kada postoji mnogo vrsta i tipova čajeva nadohvat ruke, čarobni napitak se povezuje sa zdravljem i užitkom. U svakom slučaju, čaj je skromna biljka snažnih svojstava koja je odlična za početak i završe-tak dana. n

čajevi poput jagode, naranče, borovnice i jabuke. "Instant" kategorija čajeva je manje prisutna, ali čini simpatičan izbor za osobe koje su stalno u pokretu. Čajevi koji više pri-padaju ljetnim mjesecima su "Ledeni čajevi" raznih okusa. Također, na tržištu postoje i ča-jevi u bocama koji se mogu i podgrijati te na taj način čine 2u1 kombinaciju za ljeto i zimu.

AKTIVNE TVARI Čajevi biljke Camellia sinensis bogati su fe-nolnim spojevima. To su sekundarni biljni metaboliti koji su prisutni u biljnim tkivima. Enzimi koji su ključni u biosintezi fenolnih spojeva djeluju uz pomoć sunčevog svje-tla, temperature ili kod mogućih oštećenja biljke. Aktivne fenolne tvari koje se nalaze u zelenom i crnom čaju su flavan-3-oli i fla-vonoli. Flavan-3-oli (katehini) imaju mnoge pozitivne učinke na ljudsko tijelo, a neki od tih uključuju utjecaj na cirkulaciju krvi i sma-njivanje krvnog tlaka. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se potvrdila navedena, ali i otkrila mnoga druga pozitivna svojstva čaja. Tanini su također polifenolna kompo-nenta čaja Camellia sinensis. Osim u čaju, tanin je možda poznatiji u enološkim kru-govima. Interesantno, tanin koji se nalazi u čaju gorkog je, oporog okusa i smatra se da štiti čajevac od raznih grabežljivaca. Kad se govori o nutritivnoj vrijednosti, tanin utječe na smanjenu apsorpciju željeza koje dolazi iz biljnih izvora (Fe3+). Međutim, doda li se vitamin C u čaj iz primjerice limuna ili čak naranče, povećat će se apsorpcija željeza (Fe3+) iz biljnih izvora. Tanini uz sve nave-deno pokazuju antivirusna, antibakterijska i antiparazitna svojstva.

HOT OR COLD Prije nekoliko godina u Tajvanu je nastao novi, popularan način pripreme čaja – sa vodom sobne temperature. Znanstvenike je zainte-resirala činjenica koliko priprema čaja utječe na njegovu antioksidativnu aktivnost. Nakon istraživanja čaja koji je preliven vrućom vodom od oko 90°C/min i čaja koji je preliven vodom sobne temperature/120 min, zaključilo se da ne postoji značajna razlika u antioksidativnoj aktivnosti čaja (fenolna aktivnost). Zeleni, Oo-long i Crni čaj su pokazivali jače antioksidativ-ne aktivnosti kad su preliveni vrućom vodom. Iznimka je bio bijeli čaj, gdje ga se radi očuva-nja antioksidativne aktivnosti ipak preporuča preliti vodom sobne temperature.

Kad se govori o nutritivnoj vrijednosti, tanin utječe na smanjenu apsorpciju željeza koje dolazi iz biljnih izvora (Fe3+). Međutim, doda li se vitamin C u čaj iz primjerice limuna ili čak naranče, pove-ćat će se apsorpcija željeza (Fe3+) iz biljnih izvora. Tani-ni uz sve navedeno pokazuju antivirusna, antibakterijska i antiparazitna svojstva.


|

1/2:2013

Ukoliko želite primati Progressive ili je došlo do izmjene podataka, molimo da ispunite obrazac i pošaljete ga na e-mail: [email protected] ili poštom na adresu: CMG MEDIA SOLUTIONS d.o.o., Starotrnjanska 23, 10000 Zagreb.

Naziv tvrtke.........................................................................................................................................................................................................

Naziv trgovine..................................................................................................................................................................................................

Djelatnost...............................................................................................................................................................................................................

Adresa..........................................................................................................................................................................................................................

Poštanski broj.....................................................................................................Mjesto........................................................................

Primatelj....................................................................................................................................................................................................................

Položaj u tvrtki...............................................................................................................................................................................................

Vlasnik/Direktor............................................................................................................................................................................................

E-mail............................................................................................................................................................................................................................

Telefon...........................................................................................................................Mob................................................................................

*Izdavač pridržava pravo odrediti pripadate li ciljnoj skupini čitatelja, odnosno ispunjavate li uvjete za vlastiti besplatni primjerak Progressive magazina.

ŽELITE LI BESPLATNO?


va i generiranju izvještaja za pojedinog po-slovnog korisnika.

PELENE UZ PIVOIzvještaji sustava poslovnog izvještavanja koji su prilagođeni pojedinom poslovnom korisniku i njihovoj ulozi u poslovnom su-bjektu za zadatak imaju pomoći u donoše-nju kvalitetne poslovne odluke. Jedan od primjera takve odluke jest ona o pozicio-niranju piva na police do polica s pelena-ma. Ova odluka donesena je kao rezultat izvještaja iz sustava poslovne inteligencije koji je pokazao da dječje pelene uglavnom kupuju muškarci.Tradicionalno retail segment koristi sustave poslovnog istraživanja za praćenje povije-snih trendova te koriste te informacije za donošenje usputnih odluka, kao u prethod-nom primjeru. Za razliku od tradicionalnih sustava poslovnog izvještavanja, moderni sustavi koncipirani su tako da poslovne korisnike podržavaju u donošenju odlu-ka na svim razinama. Osim same podrške

Poslovno izvještavanje (Business In-telligence) je izuzetno širok pojam koji pod sobom objedinjava veliki

broj tehnoloških rješenja koja za cilj imaju omogućiti organizaciji da efikasno priku-plja, održava i organizira veliku količinu poslovnih podataka. Sistematizacija te ko-ličine podataka pomaže kod razvoja novih poslovnih prilika čiji razvoj i implementacija kroz efikasnu strategiju dovodi do predno-sti nad konkurencijom. Poslovno izvješta-vanje korisnicima pruža uvid u povijest po-slovnog subjekta, njegovo sadašnje stanje te u njegovo moguće buduće stanje. Cilj je svakog modernog BI sustava osigurati ko-risnicima kvalitetnu podršku u donošenju poslovnih odluka.Iz svega spomenutog može se zaključiti da se stvarna korist iz BI sustava može očeki-

tehnologiJa

Poslovno izvještavanje

Kupac u fokusu Business

IntelligenceaBusiness Intelligence jedan je od termina koji se sve češće spomi-nje u kontekstu retaila za što treba zahvaliti velikim online trgo-vinama koje dio uspjeha temelje na iskorištavanju velike količine informacija o kupcima u svrhu donošenja poslovnih odluka.

Piše: Andrija Frinčić, rukovoditelj razvoja, Sagena

informatički inženjering d.o.o.

vati u okruženjima gdje ili postoji velika ko-ličina podataka u elektroničkom obliku, ili gdje postoji potencijal za generiranje velike količine podataka. Bez obzira na to što veliki retail lanci predstavljaju idealno okruženje za uvođenje BI sustava, poslovno izvješta-vanje je u tom segmentu slabo zastupljeno zbog jedinstvenih izazova na implementa-ciji sustava u ovom segmentu.

BI U KLASIČNOM RETAIL SEGMENTUNajveći izazov implementaciji sustava po-slovnog izvještavanja u klasičnom retail segmentu predstavlja heterogenost IT sustava koje lanci koriste kao podršku po-slovanju. Naime, vrlo često se za vrlo uski segment poslovanja koriste odvojeni susta-vi i odvojene aplikacije. Za implementaciju kvalitetnog sustava poslovnog izvještava-nja posebno je bitno da se svi ti podaci na neki način učine dostupnima BI sustavu. Zbog toga je često u implementaciju po-trebno uključiti dio originalnoga tima koji je razvio i održava specifični sustav, poslov-nog korisnika koji se koristi tim sustavom. Ovakav interdisciplinarni tim osigurava da u konačnici sustav poslovnog odlučivanja ima pristup relevantnim informacijama u sustavima koji se koriste u svakodnevnom poslovanju te da ima saznanje i o poslov-nim procesima koji tim podacima barataju. Nakon što se takva integracija provede sa svim sustavima za koje se procijeni da ima-ju informacije koje su potrebne za donoše-nje strateških odluka, moguće je pristupiti kvalitetnoj implementaciji samog BI susta-

Kroz parametre simulacije po-slovni korisnik dobiva dodatnu informaciju iz sustava o očekiva-nom efektu na poslovanje. Kroz ovakvu podršku, korisnik (koji u ovom slučaju može biti na bilo kojoj razini - od voditelja trgovine do člana uprave) dobiva pouzda-nog saveznika koji mu olakšava donošenje poslovne odluke.


|

1/2:2013

kroz izvještavanje kroz pogled u prošlost te pogled u sadašnje stanje poslovanja (ili segmenta poslovanja), moderni sustavi osi-guravaju i alate za simulaciju koji na temelju kvalitetnih podataka iz prošlosti pokušava-ju simulacijom predvidjeti buduće pote-ze poslovnog subjekta ili dijela njegovog poslovanja. Dodatno je moguće mijenjati parametre simulacije čime poslovni kori-snik dobiva dodatnu informaciju iz sustava o očekivanom efektu na poslovanje. Kroz ovakvu podršku, poslovni korisnik (koji u ovom slučaju može biti na bilo kojoj razini - od voditelja trgovine do člana uprave) do-biva pouzdanog saveznika koji mu olakšava donošenje poslovne odluke.

PERSONALIZIRANA PONUDAJedna od prednosti koje online trgovine imaju o odnosu na klasične trgovačke lan-ce je to da se sve aktivnosti unutar online trgovine bilježe i vežu uz kupca. S obzirom da su svi ovi podaci u slučaju online trgo-vine pohranjeni u jednom sustavu koji vrlo često sadrži i informacije o stanju skladišta

i sl., implementacija BI sustava je u takvom okruženju manje zahtjevna i često je dio BI logike već uključen u samu online trgovinu. U takvom se okruženju podaci iz BI sustava koriste u realnom vremenu za formiranje personalizirane ponude kupcu te za for-miranje cijene (odnosno popusta) ovisno o povijesti kupca te o njegovim trenutnim akcijama.S obzirom na uspjeh online trgovina koji je, između ostalog, posljedica dobrog pozna-vanja kupca, moderni BI sustavi namijenjeni retail segmentu fokusiraju se na kupca. Cilj modernog sustava poslovnog izvještavanja jest pružiti poslovnom korisniku u realnom vremenu informacije i preporuke vezane uz ponašanje kupca koje pak poslovnom kori-sniku (ili poslovnom sustavu) omogućavaju donošenje poslovne odluke koja za poslje-dicu ima povećanu potrošnju ili zadovolj-stvo kupca. Sistematizacijom informacija o ponašanju kupaca i njihovim navikama i prezentiranju rezultata u realnom vreme-nu omogućava se vlasnicima trgovina ili trgovačkim lancima efikasnije upravljanje cijenama i zalihama, čime se s jedne strane povećava zadovoljstvo kupca, a s druge i profit po kupcu.

JESMO LI SPREMNI?Da bi implementacija sustava poslovnog izvještavanja u poslovnom subjektu bila uspješna, potrebno je izvršiti procjene spremnosti za implementaciju u tri kritična područja.Prvi od tri čimbenika koja vode do uspješ-nog BI projekta jest spremnost uprave. Ovako složeni projekti moraju u upravi imati jakog sponzora. Visokopozicionirani sponzor osigurava da će BI sustav, ukoliko je kvalitetno implementiran, biti prihvaćen u cijeloj firmi.Drugo područje koje je potrebno kvali-tetno procijeniti jest postojanje poslovne potrebe za uvođenje BI sustava. U retail segmentu poslovna potreba je očita, jer BI osigurava bolje razumijevanje kupaca i bolje razumijevanje stanja u poslovnom subjektu te korelacije između različitih događaja. Posljednja od stvari o kojima treba voditi brigu jest postojanje velike količine kvali-tetnih podataka. Bez kvalitentih podataka i bez velike količine podataka, informacije koje nam generira BI sustav nisu pouzdane i nisu relevantne. Uvođenje sustava poslovnog izvještavanja je izuzetno složen proces. Kod dobro im-plementiranog sustava postoji višestruka korist za trgovački lanac koja se u konač-nici oslikava kroz zadovoljnog kupca, veći promet i manji trošak. Dakle svakako DA za sustav poslovnog izvještavanja (BI), ali u malim koracima i uz tijesnu suradnju svih članova projektnog tima. n

Implementacija BI sustava u re-tail segmentu vodi u konačnici do zadovoljnijeg kupca te većeg prometa uz manji trošak.

Cilj modernog BI sustava jest pružiti poslovnom korisniku u realnom vremenu informacije i preporuke vezane uz ponašanje kupca koje pak korisniku (ili po-slovnom sustavu) omogućavaju donošenje odluke koja za poslje-dicu ima povećanu potrošnju ili zadovoljstvo kupca.


donesena odluka o kupnji osnovnih proizvo-da. Kolika je vrijedost dodatnog proizvoda? U pravilu, u iznosu do 20% vrijednosti osnovne kupnje.Što nudimo? Proizvode koji su na neki način vezani uz osnovne proizvode. Npr. sredstvo za čišćenje monitora uz kupljeni ekran, ili po-steljinu uz kupljeni krevet.

STALNI KUPCIStalni kupci stvaraju se na sljedeći način: kupac koji prvi put uđe, odlazi zadovoljan, vrati se i ponovno odlazi zadovoljan. Stalni kupci znače višekratnu prodaju i najveći su potencijal za dugoročno povećanje prodaje u maloprodaji!

ALATIZa sva tri načina za povećanje prodaje mo-žemo razviti svoje specifične alate, ovisno o branši u kojoj radimo. Evo nekoliko primjera: â Dodatna prodaja - visual merchandizing i cross merchandizingâ Prodaja vezanog proizvoda – demonstra-cija upotrebe vezanog proizvodaâ Stvaranje stalnih kupaca – različiti pro-grami lojalnosti (kartice, bodovi, nagradne igre…). Razvoj takve vrste alata na nivou sustava (fir-me) znatno olakšava prodavačima da budu proaktivni i uspješni u svom poslu.Pretpostavimo da po svakoj kategoriji/nači-nu povećamo prodaju za samo 5% (a mo-guće je!): 5% + 5% + 5% = 15%. Prihvaćate li izazov? n

U prirodi se sve kreće u ciklusima… plima i oseka… dan i noć… proljeće, ljeto, jesen, zima… Godine obilnih

kiša smjenjuju godine suše… Zašto mislimo da poslovni svijet ne podliježe prirodnim za-konima i promjenama?Ako trenutnu situaciju na tržištu sagleda-mo kao niži nivo prirodnog ciklusa kreta-nja, možda ćemo se lakše moći prilagoditi i mirnije dočekati novo razdoblje obilja!? Da razmotrimo: tko u prirodi izumire, a tko op-staje? Izumiru on koji se ne stignu prilagoditi promjenama. Opstaju oni koji su prilagod-ljivi, spremni na promjene, tj. one vrste koje evoluiraju.

POVEĆANJE PRODAJEProdaja u maloprodaji prestala je biti djelat-nost u kojoj mi prodavači stojimo i čekamo da kupac nešto kupi (pasivna prodaja). Pro-daja u maloprodaji postaje djelatnost u kojoj prodavač, ako želi opstati, aktivno razmatra mogućnosti povećanja prodaje, aktivno pri-stupa svakom potencijalnom kupcu, aktivno smišlja kako prodati više, kako zadržati kup-ca, kako povećati prodaju. Prodaja u malo-prodaji postaje PROAKTIVNA PRODAJA. Koji su mogući načini da od postojećeg bro-ja posjetitelja/šetača s istim brojem prodava-ča ostvarimo povećanje prodaje?Mi, za početak, predlažemo tri vrlo jedno-stavna i efikasna načina:1. dodatna prodaja2. prodaja vezanog proizvoda3. stvaranje stalnih kupaca

aKaDemiJa Za trgovce - retail acaDemY

www.logiko-edukacija.com/Retail

Evolucijom do proaktivne

prodaje!Koja ste vi vrsta prodavača? Prilagodljiv? Spreman na promje-nu? Onaj koji će evoluirati? Ili…? Kakva ste firma? Prilagodlji-va? Spremna na promjenu? Ona koje će evoluirati? Ili…? Uko-liko ste svjesni potrebe za promjenom i spremni uložiti trud, počnjemo odmah!

DODATNA PRODAJADodatna prodaja jest u jednom prodajnom ciklusu (prodajnom susretu) prodati dodat-ni proizvod, tj. više od jednog artikla ili više artikala nego što je kupac planirao kupiti. Dva su načina dodatne prodaje: prodati više istovrsnih proizvoda (npr. kupac traži majicu, a mi mu prodamo isti model majice u dvije različite boje), prodati više različitih proizvo-da (npr. kupac traži majicu, a mi mu proda-mo majicu i hlače). Kupci često puta dolaze ciljano, imajući na umu samo jedan proizvod koji im je potreban. Ukoliko smo pasivni pro-davač, kupac će i kupiti samo jedan proizvod. Nasuprot tome, prodavač koji je proaktivan naći će način da zainteresira kupca za još neke proizvode. Pomoću otvorenih pitanja saznat će što kupcu zapravo treba i što kupac želi. Kada ponudi dodatni proizvod, ponuđe-no će kod kupca stvoriti osjećaj dodatnog zadovoljstva i/ili će riješiti kupčev problem u potpunosti.

VEZANI PROIZVODProdaja vezanog proizvoda znači proda-ti vezani proizvod uz osnovni proizvod ili osnovnu kupnju. Vezana prodaja je lak i jed-nostavan dio prodaje. Naše je samo kupcu ponuditi dodatno zadovoljstvo. Budući da je kupac već donio odluku o kupnji, on ne do-nosi odluku ponovno već samo pridodaje ar-tikle onima koje je odabrao. Vrlo je važno da iznos ne bude prevelik u odnosu na osnovnu kupnju (do 20% cca).Kada nudimo dodatni proizvod? Nakon što je

Piše: Vedrana Ivčević Pušić, redoviti trener na Akademiji

za trgovce


|

1/2:2013

tenDinţe

nu kao što je navedeno u ugovoru?

ODRŽAVANJE PERFORMANSISustavi za održavanje performansi podra-zumijevaju elemente kao što su: kvaliteta, dostupnost stručnog osoblja, odnosno - može li dobavljač i nadalje osiguravati stručni kadar te ima li dovoljno podrš-ke u natječajnoj fazi i u svakodnevnom poslovanju?Budući zahtjevi se mjere kroz elemente koji osiguravaju opstanak i uspjeh na trži-štu u budućnosti. Ti elementi su:â Napori za smanjenje troškova kod do-bavljača tj. - ulaže li dobavljač napore kako bi se smanjili troškovi, i daje li određene prijedloge za smanjenje troškova?â Mogućnost globalnih ugovora, od-nosno - koliki potencijal ima da postane globalni dobavljač za ovaj proizvod? Mo-žemo li povećati i proširiti našu suradnju?â Spremnost na e-poslovanje - sudjelu-je li dobavljač ili je spreman sudjelovati u e-business aktivnostima (npr. e-tržnice, e-aukcije i slično)?Jedan od najučinkovitijih načina ocjenji-vanja dobavljača je odlazak u njegovu fir-mu i njegove poslovne prostore, radione i tvornice te ocjenjivanje na licu mjesta. Ovakav način ocjenjivanja naziva se vizita ili audit. n

Tko bi to trebao ocjenjivati dobavlja-če? Logičan odgovor bi bio – pa, na-bava. Međutim, odgovor nije uvijek

tako jednoznačan. S obzirom da za kva-litetu dobavljača nije zainteresiran samo jedan odjel poduzeća (najčešće nabava) nego i ostali dijelovi poduzeća (kao što je skladište, proizvodnja, knjigovodstvo i dr.), potrebno je mjeriti dobavljače iz različitih kutova.

TKO KOGA OCJENJUJEIstina, nabava je zainteresirana za stabil-nost cijena i isporuka te za povoljne uvjete plaćanja. Isto tako, nabava preferira pouz-danost i fleksibilnost odnosno brzu reakci-ju na njezine zahtjeve, ali su proizvodnja i odjel za kontrolu kvalitete zainteresirani za kvalitetu proizvoda i materijala. Skladište je zainteresirano za točnost isporuke i ko-ličine te ga zanima kvaliteta pakiranja, dok knjigovodstvo može ocijeniti kvalitetu fi-nancijskih dokumenata. U tom smislu sva-ki od navedenih odjela u poduzeću ima potrebu, ali i obvezu ocijeniti dobavljača u onom dijelu poslovanja koji se odnosi na taj odjel. Tako na primjer nabava ocjenjuje cijenu, uvjete plaćanja, ali i brzinu odaziva na upite. Djelatnici u proizvodnji mogu ocijeniti kvalitetu proizvoda i količinu škar-ta, dok u knjigovodstvu mogu ocjenjivati ima li pogrešaka na fakturama, ponovnih knjiženja i slično. Skladištari ocjenjuju toč-nost isporuka (dolaze li na vrijeme i u koli-čini koja je navedena u narudžbenici).Danas postoje IT i ERP sustavi koji mogu

logistiKa

www.logiko.hr

Tko ocjenjuje dobavljače

i kako?Jedan od glavnih poslova svakog nabavljača, voditelja nabave ili bilo kojeg drugog profesionalca u nabavi je vrednovanje, odnosno ocjenjivanje dobavljača. U prethodnom članku smo spomenuli jedan od elemenata ocjenjivanja – Koje dobav-ljače ocjenjivati, a u nastavku ćemo govoriti o ocjenjivačima.

pomoći u smislu automatizacije ocjenjiva-nja dobavljača po nekim kriterijima kako bi taj dio oduzimao što manje vremena.

KRITERIJITreći element u ocjenjivanju su kriteriji po kojima se dobavljači ocjenjuju. Ono što se traži je da ocijenimo trenutne performan-se, mogućnosti održavanja tih performan-si i moguće buduće zahtjeve.Pod trenutnim performansama možemo ocijeniti elemente kao što su: â KVALITETA PONUDE - pitamo se: Od-nose li se ponude dobavljača na natječaj? Jesu li potpune i sveobuhvatne i jasno strukturirane?â CIJENA – pod kriterijem cijene gledamo razinu cijene tj. koliko su cijene dobavljača konkurentne, zatim fleksibilnost cijena, odnosno - koliko je dobavljač fleksibilan u smislu potrebnih promjena cijena? I na kraju transparentnost cijena – jedan od sve bitnijih elemenata u današnje vrijeme kada je sve teže postići konkurentnost na tržištu, a ona se može postići samo surad-njom među partnerima. Ono što želimo ocijeniti i vidjeti kod svoga dobavljača je - koliko je on spreman objasniti svoju struk-turu troškova? â UVJETI PLAĆANJA I CIJENE NA RAČUNI-MA - jesu li uvjeti plaćanja i cijene na raču-

Piše: Antonio Zrilić, član Uprave za strategiju i razvoj

Ove i ostale vještine u vođenju nabave obrađivat će se detaljno na radionicama i praktikumima Logiko Akademije: 5 vještina za uspješno vođenje nabave. Više na http://www.logiko-edukacija.com/akademija


lJuDsKi resursi

Odgovarajte konzistentno, pokušajte se drža-ti neke niti vodilje koja prolazi kroz vaš život, odnosno karijeru. Ako na jedno pitanje odgo-vorite na jedan način, drugi odgovor ne smije opovrgavati prethodni. Jednostavni recept je - budite iskreni! Neke stvari ne morate govori-ti na intervjuu, ali laganje svakako nije prepo-ruka jer će se prepoznati u ovome da se od-govori sukobljavaju i djelovat ćete “sumnjivo“. 4. Nemam adekvatnu komunikaciju – previše ili premalo priče. Ukoliko na pitanja odgova-rate previše opsežno, može biti jednaka šteta kao i ako odgovarate samo sa “da“ i “ne“. Uno-šenje previše tema koje nisu dio posla također je štetno. Poslodavca uglavnom ne zanima što vam je hobi i duga priča o tome. Možda ga zanima samo to jeste li svestrana osoba ili ne. S druge strane, dok se vodi razgovor, oso-ba koja vas ispituje ne želi imati osjećaj da tre-ba “orati i kopati“ kako bi došla do informacija. 5. Izgledam neprikladno – vaš vanjski izgled prvi je dojam koji ostavljate. To je vaš prvi kontakt sa drugim ljudima. Ne trebate biti svečano odjeveni, jer ne idete na proslavu, ali niti nonšalantno, kao da ste upravo ustali sa svoga kauča. Trebate ostaviti dojam da vam je stalo i da poštujete osobu koja vas intervjuira. Izgled koji odaje dojam opušteno-poslovnog stila uglavnom je najprikladniji. 6. Ne znam zašto sam se kandidirao – ovo pi-tanje ili dojam koji ostavljate. Znate li zašto ste se kandidirali baš ovdje? Vrlo često kandidati, posebno kad su duže vrijeme nezaposleni krenu u traženje posla stihijski odnosno jav-ljaju se na sve natječaje koji su im dostupni. Često je to potpuno bez kriterija i ne razmi-šljate o tome imate li želju raditi u toj firmi,

Nije lagan zadatak impresionirati ne-koga na razgovoru za posao, kon-kurencija je jaka, mogućnosti male.

Kandidat želi biti zaposlen, tako bar tvrdi, ali često može poslati poruku – nemojte me za-posliti. Izgleda kao da tražite posao, a “molite Boga da ga ne nađete“. Vi ste kandidat i pri-premate se za intervju za posao. Želite ga do-biti, treba vam. Ovdje je navedeno nekoliko čestih pogrešaka kandidata kojima sami sebe sabotiraju na razgovorima za posao. Iako svi poslodavci ne odrađuju svoj dio posla kako treba, to ne znači da to ne trebate napraviti vi. Povećajte svoje šanse za zaposlenje barem tako da sami sebe ne izbacite iz natječaja, ša-ljući krivu poruku. Kandidati:1. Nisam pripremljen – došli ste na razgovor, a o firmi ne znate ništa, niste se informirali o

Razgovor za posao

Zaposlite me(ne)!

Živimo u dobu krize, recesije, poslova je malo, plaće su male, nije nam dobro! Bez obzira na to, veliki broj ljudi kada traži posao radi pogreške kojima se sami izbacuju iz natječaja. Kako se dobro pripremiti za razgovor za posao i koje su najčešće pogreške kandidata?

Piše: Maja Milković, mag. psihologije, HR stručnjak,

društvo Tecumviva d.o.o.

poslovanju, niste pogledali vrijednosti poslo-davca, niste proučili natječaj. Natječete se za posao, a kao da vam nije važno gdje ćete po-četi raditi. Razmislite, ukoliko dobijete posao, na tom ćete mjestu provoditi dvije trećine svog budnog vremena života. Zar vam doista nije važno gdje će to biti?2. Nemam odgovor na pitanje – ne morate imati odgovor na sva pitanja, ali možete raz-misliti o tome što bi bili vaši odgovori na neka pitanja. To se posebno odnosi na stručna pi-tanja. Na internetu postoji niz korisnih članaka i naputaka o tome kako odgovarati na niz ne-predviđenih pitanja. Možete ih dobro proučiti i imati barem ideju kakav bi bio vaš odgovor na njih.3. Odgovaram nekonzistentno – priča o va-šem životu ne bi trebala djelovati kao izmi-šljena priča u kojoj neke stvari nemaju logiku.


|

1/2:2013

odgovarate li uopće svojim iskustvom uvjetima iz natječaja. Javljate se jer je postojao natječaj. Ovakav pristup govori o tome kako želite dobiti posao – bilo kakav posao, nije vam važno što i s kim i gdje. To ne govori o dobroj i zdravoj motivaciji baš za OVO radno mjesto, a time i niste dobar kandidat. 7. Pokušavam šarmirati – na razgovoru o poslu želite se svidjeti, želite imati famozni “klik“. To je svakako cilj, ali u njemu ne treba pretjerivati. Ne želite biti toliko šarmantni da se izgubi granica toga jeste li na raz-govoru za posao ili na kavi/dejtu. Pretjerano oslanjanje na šarm može stvoriti dojam da se morate mnogo oslanjati na vještinu šarmiranja kako biste prikrili nedostatak stručnosti i profesionalnosti. Ipak ovo nije razgovor za stjecanje novih poznanstava već profesionalni razgovor koji treba imati za cilj budući poslovni odnos. 8. Ne znam ništa o kompaniji – svaka firma za koju se kandidirate uglav-nom priželjkuje da vi želite doći baš tu. Ako ne znate ništa o novom poslodavcu, to je kao da idete na sastanak s nekim, ali vas nije briga tko je ta osoba – bitno da plati kavu, odnosno da vam isplati plaću. Većina firmi je kao djevojka koja želi biti poželjna, želi da se oko nje potrudite i da dokažete da ste upravo vi pravi udvarač. Ujedno, vaša neinformira-nost govori o lošijoj motivaciji, a možda i neprofesionalizmu. 9. Nemate jasan odgovor na pitanja o motivaciji i ambicijama – ne zna-te što vas pokreće u životu, posao je nebitan, bitno je dobiti plaću… To poslodavac ne želi čuti, želi radnika koji želi raditi posao ne samo za plaću, već u tome vidi dodatni smisao. Ljudi koji su motivirani samo pritiskom izvana, plaćom, ugovorom, opominjanjem... uglavnom nije dobar radnik. Svakako razmislite što je to što vas u životu potiče na rad i stvaranje i imajte odgovor na pitanje kuda želite dalje sa svojom karijerom i životom. Ljudi bez ciljeva teško će ostvarivati ciljeve firme. Ne želimo da lutate po našem kolektivu. 10. Neverbalna komunikacija – nije lako pratiti što govori vaše tijelo dok vi u svojoj glavi užurbano pokušavate smisliti odgovor na postavljeno pitanje. Veći dio komunikacije općenito odvija se u stvari neverbalno, stoga je jako važno da i na razgovoru za posao budete u skladu sa situacijom. Svaki nesklad stvorit će zbunjenost i sumnju, blokirati ko-munikaciju. Iako nije lako, može se naučiti. Ako ste vrlo nevješti u tome, upišite neki tečaj, posavjetujte se sa bliskima i prijateljima, uvježbavajte svoju komunikaciju. Na tržištu je niz edukacija koje vam u tome mogu pomoći. Za osobe koje trema zaista jako ometa - preporučamo i struč-nu pomoć.11. Kašnjenje - nije dobro kasniti na razgovore, ali niti dolaziti prera-no jer ljudi koji obavljaju razgovore s vama imaju svoj raspored i velika je vjerojatnost da ćete uranjenim ili zakašnjelim dolaskom poremetiti taj raspored. Stoga, ako kasnite, nazovite ili na drugi način obavijesti-te osobe s kojima trebate razgovarati da kasnite, koliko otprilike ćete zakasniti i zašto. Ukoliko odjavljujete razgovor, također se ispričajte, po-kušajte odmah dogovoriti novi termin i kažite (ukoliko možete) što je razlog otkazivanja. n


tenDinţe

izborom roba tako i najnižim cijenama. Uz sve renomirane domaće proizvođače, na našim policama zastupljena je i roba iz uvoza, a neke proizvode uvozimo i sami (Liking, Divella, Pata, Spak, Vispak). Također, imamo vlastitu preradu mesa i mesnih prerađevina, te vlastitu trgovačku marku Ideal". Govoreći o lojalnosti kupaca i njihovom zadovoljstvu kvalitetom usluge, voditelji-ca poslovnice Stridona u Dubravi kaže da je, prema politici poslovanja tvrtke, kupac uvijek na prvome mjestu. "Upravo su is-punjavanje želja i potreba naših kupaca, odnosno potpuno prilagođavanje našeg poslovanja kupcima, ključni za naš uspjeh i ukupnu kvalitetu poslovanja. Naša viso-kokvalitetna usluga pozitivno utječe na njihovu percepciju o cijeni i imidžu. Sve to omogućava nam da budemo konkuren-tni na tržištu. Inovacijama, pristupačnim cijenama, ljubaznošću osoblja i raznoli-kom ponudom trudimo se zadržati stare, ali i steći nove kupce", naglašava Mirjana Antunović.

VIŠE OD 6500 ARTIKALAKada je u pitanju asortiman, Antunović kaže da posebnu pozornost Stridon pri-daje asortimanu roba koje se nalaze u po-nudi prodavaonice. "Ukupan asortiman obuhvaća više od 6500 artikala iz raznih grupa proizvoda, uz zastupljenost svih

Trgovina Stridon promet d.o.o. u ulici Hrvatskog proljeća 38 u zagrebač-koj Dubravi otvorena je 15. rujna

2005. godine. To je tipična kvartovska trgovina. "Iz godine u godinu stvaramo imidž trgovine iz susjedstva koja svojom ponudom i pristupačnim cijenama zado-voljava sve dnevne potrebe potencijal-nih kupaca", kaže voditeljica poslovnice Mirjana Antunović te dodaje da je riječ o trgovini prodajne površine 260 metara kvadratnih, sa skladištem od 190 m2.

u vašoJ trgovini

Supermarket Stridon promet, Dubrava, Zagreb

Potpuno prilagođeni kupcima

Svoje poslovanje Stridon promet d.o.o. započeo je 1991. godine otvaranjem prvog diskonta u Dugom Selu, a prva maloprodajna trgovina otvorena je 1998. godine u Sigetu. Danas poslu-je kroz više veleprodaja (Sesvete, Virje, Hrvatska Kostajnica, Koprivnica), četiri veleprodajna skladišta (na području Vinkovaca, Rijeke,Trogira i Splita) te kroz maloprodajnu mrežu od 30-ak prodavaonica raznih formata (od diskonata, marketa, supermarketa do prodajnog centra). U trgovinama je zaposleno 140 ljudi. Stridon promet član je Gastro grupe. Posjetili smo trgo-vinu Supermarket u ulici Hrvatskog proljeća 38 u Zagrebu koju nam je predstavila voditeljica poslovnice Mirjana Antunović.

KUPAC NA PRVOME MJESTU Na pitanje po čemu se ova trgovina ra-zlikuje od sličnih, konkurentskih, i koje su njezine prednosti, Antunović navodi da se trend koji se događa u malopro-daji temelji na želji kupca da sve svoje potrebe za kupnjom ispune na jednome mjestu. "Naša prodavaonica prepoznata je po vrlo širokoj ponudi prehrambenih i neprehrambenih proizvoda. Što se tiče konkurencije, trudimo se biti u samom vrhu ponude na hrvatskom tržištu, kako

Pripremila: Marija Kosor


|

1/2:2013

u godinu bilježi rast prometa. Jedna od svakako značajnih karakteristika ove trgo-vine je, prema riječima Mirjane Antuno-vić, i veliki izbor robe za ugostiteljstvo s mogućnošću dostave.

MARKETING I PROMOCIJAU poslovnici Stridon prometa u Dubravi zaposleno je 10 djelatnika koji kontinui-rano prolaze interne edukacije i treninge. "Kada su u pitanju stručnost, diskrecija, ljubaznost, kompetentnost, uslužnost i poznavanje proizvoda, edukacija zapo-slenika je vrlo važna. Rezultati naših inter-nih edukacija su uslužno i ljubazno oso-blje koje je dobro informirano o kvaliteti i raznolikosti ponude. Oni su u svakom trenutku na raspolaganju kupcu".Na pitanje o tome koliko je za trgovinu važna čistoća i osvijetljenost prostora, Antunović kaže da je u Stridonu svakod-nevno čišćenje objekta u skladu s najvi-šim standardima (HACCP), dok se rasvjeta brižljivo održava u svrhu što ugodnije kupovine. Naglašavajući važnost marketinških ak-tivnosti unutar trgovine, Antunović kaže kako je primjetno da su kupci definitiv-no promijenili kupovne navike. "Više se kupuje na akcijama i kupci su spremniji uložiti više truda i vremena kako bi raci-onalnije trošili sredstva koja su im na ras-polaganju. Kako bismo kupcima olakšali pristup informacijama i novostima, svaki tjedan oglašavamo na plakatima i letci-ma artikle koji imaju posebno povoljnu cijenu. Promotivni letci distribuiraju se po kućanstvima. Četiri puta godišnje iz-daju se katalozi (Uskrs, ljeto, jesen, zima) u kojima su svi važni dobavljači sa svojim atraktivnim proizvodima po posebnim cijenama. Pored toga imamo i cjenovnu strategiju za ključne artikle koje kupci sva-kodnevno kupuju - cjenovnu akciju trajno niskih cijena koje komuniciramo prema kupcima putem naše akcije STOP, kojom garantiramo najpovoljnije cijene". n

relevantnih hrvatskih i svjetski poznatih i priznatih marki, tako da i najizbirljiviji potrošači mogu zadovoljiti svoje potrebe i pronaći nešto u skladu sa svojim želja-ma, navikama i potrebama. Naglasak je na kvalitetnim proizvodima, sa visokom funkcionalnom vrijednošću, koji prate sva suvremena kretanja i inovacije u industriji. Ovdje bih posebno istaknula veliki izbor domaćih i stranih pića po atraktivnim cijenama, vlastitu preradu mesa i me-snih prerađevina po domaćoj recepturi, vlastitu trgovačku marku te vlastiti uvo-zni asortiman izuzetne kvalitete (Divella tjestenina, Liking bomboni, Elledi, Pata, Spak, ulje...). Opskrba u svim kategorija-ma hrane vrši se na dnevnoj razini, a na tjednoj za svu ostalu robu, pa je neupit-na svježina i kvaliteta svih proizvoda na polici".

ATRAKTIVNE POLICENa pitanje koliko pozornosti trgovina Stridona u Dubravi polaže u atraktivnost polica, Antunović kaže da je općepozna-to da police u trgovinama moraju biti

uredne, jednostavne i smisleno složene po kategorijama proizvoda. "Naše prodaj-no mjesto uređeno je prema standardima Stridon prometa koji su ujedno i trgovač-ki standardi na nacionalnoj razini. Atrak-tivnost polica ogleda se u kvalitetnom asortimanu i dobroj komunikaciji prema potrošačima koji mogu u svakoj prilici prepoznati najatraktivnije proizvode s atraktivnijim cijenama".Govoreći o suradnji s dobavljačima, a s ciljem unaprjeđenja učinkovitosti uprav-ljanja ponudom i potražnjom, voditeljica poslovnice Stridona kaže kako unapređe-nje učinkovitosti upravljanja ponudom i potražnjom u Stridonovoj trgovini ne bi mogli postići bez kvalitetne suradnje s dobavljačima i bez njihove podrške. "U suradnji sa našim partnerima/dobavlja-čima proučavamo kretanje tržišta i na temelju potreba kupaca radimo akcije na dnevnoj, tjednoj i mjesečnoj razini i za sve kategorije, od svježe hrane do sredstava za čišćenje i pranje. Sve što je jednom domaćinstvu potrebno na svakodnevnoj razini može se naći na našim policama", kaže Antunović i dodaje da se prodaja i zalihe nadziru svakodnevno, te je strate-gija poslovanja za ovu godinu smanjenje zaliha i rješavanje nekurentnih proizvoda.

NIZ POGODNOSTINavodeći pogodnosti kupnje u ovoj trgo-vini i koristi za potrošače kroz asortiman proizvoda, cijene i dostupnost zaliha, Mir-jana Antunović kaže kako Stridon svojim potrošačima nudi niz pogodnosti - od akcija na dnevnoj, tjednoj i mjesečnoj razini do organiziranja nagradnih igara, degustacija, darivanja kupaca u povodu blagdana i slično. "Širok izbor asortimana (svježe meso, voće i povrće, prehrana, ne-prehrana...), vrhunska kvaliteta i povoljne cijene glavne su naše prednosti. Kako je opskrba na dnevnoj razini, nemamo pro-blema sa zalihama", kaže Antunović te dodaje da trgovina koju vodi iz godine Voditeljica Mirjana Antunović


Progressive Košarica

Je li kupac zaista na prvome mjestu?

Pripremila: Kristina Žilić, izvršna direktorica, Heraklea

Heraklea

U mjesecu siječnju tajni kupci u Osijeku su posjetili osam supermarketa kako bi mjerili koliko su djelatnici spremni pomoći kupcu da bi što prije našao proizvod koji traži. Po-sjetili su Plodine, Konzum, Metro, Lidl, Kau-fland, Mercator, Interspar i Billu. U većini pro-davaonica djelatnici su češće zaokupljeni slaganjem robe na police nego samim kup-cima. Iako svi trgovački lanci u svojim pro-motivnim sloganima ističu kako su kupci na prvome mjestu, vrlo često praksa pokazuje upravo suprotno. Naravno, kao i u svakom

drugom slučaju, i tu postoje iznimke. Tako su tajni kupci uočili da je 70% djelat-nika spremno pomoći i uputiti na proizvod koji kupac traži. U Plodinama, Lidlu i Kau-flandu su djelatnici prekinuli svoj posao te su kupca odveli do proizvoda koji je tražio. U Konzumu i Metrou je djelatnik pokazao rukom i objasnio gdje se nalazi proizvod dok su u Intersparu, Billi i Mercatoru djelat-nici kupca uputili samo riječima, no nedo-voljno jasno kako bi se kupac mogao snaći. U mnogo slučajeva se događa da su dje-

latnici ljubazni u komunikaciji s kupcem, međutim, kupac mora potrošiti mnogo vre-mena kako bi uopće pronašao djelatnika. Ukoliko ga ne uspije pronaći nakon nekog vremena, odlazi iz tog trgovačkog lanca, osjećajući se neugodno i nedovoljno cije-njeno, što pak rezultira prelaskom konku-renciji. Iako su ovi elementi kvalitete usluge toliko mali da se najčešće podrazumijevaju, nedostatak istih može prouzročiti troškove velikih razmjera. Najbolje je to spriječiti na vrijeme. n

Iako svi trgovački lanci u svojim promotivnim sloganima ističu kako su kupci na prvome mjestu, vrlo često praksa pokazuje upravo suprotno. Naravno, kao i u svakom drugom slučaju, i tu postoje iznimke. Tajni kupci u siječnju su posjetili Plodine, Konzum, Metro, Lidl, Kaufland, Mercator, Interspar i Billu.


|

1/2:2013

Posjećenost trgovačkih lanaca u siječnju je najviša za Konzum, koji posjećuje 63% građana, dok

njih 40% najčešće posjećuju ovaj lanac. Među svim posjećenim centrima, Ka-ufland, Lidl i Plodine se također često posjećuju, međutim manje građana naj-češće ide u ove trgovačke lance.Analizom imidža koji pojedini trgovački lanci imaju među posjetiteljima, može-mo primijetiti da se Billa još uvijek po-zicionira kao lanac sa dobrim radnim vremenom, ali i širokim asortimanom

proizvoda. Interspar i Mercator također se percipiraju kao lanci s dobrim asor-timanom među posjetiteljima. Ova tri lanca također među posjetiteljima imaju imidž urednih prodajnih mjesta. Lidl, kao i u prethodnom valu mjerenja, među posjetiteljima ima imidž lanca s povoljnim cijenama te s pristupačnim lokacijama trgovina. Pristupačnost loka-cije također se vezuje uz Konzum. Do-datni sadržaji se također najčešće vezu-ju uz Konzum u siječnju.Na osnovu analize imidža koje pojedi-

ni trgovački lanci imaju među svojim posjetiteljima, primjećuje se da je u si-ječnju većina lanaca ocijenjena sličnim ocjenama na ispitanim karakteristikama, te se može pretpostaviti da posjetitelji uočavaju sve manje razlika među razli-čitim trgovačkim lancima. Razlikovanje od konkurencije postaje sve teže, te trgovački lanci trebaju pratiti koji su to elementi koji utječu na diferenciranje jednog lanca od drugih te na taj način na eventualnu lojalnost i zadovoljstvo posjetitelja. n

Konzum najposjećeniji trgovački lanac

Pripremila: Tamara Jović, Research Executive, Hendal

Napomena: Broj kupaca koji ocjenjuju trgovačke lance varira na mjesečnoj bazi. Interpretacija nalaza ne uključuje one trgovačke lance/ hipermarkete koji u zadanom mjesecu imaju manje od N=30 kupaca, tj. čije ocjene su temeljenje na N<30 procjena.

Hendal

Na osnovu analize imidža koje pojedini trgovački lanci imaju među svojim posjetiteljima, primjećuje se da je u siječnju većina lanaca ocijenjena sličnim ocjenama na ispitanim karakteristikama, te se može pretpostaviti da posjetitelji uočavaju sve manje razlika među različitim trgovačkim lancima.


Progressive Košarica

akcije/sniženja/promocije/trajno niska cijena n - nema

SUPERMARKETI

Broj PROIZVOD KOLIČINA INTERSPAR - SPLIT

KONZUM - ZADAR

BILLA - OSIJEK

KAUFLAND - PULA

PLODINE - VARAŽDIN

TOMMY - RIJEKA

PREHRANA

1 Šećer kristal, Premijer 1 kg 6,99 6,99 6,99 6,99 6,99 6,99

2 Brašno glatko T-550, Čakovečki mlinovi 1 kg 4,99 5,99 5,49 n 5,38 4,99

3 Vegeta, Podravka 250 g 12,85 12,89 12,99 12,85 12,85 12,99

4 Dukat trajno mlijeko 2,8% m.m. 1 l 6,49 6,69 4,98 6,19 6,19 n

5 Jogurt 2,8% mm, Vindija 1000 g 10,99 11,99 11,49 11,49 7,99 10,49

6 Maslac kadica, Dukat 250 g 16,99 16,99 13,99 16,98 16,98 n

7 Poli – Perutnina Ptuj - Pipo 500 g 25,89 24,99 27,99 25,89 25,89 26,49

8 Marmelada brusnica, Podravka 380 g 14,99 13,99 13,99 13,99 13,98 13,79

9 Kakao Kraš Express, Kraš 330 g 15,49 15,49 15,49 15,45 15,49 15,99

10 Čokolino, Podravka 200 g 11,79 11,99 11,99 11,79 11,79 12,29

11 Barilla Fusilli 500 g 9,99 7,99 7,99 7,89 7,89 10,39

12 Pureće mljeveno meso, Vindija 500 g 25,99 n n 25,99 n 27,99

13 Rajčica pasirana, Podravka 680 g 10,99 11,49 n 10,98 10,98 11,79

14 Kroketi od krumpira, Ledo 1 kg 20,99 18,99 17,99 17,99 17,99 18,69

15 Carska mješavina, Ledo 450 g 11,99 10,99 12,49 8,88 10,99 n

NEPREHRANA

1 Deterdžent Ariel mountain spring 2 kg 47,99 47,49 47,99 43,99 47,99 46,99

2 Zewa deluxe toaletni papir Pure white 3-slojni 8+2 23,99 23,99 23,99 n n 24,69

3 Palmolive Kupka milk & honey 500 ml 22,99 22,49 22,49 21,99 22,99 24,49

4 Arf sredstvo za čišćenje, Cream original 500 ml 12,89 12,99 12,89 12,89 12,99 13,99

5 Vileda spužva abrazivna, glitzi, 2 u pakiranju 13,99 n n 12,49 n 14,69

6 Cilit bang spray 750 ml 28,89 n 28,99 28,89 29,89 32,99

UKUPNO 358,15 284,42 300,21 313,60 285,24 330,72

BROJ PROIZVODA KOJI NEDOSTAJU 0 3 3 2 3 3

NOMINALNA VRIJEDNOST KOŠARICE 358,15 352,35 349,65 343,06 347,49 365,10

PITANJA INTERSPAR - SPLIT

KONZUM - ZADAR BILLA - OSIJEK KAUFLAND -

PULAPLODINE - VARAŽDIN

TOMMY - RIJEKA

Vrijeme provedeno u trgovini? 14:20 - 15.20 13:00 - 13:45 13:30 - 14:10 18:40 - 19:50 17:40 -18:20 09:40 - 10:25

Je li na ulazu u trgovinu bilo kolica/košara? da da da da da da

Stupanj čistoće u trgovini? čisto djelomično čisto čisto čisto čisto čisto

Stupanj *potpore prodaji robe u trgovini? ne zadovoljava ne zadovoljava zadovoljava zadovoljava zadovoljava zadovoljava

Koliko blagajni ima u supermarketu? 16 16 10 14 10 4

Koliko je blagajni bilo otvoreno dok ste vi obavljali kupovinu? 6 3 2 3 2 2

Koliko je kupaca bilo ispred vas u redu za kupovinu? 2 4 0 2 1 1

Blagajnik je pozdravio kupca? da da da da da da


|

1/2:2013

n - nema

HIPERMARKETI

akcije/sniženja/promocije

INTERSPAR - ZAGREB KONZUM - ZAGREB MERCATOR - ZAGREB PROSJEČNA CIJENA

PROIZVODA

6,99 6,99 6,99 6,99

4,99 n n 5,37

12,85 12,89 12,89 12,88

6,19 6,69 6,39 6,23

10,99 11,99 11,99 11,12

16,99 16,99 17,99 16,74

25,89 24,99 28,99 26,32

14,99 13,99 14,49 14,30

15,49 15,49 15,99 15,55

11,79 11,99 11,89 11,88

9,99 7,99 5,99 8,22

25,99 25,99 19,99 24,79

10,99 11,49 11,49 11,28

20,99 18,99 18,99 19,12

11,99 10,99 12,99 11,41

47,99 47,49 47,49 47,30

23,99 23,99 23,99 24,09

22,99 22,49 21,99 22,55

12,89 12,99 12,99 12,94

12,99 13,99 n 13,37

n 29,99 31,99 29,77

327,96 348,40 335,51

1 1 2

357,73 353,77 354,25

INTERSPAR - ZAGREB KONZUM - ZAGREB MERCATOR - ZAGREB

10:30 - 11:40 11:00 - 11:45 12:50 - 13:25

da da da

djelomično čisto čisto čisto

ne zadovoljava zadovoljava zadovoljava

24 17 28

15 11 18

2 5 3

da da da

METODOLOGIJADatum kupovine 19.01.2013.

Progressive magazin na mjesečnoj bazi prati cijene proizvoda iz kategorija hrana i piće, kućne potrepšti-ne te ljepota i njega u supermarketima i hipermarke-tima diljem Hrvatske.

Naši tajni kupci obilaze i analiziraju trgovine u šest supermarketa u Splitu, Rijeci, Osijeku, Zadru, Puli i Va-raždinu te tri hipermarketa u Zagrebu.

Cijene označene crvenom bojom predstavljaju akci-je, sniženja i promocije dok oznaka "n" znači da na polici nije pronađen određeni proizvod.

Nominalna vrijednost košarice dobiva se zbrojem svih proizvoda u košarici tako da se proizvodima koji nedostaju dodijeli prosječna cijena košarice. Prosječ-na cijena pojedinog proizvoda u košarici predstavlja prosjek cijena svih trgovina u kojima su prisutni spo-menuti proizvodi.

Napominjemo da je cilj objavljivanja košarice praće-nje i pregled cijena proizvoda (brendova) u različitim trgovačkim formatima u kojima pratimo: kretanje ci-jena određenih kategorija hrane i neprehrane; kvali-tetu uslug; stupanj potpore prodaji proizvoda (mer-chandising); razinu čistoće trgovina.

U potrošačkoj košarici, u dijelu kvalitativnih istraživa-nja, razinu čistoće prikazujemo na sljedeći način:n prljavo: u čak 40% prostora, trgovina je prljava ili

su vidljivi tragovi prljavštinendjelomično čisto: u 20% prostora vidljiva je prljav-

ština ili tragovi prljavštinen čisto: trgovina bez vidljivih tragova prljavštine.

Pri određivanju potpore prodaji robe, slijedili smo ove kriterije:n dostupnost proizvoda na polici n način slaganja/aranžiranja proizvoda na polici n čistoća, tj. zaštita integriteta proizvoda.

Ako dva od tri kriterija nisu u potpunosti ispunjena, izvješće o potpori prodaji robe na razini trgovine oci-jenjeno je ocjenom “nedovoljno”.

Progressive košarica omogućava fokus na grupu pro-izvoda svim profesionalcima FMCG sektora, od me-nadžmenta i voditelja poslovnica do dobavljača i distributera, radi lakšeg praćenja pojedinih proizvoda u različitim trgovačkim formatima.

Progressive magazin, kao specijalizirani časopis u FMCG sektoru, samostalno sastavlja popis proizvoda u košarici kao i trgovina u kojima proizvode kupuju tajni kupci.


ProFil

Daniel Ackermann, Co-Founder & CEO, iSTUDIO

Daniel Ackermann, suosnivač i direk-tor tvrtke iSTUDIO, vodeće regio-nalne agencije za društvene medi-

je, rođen je u Zagrebu gdje je završio XV. gimnaziju, a potom Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER). U srednjoj školi je, kako kaže, najviše sklonosti pokazivao prema matematici, pa je sudjelovao na raznim na-tjecanjima i čak došao do državnog. "Mož-da je u pitanju bila i sreća", našalio se Daniel koji se pred kraj srednje škole sve više fo-kusirao na web i počeo raditi prve poslove za klijente.

PRVI POSLOVI"To nisu bili veliki klijenti, no za mene su bili veliki kao Himalaja. Početkom fakulte-ta zaključio sam da bih radije radio vlastite projekte nego izrađivao web stranice za druge pa smo se Tomislav Grubišić (kasni-je drugi suosnivač iSTUDIO-a) i ja upustili u izradu vlastitih portala i foruma. Budući da smo bili ograničenih budžeta, a bila nam je potrebna promocija, počeli smo ekspe-rimentirati s jeftinim marketingom. Probali smo plakate, letke, evente, Google adwor-ds kampanje, tada nove Facebook adse i

Naglasak na partnerstvu i ekspanziji

Tvrtka iSTUDIO danas broji 40 zaposlenih, ima urede u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i SAD-u (Boston). Osim usluga digitalnog marketinga, razvili su i vlastite proizvode: Mediatoolkit, Socialpuzzle i portal Socialnumbers, za koje imaju kupce iz svih dijelova Europe, pa čak i svijeta. Trenutno rade sa stotinama velikih tvrtki: u Hrvatskoj sa tvrtkama poput Agrokora, EPH, Iskona, Svjetlosti, Milke, Lega, Agram Lifea, Valamara... a na europskoj razini sa Philipsom, Admiral Marketsom, Ringier Axel Springerom...

tada još gerilu na Facebooku (Facebook grupe, tada stranice još nisu bile u obliku u kakvom su sada). Sve što smo isprobali sku-po smo platili, a povećanje u posjećenosti stranica je bilo minimalno ili nikakvo. Osim zadnjeg – Facebook gerile", priča Daniel o svojim poslovnim počecima.

SRUŠENI SERVERI!Daniel je s kolegom Tomislavom potom isprobao slanje promotivne poruke grupi od 3000 članova. Rezultat je bio odličan: unutar 5 minuta njihovu je stranicu posje-tilo već 150 ljudi istovremeno i - srušilo ser-vere! Unutar jednoga dana posjetilo ih je više od 1500 ljudi. "Postigli smo besplatno (bez oglasa) ogroman rezultat, jako brzo i jako jednostavno. Taj dan nam je bio naj-veći promet u povijesti projekta. Nije nam trebalo mnogo da shvatimo snagu tog medija te smo je u početku koristili za vla-stite projekte, a potom sve više i za potrebe klijenata", nastavio je Daniel. Kako je broj kli-jenata ubrzano rastao, Daniel je sredinom 2009. godine s Tomislavom osnovao tvrtku iSTUDIO. "iSTUDIO je osnovan dok smo obojica ima-

li 23 godine. Upravo sam privodio kraju 4. godinu fakulteta. Tvrtka je naglo počela rasti pa je, u trenutku kad sam završio fa-kultet, iSTUDIO već brojao sedmero za-poslenih. Jako mi je teško bilo balansirati, odnosno razvijati brzorastuću firmu i diplo-mirati. Ali fakultet sam svakako želio završiti jer sam znao da, ukoliko to ne napravim u tom trenutku, neću nikada. Radio sam pre-ko tjedna, učio vikendima i - uspio završiti fakultet u roku!", prisjeća se Daniel razdoblja vezanog za naglu ekspanziju tvrtke.

'POTUKLI' NYT I CNN"Nakon što smo osnovali firmu, bili smo sigurni da imamo jako dobru uslugu. Imali smo vlastite projekte kojima smo dokazali da naša metoda marketinga ima višestruko bolji rezultat, a u isto je vrijeme i višestruko jeftinija od klasičnih", kaže Ackermann. No, tu je nastao "problem". "Tomislav i ja smo bili mladi i zbog toga smo mnogima djelovali neozbiljnima, a Facebook je bio novi medij koji su mnogi percipirali kao medij za klince. Mnogi su se pitali: 'Ukoliko je to toliko dobro, zašto nit-ko drugi ne radi takve kampanje?' Nismo

Razgovarala: Marija Kosor


|

1/2:2013Daniel Ackermann, Co-Founder & CEO, iSTUDIO

imali razvijene kontakte i bilo nam je poprilično teško dogovoriti bilo kakav sastanak. To nam je bio velik problem, sve dok nismo dobili Jutarnji list kao klijenta. Fan page Jutarnjeg lista uspjeli smo podignuti do brojke od 100.000 fanova te postići da ima bolju interakci-ju od New York Timesa ili CNN-a koji su tada imali skoro milijun fanova. Svaka naša objava generirala je i po nekoliko tisuća klikova na njihovu web stranicu, te im je traffic na webu s Facebooka značajno narastao. To je bio 'case nad caseom' o kojem su svi počeli govoriti te je i nama počeo otvarati mnogo vra-ta", kaže Daniel.

ZEMLJA-REGIJA-SVIJETTvrtka iSTUDIO danas broji 40 zapo-slenih, ima urede u Hrvatskoj, BiH, Sr-biji i SAD-u (Boston). Osim usluga di-gitalnog marketinga, razvili su i vlastite proizvode: Mediatoolkit, Socialpuzzle i portal Socialnumbers, za koje imaju kupce iz svih dijelova Europe, pa čak i svijeta. "Trenutno radimo sa stotinama velikih tvrtki. U Hrvatskoj radimo sa tvrtkama poput Agrokora, EPH, Iskona, Svjetlosti, Milke, Lega, Agram Lifea, Valamara... ili sa tvrtkama na europskoj razini kao što su Philips, Admiral Markets, Ringier Axel Springer...".Na pitanje čime se najviše ponosi, Ac-kermann navodi nagrade poput one Webfestove za Mediatoolkit, za najbolji regionalni startup. "Dobili smo nagrad-no putovanje u New York i mogućnost predstavljanja na jednoj od najvećih tehnoloških konferencija". Njihov klijent 24sata dobio je priznanje WAN IFRE (naj-veće svjetske udruge za medije) za naj-bolje korištenje Facebooka (uz Le Parisien i Guardian), a dobili su i niz drugih manjih nagrada. Daniel, ali i cijela ekipa iSTUDIO-a najponosnija je na priznanje Facebooka, odnosno uvrštenje u Facebook preferred marketing developer program kao prva i jedina agencija u cijeloj regiji! DOBRA ATMOSFERA Govoreći o radnom ambijentu, Daniel kaže kako u tvrtki pokušavaju njegovati opušte-nu, pozitivnu i konstruktivnu atmosferu. "Nedavno smo se preselili u prostranu vilu gdje svi imaju dovoljno prostora. Organizi-ramo redovito velike team buildinge kao i povremene zabave, druženja, sportske ak-

tivnosti i natjecanja. Važno nam je u firmi njegovati kolegijalni i prijateljski odnos, ko-liko god je to moguće. U poslu koji radimo, znanje je izrazito bitno tako da svaki tjedan imamo edukacije, bilo interne, bilo ekster-ne, ili organiziramo gledanje webinara. Jako njegujemo feedback kulturu tako da često šaljemo raznorazne feedback forme u kojima pokušavamo dobiti što više po-vratnih informacija vezanih općenito za zadovoljstvo zaposlenika, klijenata, zado-voljstvo edukacijama, pojedincima, proce-sima... To nam omogućuje da dobijemo što bolji uvid u mjesta na kojima smo slabi, te nam pokazuje što bismo morali unaprijedi-ti", kaže Daniel.Ono što je njemu i kolegama najveći izazov je - organizacija. "iSTUDIO jako brzo raste. U manje od četiri godine došli smo do 40 za-

poslenih te smo morali proći više faza razvitka firme kako bismo došli do ovoga što imamo. Danas, naš posao je kreiranje idealnog sustava ljudi, znanja i procesa. Posao nam je dovesti što bolje zaposlenike, napraviti sustav što kvalitetnijih edukacija i usmjeravanja te posložiti jasne i jednostavne proce-se kako bi firma što bolje funkcionirala. S mnogo stvari se susrećemo po prvi puta i to nam je izuzetno zanimljivo. Super je što ne preuzimamo gotove i već ustaljene procedure, već kreiramo vlastite, upravo one kakve smatramo idealnima za firmu poput naše. Mora-mo ostati mala i agilna firma, ali i pre-uzeti ozbiljnost i profesionalizam naj-većih. Moramo se fokusirati na klijenta te mu osigurati najbolja moguća rje-šenja, a u isto vrijeme ostaviti dovoljno prostora za istraživanja, nove projekte i buduće investicije. To su glavni izazo-vi s kojima se susrećemo", objašnjava Daniel.

RAZVOJ I IZAZOVINastavljajući navoditi daljnje smjernice tvrtke, naglašava kako im je cilj stvoriti mjesto na kojem će se stvarati vrhun-ski projekti."Želimo okupiti vrhunski tim ljudi koji žele napraviti pomake i pokazati da u Hrvatskoj možemo u kratko vrijeme napraviti uspješnu izvozno orijentira-nu kompaniju. Želimo zaposlenima omogućiti najbolje uvjete kako bi bili sretni svaki dan što su s nama te pono-sni na stvari koje smo napravili.To nam je glavni cilj, i sve aktivnosti

koje radimo idu u tom smjeru".Radna je pozicija i više nego ispunila Da-nielova očekivanja. "Nisam ni sanjao da ćemo se toliko razviti, da ćemo raditi toliko jake projekte, i da ćemo uopće imati prilike razgovorati s ljudima o kojima smo nekad 'samo čitali'. Ovo je smjer koji smo ja i cijela ekipa željeli i on se u potpunosti, pa čak i iznad očekivanja, zaista ostvario. Godina 2012. za nas je bila velika godina u kojoj smo najviše radili na razvoju novih proizvo-da i pojačavanju kvalitete usluga. U 2013. cilj nam je nastaviti u istom smjeru, no još veći naglasak želimo staviti na internacionaliza-ciju, partnerstva i ekspanziju. Smatramo da imamo kvalitetu usluge i proizvoda koji su prihvaćeni i na razvijenim zapadnoeurop-skim tržištima. Glavni nam je zadatak to iskoristiti te se internacionalno proširiti". n

Želimo okupiti vrhunski tim ljudi koji žele napraviti pomake i pokazati da u Hrvatskoj možemo u kratko vrijeme napraviti uspješnu izvozno orijenti-ranu kompaniju. Želimo zaposleni-ma omogućiti najbolje uvjete kako bi bili sretni svaki dan što su s nama te ponosni na stvari koje smo napravili.


hiPP voćna zabava!

Ako dijete nije ljubitelj voća, može mu se ponuditi voće pa-kirano u tubi da bi voćni obrok bio što zanimljiviji – istisni voće! Praktična i inovativna ambalaža koja se lako zatvara nakon konzumacije. Voćna zabava sadrži voće iz organskog uzgoja bez dodatka šećera, idealno za putovanja ili šetnju, kao međuobrok ili kao desert. Može se pronaći u tri okusa: Hipp voćna zabava jabuka-kruška-banana i Hipp voćna za-bava jagoda-banana u jabuci i HiPP voćna zabava jabuka-breskva sa šumskim voćem.logističke informacije: komercijalno pakiranje 90 g; 6 komada u transportnom pakiranjuPreporučena mP cijena: 6,49 knuvoznik: Vivera d.o.o., Ul. Kralja Zvonimira bb, 44400 GlinaDistributer: AWT International d.o.o., Slavonska avenija bb, 10000 Zagreb telefon: 01/2481 500Web site: www. awt.hr

PromociJe | KamPanJe | lansiranJa

novi Zvijezda namazi za sendviče Zvijezda namazi za sen-dviče jedinstveni su pro-izvod na hrvatskom trži-štu. Radi se modernim i inovativnim namazima na bazi lagane majone-ze prepoznatljivog Zvi-jezda okusa i kvalitete.

Za ljubitelje sendviča predstavljamo dva okusa Špeksi s aromom slanine i Hambi sa dodatkom rajčice. Zvijezda namazi mogu se konzumirati kao samostalan namaz, ali i kao dodatak svim vrstama sendviča. Namazi su termostabilni tako da se mogu koristiti i za tople sendviče, toast, hamburgere, hot dog.marketinška podrška: TV, print FB kampanja, promocije i degu-stacije na prodajnim mjestima. logističke informacije: Zvijezda namazi za sendviče pakiraju se u plastične boce od 350 g i porcijske vrećice od 45 g. Proizvođač: Zvijezda d.d., M. Čavića 1, Zagrebtelefon i fax: +385 1 2382 666 / +385 1 2370 917 Web site: www.zvijezda.hr

hiPP Kinder obroci u tanjuriću

HiPP Kinder obroci sa Bio tjesteninom svojim su nutritivnim sastavom u potpunosti prilagođeni djetetovim potrebama od godine dana. Proizvodi sadrže točno odgovarajući udio soli za tu dob i blago su začinjeni začinskim biljem. Zbog visokog udjela povrća dodatno doprinose zdravlju djeteta. Neki obroci također sadrže udio mesa prilagođen djeteto-vim potrebama i čine obrok uravnoteženim. Dodatna pred-nost je što djetetu i dalje pružate obroke u najboljoj BIO kva-liteti sa strogo kontroliranim sastojcima. logističke informacije: komercijalno pakiranje 250 g; 6 komada u transportnom pakiranjuPreporučena mPc: 13,99 knuvoznik: Vivera d.o.o., Ul. Kralja Zvonimira bb, 44400 GlinaDistributer: AWT International d.o.o., Slavonska avenija bb, 10000 Zagrebtelefon: 01/2481 500Web site: www.awt.hr

Za najšarenije torte i kolače!

Za početak ovogodišnje sezone, Dr. Oetker predstavlja još jednu novost: crvenu, žutu, zelenu i plavu boju za kolače u pojedinačnom pakiranju te NOVO: crnu boju za kolače! Više nije potrebno kupovati velika pakiranja s više boja, već je moguće kupiti samo one potreb-ne! Dr. Oetker boje za kolače stabilne su u pečenju, prirodne su i ne sadrže AZO boje. Vrlo su praktične, lako ih je dozirati i čuvati. 1 tubica dovoljna je za 500 g tijesta ili 500 ml kreme. Omiljene boje za najljepše kreacije! logističke informacije: sve boje dolaze u pakiranju od 10 g, 6 kom po kart; Crvena boja EAN: 5907707054655, Plava boja EAN: 5907707054679, Žuta boja: EAN 5907707054693, Zelena boja EAN: 5907707054716, Crna boja EAN: 5907707054730.marketinška podrška: PR kampanjaProizvođač: Dr. Oetker Dekor Sp. z.o.o., Poljskauvoznik za hrvatsku: Dr. Oetker d.o.o., Josipa Lončara 9a, Zagrebtelefon i fax: +385 1 3438 299, +385 1 3496 391 Web site: www.oetker.hr uvoznik za bih: Orbico d.o.o., Lužansko polje 7, Sarajevotelefon i fax: + 387 33 756 000, + 387 33 756 090

www.facebook.com/progressive.hr


|

1/2:2013

KotanYi mlinci - grubo i fino mljevenje!

KOTANYI mlinci sa svoja dva mehanizma, od kojih jedan služi za sitnije, finije mljevenje, a drugi za krupnije, predstavljaju novitet na tržištu. Pritom su toliko usavršeni da jamče mljevenje i najma-njeg djelića začina odnosno začinskog bilja te samim time osigu-ravaju uživanje u svakom, pa i onom posljednjem zrncu. Nova paleta boja. Moderan i nov dizajn, prepoznatljiva pale-ta boja karakteristična za određenu skupinu začina predstavlja značajan vizualni pomak kod ovog proizvoda. Tako se primjerice papar pojavljuje u elegantnom crnom pakiranju, začinsko bilje u zelenom, čili i mješavina začina za meso u žarko crvenom, sol u prepoznatljivoj bijeloj. Nova paleta boja omogućava lakše sna-laženje na policama trgovina, ali i kod kuće. Oduševiti će Vas i činjenica da mljevenim začinima i začinskim biljem možete u tren oka začiniti sve što poželite. Zato se KOTANYI mlinci nalaze nadohvat ruke u gotovo svakoj kuhinji, a ime Kotányi postalo je nezaobilazan trend među svim ljubiteljima ukusne hrane. A zna se da onaj tko kuha, mora koristiti i začine. Stoga nimalo ne čudi da mlinci sa začinima postaju sve omiljeniji među kupcima.marketinška podrška: PR kampanja, jaka podrška na svim pro-dajnim mjestima, cjenovne akcije i dodatne pozicije.logističke informacije: 4 kom/kart. Proizvođač: KOTANYI GmbH, Austrija uvoznik/distributer: KOTANYI d.o.o., Savska cesta 116, 10 000 Zagreb Web site: www.kotanyi.com

Korlat loza barrique, puno više od rakijeKorlat Loza Barrique novi je premium proi-zvod u ponudi Badela 1862, lansiran povo-dom obilježavanja 150 godina kompanije. Proizvedena od masulja svježih bobica grožđa, koje je u sebi sačuvalo svu snagu i osebujnost podneblja u kojem se mije-šaju kontinentalna i mediteranska klima, predstavlja vrh kvalitete u proizvodnji jakih alkoholnih pića. Za proizvodnju Korlat Loze koristi se kupaža sorti grožđa sa položaja Korlat – vinarija Benkovac; Cabernet sau-vignon, Merlot i Syrah. Mirisna vinska nota zaokružena je notom blago paljenog drve-ta, njegovanjem u hrastovim barrique bačvama kroz godinu dana. Korlat, premium brand Badela 1862 za vrhunska crvena vina, nastav-lja promicati svoje vrijednosti, ujedinjujući po prvi puta pod istim brandom vrhunske proizvode od grožđa; vina i jaka alkoholna pića. marketinška podrška: Korlat Loza Barrique 0,5L Luxlogističke informacije: Volumen punjenja 0,5L, Alkoholna jačina: 40% vol., 6 kom/karton, EAN kod proizvoda 3850112122339, EAN kod kartona 3850112122322.Proizvođač: Badel 1862 d.d. Zagreb, Vlaška 116, 10000 Zagrebtelefon: + 385 1 4609 555Web site, e-mail: www.badel1862.hr, [email protected]

Dolcela promotivne aktivnosti za uskrsDolcela i ove godine uoči Uskrsa pripre-ma atraktivne promotivne aktivnosti. Podravka i Dolcela pozivaju sve potro-šače da osmisle svoju novu proljetnu kolekciju slastica uz pomoć omiljenih Dolcela okusa te uživaju u njima kako u vrijeme uskršnjih blagdana tako i ti-jekom cijelog proljeća. Potrošači mogu u svoju vlastitu Dolcela slatku kolekci-

ju proljeće/ljeto unijeti ljubav, kreativnost i vrijeme, te uživati u finom okusu moderne, zabavne, elegantne i zanosne Dolcela slastice. Nova slatka kolekcija biti će predstavljena potrošačima u novoj knjižici rece-pata koja će biti dostupna na 130 prodajnih mjesta u Hrvatskoj. Osim knjižica recepata pripremljeni su i drugi pokloni (Dolcela krpe, pregače, rukavice…) koje će potrošači moći dobiti za kupnju Dolcela i drugih Podravkinih proizvoda u akciji. Dolcela Slatki dodir fantazije!marketinška podrška: Uz aktivnosti na prodajnim mjestima tijekom ožujka emitirat će se Dolcela TV spot na svim nacionalnim TV postaja-ma, provoditi web aktivnosti na Podravkinim web stranicama te dru-gim društvenim stranicama (Coolinarika, Facebook…). Proizvođač: Podravka d.d, Ante Starčevića 32, Koprivnicabesplatni potrošački telefon: 0800 08 08Web site: www.podravka.com

borotalco White spray - osjećaj čistoće cijeli danBrand Borotalco, sa 100-godišnjom tradicijom nastavlja razvijati liniju dezodoransa te predstavlja novi Borotalco White. Borotalco White je dezodorans u obliku spreja, s ekskluzivnim mirisom bijelog mošusa, koji nudi osjećaj cjelodnevne čistoće i svježine. Na bazi pudera koji upija znoj, ali omogućava koži disanje te antibakterijskim dje-lovanjem koji pomaže u sprječavanju stvaranja neugod-nih mirisa. 0% Alkohola. Dermatološki testirano.logističke informacije: Borotalco White sprej 150 ml. EAN: 8002410042214. 12 kom/kart. Proizvođač: L.Manetti - H.Roberts & C.p.A, Italijauvoznik za hrvatsku: Bolton Croatia d.o.o., Šarengradska 9, 10000 Zagreb telefon: 01 333 67 55

aktualna novost za suhu i oštećenu kosuKlas argan, serum s arganovim uljem namijenjen je su-hoj i oštećenoj kosi. Hrani, štiti i jača kosu, ali je ne ma-sti. Rezultat je meka i podatna kosa s nevjerojatnim sjajem. Upotreba: Nekoliko kapi seruma iscijedimo na vrhove prstiju i utrljamo u mokru ili suhu kosu. Ne is-piramo, prikladno za upotrebu po cijeloj dužini kose. logističke informacije: 3838980522574, komercijal-no pakiranje: 3 komadaPreporučena mP cijena: 59,99 HRKProizvođač: Ilirija d. d., Tržaška 40, Ljubljana, Slovenija. Distributer: Prodis d.o.o., Savska opatovina 36/3, 10090 Zagreb.Web site: www.ilirija.com


PromociJe | KamPanJe | lansiranJa

sportina žitarice iz cijelog zrnarazbudite se uz ukusne i hrskave žitarice!

Doručak je najvažniji obrok čiji je cilj osigurati do-voljno energije za mentalnu i tjelesnu produktiv-nost tijekom većeg dijela dana. Sportina hrskave integralne pšenične pahuljice s rižom idealan su izbor za doručak ili laganiji obrok. Prirodno su bo-gate vlaknima koja imaju blagotvorni učinak na metabolizam i doprinose duljoj sitosti. Sadrže malu količinu masti omogućujući uravnoteženi unos hranjivih sastojaka i energije za svakodnevne aktiv-nosti i postizanje vitke linije. Proizvode od žitarica potrebno je konzumirati 5-7 puta dnevno, pri čemu

bi oko 2/3 trebale biti integralne. Sportina sadrži cjelovite (integralne) pahuljice pa će se svojom jednostavnošću pripreme odlično uklopiti u vaše dnevne potrebe. Preporučaju se svima koje vode aktivan život i brinu o svom izgledu. Punog okusa i hrskave teksture zadovoljiti će i najizbirljivije potrošače. Mogu se konzumirati same ili pomiješati s mlijekom, jogurtom ili nekim drugim napitkom.logističke informacije: Neto količina: 375 g, 15 kom u kartonuuvoznik/distributer: Encian d.o.o., Gospodarska 16b, Donji Stupnik, 10250 Lučkotelefon: 01/6531-111Web site, e-mail: www.encian.hr, [email protected]

barilla umak Puttanesca 400 g, 6/1 i barilla umak ragu ricco 200 g, 12/1Puttanesca 400 g, umak od rajčice s maslinama i kaparima; Ragu Ricco 200 g, mesni umak (udio mesa 30%).marketinška podrška: Print, in store promocije i dr. logističke informacije: Jedinično pa-kiranje 400 g, transportno pakiranje 6 kom; Jedinično pakiranje 200 g, tran-sportno pakiranje 12 kom. Proizvođač: Barilla G. e R. Fratelli, Via Mantova 166, Parma, Italijauvoznik/distributer: AWT International d.o.o., Slavonska ave-nija 52a, 10000 Zagreb telefon i fax: 01/ 2481500, 01/2481600 Web site: www.awt.hr

grancereale žitne pločice badem i brusnica 105 g, 12/1 i grancereale žitne pločice pšenica i badem 105 g, 12/1Žitne pločice s inte-gralnom pšenicom, bademima i brusni-cama; Žitne pločice s integralnom pše-ničnom prekrupom, prženim slanim bade-mima i slanim bućinim sjemenkama.marketinška podrška: Print, in store promocije, degustacije i dr. logističke informacije: Jedinično pakiranje 105 g, transportno pakiranje 12 kom. Proizvođač: Barilla G. e R. Fratelli, Via Mantova 166, Parma, Italijauvoznik/distributer: AWT International d.o.o., Slavonska aveni-ja 52a, 10000 Zagrebtelefon i fax: 01/ 2481500, 01/2481600 Web site: www.awt.hr

mulino bianco cuor di Pane 325g, 8/1Cuor di Pane je kruh bez kore koji daje samo najbolje iz mekog kruha. Sa njegovim bijelim mekim kriškama, delikatnim okusom i jedin-stvenom teksturom, možete pripremiti mašto-vite sendviče i sendviče ispunjene radošću.marketinška podrška: Print, in store promoci-je, degustacije i dr. logističke informacije: Jedinično pakiranje 325 g, transportno pakiranje 8 kom. Proizvođač: Barilla G. e R. Fratelli, Via Mantova 166, Parma, Italijauvoznik/distributer: AWT International d.o.o., Slavonska avenija 52a, 10000 Zagrebtelefon i fax: 01/ 2481500, 01/2481600 Web site: www.awt.hr

eva sardine s češnjakom i peršinom 115 gSvoj bogati asortiman ribljih proizvoda Eva je proširila s novim proizvodom u segmentu sardina - Eva sardinama s češnjakom i peršinom. Riječ je o jedinstvenom proizvodu na tržištu jer je pripremljen od visokokvalitetne jadranske srdele u kombinaciji s biljnim uljem, češnjakom i peršinom. Ova do-bro poznata kombinacija jadranskih srdela svakim će zaloga-jem oduševiti ljubitelje gurmanskih okusa i vratiti prepoznat-ljiv okus mora u vašu svakodnevnicu. Nutritivno superiornu plavu ribu uvrstite na jelovnik najmanje 2 puta tjedno.

marketinška podrška u 2013.g: TV kampanja, Internetlogističke informacije: litografirana limenka od 115 g, 30 komada u kartonu, 135 kartona na paletiProizvođač: Za Podravku d.d. proizvodi Adria d.d., Gaženička cesta 32, 23000 Zadarbesplatni potrošački telefon: 0800 08 08Web site: www.podravka.com

linija tragom prirode obogaćena mediteranskim i Planinskim čajem

Biljna mješavina. marketinška podrška: TV kampa-nja ožujak i prosinac 2012. g, print - promo advertorijal, oglašavanje na prodajnom mjestu - wobbler.logističke informacije: Medite-

ranski čaj k. 40 g omot: EAN artikla 3858881086784, EAN transport. pak. 3850291039329; Planinski čaj k. 40 g omot: EAN artikla 3858881086791, EAN transport. pak. 3850291039336.Preporučena mP cijena: 9,99 knProizvođač: Franck d.d., Vodovodna 20, Zagreb telefon i fax: 01 37 10 300 Web site: www.franck.hr


|

1/2:2013


stranica nedostupna zbog poštivanja

zakonske zabrane oglašavanja

duhanskih proizvoda i alkoholnih pića.

Documents

Progressive No 126