SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

SARA KOCIJAN

PROJEKT IZGRADNJE MASLINIKA

OBITELJSKOG GOSPODARSTVA KOCIJAN

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2014

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

PROJEKT IZGRADNJE MASLINIKA

OBITELJSKOG GOSPODARSTVA KOCIJAN

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Projektni menadžment

Mentor: prof. dr. sc. Zdravko Zekić

Studentica: Sara Kocijan

Studijski smjer: Poduzetništvo

JMBAG: 0081123004

Rijeka, lipanj 2014

Sadržaj

1. UVOD ................................................................................................................................ 1

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja ........................................................................ 2

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze ............................................................................ 2

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja ........................................................................................... 3

1.4. Znanstvene metode ...................................................................................................... 3

1.5. Struktura rada .............................................................................................................. 4

2. POJAM I POJMOVNA OBILJEŽJA PROJEKTA I PROJEKTNOG

MENADŽMENTA ................................................................................................................... 5

2.1. Projekt .......................................................................................................................... 5

2.2. Klasifikacija projekta ................................................................................................... 8

2.3. Životni ciklus projekta ............................................................................................... 11

2.4. Projektni menadžment i projektni menadžer ............................................................. 12

3. PROJEKT IZGRADNJE MASLINIKA OBITELJSKOG GOSPODARSTVA

KOCIJAN ............................................................................................................................... 17

3.1. Iniciranje projekta ...................................................................................................... 17

3.1.1. Opis projekta ...................................................................................................... 18

3.1.2. Ciljevi projekta ................................................................................................... 21

3.1.3. Projektni menadžer i interesno utjecajne skupine na projektu ........................... 22

3.1.4. SWOT analiza projekta ...................................................................................... 24

3.2. Osnovne značajke maslinovog ulja ........................................................................... 25

3.3. Specifičnosti uzgoja maslina ..................................................................................... 26

3.4. Maslinovo ulje kao brand .......................................................................................... 28

3.5. Berba maslina i proizvodnja maslinovog ulja ........................................................... 29

3.6. Gantogram ................................................................................................................. 30

4. ANALIZA ISPLATIVOSTI I OCJENA PROJEKTA IZGRADNJE MASLINIKA

34

4.1. Analiza tržišta ............................................................................................................ 34

4.2. Cost-benefit analiza projekta ..................................................................................... 38

4.2.1. Troškovi podizanja i održavanja maslinika ........................................................ 39

4.2.2. Račun dobiti i gubitka ........................................................................................ 42

4.2.3. Ekonomski tijek projekta ................................................................................... 43

4.2.4. Financijski tijek projekta .................................................................................... 45

4.3. Statička ocjena projekta ............................................................................................. 46

4.4. Dinamička ocjena projekta ........................................................................................ 47

4.5. Potencijalni rizici ....................................................................................................... 48

5. PERSPEKTIVE RAZVOJA PROJEKTA IZGRADNJE MASLINIKA ................. 50

5.1. Razvoj turizma kao doprinos razvoju i napretku poslovanja i rada maslinika .......... 50

5.2. Nadogradnja i proširenje maslinika ........................................................................... 51

6. ZAKLJUČAK…………………………………………………………………….……….52

7. LITERATURA....................................................................................................................54

8. POPIS TABLICA................................................................................................................56

9. POPIS GRAFIKONA.........................................................................................................56

10. POPIS FOTOGRAFIJA...................................................................................................57

11. POPIS SHEMA.................................................................................................................57

1

1. UVOD

Projektni menadžment prisutan je u svijetu od samih početaka civilizacije. Najznačajnija

ljudska postignuća koja su kroz povijest usmjeravala i još uvijek usmjeravaju gospodarski i

društveni razvoj čovječanstva realizirana su projektima kao jedinstvenim, jednokratnim i

vremenski ograničenim procesima stvaralaštva. Kroz povijest projektni menadžment je sazrio

i prilagodio se različitim područjima primjene te dobio obilježja po kojem ga se danas

prepoznaje. U tempu ubrzanog života, sve dinamičnijeg tržišta, sa sve zahtjevnijim kupcima,

stalnim globalnim promjenama i sve većom konkurencijom, poduzeća i ostale organizacije

primorane su na izvođenje projekata kako bi zadovoljila što veći krug okoline u kojoj posluju

te si osigurala mjesto na tržištu i mogućnost daljnjeg razvoja i napretka.

Poljoprivreda je sektor gospodarstva u kojem se broj projekata također neprestano povećava

stoga je maslinarstvo kao grana poljoprivrede primjer korištenja projektnog menadžmenta i

projektnog pristupa. Na prostorima hrvatskog Mediterana maslina raste i uzgaja se od davnina

te se može reći da je jedna od biljnih kultura koja je omogućila održanje i razvoj stanovništva

na hrvatskoj obali i otocima. Danas maslinarstvo predstavlja velik gospodarski potencijal u

poljoprivrednoj proizvodnji i turizmu hrvatskog Mediterana. Maslinarstvo je profitabilna

gospodarska grana, ali zahtjeva i puno intenzivnog rada te strpljenja. Projekt izgradnje

maslinika u kombinaciji sa turizmom idealan je primjer primjene projektnog pristupa i

projektnog menadžmenta. Zbog prehrambene vrijednosti maslinovo ulje zauzima središnje

mjesto u mediteranskoj prehrani koja se zadnjih godina promovira kao nezaobilazna

sastavnica zdrave prehrane. Također maslinovo ulje jedan je od malobrojnih hrvatskih

poljoprivrednih proizvoda sa izvoznim potencijalom. Nositelji maslinarske proizvodnje u

Republici Hrvatskoj upravo su obiteljska poljoprivredna gospodarstva te se u njihovom

vlasništvu nalazi gotovo 98% maslinika.

U nastavku ovog rada bit će razrađen projektni plan baziran na izgradnji maslinika obiteljskog

gospodarstva Kocijan u Lunu na otoku Pagu. Kroz teorijski, opisni i financijski dio razradit će

se projekt od njegova početka do samog završetka. Smisao plana je planirati slijed aktivnosti i

predvidjeti buduće događaje kako bi realizirani plan dugoročno uspio.

2

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja

Uzgajanje maslina poznato je već od četvrtog tisućljeća prije Krista. Stoljećima su se masline

prerađivale ručno, bez pomoći strojeva i preša. Gnječile su se rukama i nogama, a zatim su se,

uz dolijevanje vruće vode, propuštale kroz tkanenu vreću. Ulje se čuvalo u tzv. kamenicama.

Kasnije je dio posla prebačen na ručnu prešu, pa tzv. toševi da bi nakon hidraulične, motorne i

električne preše na red došlo i hladno prešanje, kojim se danas dobiva najkvalitetnije ekstra

djevičansko maslinovo ulje. Kvalitetu maslina i maslinova ulja određuju prije svega

vremenski uvjeti. Jaka kiša i vjetar najopasniji su za urod maslina, a treba i pogoditi trenutak

savršene zrelosti za berbu, plodove pažljivo ubrati te masline što prije pretvoriti u ulje.

Iako je uzgajanje maslina prisutno od samih početaka civilizacije, maslinarstvo kao dio

turizma poznato je tek u zadnjih nekoliko desetljeća. Potrebno je spojiti te dvije cjeline u

jednu homogenu cjelinu koja će zajedno uspješno funkcionirati.

U skladu s tim promišljanjima postavljen je problem istraživanja: uspješno povezivanje

maslinarstva i turizma uz povećanje proizvodnje i što bolju kvaliteta maslinovog ulja

obiteljskog gospodarstva Kocijan primjenjujući projektni pristup.

Iz problema istraživanja proizlazi predmet istraživanja, a to je istražiti pitanja i mišljenja

vezana uz maslinarstvo u Hrvatskoj te implementirati projektni pristup pri izgradnji maslinika

i berbi maslina prvenstveno u turističke svrhe.

Iz problema istraživanja i predmeta istraživanja proizlazi objekta istraživanja, a to je turizam i

kultura maslinarstva na našim područjima te projektni menadžment.

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze

Iz problema istraživanja i predmeta istraživanja izvodi se radna hipoteza koja glasi:

primjenom metodologije rada projektnog menadžmenta može se upravljati projektom

izgradnje maslinika te ocijeniti opravdanost ulaganja u istoimeni projekt obiteljskog

poljoprivrednog gospodarstva Kocijan.

Radi dokazivanja radne hipoteze definirane su i tri pomoćne hipoteze:

P.H. 1.: Sustavnim proučavanjem obilježja projekta izgradnje maslinika i projektnog

menadžmenta stvorene su osnovne pretpostavke i ideje za razvoj navedenog projekta

3

P.H. 2.: Stečenim spoznajama o projektu i projektnom pristupu moguće je unaprijediti

projekt izgradnje maslinika

P.H. 3.: Dodatnom napretku i razvoju maslinika pridonosi rast turizma

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja

Svrha ovog diplomskog rada je ukazati na važnost izrade i razvoja projekta izgradnje

maslinika za obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i njegov daljnji razvoj i napredak.

Cilj istraživanja je dati uvid u odgovarajuća obilježja turizma, maslinarstva, sadnje i berbe

maslina te u kojoj mjeri projektni pristup utječe na razvoj projekta i obiteljskog gospodarstva.

U radu se daju odgovori na sljedeća pitanja:

· Što je projekt i projektni menadžment?

· Kakvi sve projekti mogu biti i što su stohastički i deterministički projekti te projekti sa

izravnim i neizravnim ekonomskim učincima?

· Što je životni ciklus projekta te koje su njegove faze?

· Koje su specifičnosti uzgoja maslina?

· Koje su faze pokretanja projekta izgradnje maslinika te kako ih uspješno izvesti?

· Kako razvoj hrvatskog turizma doprinosi razvoju i napretku poslovanja i rada

maslinika?

· Kakav je utjecaj projekta na obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo?

1.4. Znanstvene metode

Pri istraživanju i formuliranju tematike ovog projekta, u odgovarajućim kombinacijama,

korištene su sljedeće znanstvene metode: metoda analize i sinteze, metoda deskripcije, metoda

dokazivanja i opovrgavanja, statistička metoda i komparativna metoda.

4

1.5. Struktura rada

Tematika ovog diplomskog rada prezentira se kroz pet međusobno povezanih dijelova.

U prvom dijelu, Uvodu, prikazani su problem istraživanja, predmet istraživanja, objekt

istraživanja, radna hipoteza, pomoćne hipoteze, svrha i cilj istraživanja, znanstvene metode te

struktura rada.

Naslov drugog dijela je Pojam i pojmovna obilježja projekta i projektnog menadžmenta.

U tom dijelu rada dana je definicija projekta te uvid u temeljna obilježja projekta i projektnog

menadžmenta. Nadalje, objašnjen je pojam životnog ciklusa projekta te je dana definicija

projektnog menadžera i njegova važnost u poslovima upravljanja projektom.

U trećem dijelu pod nazivom Projekt izgradnje maslinika objašnjene su sve faze kroz koji

navedeni projekt mora proći kako bi bili ostvareni njegovi ciljevi. Naveden je opis projekta,

ciljevi projekta te gantogram projekta. U njemu je također predočena specifičnost uzgoja

maslina, predstavljen je projekt „Vrtovi lunjskih maslinika“ te su navedene osnovne značajke

maslinovog ulja te je objašnjen proces berbe maslina i proizvodnje maslinovog ulja kao

konačnog proizvoda.

U četvrtom dijelu, Analiza isplativosti i ocjena projekta izgradnje maslinika, obrađena je

analiza tržišta, Cost-benefit analiza, u sklopu koje se nalaze račun dobiti i gubitka, ekonomski

i financijski tok projekta, dane su statička i dinamička ocjena projekta te metoda isplativosti

projekta.

U petom dijelu koji ima naslov Perspektive razvoja projekta izgradnje maslinika

objašnjen je utjecaj razvoja hrvatskog turizma na razvoj i napredak poslovanja i rada

maslinika te je predočena ideja nadogradnje i proširenja maslinika.

U Zaključku je analiziran cijeli rad te su ukratko izneseni rezultati istraživanja ovog

diplomskog rada.

5

2. POJAM I POJMOVNA OBILJEŽJA PROJEKTA I PROJEKTNOG MENADŽMENTA

Najveća dostignuća čovječanstva ostvarena su projektima. Projekti kao vremenski ograničeni

procesi stari su koliko i čovječanstvo, iako se u početku nisu tako nazivali njima je stvarano

nešto novo i do tada nepoznato.

Povijest ljudskih postignuća obilježena je projektima kao jedinstvenim, jednokratnim,

vremenski ograničenim, ciljno usmjerenim procesima stvaralaštva-od nastanka Biblije,

izgradnje egipatskih piramida i Kineskog zida, projekta osvajanja svemira, razvoja novih

energetskih izvora, novih materijala, projekata biotehnologije i novih institucija-do brojnih

drugih manje eksponiranih projekata koji su usmjeravali i usmjeravaju razvoj čovječanstva

(Zekić, 2010., str. 5).

U nastavku ovog poglavlja bit će objašnjen pojam projekta, njegova definicija i bitne

karakteristike koje ga određuju i definiraju kao jedinstvenu organizacijsku aktivnost.

Nadalje, posebna pažnja bit će posvećena određivanju konteksta u kojem se projekt provodi te

životnom ciklusu projekta. Na kraju cjeline biti će objašnjeni pojmovi projektnog

menadžmenta i projektnog menadžera.

2.1. Projekt

Izraz projekt dolazi od latinske riječi projectum, izvedene iz riječi projicire, a što znači

„bacati nešto naprijed“, pri čemu prefiks pro označava da nešto prethodi akciji, a jacere

označuje „baciti“ (Zekić, 2010., op. cit., str. 8).

Projektom se postiže cilj koji se postavlja prije njegova pokretanja i izvođenja. Razni autori i

institucije u različitim kontekstima pokušali su što detaljnije i potpunije definirati pojam

projekta. U nastavku su navedene su neke od tih definicija:

· Američki institut za projektni menadžment (PMI) definira projekt kao privremeno

nastojanje koje se poduzima u cilju stvaranje jedinstvenog proizvoda i usluge

(PMBOK Guide, 1996.-2004., str. 4). Naglasak je na privremenom, što znači da svaki

projekt ima unaprijed određen početak i kraj.

· Projekt je jednokratan poslovni proces s jasno opredijeljenim ciljevima te ograničenim

vremenom, troškovima i kvalitetom. Za izvedbu ciljeva projekta potrebna je specifična

projektna organizacija. Glavne značajke projekta su jednokratnost, kompleksnost,

interdisciplinarnost i rizik (Bistričić, 2010., str. 24).

6

· Projekti su organizacijski modeli realizacije inovativnih poduzetničkih pothvata-

temeljne pretpostavke opstanka i razvoja suvremenog poduzeća kao trajne

organizacije poduzetništva (Zekić, 2010., op. cit., str. 5).

· Projekt je zaokružen, cjelovit i složen pothvat čija se obilježja i cilj mogu definirati, a

mora se ostvariti u određenom vremenu te zahtjeva koordinirane napore nekoliko

službi tj. radnika zaposlenih u tim službama. S obzirom na učestalost pojavljivanja

projekata, razlikuju se jednokratni projekti i projektni procesi. Jednokratni projekti

pojavljuju se jednom ili veoma rijetko u istom načinu izvođenja, a projektni procesi

ponavljaju se više puta uzastopno, slični su po načinu izvođenja i zahtijevaju ustaljeni

način rukovođenja (Novak, Sikavica, 1993., str. 148).

· Projekt je razrađeni način izrade čega, pripremni tekst, nacrt kakvog dokumenta, ono

što se izrađuje prema planu s vlastitim rokom, opsegom, opisom, sadržajem i

organizacijom rada (Anić, 1994., str. 809)

Projekt je privremeni pothvat kojim se stvara jedinstveni proizvod, usluga ili rezultat.

Privremena priroda projekata ukazuje na točno određeni početak i kraj. Kraj se dostiže kad su

postignuti projektni ciljevi ili kada se projekt prekida zato što se njegovi ciljevi neće ili ne

mogu ostvariti ili kad više ne postoji potreba za projektom. Privremeno ne mora nužno značiti

i kratkotrajno. Osobina privremenosti općenito se ne primjenjuje na proizvod, uslugu ili

rezultat koji su nastali projektom; većina se projekata pokreće kako bi se postigao trajni ishod

(PMBOK Guide-Fourth Edition, 2008., op. cit., str. 5).

Projekt može stvoriti (PMBOK Guide-Fourth Edition, 2008., op. cit., str. 5):

· proizvod koji može biti komponenta neke druge cjeline, ili konačna cjelina sama po

sebi,

· sposobnost da se pruži neka usluga (npr. poslovna funkcija koja daje podršku

proizvodnji ili distribuciji,

· rezultat kao npr. neki ishod ili dokument (npr. istraživački projekt koji razvija znanje

koje se može koristiti kako bi se ustanovilo postoji li neki trend ili bi neki novi proces

koristio društvu).

Temeljne značajke projekta (Zekić, 2010., op. cit., str. 10):

· jedinstvenost cilja,

· ograničenost vremena,

· kompleksnost transformacije,

7

· determiniranost resursa,

· inovativnost organizacije,

· rizičnost pothvata,

· strateški pomak.

Upravljanje projektima zapravo je primjena znanja, vještina i tehnika na projektne aktivnosti

kako bi se ispunili zahtjevi projekta.

Grupa projekata kojima se koordinirano upravlja da bi se postigao rezultat koji se ne bi

ostvario kada bi se njima pojedinačno upravljalo definira se kao program. Program je zapravo

sinergijska cjelina značajnih strateških promjena koje se ostvaruju pojedinačnim projektima.

Dva su karakteristična načina povezivanja projekata u program

(Zekić, 2010., op. cit., str. 10-11):

· horizontalna podjela programa – na način da se programski proizvodi ili usluge

dijele na zasebne jednoznačne projektne međuproizvode;

· vertikalna podjela programa – na način da se program dijeli na slijedne vremenske

cikluse, kao npr. istraživački projekti, projekti realizacije, projekti eksploatacije i sl.

Skup projekata i programa koji se istodobno izvode u projektno orijentiranim organizacijama

čini projektni portfolio. Temeljni zadatak multiprojektnog menadžmenta jest dinamička

optimalizacija projektnih rezultata individualnih menadžmenta projekata u sustavu projektnog

portfolija sukladno poslovnim i razvojnim ciljevima poduzeća (Zekić, 2010., op. cit., str. 10).

Projekti ili programi unutar portfelja ne moraju nužno biti ovisni jedni o drugima, ili biti u

direktnoj vezi. Na primjer, poduzeće koje se bavi infrastrukturom koje kao strateški cilj ima

“maksimiziranje povrata svojih investicija“ može sastaviti portfelj koji uključuje mješavinu

projekata koji uključuju naftu i plin, energiju, vodu, ceste, željeznicu i aerodrome (PMBOK

Guide-Fourth Edition, 2008., op. cit., str. 8).

8

2.2. Klasifikacija projekta

U literaturi i u praksi ne postoji jednoznačna klasifikacija projekata, moguće je razvrstati ih

na razne načine. Projekti se razlikuju prema djelatnosti u kojoj se izvode, prema namjeni,

prema objektima prodaje, načinu izvedbe, dužini trajanja te prema brojnim drugim

obilježjima.

Kako se projektom uvijek realizira odgovarajući objekt determiniran namjenom projekta

određenom projektnom strategijom naručitelja, svaki projekt kao jedinstveni vremenski

ograničeni ciljni pothvat ima konačni objektni cilj koji se postiže projektnom realizacijom kao

pretpostavkom realizacije konačnog namjenskog cilja koji se ostvaruje komercijalizacijom,

odnosno eksploatacijom objekta projekta, tj. projektnog proizvoda (Zekić, 2010., op. cit., str.

13).

Za daljnje objašnjenje projektnog menadžmenta u ovom diplomskom radu biti će primijenjena

klasifikacija projekata s obzirom na dva aspekta:

a) s obzirom na objekt i način određivanja cilja

1. deterministički projekti

2. stohastički projekti

b) s obzirom na namjenu i učinke

1. Projekti s izravnim ekonomskim učincima

2. Projekti s neizravnim ekonomskim učincima

a) s obzirom na objekt i način određivanja cilja

1. Deterministički projekti

Determinirani projekt je onaj projekt pri kojemu se, na osnovi ulazne strategije i projektne

narudžbe, u pripremi pokretanja određuju namjenski i objektni ciljevi te se na toj osnovi

izrađuje cjelovit plan i organizacija izvedbe. Determinirani projekti su npr. projekt izgradnje

brodova, projekt izgradnje hidroenergetskog objekta, projekt gradnje autoceste, projekt

postavljanja nove tvornice s razvijenim novim proizvodom i osvajanjem novih tržišta. To su

hardverski projekti.

9

Determiniranost projekta u prvom redu se odnosi na stupanj konkretizacije postavljenih

ciljeva projekta i tek onda na izvedbu (Bistričić, 2010., str. 46).

Učinkovito upravljanje determinističkim projektima moguće je menadžerskom kontrolom

sustavom jednostavne povratne veze (Hauc, 2007., str. 70).

Determinirani projekt odvija se po sljedećim fazama (Bistričić, 2010., op. cit., str. 46):

· u prvim fazama pokretanja projekta postavlja se, na osnovi ulaznog zahtjeva ili ulazne

strategije, prije svega struktura namjenskih i glavnih objektnih ciljeva projekta, i to sa

svih aspekta koji su potrebni za njihovo određivanje: tehničko-tehnološkoga,

ekonomskoga tržišnog, društveno političkoga, ekološkog i organizacijskog aspekta;

· u sljedećim se fazama pokretanja projekta, na osnovi namjenskih ciljeva, određuju svi

objektni ciljevi i izrađuje plan izvedbe projekta koji će vrijediti do kraja projekta, osim

u slučajevima ako se tijekom izvođenja mora prilagoditi promjenama ili dopunama

namjenskih i objektnih ciljeva zbog izvođačkih ograničenja (tehničko.tehnološki

problemi, problemi financiranja, organizacija izvedbe i slično);

· u fazi izvođenja projekt se izvodi po predviđenom planu izvedbe u sklopu zadanih i

možda, ponešto promijenjenih ciljeva, koji su još prihvatljivi; promjene su manje i

posljedica su problema pri izvođenju. Uzroci promjena mogu biti i vanjski, s obzirom

na poduzeće koje je projekt naručilo i koje ga izvodi.

2. Stohastički projekti

Stohastički projekt je onaj projekt kod kojeg se namjenski konačni cilj postavlja u skladu sa

strategijom razvoja poduzeća ili druge organizacije, ali s malo zadanih kriterija pa stoga nije

moguće unaprijed sasvim odrediti izvedbu projekta. Izvođenjem aktivnosti i analizom

postignutih podciljeva realiziraju se drugi ciljevi projekta, a time i svi kriteriji namjenskog

konačnog cilja.

Stohastički projekti su istraživačko inovacijske naravi pa je iz ekonomskih razloga, ako ne i

drugih, vrlo teško pokrenuti istraživački projekt koji nema nikakvog cilja ili je cilj nešto

postići (Bistričić, 2010., op. cit., str. 47).

Ciljevi istraživanja postavljaju se u vezi s budućim razvojem ili pronalaženjem nečeg novog

također mogu se postaviti i u skladu sa strategijom poduzeća ili na temelju istraživanja.

Stohastički projekti su npr. traženje novih ekološki prihvatljivih materijala, razvoj novih

10

proizvodnih tehnologija za smanjenje troškova, istraživanje tržišta s ciljem utvrđivanja

mogućnosti prodaje proizvoda koji tek razvijamo.

Stohastički projekt odvija se po sljedećim fazama (Bistričić, 2010., op. cit., str. 47):

· u prvoj fazi pokretanja projekta, na osnovi ulazne strategije ili namjene projekta,

postavlja se namjenski konačni cilj koji je određen s malo kriterija što utječe na

određivanje objektnih ciljeva i koncepciju izvedbe;

· u sljedećoj fazi postavlja se plan projekta koji nije moguće odrediti posve precizno do

samog kraja projekta. Plan izvedbe izrađen je u varijantama, na osnovi predviđenih

odlučujućih događaja. Plan projekta moguće je zadovoljavajuće za prve faze

izvođenja, ali za sljedeće faze to je moguće samo u grubim crtama;

· u fazi izvođenja, analizom odlučujućih događaja određuju se putovi daljnjeg izvođenja

projekata. Oni mogu biti jednaki onima iz prvotnog plana ili su posve novi jer se na

osnovi odlučujućih događaja javlja potreba za novim aktivnostima.

Vođenje stohastičkih projekata razlikuje se od vođenja determiniranih projekata po tome što

se plan projekta mora prilagođavati postignutim rezultatima u odlučujućim događajima.

Kakvo će biti izvođenje nakon ovih događaja, odlučuje stručni menadžer ili stručni voditelj

projekta (Bistričić, 2010., op. cit., str. 47).

b) s obzirom na namjenu i učinke

a. Projekti s izravnim ekonomskim učincima

b. Projekti s neizravnim ekonomskim učincima

1. Projekti s izravnim ekonomskim učincima

Imaju za očekivanje povrat financijskih ulaganja iz novostvorene vrijednosti, odnosno profita

stvorenog ili realizacijom ili eksploatacijom projekta. Primjer takvih projekata su komercijalni

projekti koje izvode projektno orijentirane organizacije, kao i interni projekti razvoja novih

proizvoda, projekti uvođenja nove tehnologije, projekti osvajanja novih tržišta i slični

projekti.

11

2. Projekti s neizravnim ekonomskim učincima

Ne polaze od očekivanja povrata financijskog ulaganja u njihovu realizaciju neposredno

komercijalizacijom ili eksploatacijom projekta, već neizravno poboljšanjem uspješnosti

funkcioniranja višeg sustava koji definira namjenski cilj projekta. Takvi su infrastrukturni

projekti te projekti te projekti razvoja organizacije, projekti razvoja logističkog sustava,

projekti razvoja kvalitete i slični projekti (Zekić, 2010., op. cit., str. 16)

2.3. Životni ciklus projekta

Kako bi se osiguralo bolje upravljanje projektom te smanjio rizik uspješne realizacije

projektnih ciljeva, projekt, kao događaj koji je vremenski ograničen, se dijeli na određene

projektne faze koje čine životni ciklus projekta. Dakle, projekt se rađa, živi i umire.

Životnim ciklusom projekta podrazumijevaju se faze u izvođenju projekta koje povezuju

početak s završetkom projekta. Svaka faza realizira određene procese kao niz međusobno

logički povezanih projektnih aktivnosti koje vode realizaciji mjerljivog rezultata, proizvoda.

Nadalje, životni ciklus je specifičan kod svakog projekta, ali općenite faze životnog ciklusa su

(Zekić, 2010., op. cit., str. 17):

· iniciranje i aktiviranje realizacije projekta,

· planiranje i organizacija logistike projektne realizacije,

· organiziranje i vođenje projektne realizacije,

· evaluiranje i zaključivanje realizacije projekta.

Početna i završna projektna faza životnog ciklusa projekta područje su primarne odgovornosti

strategijskog projektnog menadžmenta dok su središnje faze, planiranje i organizacija

logistike projektne realizacije te organiziranje i vođenje projektne realizacije, područja

izravne odgovornosti operativnog projektnog menadžmenta.

12

Grafikon 1: Životni ciklus realizacije projekta

Izvor: Izrada autora prema Zekić, 2010., str. 18

Iz grafikona se može vidjeti da je životni ciklus projekta podijeljen u četiri faze, to su faza

iniciranja i aktiviranja projekta, faza planiranja i organiziranja logistike projekta, faza

organiziranja i vođenja projekta u kojoj su ulaganja u projekt najveća te faza evaluiranja i

vrednovanja projekta. Rizičnost i vanjski utjecaji najveći su na početku realizacije projekta.

2.4. Projektni menadžment i projektni menadžer

Doba suvremenog menadžmenta i veliki rast opsega projekta započeli su sa drugim svjetskim

ratom, kada su se pojavile složene potrebe za novim oružjem te potreba za obnovom Europe i

ostalih vojno uništenih dijelova svijeta te rast svjetskog gospodarstva (Bistričić, 2010., op.

cit., str. 133).

Tijekom vremena projekti su postajali sve veći, kompleksniji i skuplji te su se zbog toga, u

praksi počela pojavljivati velika vremenska i proračunska prekoračenja. Za uspješnu izvedbu

projekta više nije bilo dovoljno za menadžera projekta imati dobrog praktičara s velikim

iskustvom. Pojavila se potreba uvođenja specifičnih metoda i tehnika koje će olakšati i ubrzati

rad i razvoj projekata.

Jedna od većih koristi toga vremena sastoji se u tome da je vodeći menadžment uočio potrebu

uvođenja jakog i učinkovitog projektnog menadžmenta (Semolič, 1999., str. 6).

13

Rezultat toga je ubrzano razvijanje metoda i tehnika za potporu menadžmentu projekata. U

tom vremenu osnivaju se prva međunarodna udruženja za projektni menadžment, najprije u

Americi i Europi, a kasnije i na drugim kontinentima.

Već u osamdesetim godinama, a posebno u devedesetima, počelo se osjećati da poslovno

okruženje poduzeća počinje postajati sve više nestabilno. Ta nestabilnost nastajala je zbog

stalnog simultanog pojavljivanja novih tehnologija, skraćivanjem životnog vijeka proizvoda,

globalizacije proizvoda, tržišta i organizacija. To ima za posljedicu pojavljivanje sve veće

potrebe za razvojnim i organizacijskim projektima. Pomoću njih se poduzeća brže i

kvalitetnije prilagođavaju promjenama okruženja, postižu svoje razvojne ciljeve i strategije te

tako održavaju, a i povećavaju konkurentsku prednost (Bistričić, 2010., op. cit., str. 134).

Kao odgovor problemu pojavljuje se niz novih organizacijskih pristupa savladavanja

poslovanja poduzeća i to (Bistričić, 2010., op. cit., str. 134):

· menadžment promjena (Change Management)

· menadžment rizika (Risk Management)

· suvremeno inženjerstvo (Concurent Engineering)

· cjelokupno ovladavanje kvalitetom (Total Quality Management) i drugo.

Ovi pristupi pojavili su se kao samostalna rješenja nastalih situacija, a kasnije su se

međusobno povezali te je među njima počeo proces povezivanja u jedinstveni pristup koji se

među sobom nadopunjuje.

Shema 1: Povezivanje pristupa po Kerneru

Izvor: Izrada autora prema Bistričić, 2010., str. 135

14

Temeljni zadatak projektnog menadžmenta je vođenje projekta. Međunarodni standard struke

(IPMA, ICB, 2006.) opredjeljuje projektni menadžment kao niz zadataka koji obuhvaćaju

planiranje, organizaciju, vođenje i kontrolu svih područja projekta te motivaciju svih

subjekata zbog ostvarenja projektnih ciljeva, u okviru zadanih troškova i vremena.

Projektni menadžment dio je općeg menadžmenta poduzeća ili organizacije. Zadužen je za

izvođenje ulazne projektne strategije ili druge projektne narudžbe za pripremu pokretanja

projekta, vođenje njegova izvođenja, sve do završetka projekta, a ujedno je zadužen i za

postizanje planiranih posrednih, neposrednih ili drugih ekonomskih učinaka, ovisno o

projektu koji će osiguravati projektni rezultati, odnosno uporaba (Dujanić, 2010., str. 96).

Oba menadžmenta, i projektni i opći, zadužena su za plan projekta. Razlika među njima je ta

što opći menadžment djeluje kroz postojeće procese za čije su izvođenje osigurani svi

potrebni resursi, dok projektni menadžment djeluje na osnovi procesa koji kod pokretanja

projekta još nema resursa, oni se oblikuju tek s planovima projekta.

Shema 2: Odnos općeg i projektnog menadžmenta

projektni menadžment

procesi opći menadžment

projekti

Izvor: Izrada autora prema Zekić, 2010., str. 35

Zadatci projektnog menadžmenta (Bistričić, 2010., op.cit., str 163):

· Ulazna projektna strategija - projektni menadžment može biti uključen u oblikovanje

te strategije ako ima takav organizacijski oblik i ovlaštenja,

15

· Sadržaj projekta - podloga za određivanje projektnih ciljeva koji moraju biti postignuti

tijekom izvođenja projekta. Projektni menadžment ima zadatak da u suradnji sa

stručnim menadžmentom i izvođačima odredi objektne ciljeve u skladu sa

namjenskima, da pripremi pokretanje projekta te da kontrolira jesu li svi objektni

ciljevi postignuti,

· Namjenski i objektni ciljevi – projektni menadžment u suradnji s ostalim

menadžmentom oblikuje objektne i namjenske ciljeve koji su osnova za planiranje

projekta. Projektni menadžment ima zadatak oblikovanja navedenih ciljeva, pripreme

planova i kontrole ostvarivanja ciljeva tijekom izvedbe projekta.

· Taktika izvedbe – projektni menadžment uključen je u oblikovanje taktike i pritom

surađuje s menadžmentom projekta, stručnim menadžmentom, izvođačima, tehničkim

i drugim nadzorom, odnosno s onima koji je mogu odrediti. Taktika je podloga za

izradu plana i organiziranja izvođenja projekta.

· Plan projekta – izrada plana svrstava se u najvažnije zadatke projektnog

menadžmenta. On obuhvaća:

- organiziranje planskih timova za izradu plana,

- osiguranje informacijske podrške za planiranje,

- uključivanje plana u godišnje i operativne planove poslovanja,

- kontroliranje izvedbe projekta prema planu,

- slanje sažetih informacija menadžmentu projekta o izvođenju prema planu

izvođenja,

- održavanja projektne planske baze podataka i sl.

· Analiza rizika – projektni menadžment, u suradnji s menadžmentom projekta,

stručnim menadžmentom, najvišim menadžmentom ili stručnjacima unutarnjih i

vanjskih izvođača, provodi analizu rizika, to jest organizira pripremu te analize.

· Projektna organizacija – zadatci projektnog menadžmenta mogu se razvrstati:

- na oblikovanje pokretačke projektne organizacije,

- na uspostavljanje cjelokupne organizacije projektnog sustava,

- na stalan razvoj te organizacije s obzirom na dinamiku izvođenja projekta,

- na unutarnje organiziranje projektnog menadžmenta,

- na uključivanje projektne organizacije u postojeću organizaciju i

- na organiziranje preuzimanja i završetka djelovanja projektne organizacije.

16

· Plan kontrole – zadatak je projektnog menadžmenta i to:

- priprema tog plana,

- organiziranje izvođenja kontrole te

- poduzimanje mjera s obzirom na to što je kontrola ukazala u pogledu

postizanja vremenskih rokova, troškova i ostalih projektnih parametara.

Navedeni zadatci moraju se dopuniti s obzirom na organizacijsku strukturu poduzeća,

procesnu organiziranost, informatičku podršku, ugrađenost projektne organizacije u onu

postojeću što se uređuje pravilnicima, metodologijom, uputama, zatim s obzirom na

poznavanje projektnog rada, prema vrsti projekta itd.

Projektni menadžer mora fleksibilno upotrebljavati svoj projektni tim jer organizacijska

uspješnost se mjeri sposobnošću, svoj pristup prema podređenima mora prilagoditi situaciji.

Projektni menadžer ima odgovornost integracije ljudi sa različitim znanjima i vještinama kako

bi se postigli specifični ciljevi projekta jer ključ projektnog uspjeha su ljudi koje se ne smije

doživljavati samo kao resurse.

Projektni menadžer je profesionalac na polju projektnog menadžmenta. On ima odgovornost

planiranja i izvedbe bilo kakvog projekta, kao oni koji se odnose na građevinsku

industriju, arhitekturu ili razvoj softvera. Mnoga druga polja u produkciji, dizajnu i uslužnim

industrijama također imaju projektne menadžere.

Jedina dužnost projektnog menadžera je osigurati uspjeh projekta

minimaliziranjem rizika kroz životni ciklus projekta. To se izvodi kroz niz metoda. On pita

bitna pitanja, otkriva neizrečene pretpostavke i rješava interpersonalne konflikte, te

upotrjebljava razne sistematske vještine menadžera ( www.wikipedia.org, 04.05.2014.).

Zadatci projektnog menadžera:

· definicija projekta,

· oblikovanje projektne organizacije i sastavljanje tima,

· projektni planovi i njihovo vrednovanje,

· oblikovanje informacijskog sustava projekta i komunikacija,

· menadžment okoline,

· kontrola projekta,

17

· dokumentacija projekta,

· vođenje članova u projektu.

Projektni menadžer je osoba odgovorna za realizaciju svih poslova i aktivnosti na određenom

projektu, koji su dio svakog projekta bez obzira na njegovu veličinu, vrijednost ili trajanje, a

koja je izravno odgovorna direktoru poduzeća (Dujanić, 2010., str. 18).

3. PROJEKT IZGRADNJE MASLINIKA OBITELJSKOG GOSPODARSTVA

KOCIJAN

U ovom dijelu rada bit će objašnjene sve faze kroz koji navedeni projekt mora proći kako bi

bili ostvareni njegovi ciljevi. Naveden je opis projekta, ciljevi projekta te gantogram projekta.

Predočena je specifičnost uzgoja maslina, predstavljen je projekt „Vrtovi lunskih maslinika“,

navedene su osnovne značajke maslinovog ulja te je objašnjen proces berbe maslina i

proizvodnje maslinovog ulja kao konačnog proizvoda.

3.1. Iniciranje projekta

Ideja za projekt izgradnje maslinika vezana je uz vrijednost masline kao mediteranske voćne

vrste, hranjiva i ljekovita vrijednost ploda masline i maslinova ulja, uz tradiciju uzgoja

maslina u priobalju, te visoku cijenu maslinovog ulja te razvoj turizma u Lunu, razvoj Luna

kao turističkog središta te nedostatak aktivnosti i zanimacije potencijalnim gostima tijekom

godišnjeg odmora te produženje turističke sezone.

Glavni razlog pokretanja projekta je prepoznavanje potencijala i trendova u maslinarstvu i

turizmu te produženje turističke sezone za investitora, OPG Kocijan uzimajući u obzir da

konkurencija nije prisutna u ovakvom vidu pružanja turističkih usluga.

18

3.1.1. Opis projekta

Investitor u ovom projektu je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Kocijan, a predmet

projekta je izgradnja obiteljskog maslinika.

Namjera investitora je izgradnja maslinika, obogaćivanje vlastite turističke ponude te

proizvodnja vrhunskog maslinovog ulja. Navedeni projekt prvenstveno je namijenjen za

turističke svrhe te za proizvodnju maslinovog ulja.

Ciljano tržište prvenstveno su gosti sa područja Njemačke, Austrije i Slovenije, a nakon toga i

iz ostalih zemalja Europe.

Projekt izgradnje maslinika OPG Kocijan bit će realiziran na dvije odvojene parcele koje su u

obiteljskom vlasništvu, jedna parcela sa 2000 m2 i jedna parcela sa 3000 m2.

Područje mjesta Lun poznato je po bogatoj kulturnoj baštini maslinarstva. Na ovom području

raste više od 80 000 stabala maslina. Najzastupljenija je sorta oblice cijepljene na divlju

podlogu masline Olea oleaster linea. Uz vodu koja omogućava navodnjavanje te blagu klimu

područje mjesta Lun pogodno je za razvoj maslinarstva, vinogradarstva, voćarstva,

povrtlarstva i ostalih poljoprivrednih kultura te stočarstva tj. ovčarstva.

Projekt predstavlja smjernice ostalim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u Lunu jer

revitalizacija proizvodnje maslina i maslinovog ulja predstavlja potencijal za razvoj mjesta te

povećanje razine prihoda gospodarstva u smislu turizma ili samo maslinarstva. Izgradnjom

novih maslinika moguće je ostvariti prihod i u turističkom smislu, kao prodaja aranžmana

branja maslina tj. agroturizma. Na taj način produžila bi se turistička sezona na području

Luna, bio bi ostvaren veći broj noćenja turista, turistička ponuda mjesta bila bi bogatija i u

konačnici prihodi obiteljskih gospodarstva bili bi veći.

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo bavi se maslinarstvom posljednjih 50 godina te

turizmom posljednjih 20 godina. Obitelj ima iskustva u podizanju maslinika, u posjedu ima

maslinik veličine 2 000 m2.

Također posljednjih šest godina bavi se iznajmljivanjem smještaja. Obitelj ima u svom

vlasništvu kuću sa osam smještajnih jedinica koje iznajmljuje turistima tijekom sezone.

OSNOVNI PODACI INVESTITORA:

Naziv: obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Kocijan

Sjedište: Lun, otok Pag

Način financiranja: vlastito financiranje u cijelosti

19

Prije sadnje sadnica masline potrebno je pripremiti tlo za sadnju. Uspjeh sadnje zavisi o

čišćenju i pripremi terena stoga tome treba pridodati posebnu pozornost. Priprema tla sastoji

se od čišćenja terena, terasiranja tla, izgradnje ili popravke podzida – međa, meliorativne

gnojidbe, krčenja tla – rigolanja i kopanja sadnih jama. Navedene radnje su najteži i najskuplji

poslovi kod podizanja maslinika. Na površinama obraslim dugogodišnjim grmljem, drvećem,

starim čokotima ili višegodišnjim korovima potrebno je otpiliti ili posjeći sve drvenaste

kulture, iskopati korijenje i površinu tla očistiti. Nakon temeljitog čišćenja parcele od

višegodišnjeg raslinja i korijenja teren treba izravnati, usitniti kamenje i rasuti ga po terenu.

Prije početka kopanja sadnih jama, treba odrediti razmak sadnje. Potrebno je znati koja sortu

maslina će biti posađena. U ovom projektu biti će sađena sorta masline - Oblica. Da bi sorta

Oblica dala urod, u njenoj blizini treba zasaditi i druge sorte, poput Pendolina, Leccina ili

Levantinke koji služe kao oprašivači. Stoga će u svakoj parceli pored 71 stabla Oblice biti

zasađeno i 20 stabla sorte Pendolino. Ova sorta služiti će kao oprašivač za Oblicu.

Fotografija 1: Oblica

Izvor: www.gnojidba.hr

Oblica je najraširenija sorta masline u Hrvatskoj. Oblica razvija srednje bujno stablo, prirodno

stvara krošnju okruglog oblika-tipa kišobrana. Deblo je srednje razvijeno, tamnosive boje s

obilnom korom na površini koja se lako ljušti. Razvija grane koje rastu pod kosim kutom,

mladi izbojci su uspravnog rasta s dugim internodijima. Razvija veoma veliki broj listova.

Listovi su izrazito sivo-maslinaste boje, eliptičnog oblika s valovitom površinom. U vrijeme

suše Oblica spiralno uvija listove radi smanjivanja gubitka vode transpiracijom. Listovi

Oblice su u kategoriji srednje krupnih listova. Cvat ili resa kod oblice razvija se od ožujka do

20

svibnja. Prosječna dužina cvjetne rese je oko 3.5 cm i njoj se može naći od 10 do 35 cvjetova

koji imaju blijedo-žućkastu boju u doba pred otvaranje. Plod Oblice je okruglastog oblika

prosječne mase oko 5 grama. Masa ploda varira u rasponu od 2.5 do 14.5 grama. Radi svoje

krupnoće ova sorta se može koristit za zeleno i crno konzerviranje, a može se prerađivati u

ulje. Sadržaj ulja u plodu varira od 18-21% u zavisnosti od uzgojnog područja i uvjeta uzgoja

(http://www.maslinari.hr 14.05.2014.).

Fotografija 2: Pendolino

Izvor: www.paicusa.hr

Pendolino je sorta koja je poznata u cijeloj Italiji kao sorta posebne kvalitete za oprašivanje,

toskanskog je porijekla. Biljka je srednje bujnosti, povijenog, visećeg rasta. Krošnja je gusta,

sa kopljastim zbijenim listovima. Plodovi su izduženi, blago asimetrični, srednje težine.

Rodne grančice su duge, viseće, gipke, savijene prema tlu. Rano dolazi u rod, prilagodljiva je

na različite edafske uvjete. Ova sorta je stranooplodna, te je odličan oprašivač za Oblicu,

Leccino i Frantoio sortu maslina. Otporna je prema maslinovom moljcu i maslinovoj muhi, te

je osjetljiva prema zarazi od maslinovog raka i paunovog oka. Ova je sorta prvenstveno u

uzgoju kao oprašivač (http://www.maslinovo.hr 14.05.2014.).

Sadnju maslina poželjno je obaviti već za zime odnosno sve do polovice proljeća iz razloga

što na taj način mlade sadnice u velikoj mjeri iskorištavaju akumuliranu zimsku vlagu

neophodnu za kvalitetan proljetni rast.

Prilikom kupnje treba znati da je za sadnju najpoželjnija sadnica starosne dobi između 12-20

mjeseci. Pri kupovini sadnica mora se obratiti pozornost da sadnica bude visoka najmanje 1

21

metar, što deblja (ne tanja od 1 cm u promjeru), ravna, da prve grane ne budu niže od 70 cm

od zemlje, da nije oštećena, da je zdrava i da ima certifikat sa oznakom sorte Oblica i podloge

te ime proizvođača (Maslinar, prosinac 2010., str. 18).

Stabla Oblice biti će posađena sa nešto većim razmakom, nego što je uobičajen u praksi, koji

će iznositi sedam metara kako bi kasnije mogle biti nesmetano i bez poteškoća obrane. Osim

pravilno odabranog i isplaniranog razmaka, potrebno je pripremiti sadno mjesto za svaku

maslinu, a što podrazumijeva pravodobnu pripremu sadnih jama. Sadne jame potrebno je

iskopati dva mjeseca prije momenta sadnje kako bi se sadno mjesto što bolje pripremilo za

prihvat nove sadnice masline. Sadnu jamu potrebno je iskopati na način da ona bude

minimalnih dimenzija 1 m x 1 m x 70 cm.

3.1.2. Ciljevi projekta

Nakon definiranja projektne ideje potrebno je definirati i ciljeve projekta. To je važan korak u

definiranju onoga što klijent želi. Ciljevi moraju jasno biti izneseni svim osobama koje su

uključene u projekt ili imaju neke veze s projektom.

Glavni cilj navedenog projekta je izgradnja obiteljskog maslinika te ubiranje plodova u obliku

turističkih aranžmana sa individualnim i profesionalnim pristupom svakom gostu kako bi se

postiglo njihovo zadovoljstvo i želja za ponovnim dolaskom.

Specifični ciljevi projekta koji će se ostvariti po završetku projekta te koji pridonose

ostvarenju glavnog cilja su zaštita okoliša, izvor prihoda za obiteljsko poljoprivredno

gospodarstvo te smjernica drugim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima za razvoj

svojih maslinika.

Projekt izgradnje maslinika temelji se na:

· potrebama obiteljskog gospodarstva i lokalnog tržišta,

· dosadašnjem iskustvu u maslinarstvu i turizmu koje je obitelj stekla kroz dugogodišnje

poslovanje,

· iskustvu stečenom u obiteljskom poduzetništvu.

22

3.1.3. Projektni menadžer i interesno utjecajne skupine na projektu

Projektni menadžer ima odgovornost planiranja i izvedbe projekta. On uzima ulogu voditelja

projekta. Primarni mu je cilj operativno planiranje i vođenje projekta te tako snosi

odgovornost za ostvarivanje termina, zadaća i financijskih ciljeva u okviru izvođenja projekta.

Zadužen je za nadgledanje ostvarenja projekta, termina, troškova te njihovo preklapanje sa

definiranim ciljevima.

Interesno utjecajne skupine na projektu mogu biti osobe, grupe ili organizacije koje su aktivno

uključene u projekt ili imaju utjecaj na projekt, bilo pozitivan ili negativan, na obavljanje

projektnih aktivnosti i konačni rezultat projekta.

Shema 3: Interesno utjecajne skupine realizacije projekta

Izvor: Izrada autora prema Zekić, 2010., str. 52

Projektni menadžment treba upravljati projektnom realizacijom na način da različite interese

usmjerava u pravcu uspješnog ostvarenja primarnih ciljeva projektnog sponzora, odnosno

klijenta i izvođača projekta. Uspješna realizacija projekta podrazumijeva ostvarenje interesa

svih interesno utjecajnih skupina, koje ovisno o kompleksnosti projekta mogu značajno

utjecati na učinkovito ostvarivanje primarnih ciljeva projektne realizacije (Zekić, 2010., op.

cit., str. 52).

23

Glavni interesno-utjecajni sudionici realizacije projekta su:

· projektni menadžment,

· projektni klijent,

· projektni izvođač,

· projektni sponzor.

Pored tih glavnih interesno-utjecajnih sudionika postoje još i sporedni sudionici koji također

utječu na ostvarivanje projekta, a to su dobavljači, banke, lobisti koji pomažu ili odmažu

realizaciju projekta, mediji te organi lokalne i državne vlasti.

Shema 4: Interakcije interesno utjecajnih skupina na projektu

Izvor: Izrada autora prema

http://web.efzg.hr/dok/OIM/momazic//projektni%20menadzment%20-

%202011/20111115%20-%205%20-%20Projektni%20menadzer%20i%20interesno-

utjecajne%20skupine%20na%20projektu.ppt.pdf

Iz sheme je vidljivo da je projektni menadžer središnja osoba komunikacije na projektu. Sva

komunikacija ide preko njega stoga on mora prepoznati zahtjeve svih navedenih strana i

pokušati zadovoljiti tim zahtjevima uz što manju štetu za ostale sudionike na projektu.

24

U navedenom projektu „Izgradnja maslinika obiteljskog gospodarstva Kocijan“ unutarnju

interesno utjecajnu skupinu čine projektni menadžer, projektni sponzor (obiteljsko

poljoprivredno gospodarstvo Kocijan), klijent te projektni tim. Vanjsku interesno utjecajnu

skupinu čine klijenti (osobe koje će obirati maslinik u obliku turističkog aranžmana),

suradnici, dobavljači, zakonodavci, sudstvo, mediji i javnost.

3.1.4. SWOT analiza projekta

Swot analiza je kvalitativna analitička metoda koja kroz četiri čimbenika nastoji prikazati

snage, slabosti, prilike i prijetnje određene pojave ili situacije. Međutim, treba uzeti u obzir da

se radi o subjektivnoj metodi. Svako poduzeće ili organizacija mora voditi računa o

unutrašnjem i vanjskom okruženju. U tom se kontekstu ova analiza može razumjeti kao prikaz

unutrašnjih snaga i slabosti organizacije i vanjski prilika i prijetnji s kojima se ta ista

organizacija suočava. Swot analizu potrebno je provesti kako bi se pravilno odlučilo koja će

se strategija koristiti za izvođenje projekta.

Tablica 1: SWOT analiza projekta

SNAGE SLABOSTI

-rasprostranjenost masline u hrvatskom

mediteranskom području

-iskustvo u turizmu i maslinarstvu

-povoljni agroekološki uvjeti za uzgoj

maslina

-autohtonost proizvoda

-kvalitetno ulje

-blizina uljare

-niski troškovi pokretanja poslovanja i

proizvodnje

-dugo čekanje do prve berbe, prvi prihodi

ostvaruju se tek nakon 5. godine

-nedovoljno definiran i poznat obiteljski

brand

-nepredvidivost prirode

-nedostatna domaća proizvodnja

-rascjepkanost parcela gdje se uzgajaju

masline

PRILIKE PRIJETNJE

-rastući segment turizma

-velika potražnja za maslinovim uljem

-orijentiranost potrošača na zdravu prehranu i

- elementarne nepogode

- novi međunarodni poljoprivredni standardi

- pritisak jeftinijeg maslinovog ulja iz uvoza

25

zdrav život

-novi rastući kanali prodaje npr. Internet

-ulazak RH u Europsku Uniju

-registracija oznake izvornosti i zemljopisnog

podrijetla

-prestanak gospodarske krize u većini

europskih zemalja

-povoljni uvjeti kreditiranja

- mogućnost supstitucije maslinovog ulja s

drugim biljnim uljima

-ograničena mogućnost okrupnjavanja

zemljišta

Izvor: Izrada autora

Iz SWOT analize projekta može se vidjeti da su snage navedenog projekta iskustvo obitelji u

turizmu i maslinarstvu, povoljni agroekološki uvjeti za uzgoj maslina, autohtonost proizvoda,

kvalitetno ulje, blizina uljare te niski troškovi pokretanja poslovanja i proizvodnje. Kao

slabosti projekta navedeni su dugo čekanje do prve berbe, prvi prihodi ostvaruju se tek nakon

5. godine, nedovoljno definiran i poznat obiteljski brand, nepredvidivost prirode te

rascjepkanost parcela gdje se uzgajaju masline. Prilike koje obiteljsko gospodarstvo treba

iskoristiti su rastući segment turizma, velika potražnja za maslinovim uljem te orijentiranost

potrošača na zdravu prehranu i zdrav život. Moguće prijetnje projektu su elementarne

nepogode, novi međunarodni poljoprivredni standardi te pritisak jeftinijeg maslinovog ulja iz

uvoza.

3.2. Osnovne značajke maslinovog ulja

Maslinovo ulje oduvijek se koristi u prehrani te kao lijek zbog brojnih hranjivih stvari koje

sadrži u sebi. Stari naraštaju kažu da svako jutro treba popiti žličicu maslinovog ulja za dobro

zdravlje i lijep ten. Osim u prehrani, maslinovo ulje ima široku primjenu te se koristi i u

kozmetici i njezi kože, lica i kose, ono također čuva krvne žile te smanjuje loš kolesterol.

Maslinovo ulje bogat je izvor nezasićenih masnih kiselina koje snižavaju loš kolesterol, dok je

najzastupljeniji vitamin E glavni uzrok visokih antioksidativnih svojstava maslinovog ulja.

Maslinovo ulje karakterizira ugodna i jedinstvena aroma koja potječe od različitih sastojaka

(vitamina E, fenola, hidrokarbona, sterola, aromatičnih tvari) koji su prisutni u vrlo malim

26

količinama. Najveći dio ulja (više od 95%) čine masne kiseline, od kojih je najzastupljenija

mononezasićena oleinska kiselina (65–85%), zbog koje je maslinovo ulje najzdravije.

Najcjenjenije je ekstra djevičansko ulje ili prvo maslinovo ulje, koje se dobiva prvim

prešanjem sirovine. Ono sadrži najveći dio ekstraktivnih (aromatičnih) tvari i tamnozelene je

boje. Kiselost ulja je (izraženo u oleinskoj kiselini) do 1%, što označava najkvalitetniji tip

maslinova ulja.

Djevičansko maslinovo ulje dobiveno je na jednak način kao i ekstra djevičansko, ali ima

manje nedostatke u aromi. Zbog slabije kvalitete maslina i lošijih klimatskih uvjeta kiselost

ulja je do 2%.

Najslabije kvalitete je rafinirano maslinovo ulje, a dodatkom malih količina (ekstra)

djevičanskog ulja poboljšava se aroma i boja. Kiselost tog ulja je do 5%.

Maslinovo ulje najvažniji je izvor masnoća mediteranske prehrane, koja obiluje biljnom

hranom i umjerenim količinama namirnica životinjskog podrijetla. Mnogobrojne smjernice

pravilne prehrane slične su mediteranskoj prehrani i predstavljaju preduvjet za zdravi način

života. Prisutnost vitamina E i drugih sastojaka, uz odličnu kompoziciju nezasićenih masnih

kiselina, razlog je preporučivanja tog ulja kao glavnog izvora masti u svakodnevnoj prehrani

(www.coolinarika.com 20.05.2014).

3.3. Specifičnosti uzgoja maslina

Ekstra djevičansko maslinovo ulje jedina je masnoća u prehrani koja potječe od voća, a

dobivena je mehaničkim ili fizikalnim procesom, direktno jestiva bez daljnje obrade.

Maslina se može uzgajati u svim područjima koja imaju mediteransku klimu sa blagim

zimama i dugim ljetima. Temperatura je jedan od faktora koji ograničava područje uzgoja jer

zimske temperature od -12 C značajno oštećuju nadzemni dio biljke, ali maslina ipak zahtjeva

određeno razdoblje zimske hladnoće radi formiranja cvjetnih pupova. Visoke ljetne

temperature dobro podnosi, ali temperature preko 35-40 °C blokiraju fotosintezu.

Temperatura utječe na proizvodnju ali i na kemijski sastav ulja. Ulja koja dolaze sa južnijih

područja imaju veći postotak zasićenih masnih kiselina od ulja koja potječu sa sjevernijih

područja.

Maslinarstvo Hrvatske je raznovrsno, postoji oko 40 autohtonih sorti koje su se s vremenom

proširile na područje obale te se prilagodile na različite klimatske uvjete i tla. Od autohtonih

sorta najviše je zastupljena sorta Oblica sa 65-70%, a nakon nje slijedi sorta Drobnica sa 8%.

27

Hrvatska sa oko šest milijuna stabala maslina i oko 30.000 ha maslinika te proizvodnjom od

približno sedam milijuna litara ulja zauzima 19. mjesto na ljestvici svjetskih proizvođača

maslina i maslinova ulja.

Specifičnost Luna su njegove masline koje se uzgajaju u zajednici s ovcama, a posebice

vlasništvo nad tim maslinama. Preci današnjih stanovnika došli su na poluotok Lun sredinom

17. stoljeća, kako bi bili pastiri odnosno čuvali ovce rapskom plemstvu. Zatekli su bujnu

vegetaciju samoniklih maslina te su tokom vremena shvatili kako bi se na istu autohtonu

maslinu mogla nacijepiti oblica te proizvoditi maslinovo ulje za prehrambene potrebe.

Posljedica tomu jest da danas lunjske obitelji imaju izmiješano vlasništvo nad maslinama, a

ne grupirano. Godine 1834. rapsko plemstvo udovoljilo je molbi Lunjana (molbu su podnijele

22 lunjske obitelji, koje su tada tu živjele) – i cijepanje je obavljeno na području Vadikandije i

Budunavle, i to pod uvjetom da Lunjani pola drva otpiljenih grana zadrže sebi, a drugu

polovicu prepuste Općini. Kada Lunjani cijepe masline, oni postaju isključivi vlasnici

(Badurina, 2012., str. 112).

Posljedica promjene političko-društvenog režima, početkom devedesetih godina, jest tiha

nacionalizacija te se država knjiži u katastarske čestice na lokaciji maslinika.

Dakle, lunjski maslinari su vlasnici stabala za koje su se brinuli generacijama, a država je

vlasnik zemljišta na kojem su te masline.

Na Lunu na oko 23 hektara raste 80.000 maslina, među kojima se veličinom i fantastičnim

oblicima izdvaja oko 1500 stabala Oblice, cijepljene na divlju podlogu, divlju maslinu "Olea

oleaster“. Divlje masline (Olea Oleaster) cijepljene su na Oblicu, neobičnih su oblika i

iznimne starosti. Njihova je starost predmet projekta kojim će domaći i strani stručnjaci

nastojati utvrditi koliko su doista stare lunjske masline, budući da se pretpostavlja da neke

imaju i više od dvije tisuće godina. Stoljetne masline isključivo se beru ručno, transportiraju

se u plastičnim sanducima i prerađuju se svaku večer odmah po dolasku iz maslinika. Sve

navedeno direktno utječe na okus miris i boju ulja. Ulje je gusto, zelenkasto žute boje,

izrazitog intenzivnog mirisa na zdrav, svjež plod masline. Blagog gorkastog te pikantnog

okusa ugodne arome (www.lun.hr., 22.05.2014.).

Dio Maslinika je 1963g. zaštićen i proglašen botaničkim rezervatom. Vrijednost Lunjskog

maslinika prepoznata je i od strane Europske unije koje je sufinancirala projekt izrade „Vrtova

lunskih maslinika“. Veći dio sredstava (75%) Unija je osigurala u sklopu programa IPA IIIc

– regionalna konkurentnost, kao dijela europske baštine.

28

3.4. Maslinovo ulje kao brand

U današnje vrijeme tržište je zasićeno novim proizvodima, konkurencija cijenama je sve jača,

promotivne mogućnosti svakim su danom sve veće. Brandova maslinovog ulja ima sve više i

više. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Kocijan se želi istaknuti i stvoriti prepoznatljiv

proizvod ili uslugu. O marki proizvoda je potrebno razmišljati, unapređivati je i razvijati, do

te mjere da postane potrošačima vrlo bliska, da uspostave emotivnu vezu s njom. Da bi se to

postiglo potreban je proizvod visoke kvalitete, koji će biti vodeći na tržištu, razlikovati se od

drugih istih ili sličnih proizvoda i rješavati neki problem potrošača. Potreban je proizvod koji

će se isticati između ostalih proizvoda i biti toliko poseban da ga kupac poželi kupiti i

koristiti.

Svaki proizvod, pa tako i maslinovo ulje, ima svoju generičku i funkcionalnu vrijednost, a

maslinovo ulje kao brand ima simboličku i emocionalnu vrijednost. Stvaranjem emocionalnih

asocijacija kod potrošača maslinovo ulje kao brand postaje moćno oruđe pomoću kojeg se

ostvaruje tržišni uspjeh. Maslinovo ulje kao proizvod ne može imati emocionalnu vrijednost

kakvu može imati maslinovo ulje kao brand, na kojeg će uvijek asocirati pojmovi poput:

lunjsko, autohtono, domaće, zdravo, kvalitetno.

Kako bi postigli navedeno obiteljsko gospodarstvo Kocijan brandiralo je svoje maslinovo ulje

te su u tu svrhu izrađena dva tipa etiketa, jedan za boce od 1l te jedan za boce 25 dcl. Na

etiketama navedeno je podrijetlo ulja te proizvođač, kako bi kupac znao čije maslinovo ulje

upotrebljava. Ulje je nazvano „MasLUNovo ulje“ kako bi se dodatno istaklo njegovo

podrijetlo te kako bi ulje bilo različito od ostalih maslinovih ulja sa istog područja te kako bi

ostalo zapamćeno od strane potrošača.

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo tradicionalno se bavi ovčarstvom i maslinarstvom, a

2006. godine uvršteno je među 100 najuspješnijih maslinara Hrvatske (Bulimbašić, 2006., str.

54). Dobitnik je niza srebrnih, zlatnih i brončanih medalja za vrhunsku kvalitetu ulja. Neke od

nagrada su:

· Maslina 2006. godine- zlatna medalja za ekstra djevičansko maslinovo ulje

· Noćnjak 2006. godine- srebrna medalja za ekstra djevičansko maslinovo ulje

· Maslina 2008. godine- diploma za ekstra djevičansko maslinovo ulje

· „Dani maslina i maslinovog ulja“ Rab, 2014- diploma za djevičansko maslinovo ulje

29

3.5. Berba maslina i proizvodnja maslinovog ulja

Ekstra djevičansko maslinovo ulje dobiva se samo iz zdravog ploda masline ubranog u

pravom trenutku tehnološke zriobe. U današnjem suvremenom poimanju maslinarstva,

određivanje roka berbe najutjecajniji je čimbenik koji određuje kvalitetu ulja. Treba imati u

vidu da se plod masline prerađuje na suvremen način, suvremenim tehnologijama. Prerada

mora biti na hladno, na 27 °C , bez pristupa zraka, s prikladnim separatorima i svime onime

što pruža današnja suvremena tehnologija. Masline se prerađuju dnevno, a to znači da se

ubrani plodovi iz maslinika direktno dopremaju u uljaru na preradu.

Još uvijek postoji dilema kada brati masline. Kako bi se problem što lakše i efikasnije riješio,

maslinar mora znati tri stvari: kvalitetu, tržište i cijenu.

Dokazano je da se najkvalitetnija ekstra djevičanska maslinova ulja dobivaju iz plodova

zeleno-žuto-bijele boje. Plodovi su takvi u početku zriobe, što znači da u berbu treba krenuti

ranije od uobičajenog. Nešto kasnijom berbom, kad su plodovi do 1/3 promijenili boju

pokožice, također se dobivaju visoko kvalitetna ekstra djevičanska maslinova ulja

(www.dmmu.info 22.05.2014.).

Stoljetne lunjske masline beru se isključivo ručno, zbog visine potrebno ih je ubirati sa

ljestvama visine šest metara. Mlade masline beru se također ručno, ali puno su manje te nije

potrebno koristiti ljestve pri ubiranju plodova. Masline se transportiraju u plastičnim

sanducima kako bi se izbjegla dodatna nagnječenja te se prerađuju svaku večer po dolasku iz

maslinika. Berba maslina započinje u listopadu i traje do prosinca, ovisno o količini maslina.

Uljara „Lun“ jedina je na području otoka Paga te na području cijele Ličko-senjske županije.

Ima dvije linije kapaciteta 350 kg na sat te prerađuje sve masline na otoku Pagu.

Ulje se proizvodi tzv. hladnom preradom i odvija se u dvije faze:

· u prvoj fazi se zdravi plod masline drobi gnječenjem, a potom se

· u drugoj fazi prešanjem smjese zdrobljenih plodova cijedi čisto maslinovo ulje

Prosječna temperatura prerade je do 27 Celzijevih stupnjeva, što rezultira visokom kvalitetom

maslinova ulja. Na ulje najviše utječe sama prerada. Naime, što je temperatura prerade niža,

to je i maslinovo ulje bogatije mirisom i okusom a samim time i znatno kvalitetnije. Na shemi

5 prikazana je tehnologija proizvodnje djevičanskog maslinovog ulja.

30

Shema 5: Tehnologija proizvodnje maslinovog ulja

Izvor: www.pz-marina.com

Nakon transporta do uljare, masline se ubacuju u perilicu na pranje nakon čega slijedi

mljevenje plodova kamenim mlinom ili mlinom čekićarom. Odvajanje tekućeg od krutog

dijela se potom može izvršiti tako da se samljevena masa slaže na dijafragme koje se slažu na

hidrauličnu prešu te se silom pritiska tekući dio mase iscijedi, ili na suvremeni način pri

kojem se masa najprije miješa radi lakšeg odvajanja tekućeg od čvrstog dijela pri

centrifugalnoj sili u tzv. dekanteru. Ulje od vode se odvaja također centrifugalnom silom u

separatoru.

3.6. Gantogram

Gantogram je tip stupčanog grafikona koji se koristi za grafički prikaz rasporeda projekta.

Gantogrami ilustriraju početni i krajnji datum nekih nepromjenjivih i sažetih elemenata

projekta. To je tehnika linijskog planiranja, glavni nedostatak gantograma je to što ne

pokazuje međuzavisnost aktivnosti, neke aktivnosti se mogu izvoditi paralelno.

Gantogram ima izgled tablice u koju se projekti, odnosno projektne aktivnosti, smještaju u

redcima redoslijedom od vrha prema dnu, a vremena realizacije s lijeva na desno. Vrlo je

pregledan i lako razumljiv alat kojim sudionici u realizaciji projekta mogu brzo i lako doći do

informacija o svim aktivnostima i vremenskom rasporedu projektne realizacije (Zekić, op.

cit., str. 119).

31

Gantogram prikazuje:

1. Faza je izbor adekvatnog zemljišta i traje 8 dana.

2. Faza je priprema tla. Ova faza sastoji se od nekoliko faza koje obuhvaćaju čišćenje terena i

poravnavanje, gnojidbu, rigolanje, oranje te kopanje sadnih jama. Faza ukupno traje 32 dana,

od toga četiri dana čišćenje terena i poravnavanje, tri dana gnojidba, tri dana rigolanje, pet

dana oranje, dva dana kopanje sadnih jama i 15 dana sadnja maslina

3. Faza sastoji se njege sadnica u godinama projekta dok još nema prihoda. U tome razdoblju

potrebno je posebno obratiti pažnju na maslinika kako bi on kasnije dao što više ploda. Njega

sadnica.

32

Grafikon 2: Gantogram projekta

Izvor: Izrada autora

33

Grafikon 3: WBS-struktura raščlanjenih poslova

Izvor: Izrada autora

34

4. ANALIZA ISPLATIVOSTI I OCJENA PROJEKTA IZGRADNJE

MASLINIKA

U četvrtom dijelu obrađena je analiza tržišta, Cost-benefit analiza, u sklopu koje se nalaze

račun dobiti i gubitka, ekonomski i financijski tok projekta, te ukupni troškovi podizanja i

održavanja maslinika. Provedena su statička i dinamička ocjena projekta te metoda

isplativosti projekta

4.1. Analiza tržišta

Analiza tržišta jedna je od najvažnijih analiza u sklopu investicijskog projekta. Rezultati

analize tržišta su osnova za ocjenu mogućnosti uspjeha projekta na tržištu. Ukoliko rezultati

analize tržišta ukažu na uspjeh projekta, tada treba nastaviti danji rad na pripremi projekta.

Analiza tržišta razmatra se kroz slijedeće cjeline:

1. Analiza tržišta potražnje

2. Analiza i procjena tržišta krajnje potrošnje

1. Analiza tržišta potražnje

Za potrebe analize tržišta promatrana su statistička izvješća s naglaskom na kulturu maslina i

turizma u Republici Hrvatskoj.

Hrvatsku obilježavaju različite geografske i klimatske cjeline, to omogućava širok spektar

poljoprivrednih proizvoda, ratarskih usjeva, maslinova ulja te kontinentalnog i mediteranskog

voća i povrća. Zbog rastućeg trenda potrošnje zdravih, prepoznatljivih tradicionalnih i

ekoloških proizvoda sve više se investira u moderna postrojenja i projekte u području ruralnog

turizma, maslinarstva,vinogradarstva i obiteljskog hotelijerstva.

U Hrvatskoj su nasadi maslina rasprostranjeni u Istri, priobalnom pojasu Kvarnera i

Dalmacije te na otocima. U posljednjih desetak godina su u maslinarstvu i proizvodnji

maslinovog ulja prisutni pozitivni trendovi, što je praćeno značajnijom sadnjom novih

maslinika.

Hrvatska ima oko šest milijuna stabala maslina i oko 30 000 ha maslinika te proizvodnjom od

približno sedam milijuna litara ulja zauzima 19. mjesto na ljestvici svjetskih proizvođača

35

maslina i maslinova ulja. Objektivna je mogućnost za nekoliko puta veću proizvodnju kao i

potrošnju maslinova ulja, čime je otvoren siguran plasman i osigurana perspektiva razvoja

hrvatskog maslinarstva. Zahvaljujući realizaciji programa podizanja maslinika Republike

Hrvatske, godišnje se sadi od pola milijuna stabala masline odnosno tisuću hektara novih

maslinika te se sve više obnavljaju i stabla na zapuštenim površinama (www.hgk.hr

24.05.2014).

U sljedećoj tablici dani su podaci o proizvodnji maslina u Republici Hrvatskoj, površini

maslinika te prirodu maslina.

Tablica 2: Proizvodnja maslina u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2008. godine do

2012.godine

Godina 2008 2009 2010 2011 2012

Proizvodnja

maslina (u

tonama)

35 955

32 592

38 001

31 423

50 945

Površina

maslinika (u

hektarima)

14 971

15 304

17 096

17 200

18 100

Prirod (u

hektarima u

tonama)

2,4

2,1

2,2

1,8

2,8

Izvor: Izrada autora prema podacima DZS, Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2013.

godine

Iz tablice 2 može se zaključiti da proizvodnja maslina oscilira iz godine u godinu, ovisno o

rodnosti. Najveća proizvodnja maslina zabilježena je 2012. godine kada je proizvedeno 50

945 tona maslina koje su imale rekordni prirod 2,8 tona po hektaru.

Hrvatska ne proizvodi dovoljno maslinovog ulja, godišnje se uveze čak 1,5 milijuna litara

maslinovog ulja. Najveće izvoznice maslinovog ulja u Hrvatsku su Španjolska (sa oko 16%

vrijednosti ukupnog uvoza), Italija (13%), Grčka ( 11%) i Tunis (8%).

Također iz tablice može se vidjeti da je od 2008. godine do 2012. godine podignuto oko 4000

ha novih maslinika. To je djelomično rezultat Operativnog programa podizanja novih nasada

36

maslina kojeg je izradila vlada Republike Hrvatske te kojim želi povećati broj maslina sa 6

milijuna stabala maslina na deset milijuna te da ta kultura pokrije više od 50 000 ha obradive

površine.

Tablica 3: Proizvodnja maslinovog ulja u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2008.

godine do 2012. godine u hektolitrima

Godina 2008 2009 2010 2011 2012

Količina

proizvedenog

maslinovog ulja

57 665

53 735

52 055

50 000

55 000

Izvor: Izrada autora prema podacima DZS, Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2013.

godine

Iz tablice može se vidjeti da se proizvodnja maslinovog ulja u Republici Hrvatskoj kreće oko

50 000 hektolitara maslinovog ulja godišnje. Najveća količina maslinovog ulja proizvedena je

u 2012. godini te iznosi 55 000 hektolitara. Dok je najmanje proizvedena količina maslinovog

ulja zabilježena u godini prije tj. u 2011. godini i iznosi 50 000 hektolitara.

Iako proizvodnja maslinovog ulja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva te broj stabala

predstavljaju zanemariv dio ukupne proizvodnje i broja stabala Republike Hrvatske ostaje

veliki prostor na tržištu za prodaju kvalitetnog ekstra djevičanskog maslinovog ulja posebice

zbog velike turističke aktivnosti na području hrvatskog Mediterana.

Zahvaljujući osvješćenju potrošača na području Zapadne Europe, SAD-a, Japana, razvija se

tržište maslinova ulja i to posebno zbog njegova hranidbenog učinka i činjenice da se radi o

zdravoj mediteranskoj prehrani. To su sve dodatni razlozi zbog kojih treba krenuti u sadnju

novih maslinika, a danas je maslinarstvo hit i u svijetu, jer maslinovo ulje je vrlo isplativ

proizvod (Grković, I., 2005., str. 122).

37

Tablica 4: Noćenja turista na području općine Novalja u razdoblju od 2008. godine do

2013. godine

Godina 2008 2009 2010 2011 2012 2013

Broj

domaćih

turista

67 938

73 525

66 239

63 168

62 458

56 905

Broj

stranih

turista

795 291

872 479

911 897

996 674

1 054 040

1 135 705

UKUPNO 863 229 946 004 978 136 1 059 842 1 116 498 1 192 610

Izvor: Izrada autora prema Statističkim podacima o godišnjem turističkom prometu na

području općine Novalja

Turizam je jedna od najvažnijih gospodarskih grana Republike Hrvatske, ujedno to je i grana

gospodarstva koja ima pozitivan trend rasta posljednjih godina, što se može vidjeti i na

podacima iz tablice o noćenjima na području općine Novalja.

Iz tablice je vidljivo da ukupan broj noćenja turista na području općine Novalja ima pozitivan

trend rasta. Pozitivan trend rasta prisutan je zbog sve većeg broja noćenja stranih gostiju dok

broj noćenja domaćih gostiju opada iz godine u godinu.

2. Analiza i procjena tržišta krajnje potrošnje

Cilj analize je utvrditi postojanje tržišnog potencijala prodaje i potražnje maslinovog ulja.

Potrošnja maslinovog ulja po stanovniku u Hrvatskoj manja je od europskog prosjeka te

iznosi 1 l maslinovog ulja po stanovniku.

Ukupna potrošnja maslinovog ulja u Hrvatskoj kreće se oko 6.000 t godišnje, odnosno oko 2

kg per capita, sa velikim regionalnim razlikama u potrošnji između kontinentalnog i

mediteranskog dijela Hrvatske. Razlika u potrošnji maslinovog ulja odraz je različitih

prehrambenih navika i načina prehrane između stanovništva mediteranskog i kontinentalnog

dijela RH. To je višestruko niža potrošnja nego u mediteranskim zemljama gdje je ovo ulje

temeljno ulje u prehrani stanovništva, pa je primjerice potrošnja maslinovog ulja u Grčkoj 20 l

38

godišnje per capita, u Italiji 12,5 l, a u Španjolskoj 10,5 l ( Gugić, J., Tratnik, M., Gugić, M.,

Kursan P. 2010., str. 13).

Potrošnja maslinovog ulja posljednjih godina u Hrvatskoj pokazuje trend porasta za što se

može reći da je rezultat popularizacije i sustavnog rada na unapređenju kvalitete tog ulja te

povećanju svijesti stanovništva o zdravoj prehrani.

Hrvatsko je maslinarstvo posljednjih je desetak godina u uzlaznoj putanji i slobodno se može

reći da doživljava pravu renesansu. Posljedica je to niza objektivnih okolnosti: poticaji

(državni, županijski, lokalni), visoka cijena ulja, pozitivni stavovi o hranjivosti maslinovog

ulja, uvođenje novih tehnologija uzgoja maslina, izvanturistička dopuna prihoda, itd.

(Šimunović, V., 2005., str. 69).

Dobiveno maslinovo ulje obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo može u cijelost prodati

brojnim stranim i domaćim turistima koji posjećuju našu obalu tijekom turističke sezone.

Prodaja maslinovog ulja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Kocijan ovisi o urodu

maslina tijekom godina. Prodana količina maslinovog ulja svake godine iznosi gotovo 100%,

izuzev količina koje obitelj ostavlja za vlastitu potrošnju stoga možemo reći da gotovo i ne

postoji rizik od neprodaje dodatnih količina maslinovog ulja koje će obiteljsko poljoprivredno

gospodarstvo dobiti realizacijom ovog projekta.

4.2. Cost-benefit analiza projekta

Cost-benefit analiza je metoda ekonomske analize kojom se uspoređuju i vrednuju sve

prednosti i svi nedostaci nekog privrednog pothvata ili projekta analizom troškova i koristi.

Cilj cost-benefit analize je utvrditi opravdanost, tj. isplativost realizacije projekta usporedbom

troškova i koristi u ekonomskim fazama njegovog životnog ciklusa (Zekić, 2010., op. cit., str.

106).

39

4.2.1. Troškovi podizanja i održavanja maslinika

Troškovi podizanja i održavanja maslinika odnose se na pripremu tla koja obuhvaća čišćenje

terena i poravnavanje te kopanje sadnih jama, zatim na sadnju sadnica i zatrpavanje sadnih

jama te izradu sustava za navodnjavanje.

Tablica 5: Troškovi podizanja maslinika

TROŠKOVI RADOVA IZNOS (u kn)

PRIPREMA TLA =20 900

-čišćenje terena i poravnavanje 10 000

-kopanje sadnih jama (91 jama*120 kn/jami) 10 900

SADNJA =11 375

-cijena sadnice (91 sadnica*55kn/sadnici) 5 005

-zatrpavanje sadnih jami (91 jama*70kn/jami) 6 370

SUSTAV ZA NAVODNJAVANJE =2 325

1m cijevi za navodnjavanje=1,50kn(1 550m*1,5kn/m)

UKUPNO 34 600

Izvor: izrada autora

Za pripremu tla za sadnju sadnica maslina potrebno je poravnati zemljište te ga očistiti od

korova i kamenja, iz tablice je vidljivo da je za tu fazu projekta potrebno izdvojiti 20 900kn,

od toga 10 000 kn za čišćenje zemljišta i poravnanje te 10 900 kn za kopanje sadnih jama.

Trošak same sadnje iznosi 5 005 kn tj. 55 kn po sadnici. Za sustav za navodnjavanje potrebno

je 1 550 m cijevi za navodnjavanje i to 620 m za parcelu od 2000 m2 i 930 m za parcelu od

3000 m2. Ukupni troškovi podizanja maslinika iznose 34 600 kn, ujedno ovo je i najskuplja

faza projekta.

40

Tablica 6: Troškovi održavanja maslinika za prvih pet godina

TROŠKOVI RADOVA IZNOS (u kn)

RADOVI U 1. GODINI (obrada tla, sredstva za zaštitu bilja,

gnojidba, rezidba, navodnjavanje)

6 500

RADOVI U 2. GODINI 4 200

RADOVI U 3. GODINI 4 200

RADOVI U 4. GODINI 4 000

RADOVI U 5. GODINI 4 000

UKUPNO 22 900

Izvor: Izrada autora

Troškovi održavanja maslinika tijekom prvih pet godina projekta, u kojima još nema uroda a

samim time niti prihoda, iznose 22 900 kn. Troškovi održavanja maslinika odnose se na

obradu tla, nabavku sredstva za zaštitu bilja, gnojidbu i rezidbu maslina te navodnjavanje.

Troškovi u prvoj godini iznose 6 500 kn, dok su u ostalim godinama znatno niži i iznose 4

200 kn te 4 000 kn.

Sveukupni troškovi podizanja maslinika i održavanja u prvih pet godina iznose 57 500 kn.

41

Tablica 7: Prihodi i rashodi u 6 godini projekta(prvoj godini kada se ostvaruju prihodi)

PRIHODI KOLIČINA

PROIZVODA

CIJENA (u kn) IZNOS (u kn)

maslinovo ulje 70L 120,00 8 400

turisti 25 gostiju 700,00 17 500

UKUPNI PRIHODI 25 900

RASHODI

gnojivo 900

sredstva za zaštitu bilja 500

obrada tla, rezidba maslina 2 000

plastične kašete 1000

usluge prerade maslina 1 365

smještaj i prehrana gostiju 4000

UKUPNO RASHODI 9 765

BRUTO DOBIT 16 135

Izvor: Izrada autora

Bruto dobit prve rodne godine maslinika iznosi 16 135 kn, ukupni prihodi iznose 25 900 kn, a

ukupni rashodi 9 765 kn.

Ukupni prihodi odnose se na prodaju maslinovog ulja, u prvoj rodnoj godini svaka sadnica

masline da je urod od 10 kg maslina od kojeg se dobije 1,1 L maslinovog ulja. Prosječan

prinos je 11% ulja na 10 kg maslina, što se duže čeka na berbu time je prinos veći ali i

kvaliteta maslinovog ulja je lošija, kako bi dobili najkvalitetnije maslinovo ulje masline će bit

obrane početkom listopada. Sa 91 sadnicom masline dobiti ćemo 100L djevičanskog

maslinovog ulja, od toga 1L biti će dana svakome gostu koji je brao masline i 5L će biti

ostavljeno za potrošnju tijekom njihova boravka. Prodano će biti ukupno 70L maslinovog ulja

po cijeni od 120 kn po litri što donosi prihod od 8 400 kn. Aranžman ubiranja maslina biti će

organiziran za 25 gostiju preko vikenda, svaki gost će platiti 700kn što donosi prihod od

17500 kn.

Ukupni rashodi odnose se na održavanje maslinika u iznosu 2 400 kn, kupnju plastičnih

kašeta za transport maslina do uljare, biti će kupljeno 25 komada kašeta po cijeni od 40 kn za

kašetu što iznosi 1 000 kn. Usluga prerade maslina košta 1,50 kn/kg, za 910 kg maslina to

42

ukupno iznosi 1 365 kn. Smještaj, prehrana i usluga čišćenja apartmana po odlasku gostiju

iznosi ukupno 4 000 kn.

4.2.2. Račun dobiti i gubitka

Račun dobiti i gubitka je financijski izvještaj koji pokazuje uspješnost poslovanja poduzeća

kroz određeno vremensko razdoblje. On sadrži prikaz svih prihoda i rashoda, te ostvarenog

financijskog rezultata poslovanja za promatrano razdoblje.

Tablica 8: Račun dobiti i gubitka

GODINA

UKUPNI

PRIHODI

UKUPNI

RASHODI

BRUTO

DOBIT

POREZ

(20%)

NETO

DOBIT

1 0 6 500 / / /

2 0 4 200 / / /

3 0 4 200 / / /

4 0 4 000 / / /

5 0 4 000 / / /

6 25 900 9 765 16 135 3 227 12 908

7 25 900 8 765 17 135 3 427 13 708

8 33 120 10 111 23 009 4 601,80 18 407,20

9 33 120 10 111 23 009 4 601,80 18 407,20

10 41 540 11 457 30 083 6 016,60 24 066,40

UKUPNO 159 580 73 109 109 371 21 847,20 87 496,80

Izvor: Izrada autora

Prema podacima iz računa dobiti i gubitka vidljivo je da se dobit ostvaruje u godinama berbe i

prerade nakon koje slijedi prodaja maslinovog ulja, budući da je potrebno prosječno 5 godina

za razvoj sadnica u stablo. Očekivana kumulativna neto dobit za deset godina razvoja

maslinika iznosi 87 496,80 kn, u tome istom razdoblju obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo

platiti će porez na dobit u iznosu 21 847,20 kn. Porez na dobit se u Republici Hrvatskoj

obračunava po stopi od 20%. Prihodi rastu u osmoj godini projekta kada se prinos stabla

masline povećava sa 1.1 L maslinovog ulja na 1,5 L maslinovog ulja, a urod maslina sa 10 kg

po stablu na 14 kg po stablu. Povećava se i broj turista u turističkom aranžmanu sa 25 na 30

gostiju. U desetoj godini projekta prinos stabla masline povećava sa 1,5 L maslinovog ulja na

2 L maslinovog ulja, a urod maslina sa 14 kg po stablu na 18 kg po stablu. Povećava se i broj

turista u turističkom aranžmanu sa 30 na 35 gostiju.

43

4.2.3. Ekonomski tijek projekta

Ekonomski tok projekta izvor je za dinamičku ocjenu rentabilnosti projekta. Prikazuje poslovne događaje od utjecaja na kretanje ekonomskog

potencijala projekta. Ekonomski tok projekta, za razliku od financijskog, u primitke ne uključuje izvore financiranja, kao ni obveze otplate

kredita i dividende vlasnicima u izdatke. U ekonomskom toku u razdoblju realizacije projekta neto primitci su negativni i pokazuju vrijednost

ulaganja, dok u vremenu eksploatacije pokazuju dinamiku povrata ulaganja. Pozitivni neto primitci u nekoj godini životnog ciklusa projekta

pokazatelj su povećanja ekonomskog potencijala projekta u toj godini, a negativni smanjenja tog potencijala (Zekić, 2010., op. cit., str. 108).

Tablica 9: Ekonomski tijek projekta

2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023

GODINA

PROJEKTA

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

1.PRIMITCI - - - - - 25 900 25 900 33 120 33120 41 540

Ukupni prihod - - - - - 25 900 25 900 33 120 33120 41 540

amortizacija - - - - - - - - - -

2.IZDATCI 44 800 4 900 4 900 4 700 4 700 12 992 12 192 14 712,80 14 712,80 17 473,60

a)Osnovna

sredstva

3000 - - - - 1 000 - - - -

b)Materijalni

troškovi 41 100 4 200 4 200 4 000 4 000 3 400 3 400 3 400 3 400 3 400

-priprema tla 20 900 - - - - - - - - -

-sadnja 11 375 - - - - - - - - -

-sustav

navodnjavanja

2 325 2 325 - - - - - - - -

-radovi u

masliniku

6 500 4 200 4 200 4 000 4 000 3 400 3 400 3 400 3 400 3 400

c)nematerijalni

troškovi 700 700 700 700 700 5 365 5 365 6 711 6 711 8 057

44

d)porez na

dobit

- - - - - 3 227 3 427 4 601,80 4 601,80 6 016,60

3.NETO

PRIMITCI

-44 800 -4 900 -4 900 -4 700 -4 700 12 908 13 708 18 407,20 18 407,20 24 066,40

KUMULATIV -44 800 -49 700 -54 600 -59 300 -64 000 -51 092 -37 348 -18

976,80

-569,60 23 496,80

Izvor: Izrada autora

Iz ekonomskog tijeka projekta vidljivo je da kumulativ dobiva pozitivan predznak u 10. godini što je ujedno i zadnja godina trajanja projekta.

Zemljište je imovina koja ima neograničeni vijek uporabe te se stoga ne amortizira.

45

4.2.4. Financijski tijek projekta

Financijski tokovi definiraju likvidnost projekta i preduvjet su učinkovite realizacije i uspješne eksploatacije projekta. Izvor informacija za

ocjenu financiranja i likvidnosti je financijski tok projekta, izvještaj koji se izrađuje u obliku tablice u kojoj reci prikazuju strukturu financijskih

tokova (primitci, izdatci, neto primitci), a stupci pojedina razdoblja u vijeku projekta, odnosno dinamiku financijskih tokova realizacije i

eksploatacije projekta. Financijski tok pokazuje likvidnost projekta, odnosno pokazatelj je mogućnosti financiranja projekta i doprinosa projekta

jačanju financijskog potencijala investitora (Zekić, 2010., op. cit., str. 106).

Tablica 10: Financijski tijek projekta

2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023

GODINA

PROJEKTA

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

1.PRIMITCI 44 800 4 900 4 900 4 700 4 700 35 665 34 665 43 231 43 231 52 997

Ukupni prihod - - - - - 25 900 25 900 33 120 33120 41 540

Vlastiti izvori

financiranja

44 800 4 900 4 900 4 700 4 700 9 765 8 765 10 111 10 111 11 457

Kredit poslovne

banke

- - - - - - - - - -

2.IZDATCI 44 800 4 900 4 900 4 700 4 700 12 992 12 192 14 712,80 14 712,80 17 473,60

a)rashodi 44 800 4 900 4 900 4 700 4 700 9 765 8 765 10 111 10 111 11 457

d)porez na dobit - - - - - 3 227 3 427 4 601,80 4 601,80 6 016,60

3.NETO

PRIMITCI

0 0 0 0 0 22 673 22 473 28 518,20 28 518,20 35 523,40

4.KUMULATIV 0 0 0 0 0 22 673 45 146 73 664,20 102

182,40

137

705,80

Izvor: Izrada autora

46

Iz tablice je vidljivo da je projekt likvidan u svim godinama životnog ciklusa u kojima

nastupa berba, prerada i turistički aranžmani tj. od šeste do desete godine. Na kraju desete

godine kumulativ neto novčanih primitaka iznosi 137 705,80 kn.

4.3. Statička ocjena projekta

Iako statički pristup zanemaruje vremenske preferencije u procesu investiranja i poslovanja

često se koristi kod ocjene projekata. Statička ocjena efikasnosti projekta ne uzima u obzir

cijeli vijek trajanja nego se cjelokupni obračun radi na temelju podataka odabranih iz jedne

reprezentativne godine.

Kao reprezentativna godina biti će uzeta 2019. godina, prva rodna godina maslinika. Iz

podataka iz računa dobiti i gubitka biti će dobiveni pokazatelji statičke ocjene projekta:

1. pokazatelj efikasnosti=godišnja neto dobit/ukupna ulaganja

pokazatelj efikasnosti= 12 908/9 765=1,3536

2. pokazatelj ekonomičnosti=godišnji prihod/godišnji rashod

pokazatelj ekonomičnosti=25 900/9 765=2,6523

Oba pokazatelja pokazuju kako je projekt izgradnje maslinika isplativ. Projekt je efikasan

prema pokazatelju efikasnosti jer je veći od 1 te iznosi 1.3536. Također projekt je ekonomičan

prema pokazatelju ekonomičnosti jer je veći od 1 i iznosi 2,6523. treba uzeti u obzir da

statička ocjena efikasnosti projekta uzima u obzir samo jednu godinu projekta, za

reprezentativnu godinu smo uzeli prvu rodnu godinu maslinika kada je urod i prinos

najslabiji, prema to statički pokazatelji trebali bi biti bolji u svakoj sljedećoj godini projekta.

47

4.4. Dinamička ocjena projekta

Dinamički pristup podrazumijeva analizu učinkovitosti projekta, a pri tome uzima u obzir

troškove i koristi, u pravilu, u tijeku cijelog vijeka njegove eksploatacije. Temeljni izvori

informacija za dinamičku ocjenu projekta su ekonomski i financijski tijek projekta.

Dinamička ocjena rentabilnosti projekta omogućuje procjenu ekonomskog potencijala

projekta u njegovom cjelokupnom životnom vijeku. U tu svrhu razvijene su brojne metode, od

kojih se navode tri temeljne, koje je preporučljivo koristiti u kombinacijama budući da svaka

od njih ocjenjuje samo određene aspekte isplativosti projekta (Zekić, 2010., op. cit., str. 110):

· metoda perioda povrata ulaganja

· metoda neto sadašnje vrijednosti projekta

· metoda interne stope rentabilnosti

Tablica 11: Metoda perioda povrata ulaganja u projekt

RAZDOBLJE POVRATA INVESTICIJSKOG ULAGANJA

RAZDOBLJE PROJEKTA

NETO PRIMITCI

EKONOMSKOG TIJEKA

KUMULATIV NETO

PRIMITAKA

EKONOMSKOG TIJEKA

2014 -44 800 -44 800

2015 -4 900 -49 700

2016 -4 900 -54 600

2017 -4 700 -59 300

2018 -4 700 -64 000

2019 12 908 -51 092

2020 13 708 -37 348

2021 18 407,20 -18 976,80

2022 18 407, 20 -569,6

2023 24 066,40 23 496,80

Izvor:Izrada studenta

48

Kumulativ neto primitaka ekonomskog tijeka je veći od iznosa ukupnih ulaganja. Povrat

ulaganja se osigurava u 9., tj. u 10. godini projekta u kojoj je kumulativ neto primitaka

pozitivan.

Iako je rok povrata tek u zadnjoj godini projekta, projekt je prihvatljiv za izvedbu.

Metoda neto sadašnje vrijednosti

Smatra se temeljnom metodom projektnog odlučivanja. Neto sadašnja vrijednost projekta

definira se kao zbroj vrijednosti godišnjih neto primitaka u ekonomskom toku svedenih na

njegovu vrijednost u početnoj godini vijeka projekta. Proračunati novčani tok za svaku godinu

diskontira se na sadašnju vrijednost sa zadanom stopom povrata i taj se broj uspoređuje s

planiranim iznosom investicijskog ulaganja.

NSV=

Neto sadašnja vrijednost projekta je pozitivna iz čega se može zaključiti da je projekt

prihvatljiv.

4.5. Potencijalni rizici

Projektni rizik je moguć događaj ili stanje koje, ako se pojavi ima pozitivan ili negativan

učinak na najmanje jedan od parametara projekta: trošak, vrijeme, opseg ili kvaliteta rezultata.

Svaka akcija u budućnosti izložena je određenoj nesigurnosti predviđanja njenog ishoda.

Ishod akcije predviđa se na temelju pretpostavki osnovnih čimbenika o kojima ovisi proces

provođenja akcije. Ukoliko je moguće predvidjeti skup vjerojatnosti određene vrijednosti

pojedine pretpostavke u budućnosti, govori se o riziku, a ako to nije moguće govori se o

neizvjesnosti (Buble, 2010., str.133).

Rizik je procijenjena vjerojatnost da projekt neće ispuniti zadane ciljeve. Projekti kao

jedinstveni, inovativni i vremenski ograničeni ciljni pothvati uključuju rizičnost kao jednu od

svojih temeljnih karakteristika. Projektni menadžment upravljanjem realizacijom projekata

zapravo upravlja projektnim rizicima i obratno (Zekić, 2010., op. cit., str. 115).

Projektni rizik je funkcija triju varijabla-rizičnog događaja, vjerojatnosti njegova nastupa i

njegovog utjecaja na uspješnu realizaciju projekta.

49

Kako bi se izbjegli potencijalni rizici bit će prikazan račun dobiti i gubitka ako prinos maslina

bude manji od očekivanog te ako broj zainteresiranih gostiju bude manji od planiranog.

Tablica 12: Prihodi i rashodi u slučaju nastupa rizičnog događaja

GODINA

UKUPNI

PRIHODI

UKUPNI

RASHODI

BRUTO

DOBIT

POREZ

(20%)

NETO

DOBIT

1 0 6 825 / / /

2 0 4 410 / / /

3 0 4 410 / / /

4 0 4 200 / / /

5 0 4 200 / / /

6 25 900 10 253,25 15 646,75 3 129,35 12 517,40

7 25 900 9 203,25 16 696,75 3 339,35 13 357,40

8 24 820 9 776,55 15 043,45 3008,69 12 045,76

9 24 820 9 776,55 15 043,45 3008,69 12 045,76

10 30 220 10 349,85 19 870,15 3 974,03 15 896,12

UKUPNO 131 660 73 404,45 82 300,55 16 460,11 65 862,44

Izvor: Izrada autora

Loši događaji su nepredvidivi, stoga ih je uvijek potrebno uzeti u izračun u slučaju da nastupe.

U navedenoj tablici uračunate su neke rizične pretpostavke, a to su:

-u 10. godini projekta prinos po stablu iznosi 1,5L maslinovog ulja umjesto očekivane 2L po

stablu i smanjen je broj gostiju sa očekivanih 35 na 25.

- u 8. i 9. godini projekta prinos po stablu iznosi 1L maslinovog ulja umjesto očekivanih 1,5L

po stablu i smanjen je broj gostiju sa očekivanih 30 na 25.

-rashodi su uvećani za 10% zbog moguće inflacije tijekom godina te mogućeg povećanja

troškova

Iz tablice je vidljivo da je neto dobit manja za 21 634,36 kn nego u tablici 6 (neto dobit 87

496,80kn) ali i dalje je pozitivna usprkos rizičnim situacijama koje smo naveli.

Izrada projekta temelji se na iskustvu obiteljskog gospodarstva u maslinarstvu i turizmu. Prije

izrade projekta analizirano je rukovođenje postojećim maslinikom i smještajem turista kako bi

se prikupile što točnije informacije za svrhu ovog projekta.

50

5. PERSPEKTIVE RAZVOJA PROJEKTA IZGRADNJE MASLINIKA

Uz svijest o vrijednosti ploda masline, visokoj cijeni maslinovog ulja te tradiciji uzgoja

maslina, ideja za projekt izgradnje maslinika vezana je i uz razvoj turizma te povećanje

turističkih kapaciteta na području Luna i produžetak turističke sezone. U ovom poglavlju biti

će objašnjene perspektive daljnjeg razvoja projekta maslinika i mogućnost nadogradnje i

proširenja maslinika.

5.1. Razvoj turizma kao doprinos razvoju i napretku poslovanja i rada maslinika

Turizam u hrvatskoj razvija se iz dana u dan te je jedna od najvažnijih gospodarskih grana.

Hrvatska kao zemlja privlačna je brojnim turistima prvenstveno zbog svojih ljepota, kulturnih

biljnih raznolikosti, cjenovne dostupnosti te položaja na kojem se nalazi.

Hrvatska može biti ponosna na to što je jedna od najčistijih europskih zemalja, pa bi mogla,

čak i djelomično trebala, ostalim zemljama pokušati nametnuti svoje ekološke standarde glede

poljoprivredne proizvodnje. Tlo je najveće prirodno bogatstvo kojim čovjek raspolaže i

upravo je zbog toga veoma važno voditi računa o njegovoj plodnosti a indirektno i o zdravlju

nas samih (Godena, 2011, str. 165).

Razvojem turizma i dolaskom sve većeg broja posjetitelja, sve više se razvijaju stare

djelatnosti i kulture pa tako i maslinarstvo. U današnjem tempu ubrzanog života ljudi imaju

jako malo doticaja sa prirodom, većina ih živi na gradskom asfaltu. Zbog toga potrebno je

osmisliti sadržaje koje će ljude potaknuti na ovakav vid turizma i odmora te ih je potaknuti da

budu u prirodi.

Agroturizam u hrvatskoj sudjeluje u ukupnim međunarodnim putovanjima s udjelom od oko

3%, uz godišnji rast od oko 6% što je jako mali broj ali pokazuje znatnu tendenciju rasta.

Iako se hrvatska ponuda agroturizma razvija izuzetno sporo, ostaje veliki prostor za bavljenje

ovim vidom turizma. Kao što je navedeno ciljana tržišta obiteljskog poljoprivrednog

gospodarstva su gosti sa područja Njemačke, Austrije i Slovenije.

Prometna infrastruktura u Republici Hrvatskoj se izuzetno poboljšala u zadnjih desetak

godina, što ide u prilog razvoju turizma i maslinarstva na području Luna. Također Lun tj. otok

Pag na dobrom je prometnom položaju jer je smješten u sredini obale te se svega za nekoliko

sati vožnje može do njega stići iz centara kao što su Ljubljana, Beč, Venecija ili Zagreb.

51

Zbog svog geoprometnog položaja, razvedene obale i ugodne klime Hrvatska je jedna od

najpoželjnijih turističkih destinacija na svijetu.

Lun je malo mjesto koje se svake godine razvija sve više i više, dobra je strana što ga je

zaobišla apartmanizacija te je stoga jako mirno, zeleno i mjesto pogodno za obiteljski odmor.

Broj turista koji posjećuju Lun raste iz godine u godinu, a isti trend se očekuje i u budućnosti,

posebice se očekuje porast turista koji dolaze u predsezoni i podsezoni kako bi izbjegli velike

gužve. To se pozitivno odražava na obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo jer se stvara

pozitivna reklama te mogućnost prodaje aranžmana.

5.2. Nadogradnja i proširenje maslinika

U skladu s očekivanjima porasta broja turista na Lunu, može se planirati i porast potražnje za

branjem maslina. Kada kapaciteti sadašnjeg maslinika budu premali, obitelj namjerava nakon

nekoliko godina zasaditi dodatnih 110 sadnica maslina na parceli veličine 6 000 m2. Time bi

se povećala turistička ponuda ali i proizvodnja maslinovog ulja.

Sljedeća investicija nakon toga bila bi kupnja i opremanje vlastite uljare, koja bi se koristila

isključivo za preradu vlastitih maslina.

52

6. ZAKLJUČAK

Najveća dostignuća čovječanstva ostvarena su projektima. Projekti kao vremenski ograničeni

procesi stari su koliko i čovječanstvo, iako se u početku nisu tako nazivali njima je stvarano

nešto novo i do tada nepoznato. Projekt je privremeni pothvat kojim se stvara jedinstveni

proizvod, usluga ili rezultat. Privremena priroda projekata ukazuje na točno određeni početak

i kraj. Projekt izgradnje maslinika obiteljskog gospodarstva Kocijan predstavlja smjernice

ostalim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u Lunu jer revitalizacija proizvodnje

maslina i maslinovog ulja predstavlja potencijal za razvoj mjesta te povećanje razine prihoda

gospodarstva u smislu turizma ili samo maslinarstva. Izgradnjom novih maslinika moguće je

ostvariti prihod i u turističkom smislu, kao prodaja aranžmana branja maslina tj. agroturizma.

Na taj način produžila bi se turistička sezona na području Luna, bio bi ostvaren veći broj

noćenja turista, turistička ponuda mjesta bila bi bogatija i u konačnici prihodi obiteljskih

gospodarstva bili bi veći. Ukupni troškovi podizanja maslinika iznose 34 600 kn, ujedno to je

i najskuplja faza cijelog projekta. Sveukupni troškovi podizanja maslinika i održavanja

iznose 74 500 kn. Glavni cilj projekta je izgradnja obiteljskog maslinika te ubiranje plodova u

obliku turističkih aranžmana sa individualnim i profesionalnim pristupom svakom gostu kako

bi se postiglo njihovo zadovoljstvo i želja za ponovnim dolaskom. Iako se hrvatska se ponuda

agroturizma razvija izuzetno sporo, ostaje veliki prostor za bavljenje ovim vidom turizma.

Kao što je navedeno ciljana tržišta obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva su gosti sa

područja Njemačke, Austrije i Slovenije.

Analizom tržišta utvrđeno je da Hrvatska ne proizvodi dovoljno maslinovog ulja, godišnje se

uveze čak 1,5 milijuna litara maslinovog ulja. Najveće izvoznice maslinovog ulja u Hrvatsku

su Španjolska (sa oko 16% vrijednosti ukupnog uvoza), Italija (13%), Grčka ( 11%) i Tunis

(8%). Iako proizvodnja maslinovog ulja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva te broj

stabala predstavljaju zanemariv dio ukupne proizvodnje i broja stabala ostaje veliki prostor na

tržištu za prodaju kvalitetnog ekstra djevičanskog maslinovog ulja posebice zbog velike

turističke aktivnosti na području hrvatskog Mediterana jer turizam je grana gospodarstva koja

ima pozitivan trend rasta posljednjih godina, što može zaključiti i iz rasta broja noćenja na

području općine Novalja. Dobiveno maslinovo ulje obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo

može u cijelost prodati brojnim stranim i domaćim turistima koji posjećuju našu obalu

tijekom turističke sezone. Prodaja maslinovog ulja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva

Kocijan ovisi o urodu maslina tijekom godina. Prodana količina maslinovog ulja svake godine

iznosi gotovo 100%, izuzev količina koje obitelj ostavlja za vlastitu potrošnju stoga može se

53

reći da gotovo i ne postoji rizik od neprodaje dodatnih količina maslinovog ulja koje će

obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo dobiti realizacijom ovog projekta.

Maslinovo ulje oduvijek se koristi u prehrani te kao lijek zbog brojnih hranjivih stvari koje

sadrži u sebi. Iako potrošnja maslinovog ulja posljednjih godina u Hrvatskoj pokazuje trend

porasta za što se može reći da je rezultat popularizacije i sustavnog rada na unapređenju

kvalitete tog ulja te povećanju svijesti stanovništva o zdravoj prehrani, potrošnja maslinovog

ulja po stanovniku u Hrvatskoj manja je od europskog prosjeka te iznosi 1 l maslinovog ulja

po stanovniku sa velikim regionalnim razlikama. To je višestruko niža potrošnja nego u

mediteranskim zemljama gdje je ovo ulje temeljno ulje u prehrani stanovništva, pa je

primjerice potrošnja maslinovog ulja u Grčkoj 20 l godišnje per capita.

54

7. LITERATURA

1. KNJIGE

1. Zekić, Z. 2010, Projektni menadžment – upravljanje razvojnim promjenama,

Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka

2. Project Management Institute, Vodič kroz znanje o upravljanju projektima, 4. izdanje,

Mate d.o.o., Zagreb

3. Bistričić A. 2010, Upravljanje projektima, Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci,

Rijeka

4. Novak, M., Sikavica, P. 1993, Poslovna organizacija, Informator, Zagreb

5. Hauc, A. 2007, Projektni menadžment i projektno poslovanje, M.E.P. Consult, Zagreb

6. Semolič, B. 1999, Strukture znanj projektnega managementa, ZPM, Ljubljana

7. Anić, V. 1994, Projekt-Rječnik hrvatskog jezika, Novi liber, Zagreb

8. Dujanić, M. 2010, Projektni menadžment, Veleučilište u Rijeci, Rijeka

9. Škunca, A. 2013, Biblijski vrt, Sveta zemlja lunjskih maslinika, Grad Novalja, Zagreb

10. Badurina, D. 2013, Lunjski libar prema kronici o. Odorika Badurine i drugim pisanim

i usmenim izvorima, Grad Novalja, Zagreb

11. Bulimbašić, S. 2006, 100 najuspješnijih maslinara Hrvatske 2006., Agroknjiga, Split

12. Buble, M. 2010, Projektni menadžment, Minerva-Visoka poslovna škola, Dugopolje

2. ČLANCI

13. Maslinar-časopis za maslinare i uljare, prosinac 2010, br. 7

14. Gugić, J., Tratnik, M., Gugić, M., Kursan P. 2010, 'Pregled stanja i perspektiva

razvoja hrvatskoga maslinarstva', Pomologia Croatica, vol.16-2010., br.3-4

15. Grković, I. 2005, 'Maslinarstvo i turizam', Pomologia Croatica, vol.11-2005., br.1-2

16. Šimunović, V, 'Stanje maslinarstva i uljarstva u Republici Hrvatskoj', Pomologia

Croatica, vol.11-2005., br.1-2

17. Godena, S. 2011,'Ekološko maslinarstvo:Izazov 21. Stoljeća' Agronomski glasnik,

3/2011. ISSN 0002-1954

55

3. INTERNETSKI IZVORI

18. http://hr.wikipedia.org/wiki/Projektni_menad%C5%BEer (04.05.2014.)

19. www.gnojidba.hr (14.05.2014.)

20. http://www.maslinari.hr/u-dalmaciji/oblica (14.05.2014.)

21. www.paicusa.hr (14.05.2014.)

22. http://www.maslinovo.hr/procitaj/pendolino-uljna-sorta/39 (14.05.2014.)

23. www.efzg.hr (17.05.2014.)

24. http://www.coolinarika.com/namirnica/maslinovo-ulje (20.05.2014.)

25. www.lun.hr (22.05.2014.)

26. http://www.dmmu.info/index.php/hr/novosti/77-dmmu-novosti/88-novost-2

(22.05.2014.)

27. www.hgk.hr (24.05.2014.)

56

8. POPIS TABLICA

REDNI BROJ NAZIV TABLICE STRANICA

1. SWOT analiza projekta 24

2. Proizvodnja maslina u Republici Hrvatskoj u razdoblju od

2008. godine do 2012. godine

35

3. Proizvodnja maslinovog ulja u Republici Hrvatskoj u

razdoblju od 2008. godine do 2012. godine

36

4. Noćenje turista na području općine Novalja u razdoblju

od 2008. godine do 2012. godine

37

5. Troškovi podizanja maslinika 39

6. Troškovi održavanja maslinika za prvih pet godina 40

7. Prihodi i rashodi u 6. godini projekta(1. godini kada se

ostvaruju prihodi)

41

8. Račun dobiti i gubitka 42

9. Ekonomski tijek projekta 43

10. Financijski tijek projekta 45

11. Metoda perioda povrata ulaganja u projekt 47

12. Prihodi i rashodi u slučaju nastupa rizičnog događaja 49

9. POPIS GRAFIKONA

REDNI BROJ NAZIV GRAFIKONA STRANICA

1. Životni ciklus realizacije projekta 12

2. Gantogram projekta 32

3. WBS-struktura raščlanjenih poslova 33

57

10. POPIS FOTOGRAFIJA

REDNI BROJ NAZIV FOTOGRAFIJE STRANICA

1. Oblica 19

2. Pendolino 20

11. POPIS SHEMA

REDNI BROJ NAZIV SHEME STRANICA

1. Povezivanje pristupa po Kerneru 13

2. Odnos općeg i projektnog menadžmenta 14

3. Interesno utjecajne skupine realizacije projekta 22

4. Interakcije interesno utjecajnih skupina na projektu 23

5. Tehnologija proizvodnje maslinovog ulja 30

58