Upload
others
View
0
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Sedamdest posto povrπine Zemlje prekriveno je vodom. Od ukupne ko-
liËine voda na Zemlji Ëak 97% otpada na slane vode, dok samo 3% su
slatke vode. Zdravlje ËovjeËanstva i druπtveni razvoj ovisi od opskrbe do-
voljnim koliËinama slatke vode, kako po koliËini tako i po kvaliteti. Danas,
πirom svijeta, oko 1,2 milijarde ljudi nema dovoljno pitke vode. Podzemne
vode su jedne od vaænijih izvora pitkih voda u svijetu. U Europi 70% vode
πto se koristi u kuÊanstvu su podzemne vode. Problem pitkih voda u svije-
tu sve viπe raste, te se pretpostavlja da Êe pitka voda biti jedan od najvaæ-
nijih resursa u buduÊnosti. Svi ti podaci naglaπavaju veÊ oËitu Ëinjenicu da
pitku vodu treba Ëuvati i πtediti. Krπke podzemne vode imaju vrlo slabe
moguÊnosti samoproËiπÊavanja od svih oblika zagaenja. Jedini naËin
oËuvanja podzemnih voda pitkima je oËuvanje Ëitavog podzemlja od svih
oblika zagaenja πto ukljuËuje i zaπtitu krπkih nadzemnih ekosustava.
Naime nekontrolrano odlaganje otpada i ispuπtanje otpadnih voda (πto je
u ovom podruËju uËestala pojava) viπestruko ugroæava cijeli ekosustav.
Ispiranjem uslijed kiπa i otapanja snijega razne toksiËne i opasne tvari te
mikroorganizmi dospijevaju u podzemlje, odnosno u rezervoare vode za
piÊe (SVE ©TO JEDNOM BACI© U KR©U NA KRAJU ∆E© I POPITI). Dakle
ËistoÊa krπkih voda nije bitna samo zbog podzemne faune veÊ i kao vaæan
izvor vode za piÊe te osigurava osnovu odræivog razvoja cijele regije.
• U Hrvatskoj je do sada zabiljeæeno oko 7000 speleoloπkih objekata, a
ima ih barem joπ toliko
• ©pilje i jame se u Hrvatskoj nalaze na krπkom podruËju, koji zauzima
oko pola kopnene povrπine Hrvatske
• Najduæa πpilja u hrvatskoj je πpiljski sustav –ulin ponor — Medvedica,
Ëijih se preko 16 km kanala proteæe ispod grada Ogulina
• Najdublja jama u Hrvatskoj je πpiljski sustav Lukina jama — Trojama sa
Sjevernog Velebita dubine 1392 metra, trenutno trinaesta u svijetu po
dubini
Brojni su uzroci ugroæavanja podzemnih voda i faune
ogulinskog podruËja. Jedan od najveÊih problema
su veliki hidroloπki zahvati i promjene tokova vode (pri-
likom izgradnje hidroelektrane Gojak i dr.), zatim bacan-
je otpada i kanalizacije u podzemlje, nekontrolirana
upotreba pesticida i umjetnih gnojiva na poljoprivred-
nim povrπinama, fiziËka ugroæavanja πpilja (kamenolom
Tounj), a veliku prijetnju predstavljaju i brojne ceste i
autoput zbog moguÊeg izljevanja opasnih kemikalija pri-
likom prometnih nesreÊa. Odlaganje smeÊa i ispuπtanje
kanalizacije u podzemlje tog kraja se odvija veÊ dugo, a
fauna je joπ uvijek tu, meutim razvoj civilizacije znatno
je pomijenio vrstu odpada, te se sad u podzemlje unose
opasne kemikalije, pesticidi, herbicidi, detergenti i sl.
Kako prosjeËan Ëovjek moæe pridonijet oËuvanju? Pr-
venstvno brigom o vlastitiom odlaganju odpada, aktivno
sudjelovat u πirenju svijesti o oËuvanju, utjecati putem
raznih udruga graana i nevladinih udruga na tijela
lokalne samouprave da se poËnu trajno rjeπavati trenut-
ni problemi.
NOSITELJ PROJEKTA: Britanska fondacija Whitley Laing
pod pokroviteljstvom Kraljevskog geografskog druπtva u
Londonu
PROVODI Hrvatsko biospeleoloπko druπtvo u suradnji s:
Prirodoslovno matematiËki fakultet, Zagrebu, Bioloπki i
Kemijski odsjeci
Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb
Hrvatsko katoliËki zbor "MI", Ogulin
KOORDINATOR PROJEKTA: Jana Bedek, dipl. ing. biol.
RAZDOBLJE PROVEDBE PROJEKTA: Od studenog 2003
do studenog 2004. Ovim projektom provedena su prelim-
inarna istraæivanja, te su u planu daljnja istraæivanja.
Velika vaænost Ogulinskog podzemlja ukazuje na potrebu
multidisciplinarnih istraæivanja te trajna promatranja
podzemne faune.
Æelite li sudjelovati u istraæivanju i zaπtiti ogulinske πpuæve, dati svoju
podrπku javite se na kontakt adresu:
Hrvatsko biospeleoloπko druπtvo
Demetrova 1, 10000 Zagreb
Email: [email protected]
Tekst: Jana Bedek, Helena BilandæijaDizajn: SunËica HraπÊanec
Izlaz iz ©piljeTounjËice ljetii zimiFoto B. JalæiÊi J. Bedek
Naslage odpada na ulazu u MedvedicuFoto J. Bedek
Projekt zaπtite Ogulinskeπpiljske spuævice
(Eunapius subterraneus), jedine slatkovodnepodzemne spuæve na svijetu
Foto B. JalæiÊ
Dinaridi su u svijetu prepoznati kao najbogatije podruËje vodenom
podzemnom faunom, a Ogulinska regija je jedan od njegovih centara
endemizma i bioloπke raznolikosti. Velika raznolikost podzemne vodene
faune nije bitna samo sa znanstvenog stajaliπta nego i ukazuje na kvalite-
tu voda. Do sada je zabiljeæeno preko 30 pravih podzemnih vrsta (troglo-
bionata i stigobionata) s velikim brojem endema, no tek Êe rezultati istra-
æivanja pokazati pravo stanje faune u podzemlju. Neke od znaËajnijih vr-
sta su Proteus anguinus, ËovjeËja ribica, koja je strogo zaπtiÊena i uvr-
πtena u popis ugroæenih vrsta Europske Unije, Velkovrhia enigmatica,
jedinstveni podzemni æarnjak, Monolistra caeca meridionalis, Kordunska
πpiljska vodenbabura, Troglocaris anophthalmus intermedia, BabiÊeva
πpiljska kozica, Marifugia cavatica, ©piljski cjevaπ, Dendrocoelum subter-
raneum, Ogulinski πpiljski virnjak i drugi.
Veliku vaænost Ogulinskog podruËja prepoznao je i Institut za krπke vode
(Karst Waters Institute), West Virginia, SAD, proglasivπi ga jednim od de-
set najugroæenijih krπkih ekoloπkih sustava na svijetu u 2003 godini.
Spuæve su najprimitivnije mnogostaniËne æivotinje. Njihov sjedilaËki
naËin æivota nas ne asocira na æivotinje s kojima se svakodnevno su-
sreÊemo, te veÊina ljudi niti ne zna da su spuæve æivotinje. Vrlo su jed-
nostavno graene, nemaju pravih tkiva ni organa. Hrane se filtracijom
vode, tako da pomoÊu posebnih stanica stvaraju struju vode, uvlaËe ju u
tijelo te iz nje apsorbiraju hranjive tvari, a na kraju otpadne tvari s vodom
izbacuju iz tijela. Ogulinska πpiljska spuævica se po tome ne razlikuje od
vanjskih srodnika, meutim na raspolaganju ima puno manju koliËinu
hrane od njih. Stoga je morala prilagoditi metabolizam i iskoristivost une-
senih tvari. BuduÊa istraæivanja Êe nam odgovoriti kako se ona tim nepo-
voljnim uvjetima prilagodila.
Ogulinska πpiljska spuævica je jedan
od preko tri stotine endema pod-
zemne faune Hrvatske. Æivi samo u pod-
zemnim krπkim vodama Ogulinskog po-
druËja. Ali ne samo da je endem Hrvat-
ske, nego na svijetu nije do sada prona-
ena niti jedna druga vrsta podzemne
slatkovodne spuæve, πto je Ëini svjet-
skim fenomenom! Dosadaπnja istraæiva-
nja su pokazala da je ona najvjerojatnije
prava podzemna æivotinja te da nikad ne
æivi u nadzemnim vodama. To nam poka-
zuju neke od prilagodbi na podzemne
uvijete kao πto su: nedostatak pigmenta,
usporen metabolizam, promijenjena fi-
ziologija stanica i cijelog organizma,
promijenjen naËin razmnoæavanja i dr.
©piljska vodenbaburaiz izvora RupeËica kodsela Ivanci (desno)Foto B. JalæiÊ
Ogulinska πpiljskaspuævica (lijevo)Foto I. »ukuπiÊ
»ovjeËja ribica izponora RupeËica uselu Ivanci (dolje)Foto B. JalæiÊ
Ledeni stalaktiti u πpilji TounjËici kod TounjaFoto J. Bedek
Speleouron u πpilji TounjËici kod TounjaFoto H. Bilandæija
U πpilji Zali kodGornjih Dubrava17.12.1977. g kada jespuævica prvi putpronaena (dolje lijevo)Foto B. JalæiÊ