PROJEKTIRANJE RASKRIJA

Projektiranje raskrija u razini (prema standardu U.C4.050)

Nesemaforizirana raskrija predstavljaju najuestaliji element cjelokupnog cestovnog sustava te njihovo funkcioniranje znaajno utjee na kvalitet odvijanja prometa na vangradskom sustavu cestovne mree. Njihovo neadekvatno graevinsko i prometno oblikovanje tako|er moe znaajno utjecati na kvalitet odvijanja prometa u integriranom semaforiziranom sustavu gradskih cestovnih prometnica.

Prometni tokovi na nesemaforiziranim raskrijima odvijaju se na zadovoljavajui nain do nekih graninih optereenja (osobnih vozila, teretnih vozila, pjeaka), a prelaskom graninih vrijednosti treba se razmisliti o promjeni graevinsko-prometnog rjeenja raskrija, semaforizaciji raskrija ili izboru drugog tipa raskrija (izvan razine). Drugi uvjeti za izbor tipa raskrija su uvjeti lokacije i sigurnosni uvjeti.

Razmak raskrija

Uestalo postavljanje raskrija umanjuje kvalitetu odvijanja prometnih tokova u glavnom pravcu kretanja. S druge strane, preveliki razmak dovodi do neravnomjernog optereenja cestovne mree.

Kao preporuka za izbor udaljenosti raskrija moe se koristiti slika 1.

Minimalni razmak raskrija uvjetovan je duinama potrebnim za postavljanje prometne signalizacije ili potrebnim duljinama trakova za skretanje pa se u gradskim podrujima mogu koristiti vrijednosti prikazane u tablici 1.

Uvjeti lokacijePostupak projektiranja raskrija u razini poinje izborom lokacije pri emu moraju biti zadovoljeni slijedei uvjeti:Najpovoljnija mjesta za postavljanje raskrija (u odnosu na horizontalni tok trase) su u pravcu ili u podruju toke infleksije S krivina (vidi sliku2).

Postavljanje raskrija na nedovoljno preglednim odsjecima glavnog pravca kao to su horizontalne krivine radijusa R

U uzdunom presjeku najpovoljnije mjesto na glavnom pravcu za raskrije s obzirom na preglednost i uvjete koenja je u jednolikoj niveleti uzdunog nagiba igp

Prilagoavanje uzdunog nagiba glavne ceste u zoni raskrija

Prilagoavanje uzdunog nagiba sporedne ceste u zoni raskrijaPopreni nagib glavnog pravca je mjerodavan za utvrivanje uzdunog nagiba sporednog pravca u podruju raskrijaAko se u podruju raskrija glavna cesta nalazi u krivini uzduni nagib sporednog pravca u podruju raskrija ne smije biti vei od 4% (isp

Prikljuak sporedne ceste na glavnu se u pravilu nastoji izvesti kao okomiti spoj radi preglednosti, mogunosti postavljanja odgovarajuih radijusa skretanja i smanjenja konfliktne zone raskrija. Za potrebe postizanja okomitog spoja mogu se izvesti devijacije sporednog pravca na prilazu glavnoj cesti pri emu se korekcija osi izvodi s radijusom R>150m, a izuzetno je dozvoljeno koritenje radijusa R>50 m uz obavezno koritenje proirenja kolnika u krivini. Ovakvim voenjem trase se postie smanjenje brzine pri dolasku u zonu raskrija to doprinosi sigurnosti. Primjeri voenja trase dani su na slici

PREGLEDNOST RASKRIJAto se tie preglednosti najpovoljniji uvjeti za izvedbu raskrija su plitki nasipi. Zbog sigurnosti uvjetovanoj preglednosti raskrija se ne bi smjela postavljati u usjecima ili neposrednoj blizini mostova i tunela, ili se mora osigurati povrinska preglednost PP osloboena svih vizualnih zapreka.

Preglednost se odreuje s obzirom na dva tipa raskrija, odnosno dva naina ulaska sporednog toka u zonu raskrija:

Raskrija s znakom sporedne ceste - vozilo moe ui u raskrije bez zaustavljanjaRaskrija kontrolirana stop znakom vozilo se obavezno mora zaustaviti

Ad A. Vozilo moe ui u raskrije bez zaustavljanjaSiguran prolaz vozila iz sporednog smjera omoguen je kada je vozilo iz glavnog smjera dovoljno udaljeno, a da ga sporedno vozilo s obzirom na potrebnu preglednost moe pravovremeno uoiti duljina preglednosti za vozila na glavnom pravcu mora zadovoljiti uvjet (1)(2)

Duljine preglednosti za vozila na sporednoj cesti za razliite brzine (za tr=1.5 sek i Lv=12m) prikazane su u tablici

Potrebna povrinska preglednost je odreena hipotenuzom trokuta kojemu su katete duljine preglednosti sporednog i glavnog pravca.

Ad B. Raskrija s znakom stop vozilo se obavezno mora zaustavitiVozilo koje se kree glavnom cestom mora biti vidljivo te na takvoj udaljenosti da vozilo na sporednom putu moe sigurno proi kroz raskrija bez ometanja toka na glavnom pravcu

Duljina prolaska raskrijem "sporednog" vozila je:

Uz pretpostavku da se vozilo zaustavi na stop liniji te da prolazi kroz raskrije jednolikim ubrzanjem as slijedi:

odnosno vrijeme prolaska raskrijem t0

Ako vremenu prolaska kroz raskrije dodamo vrijeme reagiranja vozaa dobije se:Znai, da vozilo iz glavnog prava u tom vremenu prolazi put, odnosno mora biti osigurana slijedea duljina preglednosti:Uobiajene vrijednosti ubrzanja i vremena reagiranja:as= 1.5 m/sek2 za osobna vozila, a 1.0 za teretna vozilatr=1.5 sekunda

S obzirom na vanost cesta koje se kriaju i pripadajua prometna optereenja razlikuju se tri osnovna tipa raskrija u razini.

TIP 1 predstavlja najjednostavniji oblik raskrija bez posebno ureenih pristupa. Na ovakvim tipovima je dovoljno osigurati preglednost i postaviti osnovnu signalizaciju. Ovaj tip se koristi kod spoja lokalnih cesta s malim prometnim optereenjem.

TIP 2 odgovara malom do srednjem prometnom optereenju kog kojih uee lijevih skretanja ne prelazi 10%. Ovaj tip se uobiajeno izvodi s kapljastim otokom za kanaliziranje prometnih tokova

TIP 3 predstavlja najsloeniji tip i primjenjuje se kod spoja vanijih cesta s velikim prometnim optereenjem. Kod ovog tipa obavezna je primjena, odnosno izvoenje dodatnih trakova za lijevo i desno skretanje na glavnom pravcu te fiziko kanaliziranje tokova na privozima sporednog pravca.

Projektni i funkcionalni elementi

Trakovi za kretanje pravoTrakovi za kretanje pravo jednake su irine kao i trakovi na ostalom dijelu ceste.

Trakovi za lijevo skretanjePreporuljivo je izvesti trakove za lijeva skretanja na gotovo svim raskrijima u razini, a obavezno ih je izvesti na semaforiziranim krianjima etverotranih cesta.

Duljina i irina trakovaTrak za lijevo skretanje konstruira se od slijedeih dijelova:

Dio za akumuliranje vozila i pripremu za skretanjeLa(odreuje se na temelju 95% duljine kolone HCM obino20m,min. 10m)

Dio za smanjenje brzineLvDio za promjenu traka Lp

Duljina Lz potrebna za izmicanje traka za kretanje pravo u glavnom smjeru (do dostizanja pune irine traka za lijevo skretanje) iznosi najmanje

kada se proirenje vri samo na jednoj strani, odnosno za obostrano proirenje.

Pri velikim prometnim optereenjima s znatnim ueem teretnih vozila dio za pripremu vozila na skretanje poveava se na minimalno 40m. Duljine dijelova Lv i Lp dane su u tablici 3.Na temelju podataka iz tablice 3 mogu se odrediti minimalne duljine traka za lijevo skretanje. Pri tome zbroj duljina La i Lv ne smije biti manji od 30m

irina trakova za nova raskrija iznosi izmeu 3 i 3.5 m. Kod dodavanja lijevog traka na postojee raskrije moe se dopustiti manja irina. Najmanja irina traka koji se nalazi izmeu izdignutih rubnjaka je 4.5 za brzine manje od 70km/h, a za vee brzine iznosi 5.5m

Konstrukcija traka za lijevo skretanje Slika 11: Konstrukcija dodatnog traka za lijevo skretanje (za vp70km/h)Kod konstrukcije traka za brzine vee od 70 km/h na mjestu proirenja ceste radi umetanja traka, kolnik se obiljeava poljem za usmjeravanje prometa od ijeg se trbuha nastavlja prvo isprekidana pa na kraju puna linija na dijelu za postrojavanje La.Pri razdvajanju suprotnih trakova poljem na mjestu gdje polje za usmjeravanje prometa postie irinu od 2 m poinje dio za prestrojavanje Lp ija se duljina oita iz tablice 3. Od tog dijela je predvieno suenje polja za usmjeravanje prometa koje se izvodi na duljini od 30m. Suenje polja se izvodi u pravcu, a poetak i kraj suenja se zaobljuju radijusima od R=50 do R=80m. Za projektne brzine manje od 70km/h moe se izostaviti polje za usmjeravanje prometa, pri emu se vanjski dio traka za lijevo skretanje obiljeava punom linijom.

Trakovi za desno skretanje

Konstrukcija traka za desno skretanjeTrakovi za desna skretanja na glavnoj cesti projektiraju se uvijek s vanjske strane prolaznih trakova.Posebne trakove za desna skretanja potrebno je predvidjeti u slijedeim sluajevima:Vp>100 km/hako je raskrije semaforizirano i ima puno desnih skretaana raskrijima s 4 ili vie prometnih trakova ako je desno skretanje oteano zbog velikog broja pjeaka

Duljina trakaUkupna duljina trakova za desna skretanja sastoji se od duljine potrebne za promjenu traka Lp i duljine za smanjenje brzine Lv.

Za sluaj da se radi o semaforiziranom raskriju potrebno je predvidjeti potrebnu duljinu La za akumuliranje vozila, odnosno pripremu za skretanje. Duljina La ovisi o intenzitetu prometnih tokova vozila i pjeaka, (obino se dimenzionira na 95% duljinu kolone koja se rauna po metodologiji HCM).

Duljine Lv i Lp za razliite projektne brzine su dane u tablici 3.

Konstrukcija traka za desno skretanje

Raskrije s dodatnim trakovima za lijevo i desno skretanje u naelu se projektira tako da oba dodatna traka poinju u istoj stacionai.

Konstrukcija klinastog izvoza i trocentrine (R1:R2:R3=2.5:1:5.5) izlazne krivine za desno skretanje na raskriju tipa 3