Propedeutika-neurologija

PROPEDEUTIKA NEUROLOGIJA

www.perpetuum-lab.com.hr

1

Modani ivciMOTORIKI III., IV., VI., XI., XII. OSJETNI I., II., VIII. MIJEANI V., VII., IX., X.

I. fila olfactoria osjet njuhaISPITIVANJE: - sa istim mirisnim tvarima (sapun, vosak, stearin, mirisna ulja) u prostoriji bez mirisa sa zatvorenim oima, svaka nosnica zasebno OTEENJA: - obostrano smanjenje osjeta uglavnom kod upale (rinitis) ANOSMIJA gubitak osjeta njuha (kvantitativno ot) ---- intrakranijalni tumor HIPOSMIJA oslabljenost osjeta njuha (kvantitativno ot) ---- intrakran tumor OLFAKTORNA AGNOZIJA neprepoznavanje osjeta HIPEROSMIJA poveana olfaktorna osjetljivost (neurotska i psihotina stanja, migrena, trudnoa, menga) PARAOSMIJA analog paresteziji (kvalitativni poremeaj) MEROSMIJA ispad pojedinih kvaliteta mirisa NJUNE HALUCINACIJE bolesti bazalnih dijelova temporalnog renja KAKOSMIJE halucinacije neugodnih mirisa FOSTER-KENNEDYJEV SINDROM tumori frontalnog renja --- IPSI anosmija i atrofija optikusa, KONTRA zastojna papila Oteenja: OLFAKTORNOG BULBUSA ili OLFAKTORNOG TRAKTA ipsi ili obostrana oteenja njuha OLFAKTORNE RADIJACIJE ili OLF KORTEKSA ne uzrokuju lateralizirani gubitak njuha zbog bilateralne prezentacije, mogu smanjiti otrinu njuha ili ne prepoznavanje osijeta

II. fasciculus opticusISPITIVANJE: - samo orijentacijski, otrini vida, irini vidnog polja i onoj pozadini otrina pojednostavljene tablice, udaljenos 6 m (relaksirana akomodacija), svako oko posebno irina vidnog polja test konfontacije (ispitiva pokree svoj prst u svim smjerovima i pita pacijenta jel ga vidi, javlja kad ugleda prst, radi se za svako oko posebno, dobar za VELIKE ispade vidnog polja) i bilateralno simultano


2

podraivanje (ispitiva istovremeno pomie prste u temporalnim polovicama vidnog polja, bolesnik gleda u oi dr, moe se otkriti zanemarivanje jedne polovice vidnog polja) pregled one pozadine oftalmoskopom; otrina granice papile, boja papile, izgled krvnih ila onog dna

OTEENJA IRINE VIDNOG POLJA: SUENJE najee pravilno koncentrino, rani objektivni znak primarne ili sekundarne atrofije optikusa SKOTOMI otoii ispada okrueni podrujem normalnog vida AMAUROSA sljepoa AMBLIOPIJA slabovidnost HEMIANOPSIJA ispad polovice vidnog polja heteronimne bitemporalne --- oteena KIJAZMA (ot temp polovica vidnog polja) i binazalne (ot nazalnih polovica vid polja) homonimne ispadi istih polovica vidnog polja SKOTOMI ispadi vida, slijepa mjesta razliite veliine, oblika, lokalizacije i intenziteta, posljedica bolesti oka (retinitis, glaukom) ili oteenja ivca, mogu biti relativni (vidi oblik ali ne i boju) i apsolutni (ne vidi ni oblik ni boju), mogu biti pozitivni (zbog oteenja prednjih dijelova retine ili koroideje, tamne slijepe pjege, posljedica eksudata ili krvarenja, nisu pravi) i negativni (bolesnik ih ne zamjeuje vide se kod ispitivanja vida, zbog oteenja optikusa, puta ili vidne radijacije) PATOLOKE PROMJENE ONE POZADINE: ZASTOJNA PAPILA edematozna, neotro ograniena, suene arterije, nabrekle vene, vid u poetku nije smanjen, bezbolna, esto bilateralna, nastaje kod poveanog intrakranijalnog tlaka UPALA PAPILE (NEURITIS, PAPILITIS) blijeda, edematozna papila, brzo slabljenje vida, bolovi u oku i kod pokretanja oka, edem retine, uglavnom ide unilateralno, skotomi moe i sljepoa, kod neuromijelitisa optikusa, MS, anemije, deficita vit B ATROFIJA PAPILE blijeda otro ograniena papila primarna atrofija (upala optikusa, tumori, traume); sekundarana atrofija nakon dueg trajanja zastojne papile ili optikog neuritisa, papila je blijeda i neotro ograniena, vid je oslabljen RETROBULBARNI NEURITIS upala intraobitalnog dijela optikusa, smetnje vida, akutno karakteristino za MS, bolest se razvija brzo, esto zahvaa samo jedno oko; kronino sporije, bilateralno, u MS, optiki neuromijelitis, bolesti sinusa

III. nevrus oculomotorius; IV. nervus trochlearis; VI. nervus abducensKORTIKALNA I SUBKORTIKALAN KONTROLA BULBOMOT: - pokreti onih jabuica su konjugirani osovine oba oka pokreu se paralelno - centar koji regulira pokrete bulbusa nalazi se u FRONTALNOM r. (area 8) odgovoran je za voljnu konjugiranu pokretnost onih jabuica


3

- subnuklearni centar u eonom renju odgovoran za brze, voljne pokrete u suprotnom pravcu (podraivanje jednog frontalnog centra brza konjugirana devijacija bulbusa u suprotnom smjeru) - u zatiljnom renju uz aerostriatu (area 18, 19) okcipitalno oni centar za optiki insucirane pokrete oiju i optike fikcacijse reflekse; upravlja sporim pokretima praenja; suprimira ga frontalni centar - podraaji doljnjeg frontalnog onog polja devijacira gore i lateralno - podraaji gornjeg dijela pokret bulbusa dolje i lateralno - supkortikalni centri za konjugirane vertikalne pokrete oiju u pretekalnom dijelu tegmentuma mezencefalona i u podruju stranje komisure (rostralno pokreti bulbusa gore, kaudalno pokreti dolje) - FLM (fasciculus longitudinalis medialis) koordinirana inervacija onih miia, povezuje ih s jezgrama vestibularnog, akustinog ivca, V., VII i XI ivcem, motorikim jezgrama vratnih segmenata KM, jezgrom stranje komisure, jezgrom medialnog longitudalnog fascikla i viim kortikalnim centrima zbog te povezanosti nije mogua izolirana kontakcija pojedinog onog miia ISPITIVANJE BULBOMOTORIKE: - inspekcija pregled onog rasporka (treba biti simetrian i eliptian) LAGOFTALNUS proirenje onog rasporka - ispitivanje poloaja i konjugiranih pokreta bulbusa - one jabuice normalno su ortoponirane ili medioponirane - pokreti prsta u svim smjerovima, dvoslike, nistagmus - zjenice - trebaju biti jednako iroke, pravilne, okrugle (uravnoteen simpat i parasimpat) IZOKORIJA; proirenost ovisi o osvjetljenju, dobi (djeca vee) - izravna reakcija na svijetlo MIOZA, odmicanjem izvora MIDRIAZA - neizravna reakcija na svijetlo KONSENZUAKNA REAKCIJA, ispitujemo zjenicu koja nije osvjetljena - reakcija akomodacije ispitanik gleda u daljinu, relaksacija akomodacije, onda fiksira prst ispitivaa na 50 cm suenje zjenice i konvergencija bulbusa (smatra se sinkinezom osacirani pokreti a ne prava refleksna aktivnost) - konvergencija prst probliavamo prema nosu; pri tome dolazi do ukljuivanja refleksnih konvergencijskih i akomodacijskih promjena lee pri fokusiranju i suenja zjenice (sinkinetiki asocirani pokret) SIMPATIKA INERVACIJA ZJENICA: - cervikalni dio simpatikusa nalazi se u intermediolateralnoj skupini stanica KM - simpatiki impulsi za proirenje zjenica (kontrola m. dilatatora pupile) naastaju u HIPOTALAMUS FRONTALNI KORTEKS (area 8) CILIOSPINALNI CENTAR - vlakna za suavanje zjenica dolaze iz podruja oko AREJE STRIJATE do WESTPHALEDINGEROVE JEZGRE

POREMEAJI BUBOMOTORIKE:


4

STRABIZAM liljenje; oteenje vanjskog onog miia ili ivca koji ga inervira; bulbusi se ne pomiu paralelno ve dolazi do poremeaja pokreta u pravcu dijelovanja paretinog miia pojava dvoslika - jaka pareza vidi se i pri gledanju naprijed - u blaim tek pri pogledu u smjeru dijelovanja paretinog miia - moe biti konvergentan (pareza m. rectusa lateralisa) ili divergentan (pareza m. rectusa medialisa) - priroeni poremeaju bulbusa KONKOMITANTNI STRABIZAM, nema dvoslika, nema neurolokih ispada DVOSLIKE ispitati je li stalna ili samo kad negdje gleda, ispitati odnos dvaju slika (jesu li u istoj, horizontalnoj ili okomitoj ravnini ili odvojene) - javljaju se kod paralize miia, promjene poloaja oka zbog upale ili tumora, te u mijasteniji gravis - u isoitivanju manjih dvoslika obojena stakla (crvena) - pozicija dviju slika oznaava se na posebnu kartu (hess lancaster), analizom lokalizacije identificira se oteeni mii, stupanj oteenja i prati progresija OTEENJA POJEDINIH MIIA INERV. III - m. rectus medialis (aducira bulbus) imamo LATERALNI pomak bulbusa, dvoslike su horizontalne i javljaju se pri pogledu medijalno - m. rectus superior (oko gore i van) imamo bulbus prema dolje i van, pokreti gore ogranieni, pri pogledu gore i lateralno dvoslike - m. rectus inferior (oko dojle i van) imamo bulbus prema gore i van, ne moe dolje, pri pogledu dolje i lateralno dvoslike - m. obliqus inferior (oko gore i medijalno), imamo bulbus prema dolje i medijalno, ne moe gore, pri pogledu gore i nazalno dvoslike - m. levator palpebre superior kljenut uzrokuje ptozu, moe biti jednostrana i obostrana; ptozu uzrokuje i edem (infekcija, trauma) UNILATERALNA PTOZA oteen III, HORNEROV sindrom OBOSTRANA PTOZA posljedica miopatije, rijee neuralnog oteenja (mijastenija gravis, miotonija, okularna i okulofaringealna distrofija) OFTALNOPLEGIJA kljenut vie onih miia i nepokretnos bulbusa - vanjska otenje okulomotorijusa, ptoza koja se ne moe podignuti usprkos kompenzatornom nabiranju ela, oko lateralno i dolje, ne moe vertikalni pogled gore i dolje - unutarnja izolirano oteenje motorikih parasimpatikih vlakana okulomotorijusa, midrijaza, nema refleksne reakcije na svjetlo - vanjska i unutarnja (completa) oteen okulomotorijus, trohlearis i abducens - obostrana slabost podizanja bulbusa prema gore oteenje okulomotorijusa u mezencefalnom (nuklearno oteenje), pareza oba gornja rectusa; kod oteenja periakveduktalne sive tvari mezencefalno; poremeaj konvergencije (moe i kod encefalitisa, MS, traume, vaskularnih oteenja) DISOCIRANE PAREZE ONIH MIIA kada postoji kljenut samo pojedinih miia, dok su funkcije drugih ouvane; dolazi do izraaja kod nuklearnog oteenja III. - prvi znak oteenja III. je ptoza, a zatim ispadi vanjskim miia oka, dok kod oteanja jezgara u mezencefalon ptoza nastupa na kraju


5

- parasimpatika vlakana (s vanjske strane okulomotorijusa) osjetljiva na kompresiju proirenje zjenice bez znakova oteenja vanjskih onih miia - ishemija, infarkt ivca, dijabetika neuropatija primarno zahvaaju sredinje dijelove ivca OTEENJA NERVUSA IV. - izolirana oteenja su rjea i rijetko se kliniki prepoznaju - inervira m. obliques superior za sptanje aduciranog bulbusa prema dolje, a u poloaju abdukcije sputa i rotira bulbus prema unutra - kod oteenja oko pomaknuto gore (elevacija) i van; dvoslike kod gledanja dole pa bolenik naginje glavu na zdravu stranu OTEENJA NERVUSA VI. - inervira m. rectus temporalis - povlaenje bulbusa prema unutranjem rubu oka (prevlast m. rectus med), nemogunost abdukcije bulbusa KONVERGENTNI PARALITIKI STRABIZAM; javljaju se dvoslike pri pogledu lateralno - pogled na paretinu stranu je ogranien, bulbus se ne pomie iz med linije UZROCI NUKLEARNIH I INFRANUKLEARNIH OTEENJA III., IV., VI. - III. ispod temporalnog renja u blizini circulus Willisi - ekspanzivni ili vaskularni procesi mezencefalona i temporalnog renja - aneurizma (a. carotis interna, a. communicans post, a. cerebri posterior) - meningitis, herpes zoster, sifilis, neuropatija - IV. NUKLEARNA kontralateralna; INFRANUKLEARNA ipsilateralna kljenut m. obliqusa superiora - trauma, neuropatija, aneurizma u kavernoznom sinusu, upale, tumori - VI. oteen u podruju jezgre u ponsu (nuklearno) i na putu (infranuklearno) do m. rectusa temporalisa - kod poveanja intrakranijalnog tlaka - izolirana DESNA paraliza znak infranuklearnog oteenja - nuklearna oteenja ipsilateralna paraliza horizontalnog pogleda PARINAUDOV SINDROM kljenut pogleda prema gore; oteenje na razini GORNJIH KOLIKULA, PRETEKALNE REGIJE ili KOMISURE POSTERIOR INTERNUKLEARNA OFTALMOPLEGIJA djelomini gubitak konjugiranih horizontalnih pokreta oiju DISKONJUGIRANI POKRETI ili mjeana paraliza pogleda kod oteenja INTERNUKLEARNIH SVEZA; oteenjem FLM-a specifini poremeaj INTERNUKLEARNA OFTALMOPLEGIJA - uzrok moe biti MS (obostrana), infarkt modanog debla (unilateralan) - kljenut m. rectusa medialisa oteenjeipsilateralne adukcije bulbusa; istodobno se na abduciranom oku javlja se nistagmus ATAKTIAN NISTAGMUS - POSTERIORNA INTERNUKLEARNA OFTALMOPLEGIJA oteenje FLM u kaudalnom dijelu, u blizini ponsa; konvergencija je uredna - PREDNJA INTERNUKLEARNA OFTALMOPLEGIJA oteenje blizu mezencefalona; pareza adukcije ipsilateralnog oka uz oteenje konvergencije SINDROM JEDAN I POL oteenja u ponsu i FLM i RF ponsa kombinacija internuklearne oftalmoplegije s nemogunou pogleda na stranu oteenja; ipsilateralno oko


6

je nepokretno, kontralateralno mogua abdukcija, moe postojati nistagmus; nastane zbog vaskularnih oteenja ponsa, MS SUPRANUKLEARNA OTEENJA OTEENJE KONJUGIRANIH POKRETA BULBUSA ograniena pokretnost, izostanak pokretnosti ili konjugirana devijacija bulbusa u jednom smjeru; nema dvoslika - akutno, destruktivno oteenje frontalnog onog polja paraliza konjugirane devijacije bulbusa u suprotnu stranu; bulbusi su u poloaju konjugirane devijacije na stranu oteenja; ide sa oteenjem piramidnog puta konjugirana devijacija glave i bulbusa na stranu oteenog frontalnog onog pola i kontralateralna hemipareza - oteenje pontinog centra pogleda paraliza pogleda u istu stranu gdje je oteenje, te konjugirana devijacija pogleda u suprotnu stranu, obino postoji oteenje piramidnog puta pa bolesnik gleda u svoju hemiparezu (vlakna za konjugirane pokrete ve su se ukriala a od piramidnog jo nisu)

PATOLOKE PROMJENE OBLIKA I REFLEKSNIH FUNKCIJA ZJENICA - MIDRIJAZA oteenje parasimpatike inervacije (III.) ili podraivanje simpatikusa; lokalna primjena midrijatika; znak ireverzibilnog oteenja mezencefalona kod osobe u komi; ukoena Hutchinsonova zjenica kraniocerebralne ozljede - MIOZA oteenje simpatike inervacije ili podraaj parasimpatikusa; ukapavanje miotika kod glaukoma; otrovanje morfijem; pontino krvarenje - ANIZOKORIJA vea slabije reagira na svjetlo kod oteenja III.; manja dio Hornerova sindroma - ARGYLL-ROBERTSONOVA ZJENICA anizokorija i mioza nepravilnog, nejednakog oblika, ne reagiraju na svjetlo, ouvana akomodacija i konvergencija; neurosifilis; slino nekada kod dijabetesa, encefalitisa, neoplazme modanog debla - PUPILOTONIJA zjenica zahvaenog oka je ira, nema brze fazike kontrakcije zjenice kod osvjetljavanja, troma reakcija; javlja se kao izolirana pojava ili udruena sa miotatskim arefleksom na donjim udovima ADIEV SINDROM; kod mladih ena, unilateralno - ZJENICA SLIJEPOG OKA ne reagira na izravno obasjavanje svjetlom, reagira kada se svjetlom podrai zdravo oko - JEDNOSTRANO SUENJE dio Hornerovog sindroma (MIOZA, PTOZA, ENOFTALMUS, ISTOSTRANA HIPEREMIJA LICA, ANHIDROZA) oteenje centralnih simpatikih puteva, ciliospinalnog centra ili perikarotidnog simpatikog pleksusa

V. nevrus trigeminus- mjeoviti ivac; OSJET lice od tjemena do ruba mandibule, uho, oko, nos, usta (sluznice), zubi i dura; MOTORIKI vani miii ISPITIVANJE OSJETNE FUNKCIJE: - povrinski osjet (dodir, bol, temperatura) na simetrinim dijelovima lica u svim inervacijskim podrujima - DODIR blagim dodirom jagodicama prstiju ili vatom; BOL iglom; TEMPERATURA epruvetama - uoiti postoji li disocirani ispad osjeta


7

- PROPRIOCEPCIJA ne moe se sa sigurnou ispitati, moda ispitivanjem grafoesetezije na licu ISPITIVANJE VOLJNIH MOTORIKIH FUNKCIJA: - inspekcija oblika vanih miia - oponaanje ugriza, vrsto stiskanje zubiju, pomicanje eljusti na jednu pa na drugu stranu (ispitivanje pterigoidnog miia) ISPITIVANJE REFLEKSNIH FUNKCIJA: - KORNEALNI za oftalmiku granu - REFLEKS MASETERA (MANDIBULARNI) relaksirana lagano oputena donja eljust, ekiem preko palca koji je na bradi; pojaan refleks znak je oteenja kortikobulbarnog puta

ZNAKOVI OTEENJA TRIGEMINUSA: - SUPRANUKLEARNA OTEENJA osjetni poremeaji (poremeaj diskriminacije KONTRALATERALNO) na licu; kod oteenja parijetalnog renja ili senzorne radijacije; iritativna oteenja parijetalnog renja kartkotrajne paroksizme parestezija arini epileptiki poremeaj - motoriki poremeaj iritativne naravi ili kao motorika slabost; iritativno arite u frontalnom renju konvulzivni napadaji mastikatornih miia (toniki i kloniki grevi) - JEDNOSTRANA OTEENJA nema pareze vanih miia jer oni imaju bilateralnu kortikalnu inervaciju - ritmiki tremor vilice parkinsonizam, aritmika koreja - TRISMUS bolni spazam vanih miia, onemogueno otvaranje (tetanus, bjesnoa, encefalitis, kavernozni fenomen) - NUKLEARNA OTEENJA u podruju modanog debla je oteenje - gubitak osjeta koe i sluznice u segmentalnoj distribuciji ivca, poremeaj refleksa - oteenje glavne jezgre gubitak taktilnog osjeta, ouvana bol i temperatura - taktilni osjet PONTINA JEZGRA - bol i temperatura JEZGRA NUCLEUS TRACTUS SPINALIS N. TRIG. - oteenja motorike jezgre jednostrano oteenje vanih miia s razvojem atrofije i fascikulacija; gubi se maseterov refleks - INFRANUKLEARNA OTEENJA lokalizirana su periferno od ganglija Gasseri; jednak ispad svih kvaliteta ekstroceptivnog osjeta u inervacijskom podruju n. V; smanjenje osjeta, distenzije, parestezije, spontana bol - infranuklearno oteenje motorike grane unilateralna pareza miia i gubitak maseterovog refleksa; atrofija; nema fascikulacija; vilica skree na paretinu stranu (pareza pterigoideusa) TROFIKI POREMEAJI najznaajnije kod oteenja oftalmike grane; ANESTEZIJA KORNEJE upala i vrijed korneje NEUROPARALITIKI KERATITIS; posljedica presijecanja ivanih vlakana trigeminusa (rizotomija) to se ponekad radi u cilju ljeenja trigeminalne neuralgije


8

VII. nevrus facialis= motoriki inervira mimine miie i mani dio koji ne sudjeluje u mimici = parasimpatiki preko n. intermediusa inervira salivatorne , submandibularne , submaksilarne i lakrimalne lijezde = osjetno inervira unu koljku = osjetno inervira prednju 1/3 jezika Ispitivanje funkcije facijalisa = inspekcija mimine muskulature (simetrija, tikovi,tremor..) = funkcija ela : gleda pred sebe i mrti elo i die obrve, snano zatvori oi (ispitiva moe pokuati otvoriti oi) = kutovi usana : pokazati zube, napuhati obraze, puenje usana = osjet : inervacija se prekriva sa trigeminusom, glosofaringeusom pa je nemogue napraviti tonu evaluaciju osjeta Oteenja ivca facijalisa SUPRANUKLEARNA OTEENJA - uzrokuje nepotpun ispad funkcije miminih miia CENTRALNA FACIOPAREZA - gornji dio jezgre facijalisa prima kortikonuklearna vlakna iz obje hemisfere mozga oteenje kortikonuklearnog puta u jednoj hemisferi nee uzrokovati neuroloki ispad u inervacijskom podruju gornje jezgre facijalisa (elo,obrve, mii koji zatvara vjee) jer se kompenzira impulsima iz ipsilateralne hemisfere mozga - donja jezgra (inervira donje 2/3 lica) prima vlakna samo iz kontralateralne hemisfere - kliniki se oituje : izravnana nazolabijalna brazda sputen usni kut filtrum pomaknut u suprotnom pravcu na polovici lica suprotnom hemisferalnom oteenju NUKLERANO I SUPRANUKLEARNO OTEENJE - nuklearno oteenje u ponsu UVIJEK zahvaa obje polovice jezgre s posljedinom parezom svih miia iste polovice lica. - nuklearno i infranukl. Oteenje oituje se ispadom motorike finkcije miminih miia na cijeloj polovici lica - pareza ili plegija je ipsilateralna oteenju - kliniki se oituje : izravnana eona brazda na ipsilateralnoj plovici ela sputena obrva nemogunost voljnog nabiranja ela i podizanja obrve nemogunost zatvaranja oka (proiren oni rasporak-lagoftalmus) BELLOV ZNAK = pri pokuaju zatvaranja oka vidi se okretanje bulbusa prema gore i lateralno s vidljivom sklerom nazolabijalna brazda na toj strani je izravnana, usni kut sputen usnice pomaknute prema zdravoj strani zajedno s koso Postavljenim filtrumom

HUNTOV SINDROM = oteenje gangliona geniculi kompletna ipsilateralna pareza miminih miia, hiperakuzija , oteenje osjeta okusa, oteenje sekretornih funkcija , te bol u vanjskom slunom hodniku + herpetine eflorescencije


9

VIII. nevrus vestibulocochlearisN. ACUSTICUS (N. COCHLEARIS)ISPITIVANJE: - osjet sliha se ispituje na dva naina , ispituje se orjentacijaski percepcija visokih i niskih tonova i percepcija vibracije sa glazbenom ugaalicom. -za visoke tonove oslukivanje otkucaja sata na svakom uhu zasebno -niski tonovi trljanje prstima ispred uiju ispitanika -SCHWABACHOV POKUS- glazbena ugaalica se stavlja na mastoidni nastavak ispitanika , kada on javi da vie ne uje zvuk,ispitiva stavlja ugaalicu na svoj mastoidni nastavak. -RINNEOV POKUS usporeuje se kotana i zrana porvodljivost na istom uhu, kada javi da vie ne uje zvuk na mastoidnom nastavku,ugaalica se stavlja ispred uha i mjeri se vrijeme koliko dugo uje zvuk. zrana provodljivost je normalna za 30 sekundi dua od kotane pozitivan Rinne -Ako je zrana provodljivost smanjena ili je nema, a kotana je prisutna KONDUKTIVNO OTEENJE Rinne negativan - Ako je smanjena i zrana i kotana provodljivost, a Rinne je pozitivan PERCEPTIVNO OTEENJE - WEBEROV POKUS postavljanje ugaalice na elo, normalno se zvuk ne iri ili se podjenako uje na oba uha. -ako se lateralizira u bolesno uho KONDUKTIVNO OTEENJE -ako se lateralizira u zdravo uho PERCEPTIVNO OTEENJE -KOD DJECE : - audio-palpebralni-na jak zvuk trepne - kohleopupilarni suavanje ili proirenje, a zatim suenje zjenice na jak zvuk - audio-okulogirni devijacija oiju prema izvoru zvuka - akustini miini refleks na jak zvuk POREMEAJI SLUHA HIPOAKUZIJA smanjen sluh ANAKUZIJA gubitak sluha HIPERAKUZIJA poveanje slune sposobnosti DYSAKUZIJA- poremeaj osjeta sluha kojis e oituje u drugaijoj percepciji osjeta sluha PRESBIAKUZIJA u starijih osoba,gubitak za visoke tonove,perceptivno oeteenje TINITUS percepcija abnormalnog zvuka u uima,oituje se zujanjem ili umom u uima

-dvije vrste gubitka sluha: KONDUKTIVNA provodna,opstrukcijska ili transmisijska PERCEPTIVNA zamjedbena, senzorineurinalna - perceptivna zbog bolesti kohleje, kohleranog ivca ili centralnih putova - smanjena je provodnost zrakom i kotanim putom www.perpetuum-lab.com.hr 10

- Schwabachov pokus je skraen - Weber se lateralizira u zdravo uho - konduktivna zbog manjakvog prijenosa zvuka do kohleje - esto opstrukcija vanjskog zvunog hodnika ili bolesti srednjeg uha - gubi se zrana provodnost dok kotana moe biti sauvana - Rinne neg, Schwabach skraen, Weber se laterlizira u bolesno uho UZROCI POREMEAJA SLUHA: SUPRANUKLEARNA I NUKLEARNA OTEENJA - jednostrana oteenja rijetko uzrokuju klinike poremeaje sluha - proces koji vri pritisak na donje kolikule ili corpus geniculatum medijale moe uzrokovati bilateralnu gluhou - nesposobnost lokalizacija zvuka kod oteenja kontralateralnog temporalnog renja - tumori temporalnog renja slune halucinacije - tinitus moe biti znak oteenja cns-a INFRANUKLEARNA OTEENJA - perceptivna gluhoa kongenitalni, infekcije, traume, lijekovi, Menierova bolest,tumori - konduktivna gluhoa infekcije , traume, otoskleroza, tumori

N. VESTIBULARISISPITIVANJE: - testira se osjet ravnotee - ispituje se posturalnom devijacijom savijanje cijelog tijela u smjeru strujanja endolimfe, ona ispituje ortostatiku i dinamostatiku (sposobnost odravanja ravnotee tijela u stajanju i hodanju) . Radi se ROMBERGOV POKUS, TANDEM ROMBERGOV POKUS,HOD PO RAVNOJ LINIJI STAVLJANJEM NOGE ISPRED NOGE - ispituje se i kinetika devijacija relativno odmicanje ekstremiteta u smjeru strujanja endolimfe . Ispituje se : kaiprst ispitanika na kaiprst ispitivaa,zatim zatvori oi,pomie prst pa opet vraa prst na ispitivaev - POKUS PREMA FUKUDI sa zatvorenim oima se okree 1 min oko svoje osi - ispituje se prisutnost nistagmusa ( ritmiki trzaji onim jabuicama) - Elektronistagmografija = postupak kojim se biljei nistagmus, temelji se na korneoretinalnom potencijalu ROTACIJSKI POKUS = Baranyjev stolac, 10-20 okreta u sekundi + naglo zaustavljanje KALORIKI POKUS = u vanjski sluni hodnik se instilira oko 100ml tople (44stupnjeva C) ili hladne (37 stupnjeva C) vode u trajanju od oko 40sekundi GALVANIKI POKUS = stoji sa skupljenim stopalima i zatvorenim oima, postavljaju se elektrode za izazivanje nistagmusa NYLEN BARANYJEV POSTUPAK = ispituje se pojava nistagmusa u razliitim poloajima glave DIX HALLPIKEOV POKUS = ispitanika se naglo polegne s glavom sputenom za 45 www.perpetuum-lab.com.hr 11

stupnjeva prema natrag i u jednu stranu oteenje ili hipofunkcija labirinta te perifernog dijela vestibularnog ivca uzrokuje izostanak nistagmusa pri indukcijskim pokusima

SIMPTOMI OTEENJA VESTIBULARNOG SUSTAVA = pojava spontanog nistagmusa = vrtoglavica (vertigo) = vegetativni simptomi : znojenje, munina, povraanje, vazomotoriki poremeaji

NISTAGMUS - veina nistagmusa je FAZIKA ima brzu komponentu u jednom i sporu u suprotnom pravcu. - pravac nistagmusa se uvijek oznauje prema brzoj komponenti - nistagmus moe biti kongenitalni , steeni , spontani ili inducirani - stupnjevanje nistagmusa se vri prema INTENZITETU : 1.STUPANJ pojava nistagmusa samo pri pogledu u smjeru brze faze nistagmusa 2.STUPANJ pojava nistagmusa i pri pogledu prema naprijed 3.STUPANJ pojava nistagmusa pri pogledu i u pravcu spore faze nistagmusa

VRSTE NISTAGMUSA : OPTOKINETSKI N. = moe se izazvati kod zdrave osobe , oteenjem parijetalnog renja on se moe smanjiti ili izostati pri kretanju predmeta prema strani oteenja PARETIKI N. = pojava nistagminih trzaja na oku koje se pokree u pravcu oslabljenog miia VESTIBULARNI N. = poremeajem u labirintnom ili perifernom dijelu vestibularnog sustava, esto je praen povraanjem, muninom, vrtoglavicom CENTRALNI N. = kod oteenja modanog debla koje ukljuuje vestibularne jezgre ili sveze mod. Debla s vestibularnim jezgrama. Dolazi do promjene pravca nistagmusa promjenom pravca pogleda, esto je praen dr. simptomima oteenja modanog debla PENDULARNI N. = karakteriziran je prema i od pomakom oiju oko sredinje toke, ale se na kretanje vidnog polja i slabljenje otrine vida - oteenje malog mozga uzrokuje poseban oblik nistagmusa pogled u stranu uzrokuje brzi trzaj prema objektu fiksacije i polagani pomak u ishodinu poziciju. Vrtoglavica = najkarakteristiniji simptom vestibularnog poremeaja = zbog oteenja ili iritacije labirinta, porasta ili smanjenja tlaka endolimfe = osjeaj rotacije vlastitog tijela (subjektivni vertigo) u prostoru ili rotacijom okoline (objektivni vertigo) oko vlastitog tijela u horizontalnoj ili vertikalnoj razini = prati je vea ili manje nesigurnost u hodu i stajanju (ataksija) = vano je razlikovati v. od slinih pojava,npr. omaglica i sl.

IX. i X. N. glossopharigicus i N. vagusISPITIVANJE: - promatra se poloaj mekog nepca i uvule u mirovanju i u fonaciji


12

- ispituje se artikulacija govora i sposobnost gutanja krutih i tekuih tvari - ispituje se fonacija REFLEKS MEKOG NEPCA podizanje mekog nepca i pomak uvule prema natrag prilikom podraaja mekog nepca ili uvule REFLEKS DRIJELA podrai se stranji zid drijela i dobije se podizanje i konstrikcija miia drijela uz istodobno povlaenje jezika prema natrag REFLEKS KAROTIDNOG SINUS kontrolira krvni tlak, respiraciju, puls masaom karotidnog sinusa u podruju bifurkacije a. carotis communis sniava se tlak, usporava srani ritam, smanjuje se minutni volumen i poveava se periferna vazodilatacija OSTALI REFLEKSI VAGUSA zijevanje, tucanje, kaljanje, kihanje, sisanje OTEENJA: - SUPRANUKLEARNA se oituju samo ako su bilateralna jer postoji obostrana inervacija - NUKLEARNA I INFRANUKLEARNA izolirana oteenja IX. su rijetka, oitovat e se sputenim lukom mekog nepca u mirovanju, smetnjama okusa na stranjoj treini jezika, tonzila i epifarinksa - ev. se moe javiti GLOSOFARINGEALNA NEURALGIJA snana bol koja se iri prema vanjskom uhu, mogu postojati trigger zone - JEDNOSTRANO O. IX. I X. IVCA asimetrini pomak mekog nepca na zdravu stranu zbog pareze miia mekog nepca i drijela, pareza miia larinksa (zbog toga disartrija i disfagija, regurgitacija tekuine na nos) - OBOSTRANO DJELOMINO O. IX. I X. IVCA obostrana pareza mekog nepca i nazalan prizvuk govora i regurgitacija tekuine na nos pri pijenju, disfagija, afagija - POTPUNO OBOSTRANO O. X. IVCA nije spojivo sa ivotom nepravilan puls, poremeaj srane akcije, disanje usporeno i nepravilno, abdominalna bol i povraanje - kod o. n. reccurensa disfonija zbog pareze glasnica - OSJETNI POREMEAJI jednostrani gubitak refleksa mekog nepca i drijela, uz ouvanu motoriku funkciju je znak gubitka osjeta na toj strani - PATOLOKE PROMJENE REFLEKSA KAROTIDNOG SINUSA postoje tri tipa : 1. VAGALNI TIP usporenje srane aktivnosti 2. DEPRESORNI TIP pad krvnog tlaka 3. CEREBRALNI TIP vazovagalna sinkopa - VAZOVAGALNI NAPAD - palpitacije, dispneja, periferna vazokonstrikcija, omaglica, opa slabost, gubitak svijesti - OSJET OKUSA kvalitete okusnih podraaja su SLANO, KISELO, SLATKO, GORKO - poremeaji okusa su : 1. AGEUZIJA odsutnost osjeta okusa 2. HIPOGEUZIJA oslabljen okus 3. HIPERGEUZIJA pojaan osjet okusa 4. DISGEUZIJA I PARAGEUZIJA analogni disestezijama i prestezijama, tj. oznaavaju kvalitativne poremeaje, drugaije doivljavanje osjeta okusa

XI. Nervu accessoriusISPITIVANJE:


13

- ispitanik odie ramena protiv otpora ispitivaa koji ih potiskuje prema dolje - trapezius: ekstenzija glave nasuprot otporu ispitivaa, paraliza oba miia daje pad glave prema naprijed - sternokleidomastoidni: okree glavu prema suprotnom ramenu protiv otpora ispitivaa koji mu pritie lice i vrat - SUPRANUKLEARNA oteenja blaga oteenja motorike funkcije jer je kortikonuklearna regulacija ivca djelomino bilateralna - NUKLEARNA oteenja rijetka, kod degenerativnih bolesti; uz parezu miia, atrofija i fascikulacije - INFRANUKLEARNA oteenja pareza, rame i ruka su sputeni na strani oteenog ivca, skapula pomaknuta prema dolje i lateralno TORTIKOLIS toniki i kloniki spazmi miia koje inervira accessorius, uzrok je bolest bazalnih ganglija; kontrakcija miia jedne strane uzrokuje okretanje glave i vrata na jednu stranu. Glava i vrat su nagnuti na jednu, a lice na drugu stranu RETROKOLIS - glava nagnuta prema natrag ANTEROKOLIS - glava nagnuta prema naprijed

XII. Nervus hypoglossusISPITIVANJE: - promatra se oblik i veliina jezika - snaga i brzina pokreta u svim smjerovima OTEENJA: GLOSOPAREZA isprueni jezik skree na stranu paretinog miia, supranuklearno oteenje dovodi do pareze kontralateralne polovice miia jezika koja je rijetko potpuna. Pareza se oituje usporenim pokretima jezika, nespretnou i skretanjem jezika u pravcu od strane oteenja, ali se funkcije obino dobro kompenziraju GLOSOPLEGIJA obostrana paraliza miia jezika, najee bolest DMN OTEENJE JEZGRE I PERIFERNOG IVCA uzrokuje parezu ipsilateralne polovice jezika, oteenja ivca praena su atrofijom i fascikulacijama


14

Osjetne funkcijePODJELA PREMA HEADU ( somalskog osjeta ) EPIKRITIKI OSJET omoguuje tonu diskriminaciju osjeta dodira i temperature PROTOPATSKI OSJET oznauje osjetljivost snanih, grubih podraaja dodira i te,perature POVRINSKI OSJET bol, temperatura, grubi dodir FAZIKA BOL ograniena, brza, otra bol TONIKA BOL polaganija, difuzna, teko lokalizirati DUBOKI OSJET kinestezija, vibracija, duboka bol TOPOESTEZIJA = diskriminacija i taktilna lokalizacija osjeta dodira TOPOANESTEZIJA = nemogunost taktilne lokalizacije ARTROESTEZIJA = percepcija pokretanja zglobova STATOGNOZIJA = spoznaja poloaja STEREOAGNOZIJA ili ASTEREOGNOZIJA = poremeeno osjetno prepoznavanje ( oblik, veliina, teina predmeta ) GRAFESTEZIJA = prepoznavanje slova ili brojki napisanih na koi GRAFOANESTEZIJA = neprepoznavanje slova ili brojki napisanih na koi PISESTEZIJA = osjetljivost na pritisak BARESTEZIJA = osjetljib+vost na osjet pritiska i teine BAROGNOZIJA = prepoznavanje i razlikovanje teine ANESTEZIJA, ANALGEZIJA, ALGOANESTEZIJA = gubitak svih kvaliteta osjeta ili samo pojedinih modaliteta osjetne percepcije TERMOHIPOESTEZIJA = smanjivanje termikog osjeta TERMOANESTEZIJA = odsustvo termikog osjeta TERMOHIPERESTEZIJA = poveanje osjeta ISOTERMAGNOZIJA = i tople i hladne podraaje osjea kao tople HIPOALGEZIJA = smanjuje osjetljivost na bol HIPERALGEZIJA = poveava osjetljivost na bol KAUZAGLIJA = zbog oteenja ivca neugodna povea bol TAKTILNA HIPESTEZIJA = poremeaj osjetila dodira TIGMANESTEZIJA = gubitak osjeta laganog dodira TRIHOANESTEZIJA = gubitak osjeta pomicanja dlake PALEANESTEZIJA = gubitak osjeta vibracije ABADIJEV ZNAK = i zaostanak duboke boli na tipanje ahilove tetive BIERNACKIEV ZNAK = izostanak boli na pritisak ulnarnog ivca PITRESOV ZNAK = izostanak boli na pritisak testisa ( u tabes dorzalisu i na bolestima oteuju dorzalne kolumne ) PARESTEZIJE = osjeaj mravinjanja, bockanja, utrnulosti, drvenosti, topline, hlaenja ili nabreklosti DISTEZIJE = poremeajinterpretacije osjeta ( npr. osjet arenja na dodir )


15

FANTOMSKE SENZACIJE = spontani subjektivni osjetni fenomeni u razliitim osjetnim modalitetima, koji se javljaju u neosjetljivim dijelovima tijela ili mjestima projekcije amputiranih organa FANTOMSKI UD = osjeaj boli, parestezije ili kretanja u amputiranom ekstremitetu

PRENESENA BOL LHERMITTEOV ZNAK LASEGUEOV ZNAK KERNIGOV ZNAK KOENJE IJE BRUDZINSKI VALLEIXOVE

Ispitivanje motorikeISPITIVANJE VOLJNE MOTORIKE a) Gruba motorika snaga kriani test (miii podlaktice) b) Pozicijsko supinacijski test (sa zatvorenim oima) ---- tone ruka oteenje kortikospinalnog c) Test ruku ispruenih uvis --- unutranja rotacija i fleksija ruku kod oteenja koritkospinalnoga ili slabosti ramena d) Potiskivanje ispruenih abduciranih ekstremiteta dolje protiv otpora ispitivanje deltoideusa e) Pokus prema Barreu na trbuhu, potkoljenice flektirane i zadrati, ako tone slabost f) Pokus po Mingazziniju na leima, potkoljenice gore, ako tone slabost g) Suprotstavljenje sili tei peta koljeno ISPITIVANJE SNAGE POJEDINIH MIIA ISPITIVANJE TONUSA - Pasivno pokretanje ekstremiteta ISPITIVANJE REFLEKSA - refleksi oslabljeni ili nestaju u bolestima miia, oteenju neuro-mi prijenosa i oteenju refleksnog luka - pojaanje kod oteenja gornjeg motorikog neurona - Jendrassikov zahvat pojaava reklekse, zakvaeni prste obje ruke a) maseetrov ili mandibularni refleks (centar u ponsu) - pojaanje kod oteenja kortikobulbarnih puteva b) refleks brahioradijalisa (refleks supinatora, C5-C6) refleksni luk kao i za biceps C5-C6 c) refleks bicepsa nadlaktice (C5-C6) d) refleks tricepsa nadlaktice (C6-C7) --- paradoksni tricepsov refleks znai fleksorni odgovor sa kontrakcijom bicepsa e) patelarni refleks (kvadricepsa femorisa, L2-L4)


16

f) ahilov refleks (refleks tricepsa sure, S1-S2) g) kornealni refleks smotuljak vate, oku se prilazi sa strane izvan vidnog polja, a refleksni odgovor je zatvaranje oka, oslabljen ili odsutan kod oteenja osjetnog dijela refl. luka - oftalmika grana trigeminusa ili motorike niti facijalisa za efektorni mii h) refleks mekog nepca lateralni zid mekog nepca, odgovor je kontrakcija mekog nepca s odizanjem lukova i uvule --- vagus, glosofaringeus i) refleks drijela (faringealni) podrauje se zid drijela j) plantarni refleks (L4-S2) po lateralnom dijelu tabana od pete prema prstima dobiva se plantarna fleksija prstiju PATOLOKI REFLEKSI kod oteenja kortikospinalnog trakta, uz pojaanje miotatskih, i slabljenje konih - klonus - znak oteenja Gornjeg Motorikog Neurona, stalno trzanje - supklonus ne mora bit oteen GMN, trzanje prestaje nakon nekoliko trzaja a) Hoffmanov podupiranje ruke ispitanika u poloaju dorzalne fleksije u runom zglobu sa blago flektiranim prstima --- srednji prst se snano kratkotrajno flektira i pusti, ako je pozitivan znak dogodi se fleksija i adukcija palca i fleksija kaiprsta i drugih prstiju b) Tromnerov znak dri se srednji prst i udara po volarnoj strani distalne falange, ako je pozitivan kao gore c) Babinski znak oteenja kortikospinalnog, izvodi se kao i plantarni refleks ali dolazi do tonike ekstenzije palca i lepezastog irenja ostalih prstiju --- Chaddockov refleks varijanta babinskog, povlaenjem po koi vanjskog maleola od natrag prema naprijed; Gordonov refleks varijanta babinskog pritiskom na miie lista; Oppenheimov refleks povlaenjem prsta po medijalnoj plotini potkoljenice prema stopalu d) Rossolimov refleks (plantarna fleksija prstiju stopala) njean pritisak u podruju tabana uzrokuje toniku fleksiju i adukciju prstiju stopala

ISPITIVANJE CEREBELARNIH FUNKCIJA Koordinacija - omoguuje pravilno i svrsishodno i pravodobno odvijanje statikkih i kinetikih motorikih radnji a) pokreta ekstremiteta fini i intencijski pokreti --- prst nos test, prst nos prst test, peta koljeno test; DIJADOHOKINEZA izvoenje brzih alternirajuih pokreta; FENOMEN ODBOJA (REBOUND FENOMEN) zdrava osoba zaustavi kretnju i ne udari se u glavu b) ravnotee tijela ROMBERGOV POKUS sa zatvorenim (gubi se kompenzacija vidom) i otvorenim oima ruke ispred sebe, noge skupljene --- TANDEM POLOAJ noge jedna ispred druge c) pokus hodanja prema naprijed i natrag; zahtijevanje brzog okreta u hodu; ustajanje, etanje, sjedanje --- FOURNIEROV POKUS; tandem hod hodanje po crti; hodanje na prstima i petama d) ispitivanje tremora ispruene ruke sa rairenim prstima, akinetski u mirovanju

Poremeaji motorike


17

Poremeaji voljne motorike PAREZA- djelomina oduzetost, slabost voljne kontrakcije pojedinog ili veeg broja miia PLEGIJA paraliza, kljenut ili potpuna oduzetost nemogunost izvoenja voljne kontrakcije MONOPAREZA samo 1 ekstremitet HEMIPAREZA(PLEGIJA) pareza/plegija suprotne polovice tijela DIPAREZA samo gornji udovi PARAPAREZA samo donji udovi KVADRUPAREZA ili TETRAPAREZA sva 4 ekstremiteta ALTERNA HEMIPAREZA unilateralno oteenje modanoga debla dobiva se ipsilateralno motoriko ili senzoriko oteenje kranijalnih ivaca i kontralateralna hemipareza KRIANA HEMIPAREZA paretian gornji ekstremitet jedne i donji ekstremitet druge polovice tijela oteenje je na krianju piramidnog puta Poremeaji miinog tonusa - oteenje spinalnog refleksnog luka smanjen tonus - oteenja supraspinalne razine koja normalno inhibira nie refleksne centre povean tonus HIPOTONIJA otpor pasivnim kretnjama smanjen, moe se postaviti u nefizioloki poloaj HIPERTONIJA - SPASTINOST oteenje GMN, poveanje miinog tonusa, smanjenje praga refleksne aktivnosti, pojaani refleksi --- FENOMEN DEPNOG NOIA - RIGIDNOST jednakomjerno povean tonus kod bolesti bazalnih ganglija --- FENOMEN OLOVNE CIJEVI i FENOMEN ZUPANIKA (Parkinson) PARATONIJA - otpor spram izvoenju pasivnih kretnji MIOTNIJA - poveanje miinog tonusa u mi. aktivnosti (kod kontrakcije), u relaksaciji je normalan KONTRAKTURE ukoenje ekstremiteta u odreenom poloaju (fleksijske, ekstenzijske)

Trofika miia ATROFIJA i HIPOTROFIJA redukcija miine mase, moe biti denervacijska, kod dugotrajnog leanja HIPERTROFIJA kod trajno pojaanog koritenja, kod miotonije PSEUDOHIPERTROFIJA kod miine distrofije Duchenneov oblik, vei dio miine mase ini masno tkivo, dok je funkcionalni miini parenhim reduciran Sinkinezije asocirani pokreti, kod spastinih kljenuti udova kao refleksna pojava, kretnje su nevoljne, esto nepotpune Oteenje GMN centralan kljenut - oteenje do kraljenike modine - znakovi: - pareza ili paraliza - pojaani miini refleksi - oslabljeni ili uagsli trbuni refleks - povien miini tonus (spasticitet) - patoloki refleksi (babinski) - nema neurogene atrofije


18

Oteenje DMN periferna kljenut - znakovi: - paraliza miia (motorika slabost miia odgovara perifernoj motorikoj inervaciji) - arefleksija - atonija - atrofija - fascikulacije

Oteenje ekstrapiramidnog (Parkinson) - kronini, postupnog nasupa - simptomi: - rigor s fenomenom zupanika - tremor u mirovanju (akinetski tremor) - akineza, bradi(hipo)kineza smanjena motorika - HIPOMIMIJA lice poput maske - emocionalne promjene i spoznajni poremeaji - depresija, opsesivnost, iritabilnost - demencija - hiperkinetske pojave: korea, balizam, atetoza, distonija Poremeaji koordinacije inkoordinacija ili ataksija - povezan sa poremeajima motorike i osjetnog sustava, uzrokuju ga i poremeaji modanog debla, psihiki poremeaji, poremeaji tonusa, hiperkineze - samo oteenja malog mozga dovode do poremeaja koordinacije bez znakova motorikih i senzornih poremeaja - KRETNJE: neodmjerene, nespretne, promauje cilj i svrhu kretnje - ekstremiteti DISMETRIJA poremeaj ocjene udaljenosti, promaivanje cilja kod prst-nos.. HIPERMETRIJA kretnja je predimenzionirana HIPOMETRIJA kratka kretnja i podbacuje INTENCIJSKI TREMOR kod pribliavanja cilju SENZORNA ATAKSIJA poremeaj prst-nos kod zatvorenih oiju DISDIJADOHOKINEZA usporeno i nespretno izvoenje brzih alternirajuih pokreta --izrazito nespretno ADIJADOHOKINEZA oteen mali mozak - tijelo - oteenje MM tekoe i kod otvorenih i zatvorenih oiju - oteenje osjeta uzrok inkoordinacije problemi samo kod zatvorenih oiju --- to je OSJETNA (SENZORNA) ATAKSIJA ATAKSIJA poremeaj koordinacije tijela (senzorna i celebelarna) LABIRINTNA ATAKSIJA - + znakovi oteenja vestibularnog sustava (vrtoglavica, nistagmus) KINETIKA ATAKSIJA poremeaj se manifestira pri kretanju, moe bez statike ABAZIJA ne mogunost hodanja STATIKA ATAKSIJA poremeaj se manifestira pri stajanju, ako postoji obino je vie izraena od kinetike i uglavnom idu zajedno ASTAZIJA ne mogunost stajanja DISTAKSIJA blai poremeaj koordinacije tijela


19

LATEROPULZIJA tendencija padanju RETROPULZIJA i PROPULZIJA prema natrag, prema naprijed TITUBACIJA ne moe stajati priljubljenih stopala, razmie ih da odri ravnoteu uz njihanje i naginjanje

- poremeaji hodanja SPASTIKI HOD oteenje kortikospinalnog puta jednostranih (SPASTIKA HEMIPAREZA) modani, vanjska rotacija noge i stopala kod hodanja naprijed obostranih (SPASTIKA PARAPAREZA) kod djece s infantilnom cerebralnom paralizom krianje nogu u hodu poput kara SPASTINOATAKTINI HOD kod funikularne mijeloze i MS; kombinacija spastike parapareze i ataksije (cerebelarnog ili spinalnog tipa) HOD U PARKINSONIZMU spor, sitni koraci, redukcija sukretnji, propulzija, glava i vrat nagnuti naprijed, sporo okretanje, bradikineza, tremor u mirovanju (akinetski tremor) PIJETLOV HOD visoko odizanje stopala, pareza miia stopala (TIBIALIS ANT., PERONEUS, kod ALS) uz onemoguenu dorzifleksiju, zvuk udarca prstiju od pod, ne moe stajati na petama HOD U MIINOJ DISTROFIJI pareza miia zdjelice i natkoljenica, gegajui patkast hod na irokoj osnovi, ne moe po stubama, ne moe iz leeeg u sjedei poloaj HOD U RAZLIITIM HIPERKINEZAMA isprekidan suvinim pokretima APRAKSIJA HODANJA izgubljena sposobnost pravilnog koritenja nogu iako nema vidljivog motorikog ili osjetnog poremeaja, oteana inicijacija pokreta i podizanja ekstremiteta s podloge HOD U RAZNIM POREMEAJIMA ORGANSKE BOLESTI - oprezan, kratki koraci, kod lumbalgije naginjanje naprijed KONVERZIVNI POREMEAJI bizarno dranje tijela i hod PSIHOTINA STANJA zaostaje u hodu, usporen ili ivahan (manija) Oteenje motorikog sustava malog mozga - cerebelarna ataksija --- trunkalna ataksija --- TITUBACIJA i KINETIKA A. Bez oteenja koordinacije ekstremiteta --- ataksija ekstremiteta bez poremeaja ravnotee tijela ASINERGIJA poremeaj sinergije, kretnja je isprekidana, nema koordinacije kontrakcije agonista i antagonista koja je potrebna za glatko izvoenje pokreta, kombinacija dismetrije i usporene inicijacije A(DIS)DIJADOHOKINEZA POZITIVAN REBOUND FENOMEN izostanak reakcije zaustavljanja TREMOR KINETIKOG TIPA i INTENCIJSKI TREMOR DISARTRIJA poremeaj artikulacije, skandirajui govor NISTAGMUS oteen flokulonodularni, usmjeren u smjeru oteenja www.perpetuum-lab.com.hr 20

Hiperkineze patoloke kretnje - nevoljna hiperaktivnost pojedinih dijelova motorikog sustava i miia - tremor - drhtanje pojedinih dijelova tijela, gledaj amplitudu i frekvenciju AKCIJSKI ili KINETIKI u miinoj aktivaciji, nema ga u mirovanju INTENCIJSKI TREMOR podvrsta akcijskog (oteenje cerebeluma, MS) TENZIJSKI ili POSTURALNI pri voljnom poveanju miinog tonusa ispruene ruke, nema u aktivnoj kretnji i mirovanju AKINETSKI ima u mirovanju nema u kretanju (Parkinson) HEREDITARNI, ESENCIJALNI prisutan u mirovanju, izraeniji u kretanju, sporo progredira tijekom godina, poinje u dominantnoj ruci u emocionalnoj napetosti FLAPPING uznapredovali stadij hepatolentikularne degeneracije PSIHOGENI pojaava se sa aktivnosti, pojaava se u psih napetosti i stresu - fascikulacije brze kontrakcije skupine miinih vlakana jedne motorike jedinice, ali ne uzrokuju pokrete zglobova, igranje miia vidi se kroz kou, javljaju se uglavnom u mirovanju, (kod umora i hladnoe su fizioloke), vide se kod kroninih oteenja mot jezgara kranijalnih ivac i DMN koje dovode do denervacije miia, kod toksikacije puno Ach - fibrilacije iritativni motoriki fenomeni, izolirane, aritmike kontrakcije pojedinih vlakana poprenoprugastih miia, biljee se samo elektromiografski 10-20 dana nakon denervacije miia - miokimije spontane, trajne ili prolazne miine kontrakcije, valovitog, crvolikog irenja, kontrakcija nekoliko vlakana unutar miia, traju due od fascikulacije i proirenije su nazivaju se lane fascikulacije. Javljaju se kod premora, gladovanja, anemije, infekcije ali i u bolestima oteenja DMN miokimija na licu MS, tumori MD, siringobulija - mioklonije iznenadni, brzi, kratkotrajni, aritmini trzaji jednog ili skupine miia, pojedinani ili se ponavljaju, uglavnom u ekstremitetima ili trupu ali mogu i generalizirano, ne postoji jedinstvena patologija koja ih uzrokuje encefalitis, meningitis, toksino, metaboliko, tumori, uz epi napad fizioloki kod nekih prije usnivanja - toniki grevi (spazmi) dugotrajna tonika kontrakcija miia, toniki spazam je kontinuiran za razliku od klonikog koji su kratkotrajni i brzi, idu u TETANUSU, TETANIJI, OTROVANJU STRIHNINOM TUCANJE kratkotrajni spazam ili refleksna kontrakcija dijafragme uz adukciju glasnica - krampi bolni miini spazmi, lokalizirane nevoljne kontrakcije poprenoprugastih miia, sinergistiki miii u zahvaeni, javljaju se kod umora ili manjka NaCl i kod oteenja DMN ili kod bolesti poremeaja metabolizma miia profesionalni krampi kod pisaca recimo pisanje postaje bolno, pijanisti


21

- tik brza, kratkotrajna, nehotina, jednostavna ili sloena motorika radnja, periodiki se ponavlja, nije svrsishodna, uvijek je praena pokretom, uvijek na isti nain, ee kod djece, psihogena pojava - koreja nehotine, brze, odsjeene kretnje, pokreti nalikuju na voljne i ometaju prave pokrete, javljaju se u mirovanju, emocije pojaavaju MINOR SYDENHAMOVA KOREJA uz reumatsku groznicu nekada, brzi nevoljni pokreti, nakon bolesti minimalni zaostaci ili tikovi HUNTINGTONOVA KOREJA nasljedna bolest, progresija bolesti, sporije kretnje s mekim pokretima, poremeaj dranja tijela, pokreti svih udova, zbog oteenja n. kaudatusa i kod lijeenja levodopom tardivna diskinezija - balizam eksplozivne koreatske kretnje, itav ekstremitet je zahvaen, nevoljne, besciljne kretnje, kontinuirane i snane, UNILATERALNE uglavnom, nestaju tek u dubokom snu, uzrokuju iscrpljenost, oteenje subtalamike jezgre (corpus Luysi) - atetoza nehotini, nevoljni, neritmiki, pologani, crvoliki pokreti DISTALNIH dijelova udova, lica ili jezika, kombinacija fleksije i ekstenzije, abdukcije, supinacije, pronacije, moe biti kongenitalna, unilateralna ili bilateralna, promjene su u podruju n. kaudatusa i putamena, moe i modana kora - pseudoatetoza slina atetozi, znatno izraenija kod zatvorenih oiju, oteenje parijetalnog renja i kod tabes dorzalisa, nastaje zbog GUBITKA OSJETA PROPRIOCEPCIJE - koreoatetoza zbroj te dvije, prolaznog karaktera, patologija kao atetoza (poroajna traume, Wlsonova bolest) - distonija prolongirana kontrakcija agonistikih i antagonistikih miia trupa i proksimalnih dijelova ekstremiteta, vei dijelovi tijela zahvaeni u odnosu na atetozu, promjena dranja kratkotrajno DISTONIKI SPAZAM, dugotrajno DISTONIKO DRANJE, ako se suprotstavi DISTONIKI TREMOR, uzrok je oteenje n. kaudatusa, putamena i talamusa i nakon nekih lijekova (levodopa, fenotiazini) SPAZMODIKI TORTIKOLIS distonike kretnje u mi vrata FOKALNA DISTONIJA perifernog podrijetla, zbog neke traume - oro-facijalne diskinezije bizarne kretnje usana, miia lica, vilice i jezika, nazivaju se i TARDIVNA DISKINEZIJA nakon uzimanja lijekova dugo (fenotiazini, levodopa) MEIGEOV SINDROM kombinacija spastine distonije, blefarospazma i orofacijalne diskinezije - sindrom nemirnih nogu (Witmaack-Eckbom) neodoljivi poriv za micanjem nogu, u mirnom sjedenju ili leanju AKATIZIJA neprekidni nemir i potreba za kretanjem (dugo fenotiazini) - nistagmus ritmiko trzanje onih jabuica, tremor vanjskih onih miia


22

Vie ivane funkcijeNajvia razina intelektualnog funkcioniranja ovjeka GOVOR vanjska impresija interne simbolike ili miljenja - dva su govorna centra u mozgu smjetena u dominantnoj hemisferi ( kod denjaka domonantna je lijeva, a kod ljevaka desna hemisfera ) 1) MOTORIKI CENTAR GOVORA ( BROCIN CCENTAR ) tree eona vijuga i dio operculuma predcentr. 2) OSJETNI, RECEPTIVNI ILI SENZORIKI CENTAR (WERNICKEOV CENTAR ) gornja vijuga temoralnog renja vezana uz razumijevanja govora ARTIKULACIJA = proces kojim se zvuna, fonirana ili bezvuna, afonina struja ekspiriranog zraka akcijom vilice, jezika, nepca, usana i grkljana pretvara u glasovni govor FONACIJA = proces kojim se struja ekspiriranog zraka vibracijom glasnica pretvara u zvuk POREMEAJI GOVORA AFAZIJA = openiti naziv za potpuni gubitak sposobnosti govora koji je uzrokovan oteenjem kortikalnih centara govora u dominantnoj hemisferi mozga DISFAZIJA = djelomini gubitak govora BROCINA AFAZIJA ( motorika ili ekspresivna ) = zbog oteenja Brocinog centra u domonantnoj hemisferi, bolesnik zna kako bi trebao izgovoriti rije, ali ne moe - razumije tui govor i naloge - moe nastati AGRAMATIAN govor u telegrafskom stilu NEFLUENTNA AFAZIJA WERNICKEOVA AFAZIJA ( sluzorna ili receptivna ) = ne razumije govor drugih, geste moe biti sauvano, moe govoriti, nekada brbljavost ( LOGOREJA ) - dolazi do zamijene znaanja rijei ( parafrazija ), neprepoznavanje znaanja rijei ( SEMANTIKA AFAZIJA ), NEOLOGIZAMA I PERSERVACIJA ( ponavljanje rijei ) takav govor se zove ARGONSKA ILI SINTAKTIKA AFAZIJA ( ona se esto zove FLUENTNA AFAZIJA ) GLOBALNA ILI SENZOMOTORIKA AFAZIJA ne moe govoriti, niti razumoje govor AMNESTIKA ILI NOMINALNA AFAZIJA poremeeno imenovanje razumije govor ( ako mu se ponude nazivi, prepoznat e pravi ), zbog oteenja temporalnog renja KONDUKTIVNA AFAZIJA oteena je sveza, fascikulus arkuatus receptivnog i ekspresivnog centra govora: lohoreja, razumijevanje dobro, oteeno je ponavljanje i imenovanje, oteeno itanje na glas, a u sebi sauvamo..? TRANSKORTIKALNA AFAZIJA oteenje kortikalnih sveza ili izolacija govornih centara - nastaju oteenjem izvan govornih centara


23

MOTORIKA neflumentalan govor, dobro ponavlja rijei i fraze, razumijevanje i itanje uredno, pisnje oteeno SENZORNA fluentna afazija, oteeno razumijevanje govora, ne moe itati ni pisati, ima potekoe u pronalaenju rijei, ali ima sposobnost ponavljanja rijei

APROSODIJA poremeaj melodioznosti i intonacije govora koji ukljuuje i emocionalnu gestikulaciju koju pravi govor AGRAFIJA poremeaj izraavanja grafikim simbolima ( blai oblik je DISRAFIJA ) ALEKSIJA nesposobnost itanja, blai oblik DISLEKCIJA AMUZIJA poremeaj prepoznavanja glazbenih izraza i izraavanja glazbom AFONIJA glas poput apta DISFUZIJA promukao glas RINOLALIJA nazalan prizvuk govora ( zbog pareze nekog nepca ) DISARTRIAN GOVOR moe biti poremeen u brzini, ritmu, intenzitetu, modulaciji, razumljivosti ANARTRIJA nemogunost govora zbog poremeaja artikulacije MUCANJE DISARTHRIA SYLLABARIS SPASTICA konverzivna djeja neuroza TEPANJE DYSLALIA govorna razvojna anomalija GNOSTIKA oznaava sposobnost visoke sinteze percepcije razliitih osjetnih asocijativnih podruja, to se oituje sposobnou prepoznavanja znaenja i vanosti razliitih osjetnih podraaja AGNOZIJE smetnje prepoznavanja ( gnostike ), nije oteen osjet nego prepoznavanje sloenijih osjetnih podraaja TAKTILNA AGNOZIJA ( STEREAGNOZIJA ILI ASTEREOAGNOZIJA ) u oteenjima parijetalnog renja - nemogunost prepoznavanja objekta opipom ANOZOGNOZIJA nemogunost prepoznavanja ili uoavanja motorikog deficita ekstremiteta, tvrdi da moe pokretati kljenute udove - parijetalne nedominantne hemisfere AUTOTOPAGNOZIJA nesposobnost lokalizacije i pravilne orijentacije o pojedinim dijelovima tijela, moe imati potpuni gubitak saznanja o vlastitom ekstremitetu ili polovici tijela, ne zna ni to je lijevo, a to desno DIGITALNA AGNOZIJA poremeaj prepoznavanja i identifikacije pojedinanih prstiju na rukama, esto u sklopu Gestmanovog sy. GESTMANOV SY. poremeaj desno.lijeve orijentacije agrafija akalkulija digitalna agnozija AKUSTINA AGNOZIJA nesposobnost prepoznavanja sloenih slunih informacija uz ouvan osje sluha, oeenje temporalnpg renja dominantne hemisfere OPTIKA AGNOZIJA ouvan osjet vida, ali ne prepoznaje predmete ili osobe ( okcipitalni reanj ) PROZOPOAGNOZIJA ili agnozija lica, stranji dio okcipitalnog renja - nemogunost vidnog prepoznavanja osoba ( ali sluhom moe prepoznati ) PRAKSIJA EUROPRAKSIJA uredno izvoenje tih radnji


24

sposobnost izvoenja razliitih nauenih vjetina ili kompliciranih spontanih i zapovijednih voljnih radnji i imitacija APSTRAKCIJA poremeaj vrenja voljne aktivnosti bez oteenja motorike, osjeta i koordinacije - nemogunost planiranja, konstrukcije i realizacije voljne radnje IDEACIJA A. ( senzorna ) poremeaj idejnog plana radnji, rasporeda i redoslijeda kretnji, pojedini dijelovi radnje izvode se korekto, ali ne valja slijed ( npr. potkoulja na koulji ) IDEOMOTORNA ILI IDEOKINETSKA A. zna idejno formulirati radnju ali je ne zna izvriti KINETIKA ILI MOTORIKA A. nemogunost izvoenja finih kretnji prstima, ali kretnje cijelim ekstremitetima mogu se izvesti APSTRAKCIJA HODA gubitak sposobnosti pravilnog koritenja donjih udova u hodu, ali nema motorike slabosti niti ispada osjeta KONSTRUKTIVNA A. nemogunost precrtavanja nejjednostavnijih zadanih likova ili u poremeajima poslovne konstrukcije APSTRAKCIJA OBLAENJA OSTALE SPOZNAJE ( KOGNITIVNE ) FUNKCIJE POZORNOST sposobnost usmjeravanja na specifian poloaj, dok se nevani podraaji eliminiraju KONCENTRACIJA ILI VIGILNOST sposobnost zadravanja pozornosti tijekom odreenog razdoblja INAKSTENCIJA oteenje pozornosti PAMENJE ili memorija je ukupna kolikina spremljenih iskustava neke osobe Tri vrste: 1) neposredno nekoliko sekundi 2) kratkotrajno nekoliko minuta, sati, dana 3) dugotrajno vie godina RETROGRADNA AMNEZIJA ANTEROGRADNA AMNEZIJA

Oteenja kraljenike modineTRANSVERZALNA TRANSEKCIJA - flakcidna paraliza - arefleksija - gubitak svih osjetnih i vegetativnih funkcija ispod razine oteenja spinalni ok traje 3-4 tjedna, a onda nastupa: - spastinost - facilitacija miotatskih refleksa - povrinski refleksi trajno izgubljeni - osjet potpuno nestao MOKRANI MJEHUR 1. alomian i distendiran s relencijom i inkontinencijom - kasnije neurogeni mjehur


25

-

u podruju vrata funkcija

spastika tetraplergija s gubitkom svih osjetnih i autonomnih

SINDROM KONUSA nie od s2 slgm - anestezija jahaih hlaa - slab ahilov refleks ( ostali ok ) - inkontinencija mokrae i stolice zbog kljenuti sfinklera - odsutnost analnog refleksa - nema motorijih ispada na nogama BROWN-SEQUARDOV SY. - ipsilat. Spastika motorika slabost ( hemipareza ili pareza ) - facilacija refleksa - ipsilat. Nema konih refleksa - babinski - ipsilat. Ispod dubokog osjeta - kontralat. Ispad povrinskog osjeta - ipsilat. Vegetativne funkcije oteene - flakcidna paraliza ipsilat. U miotomu koji odgovara visini oteenja SINDROM KAUDE EKVINE ISPOD L-2 - gubitak osjeta u perianogenitalnoj regiji

jahae hlae + bol

Periferni ivciN. RADIALIS ( C5-C8 / TH1 ) - motoriki inervira ekstenzore podlaktice i prstiju - glavne funkcije: ekstenzija u laktu, supinacija podlaktice, ekstenzija ake i prstiju - osjetno inervira: dorzalnu stranu nadlaktice i podlaktice dorzalnu stranu prva dva prsta i radijalnu polovicu treeg GORNJE OTEENJE kljijent svih ekstenzora visea aka - pareza miia tricepsa ( ekstenzija u laktu nemogua ) - refleks tricepsa oslabljen ili odsutan SREDNJE OTEENJE oteen posteomedijalni dio nadlaktice - ekstenzija u laktu mogua - aka visi zbog pareze brahioradijalisa - prstu flektirani - aka oslab. dorz. fleksija, supinacija oteana - slabiji refleks brahioradijalisa DONJE OTEENJE oteena ekstenzija prstiju i abduktura palca - aka ne visi - nemogunost abdukcije palca - nemogunost ekstenzije prstiju u metaketpofalangealnim - atrofija ektenzora prstiju - nema osjetnih ispada


26

N. MEDIANUS ( C5-TH1 ) - fleksori podlaktice i ake, fleksore prstiju, abduktor palca, oponeus palca unbrikalne miie - osjetno: - volarna strana od I. do IV. prsta, distalne falange dorzalne strane prstiju SINDROM KARPALNOG TUNELA pareza miia tenora oslabljena opozicija ( palac-mali prst ) tenor postaje atrofian parestezije pri fleksiji i ekstenziji isto to kod tinelovog znaka ( kucka se po karpalnom ligamentu ) N. ULNARIS ( C8 TH1 ) - fleksori ake i prstiju, abduktore i oponeus petog prsta, hubrikalne miie ( od II. Do V. ), miie hipotenora, sve interosealne, abduktor palca - osjetno: volarna i dorzalna strana V. i ulnarnu polovicu IV. prsta - klijent malih miia ake - oslabljena flekcija prstiju u bazalnim falangama - oslabljena ekstenzija prstiju u krajnjim falangama - prsti se ne mogu abducirati niti aducirati - palac se ne moe aducirati - PANDA N. TIBIALIS (L4-S3) - nemogunost flekcije stopala - nemogunost flekcije, adukcije i abdukcije prstiju - nemogunost stajanja na prstima - trofike promijena ili konzalgiki bolovi - nema Ahilovog refleksa - peta osjetni poremeaj - stopalo poput pande

Sindrom modanih renjevaDestruktivna oteenja neuroloki ispadi Iritativna oteenja podraajni fenomeni (npr. epi-napadi) EONI REANJ piramidni put sredite za govor pisanje voljno kretanje bulbusa motorika kora : pareza , kljenut pogleda (suprotna je lokalizaciji oteenja), motorika afazija premotorika kora : oteenje kompleksnih motorikih radnji, npr. hodanja APRAKSIJA ; primarni refleksi sisanja i hvatanja , paratonije www.perpetuum-lab.com.hr 27

-

psihiki poremeaji : gubitak volje abulija i nezainteresiranost apatija iritativna oteenja: arini epi-napadi (jacksonovi) Foster Kennedyjev sy. = ipsilat. Slabljenje vida , ipsilat. Gubitak njuha (anosmija), kontalat. Zastojna papila

SLJEPOONI REANJ - bilat. Oteenja = GLUHOA - oteenja opt. Radijacije = GORNJA KVADRANTNA HEMIANOPSIJA - srednji i donji dio temporalnog renja povezan je s malim mozgom= KONTRALAT. ATAKSIJA - SY. KLUEVER- BUCY = oteenje prednjeg dijela temp. Renja = vidna agnozija = gubitak straha = agresivnost = poveana seks. Aktivnost = bulimija = smetnje pamenja - iritativna oteenja gornjeg dijela : slune halucinacije (tinitus) , kompleksni parc. Epi-napadi , iluzije i halucinacije (vidne, slune , njune ,okusne ) , neprepoznavanje okoline - gubitak razumijevanja govora - iritativna oteenja medijalnog dijela olfaktorne i gustatorne halucinacije TJEMENI REANJ - Slabljenje ili gubitak osjeta na suprotnoj starni tijela => OSJETNI HEMISINDROM - oteenje gornjih dijelova optike radijacije u parijetalnom renju => DONJA KVADRANTNA HOMONIMNA HEMIANOPSIJA - oteenje asocijativnih podruja : jednostrano zanemarivanje osjetnog podraaja u bilat. Osjetnom podraivanju , taktilna agnozija (neprepoznavanje dijela tijela koji je primio osjet) , astereognozija , apraksija - nedominantna hemisfera : a/disleksija , a/diskalkulija, agnozija prstiju, poremeaj orijentacije lijevo-desno ( sve zajedno je GERSTMANNOV SY.) - iritativna oteenja : epi-napadi, parestezije POTILJANI REANJ - destruktivna oteenja: skotomi, sljepoa , homonimna hemianopsija - iritativna oteenja : vidne halucinacije - destruktivna oteenja asocijativnog podruja : vidna agnozija, potekoe fiksacije i odravanja vidne pozornosti , gubitak steroskopskog vida, oteenje vidnog pamenja, potekoe u lokalizaciji objekta, oteenje diskriminacije oblika, veliine , boje , promjene lokalizacije objekta ( METAMORFOPSIJA) - ANTONOV SY. = gubitak vizualne orijentacije s anosognozijom ili nijekanjem poremeaja

Sindrom kapsule internewww.perpetuum-lab.com.hr 28

= kontralateralna hemipareza (ili plegija) = kontralateralna centralna faciopareza = kontralateralna glosopareza = kontralateralna hemihipestezija i homonimna hemianopsija EKSTRAPIRAMIDNI SINDROMI hipokinetsko hipertonusni (Parkinsonova bolest i parkinsonizam) = smanjenje dopamina u nigrostrijatalnom putu = SIMPTOMI : - akinetski tremor , gubi se pri vrenju kretnje - bradikineza - rigor, fenomen zupanika - fleksijsko dranje tijela - hod sitnim koracima - izostanak sukretnji ruku pri hodu - lice poput maske - monoton govor - sitna slova kod pisanja hiperkinetsko hipotonusni ( korea , atetoza , distonija, hemibalizam ) KOREA = oteen nukleus kaudatus = nagle nevoljne kretnje ekstremiteta = grimase = smanjen miini tonus = postoje dva oblika : 1. CHOREA MINOR (SYDENHAM) 2. MALIGNA HUNTINGTONOVA HEMIBALIZAM = jednostrane krune kretnje ekstremiteta ATETOZA = crvolike kretnje DISTONIJA = spore torzijske kretnje + savijanje ramena, trupa, zdjelica

SINDROM PONTOCEREBELARNOG KUTA = gubitak sluha = vrtoglavica, ataksija = tinitus , osjeaj punoe u uhu = bol na ipsilateralnoj strani lica + oslabljen kornealni refleks

PSEUDOBULBARNA PARALIZA = izazvana obostranim supranuklearnim oteenjem kortikonuklearnih putova za jezgre motorikih modanih ivaca u bulbarnom dijelu modanog debla = ukljueni su : IX. , X. , XI. , XII. , te motorika vlakna V. i VII. ivca = poremeene su funkcije : disanja , kaljanja, kihanja, fonacije, vakanja , mimine ekspresije

SIMPTOMI :

smanjen izraaj mimike govor disartrian i anartrian usta poluotvorena , vakanje sporo i manjkavo


29

pokretnost jezika manjkava , gutanje slabo koordinirano esto aspiracijska Pneumonija refleks masetera ivahan , moe biti ak i klonian pojaan GABELARNI REFLEKS (odgovor treptanja kapcima) refleks drijela ouvan BULBARNA PARALIZA = oteenja jezgara motornih modanih ivaca u produenoj modini = to je oteenje donjeg motoneurona = dolazi do atrofije i kljenuti miia, te gubitka miinih refleksa i fascikulacija = moe biti IZOLIRANO , ili sa SPINALNOM MIINOM ATROFIJOM ili sa ALS SIMPTOMI : kljenut miia jezika disfagija, afagija disartrian govor , anartrija atrofija i fascikulacije jezika, drijela i nepca gube se refleksi mekog nepca , drijela i mandibularni refleks

CEREBELARNI SIMPTOMI 1. ARHICEREBELARNI SIMPTOM = oteenje flokulonodularnog renja i vermisa - trunkalna ataksija (a. tijela) s nestabilnou i savijanjem tijela pri stajanju - poremeaj ravnotee pri hodu skretanje u stranu i ljuljanje (TITUBACIJA) - pozitivan Romberg - prisutan nistagmus 2. PALEOCEREBEALRNI SINDROM = oteenje prednjeg renja MM - poremeaj ravnotee trupa i glave + hipertonija miia - facilitirani miotatski refleksi - decerbrirana rigidnost

3. NEOCEREBELARNI SINDROM = oteenje hemisfera MM - simptomi lateralizirani, i to ipsilateralno - poremeaji koordinacije i nauenih pokreta , posebno za fine motorike radnje - naginjanje na bolesnu stranu + potekoe stajanja na nozi sa bolesne strane - na ipsilateralnim ekstremitetima : hipotonija, dismetrija, intencijski tremor , asinergija , adijadohokineza, fenomen odboja


30

Documents

Propedeutika-neurologija