PROSTOR ZA OVJERU TIJELA NADLEŽNOG ZA DONOŠENJE PLANA PUNITOVCI/doc/PPUO-Punitovci... · Zavod za prostorno planiranje d.d. Osijek, Vijenac Paje Kolarića 5a PROSTOR ZA OVJERU TIJELA

Zavod za prostorno planiranje d.d. Osijek, Vijenac Paje Kolarića 5a

PROSTOR ZA OVJERU TIJELA NADLEŽNOG ZA DONOŠENJE PLANA

Osijek, prosinac 2006.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PUNITOVCI

Prostorni plan uređenja općine Punitovci _____ Broj: 25/2005.

_______________________________________________________________________ 0. Opći dio Stranica 2

Nositelj izrade plana: OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA OPĆINA PUNITOVCI

Plan izradio: ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE d.d. Osijek, Vijenac Paje Kolarića 5a

Naziv prostornog plana: PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PUNITOVCI

Direktor:

___________________________ Krunoslav Lipić, dipl.ing.arh.

Koordinator plana: Sandra Horvat,dipl.ing.arh.

Stručni tim: Sandra Horvat,dipl.ing.arh. Marta Paunović,dipl.ecc. Vlado Sudar,dipl.ing.građ. Stjepan Stakor,dipl.ing.kult.tehn. Ivica Bugarić,dipl.ing.građ Mirko Strahinić,dipl.ing.stroj. Ljubica Majcan-Korkutović,dipl.turizm.

Tehnička obrada: Tehničar: Tomislav Fiala,građ.teh.vis.

Datum izrade: prosinac, 2006. godine



S A D R Ž A J Stranica

0. OPĆI DIO 1-26

1. Naslovna stranica 1

2. Potpisni list 2

4. Sadržaj 3-9

5. Izvod iz sudskog registra 10-12

6. Suglasnost za upis u sudski registar nadležnog Ministarstva 13

7. Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu

14-15

8. Suglasnost i mišljenja propisana zakonima i propisima 16-26

I OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA 1

1.1. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU 1

1.1.1. Zaštićena prirodna baština 1

1.1.2. Zaštićena graditeljska baština 2

1.1.3. Posebna namjena 3

1.2. PLANSKI POKAZATELJI I OBVEZE IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA ŠIREG PODRUČJA I OCJENA POSTOJEĆIH PROSTORNIH PLANOVA 3

1.2.1. Prostorni plan Osječko-baranjske županije (PPOBŽ) 3

a) Stanovništvo 3

b) Naselja 3

c) Građevinska područja 4

d) Društvene djelatnosti 6

e) Poštanski promet 7

f) Cestovni promet 7

g) Telekomunikacije 8

h) Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina 8

i) Elektroenergetika 8

j) Vodoopskrba 8

k) Odvodnja 8

l) Vodnogospodarstvo 9



m) Poljoprivredno i šumsko zemljište 9

1.2.2. Ocjena postojećih prostornih planova 11

1.3. OCJENA STANJA, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U ODNOSU NA DEMOGRAFSKE, GOSPODARSKE I PROSTORNE POKAZATELJE S OBRAZLOŽENJEM PRISTUPANJA IZRADI PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE SA SMANJENIM SADRŽAJEM 11

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINE I UREĐENJA NASELJA 14

2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINE 14

2.1.1. Demografski razvoj 14

2.1.2. Odabir prostorno razvojne strukture 15

2.1.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture 15

2.1.3.1. Naselja 15

2.1.3.2. Društvena infrastruktura 16

2.1.3.3. Prometna infrastruktura 16

a) Promet 16

b) Poštanski promet 16

c) Telekomunikacije 16

2.1.3.4. Energetska infrastruktura 17

a) Plinoopskrba 17

b) Elektroenergetika 17

2.1.3.5. Vodnogospodarstvo 17

a) Vodoopskrba 17

b) Odvodnja otpadnih voda 17

c) Vodnogospodarstvo 17

2.1.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti 17

2.1.5. Zaštita kulturnih dobara 18

2.2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA 22

2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora 22

2.2.2. Utvrđivanje građevinskih područja 23



3. PLAN PROSTORNOG UREÐENJA 24

3.1. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE PROSTORA 24

3.1.1. Utvrđivanje građevinskih područja 24

3.1.1.1. Građevinska područja naselja stalnog stanovanja

24

3.1.1.2. Građevinsko područje gospodarske zone 26

3.1.1.3. Građevinska područja groblja 26

3.2. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 27

3.2.1. Gospodarske djelatnosti 27

3.2.1.1. Proizvodne i uslužne djelatnosti 27

3.2.1.2. Turizam 27

3.2.1.3. Eksploatacija mineralnih sirovina 29

3.2.2. Društvene djelatnosti 29

3.2.2.1. Uprava 29

3.2.2.2. Obrazovanje 29

3.2.2.3. Zdravstvo 32

3.2.2.4. Kultura 32

3.2.2.5. Vjerske institucije 33

3.2.3. Šport i rekreacija 34

3.3. KOMUNALNE DJELATNOSTI 36

3.3.1. Groblja 36

3.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA 36

3.4.1. Uvjeti razgraničenja prostora i osiguranje prostora za smještaj djelatnosti 37

3.4.2. Uvjeti za utvrđivanje i korištenje građevinskog područja 37

3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 37

3.5.1. Prometni sustav 37

a) Promet 37

b) Pošta 38

c) Telekomunikacije 38

d) RTV sustav veza 39



3.5.2. Energetski sustav 39

a) Plinoopskrba 39

b) Elektroenergetika 40

3.5.3. Vodnogospodarski sustav 40

a) Vodoopskrba 40

b) Odvodnja otpadnih voda 41

c) Uređenje vodotoka i voda 41

d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje 41

3.6. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ I ZBRINJAVANJE OTPADA 41

3.6.1. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠA 41

3.6.1.1. Mjere zaštite voda 41

3.6.1.2. Mjere zaštite tla 42

3.6.1.3. Mjere zaštite zraka 42

3.6.1.4. Mjere zaštite od buke 43

3.6.2. ZBRINJAVANJE OTPADA 43

3.7. MJERE ZAŠTITE STANOVNIŠTVA OD RATNIH OPASNOSTI 44

3.7.1. Zone ugroženosti i sklanjanje stanovništva 44

II ODREDBE ZA PROVOÐENJE

1. OSIGURANJE PROSTORA ZA GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU 45

2. GRAĐEVINSKA PODURČJA NASELJA I IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA 46

2.1. NAMJENA GRAĐEVINA U GRAĐEVINSKOM PODRUČJU NASELJA 46

2.1.1. Opći uvjeti gradnje i uređenja prostora 46

2.1.1.1. Građevne čestice 46

2.1.1.2. Način i uvjeti gradnje građevina 47

2.1.1.3. Uvjeti uređenja građevnih čestica 50

2.1.1.4. Način i uvjeti priključenja građevne čestice odnosno građevine na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

50



2.1.2. Uvjeti gradnje stambenih građevina 51

2.1.2.1. Obiteljske stambene građevine 51

2.1.2.2. Višestambene građevine 52

2.1.3. Uvjeti gradnje građevina javnih i društvenih djelatnosti 52

2.1.4. Uvjeti gradnje građevina gospodarskih djelatnosti 53

2.1.4.1. Građevine proizvodnih, poslovnih i ugostiteljsko-turističkih djelatnosti (u daljnjem tekstu : građevine PPUT djelatnosti) 54

2.1.4.2. Uvjeti gradnje poljoprivrednih građevina 56

2.1.5. Uvjeti gradnje športsko-rekreacijskih građevina 57

2.1.6. Uvjeti gradnje pomoćnih građevina 58

2.1.7. Uvjeti gradnje komunalnih građevina 58

2.1.8. Uvjeti gradnje građevina koje se grade na javnim površinama 58

2.1.9. Uvjeti gradnje građevina mješovite namjene 59

2.1.10. Uvjeti gradnje ostalih građevina 59

2.1.11. Uvjeti uređenja naselja 59

2.2. IZGRAÐENE STRUKTURE VAN NASELJA 59

2.2.1. Uvjeti gradnje u građevinskim područjima van naselja stalnog stanovanja 60

2.2.2. Područja izvan građevinskih područja-uvjeti gradnje 60

2.2.2.1. Stambene građevine van građevinskog područja

61

2.2.2.2. Gospodarske građevine van građevinskog područja 61

2.2.2.3. Rekreacijske građevine van građevinskog područja

64

2.2.2.4. Građevine za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina 64

2.2.2.5. Pomoćne građevine van građevinskog područja

65

2.2.2.6. Prometne i ostale infrastrukturne građevine 65

2.2.2.7. Ostale građevine van granica građevinskog područja 65

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI 65

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 66



5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I

POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 66

5.1. PROMETNI SUSTAV 67

5.2. POŠTANSKI SUSTAV 70

5.3. TELEKOMUNIKACIJSKA MREŽA 70

5.4. ELEKTROENERGETSKA MREŽA 70

5.5. PLINOVODI 71

5.6. VODOOPSKRBA 72

5.7. ODVODNJA 72

5.8. VODOTOCI, VODE I MELIORACIJSKA ODVODNJA 73

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA 73

6.1. MJERE ZAŠTITE VRIJEDNIH DIJELOVA PRIRODE 73

6.2. MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA 75

7. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ I ZBRINJAVANJE OTPADA 76

7.1. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 76

7.2. ZBRINJAVANJE OTPADA 77

8. OBVEZE IZRADE DETALJNIJIH PROSTORNIH PLANOVA 78

9. SMJERNICE I MJERILA ZA NEOPHODNU REKONSTRUKCIJU GRAĐEVINA U SKLADU S ČLANKOM 44. ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU 78

9.1. REKONSTRUKCIJA GRAĐEIVNA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRNAOJ NAMJENI 78

9.2. POSTUPANJE S GRAĐEVINAMA IZGRAĐENIM SUPROTNO UVJETIMA UTVRĐENIM U PPUO 79



KARTOGRAFSKI PRIKAZI

1 KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA-Izvod iz Prostornog

plana Osječko-baranjske županije Mj. 1:100.0002.A INFRASTRUKTURNI SUSTAVI-Izvod iz Prostornog plana

Osječko-baranjske županije - Promet - Cestovni, željeznički, riječni i zračni promet Mj. 1:100.000

2.B INFRASTRUKTURNI SUSTAVI-Izvod iz Prostornog plana Osječko-baranjske županije - Promet - Pošta, telekomunikacije i RTV Mj. 1:100.000

2.C INFRASTRUKTURNI SUSTAVI-Izvod iz Prostornog plana Osječko-baranjske županije - Energetski sustav - Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina Mj. 1:100.000

2.D INFRASTRUKTURNI SUSTAVI-Izvod iz Prostornog plana Osječko-baranjske županije - Energetski sustav - Elektroenergetika Mj. 1:100.000

2.E INFRASTRUKTURNI SUSTAVI-Izvod iz Prostornog plana Osječko-baranjske županije - Vodnogospodarski sustav - Vodoopskrba Mj. 1:100.000

2.F INFRASTRUKTURNI SUSTAVI-Izvod iz Prostornog plana Osječko-baranjske županije - Vodnogospodarski sustav - Odvodnja otpadnih voda Mj. 1:100.000

2.G INFRASTRUKTURNI SUSTAVI-Izvod iz Prostornog plana Osječko-baranjske županije - Vodnogospodarski sustav - Korištenje voda, uređenje vodotoka i voda i melioracijska odvodnja Mj. 1:100.000

3.A UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA - Izvod iz Prostornog plana Osječko-baranjske županije - - Područja posebnih ograničenje u korištenju Mj. 1:100.000

3.B UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA -Izvod iz Prostornog plana Osječko-baranjske županije Uređenje zemljišta i zaštita posebnih vrijednosti i obilježja Mj. 1:100.000

3.C UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA -Izvod iz Prostornog plana Osječko-baranjske županije - Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite Mj. 1:100.000

4.A GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA, GOSPODARSKE ZONE I GROBLJA Josipovac Punitovački Mj. 1: 2.880

4.B GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA I GROBLJA Krndija Mj. 1: 5.000

4.C GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA Punitovci i Jurjevac Punitovački I GROBLJA Punitovci Mj. 1: 2.880













Prostorni plan uređenja općine Punitovci _ Broj: 25/2005.


SUGLASNOSTI I MIŠLJENJA PROPISANA ZAKONIMA I PROPISIMA

• Suglasnost Ureda državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji-Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove-Ispostava Đakovo

• Mišljenje Ureda državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji-Služba za gospodarstvo-Ispostava Đakovo

• Prethodna suglasnost Ministarstva kulture-Uprava za zaštitu kulturne baštine-Konzervatorski odjel u Osijek

• Prethodno mišljenje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva

• Mišljenje Ministarstva kulture-Uprava za zaštitu prirode • Suglasnost Ministarstva obrane-Uprava za materijalne resurse-Služba za

nekretnine, graditeljstvo i zaštitu okoliša • Mišljenje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva • Dopis Općine Punitovci





















Prostorni plan uređenja općine Punitovci __ _ ___ Broj: 25/2005.

_____________________________________________________________________________ /. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 1

I OBRAZLOŽENJE 1. POLAZIŠTA

1.1. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU Općina Punitovci smještena je u središnjem dijelu Osječko–baranjske županije. Površina općine iznosi 39,34 km, a graniči s općinama Podgorač i Čepin na sjeveru, Vuka na istoku, Đakovo i Gorjani na jugu i općinom Drenje na zapadu. Općina Punitovci obuhvaća 4 naselja: naselje Punitovci–općinsko središte, te naselja Josipovac Punitovački, Jurjevac Punitovački i Krndija. Općina Punitovci je, prema službenim podacima popisa stanovništva, 2001. godine imala 1850 stanovnika, te 663 stana, odnosno 53 222 m² stambenog prostora, od čega su 98,34% stanovi stalnog stanovanja. Tablica 1.

Izvor: ZPO Prostornim planom bivše općine Đakovo, na području općine Punitovci, utvrđena su građevinska područja naselja Josipovac Punitovački, Jurjevac Punitovački i Punitovci, dok za naselje Krndija u kojem, prema popisu stanovništva 2001. godine, živi 96 stanovnika nije utvrđeno građevinsko područje. Tablica 2.

NASELJE BROJ

STANOVNIKA 2001. god.

POVRŠINA POSTOJEĆEG

GRAĐEVINSKOG PODRUČJA (ha)

JOSIPOVAC PUNITOVAČKI 806 92,41 JURJEVAC PUNITOVAČKI 307 56,68 KRNDIJA 96 0

PUNITOVCI 641 77,21 ukupno 1850 226,3

Izvor: ZPO

1.1.1. Zaštićena prirodna baština Na području općine “Zakonom o zaštiti prirode” prirodna baština nije zaštićena niti u jednoj kategoriji. Prostorni plan Osječko-baranjske županije ističe vrijednost manjeg sjevernog dijela općine, te predlaže planersku zaštitu toga područja – vrijedni dijelovi prirode izvan zaštićenih područja. (okvirne granice definirane na grafičkom prilogu 3.2.1-UREĐENJE ZEMLJIŠTA I ZAŠTITA POSEBNIH VRIJEDNOSTI I OBILJEŽJA, Prostornog plana Osječko-baranjske županije), ali ne u smislu Zakona o zaštiti prirode.

OPĆINA POVRŠINA STANOVNICI STANOVI DOMAĆINSTVA GUSTOĆA NASELJENOSTI

popis 1991.

popis 2001.

popis 1991.

popis 2001.

popis 1991.

popis 2001. km2

broj broj broj broj broj broj broj stan./km2

Punitovci

39,34 2027 1850 633 663 628 595 47,03



1.1.2. Zaštićena graditeljska baština

Prilikom pristupanja izradi PPUO od Ministarstva kulture – Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Osijeku, temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, zatraženo je utvrđivanje Konzervatorske podloge ili utvrđivanje sustava mjera zaštite nepokretnih dobara na području Općine. Sukladno dopisu nadležne ustanove (KLASA 612-08/05-10/106, UR.BROJ 532-04-06/1-05-100, od 27.12.2005.), na području općine nalaze se preventivno zaštićena kulturna dobra - crkva sv. Križa u naselju Krndija, Spomen ploča sa imenima poginulih mještana u Domovinskom ratu u naselju Punitovci, arheološki lokaliteti u postupku preventivne zaštite, te evidentirane građevine narodnog graditeljstva. 1. Preventivno zaštićena kulturna dobra

a) Sakralna: KRNDIJA: crkva sv. Križa

b) Spomenici Domovinskog rata : PUNITOVCI: Spomen ploča sa imenima poginulih mještana u Domovinskom ratu

2. Građevine narodnog graditeljstva - evidentirane Jurjevac Punitovački: Kuća, Glavna 94 Punitovci: Kuća, S. Radića 83 Kuća, Domovska 50 Josipovac Punitovački: Kuća, Ul. Braće Banas 133 Kuća, Ul. Braće Banas 75 Kuća, Ul. Braće Banas 71 Kuća, Ul. Braće Banas 38 Kuća, Ul. Braće Banas 32 Kuća, Ul. Braće Banas 37 Kuća, Strossmaverova 7 Kuća, Strossmaverova 19 Kuća, Strossmaverova 25 Kuća, Strossmaverova 43 Kuća, Strossmaverova 55 Kuća, Strossmaverova 57 Kuća, Strossmaverova 63 Kuća, Strossmaverova 65 3. Arheološki lokaliteti Na području općine Punitovci nalaze se dva arheološka lokaliteta koji su u postupku preventivne zaštite; U POSTUPKU PREVENTIVNE ZAŠTITE

1. JOSIPOVAC PUNITOVAČKI «Veliko polje II»- prapovijesni i srednjovjekovni arheološki lokalitet na trasi autoceste B. Manastir - Osijek - Svilaj, dionica Osijek – Đakovo.



2. JOSIPOVAC PUNITOVAČKI «Veliko polje I» - prapovijesni arheološki lokalitet na

trasi autoceste B. Manastir - Osijek - Svilaj, dionica Osijek – Đakovo.

1.1.3. Posebna namjena Sukladno dopisu Ministarstva obrane – Uprrave za materijalne resurse – Službe za nekretnine, graditeljstvo i zaštitu okoliša (klasa 350-02/05-01/138, urbroj 512M3-020202-054) od 18. studenoga 2005. godine, na području općine Punitovci ne postoje posebni zahtjevi obrane.

1.2. PLANSKI POKAZATELJI I OBVEZE IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA ŠIREG PODRUČJA I OCJENA POSTOJEĆIH PROSTORNIH PLANOVA

1.2.1. Prostorni plan Osječko-baranjske županije (PPOBŽ)

a) Stanovništvo

U Prostornom planu Osječko-baranjske županije dana je procjena broja stanovnika za plansko razdoblje do 2015. godine. Procjena je rađena prije popisa stanovništva 2001. godine, dakle na osnovi podataka do 1991. godine i pretpostavljenih kretanja. Procjena je rađena ukupno za Županiju, ukupno za gradove i općine, te pojedinačno za gradska naselja. Zbog udjela prostora Županije koji je već desetljećima demografski ugrožen, procijenjeno je da će se ukupno stanovništvo općina smanjiti. Pojedinačno po općinama nije rađena procjena. b) Naselja

Prostorni plan Osječko-baranjske županije preuzima sustav središnjih naselja utvrđen Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske (kartografski prikaz 4.-SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA), koji klasificira naselja na:

- makroregionalno (veliko razvojno) središte - regionalno (srednje razvojno) središte - manje regionalno (manje razvojno) središte - manje regionalno (manje razvojno) središte slabije razvijenosti - područno (malo razvojno)središte - područno (manje razvojno)središte umanjenog značaja - lokalno (inicijalno razvojno) središte

te definira kategorije detaljnije kategorije razine Lokalno (inicijalno razvojno) središte: -.veće lokalno(inicijalno razvojno) središte - lokalno (inicijalno razvojno) središte - manje lokalno (inicijalno razvojno) središte.

Prema navedenoj klasifikaciji naselja Općine Punitovci dijelimo na: - veće lokalno(inicijalno razvojno) središte-naselje Punitovci - ostala naselja-naselja Josipovac Punitovački, Jurjevac Punitovački i Krndija.

Županijski plan propisuje osnovne ciljeve razvoja naselja: -policentričan razvoj mreže naselja koji osim daljnjeg razvoja gradova podrazumijeva i razvoj seoskih naselja, a osobito općinskih središta koja trebaju postati nositelji razvoja svojih općina, putem:



-osnaživanja mreže srednjih naselja - osnaživanja naselja na nedovoljno razvijenim osovinama razvoja -poticanja gospodarskog jačanja područnih i lokalnih središta -očuvati naseljenost pograničnih i brdsko-planinskih područja, putem: -racionaliziranja mreže naselja u brdsko-planinskim predjelima, te osnaživanja mreže središnjih naselja u tim predjelima, kao i u pograničnom području -ograničenja širenja naselja sekundarnog stanovanja, te usmjeravanja tog oblika stanovanja u naselja stalnog stanovanja koja demografski odumiru -revitalizirati ruralna naselja osobito na područjima demografske stagnacije i depopulacije putem: -poticanja usmjerenja u pravcu turističkog razvoja u ruralnim naseljima koja se nalaze uz zaštićena i posebno vrijedna područja i značajne prometne koridore -osnaživanja povezanosti poljoprivredne proizvodnje u ruralnim područjima s razvojem gospodarstva u središnjim naseljima

c) Građevinska područja

Prostorni plan Osječko-baranjske županije propisuje uvjete određivanja građevinskih područja i korištenja izgrađena i neizgrađena dijela područja: Građevinska područja utvrđuju se PPUO.Postojeća građevinska područja moraju se u postupku izrade uskladiti sa smjernicama i kriterijima u PPOBŽ. Građevinska područja naselja uz državne i županijske ceste ne mogu se planirati na međusobnoj udaljenosti manjoj od 500 m. Ako se novo građevinsko područje (ne naselja) nalazi uz državnu i županijsku cestu i između 2 građevinska područja stalnih naselja, mora se između tog građevinskog područja i jednog od građevinskih područja stalnih naselja osigurati koridor širine minimum 500,0 m. Građevinsko područje naselja čine izgrađene površine i površine planirane za daljnji razvoj naselja. Izgrađene površine utvrđuju se na temelju zatečenog stanja u prostoru, a čine ih svi izgrađeni i uređeni dijelovi naselja, vodne i negradive površine. Neizgrađenim površinama smatraju se neizgrađene gradive površine veće od 5.000 m2 . Za obiteljsko stanovanje u ruralnim naseljima izgrađeni dio građevinskog područja se utvrđuje do max. dubine od 100,0 m od regulacijske linije. Iznimno od stavka prethodnog stavka, izgrađenom parcelom smatraju se i parcele veće dubine ako se nalaze u bloku u kojem, zbog veličine i oblika bloka, nije moguće formiranje novih građevinskih parcela. U svim građevinskim područjima potrebno je odrediti:

-zabranu prenamjene šumskog zemljišta, osim za gradnju infrastrukturnih, športsko-rekreacijskih i sl. građevina,

-zabranu gradnje na poplavnim područjima osim za gradnju športsko-rekreacijskih, ugostiteljsko-turističkih i infrastrukturnih građevina,

-zabranu gradnje na tektonskim rasjedima osim infrastrukturnih građevina, zabranu gradnje na klizištima. Potrebe za razvoj naselja utvrđuju se na temelju projekcije demografskog razvitka naselja u planskom razdoblju PPUO, planiranog razvoja društvenih i gospodarskih djelatnosti, prometa i infrastrukturnih sustava, te osobitosti urbane strukture, funkcionalne organizacije naselja i prirodnih uvjeta okruženja.



Pri utvrđivanju prostornih potreba za planirano povećanje stanovništva, odnos planirane površine i planiranog povećanja stanovništva (m2/st.) ne može biti veći od odnosa izgrađene površine i postojećeg broja stanovnika. Ukupna površina građevinskog područja pojedinačnog naselja može biti veća za najviše 25% od zbroja površine izgrađenog područja i površine određene za planirano povećanje stanovništva. Ako je površina postojećeg građevinskog područja naselja veća od površine utvrđene na način određen u stavku 3. ove točke, u PPUO će se takve cjelovite površine izuzeti iz građevinskog područja i mogu se odrediti kao rezervne površine za budući razvoj naselja. U PPUO obvezno je dokazati da je građevinsko područje utvrđeno sukladno utvrđenim smjernicama i kriterijima iz PPOBŽ. Građevinska područja se moraju racionalno koristiti. Potrebno je težiti da se gustoća stanovništva u gradu Osijeku ne smanjuje, a gustoću stanovništva u ostalim naseljima potrebno je povećavati i težiti da ona bude veća od 30 st/ha za gradska naselja i 15 st/ha za ostala naselja. Neizgrađene dijelove građevinskog područja potrebno je opremiti komunalnom infrastrukturom, a za novu gradnju prioritetno koristiti uređene dijelove građevinskog područja. Na neizgrađenom građevinskom zemljištu se ne može graditi ako do građevne čestice nije riješen javni pristup u koridorima odgovarajućeg profila i minimalna razina komunalne opremljenosti. Izgradnja na neizgrađenom dijelu građevinskog područja u pravilu se provodi na temelju UPU-a i DPU-a. Prostornim planovima kojima se planira izgradnja i uređenje građevinskih područja i na drugi način potrebno je planirati i osigurati prostorne uvjete za razvoj mreže društvenih djelatnosti, prometa, infrastrukture te športske aktivnosti i rekreaciju stanovništva. Posebnu pozornost treba posvetiti uređenju javnih površina, osobito pješačkih, biciklističkih, zelenih, rekreacijskih površina, te sprječavanju barijera za invalidne osobe. Potrebno je zaštititi, očuvati i revitalizirati osobite arhitektonske, ambijentalne i druge vrijednosti urbane strukture naselja, te mjerama prostorne politike omogućiti stvaranje novih vrijednosti. Izvan građevinskih područja naselja moguće je utvrđivati građevinska područja za: - turističko-rekreacijske građevine i zone, - športsko-rekreacijske građevine i zone, - gospodarske zone, - pojedinačne gospodarske komplekse, - groblja, sajmišta i deponije otpada i slične komunalne građevine i komplekse, - zdravstvene građevine i komplekse, - vojne građevine i komplekse. Građevinska područja iz prethodnog stavka utvrđuju se sukladno smjernicama i uvjetima PPOBŽ. Gospodarskom zonom smatra se područje veće od 5.000 m2 na kojem se planira formiranje više građevinskih parcela za gospodarsku namjenu. Pojedinačnim gospodarskim kompleksom smatra se parcela na kojoj su izgrađeni ili se planira izgradnja međusobno funkcionalno povezanih gospodarskih sadržaja.



Građevinsko područje za turističko-rekreacijske i športsko-rekreacijske zone izvan naselja može se utvrditi samo na područjima za koja je u PPUO utvrđeno da postoje prirodni uvjeti za planiranu namjenu. U cilju vrednovanja turističkog prostora procjenjuje se potreba izrade programa razvoja turizma za područje općina/gradova. Građevinska područja za nove gospodarske zone izvan naselja mogu se utvrđivati zu područna središta (Bizovac, Dalj, Semeljci, Tenja i Višnjevac) i lokalna središta u pravilu na zemljištu nižih razreda, a izuzetno III i IV razreda, ako u blizini naselja nema drugog zemljišta, te ako u naselju nema mogućnosti za utvrđivanje takve zone. Iznimno, formiranje građevinskih područja za nove gospodarske zone zu ostala (ruralna) naselja moguće je samo na temelju programa razvoja općine/grada. Građevinsko područje za gospodarske zone izvan naselja dimenzioniraju se sa max. 35,0 m2/st. Pod brojem stanovnika podrazumijeva se broj stanovnika gravitacijskog područja, koje se utvrđuje u PPUO, a utvrđena površina gospodarske zone umanjuje se za površine postojećih gospodarskih zona u gravitacijskom području. Iznimno, moguće je planirati i veće površine na temelju programa razvoja Općine/Grada što je potrebno posebno obrazložit i argumentirati. Građevinsko područje za pojedinačne gospodarske komplekse izvan naselja moguće je utvrđivati u sljedećim slučajevima: - ako je kompleks izgrađen prije stupanja na snagu PPOBŽ, - ako je izgradnja kompleksa vezana za eksploataciju mineralnih sirovina. Iznimno, moguće je utvrditi građevinsko područje za gospodarski kompleks temeljen na poljoprivrednoj proizvodnji, ako se gradi zu građevine iz točke (37.) Odredbi. Građevinska područja za nova groblja i deponije utvrđuju se na temelju provedenih prethodnih istraživanja pogodnosti lokacije, a do tada se prostor rezervira u PPUO kroz namjenu površina s mogućim alternativnim lokacijama. Građevinska područja za građevine i komplekse zdravstva izvan naselja moguće je utvrditi na područjima za koja je PPUO utvrđeno da postoje specifični prirodni uvjeti (termalne vode, specifični klimatski uvjeti ili druge osobitosti). U PPUO obvezno je utvrditi način sanacije zatečene bespravne gradnje na području općine. d) Društvene djelatnosti

Prostorni plan Osječko-baranjske županije definira potrebu oblikovanja mreže i prostora za razvitak društvenih djelatnosti u sklopu planova užeg područja (PPUO, GUP, DPU), ali propisuje obvezni minimum sadržaja društvenih djelatnosti u naselju, ovisno o sustavu naselja definiranih PP Osječko-baranjske županije. Za naselje Punitovci, kao općinko središte, obveza je prostorno smjestiti: - općinska izvršna tijela - osnovnu školu - dom kulture - zdravstvenu stanicu - ljekarnu - veterinarsku ambulantu



- dječji vrtić - trgovački centar - sajmište - financijsko posredovanje - poštu. e) Poštanski promet

Prostornim planom šireg područja, dakle PPOBŽ-om, definiran je među ostalim djelatnostima i poštanski promet za cijelu Županiju, a time i za općinu Punitovci. Za područje općine Punitovci u PPOBŽ-u ne postoje posebne obveze u pogledu razvoja poštanskog prometa. f) Cestovni promet

Prostor općine Punitovci smješten je u centralnom dijelu Osječko-baranjske županije. Prostorom Osječko-baranjske županije prolazi niz značajnih prometnih koridora. Jedan od najznačajniji je paneuropski koridor ''V'' ogranak ''c'' koji povezuje prostor srednje Europe s južnim Jadranom (luka Ploče). Planirana cestovna prometnica u okviru ovog koridora, a koja je planirana kao autocesta, prolazi istočnim rubom općine Punitovci. Dužina prolaza kroz prostor Općine na dvije odvojene lokacije je oko 2,5 km. Osim navedenog koridora planirane autoceste prostorom Općine ne prolazi niti jedan značajniji prometni koridor. Na području Općine prisutne su samo prometnice cestovnog prometa. Na području Općine razvijena je mreža županijskih i lokalnih cesta koja povezuje sva naselja na području Općine, te osigurava njihovu povezanost s okruženjem. Na području Općine imamo sljedeće trase razvrstanih cesta:

Broj ceste ŽUPANIJSKE CESTE Ž 4106 Ž 4105 (Poganovci)-Krndija-Punitovci-Tomašanci D7 Ž 4107 Punitovci (Ž 4106)-Jurjevac Punitovački-Beketinci-D7 Ž 4128 Josipovac Punitovački (Ž 4106)-Gorjani-Satnica Đakovačka (D515)

Broj ceste LOKALNE CESTE L 44105 Krndija (Ž 4106)-Gorjani (Ž 4128) Izvor: Zavod za prostorno planiranje d.d. Osijek-Osijek Stanje županijskih i lokalnih cesta (s asfaltnim kolnikom) na području Županije nije zadovoljavajuće. Prvenstveno se to odnosi na stanje kolnika, kao i na dio prometno-tehničkih elemenata same trase. Županijskim planom kao najznačajniji zahvat u cestovnom prometu planira se izgradnja autoceste u koridoru Vc. Osim toga planira se rekonstruirati ili graditi nove suvremene kolnike na dionicama županijskih i lokalnih cesta s tucanikom i zemljanim zastorom, te vršiti rekonstrukciju i održavanje radi povećanja nosivosti, poboljšanja elemenata trasa, ili proširenja kolnika. Na području Županije planira se i izgradnja nedostajućih autobusnih stajališta u skladu s lokalnim potrebama.



g) Telekomunikacije

Prostornim planom šireg područja, dakle PPOBŽ-om, definiran je među ostalim djelatnostima i razvoj telekomunikacija uključujući i radio i TV sustav veza za cijelu Županiju, a time i za općinu Punitovci. Za razvoj nepokretne telekomunikacijske mreže obveze iz plana šireg područja određuju da kod rekonstrukcija ili zamjena uređaja zahvate treba izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima, te koristiti postojeće koridore uz zamjenu starih mreža novom. Za razvoj pokretnih telekomunikacija potrebna je izgradnja baznih (osnovnih) postaja kako bi cijelo područje Općine bilo pokriveno kvalitetnim signalom uz primjenu suvremene tehnologije. Za razvoj radio i TV (u daljnjem tekstu : RTV) sustava veza zbog pokrivenosti signalom s odašiljača izvan granica Općine ne postoje obveze za općinu Punitovci. h) Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina

Prostornim planom šireg područja, dakle PPOBŽ-om, definiran je način transporta plina i plinoopskrba prirodnim plinom većine naselja Županije, a time i općine Punitovci. Na temelju sagledive potrošnje, koja će pretežno biti u kućanstvima plinoopskrbni sustav će obuhvaćati samo distribucijsku plinovodnu mrežu. Stoga obveze iz PPŽ-a uvjetuju unošenje planirane distribucijske plinovodne mreže u PPUO Punitovci.

i) Elektroenergetika Prostornim planom šireg područja, dakle PPOBŽ-om, definirana je proizvodnja električne energije, prijenos i dio distribucije električne energije. Područjem Općine prolazi jedan postojeći DV 400 kV i jedan planirani DV 2x400 kV. Obveze iz PPOBŽ za općinu Punitovci za prijenosnu mrežu je zaštita prostora koridora planiranog DV 2x400 kV, a za distribucijsku mrežu je dogradnja u skladu s potrebama. j) Vodoopskrba

Na području Općine Punitovci postoji zajednički vodoopskrbni sustav za naselja Punitovci i Josipovac Punitovački. Vodozahvat i crpna stanica ovog sustava locirani su u jugoistočnom dijelu naselja Josipovac Punitovački. Planom Osječko-baranjske županije planirano je formiranje distribucijskih sustava i u naseljima Krndija te Jurjevac Punitovački, kao i izgradnja planiranih magistralnih opskrbnih cjevovoda Punitovci-Krndija, Punitovci-Jurjevac Punitovački-Beketinci, te Josipovac Punitovački-Tomašanci. k) Odvodnja Na području Općine nema javnog sustava odvodnje otpadnih voda. PPŽ-om su sva naselja iz sastava Općine svrstana u kategoriju ''manjih naselja s planiranom vodoopskrbom u ''manje osjetljivim'' područjima'', za koje se preporučuje izgradnja malih uređaja s aeracijom (prokapnika uz rotirajuće diskove, ozračenih aerobnih zemljanih laguna i biljnih uređaja).



l) Vodnogospodarstvo

Dionica rijeke Vuke koja prolazi sjevernom granicom Općine Punitovci u potpunosti je regulirana. Izgrađeni su obostrani nasipi koji se na zapadnom dijelu nadovezuju na regulaciju kanala Maksim i njegove obostrano izvedene nasipe. Inundacijski pojasevi uz rijeku Vuku i druge vodotoke/kanale nisu utvrđeni. Na melioracijskom području kojem pripada Općina Punitovci najznačajniji je recipijent rijeka Vuka. Osim rijeke Vuke osnovnu kanalsku mrežu čine: Maksim kanal, kanal Gorjan-Punitovci, Rastovski kanal, kanal Osatina. m) Poljoprivredno i šumsko zemljište

Poljoprivredno zemljište Obnovljivi prirodni resursi su najznačajnija prirodna bogatstva Hrvatske, a među njih se ubraja i preko 3 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta dio kojih čine i zemljišta Općine Punitovci. U ukupnoj količini poljoprivrednog zemljišta Republike Hrvatske Osječko-baranjska županija sudjeluje sa 8,4%, a u ukupnoj količini obradivog zemljišta s 12%. Tablica 3.

ODNOS POLJOPRIVREDNIH I OBRADIVIH POVRŠINA REPUBLIKE HRVATSKE

Republika Hrvatska

(ha)

Osječko-baranjska županija

(ha)

Udio OBŽ u površinama RH

% Poljoprivredne površine 3,181.107 266.245 8,4 Obradive površine 2,020.626 242.405 12,0 Izvor: Prostorni plan Osječko-baranjske županije Osječko-baranjska županija ima površinu od oko 415.200 ha i u ukupnoj površini državnog prostora sudjeluje sa 7,3%, a struktura je prikazana u narednoj tablici: Tablica 4.

Poljoprivredne površine u Županiji imaju udjel od oko 64%, a obradive površine udjel od oko 58% u ukupnim površinama Županije.

ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17.

1 230521 3106 2858 5920 242405 266245 114257 34698 415200

2 86,6% 1,2% 1,1% 2,2% 91,0% 9,0% 0,0% 100,0%

3 55,52% 0,75% 0,69% 1,43% 58,38% 5,74% 0,00% 64,12% 0,00% 27,52% 8,36% 0,00% 0,00% 8,36% 100,00%

STRUKTURA ZEMLJIŠTA PO KATEGORIJAMA KORIŠTENJA - ŽUPANIJA OSJEČKO-BARANJSKA

R BR

ŽUPANIJA

OBRADIVE POLJOPRIVREDNE POVRŠINE

UK

UPN

O O

BR

ADI

VA

POVR

ŠIN

A

OSTALE POLJOPRIVR.

POVRŠINE

UK

UPN

O P

OLJ

OPR

. PO

VRŠI

NE

OSTALE POVRŠINE NEPLODNO TLO

UK

UPN

A P

OVR

ŠIN

A

ORANICE

VOČNJACI

VINOGRADI

LIVADE

PAŠNJACI

RIBNJACI

TRSTICI BARE

ŠUME

VODOTOCI I

VODE

KANALI

OSTALO

NEPLODNO TLO

UKUPNO

NEPLODNO TLO

2.OSJEČKO-BARANJSKA 23840 34698

UDJEL U POLJOPRIVR. POVRŠIN. ŽUPANIJE

UDJEL U POVRŠINI ŽUPANIJE

IZVOR PODATAKA: SUO autoceste granica Mađarske-B.Manastir-Osijek-granica BiH



Budući je udjel poljoprivrednih površina Hrvatske u ukupnim površinama 56%, a udjel poljoprivrednih površina Županije u ukupnim površinama Županije 64%, zastupljenost poljoprivrednih površina na razini Županije veća je od prosjeka Hrvatske. Poljoprivredne površine Osječko-baranjske županije zauzimaju 266.245 ha i imaju sljedeću strukturu: oranice 86,6%, voćnjaci 1,1%, vinogradi 1,1%, livade 2,2% i ostale površine (pašnjaci, ribnjaci) 9,0%. Prostornim planom Osječko-baranjske županije tla su razvrstana u suglasju sa Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova u prostorne kategorije: osobito vrijednih obradivih tala (P1 kategorija); vrijednih obradivih tala (P2 kategorija); ostalih obradivih poljoprivrednih tala (P3 kategorija); ostalih poljoprivrednih tala, šuma i šumskog zemljišta (PŠ). Na prostoru Općine Punitovci zastupljene su površine vrijednog obradivog tla (P2) i površine kategorije tala ostalo obradivo tlo (P3). Navedene kategorije gotovo da su ravnomjerno raspoređene na prostoru Općine. Pri tome vrijedno obradivo tlo zauzima središnji, sjeverni i istočni dio, a kategorija tala ostalo obradivo tlo sjeverni i zapadni dio Općine. Unutar površina vrijednog obradivog tla nalaze se četiri manje enklave ostalog obradivog tla i to dvije uz južnu i jugoistočnu granicu Općine lociranu prema naselju Gorjani, susjedne Općine Gorjani. Veća enklava ostalog obradivog tla smještena je istočno od naselja Josipovac Punitovački. Unutar kategorije tala ostalo obradivo tlo nalaze se dvije enklave vrijednog obradivog tla, prva zapadno od naselja Krndija, a druga uz jugoistočnu granicu zapadnog dijela Općine. Šume i šumsko zemljište Šume kao jedini samoobnovljivi resurs proglašene su Ustavom kao dobro od općeg interesa za Republiku Hrvatsku. Prema Zakonu o šumama, šume i šumsko zemljište dobra su od općeg interesa i ona su u državnom vlasništvu osim privatnih šuma i šumskog zemljišta. Gospodarenje je povjereno poduzeću Hrvatske šume,d.o.o. Zagreb. U ukupnoj količini šumskog zemljišta Republike Hrvatske, Osječko-baranjska županija sudjeluje sa 4,6% što je ispod prosjeka županija Hrvatske. Udjel šumskih površina Hrvatske u ukupnim površinama je 44%, a udjel šumskih površina Županije u ukupnim površinama Županije je 27% što znači da je šumovitost Županije ispod državnog prosjeka. Šume i šumsko zemljište Osječko-baranjske županije prostiru se na 114.257 ha (27% ukupnih površina) i imaju sljedeću strukturu: obraslo 77%, neobraslo 10% i neplodno zemljište 1,3%. Uprava šuma, podružnica Osijek kojoj pripadaju šume i šumske površine Općine Punitovci ima sljedeću strukturu šuma: od ukupne površine, 74.922 ha, obrasle šume se prostiru na 51.624 ha (69%) od kojih su gospodarske šume na 49.432 ha (96%), a šume posebne namjene na 2.192 ha (4%); neobrasle površine su na 8.892 ha (12%); neplodne površine na 14.406 ha (19%). Naredna tablica daje podatke o šumskim površinama Osječko-baranjske županije prema kategorijama i vlasništvu.



Tablica 5.

ŠUMSKE POVRŠINE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE PREMA KATEGORIJI I VLASNIŠTVU Neobraslo (ha) Vlasništvo Obraslo

(ha) proizvodno neproizvodno Neplodno

(ha) Ukupno

(ha) Hrvatske šuma 85.496 8.361 2.368 14.820 111.045Šume IPK-Belje 1.267 2 9 0 1.278Privatne šume 1.774 141 11 8 1.943

Ukupno: 88.537 8.504 2.388 14.828 114.257Izvor: Prostorni plan Osječko-baranjske županije Sve šume i šumske površine Općine Punitovci pripadaju kategoriji gospodarskih šuma i šumskog zemljišta. Locirane su uglavnom na jugoistočnom dijelu Općine.

1.2.2. Ocjena postojećih prostornih planova

Prostorni plan Osječko–baranjske županije (PPOBŽ) donesen je 2002. godine tako da je aktualan sa svih prostorno - planskih aspekata. Područje Općine Punitovci prije novog teritorijalnog ustroja pripadalo je bivšoj općini Đakovo. Za bivšu općinu Đakovo na snazi je Prostorni plan općine Đakovo (PPOŽ), čije su planske postavke rađene na osnovi tadašnjeg prostorno-teritorijalnog i administrativnog ustroja, kao što su i gospodarske i društvene projekcije rađene na temelju tadašnjeg društveno-ekonomskog sustava, tako da koncept prostornog razvitka iz Plana nije više realan i prihvatljiv. Političke i gospodarske promjene nastale osamostaljivanjem Republike Hrvatske, promjena zakonske regulative u području prostornog uređenja kao i novi zakoni koji su doneseni u vezi s vlasničkim odnosima nad zemljištem, komunalnom djelatnosti, poljoprivrednim zemljištem, zaštitom čovjekova okoliša, voda i dr. utjecali su na potrebu izrade novog prostornog plana za područje Općine Punitovci. Donošenjem PPUO Punitovci za područje Općine Punitovci prestaje važiti PPO Đakovo.

1.3. OCJENA STANJA, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U ODNOSU NA DEMOGRAFSKE, GOSPODARSKE I PROSTORNE POKAZATELJE S OBRAZLOŽENJEM PRISTUPANJA IZRADI PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE SA SMANJENIM SADRŽAJEM

Na području Općine je prema popisu stanovništva 2001. godine živjelo 1.850 stanovnika. U posljednjem međupopisnom razdoblju stanovništvo se smanjilo u svim naseljima Općine i to kao posljedica prirodnog odumiranja i odseljavanja. Takvo kretanje se odrazilo i na promjene u vitalnosti stanovništva.



Tablica 6.

POKAZATELJI DOBNE STRUKTURE 2001. GOD.

Red. broj Naselje

Udio mladih (do 19god.)

%

Udio starih (preko 60 god.)

%

Indeks starosti Dobni tip

1. Josipovac Punitovački 21 20 96 duboka starost 2. Jurjevac Punitovački 28 18 65 starost 3. Krndija 23 23 86 duboka starost 4. Punitovci 26 23 88 duboka starost

Ukupno Općina: 26 21 78 starost Izvor: Popis stanovništva 2001. god. Stanovništvo se uglavnom nalazi u dubokoj starosti što uz smanjenje broja stanovnika predstavlja nepovoljnu demografsku sliku. Za sada još uvijek ima nešto više mladog nego starog stanovništva, ali ako se proces depopulacije i starenja nastavi i dalje u budućnosti bi demografski potencijal mogao biti ograničavajući činitelj razvoja Općine. Stoga je neophodno da Općina mjerama iz svoje nadležnosti zaustavi ove procese demografskog slabljenja. Najefikasnija mjera za zadržavanje mladog stanovništva je stvaranje uvjeta za razvoj gospodarstva i zapošljavanja. Gospodarski potencijal Općine je dominantno poljoprivredni proizvodni prostor. Izgrađeni gospodarski kapaciteti nalaze se u naseljima i uglavnom su uslužne obrtne djelatnosti završnih radova u građevinarstvu, te pilane. Izvan naselja Krndija, davne je izgrađena farma koja je u funkciji i zapošljava 50 radnika. U gospodarskim djelatnostima, prema podacima Općine, ukupno je zaposleno 103 radnika. Gospodarstvo Općine je, prema podacima, dosta usko orijentirano tek na nekoliko djelatnosti koje su se razvile unutar naselja. Pilane bi s obzirom na negativni utjecaj na okoliš trebalo planirati izvan naselja, no do sada nisu bili stvoreni prostorni uvjeti. Strukturu gospodarstva bi trebalo proširiti djelatnostima proizvodnje finalnih proizvoda iz već postojeće sirovinske osnove i primarne prerade. Općina Punitovci pripada općinama za koje je moguća raditi Prostorni plan uređenja općine sa smanjenim sadržajem, sukladno PRAVILNIKU O DOPUNAMA PRAVILNIKA O SADRŽAJU, MJERILIMA KARTOGRAFSKIH PRIKAZA, OBVEZNIM PROSTORNIM POKAZATELJIMA I STANDARDU ELABORATA PROSTORNIH PLANOVA (NN 163/04). Navedeni pravilnik propisuje sljedeći sadržaj tekstualnog dijela plana, odredbi za provođenje i kartografskih prikaza:

Prostorni plan uređenja općine sa smanjenim sadržajem u tekstualnom dijelu sadrži: I. Obrazloženje

1. POLAZIŠTA 1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru (tablica 1. i 2.). 1.2. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih

prostornih planova. 1.3. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske, gospodarske i

prostorne pokazatelje s obrazloženjem pristupanja izradi prostornog plana uređenja općine sa smanjenim sadržajem.

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINE I UREĐENJA NASELJA 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. Organizacija prostora, osnovna namjena i korištenje površina. 3.1.1. Utvrđivanje građevinskih područja. 3.1.2. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (građevinska područja naselja i izgrađenih

struktura izvan naselja; poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine) – tablica 3.



3.2. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti. 3.3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora. 3.4. Razvoj infrastrukturnih sustava (promet, telekomunikacije, energetika, vodoopskrba, odvodnja,

uređenje vodotoka i voda, melioracijska odvodnja). 3.5. Sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš i zbrinjavanje otpada.

II. Odredbe za provođenje 1. Osiguravanje prostora za građevine od važnosti za Državu i županiju. 2. Građevinska područja naselja i izdvojena građevinska područja – uvjeti gradnje. 3. Područja izvan građevinskih područja – uvjeti gradnje. 4. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava. 5. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina. 6. Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš i zbrinjavanja otpada. 7. Obveza izrade detaljnijih prostornih planova. 8. Smjernice i mjerila za neophodnu rekonstrukciju građevina u skladu s člankom 44. Zakona o

prostornom uređenju. Članak 9b.

»Prostorni plan uređenja općine sa smanjenim sadržajem u grafičkom dijelu sadrži kartografske prikaze: 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA – izvod iz prostornog plana županije u mjerilu 1:100.000 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI – izvod iz prostornog plana županije u mjerilu 1:100.000 3. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA – Izvod iz prostornog plana županije u

mjerilu 1:100.000 4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA naselja i izdvojena građevinska područja s granicom obuhvata izrade

detaljnijih planova u mjerilu 1:5000.«


___________________________________________________________________________ /. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi Stranica 14

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINE I UREĐENJA NASELJA

2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINE 2.1.1. Demografski razvoj

Opći cilj demografskog razvoja Općine je zaustaviti smanjivanje broja stanovnika. U tom cilju je potrebno: • Zadržati mlado stanovništvo u naseljima kroz:

- stvaranje uvjeta za zapošljavanje na prostoru Općine, - osigurati prostorne uvjete za razvoj gospodarstva mjerama iz nadležnosti Općine i

suradnjom sa Županijom, - podići razinu življenja u naseljima komunalnim opremanjem.

• Stimulirati natalitet mjerama socijalne skrbi iz nadležnosti Općine. Obzirom da je planska godina 2015., a popravljanje demografske slike dugoročan proces, procijenjeno je da će 2015. godine na području Općine živjeti 1.940 stanovnika, što bi bilo povećanje za oko 5% u odnosu na 2001. godinu. Tablica 7.

PROCJENA STANOVNIŠTVA 2015. GODINE PO NASELJIMA

Red. br. Naselje Broj stanovnika

2015. godine 1. Josipovac Punitovački 800 2. Jurjevac Punitovački 300 3. Krndija 90 4. Punitovci 750

Ukupno Općina 1.940 U općinskom središtu Punitovci se ocjenjuje da će se stanovništvo povećati, a u ostalim naseljima da će broj ostati približno isti na razini 2001. godine. Na temelju procijenjenog broja stanovnika izračunati su specifični kontingenti za planiranje kapaciteta obrazovanja i sporta. A. ODGOJ I OBRAZOVANJE

1. Vrtić 71 dijete 2. Osnovna škola I-IV razred 99 djece V-VIII razred 102 djeteta

B. MREŽA SPORTSKIH OBJEKATA 7-10 god. 100 korisnika 11-14 god. 102 korisnika 15-18 god. 120 korisnika



19-24 god. 162 korisnika 25-34 god. 265 korisnika 35-44 god. 271 korisnik 45-59 god. 349 korisnika 60 i više god. 405 korisnika

2.1.2. Odabir prostorno razvojne strukture

Gospodarski aspekt Razvoj gospodarstva primarno će biti vezan uz valorizaciju prirodnih resursa, već izgrađene kapacitete, izgradnja novih proizvodnih i uslužnih kapaciteta te tradicionalna iskustva i znanja stanovništva. Opći cilj prostorno-gospodarskog razvoja Općine u planskom razdoblju je optimalno i racionalno koristiti prostor u proizvodne i lokacijske svrhe na principima održivog razvoja. Konkretni ciljevi na toj osnovi su: • Prirodne resurse efikasnije staviti u funkciju gospodarskog razvoja, što znači:

- razvijati djelatnosti prerađivačke industrije, odnosno proizvoditi finalne proizvode u skladu s obilježjima i tradicijom, npr. zdrava hrana,

- osim velike farme ''Krndija'', težiti obnovi i formiranju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja bi u svom sastavu razvijala i male proizvodne kapacitete u stočarstvu, ratarstvu i vezano za druge kulture,

- razvijati ruralni turizam vezanjem uz obiteljska poljoprivredna gospodarstva. • Razvijati malo i srednje poduzetništvo, što podrazumijeva:

- prvenstveno osigurati prostorne uvjete za lociranje malih i srednjih proizvodnih i uslužnih kapaciteta,

- ovim Planom omogućiti uvjete za lociranje gospodarskih djelatnosti u naseljima.

2.1.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture

2.1.3.1. Naselja Planom se utvrđuju sljedeći ciljevi prostornog razvoja i uređenja naselja: - revitalizacija naselja Općine u demografskom, društvenom, obrazovnom i

gospodarskom smislu, - osiguravanje prostornih uvjeta za intenzivniji razvoj djelatnosti koje mogu potaknuti

razvoj Općine , - racionaliziranje korištenja prostora s naglaskom na usklađivanju stambene,

poljoprivredne i proizvodne funkcije, - određivanje prostora za gospodarske djelatnosti prema stvarno utvrđenim potrebama, - uređivanje prostora, infrastrukturnih i prometnih sustava uz uvažavanje postojeće

mreže i strukture naselja, razvojnih koridora i razmještaja resursa, - planiranje prostornog razvoja prvenstveno na neizgrađenim dijelovima građevinskog

područja s opremanjem pratećim sadržajima, funkcijama i komunalnom infrastrukturom,

- zadržavanje parcelacije karakteristične za ruralne prostore, uz način gradnje na okućnicama s vrtovima,



- poticanje razvitka obiteljskih gospodarskih programa, - uređivanje naselja s povećavanjem stambenog, komunalnog i društvenog standarda.

2.1.3.2. Društvena infrastruktura Razvoj društvene infrastrukture vezan je s jedne strane za političko-teritorijalni ustroj i organizaciju upravnih funkcija, a s druge strane za posebne planove razvitka za svaku pojedinu skupinu (npr. školstvo). Prostor za društvene djelatnosti osigurava se održavanjem i proširenjem prvenstveno postojećih kapaciteta na postojećim lokacijama te planiranjem novih površina u sklopu građevinskog područja naselja u kojem treba osigurati lokacije najlakše dostupne korisnicima s dovoljnim prostorom za parkiranje i prateće zelenilo. Lokacije novih građevina temelje se na uvažavanju veličine naselja i Općine Gunja, rasporeda društvenih funkcija u prostoru, te na stručnim prostornim standardima na način da pridonese kvaliteti života i organizaciji prostora.

2.1.3.3. Prometna infrastruktura a) Promet

Osnovni prioriteti uređenja prometnog sustava na području Općine jesu uređenje postojeće mreže javnih razvrstanih cesta koje su u kategoriji županijskih i lokalnih cesta. To se prvenstveno odnosi na rekonstrukciju postojećih suvremenih kolnika u okviru koje se treba postići odgovarajuća širina i nosivost kolnika u skladu s kategorijom pojedine ceste. Osim razvrstanih cesta potrebno je izgraditi ili obnoviti i asfaltirati sve ceste koje su u funkciji osiguranja pristupa izgrađenim dijelovima naselja. Nakon uređenja kolnika potrebno je sustavno uređivati sve površine uličnog profila i to: - rekonstrukcija ili izgradnja pješačkih staza, - izgradnja parkirališnog prostora, - rekonstrukcija i izgradnja sustava odvodnje oborinskih voda s površina uličnog profila, - hortikulturno uređenje zelenih površina. Na području Općine potrebno je urediti postojeća autobusna stajališta, kao i izgraditi nova u skladu s potrebama lokalnog stanovništva. b) Poštanski promet

Ciljevi prostornog razvoja Općine u poštanskoj djelatnosti manje su usmjereni na prostorni aspekt, a više na osuvremenjavanje opreme i proširenje asortimana usluga korisnicima. c) Telekomunikacije

Ciljevi prostornog razvoja Općine u nepokretnim telekomunikacijama su dovođenje mjesnih mreža na takovu razinu da se svakom korisniku može pružiti što veći asortiman kvalitetnih usluga. Također treba omogućiti novim davateljima usluga (operatorima) ulazak i na područje općine Punitovci. Ciljevi prostornog razvoja Općine u pokretnim telekomunikacijama su što bolja pokrivenost područja općine Punitovci signalom što većeg broja davatelja usluga (operatora).



2.1.3.4. Energetska infrastruktura

a) Plinoopskrba

Ciljevi prostornog razvoja plinovodnog sustava Općine obuhvaćaju izgradnju distribucijske plinovodne mreže za što veći broj potrošača.

b) Elektroenergetika

Ciljevi prostornog razvoja elektroenergetike Općine obuhvaćaju razvoj prijenosa i distribucije. Kod prijenosa električne energije cilj je izgradnja DV 2x400 kV. Kod distribucije električne energije ciljevi su dogradnje i rekonstrukcije na 10(20) kV i 0,4 kV naponskim razinama, te dogradnja javne rasvjete.

2.1.3.5. Vodnogospodarstvo a) Vodoopskrba Osnovni cilj razvoja vodoopskrbe je opskrba svakog stanovnika, kao i drugih korisnika, dovoljnim količinama kvalitetne pitke vode. b) Odvodnja otpadnih voda Cilj izgradnje odvodnog sustava na području Općine je zaštita podzemnih i površinskih voda od onečišćenja otpadnim komunalnim vodama. Samim tim se uspješnije čuva zdravlje stanovnika ovog kraja. Cilj je izgradnja javnog sustava za odvodnju (ili više njih) na koji bi se priključila sva domaćinstva, ustanove i industrija, te kontrolirano odvesti prikupljenu otpadnu vodu do uređaja za pročišćavanje prije konačnog upuštanja u okoliš. c) Vodnogospodarstvo Glede uređenja vodotoka i voda cilj je održavanje funkcionalnosti postojećeg sustava kako bi se omogućio kontrolirani i neškodljivi protok voda i njihovo namjensko korištenje, kao i efikasna obrana od poplava. Glede sustava melioracijske odvodnje cilj je održavanje funkcionalnosti izgrađene mreže melioracijskih kanala, te tako odvoditi suvišne vode s poljoprivrednog i drugog zemljišta. Cilj uspostave sustava navodnjavanja je uključivanje što većeg broja poljoprivrednih površina u buduća navodnjavana područja.

2.1.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti Na području općine “Zakonom o zaštiti prirode” prirodna baština nije zaštićena niti u jednoj kategoriji. Prostorni plan Osječko-baranjske županije ističe vrijednost manjeg sjevernog dijela općine, te predlaže planersku zaštitu toga područja – vrijedni dijelovi prirode izvan zaštićenih područja. (okvirne granice definirane na grafičkom prilogu 3.2.1-UREĐENJE ZEMLJIŠTA I ZAŠTITA POSEBNIH VRIJEDNOSTI I OBILJEŽJA, Prostornog plana Osječko-baranjske županije), ali ne u smislu Zakona o zaštiti prirode.



Na vrijednim djelovima prirode vrijede općenite mjere zaštite prirode, sukladno dopisu Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu prirode (ur.br. 2121/05-03/05-01/5): - na prirodnim vrijednostima predviđenima za zaštitu potrebno je zabraniti sve radnje

kojima se umanjuje njihova prirodna vrijednost odnosno narušavaju svojstva zbog kojih ih se želi zaštiti;

- za planirane zahvate u prirodu, koji sami ili sa drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na ekološki značajno područje ili zaštićenu prirodnu vrijednost, treba ocijeniti, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, njihovu prihvatljivost za prirodu u odnosu na ciljeve očuvanja tog ekološki značajnog područja ili zaštićene prirodne vrijednosti; u što većoj mjeri treba zadržati prirodne kvalitete prostora, odnosno posvetiti pažnju očuvanju cjelokupnog prirodnog pejzaža i okruženja;

- prirodne krajobraze treba štititi od širenja neplanske izgradnje, a kao posebnu vrijednost treba očuvati šume, prirodne vodotoke i područja uz njih;

- u cilju očuvanja biološke raznolikosti treba očuvati krajobraznu raznolikost: izmjenjivanje šuma, vlažnih livada, vodotoka, živica, a treba izbjegavati velike poljoprivredne površine zasijane jednom kulturom;

- potrebno je osigurati racionalno korištenje prirodnih dobara bez oštećivanja ili ugrožavanja njenih dijelova i uz što manje narušavanje ravnoteže prirodnih faktora;

- potrebno je spriječiti štetne zahvate i poremećaje u prirodi koji su posljedica tehnološkog razvoja i drugih djelatnosti i osigurati što povoljnije uvjete održavanja i slobodnog razvoja prirode;

- Ekološki vrijedna područja koja se nalaze na području Općine treba sačuvati i vrednovati

u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te mjerama za očuvanje stanišnih tipova (''Narodne novine'', br. 7/06).

- Na području Općine Punitovci utvrđeni su ugroženi i rijetki tipovi staništa (vlažne livade Srednje Europe; mezofilne livade Srednje Europe; livade djeteline i puzave rosulje; poplavne šume hrasta lužnjaka; mješovite hrastovo-grabove šume i čiste grabove šume) za koje treba provoditi sljedeće mjere očuvanja:

• očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi izvršiti

revitalizaciju; • očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neuređene obale, sprudovi, brzaci, slapovi i

dr.) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno pojavljivanje rukavaca i dr.);

• očuvati povezanost vodnog toka, izbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog režima vodenih i močvarnih staništa ukoliko to nije neophodno za zaštitu ljudi i naselja;

• u gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove;

• u svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama;

• pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sastav; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi;

• očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip što podrazumijeva neunošenje stranih (alohtonih) vrsta i genetski modificiranih organizama.



2.1.5. Zaštita kulturnih dobara Prilikom pristupanja izradi PPUO od Ministarstva kulture – Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Osijeku, temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, zatraženo je utvrđivanje Konzervatorske podloge ili utvrđivanje sustava mjera zaštite nepokretnih dobara na području Općine. Sukladno dopisu nadležne ustanove (KLASA 612-08/05-10/106, UR.BROJ 532-04-06/1-05-100, od 27.12.2005.), na području općine nalaze se preventivno zaštićena kulturna dobra - crkva sv. Križa u naselju Krndija, Spomen ploča sa imenima poginulih mještana u Domovinskom ratu u naselju Punitovci, arheološki lokaliteti u postupku preventivne zaštite, te evidentirane građevine narodnog graditeljstva. 1. Preventivno zaštićena kulturna dobra

a) Sakralna: KRNDIJA: crkva sv. Križa

b) Spomenici Domovinskog rata : PUNITOVCI: Spomen ploča sa imenima poginulih mještana u Domovinskom ratu

Mjere zaštite kulturne baštine Pojedinačne građevine spomeničkih obilježja, sakralni spomenici (crkve, kapelice, poklonci i raspela), kultivirani krajolici, kao i pripadajuće građevine moraju biti na stručno prihvatljiv i vrstan način uključeni u budući razvitak općine i županije.

Zaštita kulturno-povijesnih vrijednosti podrazumijeva slijedeće:

a) Očuvanje i zaštita kultiviranog krajolika kao temeljne vrijednosti prostora: b) Zadržavanje povijesnih trasa putova (starih cesta, pješačkih staza, šumskih

prosjeka, poljskih putova često popraćenih raspelima i pokloncima); c) Očuvanje povijesne slike, volumena i gabarita, obrisa naselja, naslijeđenih

vrijednosti i krajolika; d) Očuvanje zaselaka i izdvojenih sklopova poput pustara u njihovom izvornom

okruženju, s povijesnim graditeljskim ustrojem i naslijeđenom parcelacijom; e) Očuvanje i obnovu tradicijskog graditeljstva, ali i svih drugih povijesnih građevina

koje posjeduju svojstvo kulturnog dobra kao nositelja prepoznatljivih prostora.

Odredbe za uspostavu i provođenje mjera zaštite i obnovu kulturnih dobara proizlaze iz Zakona i Uputa , koje se na nju odnose ( uključujući i sve naknadne izmjene i dopune ) : Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara kao nositelja prepoznatljivih prostora.

Odredbe za uspostava i provođenje mjera zaštite i obnovu kulturnih dobara proizlaze iz Zakona i Uputa, koje se na nju odnose ( uključujući i sve naknadne izmjene i dopune) Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o gradnji i Zakon o prostornom uređenju. Propisanim mjerama utvrđuje se obavezni upravni postupak, te način i oblici graditeljskih i drugih zahvata na pojedinačnim spomenicima građevinama, građevnim sklopovima, arheološkim lokalitetima, parcelama na kojima se građevine spomeničkog značaja nalaze te pojedinim zonama zaštite naselja.



Posebnim konzervatorskom postupku osobito podliježu slijedeći zahvati na zaštićenim građevinama, sklopovima predjelima i lokalitetima:

- popravak i održavanje postojećih građevina, - nadogradnje - pregradnje - preoblikovanje i građevne prilagodbe (adaptacije) rušenja i uklanjanja - funkcionalne promjene postojećih građevina

izvođenje radova na arheološkim lokalitetima

U skladu s navedenim zakonima, za sve nabrojene zahvate na građevinama, sklopovima, predjelima (zonama) i lokalitetima, za koje se Prostornim planom treba utvrditi obaveza zaštite, kod nadležne ustanove za zaštitu spomenika (Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorski odjel u Osijeku, Kuhačeva 27) potrebno je ishoditi propisane suglasnosti:

a) posebne uvjete (u postupku izdavanja lokacijske dozvole) b) prethodno odobrenje (u postupku izdavanja građevinske dozvole) c) prethodno odobrenje za sve radnje koje bi mogle prouzročiti promjene na

kulturnom dobru, kao i u njegovoj neposrednoj blizini, odnosno koje bi mogle narušiti cjelovitost kulturnog dobra, a osobito: konzerviranje, restauriranje, premještanje kulturnog dobra i drugi slični radovi, rad industrijskih i drugih postrojenja i radilišta, kao i rekonstrukcija, sanacija, adaptacija kulturnog dobra kao i građenje na području na kojem se nalazi kulturno dobro. (bez obzira da li je za namjeravane radove potrebna dozvola po Zakonu o građenju ili ne)

d) nadzor u svim fazama radova, provodi nadležna Uprava za zaštitu kulturne baštine.

Zaštićena kulturna dobra, kod kojih su utvrđena spomenička svojstva i na koja se obavezno primjenjuju sve spomeničke odredbe, smatraju se sve vrste spomenika, koji su registrirani ili preventivno zaštićeni te upisani u Listu kulturnih dobra Republike Hrvatske.

Za svaku pojedinačnu povijesnu građevinu kod koje su utvrđena spomenička svojstva kao najmanja granica zaštite utvrđuje se pripadan parcela ili njezin povijesni vrijedni dio. Povijesne građevine obnavljaju se cjelovito zajedno s njihovim okolišem: pristupom zgradi, vrtom, perivojem, voćnjakom, dvorištem i sl., ako su povijesno utemeljeni. Spomen biste, spomen obilježja, grobnice i drugi elementi javnih obilježja ne mogu se uklanjati, premještati ili na njima bilo što raditi bez prethodnog odobrenja ove Uprave. 2. Građevine narodnog graditeljstva - evidentirane Jurjevac Punitovački: Kuća, Glavna 94 Punitovci: Kuća, S. Radića 83 Kuća, Domovska 50



Josipovac Punitovački: Kuća, Ul. Braće Banas 133 Kuća, Ul. Braće Banas 75 Kuća, Ul. Braće Banas 71 Kuća, Ul. Braće Banas 38 Kuća, Ul. Braće Banas 32 Kuća, Ul. Braće Banas 37 Kuća, Strossmaverova 7 Kuća, Strossmaverova 19 Kuća, Strossmaverova 25 Kuća, Strossmaverova 43 Kuća, Strossmaverova 55 Kuća, Strossmaverova 57 Kuća, Strossmaverova 63 Kuća, Strossmaverova 65 Mjere zaštite građevina narodnog graditeljstva

Na području općine Punitovci u mjestima Jurjevac Punitovački, Punitovci i Josipovac Punitovački nalazi se nekoliko objekata ruralne stambene arhitekture, a neki od njih su kao evidentirani, navedeni u prijedlogu ovog Konzervatorskog odjela.

Ove su građevine dokument povijesne slike naselja i namijenjene su stanovanju. Moguće je da se inicijativom Općine zaštite neki od ovih tradicijskih objekata koji su u privatnom vlasništvu («NN», Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, br. 69/99, čl. 17.) kao dobra od lokalnog značaja, kako bi se sačuvao ovaj segment tradicijske graditeljske baštine.

Tada bi obveza lokalne zajednice bila da kulturnom dobru od lokalnog značaja način zaštite utvrdi uz prethodnu suglasnost ovog Konzervatorskog odjela te osigura uvjete i sredstva potrebne za provedbu svoje odluke.

Također je moguće proglasiti zaštićenim jedan ili više objekata tradicijske arhitekture, te ga otkupiti od vlasnika, adaptirati, prilagoditi potrebama svoje lokalne zajednice. Objekt bi mogao služiti za održavanje društvenih zbivanja, izlaganje predmeta koji su služili u tradicijskom gospodarenju, a otkupljeni su ili darovani od mještana. Ovakav objekt bilo bi moguće urediti zajedno s okućnicom na tradicijski način, u cilju edukacije mladih naraštaja, ali i proširenja turističke i kulturne ponude Općine. Lokalna uprava dužna je i u ovom slučaju osigurati uvjete za provedbu odluke i održavati kulturno dobro od lokalnog značenja.

Važno je istaknuti daje za stambenu gradnju Općine karakteristično poštovanje narodne graditeljske tradicije u izvedbi kuća, općem izgledu kao i položaja na okućnici, tako da ima veliki broj kuća, te uličnih nizova koji su građeni u periodu od pedesetih do osamdesetih godina 20. stoljeća. Riječ je tzv. zabatnom tipu kuća sa trijemom ili bez njega, dvoprostornom ili troprostornom organizacijom, gospodarskim zgradama, pravilnom parcelacijom okućnice u niznom ušorenom naselju. Ove kuće nisu evidentirane i nemaju karakteristike kulturnog dobra ali gradnjama je zadržana izvorna oblikovnost i poštovano povijesno graditeljsko naslijeđe, koje je i u predstojećim izgradnjama poželjno ponavljati te poticati isti način građenja koji ima svoje opravdanje u ambijentalnom, ali i društvenom i kulturološkom smislu.



3. Arheološki lokaliteti Na području općine Punitovci nalaze se dva arheološka lokaliteta koji su u postupku preventivne zaštite; U POSTUPKU PREVENTIVNE ZAŠTITE

3. JOSIPOVAC PUNITOVAČKI «Veliko polje II»- prapovijesni i srednjovjekovni arheološki lokalitet na trasi autoceste B. Manastir - Osijek - Svilaj, dionica Osijek - Đakovo

4. JOSIPOVAC PUNITOVAČKI «Veliko polje I» - prapovijesni arheološki lokalitet na trasi autoceste B. Manastir - Osijek - Svilaj, dionica Osijek - Đakovo - (kartografski prikazi u prilogu)

Mjere zaštite

Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN br. 69/99) regulirana je između ostalog i zaštita arheoloških nalazišta i nalaza te se stoga na ove lokalitete i na preostalo područje općine Punitovci primjenjuju propisane odredbe iz ovog Zakona.

Lokalitetima koji su u postupku preventivne zaštite u tijeku je definiranje granica katastarskim česticama. Na tim se lokalitetima, svi zemljani radovi koji uključuju kopanje zemljišta dublje od 40 cm, moraju izvesti ručnim iskopom pod nadzorom i uputama arheologa uz prethodno utvrđene posebne uvjete zaštite i odobrenje Konzervatorskog odjela u Osijeku, koji može propisati i prethodno izvođenje zaštitnih arheoloških iskopavanja i istraživanja. Sva izgradnja na navedenim lokalitetima uvjetovana je rezultatima arheoloških istraživanja, bez obzira na prethodno izdane uvjete i odobrenje. Također, ukoliko bi se na preostalom području Općine, prilikom izvođenja građevinskih ili bilo kojih drugih zemljanih radova naišlo na arheološko nalazište ili nalaze, radove je nužno prekinuti te o navedenom bez odlaganja obavijestiti Konzervatorski odjel u Osijeku, kako bi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara poduzele odgovarajuće mjere osiguranja te zaštite nalazišta i nalaza.

2.2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA 2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora

Osnovni ciljevi razvoja ruralnih naselja na području Republike Hrvatske, pa tako i općine Punitovci , definirni i u Nacionalnom planu djelovanja za okoliš su: 1. Očuvanje i razvoj regionalnih identiteta i regionalnih značajaka. 2. Ekonomski, prostorno uravnotežen i održivi razvoj sela sa zaštitom okoliša kao

jednom od osnovnih postavaka. 3. Kvalitetne životne uvjete za cjelokupno seosko stanovništvo. Održivi razvoj ruralnih područja valja usmjeriti na podizanje životnoga standarda te na uzimanje u obzir posebnost prostorno razvojnih težnji s zaštitom okoliša odnosno:



• Zadovoljiti kvalitetne estetske, kulturne i ekološke funkcije sela, koje se temelje na

zaštiti prirodnih i kulturnih potencijala područja s očuvanjem tipoloških značajâka identiteta sela i integralnom zaštitom stambenog naslijeđa, i to kroz očuvanje raznolikosti okoliša, preoblikovanje i kvalitetan razvoj sela, poboljšavanje kakvoće životnoga standarda sela, obnovu i iskorištavanje postojećega stambenog fonda kroz očuvanje stare izgradnje te ugrađivanje elemenata stare izgradnje u novogradnju, obnavljanje i sanaciju manje kvalitetnih i degradiranih dijelova ruralnoga područja, zaštitu objekata i područja glede očuvanja kulturnog naslijeđa, prilagodbu novogradnje postojećem identitetu sela, usmjeravanje izgradnje na područja gdje je komunalna infrastruktura već riješena ili najbolje riješena.

• Omogućiti regionalne interese i težnje tako da ruralni prostor ostane naseljen. • Osigurati veću funkcionalnost seoskih naselja te njihov veći utjecaj na okolna

područja kako bi se stvorili uvjeti za optimalan razmještaj naseljâ u prostoru i za njihovu bolju prožetost.

• Prostorno optimalizirati infrastrukturni sustav kako bi se sve vrste djelatnosti na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini učinile dostupnim.

• Povećati prometnu (i energetsku) djelotvornost smanjivanjem potreba za dnevnom migracijom.

Postojeće granice građevinskog područja naselja općine definirane Prostornim planom (bivše) općine Đakovo, potrebno je preispitati i korigirati ovisno o predviđenim potrebama za širenje naselja, te potrebama Općine za smještajem dodatnih gospodarskih, društvenih i športsko – rekreacijskih sadržaja. Kod definiranja planiranih granica građevinskog područja za naselja općine Satnica Đakovačka, potrebno je uzeti u obzir osnovne smjernice propisane Prostornim planom Osječko-baranjske Županije, Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske, te Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske. - Ispitati mogućnost gradnje (prostorne rezerve) unutar postojećeg građevinskog

područja, a posebno nedovršenih dijelova, te u odnosu na kapacitete postojeće infrastrukture.

- Oblikovati građevinska područja primjereno geomorfološkim značajkama kao naseljsku cjelinu, odvojeno od druge takve cjeline.

- Odrediti građevinska područja izvan koridora državne i regionalne infrastrukture, vrijednog poljoprivrednog zemljišta, nestabilnih terena, zaštitnih i sigurnosnih zona voda.

2.2.2. Utvrđivanje građevinskih područja

Postojeća građevinska područja naselja Općine, utvrđena Prostornim planom (bivše) općine Đakovo definirana su u odnosu na zatečene potrebe naselja . S ozirom da su potrebe stanovanja, te pratećih sadržaja stanovanja izmjenjene, potrebno je revidirati postojeće granice građevinskih područja naselja u skladu s planiranim brojem stanovnika za plansko razdoblje Plana, te osigurati prostor za povećani razvoj gospodarskih djelatnosti, te za sadržaje sporta i rekreacije. Poseban problem predstavlja naselje Krndija za koje nije utvrđeno građevinsko područje, iako ,prema popisu stanovništva 2001. godine, u naselju živi 96 stanovnika, te je potrebno planski omogućiti razvoj naselja.


___________________________________________________________________________ /. OBRAZLOŽENJE-3. Plan Stranica 24

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE PROSTORA

Organizacija, namjena i korištenje prostora temelje se na prirodnim obilježjima, mreži naselja i infrastrukturnim sustavima, utvrđenim prostornim mogućnostima i ciljevima budućeg razvoja, očekivanom demografskom razvoju i utvrđenim osnovnim pravcima gospodarskog razvoja. Najena površina prostora Oćine izvan građevinskih područja definirana je i utvrđena Prostornim planom Osječko- baranjske županije donešenim 2002. godine. Područjem Općine Punitovci prolazi najznačajniji zahvat cestovnog prometa u ovome području županije - planirana autocesta u koridoru Vc, koja obodno presjeca područje općine na istočnom dijelu. Osovinu postojećeg urbanog razvoja koji se zadržava i nadalje čini prostor uz županijske ceste Ž4106 i Ž4107 uz koje se obostrano nalaze naselja Josipovc Punitovački, Jurjevac Punitovački i Punitovci, od kojih je naselje Punitovci, kao središte Općine, naselje najvećeg centraliteta. Dominantnu ulogu u organizaciji prostora čine poljoprivredne (vrijedne i ostale) površine, građevinska područja 4 naselja, te građevinsko područje planirane gospodarske zone u južnom dijelu Općine, u neposrednoj blizini planirane autoceste u koridoru Vc. Korištenje i namjena prostora prikazana je na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena prostra –Izvod iz PPOBŽ u mjerilu 1:100.000, dok su građevinska područja naselja Općine prikazana na kartografskim prikazima u mjerilu 1:2880 i 1:5000. U okviru utvrđenih građevinskih područja naselja prikazane su izgrađene površine i slobodne površine za buduću novu izgradnju. Građevinsko područje je višenamjensko i može se detaljnije razrađivati planovima užih područja (UPU Punitovci).

3.1.1. Utvrđivanje građevinskih područja

3.1.1.1. Građevinska područja naselja stalnog stanovanja Postojeću mrežu naselja općine Punitovci čine 4 naselja: Punitovci kao veće lokalno središte, te naselja Josipovac Punitovački, Jurjevac Punitovački i Krndija, kao ostala naselja. Planom se ne mijenja postojeća mreža naselja te je uspostavljen sustav središnjih naselja u skladu sa smjernicama Prostornog plana Osječko-baranjske županije. Tablica 8.

SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE PUNITOVCI

SUSTAV SREDIŠNJIH

NASELJA

veće lokalno (inicijalno razvojno)

središte Ostala naselja

NASELJE PUNITOVCI Josipovac Punitovački, Jurjevac Punitovački i Krndija



Postojeća građevinska područja naselja općine Punitovci preispitana su, te utvrđena nova u skladu s osnovnim smjernicama propisanim Prostornim planom Osječko-baranjske županije, Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske, te Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN, br. 50/99.). Granice građevinskih područja preispitane su u ovisnosti o specifičnostima naselja, te po kriterijima Odredaba za provođenje Prostornog plana Osječko-baranjske županije koji definira maksimalnu površinu građevinskih područja. Maksimalna površina građevinskih područja ovisna je o postojećem broju stanovnika i postojećoj površini izgrađenog područja naselja, te planiranom broju stanovnika za plansko razdoblje, pri čemu odnos planirane površine i planiranog povećanja stanovništva (m²/st.) ne može biti veći od odnosa izgrađene površine i postojećeg broja stanovnika, te ukupna površina građevinskog područja pojedinačnog naselja može biti veća za najviše 25% od zbroja površine izgrađenog područja i površine određene za planirano povećanje stanovništva. Na osnovu navedenih kriterija, te razvojnih specifičnosti svakog pojedinog naselja, utvrđene su nove granice građevinskih područja za 4 naselja stalnog stanovanja. Naselja Josipovac Punitovački, Jurjevac Punitovački i Punitovci smještena su duž županijskih cesta u gotovo neprekinutom slijedu (sva tri naselja su pretežito linerna), a postojeće granice građevinskih područja bile su u potpunosti spojene. Planom se utvrđuju nove granice građevinskih područja na način da se granice naselja Josipovac Punitovački i Punitovci tangiraju (kontaktna zona je izgrađeno područje), dok se između građevinskih područja naselja Punitovci i Jurjevac Punitovački ostavlja koridor širine 500,0 m, sukladno Prostornom planu Osječko-baranjske županije. Za naselje Krndija u kojem je, prema popisu stanovništva 2001. godine, živjelo 96 stanovnika nije bilo utvrđeno građevinsko područje. S obzirom da se planira da će 2015. godine u naselju živjeti 90 stanovnika utvrđuje se građevinsko područje površine 24,85 ha, te područje zabrane gradnje izvan građevinskog područja naselja, kao rezervat za moguće širenje na području nekadašnje izgradnje. Tablica 9. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

NA

SELJ

E

POVR

ŠIN

A P

LAN

IRA

NO

G

GR

AĐ

. PO

DR

UČ

JA (h

a)

POVR

ŠIN

A IZ

GR

AĐ

. PO

DR

UČ

JA (h

a)

POST

OTA

K IZ

GR

AĐ

ENO

STI

GR

AĐ

EVIN

SKO

G

POD

RUČ

JA(%

)

PLA

NIR

AN

I BR

OJ

STA

NO

VNIK

A 2

015.

GO

DIN

E

PLA

NIR

AN

A G

UST

OĆ

A (s

tan

/ ha)

JOSIPOVAC PUNITOVAČKI 70,02 55,93 79,88 800 11,43 JURJEVAC PUNITOVAČKI 46,28 37,12 80,21 300 6,48 KRNDIJA 24,85 19,87 79,96 90 3,62

PUNITOVCI

84,99 57,1 67,18 750 8,82 ukupno 226,14 170,02 75,18 1940 8,58



Izgrađeno područje definirano je na osnovi kriterija propisanih Prostornim planom Osječko –baranjske županije: Izgrađene površine utvrđuju se na temelju zatečenog stanja u prostoru, a čine ih svi izgrađeni i uređeni dijelovi naselja, vodne i negradive površine. Neizgrađenim površinama smatraju se neizgrađene gradive površine veće od 5.000 m2 . Za obiteljsko stanovanje u ruralnim naseljima izgrađeni dio građevinskog područja se utvrđuje do max. dubine od 100,0 m od regulacijske linije. Iznimno, izgrađenom parcelom smatraju se i parcele veće dubine ako se nalaze u bloku u kojem, zbog veličine i oblika bloka, nije moguće formiranje novih građevinskih parcela.

Tablica 10.

PRIKAZ USKLAĐENOSTI POVRŠINE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA S MAKSIMALNIM POVRŠINAMA GRAĐEVINSKIH PODRUČJA DEFINIRANIM PROSTORNIM PLANOM OSJEČKO –

BARANJSKE ŽUPANIJE

3.1.1.2. Građevinsko područje gospodarske zone

Južno od naselja Josipovac Punitovački utvrđeno je građevinsko područje gospodarske namjene – proizvodno – poslovne, na području koje je trenutno neizgrađeno, ali je bilo obuhvaćeno građevinskim područjem naselja. Površina građevinskog područja iznosi 3,42 ha.

3.1.1.3. Građevinska područje groblja PPUO-e utvrđena su građevinska područja za 3 postojeća groblja smještena izvan utvrđenih građevinskih područja naselja:

GROBLJE UZ NASELJE POVRŠINA GRAĐEVINKOG PODRUČJA

GROBLJA (m2)

Josipovac Punitovački 5 726

Krndija 13 099

Punitovci 15 304

ukupno 34 129

NA

SELJ

E

CEN

TRA

LITE

T N

ASE

LJA

BR

OJ

STA

N. 2

001.

POVR

ŠIN

A P

OST

OJE

ĆEG

G

RAĐ

EVIN

SKO

G P

OD

RUČ

JA (h

a)

POVR

ŠIN

A IZ

GR

AĐ

. PO

DR

UČ

JA

(ha)

POVR

ŠIN

A IZ

GR

AĐ

. PO

DR

UČ

JA /

BR

OJ

STA

NO

VNIK

A 2

001.

(ha/

st)

PLA

NIR

AN

I BR

OJ

STA

NO

VNIK

A

2015

. GO

DIN

E

POR

AST

BR

OJA

STA

N.

POVR

ŠIN

A Z

A P

LAN

IRA

NO

PO

VEĆ

AN

JE B

RO

JA

STA

NO

VNIK

A (h

a)

UK

UPN

O -

PO

VR

ŠIN

A IZ

GR

AĐ

. P

OD

RUČ

JA +

PO

VR

ŠIN

A Z

A

PLA

NIR

AN

O P

OV

EĆ

AN

JE B

RO

JA

STA

N. (

ha)

UK

UPN

O +

25%

PLA

NIR

AN

E PO

VRŠI

NE

ZA

RA

ZVO

J ŠP

OR

TA, R

EKR

EAC

IJE,

TU

RIZ

MA

, GO

SPO

DA

RST

VA (h

a)

MA

KSI

MA

LNA

DO

PUŠT

ENA

PO

V.

GR

AĐ

. PO

DR

.

POVR

ŠIN

A P

LAN

IRA

NO

G G

RAĐ

. PO

DR

UČ

JA (h

a)

POVR

ŠIN

A P

L. G

RAĐ

.PO

DR

UČ

JA

/ MA

X. D

OPU

ŠTEN

A P

OVR

ŠIN

A

GR

AĐ

.PO

DR

.

JOSIPOVAC PUNITOVAČKI

806 92,41 55,93 0,07 800 -6 0,00 55,93 69,91 69,91 70,02 1,01 JURJEVAC PUNITOVAČKI

307 56,68 37,12 0,12 300 -7 0,00 37,12 46,40 46,40 46,28 1,00 KRNDIJA 96 0 19,87 0,21 90 -6 0,00 19,87 24,84 24,84 24,85 1,00

PUNITOVCI

veće lokalno

(inicijalno razvojno) središte

641 77,21 57,1 0,09 750 109 9,71 66,81 83,51 2,51 86,02 84,99 0,99

ukupno 1850 226,3 169,47 0,09 1940 90 9,71 179,07 223,84 2,51 227,17 226,14 1,00



3.2. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

3.2.1. Gospodarske djelatnosti 3.2.1.1. Proizvodne i uslužne djelatnosti

Temeljem ocjene stanja, mogućnosti i ograničenja, te ciljeva gospodarskog razvoja, a u nedostatku programa razvoja na razini Općine, struktura gospodarstva bi se trebala razvijati u slijedećim pravcima: • Poljoprivreda kroz ratarstvo i stočarstvo putem

- obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, i - stočarskih farmi.

• Prerađivačka industrija u obliku

- proizvodnje hrane, - proizvodnje proizvoda od drva, - proizvodnje metalne galanterije i sl.

• Uslužne djelatnosti svih vrsta. Ovim Planom se omogućava pod određenim uvjetima lociranje gospodarskih djelatnosti u području stanovanja u naseljima. Izvan naselja se omogućuje lociranje farmi kapaciteta preko 50 uvjetnih grla i kompleksa ratarske proizvodnje s pratećim sadržajima stanovanjem za vlastite potrebe i seoskim turizmom.

3.2.1.2. Turizam Općina Punitovci dio je središnjeg dijela prostora Osječko-baranjske županije. Kako je ukupan prostor Osječko-baranjske županije dio kontinentalnog turističkog prostora Republike Hrvatske, to je i prostor Općine Punitovci dio kontinentalnog turističkog prostora Županije, a time i Republike Hrvatske. Prostor današnje Općine Punitovci pripadao je prostoru bivše općine Đakovo, koje je poznato turističko područje, duge tradicije, a koje je svoj turistički razvoj baziralo na prirodnim potencijalima, kulturno-povijesnoj baštini, geoprometnom položaju, te autohtonim posebnostima područja. U okruženju takvog turističkog potencijala, Općina Punitovci, kao izrazito ruralno područje, nije razvijala djelatnosti turizma i ugostiteljstva, osim skromne ugostiteljske ponude, namijenjene domaćem stanovništvu. Međutim, u budućem planskom razdoblju postoje određene mogućnosti za oživljavanje ukupnog gospodarskog razvoja Općine, a u okviru njega i razvoja turizma i ugostiteljstva. Pretpostavke za takav razvoj stvorene su u strateškim dokumentima razvoja turizma1 i prostornog uređenja2 na državnoj razini, a u kojima se ističe potreba za ravnomjernijim turističkim razvojem svih turističkih potencijala, kao i isticanje prostora kao strateškog resursa hrvatskog turizma, te kroz aktivniji pristup kontinentalnom turizmu i turističkom prostoru, kako Županije, tako i Republike Hrvatske. 1 Razvojna strategija hrvatskog turizma (NN, 113/93.) 2 Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja-Strategija prostornog uređenja RH, 1997.



Bogatstvo i raznolikost resursa, njihova dobra očuvanost, njegovanje autohtonih osobitosti pojedinog turističkog prostora, kao i jače povezivanje turizma s ukupnim gospodarskim razvojem, osnove su za planirani razvoj kontinentalnog turizma na području Županije3, ali i Općine. U Prostornom planu Županije3 se naglašava potreba očuvanja turističkog prostora, te odgovornog i racionalnog upravljanja tim prostorom, kroz razvitak specifičnih oblika turističke ponude, kao i pravilnog korištenja atraktivnosti prostora, osobito njegove prirodne i kulturne baštine, te ekoloških vrijednosti prostora. Također se naglašava mogućnost razvoja turizma u ruralnim područjima, te gospodarska sprega turizma i poljoprivrede, kao i povezanost i integracija kulturnih sadržaja i turizma. U skladu s prethodno navedenim, u cilju razvoja turizma na prostoru Općine, potrebno je valorizirati prirodne potencijale prostora, kojeg čine ruralni poljoprivredni prostor, manje šumsko područje, kao i prirodni vodotok rijeke Vuke, te manje akumulacije (bajeri), prirodan i očuvan okoliš, kulturno-povijesne i sakralne građevine, te osobitosti tradicije i folklora stanovništva, a koji mogu potaknuti neke oblike kontinentalnog turizma na prostoru Općine. Osim navedenih potencijala prostora Općine, na budući razvoj turizma utjecat će i kretanja u suvremenom turizmu, u čijoj potražnji se sve više izdvajaju specifični zahtjevi za što prirodnijim te ekološki očuvanim prostorima, zdravoj prehrani, aktivnom odmoru i rekreaciji u takvom okolišu, a za što na ovom području ima potrebnih potencijala. Na prostoru Općine nalaze se tri akumulacije, bajeri, koji su poribljeni i koji se koriste za športski ribolov. Bajeri su locirani zapadno od naselja Josipovac Punitovački (dva bajera), te jedan, sjeveroistočno od naselja Jurjevac Punitovački. Uz održavanje bajera, te uređenja okoliša i prostora za ribolovce i izletnike, ovi prostori će postati područja športskog i rekreacijskog turizma lokalnog, općinskog značaja. Na području Općine aktivno je i lovačko društvo, iako je područje lovišta skromnih prostornih mogućnosti koje za sada ima samo lokalni značaj, ali svakako i potencijal za mogući razvitak lovnog turizma u budućnosti, ali uz uvažavanje prirodnih potencijala lovišta i divljači u njima. Na području Općine razvila su se naselja ruralnih obilježja, što ukazuje na mogućnosti razvoja kontinentalnog turizma u okviru seoskih gospodarstava, koja bi se kroz svoju osnovnu djelatnost-poljoprivredu, dopunski uključila u različite oblike pružanja usluga turistima (smještaj u okviru seoskog gospodarstva, plasiranje vlastitih poljoprivrednih proizvoda, hrane i napitaka, poticanje razvitka ekološki proizvedene hrane za potrebe turizma, sudjelovanje u aktivnostima i radovima na seoskom gospodarstvu (npr. berba, žetva itd., očuvanje i njegovanje tradicijskih seoskih običaja, obnova i razvoj starih zanata i izrada autohtonih predmeta i suvenira, organiziranje rekreacije i izleta u okviru seoskog gospodarstva (npr. jahanje, vožnja seoskim zapregama itd.). Kroz navedene oblike aktiviranja seoskih gospodarstava, te njihovog uključivanja u obiteljska turistička gospodarstva, omogućilo bi se očuvanje i revitalizacija seoskih gospodarstava, kao i ukupnog ruralnog prostora Općine. Na prostoru Općine su zabilježeni i specifični oblici turističkih kretanja u vidu vjerskog turizma, kada organizirane grupe iz Austrije i Njemačke (potomci nekadašnjih stanovnika), dolaze u posjetu obnovljenoj crkvi i spomen-obilježju u naselju Krndija, te je za očekivati da će se ovakva kretanja nastaviti i u buduće, uz mogućnost ponude ovoj kategoriji posjetitelja različite proizvode iz bogate tradicijske baštine ovog područja. 3 Zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije-Prostorni plan Osječko-baranjske županije, Osijek, 2002.



Na prostoru Općine značajan turistički potencijal su i specifične manifestacije koje se održavaju na području Općine (smotre folklora slovačke nacionalne manjine), a koje prikazuju svo bogatstvo i raznolikost kulture i tradicije naroda koji žive na ovom prostoru. Njegovanjem i razvijanjem ovakvih manifestacija kao i uključivanja sakralne i kulturne baštine u turističku ponudu, moguće je potaknuti takve oblike kontinentalnog turizma koje će ovo područje učiniti specifičnim i prepoznatljivim u odnosu na susjedna područja.

3.2.1.3. Eksploatacija mineralnih sirovina Za područje Općine Punitovci nije planirano otvaranje eksploatacijskih polja. Eventualno otvaranje istražnih (a potom i eksploatacijskih) polja dozvoljeno je u skladu s odredbama PPŽ Osječko-baranjske.

3.2.2. Društvene djelatnosti U planu razvoja objekata i funkcija društvenih djelatnosti pošlo se od stanja, obveza koje proizlaze iz Prostornog plana Osječko-baranjske županije, potreba, mogućnosti i ograničenja Općine u svezi planiranja pojedinih funkcija koje proizlaze iz njene nadležnosti. PPOBŽ propisuje određene obveze kod smještaja drštvenih djelatnosti, a ovisno o sustavu središnjih naselja:

DRUŠTVENE DJELATNOSTI Veće lokalno središte PUNITOVCI

Uprava, sudstvo - općinska izvršna tijela

Obrazovanje - osnovna škola - dječji vrtić

Kultura - dom kulture

Zdravstvo - zdravstvena stanica - ljekarna - veterinarska ambulanta

Ostalo - financijsko posredovanje - pošta

3.2.2.1. Uprava

Postojeći razmještaj upravnih funkcija na području Općine Punitovci u potpunosti se zadržava, što znači da naselje Punitovci zadržava općinske upravne funkcije, a ostala naselja zadržavaju sjedišta mjesnih odbora.

3.2.2.2. Obrazovanje Sustav obrazovanja u Republici Hrvatskoj sastoji se od:

• predškolskog odgoja • osnovnog obrazovanja • srednjeg obrazovanja • visoke naobrazbe.



Predškolski odgoj u Republici Hrvatskoj obuhvaća odgoj, naobrazbu i skrb o djeci predškolske dobi, a ostvaruje se programima odgoja, naobrazbe, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi za djecu od šest mjeseci do polaska u školu. Osmogodišnje osnovno školovanje u Republici Hrvatskoj obvezno je i besplatno za svu djecu u dobi od šeste do petnaeste godine. Srednjoškolskim obrazovanjem se svakome pod jednakim uvjetima i prema njegovim sposobnostima, nakon završetka osnovnog školovanja, omogućava stjecanje znanja i sposobnosti za rad i nastavak školovanja. Kvalitetna visoka naobrazba preduvjet je uspješnog društva. Stoga je jedan od glavnih zadataka Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa briga o stvaranju intelektualne jezgre koja provodi tu važnu zadaću uz pomoć hrvatskih sveučilišta, veleučilišta i visokih škola. IZVOR: Ministarstvo znanosti, obrazovanja I športa Stanje obrazovanja, odnosno stanovništva Republike Hrvatske u pogledu obrazovanja, prema podacima Državnog zavoda za statistiku je sljedeće:

– završenu samo osnovnu školu ima 21,7% hrvatskog stanovništva starijeg od 15 godina, – nepotpunu osnovnu školu ima 15,7% stanovništva, – 3,6% stanovništva nije školovano ili su podaci o školovanju nepoznati, – srednjoškolsko obrazovanje ima 47,1% stanovništva, – višu školu završilo je 4,1% stanovništva, – fakultet i umjetničku akademiju završilo je 7,8% stanovništva

Stanje obrazovanja na području općine Punitovci, prema podacima Državnog zavoda za statistiku je sljedeće:

– završenu samo osnovnu školu ima 31,9% stanovništva starijeg od 15 godina, – nepotpunu osnovnu školu ima 35,2% stanovništva, – 1,9% stanovništva nije školovano ili su podaci o školovanju nepoznati, – srednjoškolsko obrazovanje ima 28,2% stanovništva, – višu školu završilo je 1,5% stanovništva, – fakultet i umjetničku akademiju završilo je 1,2% stanovništva.

Na području općine Punitovci, s područja obrazovanja analizira se predškolski odgoj i osnovno obrazovanje

1. predškolski odgoj Predškolska djelatnost je uređena kao podsustav odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske od 1997. godine (Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi, Narodne novine, broj 10/97). Ukupna obuhvatnost djece predškolske dobi u redovitim programima (petosatnim i desetosatnim programima) iznosi oko 35% djece predškolske dobi, što ne zadovoljava potrebe roditelja za smještajem djece u dječje vrtiće. Obuhvatnost djece kraćim programima je oko 25%, što također ne zadovoljava. Ali treba istaknuti da su sva djeca u Republici Hrvatskoj u godini dana prije polaska u školu (školska godina 2003./04.) obuhvaćena programima predškolskog odgoja (100%) u redovitim vrtićnim programima i u programima predškole. Novim podzakonskim aktima planira se povećati obuhvat djece predškolske dobi u različitim programima predškolskog odgoja na 60 posto.



Na području općine Punitovci predviđa se da će 2015 broj djece vrtićke dobi iznositi 71, što znači da je potrebno 43 korisnika obuhvatiti programom predškolskog odgoja. S obzirom da trenutno na području općine ne djeluje niti jedna ustanova predškolskog odgoja (osim programa predškole organiziranih u sklopu prostora područnih osnovnih škola), potrebno je organizirati dječji vrtić s barem jednom vrtićkom grupom u naselju Punitovci.

2. osnovno obrazovanje

Osnovno obrazovanje je obvezatno za svu djecu od 7 do 15 godina života. Traje osam godina i podijeljeno je na dva dijela od po četiri godine. Prve četiri godine nastava je razredna, tj. razred podučava razredni učitelj, a u druge četiri godine nastava je predmetna i izvode je predmetni nastavnici. Jedinstveni program osnovnog obrazovanja odobrava nadležno ministarstvo. Za osobe starije od petnaest godina koje zbog raznih razloga nisu završile osnovnoškolsku naobrazbu ustrojen je sustav osnovnog obrazovanja odraslih. Svrha i ciljevi osnovnog školstva usmjereni su na kontinuirani razvoj učenika kao duhovnog, tjelesnog, moralnog, intelektualnog i društvenog bića u skladu s njegovim sposobnostima i sklonostima. Postojeća mreža osnovnih škola omogućuje svoj djeci na području Republike Hrvatske mogućnost redovitog osnovnog školovanja. Mrežu osnovnih škola utvrđuje Odluka o mreži osnovnih škola na području Osječko-baranjske županije ( Županijski glasnik 4/94, 8/96). Na području Općine Punitovci djeluje jedna matična i dvije područne osnovne škole . Tablica 11.

ŠKOLSKE USTANOVE NA PORUČJU OPĆINE PUNITOVCI

Športski tereni

Sjed

ište

ško

le/

nase

lje

Kat

egor

ija š

kole

Gra

vita

cijs

ko

podr

učje

ško

le

broj

uče

nika

Bro

j uči

onic

a

Bro

j raz

redn

ih

odje

la

Povr

šina

za

tvor

enih

pr

osto

ra (m

2)

Povr

šina

ot

vore

nih

pros

tora

(m2)

Zatv

oren

i

Otv

oren

i

MATIČNA ŠKOLA “Josip

Kozarac”, JOSIPOVAC

PUNITOVAČKI, Braće Banas 2

Mat

ična

šk

ola

Josipovac Punitovački – I.-VIII. razredi;

Punitovci, Jurjevac

Punitovački – V.-VIII. razredi

132 8 10 1440 8865 Športska dvorana 600m2

Mali nogomet, Košarka 1200 m2

PODRUČNA ŠKOLA

“Josip Kozarac”, PUNITOVCI, Domovska 3 Po

druč

na

škol

a Punitovci – I.-IV. razredi 39 2 3 176 8001 - Travnati teren

1200 m2

PODRUČNA ŠKOLA

“Josip Kozarac”, Jurjevac

Punitovački, Jurjevac

Punitovački 47

Podr

učna

šk

ola Jurjevac

Punitovački– I.-IV. razredi

13 1 1 176 5207 - Travnati teren 1000 m2

ukupno 184 11 14 1792 22 073



Postojeće građevine osnovnih škola, kao i površine građevnih čestica, sukladno kriterijima Državnog pedagoškog standarda osnovnog školstva Republike Hrvatske (definira potrebu 40 m2 građevne čestice /učeniku) dovoljna je za smještaj planiraniranog broja učenika (201 dijete ), te nije potrebno povećavati postojeće kapacitete. Međutim, sukladno obvezama Prostornog plana Osječko-baranjske županije, potrebno je područnu školu u općinskom središtu organizirati kao matičnu osnovnu školu.

3.2.2.3. Zdravstvo Zdravstvena djelatnost obavlja se na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini.

Zdravstvena djelatnost na primarnoj razini obuhvaća: djelatnost opće medicine, školsku medicinu, higijensko-epidemiološku zaštitu, zubozdravstvenu zaštitu, hitnu medicinsku pomoć, medicinu rada, primarnu zaštitu žena i djece i ljekarničku djelatnost.

Zdravstvena djelatnost na sekundarnoj razini obuhvaća specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu i bolničku zdravstvenu zaštitu.

Zdravstvena djelatnost na tercijarnoj razini obuhvaća obavljanje najsloženijih oblika zdravstvene zaštite iz specijalističkih djelatnosti, znanstveno-istraživački rad i izvođenje nastave na fakultetima zdravstvenog usmjerenja.

Znanstveno-istraživački rad te dijelovi izvođenja nastave mogu se obavljati i u zdravstvenim ustanovama na primarnoj i sekundarnoj razini. Na području općine djeluje 1 ambulanta s 1 liječničkim timom opće prakse (Punitovci, Stjepana Radića 58) s gravitacijskim područjem općine Punitovci (1800 ugovorenih osiguranika). MREŽA ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI za područje općine definira obvezu smještaja:

- 1 liječničkog tima opće/ obiteljske medicine na razini primarne zdravstvene zaštite - 1 liječničkog tima polivalentne stomatološke zdravstvene zaštite na razini primarne

zdravstvene zaštite. S obzirom da na području općine djeluje samo 1 liječnički tim opće/obiteljske

medicine na razini primarne zdravstvene zaštite, potrebno je predvidjeti prostorne mogućnosti za smještaj 1 liječničkog tima polivalentne stomatološke zdravstvene zaštite na razini primarne zdravstvene zaštite. Isto tako, u općinskom središtu, naselju Punitovci potrebno je organizirati ljekarnu i veterinarsku ambulantu.

3.2.2.4. Kultura Pojam kultura znači: - opći proces civilizacije u smislu samouzdizanja i obrazovanja; - vjerovanje, praksu i način života koji razlikuje neku etničku skupinu ili neko društvo od drugih, kao i društvene slojeve, podskupine mladih, profesije itd. - djela i praksu intelektualne, osobito umjetničke aktivnosti (Williams, 1983). Objekti kulture na području oćine Punitovci zastupljeni su Domovima Domovima dobrovoljnih vatrogasnih društava u naseljima Josipovac Punitovački, Jurjevac Punitovački i Punitovci. Sva 3 objekta su samostalne građevine u kojima se održavaju sastanci, svatovske svečanosti, te kulturno-umjetnički programi.



Naselja općine zadovoljavaju minimume opremljenosti građevinama kulture, ali je potrebno povećati prostorne kapacitete doma u naselju Jurjevac Punitovački, te aktivirati stanovništvo uvođenjem različitih kulturno-umjetničkih programa u postojeće prostore.

Svaka dodatna aktivnost općine u pogledu kulture, bilo u vidu manifestacije ili stalne djelatnosti povećava psihološki standard stanovništva općine, te je i vid promocije naselja i prirodne baštine.

3.2.2.5. Vjerske institucije

Na području Općine, prema podacima popisa stanovništva 2001. godine, najzastupljenija je katolička vjerska zajednica (97,5 % stanovništva općine). Područje općine Punitovci pripada Župi svetog Ladislava kralja, a na području općine nalaze se sljedeće vjerske građevine: 1. Građevine koje služe za liturgijska slavlja vjernika-crkve

a) Župna crkva sv. Ladislava kralja, Punitovci b) Filijalna crkva sv. Mihaela arkanđela, Josipovac Punitovački c) Filijalna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, Jurjevac d) Filijalna crkva Našašća sv. Križa, Krndija

2. Stambene građevine

a) Župna kuća-župni stan, Punitovci, M. Gupca 31 b) Dvorišna zgrada s garažom, spremištima i šupom u župnom dvorištu

3. Ostale vjerske građevine i groblja

a) Križ krajputaš s kapelicom na ulazu u Jurjevac od Beketinaca b) Križ krajputaš u Jurjevcu (Glavna ulica) c) Križ krajputaš na ulazu u Punitovce od Krndije d) Križ krajputaš na ulazu u Josipovac od Gorjana e) Križ na raskrižju cesta prema Gorjanima i Tomašancima u Josipovcu

(Strossmayerova ulica) f) Kapelica sv. Josipa Radnika na ulazu u Josipovac (kod Štenca) g) Groblje Punitovci h) Groblje Josipovac i) Groblje Jurjevac j) Groblje Krndija k) Grobljanski križ na groblju u Punitovcima l) Grobljanski križ na groblju u Josipovcu m) Grobljanski križ na groblju u Jurjevcu n) Kapelica na groblju u Punitovcima o) Spomenik žrtvama koncentracijskog logora ''Krndija'' i križ na groblju u Krndiji

Postojeće vjerske zajednice, pokrivenost područja župama, te postojeće građevine vjerskih institucija povijesno su nastale kao odraz potreba stanovništva Općine, te nema opravdanih razloga za utvrđivanjem drugačijeg sustava ili razmještaja. Ukoliko se budu gradile nove vjerske građevine na području Općine, potrebno je držati se uvjeta gradnje koje se propisuju Odredbama za provođenje Plana, a posebnu pažnju potrebno je posvetiti otvorenim prostorima, odnosno mjestima zadržavanja stanovništva kod svakodnevnih ceremonija.



3.2.3. Šport i rekreacija

Šport i rekreacija stanovnika općine Punitovci odvija se na nogometnim terenima u naseljima Josipovac Punitovački, Jurjevac Punitovački i Punitovci, u sklopu nogometnih klubova NK „Omladinac“ (J.J.Strossmayera bb, Josipovac Punitovački), NK „Slavonija“ (Stjepana Radića 58, Punitovci) i NK “Zrinski (Glavna 12, Jurjevac Punitovački). Objekti sporta i rekreacije analizirani su prema kriterijima definiranim Pravilnikom o prostornim standardima, normativima, te urbanističko-tehničkim uvjetima za planiranje mreže športskih objekata (NN 38/91.). Navedeni pravilnik građevine sporta i rekreacije klasificira u jedinice koje su ovisne o vrsti sportskog terena, njegovoj veličini, te opremljenosti pratećim i pomoćnim sadržajima:

POSTOJEĆA MREŽA ŠPORTSKIH OBJEKATA NA PODRUČJU OPĆINE PUNITOVCI

SPORTSKI TERENI

Red.broj NASELJE VELIKI NOGOMET BROJ JEDINICA

1 JOSIPOVAC PUNITOVAČKI 1 1 2 PUNITOVCI 1 1 3 JURJEVAC PUNITOVAČKI 1 1

UKUPNO - OPĆINA 3 3

Planirana mreža športskih objekata i objekata fizičke kulture nastala je na temelju izračunatih potreba za takvim vrstama objekata, a u skladu s očekivanim brojem stanovništva do kraja planskog razdoblja, za koje se Plan izrađuje (demografska prognoza), odnosno određenih dobnih skupina stanovništva, te na temelju zadanih koeficijenata iz Pravilnika o prostornim standardima, normativima, te urbanističko-tehničkim uvjetima za planiranje mreže športskih objekata (NN 38/91.).



Tablica 12.

PLANIRANA MREŽA ŠPORTSKIH OBJEKATA NA PODRUČJU OPĆINE PUNITOVCI

1. DVORANSKOM JEDINICOM smatra se dvorana veličine 15x27 m koja raspolaže s odgovarajućim prostorom za uskladištenjem opreme, dvije svlačionice kapaciteta 30 korisnika s WC-om i praonicom koje se mogu koristiti iz obje svlačionice. Tjedni prosječni kapacitet dvoranske jedinice je 1500 sati-korisnika, računajući na dvoransku jedinicu izgrađenu uz organizaciju odgoja i obrazovanja. 2. IGRALIŠNOM JEDINICOM (nogomet, hokej na travi, ragbi i slično, mali nogomet, rukomet, košarka, odbojka) smatra se igralište normalne veličine koje raspolaže s najmanje dvije svlačionice s WC-om i praonicom. Igrališta za mali nogomet, rukomet, košarku i odbojku imaju sljedeće kapacitete jedinica: - mali nogomet 2,0 jedinice - rukomet 1,4 jedinice - košarka 1,0 jedinica - odbojka 1,2 jedinice Tjedni prosječni kapacitet igrališta za nogomet, hokej na travi, ragbi i sl. je 470 sati-korisnika, a igrališne jedinice malog nogometa, rukometa, košarke i odbojke 450 sati-korisnika. 3. BOĆALIŠNOM JEDINICOM smatra se normalna joga za boćanje koja raspolaže sa svlačionicom za barem 10 korisnika. Prosječni tjedni kapacitet iznosi 225 sati-korisnika.

POTREBAN BROJ JEDINICA ŠPORTSKIH OBJEKATA

DVORANE ZRAČNE STRELJANE

STRELJANE OSTALE KUGLANE NOGOMET MALI SPORTOVI TENIS BOĆANJE OSTALI

OTVORENI

DO

BN

A S

KU

PIN

A (G

OD

)

BR

OJ

STA

NO

VNIK

A 2

015.

GO

DIN

E

JED

INIC

A N

A 10

00 S

TAN

OV

NIK

A

BR

OJ

JED

INIC

A

JED

INIC

A N

A 10

00 S

TAN

OV

NIK

A

BR

OJ

JED

INIC

A

JED

INIC

A N

A 10

00 S

TAN

OV

NIK

A

BR

OJ

JED

INIC

A

JED

INIC

A N

A 10

00 S

TAN

OV

NIK

A

BR

OJ

JED

INIC

A

JED

INIC

A N

A 10

00 S

TAN

OV

NIK

A

BR

OJ

JED

INIC

A

JED

INIC

A N

A 10

00 S

TAN

OV

NIK

A

BR

OJ

JED

INIC

A

JED

INIC

A N

A 10

00 S

TAN

OV

NIK

A

BR

OJ

JED

INIC

A

JED

INIC

A N

A 10

00 S

TAN

OV

NIK

A

BR

OJ

JED

INIC

A

JED

INIC

A N

A 10

00 S

TAN

OV

NIK

A

BR

OJ

JED

INIC

A

7 - 10 100 1,30 0,130 0 0 0 0 0 0 0 0 5,10 0,510 0 0 0 0 0,13 0,013

11 - 14 102 1,65 0,168 0,90 0,092 0,165 0,017 0,125 0,013 0,43 0,044 8,60 0,877 0,40 0,041 0 0 1,15 0,117

15 - 18 120 1,80 0,216 0,95 0,114 0,45 0,054 0,145 0,017 0,48 0,058 8,90 1,068 0,50 0,060 0 0 1,25 0,150

19 - 24 162 0,85 0,138 0,75 0,122 0,45 0,073 1,00 0,162 0,72 0,117 2,00 0,324 0,75 0,122 0,30 0,049 0,55 0,089

25 - 34 265 0,48 0,127 0,75 0,199 0,35 0,093 1,00 0,265 0,43 0,114 1,40 0,371 0,75 0,199 0,35 0,093 0,27 0,072

35 - 44 271 0,30 0,081 0,65 0,176 0,165 0,045 1,00 0,271 0,12 0,033 0,90 0,244 0,85 0,230 0,55 0,149 0,14 0,038

45 - 59 349 0,15 0,052 0,45 0,157 0,12 0,042 0,80 0,279 0,03 0,010 0,30 0,105 0,75 0,262 0,60 0,209 0,07 0,024

60 i više 405 0,03 0,012 0,08 0,032 0,008 0,003 0,10 0,041 0 0 0 0 0,22 0,089 0,22 0,089 0,045 0,018

suma 1774 0,9 0,9 0,3 1,0 0,4 3,5 1,0 0,6 0,5 POSTOJEĆI BROJ

JEDINICA ŠPORTSKIH OBJEKATA 3,0

BROJ JEDINICA ŠPORTSKIH

OBJEKATA KOJI NEDOSTAJE

0,9 0,9 0,3 1,0 -2,6 3,5 1,0 0,6 0,5



4. JEDINICOM KUGLANE smatra se jedna kuglačka staza koja raspolaže svlačionicama s WC-om i praonicom za 8 korisnika, pri čemu uvijek moraju postojati dvije svlačionice. Kod 6 i više staznih kuglana kapacitet može biti manji za 25%. Prosječni tjedni kapacitet jedne staze iznosi 220 sati-korisnika. 5. JEDINICOM STRELJANE smatra se jedno pucačko mjesto koje osim toga raspolaže s najmanje dva WC-a i praonicom i dvije svlačionice za 3 korisnika po mjestu. Kod streljane s 10 i više mjesta kapacitet svlačionica može biti manji za 25%. Prosječni tjedni kapacitet pucačkog mjesta je kod zračne streljane 180 sati-korisnika, a kod ostalih streljana 80 sati-korisnika. 6. JEDINICOM OSTALIH OTVORENIH I ZATVORENIH SADRŽAJA smatra se sadržaj normalnih veličina kojeg mogu istodobno koristiti po 10 korisnika i koji ima svlačionice i odgovarajuće sanitarije za najmanje 20 korisnika. Prosječni tjedni kapacitet jedinica ostalih sadržaja kod otvorenih objekata je 350 sati-korisnika, a kod zatvorenih 6540 sati-korisnika. Iz tablice je vidljivo da su na području općine Punitovci neki sportovi- nogomet - prekapacitirani s obzirom na planirani broj stanovnika, a ostali sportovi nisu uopće zastupljeni, te je potrebno mrežu sportskih objekata nadopuniti sukladno gore prikazanoj tablici. Osim navedenih planiranih sadržaja za stanovništvo starije od 7 godina, potrebno je u svim naseljima za djecu mlađu od 7 godina osigurati igrališta minimalne površine 40 m² u svim naseljima s obzirom na broj stanovnika u svakom pojedinom naselju.

3.3. KOMUNALNE DJELATNOSTI 3.3.1. Groblja

Na području općine Punitovci nalaze se 4 groblja, od kojih se 1 nalazi unutar građevinskog područja naselja, a groblja naselja Krndija, Josipovac Punitovački i Punitovci nalaze se izvan naselja, te su za njih utvrđena građevinska područja groblja. Tablica 13.

GROBLJA NA PODRUČJU OPĆINE PUNITOVCI RED. BR. NASELJE

POVRŠINA GROBLJA

m2 KATASTARSKE ČESTICE POPUNJENOST

GROBLA

1. Josipovac Punitovački 5750 4021/1/122 k.o. Gorjani 60 2. Jurjevac Punitovački 3431 574/3 k.o. Punitovci 40 3. Krndija 13099 k.o.Krndija - 4. Punitovci 32778 1993,1994,1995,1996,1997 k.o.

Punitovci 30

Sva groblja na području Općine su groblja s klasičnim ukopom i pripadaju kategoriji manjih groblja – površine manje od 5 ha. Popunjenost svih groblja je takva da nije potrebnom šroširenje groblja za plansko razdoblje 2015. godine.

3.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREÐENJA I ZAŠTITE PROSTORA Korištenje, uređenje i zaštite prostora su u Prostornom planu definirani u kartografskim prikazima ( izvodima iz Prostornog plana Osječko–baranjske županije u mjerilu 1:100 000 i građevinskim područjima naselja u mjerilu 1: 5 000) i Odredbama za provođenje. Osnovu za utvrđivanje uvjeta korištenja čine planirana namjena prostora, važeća zakonska regulativa kojom se utvrđuju mogućnosti i ograničenja za korištenje prostora, smjernice i



mjere utvrđene u Prostornom planu Osječko–baranjske županije, te ciljevi prostornog uređenja utvrđeni Prostornim planom.

3.4.1. Uvjeti razgraničenja prostora i osiguranje prostora za smještaj djelatnosti

Uvjeti razgraničenja prostora izvan građevinskih područja utvrđuju se sukladno Prostornom planu Osječko–baranjske županije i Odredbama za provođenje ovoga plana. Uvjeti razgraničenja prostora unutar utvrđenih građevinskih područja naselja i groblja utvrđuju se sukladno Odredbama za provođenje i kartografskim prikazima građevinskih područja. Za infrastrukturne građevine od važnosti za Državu i Županiju utvrđuju se uvjeti uređivanja prostora na sljedeći način:

- za postojeće građevine stvarnom parcelom i pojasom primjene posebnih uvjeta prema posebnim propisima pri čemu se mora osigurati prostor za rekonstrukciju i eventualno proširenje,

- za planirane građevine osiguranom širinom koridora, te uvjetima korištenja utvrđenih koridora.

3.4.2. Uvjeti za utvrđivanje i korištenje građevinskog područja

U cilju racionalnog korištenja građevinskih područja i zaštite poljoprivrednog tla i šumskog zemljišta od prenamjene utvrđena su građevinska područja naselja u skladu sa stvarnim potrebama Općine (sukladno planiranom broju stanovnika Općine). Uz građevinska područja naselja Krndija i Josipovac Punitovački utvrđena su područja zabrane gradnje građevina, a odnose se na područja koja, sukladno trenutnoj demografskoj prognozi, nisu neophodna za širenje naselja, ali su rezervati koje je potrebno štititi za budući prostorni razvoj. S obzirom da u svim naseljima postoje neizgrađena, komunalno neopremljena područja do kojih često nije riješen odgovarajući pristup, gradnja u takvim područjima se uvjetuje rješenjem javnog pristupa u koridorima odgovarajućih profila i minimalna razina komunalne opremljenosti. Uvjeti i način gradnje unutar građevinskih područja detaljno su utvrđeni Odredbama za provođenje, a detaljnije će se razrađivati planovima nižeg reda (UPU, DPU).

3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

3.5.1. Prometni sustav a) Promet Na području Općine najznačajniji planirani zahvat u okviru prometnog sustava je izgradnja autoceste A5 (koridor Vc). Planirana autocesta smještena je uz istočni rub općine Punitovci, te na dva mjesta manjim dijelom trase prolazi uz samu istočnu granicu Općine. Najbliža čvorišta za prilaz prostoru Općine na buduću autocestu su: čvor ''Čepin'' na sjeveru, te čvor ''Đakovo'' na jugu. Čvor ''Čepin'' je po postojećim cestama udaljen od općinskog središta cca 22,5 km, a čvor ''Đakovo'' cca 14,5 km. Postojeće razvrstane ceste na području Općine: • županijske ceste Ž 4106, Ž 4107 i Ž 4128, • lokalna cesta L 44105,



potrebno je rekonstruirati i urediti kolnika i trasu ceste u skladu s njenom kategorijom u mreži i prometnim opterećenjem. Ostale nerazvrstane ceste koje su u okviru naselja u funkciji osiguranja pristupa izgrađenim zonama, potrebno je tako urediti modernizacijom kolnika ili izgradnjom novog kolnika. U okviru uličnog profila naselja potrebno je izgraditi pješačke staze, po potrebi parkirališni prostor, urediti ulični odvodni sustav oborinske vode, te na kraju hortikulturno urediti zelene površine. Na području Općine potrebno je urediti postojeća autobusna stajališta, te po potrebi izgraditi nova u skladu s potrebama lokalnog stanovništva. Planiranim uređenjem prometnog cestovnog sustava na području Općine podići će se komunalni standard prostora, a time i njegova atraktivnost za gospodarske aktivnosti kao i poboljšanje demografskih pokazatelja. b) Pošta Planirani razvoj poštanske mreže na području općine Punitovci, zbog stupnja izgrađenosti te ukupnog stanja na području Županije i Općine koje ne omogućavaju izgradnju novih poštanskih kapaciteta. Stoga će planirani razvoj poštanske mreže i prometa na području općine Punitovci obuhvaćati sljedeće: - adaptacija, uređenje i opremanje postojećih poštanskih ureda sukladno Pravilniku o

pošti. - dovršiti informatizaciju procesa rada u prijamu poštanskih pošiljaka, te informatičko

povezivanje s Poštanskim središtem Osijek i sa svim Programima u Upravi Društva i Hrvatskom poštanskom bankom.

- razvijati tržni pristup i odnose s korisnicima, uvođenje novih usluga i prilagođavanje postojećih specifičnim potrebama korisnika.

Obzirom da se cjelokupna izgradnja, adaptacija, proširenje i opremanje poštanskih ureda planira i financira na razini HP d.d. Zagreb dinamika daljnjeg razvoja i unapređenje poštanske mreže na području Poštanskog središta Osijek, a time i području općine Punitovci, realizacija postavljenih ciljeva ovisiti će o stanju i financijskim mogućnostima Hrvatske pošte. c) Telekomunikacije Nepokretna mreža Plan razvoja telekomunikacijske mreže na području općine Punitovci obuhvaća nastavak već započetog razvoja, koji obuhvaća sljedeće: - dogradnja već izgrađenih mjesnih mreža u naseljima općine Punitovci u skladu s

povećanjem broja korisnika i suvremenom tehnologijom u telekomunikacijama, U narednom periodu razvoj telekomunikacija na području Općine bit će usklađen sa zahtjevima tržišta. Uz osnovne usluge HT nudi i razvoj niz dodatnih usluga u nepokretnoj telefonskoj mreži te pruža IQ usluge-usluge inteligentne mreže koja je nadogradnja osnovne telefonske mreže. Intenzivan je i razvoj ISDN i ADSL pristupa koji korisnicima omogućuje brže uspostavljanje veze, veću pouzdanost te veće brzine prijenosa. Novo operatori graditi će svoje mreže i pružati asortiman usluga u skladu s interesom korisnika i Odredbama za provođenje ovog Plana.



Pokretna mreža T-Mobile Hrvatska d.o.o. i VIPnet d.o.o. izgrađuju i upravljaju telekomunikacijskom mrežom u sustavu globalne pokretne mreže-GSM i UMTS. U razvoju postojećih javnih sustava pokretnih komunikacija planira se daljnje poboljšanje pokrivanja, povećanja kapaciteta mreža prema planiranom povećanju broja korisnika i uvođenju novih usluga. Novi operatori graditi će mreže i pružati asortiman usluga u skladu s interesom korisnika i Odredbama za provođenje ovog Plana. Kako bi se omogućilo kvalitetno pokrivanje signalom područja obuhvata Plana uređenja, uz osiguranje dovoljnog kapaciteta i raspoloživosti usluga koje će se temeljiti na postojećim i novim mrežama i sustavima pokretnih komunikacija, potrebno je u budućnosti omogućiti izgradnju i postavljanje baznih (osnovnih) postaja. U ovom planskom razdoblju se planiraju tri bazne (osnovne) postaje-GSM i to: dvije u naselju Punitovci, a jedna u naselju Josipovac Punitovački. Planira se uvođenje novih mreža i sustava pokretnih komunikacija sljedeće generacije. Pri izgradnji novih baznih (osnovnih) postaja koje nisu prikazane na kartografskom prikazu vlasnici pojedinih mreža moraju uskladiti izgradnju radi zajedničkog korištenja samostojećih antenskih stupova baznih (osnovnih) postaja zbog racionalnog korištenja prostora ili graditi bez samostojećih antenskih stupova, te voditi računa o zaštiti okoliša prvenstveno zbog sigurnosti i zdravlja okolnog stanovništva. U jednom naselju se dozvoljava izgradnja više baznih (osnovnih) postaja, ali samo jedan samostojeći antenski stup po naselju. d) RTV sustav veza Zbog ranije izgrađenog objekta RTV sustava veza ''Kapavac'' relativno blizu granice Općine, koji pokriva cijeli prostor općine Punitovci (i šire) u sljedećem planskom razdoblju se ne planiraju graditi novi.

3.5.2. Energetski sustav a) Plinoopskrba Plan razvoja cijevnog transporta plina obuhvaćati će samo jedan njego segment, a to je lokalni (distribucijski) sustav. Plinoopskrba područja Općine planirana je izgradnjom lokalnog (distribucijskog) plinovodnog sustava, koji će sadržavati: - glavne distribucijske plinovode, - mjesne plinovode. Glavnim distribucijskim plinovodima povezuju se pojedina naselja Općine i priključuje na plinovodne mreže općina Čepin i Gorjani, te pri tome prolaze glavnim opskrbnim pravcima u samim naseljima. Tlak plina u ovim plinovodima je od 0,1-0,3 MPa (1,0-3,0 bara), a grade se unutar građevinskog područja u zelenom pojasu ulica, a izvan naselja uz trasu prometnica. Mjesne plinovode naselja općine Punitovci graditi u zelenom pojasu ulica jednostrano ili dvostrano što ovisi o izgrađenosti ulica, širine ulica i interesa potrošača. Tlak plina u mjesnoj plinovodnoj mreži je 0,1-0,3 MPa (1,0-3,0 bar).



b) Elektroenergetika Planirana elektroenergetska mreža obuhvaćat će građevine za prijenos i distribuciju električne energije, dok proizvodnja na području Općine nije predviđena Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, a time niti Prostornim planom Osječko-baranjske županije. Prijenos električne energije Razvoj prijenosne mreže obuhvaća dogradnju sustava na 400 kV naponskoj razini izgradnjom sljedeće građevine: - DV 2x400 kV Ernestinovo-Međurić. Distribucija električne energije Planom razvoja distribucijske mreže na području Općine obuhvaća se dogradnja na distribucijskim naponskim razinama 10(20) kV, 0,4 kV, te javnu rasvjetu. Planom se određuje da se 10(20) kV dalekovodi unutar građevinskog područja i u kontaktnim zonama s građevinskim područjem, izgrađuju podzemnim dalekovodima u koridorima prometnica. Izgradnjom podzemnih dalekovoda u infrastrukturnim koridorima omogućava se racionalnije i efikasnije korištenje građevinskog zemljišta, što je prioritetna smjernica Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske. Osim toga, time će se dobiti na sigurnosti i kvaliteti opskrbe električnom energijom i smanjiti troškovi održavanja. Na 10(20) kV naponskoj razini razvoj, tj. izgradnja će pratiti proces urbanizacije i razvoj gospodarstva. Pošto se cjelokupni razvoj i dinamika ne mogu jednoznačno i potpuno predvidjeti nisu navedeni DV i TS. Novi dalekovodi će se graditi unutar građevinskog područja podzemnim kabelskim vodovima, a postojeći nadzemni dalekovodi će se sukcesivno zamjenjivati podzemnim 20 kV kabelskim dalekovodima. Planirane trafostanice graditi će se u pravilu kao tipske kabelske (KTS) 10(20)/0,4 kV, ali se u ruralnim naseljima dozvoljava izgradnja i drugih ako dugoročno zadovoljavaju u elektroopskrbi. Za bolju, sigurniju i suvremeniju elektroopskrbu i bolje povezivanje s postojećim trafostanicama planiraju se dalekovodi koji će omogućiti dvostrano napajanje trafostanica.

3.5.3. Vodnogospodarski sustav a) Vodoopskrba Postojeći sustav vodoopskrbe obuhvaća naselja Josipovac Punitovački i Punitovci. Voda u sustavu ne zadovoljava propisane uvjete da bi se mogla koristiti kao pitka voda. Slijedom toga osnovni pravci razvoja vodoopskrbe na području Općine Punitovci pružaju se u dva smjera-pokrivanje preostalih naselja (Krndija i Jurjevac Punitovački) te regionalno povezivanje mjesnih mreža na okolne sustave s dovoljnim količinama kvalitetne vode. Planirano je formiranje distribucijske vodoopskrbne mreže u naseljima Krndija i Jurjevac Punitovački, te njihovo povezivanje na jedinstveni vodoopskrbni sustav Općine izvedbom magistralnih opskrbnih cjevovoda Punitovci-Krndija, te Punitovci-Jurjevac Punitovački. Regionalizacija će se izvršiti izgradnjom cjevovoda na pravcima Josipovac Punitovački-Tomašanci, te Punitovci (Jurjevac)-Beketinci.



b) Odvodnja otpadnih voda Sva naselja iz sastava Općine Punitovci pripadaju kategoriji manjih naselja s planiranom vodoopskrbom u ''manje osjetljivim'' područjima. Za sustave tog tipa određena je izgradnja malih uređaja s aeracijom (prokapnici uz rotirajuće diskove, ozračene aerobne zemljane lagune i biljni uređaji). Nužna je izrada idejnog rješenja cjelovitog sustava Općine. c) Uređenje vodotoka i voda Postojeći sustav regulacije na rijeci Vuki traži kontinuirano održavanje. U sustavu obrane od poplava planirani vodovi obuhvaćaju tehničko-gospodarsko održavanje zaštitnih vodnih građevina i izgradnja istih. Planira se određivanje inundacijskog pojasa uz kanale osnovne mreže s područja Općine. Uz rijeku Vuku je utvrđena vanjska granica inundacijskog pojasa. d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje Postojeći sustav melioracijske odvodnje izgrađen je u zadovoljavajućoj mjeri, stoga je i ovim Planom predviđeno izvoditi aktivnosti na sanaciji, redovnom održavanju i za funkcioniranje sustava nužnom dogradnjom vodnih građevina za melioracijsku odvodnju. Kako sustava melioracijskog navodnjavanja na županijskom nivou nema, to će u budući Plan navodnjavanja Osječko-baranjske županije, kao potencijalne ući sve poljoprivredne površine s područja Općine Punitovci.

3.6. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ I ZBRINJAVANJE OTPADA

3.6.1. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 3.6.1.1. Mjere zaštite voda

Kvaliteta vode u vodotocima i kanalima je pod utjecajem voda koje se nakon oborina slijevaju s oraničnih površina na kojima se primjenjuju pesticidi, mineralna i organska gnojiva, kao i ostale agrotehničke mjere, kao i otpadnih voda naselja koja svoje otpadne vode upuštaju u vodotoke ili kanale. Generalno, zaštita voda se treba provoditi uz uvažavanje principa: - Treba sačuvati vode koje su još čiste. - Treba izraditi nove ili prilagoditi stare elaborate zaštitnih zona crpilišta, koje se protežu na

područje Općine (crpilišta Gorjani, Široko Polje i Josipovac Punitovački), te dosljedno primijeniti mjere zaštite propisane tim elaboratima.

- Upotrebu pesticida, organskih i mineralnih gnojiva na svim poljoprivrednim površinama treba racionalizirati na način da se uz najmanju upotrebu postignu traženi učinci.

- Treba spriječiti nastajanje zagađenja na malim vodotocima, gdje uslijed moguće koncentracije zagađenja i ograničenog kapaciteta prijemnika, potrebne mjere zaštite prelaze tehničke ili ekonomske mogućnosti.

- Započeti s rješavanjem odvodnje u naseljima. - Treba uklanjati izvore zagađenja voda, sprječavati i smanjivati zagađivanje na mjestu

njegovog nastanka. - Kvalitetu površinskih i podzemnih voda treba stalno kontrolirati, kao i kvalitetu efluenata

kojima se u vode unose zagađenja. - Treba ukloniti sva divlja odlagališta otpada, te spriječiti nastajanje novih.



- Treba riješiti problem odvodnje i zbrinjavanja otpadnih voda gospodarskih subjekata unutar građevinskih područja, te osobito farmi izvan građevinskih područja.

3.6.1.2. Mjere zaštite tla

Brojni su čimbenici koji utječu na (pojavu) onečišćenja tla, no najčešće su to ljudske aktivnosti (poljoprivreda, razvoj gospodarstva, gospodarenje vodama i otpadom).

Zaštita tla od onečišćivanja mora se provoditi u funkciji zaštite poljoprivrednog zemljišta i proizvodnje zdrave hrane, te zaštite zdravlja ljudi, životinja i biljnog svijeta.

Pri promatranju tla možemo ih promatrati kao čimbenika zaštite i kao čimbenika kojeg se štiti od onečišćenja.

U smislu zaštite, tla imaju sljedeće funkcije:

- Prirodne:

- životna osnova i životni prostor za ljude, biljke, životinje i organizme u tlu;

- sastavni dio prirodnog potencijala, osobito sa svojim sudjelovanjem u kružnim tokovima vode i hranjivih tvari;

- razgradnje, filtera, rezerve i pretvorbe tvari;

- Funkcija arhiva prirodne i kulturne povijesti;

- Gospodarske funkcije:

- ležište sirovina,

- površina za naseljavanje i rekreaciju;

- za biljnu proizvodnju;

- za ostale načine gospodarskog i javnog korištenja, promet, opskrbu i odvodnju.

Kod utjecaja na tlo potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri izbjegavati oštećenje njegovih prirodnih funkcija, te njegovih funkcija arhiviranja prirodne i kulturne povijesti.

Radi očuvanja tala Hrvatske treba uspostaviti sustav trajnog motrenja kojim će se prikupiti podrobne informacije o stanju tala i utjecaju prirodnih čimbenika i ljudskih aktivnosti na tlo kao i o procesima oštećenja i onečišćenja tala.

Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva planira:

- izvršiti inventarizaciju stanja oštećenosti tala Hrvatske,

- razraditi sustav trajnog motrenja tala,

- osmisliti informacijski sustav tala.

Zakon zabranjuje prenamjenu vrijednog obradivog zemljišta u nepoljoprivredno, a posebice u građevinske svrhe. Preporuča se zapuštene poljoprivredne površine privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Šumsko zemljište treba pošumiti.

3.6.1.3. Mjere zaštite zraka

Donošenjem Zakona o zaštiti zraka 1995. godine, Republika Hrvatska se opredijelila za sustavni pristup rješavanju problema zaštite zraka. Općina u okviru samoupravnog djelokruga uspostavlja područnu mrežu za praćenje kakvoće zraka na svom području. Predstavničko tijelo Općine određuje lokacije postaja u područnoj mreži i donosi program



mjerenja kakvoće zraka i osigurava uvjete njegove provedbe. Podaci kakvoće zraka iz područne mreže su javni i objavljuju se jednom godišnje u službenom glasniku. Utvrđuju se sljedeće prioritetne mjere za sprječavanje onečišćenja zraka: - moguće izvore onečišćavanja zraka treba ispravno locirati u prostoru u odnosu na

stambene i sl. zone uzimajući osobito u obzir smjer i intenzitet dominantnih vjetrova, te udaljenost od naseljenih područja,

- oko postojećih i planiranih izvora onečišćavanja zraka (farme, gospodarski kompleksi,

frekventni prometni pravci) potrebno je podizati zaštitno zelenilo - sanirati postojeća neuređena odlagališta otpada.

3.6.1.4. Mjere za zaštitu od buke Područje Općine trenutno nije ugroženo bukom, ali se gospodarskim razvitkom i razvitkom planiranih prometnih koridora stanje može narušiti. Sukladno Zakonu o zaštiti od buke, Općina osigurava izradu karte buke – grafičkog prikaza osnovnih razina buke na svim mjestima unutar promatranog područja sredine u kojoj ljudi rade i borave, ali do sada nisu vršena mjerenja buke na prostoru općine. Pri izradi planovima užeg područja (UPU, DPU) potrebno je odrediti predviđene razine buke, koje ne smiju prijeći najviše zakonom predviđene razine.

3.6.2. ZBRINJAVANJE OTPADA

Naselja Punitovci, Josipovac Punitovački i Jurjevac Punitovački uključeni su u sustav prikupljanja i odvoza kućnog otpada. Koncesionar je tvrtka s područja Grada Đakova i prikupljeni otpad odvozi na đakovačko odlagalište ''Vitika''. Otpad se prikuplja jednom tjedno, glomazni otpad u akcijama dva puta godišnje. Odvojenog prikupljanja otpada nema. Na području Općine aktivno je i jedno neuređeno odlagalište otpada koje se nalazi na lokaciji ''Punitovački pašnjak'' i obuhvaća cca 2 ha zemljišta tj. dijela parcele kč.br. 1794/2. U Prostornom planu Osječko-baranjske županije prikazana su načelno neuređena odlagališta, na prostoru Općine Punitovci tri-jedno uz naselje Punitovci, drugo uz naselje Jurjevac Punitovački, a treće južno od naselja Josipovac Punitovački koji je prenošenjem općinske granice na kartu ''ispao'' iz područja Općine. Sva divlja, neuređena odlagališta, osim onoga na lokaciji ''Punitovački pašnjak'' su sanirana. Sav otpad je katalogiziran i propisane su vrste otpada. U skladu s pojedinom vrstom otpada propisani su i načini gospodarenja pojedinačnim vrstama otpada: - država je odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje otpada, - županije su odgovorne za gospodarenje svim vrstama otpada, osim opasnog, - gradovi i općine su odgovorni za gospodarenje komunalnim otpadom. Komunalni otpad jest otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava. Općina osigurava i provedbu mjera za odvojeno prikupljanje otpada. U skladu s navedenim zakonskim obvezama, Općina Punitovci je dužna sanirati sva neuređena (divlja) odlagališta na svojoj teritoriji, predložiti lokaciju općinskog odlagališta komunalnog otpada te ustrojiti reciklažna dvorišta unutar granica građevinskih područja svih naselja.



Za iduće plansko razdoblje planira se proširiti sustav prikupljanja komunalnog otpada i na naselje Krndija, sanirati neuređeno odlagalište otpada ''Punitovački pašnjak''. Na istoj katastarskoj čestici (kč.br. 1794/2, k.o. Punitovci) predlaže se i lokacija općinskog odlagališta komunalnog otpada. Ukoliko se komunalni otpad koncesijskim ugovorom zbrine na području druge jedinice lokalne samouprave, nije obveza izgradnja općinskog odlagališta na planiranoj čestici. Ovo zemljište može biti korišteno u sadašnje svrhe, u svrhu poljoprivrede i sl., ali na njemu ne mogu biti izvedeni objekti ili zahvati koji bi onemogućili aktiviranje ove lokacije kao odlagališta otpada. Na području Općine nužno je formirati i sustav odvojenog prikupljanja sekundarnih sirovina te biorazgradivog otpada. Prikupljanje sekundarnih sirovina mora se organizirati unutar građevinskih područja naselja putem eko-otoka ili reciklažnih dvorišta. Biorazgradivi otpad treba, što je više moguće, izdvojiti iz komunalnog i rješavati ga lokalno po domaćinstvima. Postupanje sa životinjskim lešinama mora biti u skladu s ''Pravilnikom o načinu postupanja sa životinjskim lešinama i otpadom životinjskog podrijetla, te o njihovom uništavanju'' (NN, 119/03.), tj. sav otpad tog tipa mora biti ustupljen registriranom skupljaču životinjskog otpada.

3.7. MJERE ZAŠTITE STANOVNIŠTVA OD RATNIH OPASNOSTI 3.7.1. Zone ugroženosti i sklanjanje stanovništva

Sklanjanje stanovništva osigurano je određivanje potrebe izgradnje skloništa osnovne i dopunske zaštite, te prilagođavanjem prigodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi. Sklanjanjem na manje ugrožena mjesta smatra se premještanje ljudi i materijalnih dobara u neposrednu blizinu boravka, s tim da se po prestanku opasnosti vraćaju u mjesto rada odnosno stanovanja.

Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (Narodne novine 2/91) razvrstava naselja prema stupnju ugroženosti u 4 stupnja ugroženosti, ovisno o broju stanovnika naselja, određenim funkcijama, te geopolitičkom položaju. Naselja općine ne pripadaju niti jednoj kategoriji ugroženosti (jer niti jedno naselje ne prelazi minimalni broj od 2.000 stanovnika), te nije obvezna izvedba skloništa, niti zaklona za sklanjanje stanovništva.


___________________________________________________________________________ //. ODREDBE ZA PROVOĐENJE Stranica 45

II ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1. OSIGURANJE PROSTORA ZA GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA

DRŽAVU I ŽUPANIJU (1.) Na području Općine Punitovci izgrađene su ili se planira gradnja sljedećih građevina od

važnosti za Državu:

a) Prometne građevine

• Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima

- planirana autocesta A5 u koridoru ''Vc''

b) Energetske građevine

• Elektroenergetske građevine

Postojeće građevina prijenosa električne energije je: - DV 400 kV Ernestinovo-Žerjavinec.

Planirana građevina prijenosa električne energije je:

- DV 2x400 kV Ernestinovo-Međurić.

(2.) Na području Općine izgrađene su ili se planira gradnja sljedećih građevina od važnosti za Županiju:

a) Prometne građevine

• Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima

- županijske ceste

• Poštanske građevine

Postojeća građevina poštanskog prometa je poštansku ured (u daljnjem tekstu : PU)

- PU Punitovci

• Telekomunikacije

Postojeća građevina telekomunikacija je: - UPS Punitovci.

b) Vodne građevine

• Građevine za melioracijsku odvodnju

- melioracijski kanali koji prelaze općinsku granicu

(3.) Prostor za građevine od važnosti za Državu i Županiju osigurava se na sljedeći način:

- za postojeće građevine prostor je utvrđen stvarnom parcelom i pojasom

primjene posebnih uvjeta prema posebnim propisima. Sve postojeće građevine, bilo da se zadržavaju ili uklanjaju, mogu se rekonstruirati u cilju poboljšanja funkcioniranja građevine,

- za planiranu autocestu A5 u koridoru ''Vc'' 600,0 m,

- za nadzemni dalekovod (u daljnjem tekstu : DV) prijenosa električne energije DV 2x400 kV Ernestinovo-

Međurić, pošto je izrađena SUO 100,0 m



- Melioracijski kanali iz točke (2.) Odredbi određuje se stvarnom širinom parcele,

crtom vodnog dobra kojeg utvrđuje nadležna ustanova prema posebnom propisu ili širinom kanala uvećanom za dostatni pojas za gospodarsko održavanje kanala (za kanale osnovne mreže minimalno 5 m od ruba korita, a za kanale detaljne mreže minimalno 3 m).

Širina koridora iz stavka 2. i 3. ove točke utvrđuje se simetrično u odnosu na os infrastrukturne građevine, prikazane u kartografskom prikazu.

(4.) Na kartografskim prikazima 2.A do 2.G, sve građevine iz točki (1.) i (2.) ovih Odredbi označene su kao postojeće građevine i građevine koje su PPOBŽ planirane za gradnju. Sukladno tome, prostor za gradnju građevina od važnosti za Državu i Županiju osigurava se prema točki (3.) ovih Odredbi.

Iznimno, osim baznih postaja prikazanih na kartografskom prikazu br. 2.B, mogu se graditi i druge, sukladno Odredbama ovog PPUO.

2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA I IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA

2.1. NAMJENA GRAĐEVINA U GRAĐEVINSKOM PODRUČJU NASELJA (5.) Prostornim planom uređenja općine Punitovci utvrđena su 4 građevinska područja naselja

stalnog stanovanja:

- građevinsko područje naselja Josipovac Punitovački, - građevinsko područje naselja Jurjevac Punitovački, - građevinsko područje naselja Krndija, - građevinsko područje naselja Punitovci.

(6.) U građevinskom području naselja ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem i

uporabom neposredno ili posredno ugrožavale život, zdravlje i rad ljudi u naselju, odnosno vrijednosti okoliša, niti se smije zemljište uređivati ili koristiti na način koji bi izazvao takve posljedice.

(7.) U građevinskom području naselja stalnog stanovanja mogu se graditi stambene građevine, građevine javnih i društvenih djelatnosti, građevine gospodarskih djelatnosti, športsko-rekreacijske građevine, građevine za komunalne djelatnosti, građevine za posebne namjene, pomoćne i prometne građevine i građevine infrastrukture, građevine mješovite namjene te ostale građevine u funkciji razvoja i uređenja naselja, a prema uvjetima utvrđenim u ovom PPUO.

Građevine za posebne namjene su građevine za potrebe obrane.

Građevine mješovite namjene su građevine sa više funkcija odnosno za više djelatnosti.

(8.) Detaljna namjena površina i građevina utvrđuje se u dokumentima uređenja užih područja, u kojima se mogu utvrditi i drugačiji uvjeti gradnje od uvjeta utvrđenih u ovome PPUO, ako je to njegovim odredbama dozvoljeno.

(9.) Do stupanja na snagu dokumenata uređenja užih područja, uvjeti gradnje utvrđuju se sukladno ovim Odredbama.

2.1.1. Opći uvjeti gradnje i uređenja prostora

(10.) Opći uvjeti gradnje primjenjuju se na sve građevne čestice i građevine u građevinskim područjima.

2.1.1.1. Građevne čestice (11.) Građevna čestica je zemljište koje omogućuje gradnju i korištenje čestice sukladno

Odredbama ovoga PPUO, koja ima direktan pristup s javne površine.



Građevna čestica ima direktan pristup ako je širina regulacijske linije min. 6.0 m ili na način utvrđen planom užeg područja.

Javnom površinom iz stavka 1. ove točke smatra se ulični koridor širine utvrđene u točkama (162.) - (165.) ovih Odredbi, koji je kao javna površina spojen na sustav uličnih koridora u naselju i za koji su riješeni imovinsko –pravni odnosi.

Iznimno, čestica na kojoj su postojeće legalno izgrađene građevine može imati osiguran pristup na drugi način (služnost prolaza preko druge čestice i sl.).

(12.) Za građevine koje se postavljaju na javne površine (kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom prometu, tende, ljetni vrtovi, spomenici i drugi elementi urbane opreme i slično) ne formiraju se građevne čestice nego se postavljaju na građevnu česticu javne površine.

(13.) Za linearne infrastrukturne građevine (osim cesta) ne formiraju se građevne čestice nego se iste vode po postojećim česticama osim za pojedinačne građevine na trasi, kada je zbog funkcioniranja građevine potrebno formirati građevnu česticu.

(14.) Cesta i druga javno-prometna površina može se graditi na više građevnih čestica.

(15.) Građevna čestica infrastrukturne građevine koja je u funkciji prometa, veza, energetike, vodoopskrbe, odvodnje, vodoprivrede, (trafostanice, mjerno-redukcijske stanice, telekomunikacijski stupovi i sl.), može imati minimalnu površinu jednaku tlocrtnoj veličini građevine i ne mora imati regulacijsku liniju. Ukoliko se ta vrsta građevina postavlja na javnu površinu ili građevnu česticu neke druge građevine ne mora se formirati posebna građevna čestica.

''Građevne čestice infrastrukturnih građevina ne moraju imati regulacijsku liniju duljine 6,0 m.''

(16.) Zajednička međa građevne čestice i javne površine je regulacijska linija, a dvorišne međe su međe građevne čestice sa susjednim katastarskim česticama, koje nisu javne.

(17.) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je odnos površine zemljišta pod svim građevinama na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice.

Zemljište pod građevinom utvrđuje se sukladno posebnom propisu.

(18.) Koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) je odnos građevinske (bruto) površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.

2.1.1.2. Način i uvjeti gradnje građevina (19.) Način gradnje građevine određen je položajem građevine u odnosu na dvorišne međe

građevne čestice.

S obzirom na način gradnje sve građevine mogu biti: samostojeće, poluprislonjene i prislonjene u odnosu na dvorišne međe građevne čestice.

(20.) Samostojeće građevine su one koje se grade na udaljenosti min. 3,0 m od svih dvorišnih međa.

Iznimno od stavka 1., samostojeće građevine mogu se jednom svojom stranom približiti dvorišnoj međi i na manju udaljenost, ali ne manju od 1,0 m.

Poluprislonjene građevine se jednim pročeljem nalaze na dvorišnoj međi, a udaljenost drugih pročelja građevine od ostalih dvorišnih međa je min. 3,0 m.

Prislonjene građevine se s dva pročelja nalaze na dvorišnoj međi, a udaljenost drugih pročelja od dvorišne međe je min.3,0 m.

Smatra se da se pročelje nalazi na međi ako se više od 50% površine pročelja nalazi na međi. Dio tog pročelja koji se ne nalazi na međi mora od nje biti udaljen min.1,0 m.

(21.) Otvor na pročelju građevine koji se približava dvorišnoj međi pod kutem 45º ili manjim, mora biti udaljen min. 3,0 m od dvorišne međe.

Otvorima iz prethodnog stavka ne smatraju se fiksna ustakljenja neprozirnim staklom, veličine do 60x60 cm, dijelovi zida od neprozirnog materijala, te ventilacijski otvori promjera



do 15 cm, odnosno 15x20 cm ako su pravokutnog oblika. Takvi otvori moraju biti na udaljenosti min. 1,0 m od međe.

(22.) Udaljenost građevine od međe je udaljenost vertikalne projekcije svih nadzemnih dijelova građevine na građevnu česticu, u točki koja je najbliža taj međi, pri čemu se ne uzimaju u obzir dijelovi nadstrešnice, terase u prizemlju, strehe, krovišta i pristupne stepenice.

Udaljenost se uvijek mjeri okomito na među i to od vanjske završno obrađene plohe koja zatvara građevinu.

(23.) Udaljenost ležećih krovnih otvora od međe mjeri se od najbliže točke plohe krova, uz sam rub otvora, a kod stojećih krovnih otvora od najbliže točke okvira ili drugog elementa koji zatvara taj otvor.

Zadane udaljenosti ne odnose se na krovne prozore koji se izvode na krovnoj plohi manjeg nagiba od 45°.

(24.) Građevine mogu imati istake do 30,0 cm izvan građevne čestice na javnu površinu i to:

a) u nadzemnim etažama: profilacije u žbuci i druge ukrasne elemente na pročelju te jednu stubu na ulazu u građevinu, uz uvjet da ostane min.1,5 m slobodna širina pješačke staze;

b) u podzemnim etažama: temelje i zaštitu hidroizolacije.

(25.) Streha građevine može biti konzolno istaknuta do 1,0 m od regulacijske linije na javnu površinu, njena vertikalna projekcija mora biti udaljena min. 0,5 m od kolnika, a njena visina na najnižem dijelu mora biti min. 3,0 m od javne površine.

(26.) Građevine mogu imati pojedine istaknute dijelove izvan građevne čestice na javnu pješačku, kolno-pješačku ili zelenu površinu i to:

a) konzolno izvedene balkone, loggie, erkere i pojedinačne zatvorene dijelove građevine pod uvjetom da svijetla visina između uređene javne površine i donjeg ruba istaka ne bude manja od 3,0 m, da istak ne bude više od 1,5 m u javnu površinu. Maksimalna bruto izgrađena površina istaknutih dijelova pojedine etaže ne smije biti veća od 5% bruto izgrađene površine etaže. Vertikalna projekcija istaka mora biti udaljena min. 0,5 m od ruba kolnika;

b) konzolno izvedene nadstrešnice i sl., i to u dijelu pročelja između gornjeg ruba otvora prizemlja i donjeg ruba otvora etaže iznad prizemlja građevine pod uvjetom da svijetla visina između uređene javne površine i donjeg ruba istaka ne bude manja od 3,0 m i da vertikalna projekcija istaka bude udaljena minimalno 0,5 m od ruba kolnika;

c) pristupne stube do ulaza u prizemlje građevine, rampe i uređaji za pristup osobama s invaliditetom i drugim osobama smanjene pokretljivosti, pod uvjetom da se ne mogu riješiti na vlastitoj građevnoj čestici, da preostala slobodna širina pješačke komunikacije bude minimalno 1,6 m i da se oko njih izvede ograda visine 1,0 m;

d) svjetlarnike za podrumske prozore maksimalno istaknute 1,0 m, pod uvjetom da budu odozgo pokriveni staklenom opekom, drugim prozirnim materijalom ili metalnom rešetkom u ravnini pješačke komunikacije;

e) liftovi za pristup do podrumske etaže istaknuti max. 1,5 m pod uvjetom da budu u ravnini pješačke staze;

f) priključke na komunalnu infrastrukturu.

(27.) Ako je postojeća građevina izgrađena na više katastarskih čestica ista se može rekonstruirati u postojećim vanjskim gabaritima zgrade.

(28.) Elementi kojima se određuje veličina građevine u ovome PPUO su: građevinska (bruto) površina (m²), visina građevine (m) i etažna visina građevine (oznaka i broj etaža).

Visina građevine je ukupna visina građevine od najniže kote konačno zaravnatog terena na pročelju s ulične strane do najviše točke građevine. Dimnjaci, antene, ventilacijski elementi i



drugi slični istaci unutar kojih se ne nalaze zatvorene prostorije ne uračunavaju se u visinu građevine.

Etažna visina građevine je visina građevine izražena u broju etaža.

Etaže građevine su: podrum (Po), suteren (S), prizemlje (P), katovi i potkrovlje (Pk).

Galerije se smatraju etažom ako je njihova površina veća od 1/3 površine etaže.

Galerije se mogu izvesti u prizemlju i potkrovlju građevine.

(29.) Podrumom se smatra etaža čija kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 1,0 m od najniže kote konačno zaravnatog terena, na pročelju s ulične strane, i koja je s najmanje jednom polovicom volumena ukopana u teren.

(30.) Suterenom se smatra etaža čija kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 1,6 m od najniže kote konačno zaravnatog terena, na pročelju s ulične strane, i koja je najmanje jednom polovicom volumena ukopana u teren.

(31.) Potkrovljem se smatra tavanski prostor sa stambenom, mješovitom ili gospodarskom namjenom, koji mora zadovoljiti sve sljedeće uvjete:

- nadozid iznad stropne konstrukcije donje etaže može biti max. 1,5 m, mjereno na presjeku pročelja i donje linije krovne plohe. U slučaju razvedenog tlocrta nadozid u pojedinim dijelovima može biti i veći, ali pod uvjetom da se zadrži ista ravnina krovne plohe, a veća visina nadozida je na max. 30% širine pročelja,

- prozori se mogu izvesti na zabatnom zidu, u kosini krova ili kao stojeći krovni prozori. Vanjski rub bočnog zida (ili pregrade) stojećeg krovnog prozora mora biti na udaljenosti min. 1,00 m od dvorišnih međa, a ukupna širina svih fasadnih ploha stojećih krovnih prozora na pojedinom pročelju može biti max. 50% širine pročelja.

Stojećim prozorom ne smatra se prozor na uličnom pročelju.

Potkrovlje može biti samo jednoetažno, a moguća ga je izvesti s galerijom iz točke (28.) ovih Odredbi.

(32.) Tavanom se smatra prostor ispod krovne konstrukcije, a iznad zadnje stropne konstrukcije koji nema namjenu, ako je visina nadozida iznad stropne konstrukcije donje etaže max. 0,5 m.

U slučaju razvedenog tlocrta nadozid u pojedinim dijelovima može biti i veći, ali pod uvjetom da se zadrži ista ravnina krovne plohe, a veća visina nadozida je na max. 30% širine pročelja.

Tavan može imati otvore na zabatnom zidu ili u kosini krova, ali samo u svrhu ventiliranja i minimalnog osvjetljenja.

Površina pojedinačnih otvora ne smije biti veća od 1 m², s tim da površina svih otvora ne smije biti veća od 3 m²/100 m² površine tavana.

Na tavanu se ne smiju izvoditi balkoni i lođe. Pristup do tavana može biti ljestvama, penjalicama, stubištem i sl.

Ovako izveden tavan ne smatra se etažom.

(33.) Balkoni koji su dužom stranom paralelni s dvorišnom međom ili koji su položeni pod kutem manjim od 45º u odnosu na dvorišnu među moraju od nje biti udaljeni min. 3,0 m.

(34.) Bočna strana balkona, lođe, terase i otvorenih pristupnih stuba koja se nalazi na udaljenosti manjoj od 1,0 m od dvorišne međe mora se zatvoriti neprozirnim materijalom u visini min. 1,80 m od gornje plohe poda.

(35.) Ukoliko na zidu postojeće građevine izgrađene uz dvorišnu među ili na udaljenosti manjoj od 1,0 m, postoje legalno izgrađeni otvori, isti se moraju u slučaju izgradnje na susjednoj građevnoj čestici zaštititi na način da se oko otvora izvede svjetlarnik. Svjetlarnik mora biti širi od otvora za 0,10 m sa svake strane, ali ne uži od 1,0 m. Udaljenost nasuprotnog zida svjetlarnika od prozora iznosi min. 2,0 m.



Ukoliko se radi o ventilacijskim otvorima isti se moraju zaštititi samo ako se nalaze na samoj međi i to svjetlarnikom dimenzije 1,0x1,0 m ili ventilacijskim kanalom spojenim na ventilacijski otvor. Ventilacijski kanal mora izlaziti u vanjski prostor.

(36.) Građevine treba oblikovati sukladno osobitostima lokacije, okolnog područja i krajolika u kojem se građevina nalazi.

(37.) Oborinska voda ne smije se odvoditi na susjednu građevnu česticu ili građevinu.

(38.) Maksimalne visine i etažne visine građevina kao i koeficijenti izgrađenosti (kig) utvrđene ovim Odredbama mogu se mijenjati samo prostornim planovima užih područja.

(39.) Sve građevine se moraju planirati, projektirati i graditi sukladno posebnom propisu o sprječavanju arhitektonsko-urbanističkih barijera.

2.1.1.3. Uvjeti uređenja građevnih čestica (40.) Na međama građevne čestice za gradnju građevina mogu se podizati ograde, ako

planovima užih područja nije drugačije određeno.

Uz regulacijsku liniju se izvode ulične ograde, a uz dvorišne međe dvorišne ograde.

Ulična ograda može biti visine max. 1,80 m, a dvorišne max. 2,0 m, ako planovima užih područja nije drugačije određeno.

(41.) Oborinska voda s građevne čestice ne smije se odvoditi na susjednu građevnu česticu ili građevinu.

2.1.1.4. Način i uvjeti priključenja građevne čestice odnosno građevine na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

(42.) Ako se gradi kolni pristup od ceste do građevne čestice, on mora biti širine min. 3,0 m, ako planovima užih područja nije drugačije riješeno.

Prilikom izgradnje kolnih pristupa preko javne površine ne smiju se ugrožavati postojeće građevine na javnoj površini ili onemogućavati njihovo korištenje.

(43.) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu.

Vatrogasni prilaz mora se osigurati s javne površine, preko vlastite građevne čestice ili preko susjedne građevne čestice, ako je uknjiženo pravo prolaza.

(44.) Ako na dijelu građevinskog područja postoji vodoopskrbna i kanalizacijska mreža, građevine se obvezno moraju priključiti na mrežu.

(45.) Na neizgrađenom dijelu građevinskog područja, koje je prikazano na kartografskim prikazima građevinskog područja, ne može se graditi ako zemljište nije komunalno opremljeno na minimalnoj razini.

Minimalna razina komunalne opremljenosti u građevinskim područjima naselja stalnog stanovanja je sljedeća:

- kolnik izveden u kamenom materijalu (makadam) min. širine 4,0 m, ili potvrda da je Općina preuzela obvezu izgradnje kolnika,

- mogućnost priključka na elektroenergetsku mrežu,

- mogućnost priključka na javni vodovod ili na vlastiti bunar.

Osiguranje minimalne razine komunalne opremljenosti prema prethodnom stavku nije obvezno za građevine koje za svoju funkciju ne trebaju kolni prilaz, odnosno elektroenergetski i vodovodni priključak.



2.1.2. Uvjeti gradnje stambenih građevina 2.1.2.1. Obiteljske stambene građevine

(46.) Obiteljska stambena građevina je građevina stalnog stanovanja s najviše 3 stana.

Obiteljskom stambenom građevinom iz prethodnog stavka smatra se i građevina mješovite namjene s najviše 3 stana, čija je osnovna namjena stanovanje. Osnovna namjena građevine utvrđuje se sukladno točki (109.) ovih Odredbi.

(47.) Na jednoj građevnoj čestici obiteljskog stanovanja može se graditi samo jedna obiteljska stambena građevina, građevine gospodarskih, javnih i društvenih djelatnosti te pomoćne građevine, sukladno ovim Odredbama.

Iznimno, ako na građevnoj čestici ima više postojećih obiteljskih stambenih građevina, moguća je njihova rekonstrukcija ili zamjenska gradnja pod uvjetom da se ne povećava postojeći koeficijent izgrađenosti (kig), ako je veći od dozvoljenog, a zamjenske građevine se moraju graditi sukladno ostalim uvjetima Odredbi PPUO. Etažna visina dvorišnih zamjenskih građevina može se povećavati samo za podrum i potkrovlje s tim da ukupni broj etaža nakon nadogradnje može biti najviše podrum, prizemlje, kat i potkrovlje.

Gospodarske građevine koje se mogu graditi na građevnoj čestici obiteljskog stanovanja utvrđene su u točki (71.) ovih Odredbi.

Veličina i način korištenja građevne čestice

(48.) U građevinskom području naselja utvrđuju se sljedeće najmanje veličine i najveći koeficijenti izgrađenosti građevnih čestica za obiteljsku stambenu gradnju:

NAJMANJA VELIČINA I NAJVEČI KOEFICIJENT IZGRAĐENOSTI GRAĐEVNIH ČESTICA ZA OBITELJSKE STAMBENE GRAĐEVINE

NAČIN GRADNJE NAJMANJA VELIČINA GRAĐEVNE ČESTICE (m²)

NAJVEĆI KOEFICIJENT IZGRAĐENOSTI

(kig) a) Samostojeći 300 0,3 b) Poluprislonjeni 250 0,4 c) Prislonjeni 200 0,5

(49.) Iznimno od točke (48) ovih Odredbi, veličina građevne čestice i koeficijent izgrađenosti mogu se utvrditi i drugačije u sljedećim slučajevima:

- kod zamjene postojeće obiteljske građevine novom, (u slučaju da nisu ispunjeni uvjeti za veličinu građevne čestice iz točke (48.) ovih Odredbi), nova se građevina može graditi na postojećoj građevnoj čestici manje veličine, a koeficijent izgrađenosti može biti veći, ali ne veći od postojećeg, ili

- za uglovne građevne čestice čija površina je manja od 260,0 m², na kojima se gradi građevina na prislonjeni način gradnje, koeficijent izgrađenosti (kig) može biti i veći, ali ne veći od 0,75, ili

- kada je to uvjetovano uvjetima zaštite kulturnih dobara.

(50.) Obiteljske stambene građevine mogu se graditi do najviše 30,0 m dubine građevne čestice, mjereno od regulacijske linije.

Iznimno, građevine se mogu graditi i na većoj dubini, ako je tako riješeno planovima užih područja.

Uvjeti gradnje građevina

(51.) Etažna visina obiteljske stambene građevine ne može biti veća od podruma ili suterena, prizemlja, kata i potkrovlja.

Iznimno, prostornim planovima užih područja mogu se utvrditi i veće etažne visine, ali ne veće od podruma ili suterena, prizemlja, 2 kata i potkrovlja.



(52.) Na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije visina građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.

2.1.2.2. Višestambene građevine (53.) Višestambena građevina je građevina s najmanje 4 stana.

Višestambenom građevinom smatra se i građevina mješovite namjene s min. 4 stana, čija je osnovna namjena stanovanje. Osnovna namjena građevine utvrđuje se sukladno točki (109.) ovih Odredbi.


(54.) Na jednoj građevnoj čestici može se graditi samo jedna višestambena građevina i pomoćne građevine u funkciji višestambene građevine.

(55.) Minimalna površina građevne čestice za višestambenu gradnju je sljedeća:

- 180,0 m² za građevne čestice na kojima je dozvoljen maksimalni koeficijent izgrađenosti 1,0,

- 450,0 m² u ostalim slučajevima.

(56.) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) za višestambenu izgradnju iznosi najviše:

- 1,0 ako su pomoćni sadržaji u sklopu građevine i ako su najmanje dvije granice građevne čestice istovremeno i regulacijske linije,

- 0,40 u ostalim slučajevima.


(57.) Najveća etažna visina višestambene građevine je podrum/suteren i 4 nadzemnih etaža, izuzev u slučaju iz točke (58.) ovih Odredbi.

(58.) Na dijelu građevne čestice za višestambenu građevinu, u pojasu širine min. 15,0 m uz dvorišne međe koje graniče s građevnom česticom na kojoj je izgrađena obiteljska stambena građevina, utvrđuju se sljedeći uvjeti gradnje:

- max. etažna visina je podrum i 3 nadzemne etaže (uključujući i potkrovlje),

- izgradnja višestambene građevine je dozvoljena do dubine od max. 30,0 m od regulacijske linije,

- na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.

(59.) Iznimno od točke (54.)-(58.) ovih Odredbi u planovima užih područja moguće je utvrditi i drugačije.

2.1.3. Uvjeti gradnje građevina javnih i društvenih djelatnosti (60.) Građevine javnih i društvenih djelatnosti su građevine upravne, socijalne, zdravstvene,

predškolske, obrazovne, kulturne i vjerske i sl. građevine.

(61.) Građevine javnih i društvenih djelatnosti mogu se graditi u svim građevinskim područjima izuzev građevinskog područja naselja povremenog stanovanja, na zasebnim građevnim česticama i kao zasebne građevine na građevnim česticama druge namjene, osim građevnih četica prometa i infrastrukture.

(62.) U sklopu građevnih čestica za gradnju proizvodnih građevina mogu se graditi građevine javnih i društvenih djelatnosti isključivo za potrebe radnika koji rade na toj građevnoj čestici.




(63.) Veličina građevne čestice građevina javnih i društvenih djelatnosti utvrđuje se sukladno detaljnoj namjeni građevine, na način da se omogući njezino normalno korištenje i sukladno posebnim propisima.

(64.) Veličina građevne čestice za školu iznosi min. 30-40,0 m²/učeniku.

Iznimno, u izgrađenim područjima kada postoje prostorna ograničenja ili kada postoji mogućnost korištenja slobodnih površina u blizini i sl., veličina građevne čestice može biti i manja, ali ne manja od 20,0 m²/učeniku.

Ako se škola nalazi na građevnoj čestici druge namjene ( kao zasebna građevina ili u sklopu građevine mješovite namjene), površina građevne čestice mora biti min. 20,0 m²/učeniku.

(65.) Veličina građevne čestice za dječji vrtić iznosi min. 25,0 m²/djetetu.

Iznimno, u izgrađenim područjima kada postoje prostorna ograničenja veličina građevne čestice može biti i manja, ali neizgrađena površina građevne čestice mora biti min. 10,0 m²/djetetu.

Ako se vrtić nalazi na građevnoj čestici druge namjene (kao zasebna građevina ili u sklopu građevine mješovite namjene), neizgrađena površina parcele mora biti min. 10,0 m²/djetetu.

(66.) Najveći koeficijent izgrađenosti za zasebne građevne čestice javne i društvene namjene utvrđuje se sukladno točki (56.) ovih Odredbi.

Iznimno, od stavka 1., ove točke koeficijent izgrađenosti građevne čestice javne i društvene namjene može biti i veći ako se tako odredi prostornim planom užih područja.

(67.) Kod gradnje dječjeg vrtića, jaslica ili osnovne škole preporuča se osigurati nesmetana insolacija učionica i prostorija za boravak djece na način da se građevina gradi na dovoljnoj udaljenosti od postojećih građevina.


(68.) Maksimalna etažna visina građevine javnih i društvenih djelatnosti utvrđuje se sukladno točki (57.)-(59.) ovih Odredbi.

(69.) Na građevnim česticama javne i društvene namjene, sukladno detaljnoj namjeni građevine, potrebno je osigurati športske i rekreacijske površine i igrališta za korisnike prema potrebama i posebnim propisima.

2.1.4. Uvjeti gradnje građevina gospodarskih djelatnosti (70.) Građevine gospodarskih djelatnosti su proizvodne, poslovne, ugostiteljsko-turističke i

poljoprivredne građevine.

Građevine za proizvodne djelatnost su građevine za industrijske, zanatske i slične djelatnosti u kojima se odvija proces proizvodnje.

Poslovne građevine su građevine za uslužne, trgovačke i komunalno servisne djelatnosti.

Ugostiteljsko-turističke građevine su građevine u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost, sukladno posebnom propisu.

Poljoprivredne građevine su građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije, te uzgoj poljoprivrednih kultura i životinja.

Vrsta gospodarske djelatnosti utvrđuje se sukladno Odluci o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti. Komunalno servisnim djelatnostima smatraju se:

- skupljanje i odvoz smeća, - skupljanje i pročišćavanje otpadnih voda, - priprema i distribucija pitke vode, - sanitarne i sl. djelatnosti, - pogrebne usluge,



- ostale komunalno servisne djelatnosti.

2.1.4.1. Uvjeti gradnje građevina proizvodnih, poslovnih i ugostiteljsko-turističkih djelatnosti (u daljnjem tekstu : građevine PPUT djelatnosti)

(71.) U građevinskim područjima mogu se graditi sljedeće građevine PPUT djelatnosti:

DETALJNA NAMJENA GRAĐEVINA PPUT DJELATNOSTI U GRAĐEVINSKOM PODRUČJU

KAO PRATEĆA GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI GRAĐEVINE DRUGE NAMJENE

NAMJENA OSNOVNE GRAĐEVINE NA GRAĐEVNOJ ČESTICI GRAĐEVINSKO

PODRUČJE NA ZASEBNOJ

GRAĐEVNOJ ČESTICI

OBITELJSKO STANOVANJE

ŠPORT I REKREACIJA

NASELJA STALNOG

STANOVANJA - sve PPUT djelatnosti

- tihe i čiste djelatnosti, - sve vrste radionica za

popravak i servisiranje vozila, - sve vrste radionica za obradu

metala i drveta, - praonice vozila, - sve ugostiteljsko-turističke

djelatnosti

- ugostiteljsko-turističke, - poslovne

GOSPODARSKA ZONA - sve PPUT djelatnosti

Na građevnim česticama za gradnju višestambene građevine, građevine javnih i društvenih djelatnosti ne mogu se graditi zasebne građevine PPUT djelatnosti. (72.) S obzirom na mogući utjecaj na okoliš, PPUT djelatnosti su:

- tihe i čiste djelatnosti; - djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš.

(73.) Tihe i čiste PPUT djelatnosti su sve poslovne, proizvodne i ugostiteljsko turističke djelatnosti,

osim djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš.

(74.) PPUT djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš su:

- sve vrste radionica za popravak i servisiranje vozila, - sve vrste radionica za obradu drveta i metala, - praonice vozila, - ugostiteljski objekti tipa noćni bar, noćni klub, disko bar i disko klub, - ostale poslovne i proizvodne djelatnosti koje u vanjskom prostoru stvaraju buku veću od

55 dBA, - trgovine na veliko, osim onih u kojima se obavlja trgovina na veliko na osnovi uzoraka ili

na drugi sličan način, - djelatnosti koje su, sukladno posebnom propisu, razvrstane u I, II i III kategoriju

ugroženosti od požara, - djelatnosti koje zahtijevaju dnevni transport roba i sirovina veći od 1,5 t. Potrebe za

dnevnim transportom moraju se obrazložiti u dokumentaciji koja se prilaže uz zahtjev za ishođenje potrebnih odobrenja za realizaciju zahvata,

- klaonice, - mlinovi, - pilane, - komunalno servisne djelatnosti, izuzev administracije u radu s korisnicima, - skladišta preko 50 m² bruto površine, koja se grade kao samostalne građevine ili u

sklopu građevine druge namjene, - građevine za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš.

(75.) Za gradnju građevina PPUT djelatnosti utvrđuju se sljedeći uvjeti:



LOKACIJA DOZVOLJENA DJELATNOST UVJETI KORIŠTENJA GRAĐEVNE ČESTICE I UVJETI GRADNJE

GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI OBITELJSKE STAMBENE GRAĐEVINE

- tihe i čiste djelatnosti, - sljedeće djelatnosti s

potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš: • sve vrste radionica za

popravak i servisiranje vozila

• sve vrste radionica za obradu metala i drveta

• praonice vozila • ugostiteljski objekti tipa

noćni bar, noćni klub, disko bar i disko klub

- max. bruto izgrađena površina zasebne građevine PPUT djelatnosti je 100,0 m²,

- bruto izgrađena površina za sve PPUT djelatnosti na građevnoj čestici obiteljskog stanovanja ne može biti veća od bruto izgrađene površine za stanovanje.

- max. etažna visina građevine je podrum, prizemlje i potkrovlje,

- max. visina građevine je 7,0 m, - na dubini većoj od 20,0 m od

regulacijske linije visina građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.

- građevine za PPUT djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš moraju biti udaljene min. 50,0 m od regulacijske linije, i min. 5,0 m od svih dvorišnih međa.

NA DIJELU ZASEBNE GRAĐEVNE ČESTICE U POJASU ŠIRINE MIN. 20,0 m OD DVORIŠNE MEĐE KOJA GRANIČI S IZGRAĐENOM GRAĐEVNOM ČESTICOM STAMBENE, TE JAVNE I DRUŠTVENE GRAĐEVINE

- tihe i čiste djelatnosti, - sljedeće djelatnosti s

potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš: • sve vrste radionica za

popravak i servisiranje vozila,

• sve vrste radionica za obradu metala i drveta,

• praonice vozila, • ugostiteljski objekti tipa

noćni bar, noćni klub, disko bar i disko klub.

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice je 0,4,

- max. visina građevine je 10,0 m, - na dubini većoj od 20,0 m od

regulacijske linije visina građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.

- građevine za PPUT djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš moraju biti udaljene min. 50,0 m od regulacijske linije i min. 5,0 m od svih dvorišnih međa,

- sve građevine za proizvodne djelatnosti moraju biti udaljene min. 5,0 m od dvorišnih međa.

Iznimno, građevine koje se grade u rubnim dijelovima naselja, mogu se graditi na dvorišnoj međi, ako je ona istovremeno i granica građevinskog područja.

U OSTALIM SLUČAJEVIMA - građevine za sve PPUT djelatnosti

- najveći koeficijent izgrađenosti 0,6, - max. etažna visina: podrum i 3

nadzemne etaže, - max. visina građevine je 13,5 m.

(76.) Za gradnju građevina PPUT djelatnosti mogu se planom uređenja užih područja utvrditi i

drugačiji uvjeti od uvjeta utvrđenih u točki (75.) ovih Odredbi.

(77.) Na građevnoj čestici građevina PPUT djelatnosti mogu se graditi sljedeće građevine:

- proizvodne, poslovne i turističko-ugostiteljske građevine,

- prometne i infrastrukturne građevine,

- športske i rekreacijske građevine za potrebe radnika,

- jedna obiteljska stambena građevina.



Iznimno, ako za to postoji potreba i prostorne mogućnosti, osim građevina iz prethodnog stavka mogu se graditi i građevine javnih i društvenih djelatnosti za potrebe radnika.

Bruto izgrađena površina za PPUT djelatnosti mora iznositi min. 50% ukupne bruto izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici.

2.1.4.2. Uvjeti gradnje poljoprivrednih građevina (78.) U građevinskom području naselja stalnog stanovanja, u kojima je dozvoljen uzgoj životinja,

poljoprivredne građevine mogu se graditi u sljedećim područjima naselja:

- na građevnoj čestici obiteljske stambene gradnje - sve poljoprivredne građevine,

- na zasebnoj građevnoj čestici - građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura,

(79.) Na neizgrađenoj građevnoj čestici ne mogu se graditi poljoprivredne građevine za uzgoj životinja ako se istovremeno ne gradi stambena građevina.

Uvjeti i način korištenja građevne čestice

(80.) Površina zasebne građevne čestice za gradnju poljoprivredne građevine ne može biti veća od 0,5 ha, ako planom užeg područja nije drugačije određeno.

Iznimno, postojeće građevine čestice na kojima su postojeće poljoprivredne građevine mogu biti i veće od utvrđenih u prethodnom stavku.

(81.) Koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice za gradnju građevina za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije je max. 0,6.

Koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice za gradnju građevina za uzgoj poljoprivrednih kultura je max. 0,3.

(82.) Najmanja udaljenost poljoprivredne građevine za smještaj životinja od regulacijske linije na građevnoj čestici obiteljskog stanovanja jednaka je:

- za svinje: četverostrukom broju uvjetnih grla (izraženo u m) + 30,0m,

- za ostale životinje i perad: broju uvjetnih grla (izraženo u m) + 30 m.

Zadane udaljenosti ne primjenjuju se na udaljenosti većoj od 80.0 m od regulacijske linije.

Najmanja udaljenost ostalih poljoprivrednih građevina od regulacijske linije je:

- 20,0 m za građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije, te uzgoj poljoprivrednih kultura,

- 45,0 m za gnojišta, kompostišta, građevine za silažu,gnojišne jame te vodonepropusne sabirne jame za potrebe poljoprivrednih građevina,

- 40,0 m za pčelinjake.

Kod uglovnih građevnih čestica udaljenost od regulacijske linije građevina iz stavka 1. i 2. ove točke odnosi se na kraće regulacijske linije, a od duže regulacijske linije građevine moraju biti udaljene min. 5,0 m.

(83.) Najmanja udaljenost građevina za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije koji se grade na zasebnoj građevnoj čestici je min. 20,0 m od regulacijske linije.

(84.) Najmanja udaljenost poljoprivrednih građevina od dvorišne međe je:

- 5,0 m za gnojišta, kompostišta i građevine u kojima se sprema sijeno ili slama ili su izgrađene od drveta,

- 5,0 m za pčelinjake, ako su letišta okrenuta prema međi, a 3,0 m ako su okrenuta u suprotnom pravcu,

- 1,0 m za ostale poljoprivredne građevine.

(85.) Najmanja udaljenost pčelinjaka od postojećih građevina za uzgoj stoke je 10,0 m.



Najmanja udaljenost gnojišta, gnojišnih jama, te vodonepropusnih sabirnih jama od postojećih građevina za snabdijevanje vodom (bunari, cisterne i sl.) je 20,0 m.


(86.) U građevinskom području naselja stalnog stanovanja maksimalni kapacitet građevina za uzgoj životinja može biti 50 uvjetnih grla. Uvjetna grla se utvrđuju sukladno točki (133.) ovih Odredbi.

(87.) Maksimalna tlorisna površina građevine za uzgoj životinja ne može biti veća od potrebne za iskazani kapacitet, što je potrebno obrazložiti u projektu.

(88.) Maksimalna etažna visina poljoprivredne građevine može biti podrum, prizemlje i potkrovlje, pod uvjetom da se potkrovlje koristi za skladištenje poljoprivrednih proizvoda i hrane za životinje.

Maksimalna visina poljoprivredne građevine iznosi 7,2 m.

(89.) Visina poljoprivredne građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.

(90.) Građevine za smještaj životinja ne mogu imati ventilacijske otvore okrenute prema dvorišnoj međi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od međe.

2.1.5. Uvjeti gradnje športsko-rekreacijskih građevina (91.) Športsko-rekreacijske građevine su različite vrste građevina namijenjenih športu i rekreaciji

kao što su športske dvorane, tereni, kupališta i sl.

(92.) U ovome PPUO utvrđuje se mreža športskih građevina na području Općine, sukladno posebnom propisu. Mrežu športskih građevina čine sljedeće postojeće i planirane športske građevine:

MREŽA ŠPORTSKIH GRAĐEVINA

GRAĐEVINE BROJ POSTOJEĆIH JEDINICA

BROJ PLANIRANIH JEDINICA

UKUPNI BROJ JEDINICA

Dvorane 0,9 0,9 Zračne streljane 0,9 0,9 Streljane ostale 0,3 0,3 Kuglane 1,0 1,0 Nogomet 3 3 Mali nogomet, rukomet, odbojka, košarka

3,5 3,5

Tenis 1,0 1,0 Boćanje 0,6 0,6 Ostali otvoreni tereni 0,5 0,5

Broj i vrsta građevina i otvorenih igrališta koje čine jedinicu utvrđeni su posebnim propisom.

Postojeće športske građevine potrebno je dopuniti sadržajima koji čine jedinicu športskih građevina, sukladno posebnom propisu

(93.) Planiranu mrežu športskih građevina moguće je proširivati bez ograničenja.

Broj jedinica u tablici iz prethodnog stavka predstavlja minimalni ukupni broj jedinica (postojećih i planiranih).

Jedinice iz tablice mogu se grupirati, a njihov konačni razmještaj utvrdit će se sukladno prostornim mogućnostima i specifičnim potrebama stanovništva u pojedinom naselju.

(94.) Športsko-rekreacijske građevine moguće je graditi unutar građevinskih područja.

Na kartografskom prikazu br. 4.C utvrđena je športsko-rekreacijska namjena unutar građevinskog područja naselja, unutar koje je moguće graditi samo građevine športsko-rekreacijske namjene, te pomoćne građevine.



Za gradnju športsko-rekreacijskih građevina primjenjuju se odredbe za gradnju javnih i društvenih građevina i posebni propisi.

(95.) Otvorene športske terene potrebno je orijentirati u pravcu sjever-jug gdje god je to moguće. Ako su od kolnika udaljeni manje od 10,0 m potrebno ih je ograditi ogradom visine min. 2,0 m.

(96.) U svim naseljima je potrebno graditi dječja igrališta, sukladno potrebama stanovništva.

Razmještaj dječjih igrališta je potrebno uskladiti s prostornom organizacijom naselja i osigurati odgovarajuću dostupnost u zavisnosti o dobnoj skupini djece za koju se igralište gradi.

2.1.6. Uvjeti gradnje pomoćnih građevina (97.) Pomoćnim građevinama smatraju se garaže, drvarnice, spremnici i ljetne kuhinje, bazeni za

vlastite potrebe i sl. građevine koje su u funkciji stambene građevine na čijoj se čestici nalaze.


(98.) Pomoćna građevina može se graditi samo u dvorišnom dijelu građevne čestice, iza osnovne građevine, gledano u odnosu na regulacijsku liniju.

Ukoliko građevna čestica ima regulacijske linije s više strana, pomoćna građevina se mora graditi uz dvorišnu među, a od regulacijskih linija mora biti udaljena min. 3,0 m.

Iznimno, odredbe stavka 1. i 2. ne odnose se na gradnju garaža.


(99.) Zbrojena bruto izgrađena površina prizemlja svih pomoćnih građevina može biti max. 50% ukupne bruto izgrađene površine prizemlja osnovne građevine na čijoj se čestici nalazi.

(100.) Najveća etažna visina pomoćne građevine može biti podrum i prizemlje.

(101.) Visina pomoćne građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.

2.1.7. Uvjeti gradnje komunalnih građevina (102.) Komunalne građevine su groblja, tržnice na malo i reciklažna dvorišta.

(103.) U ovome PPUO sva se postojeća groblja u građevinskom području naselja zadržavaju na postojećim katastarskim česticama.

(104.) Tržnice na malo grade se na zasebnim građevnim česticama uz koje je u neposrednoj blizini obvezno izgraditi parkirališta za opskrbu i korisnike, sukladno uvjetima iz točke (167.) ovih Odredbi.

Tržnice na malo mogu imati max. etažnu visinu Po+p+1+Pk,max. koeficijent izgrađenosti može biti 1,0 ,a ostali uvjeti gradnje tržnica na malo utvrđuju se sukladno posebnom propisu.

(105.) U građevinskom području naselja potrebno je izgraditi po jedno reciklažno dvorište.

Reciklažno dvorište se gradi na zasebnoj građevnoj čestici, veličine min. 300 - 500 m².

Reciklažno dvorište se mora ograditi te koristiti na način da se njegovim korištenjem ne ugrožava ili onemogućava korištenje susjednih građevnih čestica.

2.1.8. Uvjeti gradnje građevina koje se grade na javnim površinama

(106.) Građevine koje se grade na javnim površinama su kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom prometu, tende, ljetne terase, oglasni panoi, kontejneri za otpad (eko-otoci), telefonske govornice, spomenici, fontane, ostala urbana oprema i sl.



Kiosci su građevine u kojima se prodaja robe na malo i ugostiteljske usluge obavljaju kroz odgovarajući otvor na samom kiosku bez ulaza kupca u prodajni prostor.

Površina na koju se postavlja kiosk i pristup do pješačke površine moraju se izvesti od tvrdog materijala.

(107.) Građevine koje se grade na javnim površinama ne smiju ometati ili ugrožavati odvijanje prometa, održavanje infrastrukture, površinsku odvodnju i dr.

Ako se građevine postavljaju uz ili na pješačku površinu, mora se osigurati kontinuirani pješački prolaz širine min. 1,80 m.

2.1.9. Uvjeti gradnje građevina mješovite namjene (108.) Građevine mješovite namjene su građevine s više funkcija odnosno za više djelatnosti, pri

čemu niti jedna ne smije ograničavati ili onemogućavati korištenje građevine za potrebe njezinih drugih funkcija ili djelatnosti.

(109.) Građevine mješovite namjene grade se sukladno uvjetima utvrđenim u ovome PPUO za osnovnu namjenu građevine.

Osnovna namjena građevine mješovite namjene određuje se prema funkciji ili djelatnosti koja ima najveći udio u bruto izgrađenoj površini građevine. Ako je udio različitih funkcija i djelatnosti jednak, prioritet imaju stanovanje odnosno javne i društvene djelatnosti .

(110.) U višestambenim građevinama komunikacijski prostori za pristup stanovima moraju biti potpuno odvojeni od prostora za pristup ostalim namjenama.

Iznimno od prethodnog stavka, prostori onih namjena koje se prema posebnim propisima mogu obavljati u stambenim prostorima mogu imati pristup iz komunikacijskih prostora za pristup stanovima.

(111.) Gospodarske djelatnosti u građevini mješovite namjene, u kojoj je jedna od namjena stanovanje i/ili javna i društvena namjena, može biti samo za tihe i čiste djelatnosti.

2.1.10. Uvjeti gradnje ostalih građevina (112.) Zasebna građevna čestica na kojoj se gradi garaža mora imati minimalnu površinu 3,0x5,0

m i minimalno 3,0 m dugu regulacijsku liniju, a najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice je 1,0.

2.1.11. Uvjeti uređenja naselja (113.) U javnom prostoru naselja moraju se zadržati sve građevine male sakralne arhitekture

(kapelice, poklonci, raspela) u izvornom obliku.

Iznimno, ako to zahtijeva rekonstrukcija prometnica, mogu se izmjestiti u neposrednu blizinu postojeće lokacije.

(114.) Uz obje strane ulica u naseljima, osobito glavnih, gdje god je to moguće treba podizati tradicijske bjelogorične drvorede.

Postojeće površine parkova ne smiju se smanjivati, a u njima se dozvoljava gradnja isključivo građevina prometa i infrastrukture te spomen obilježja, fontana i druge urbane opreme.

2.2. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN NASELJA (115.) Van naselja stalnog stanovanja u ovome PPUO dozvoljava se gradnja na sljedećim

područjima:

- građevinska područja van naselja,

- područje Općine van građevinskog područja.



2.2.1. Uvjeti gradnje u građevinskim područjima van naselja stalnog stanovanja

Gospodarska zona - proizvodno-poslovna zona Josipovac Punitovački (116.) U proizvodno-poslovnoj zoni Josipovac Punitovački dozvoljena je gradnja proizvodnih i

poslovnih građevina, te infrastrukturnih građevina.

U proizvodno-poslovnoj zoni također je dozvoljena gradnja građevina mješovite namjene, sukladno funkcijama i djelatnostima iz prethodnog stavka.

(117.) Za gradnju građevina u proizvodno-poslovnoj namjeni primjenjuju se Opći uvjeti gradnje i uređenja prostora iz poglavlja 2.1.1. ovih Odredbi.

Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) za gradnju gospodarskih građevina u proizvodno-poslovnoj zoni je 0,6 , a za gradnju na građevnim česticama infrastrukturne namjene 1,0.

Najveća etažna visina građevina je Po+P+3.

Groblje (118.) U PPUO utvrđena su građevna područja za 3 postojeća groblja koja se nalaze van

građevinskog područja naselja stalnog stanovanja.

Namjena građevina koje se mogu graditi na groblju te uvjeti gradnje i uređenja groblja utvrđuju se sukladno posebnom propisu.

Od naselja do groblja koje pripada tom naselju potrebno je izgraditi pješačku stazu šir. min.1,20 m, izvan kolnika.

Pješačka staza se mora povezati na sustav pješačkih prometnica u naselju.

2.2.2. Područja izvan građevinskih područja – uvjeti gradnje. (119.) Van građevinskih područja mogu se graditi sljedeće građevine:

a) Na osobito vrijednom obradivom tlu

- građevine infrastrukture ( prometne, energetske, komunalne itd.),

- građevine obrane,

- građevine za istraživanje energetskih mineralnih sirovina,

- stambene i gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti.

b) Na vrijednom i ostalom obradivom tlu:

- građevine infrastrukture ( prometne, energetske, komunalne itd.),

- rekreacijske građevine,

- građevine obrane,

- građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina,

- stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i građevine za potrebe seoskog turizma, a sve u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti.

c) U šumama

- građevine infrastrukture,

- građevine za gospodarenje šumom,

- građevine obrane.



d) Na ostalom poljoprivrednom tlu, šumama i šumskom zemljištu

- građevine koje se mogu graditi na poljoprivrednom i šumskom zemljištu, prema točkama a), b) i c).

e) Na vodama i unutar vodnog dobra

- vodne građevine,

- građevine infrastrukture ( prometne, energetske , komunalne itd.).

(120.) Katastarska čestica na kojoj se grade građevine van građevinskog područja mora imati pristup s javne površine.

Pod javnom površinom iz stavka 1. ove točke podrazumijevaju se postojeće ceste i poljski putovi širine min 3,0 m, ako zadovoljavaju potrebe vatrogasnog pristupa i prometne uvjete utvrđene sukladno posebnom propisu i to u cijeloj dužini do priključka na javnu cestu.

(121.) Oko gospodarskih i stambenih građevina koje se grade van građevinskog područja obvezna je sadnja niskog i visokog zelenila, a ograđivanje građevne čestice je dozvoljeno isključivo ogradom od pletiva s parapetom visine max. 30,0 cm ili živicom. Max. visina ograde je 1.8 m.

Ograditi se može i poljoprivredno zemljište sukladno uvjetima iz prethodnog stavka.

2.2.2.1. Stambene građevine van građevinskog područja (122.) Van građevinskog područja mogu se graditi samo stambene građevine obiteljskog načina

gradnje za vlastite potrebe, na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.

Pod obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvom podrazumijeva se poljoprivredni posjed min. veličine utvrđene u točki (128.) ovih Odredbi, u sklopu kojeg se nalaze gospodarske građevine za potrebe poljoprivredne djelatnosti, zajedno sa stambenom građevinom.

Na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu dozvoljena je gradnja samo jedne obiteljske stambene građevine.

Stambena građevina ne može se graditi van građevinskog područja ako prije toga nisu izgrađene građevine namijenjene za poljoprivrednu djelatnost.

(123.) Udaljenost stambene građevine od građevinskog područja naselja stalnog stanovanja mora biti min. 500,0 m, od razvrstane ceste min. 50,0 m, a od autoceste min. 100,0 m.

(124.) Bruto izgrađena površina stambene građevine koja se gradi van građevinskog područja može biti max. 20% od površine izgrađenih zatvorenih gospodarskih građevina. Iznimno, na posjedima manjim od 5,0 ha bruto izgrađena površina stambene građevine ne može biti veća od 200 m².

(125.) Etažna visina stambene građevine koja se gradi van građevinskog područja može bit max. Podrum ili suteren, prizemlje, kat i potkrovlje.

2.2.2.2. Gospodarske građevine van građevinskog područja (126.) Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti i seoskog turizma su:

- poljoprivredne građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura i životinja (stoke, peradi i krznaša),

- ribnjaci,

- gospodarske građevine za primarnu doradu i preradu u sklopu kompleksa za intenzivni uzgoj životinja,

- ugostiteljsko-turističke građevine za smještaj i prehranu u seoskom turizmu u sklopu obiteljskog poljoprivrednog posjeda.

(127.) Poljoprivredne građevine van građevinskog područja mogu se graditi na poljoprivrednom tlu isključivo osnovne namjene i ostalom poljoprivrednom tlu, sukladno posebnom propisu i ako su zadovoljeni uvjeti utvrđeni ovim Odredbama u pogledu minimalne veličine posjeda,



udaljenosti od građevinskog područja i javnih prometnica i minimalnog broja uvjetnih grla koja se mogu uzgajati van građevinskog područja.

(128.) Minimalna veličina posjeda na kojem se mogu graditi poljoprivredne građevine van građevinskog područja je sljedeća:

- 15,0 ha za građevine u funkciji intenzivne ratarske proizvodnje, ili

- 5,0 ha za građevine u funkciji uzgoja voća, ili

- 3,0 ha za građevine u funkciji uzgoja povrća, ili

- 1,0 ha za građevine u funkciji uzgoja vinove loze, ili

- 0,5 ha za građevine u funkciji uzgoja cvijeća i sadnica.

Posjedom iz stavka 1. ove točke smatra se zemljište koje je u površini od min. 60% u vlasništvu investitora, a preostali dio može biti državno zemljište u zakupu. Ako posjed čini više katastarskih čestica, na min. 80% površine posjeda katastarske čestice moraju biti fizički povezane. Čestice se smatraju fizički povezane i ako ih dijele melioracijski kanali i poljski putovi. Najmanje 50% posjeda treba biti na području Općine.

(129.) Poljoprivredne građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura su: skladišta, hladnjače, spremišta strojeva i alata, nadstrešnice, staklenici, plastenici, kompostišta, sušionice, pakirnice svježih i sušenih proizvoda, parkirališta, manipulacijske površine i sl.

Udaljenost poljoprivrednih građevina za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije ne može biti manja od 500,0 m od građevinskog područja, što se ne odnosi se na poljoprivredne građevine za uzgoj poljoprivrednih kultura (staklenici i plastenici).

Udaljenost građevina iz stavka 1.ove točke je min. 3.0 m od svih granica parcele na kojoj se građevine grade i min. 10,0 m od osi pristupne ceste ili puta.

Etažna visina poljoprivredne građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura može biti max. P+1, a iznimno i veća, kada to zahtijeva tehnološki proces.

(130.) Broj uvjetnih grla koja se mogu uzgajati van građevinskog područja mora biti veći od 50.

(131.) Minimalna udaljenost građevine za smještaj životinja od ruba zemljišnog posjeda razvrstane ceste.

MINIMALNA UDALJENOST GRAĐEVINE ZA SMJEŠTAJ ŽIVOTINJA

OD RAZVRSTANE CESTE

Minimalna udaljenost od ruba zemljišnog posjeda razvrstane ceste (u m) Broj uvjetnih grla

Državne ceste Županijske i lokalne ceste 50-100 100 100

> 100 do 400 150 100 > 400 200 150

Zadane udaljenosti iz prethodne tablice ne odnose se na prateće sadržaje .

Udaljenost pratećih sadržaja, izuzev infrastrukture, od ruba zemljišnog posjeda razvrstane ceste mora biti min. 50 m.

(132.) Građevine za smještaj životinja van građevinskog područja ne mogu se graditi u vodozaštitnim zonama, u kojima je zabrana gradnje takvih građevina utvrđena posebnim propisom i odlukama o zaštiti sanitarnih zona crpilišta, donesenim na temelju tog propisa.

(133.) Građevine za smještaj životinja moraju se udaljiti od građevinskog područja naselja stalnog stanovanja na minimalnu udaljenost, zavisno o kapacitetu građevine.



Kapacitet građevine iskazuje se u uvjetnim grlima (Ug), a izračunava se na način da se broj životinja u jednom turnusu pomnoži s koeficijentom k iz sljedeće tablice:

KOEFICIJENTI ZA IZRAČUN UVJETNIH GRLA

VRSTA STOKE k

krave, steone junice 1,00 bikovi 1,50 volovi 1,20 junad 1-2 godine 0,7 junad 6-12 mjeseci 0,5 telad 0,25 krmače+prasad 0,30 tovne svinje preko 6 mjeseci 0,25 mlade svinje 2 do 6 mjeseci 0,13 prasad do 2 mjeseca 0,02 teški konji 1,20 srednje teški konji 1,00 laki konji 0,80 ždrebad 0,75 ovce, ovnovi, koze i jarci 0,10 janjad i jarad 0,05 konzumna perad 0,002 rasplodne nesilice 0,0033 nojevi 0,25 kunići 0,007

Za sve ostale životinje koje nisu navedene u tablici broj uvjetnih grla utvrđuje se na način da se broj grla u jednom turnusu pomnoži s prosječnom težinom životinje na kraju turnusa i podijeli s 500.

(134.) Minimalna udaljenost građevina za smještaj životinja od granica građevinskog područja naselja iznosi:

MINIMALNA UDALJENOST GRAĐEVINA ZA SMJEŠTAJ ŽIVOTINJA OD GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA STALNOG STANOVANJA

Kapacitet građevine izražen u uvjetnim grlima (Ug)

Udaljenost od granice građevinskog područja naselja (m)

> 50-100 Ug x 2 > 100-300 0,5 (Ug –100)+200 > 300-400 0,5 (Ug –100)+250 > 400-500 0,5 (Ug –100)+300

> 500 min. 500,0 Udaljenost iz prethodnog stavka odnosi se i na gnojišta i lagune, a ne odnosi se na prateće sadržaje.

Udaljenosti iz stavka 1., ove točke ne odnose se na postojeću farmu zapadno od naselja Krndija.

(135.) Na građevnoj čestici na kojoj se grade građevine za smještaj životinja mogu se graditi prateći sadržaji: klaonica, hladnjača, skladišta, mješaonica stočne hrane, kompostište, spremišta strojeva i alata, prostorije za boravak radnika, uredi, infrastruktura, garaže, parkirališta, manipulativne površine, nadstrešnice i sl.), te jedna jednoobiteljska stambena građevina.

Prateći sadržaji mogu biti samo u funkciji djelatnosti uzgoja životinja.

Prostori za boravak djelatnika mogu biti samo garderobno-sanitarni prostori, te prostorije za dnevni odmor.



Uredske prostorije mogu biti samo 5% bruto građevinske površine dijela građevine za smještaj životinja.

Prateći sadržaji iz stavka 1. ove točke mogu se graditi samo nakon izgradnje ili istovremeno s izgradnjom osnovnih građevina.

Građevine za smještaj životinja moraju biti udaljene min. 5,0 m od svih međa građevne čestice i najmanje 10,0 m od osi pristupne ceste ili puta, a od građevinskog područja naselja stalnog stanovanja sukladno točki (134.) ovih Odredbi.

Najveća etažna visina građevina iz stavka 1.ove točke može biti P+1, a iznimno i veća kada to zahtijeva tehnološki proces.

(136.) Ribnjakom se smatraju bazeni i ostale vodne površine za uzgoj akvakulture.

Izgradnja novih ribnjaka izvan građevinskog područja moguća je samo na zemljištu katastarskih kultura:močvara, trstik i neplodno tlo, u napuštenim koritima i rukavcima rijeka i vodotoka te ostalom poljoprivrednom tlu i ostalom obradivom tlu. Iznimno, ribnjak se može graditi i na vrijednom obradivom tlu, ako se nalazi u sklopu poljoprivrednog gospodarstva iz točke (122.) ovih Odredbi.

Minimalna površina ribnjaka za uzgoj mlađi, koji se gradi izvan građevinskog područja, je 3 ha, a za uzgoj konzumne ribe je 5 ha. Iznimno, ribnjaci koji se grade u sklopu poljoprivrednog gospodarstva može biti manje površine.

Udaljenost ribnjaka od susjednih katastarskih čestica mora biti min 5 m.

Izgradnja ribnjaka ne smije štetno utjecati na vodni režim susjednog obradivog zemljišta.

Uz ribnjake je moguće graditi građevine za potrebe uzgoja ribe, bruto površine max. 12m² na 1 ha vodne površine ribnjaka i max. etažne visine P.

Građevinama za potrebe uzgoja ribe smatraju se: spremišta hrane, alata i opreme, prostorije za boravak radnika, garaže i sl. Ove građevine moraju biti udaljene min 3 m od svih međa katastarske čestice i 5 m od ruba ribnjaka i za njihovu gradnju ne primjenjuju se odredbe o minimalnoj komunalnoj opremljenosti.

(137.) Prateći sadržaji za primarnu doradu i preradu (klaonica, hladnjača, mješaonice stočne hrane i sl.) mogu biti isključivo u funkciji osnovne proizvodnje i mogu se graditi pod uvjetom da kapacitet građevine za uzgoj životinja iznosi min. 100 uvjetnih grla.

Maksimalni kapacitet prateće građevine za primarnu doradu i preradu mora odgovarati maksimalnom kapacitetu osnovne proizvodnje, te se u projektu mora dokazati da su količine sirovina za doradu i preradu sukladne kapacitetu farme.

(138.) Gospodarske građevine u funkciji seoskog turizma su građevine za pružanje ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu, utvrđene posebnim propisom, a mogu se graditi isključivo ako je izgrađena ili se istovremeno gradi stambena građevina. Ove građevine ne mogu se graditi na poljoprivrednom zemljištu I i II bonitetne klase odnosno na osobito vrijednom obradivom tlu.

(139.) Etažna visina gospodarske građevine u funkciji seoskog turizma može biti max. podrum/suteren, prizemlje, kat i potkrovlje, a njezina bruto izgrađena površina može iznositi max. 20% bruto izgrađene površine zatvorenih gospodarskih građevina.

2.2.2.3. Rekreacijske građevine van građevinskog područja (140.) Rekreacijske građevine koje se grade van građevinskog područja su: trim staza, konjička

staza, kupalište, i sl., građevine u funkciji rekreacije.

Van građevinskog područja ne mogu se graditi zatvorene rekreacijske građevine.

Rekreacijske građevine ne mogu se graditi na poljoprivrednom zemljištu I i II bonitetne klase odnosno na osobito vrijednom obradivom tlu.

2.2.2.4. Građevine za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina (141.) Na području Općine nisu utvrđena eksploatacijska i istražna polja mineralnih sirovina.



Nova istražna polja mogu se formirati na vrijednom obradivom tlu, ostalom obradivom tlu, gospodarskim šumama, ostalom šumskom zemljištu isključivo osnovne namjene, ostalom poljoprivrednom tlu, šumama i šumskom zemljištu i rijeci Vuki, a za energetske mineralne sirovine i na osobito vrijednom obradivom tlu.

Istražna polja se ne mogu osnivati na područjima prirode zaštićenim prema posebnom propisu i područjima prirode zaštićenim dokumentima prostornog uređenja.

2.2.2.5. Pomoćne građevine van građevinskog područja (142.) Pomoćne građevine van građevinskog područja mogu se graditi na građevnoj čestici na

kojoj je izgrađena stambena građevina koja se prema ovim Odredbama može graditi van građevinskog područja.

Najveća etažna visina pomoćne građevine iz prethodnog stavka može biti podrum i prizemlje.

2.2.2.6. Prometne i ostale infrastrukturne građevine (143.) Prometne i ostale infrastrukturne građevine van građevinskog područja grade se sukladno

ovim Odredbama, izuzev onih odredbi koje se odnose isključivo na gradnju u građevinskom području.

(144.) Van granica građevinskog područja mogu se graditi stajališta, benzinske postaje i druge građevine u funkciji prometa.

Benzinske postaje mogu se graditi u pojasu dubine max. 150,0 m od osi postojeće javne ceste, sukladno posebnom propisu.

Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice benzinske postaje može biti 0,5.

Na građevnoj čestici benzinske postaje mogu se graditi prateći sadržaji (prostorije za boravak djelatnika, uredi, infrastruktura, parkirališta, manipulativne površine i sl.).

Kod postojećih cesta dodatni sadržaji koji se mogu graditi na građevnoj čestici benzinske postaje su ugostiteljski, trgovački i servisni, a koeficijent izgrađenosti građevne čestice tim sadržajima ne može biti veći od 0,25.

Ugostiteljski sadržaj za smještaj iz prethodnog stavka može biti isključivo tipa motel.

(145.) Uz nove ceste mogu se graditi svi sadržaji predviđeni projektom ceste.

2.2.2.7. Ostale građevine van granica građevinskog područja (146.) Van granica građevinskog područja, na prostorima primjerenim za tu namjenu, mogu se

graditi manje vjerske građevine kao križevi, poklonci, kapelice i sl. te spomen obilježja, najveće bruto razvijene površine do 30,0 m².

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI (147.) Gospodarske djelatnosti su sljedeće:

- poljoprivreda, šumarstvo, lovstvo i ribarstvo,

- eksploatacija mineralnih sirovina,

- industrija,

- graditeljstvo,

- trgovina,

- ugostiteljstvo i turizam,

- promet, telekomunikacije i skladištenje,

- proizvodnja i opskrba strujom, plinom i vodom,

- ostale usluge.

(148.) U naseljima stalnog stanovanja građevine gospodarskih djelatnosti mogu se graditi na građevnoj čestici građevina drugih namjena i na zasebnoj građevnoj čestici.



Građevine gospodarskih djelatnosti unutar građevinskog područja grade se sukladno uvjetima gradnje u građevinskim područjima, utvrđenim ovim Odredbama.

(149.) U ovome PPUO utvrđena je nova gospodarska zona proizvodno-poslovne namjene Josipovac Punitovački.

(150.) Površine van granica građevinskog područja naselja stalnog stanovanja i ostalih građevinskih područja namjenjuju se djelatnostima poljoprivrede, šumarstva, lovstva, ribarstva, seoskog turizma, eksploataciji mineralnih sirovina, prometu, telekomunikacijama i opskrbi strujom, plinom i vodom, te odvodnji voda, sukladno ovim Odredbama i posebnim propisima.

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI (151.) U ovome PPUO društvenim djelatnostima se smatraju sljedeće djelatnosti:

- uprava, - socijalna zaštita, - zdravstvo, - predškolski odgoj, - obrazovanje, - kultura, - vjerske aktivnosti, - vatrogasni dom, - udruge i sl.

(152.) Planirana mreža javnih i društvenih djelatnosti sadrži osnovne sadržaje koji moraju biti zastupljeni u središnjim naseljima, a moguće ju je proširivati bez ograničenja.

U naseljima na području Općine moraju se za potrebe javnih i društvenih djelatnosti, osigurati prostori za sljedeće sadržaje:

Punitovci - općinska izvršna tijela

- osnovna škola - dječji vrtić

- dom kulture

- zdravstvena stanica - ljekarna - veterinarska ambulanta

- financijsko posredovanje - pošta

Za vjerske građevine, udruge i sl. prostor će se osigurati sukladno potrebama.

(153.) Za potrebe društvenih djelatnosti koristit će se postojeće građevine ili graditi nove u građevinskim područjima naselja, sukladno uvjetima utvrđenim u ovim Odredbama.

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

(154.) Trase novih prometnih i infrastrukturnih građevina prikazane su u kartografskim prikazima br. 2.A-2.G.

(155.) Prometne i infrastrukturne građevine određene su funkcijom i kategorijom i prikazane na kartografskim prikazima br. 2.A.-2.G.

- za postojeće građevine prostor je utvrđen stvarnom parcelom i pojasom primjene posebnih uvjeta prema posebnim propisima. Sve postojeće građevine, bilo da se zadržavaju ili uklanjaju, mogu se rekonstruirati u cilju poboljšanja funkcioniranja građevine.



(156.) Prilikom gradnje novih infrastrukturnih vodova nižih razina, koji nisu prikazani na kartografskim prikazima PPUO, potrebno je težiti njihovom objedinjavanju u infrastrukturne koridore.

(157.) Vodovi infrastrukture u pravilu se polažu u javne površine. Iznimno, mogu se polagati i na ostalim površinama uz osigurani pristup.

Ostale površine iz prethodnog stavka su:

- u građevinskim područjima – neizgrađene površine između regulacijske linije i građevnog pravca,

- van građevinskog područja – neizgrađeni površine.

5.1. PROMETNI SUSTAV

(158.) Mreža postojećih razvrstanih javnih cesta na području Općine utvrđena je Odlukom nadležnog Ministarstva.

Kategorija svih prometnica na području Općine može se mijenjati sukladno izmjenama Odluke iz stavka 1. ove točke bez promjene ovoga PPUO. Od dana stupanja na snagu Odluke, na tu prometnicu i okolni prostor primjenjuju se uvjeti gradnje utvrđeni ovim Odredbama, sukladno novoj kategoriji prometnice.

(159.) Prostor za za postojeće prometne građevine utvrđuje se stvarnom parcelom i pojasom primjene posebnih uvjeta prema posebnim propisima. Sve postojeće građevine, bilo da se zadržavaju ili uklanjaju, mogu se rekonstruirati pri čemu su moguće izmjene trase u cilju poboljšanja funkcioniranja građevine, u širini koridora definiranog posebnim propisom.

(160.) Ulični koridor u naselju je prostor između regulacijskih linija, koji je namijenjen gradnji kolnika, parkirališta, kolno-pješačkih prilaza građevinskoj parceli, prometnih površina pješačkog, biciklističkog i javnog prometa, te vođenja svih vrsta infrastrukturnih vodova, uključujući i odvodni sustav oborinske odvodnje, uređenju zelenih površina, postavljanju urbane opreme i sl.

(161.) Svi ulični koridori u građevinskom području na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica, ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju biti povezani u jedinstveni prometni sustav.

(162.) Za nove ulične koridore u građevinskim područjima naselja potrebno je osigurati širinu:

- 20,0 m za ulični koridor kojim prolazi županijska cesta,

- 18,0 m za ulični koridor kojim prolazi lokalna cesta,

- 18,0 m za ulične koridore kojima prolaze ostale ceste čija je dužine preko 150,0 m.

(163.) U slučaju da se zbog postojećih građevina, prirodnih ili drugih specifičnih prostornih ograničenja ne može osigurati preporučena širina uličnog koridora, za nove ulične koridore čija je dužina preko 150,0 m mogu se utvrditi i manje širine, ali ne manje od sljedećih:

MINIMALNA ŠIRINA ULIČNIH KORIDORA ZA KOLNI PROMET, DUŽINE PREKO 150,0 m

Minimalna širina uličnog koridora (m) KATEGORIJA CESTE U ULIČNOM KORIDORU Otvoreni sustav oborinske

odvodnje Zatvoreni sustav oborinske

odvodnje Državna 20,0 18,0 Županijska 18,0 14,0 Lokalna cesta 18,0 14,0 Ostale ceste 16,0 12,0

(164.) Za nove ulične koridore čija dužina je manja od 150,0 m, širina uličnog koridora ne može biti manja od:



MINIMALNA ŠIRINA ULIČNIH KORIDORA ZA KOLNI PROMET, DUŽINE MANJE OD 150,0 m

Minimalna širina uličnog koridora (m) SMJER KOLNOG PROMETA Otvoreni sustav oborinske

odvodnje Zatvoreni sustav oborinske

odvodnje Dvosmjerni promet 12,0 10,0 Jednosmjerni promet 10,0 8,0

Ulice dužine manje od 150,0 m mogu biti i slijepe.

(165.) Širine koridora iz točke (162.)-(164.) ovih Odredbi ne odnose se na postojeće ulične koridore, koji se nalaze u izgrađenom području.

Izgrađeno područje iz prethodnog stavka je izgrađeno građevinsko područje označeno na kartografskim prikazima građevinskih područja.

(166.) Sve ceste namijenjene javnom prometu na području Općine moraju biti opremljene horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, prema Hrvatskim normama.

Sve prometne površine trebaju biti izvedene sukladno posebnom propisu o sprječavanju stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera, tako da na njima nema zapreke za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.

Nije dozvoljena gradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koje zatvaraju vidno polje vozača i time ugrožavaju promet. Određivanje polja preglednosti utvrđuje se na temelju posebnog propisa za javne ceste.

(167.) U svim naseljima Općine mora se uz sve stambene građevine, građevine javne i društvene te gospodarske namjene, izgraditi minimalni broj parkirališnih mjesta prema sljedećim normativima:

MINIMALNI BROJ PARKIRALIŠNIH MJESTA

Namjena građevina Jedinica Broj

parkirališnih mjesta

Obiteljske stambene građevine 1 stan 1,00 Višestambene građevine 1 stan 1,20 Trgovački (maloprodaja) 25 m² bruto izgrađene površine 1,00 Robne kuće, trgovački centri 60 m² bruto izgrađene površine 1,00 Tržnice na malo 25 m² površine građevne čestice 1,00 Poslovne zgrade, uredi, agencije

100 m² bruto izgrađene površine < 50 m² bruto izgrađene površine

2,00 1,00

Industrija i skladišta 100 m² bruto izgrađene površine 1,00 Servisi i obrt 100 m² bruto izgrađene površine 2,00 Ugostiteljstvo 15 m² bruto izgrađene površine 1,00 Osnovne škole i vrtići 1 učionica/grupa 2,00 Zdravstvene građevine 40 m² bruto izgrađene površine 2,00 Vjerske građevine 40 m2 bruto izgrađene površine 1,00 Građevine mješovite namjene - ∑ parkirališnih

mjesta za sve namjene u sklopu građevine

Broj parkirališta za športsko-rekreacijske građevine utvrđuje se prema posebnom propisu.

(168.) Na javnim parkiralištima i u javnim garažama potrebno je osigurati parkirališna mjesta za invalide prema posebnom propisu.



(169.) Sukladno namjeni građevine izgradnja parkirališta se mora riješiti na sljedeći način:

• obiteljske stambene građevine

- na vlastitoj građevnoj čestici, - u uličnom koridoru, u širini regulacijske linije

građevne čestice, • višestambene građevine - na vlastitoj građevnoj čestici,

- u uličnom koridoru, u širini regulacijske linije građevne čestice,

- na parkiralištu udaljenom max. 100,0 m od građevine

• poslovne građevine

(trgovačke i ugostiteljske i poslovne zgrade, uredi, agencije, servisi i obrt)

- na vlastitoj građevnoj čestici, - u uličnom koridoru u širini regulacijske linije

građevne čestice - u uličnom koridoru, u širini regulacijske linije

građevne čestice, - na parkiralištu udaljenom do max. 100,0 m od

građevine, • robne kuće i trgovački centri - na vlastitoj građevnoj čestici, • proizvodne građevine i

skladišta - na vlastitoj građevnoj čestici - u uličnom koridoru u širini regulacijske linije

građevne čestice, • javne i društvene , športsko-

rekreacijske i vjerske građevine

- na vlastitoj građevnoj čestici, - u uličnom koridoru u širini regulacijske linije

građevne čestice, - na parkiralištu udaljenom max. 200,0 m od

građevine, • građevine mješovite namjene - sukladno načinu rješavanja izgradnje

parkirališta za osnovnu namjenu. Pod parkiralištem podrazumijeva se i prostor u garaži.

(170.) Pod pojmom "vlastita građevna čestica" iz točke (169.) ovih Odredbi podrazumijeva se građevna čestica na kojoj je izgrađena osnovna građevina.

Pod pojmom "ulični koridor u širini regulacijske linije" podrazumijeva se neizgrađeni prostor između regulacijske linije i kolnika na onoj strani ulice na kojoj se nalazi građevna čestica, pod uvjetom da se u tom prostoru osigura pješački prolaz širine kao u ostalom dijelu ulice, a najmanje 1,20 m.

Pod pojmom "parkiralište" podrazumijeva se parkiralište ili garaža koji su planirani ili su izgrađeni za potrebe nove građevine ili prenamjenu postojeće.

Potvrdu da se javno parkiralište ili garaža može koristiti za potrebe građevine izdaje Općina.

(171.) Način rješavanja izgradnje parkirališta utvrđen u točki (169.) ovih Odredbi obvezno se primjenjuje i u slučaju prenamjene postojećih građevina, za dio građevine koji se prenamjenjuje, te kod rekonstrukcije za dio građevine koji se rekonstruira, ako je zbog prenamjene odnosno rekonstrukcije potreban veći broj parkirališnih mjesta od broja potrebnog za postojeću namjenu.

(172.) Širina pješačkih prometnica utvrđuje se sukladno broju korisnika, prostornim uvjetima i ambijentalnim obilježjima, ali ne može biti manja od 1,20 m.

Pješačke prometnice se grade odvojeno od kolnika i po mogućnosti od kolnika odvojene zelenim zaštitnim pojasom.

(173.) Planirani prijelazi nerazvrstanih cesta i puteva preko planirane autoceste A5 definirat će se projektnom dokumentacijom navedene autoceste.



5.2. POŠTANSKI SUSTAV (174.) Razvoj poštanske djelatnosti koji se odnosi na modernizaciju poslovnog prostora i opreme

postojećeg PU usmjeren je na građevinsko područje naselja, te se PPUO i detaljnim planovima uređenja moraju osigurati prostorne pretpostavke za nesmetani razvoj.

5.3. TELEKOMUNIKACIJSKA MREŽA (175.) Razvojem nepokretne telekomunikacijske mreže u ovome PPUO planira se proširenjem

kapaciteta komutacija, te daljnji razvoj mjesnih mreža.

Magistralni, korisnički i spojni vodovi, komutacijski čvorovi u nepokretnoj mreži označeni su na kartografskom prikazu br. 2.B. Pošta, telekomunikacije i RTV.

Mjesne mreže razvijat će se sukladno dinamici gospodarskog, društvenog i prostornog razvitka Općine. Za izgradnju novih mreža (dio naselja ili cijela naselja) treba osigurati koridore za podzemne telekomunikacijske vodove.

(176.) Mjesna telekomunikacijska mreža gradi se u građevinskim područjima, te se u pravilu gradi

u zelenom pojasu ulica.

Na području Općine nema izgrađenih baznih (osnovnih) postaja.

(177.) Za razvoj pokretne telekomunikacijske mreže potrebno je izgraditi bazne (osnovne) postaje s pripadajućim antenskim stupovima i neophodnim kabelskim vodovima. Izgradnja baznih postaja sa samostojećim antenskim stupovima na području Općine Punitovci dozvoljena je unutar građevinskih područja naselja. Dozvoljena gustoća baznih postaja sa samostojećim antenskim stupovima je 1 antenski stup po naselju. U naselju je dozvoljena izgradnja više baznih postaja, ali u tom slučaju, ostale ne mogu imati samostojeći antenski stup. Bazna (osnovna) postaja se može graditi i izvan građevinskih područja s prostornom distribucijom od 1 stupa u radijusu od 10 km, a planira se jedna sjeverno od naselja Punitovci uz prometnicu za naselje Krndija.

Potrebna visina antenskih stupova je od 20-50 m.

Bazne postaje se moraju graditi sukladno posebnim propisima o sigurnosti te zaštiti od neionizirajućih zračenja.

Bazne (osnovne) postaje se ne mogu graditi: - na školama i dječjim vrtićima, - na građevinama i područjima koja su zaštićena na temelju propisa o zaštiti kulturnih

dobara, - sa samostojećim antenskim stupovima na udaljenosti manjoj od 100,0 m od sakralne

građevine (crkve).

Do lokacije baznih postaja obvezno je osigurati kolni pristup.

(178.) Mrežu baznih postaja potrebno je uskladiti s istim ili srodnim djelatnostima radi zajedničkog korištenja prostora i dijela građevina.

5.4. ELEKTROENERGETSKA MREŽA (179.) Elektroenergetske građevine određene su funkcijom i kategorijom i prikazane na

kartografskom prikazima br. 2.D. Elektroenergetika.

Prostor za elektroenergetske građevine utvrđuje se na sljedeći način: - za postojeće građevine prostor je utvrđen stvarnom parcelom i pojasom primjene

posebnih uvjeta prema posebnim propisima. Sve postojeće građevine, bilo da se zadržavaju ili uklanjaju, mogu se rekonstruirati u cilju poboljšanja funkcioniranja građevine.

(180.) Razvoj elektroenergetskog sustava na području Općine planira se gradnjom i

rekonstrukcijom sljedećih građevina:



a) Prijenos

- građevine od važnosti za Državu iz točke (2) ovih Odredbi.

b) Distribucija električne energije

- izgradnja KB 10(20) kV mreže unutar građevinskih područja naselja kojima će se međusobno povezati postojeće i planirane trafostanice 10(20)/0,4 kV,

- postupno demontiranje svih nadzemnih 10(20) kV dalekovoda unutar građevinskog područja naselja u skladu s dinamikom kabliranja,

- izgradnja novih TS 10(20)/0,4 kV i novih 10(20) kV dalekovoda ovisiti će o procesu urbanizacije i razvoja gospodarstva, te će o njima ovisiti lokacija TS i trase dalekovoda,

- izgradnja, rekonstrukcija i dogradnja niskonaponske 0,4 kV mreže.

Trase i lokacije elektroenergetskih građevina prijenosa iz podtočke a) električne energije označene su na kartografskom prikazu br. 2.D. Elektroenergetika.

Ostale trafostanice i elektroenergetski vodovi rekonstruirat će se i graditi sukladno gospodarskom razvoju i procesu urbanizacije naselja na području Općine.

(181.) Postojeći nadzemni DV 10(20) kV koji se nalazi u građevinskom području naselja (ili: koji

prolazi kroz građevinsko područje i kontaktnu zonu naselja), mora se postupno zamijeniti kabelskim.

Pri utvrđivanju trase kabelskog dalekovoda, novu trasu je obvezno uskladiti s urbanom matricom naselja na način da u najmanjoj mogućoj mjeri ograničava korištenje zemljišta i gradnju u naselju.

(182.) Prostor unutar koridora i ispod nadzemnih dalekovoda može se koristiti za osnovnu namjenu

prikazanu na Kartografskom prikazu br. 1. ''Korištenje i namjena prostora''.

Korištenje zemljišta i gradnja u koridorima elektroenergetskih građevina vrši se sukladno

posebnim propisima, uz suglasnost ustanove s javnim ovlastima nadležne za elektroenergetiku.

(183.) Novi distribucijski dalekovodi u građevinskom području moraju se izvoditi podzemnim

kabelskim vodovima.

U ovome PPUO se predviđa sukcesivna zamjena postojećih nadzemnih distribucijskih dalekovoda kabelskim vodovima.

(184.) Sve trafostanice moraju imati kolni pristup s javne površine. Ne dozvoljava se izgradnja TS u

uličnom profilu.

5.5. PLINOVODI (185.) Planirani plinovodi na području Općine su:

Lokalni plinovodi:

- glavni distribucijski plinovodi, - mjesne plinovodne mreže. U ovome PPUO planira se plinoopskrba svih naselja stalnog stanovanja na području Općine

osim naselja Krndija, te proizvodno-poslovne zone. (186.) Trase planiranih plinovoda prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.C. Proizvodnja i

cijevni transport nafte i plina.

(187.) Prostor za planirane građevine utvrđuje se na sljedeći način:



- lokalni-glavni distribucijski plinovod (izvan građevinskog područja) 100,0 m. Širine koridora iz stavka 1. ove točke utvrđuje se simetrično u odnosu na os infrastrukturne

građevine, prikazane u kartografskom prikazu. (188.) Glavne distribucijske plinovode izvan granica građevinskih područja graditi uz prometnice (u

ili uz koridor). Tlak plina u ovim plinovodima je do 0,4 MPa (do 4,0 bara).

(189.) Kućne redukcijske stanice u građevinskim područjima ne dozvoljava se graditi u uličnom profilu.

(190.) Razvoj distribucijske plinoopskrbne mreže u građevinskim područjima potrebno je uskladiti s razvojem područja tako da zadovolje sve planirane potrebe za plinom svih korisnika.

Planirani distribucijski plinovodi će biti srednjetlačni s tlakom plina 0,1-0,4 MPa (1,0-4,0 bara), a graditi će se s jedne ili obje strane ulica ovisno o potrebama.

(191.) Distribucijski plinovodi se u građevinskim područjima polažu u pravilu u javnim površinama

po potrebi s obje strane ulica. Na kartografskom prikazu su od mjesnih plinovoda prikazani samo važniji, a izgradnja ostalih mjesnih plinovoda pratiti će proces urbanizacije i razvoj gospodarstva.

5.6. VODOOPSKRBA (192.) Građevine vodoopskrbe određene su funkcijom i kategorijom i prikazane su na

kartografskom prikazu 2E.

Trase građevine vodoopskrbe su orijentacijske i moguće ih je mijenjati unutar koridora koji iznosi:

- za magistralne vodoopskrbne vodove 100,0 m,

- za vodove do objekata prikazanih simbolima vezano uz stvarni smještaj objekta

Širina koridora je utvrđena simetrično u odnosu na os trase vodovoda koja je prikazana na kartografskom prikazu 2E.

(193.) Rješenje vodoopskrbe naselja s područja Općine planira se uspostavom cjelovitog sustava s napajanjem iz postojećeg crpilišta ''Josipovac Punitovački'' i/ili povezivanjem na okolne sustave izvedbom planiranih magistralnih cjevovoda.

(194.) Izvorišta voda moraju se zaštititi od mogućih zagađivanja, sukladno mjerama sanitarne zaštite utvrđenim na temelju posebnog propisa.

(195.) Vodoopskrbni vodovi se polažu u javnim površinama.

(196.) Ako se vodoopskrbni sustav rješava etapno, mora se dimenzionirati i izvoditi kao dio cjelovitog rješenja.

(197.) U svakoj točki vodoopskrbnog sustava moraju biti zadovoljeni protupožarni zahtjevi u pogledu količina vode i raspoloživog tlaka, sukladno posebnom propisu.

5.7. ODVODNJA (198.) U ovom PPUO odvodnja otpadnih voda riješena je na način da je za svako naselje Općine

planirano formiranje autohtonog sustava odvodnje.

(199.) Prijemnik za prihvat otpadnih voda s područja Općine je rijeka Vuka i melioracijski kanali iz sliva iste.

(200.) U naseljima je planirana gradnja razdjelnog sustava.

Sanitarne i tehnološke otpadne vode odvoditi će se ukopanim vodonepropusnim cijevnim sustavom, a oborinske vode otvorenim cestovnim ili melioracijskim kanalima. Postoji i



mogućnost kombinacije razdjelnog i mješovitog sustava odnosno gradnje zatvorenog sustava oborinske odvodnje, ako se za to ukaže potreba.

(201.) Sustavi odvodnje mogu se graditi etapno, a etape realizacije moraju biti usklađene s krajnjim rješenjem.

(202.) Sve onečišćene ili zagađene otpadne vode koje ne odgovaraju uvjetima za upuštanje u odvodni sustav, moraju se prije upuštanja pročistiti uređajem za prethodno čišćenje otpadnih voda.

(203.) Sve onečišćene ili zagađene otpadne vode koje svojim svojstvima ne odgovaraju uvjetima za upuštanje u prijemnike ili tlo moraju se prije ispuštanja pročistiti uređajem za pročišćavanje otpadnih voda.

(204.) Do izgradnje javnog odvodnog sustava zbrinjavanje otpadnih voda može se vršiti putem vodonepropusnih sabirnih jama, uz obvezno pražnjenje jama i konačno zbrinjavanje otpadnih voda, sukladno posebnom propisu, odnosno vlastitim uređajem za pročišćavanje, sukladno uvjetima nadležne ustanove.

Iznimno, za građevine s količinom sanitarne i ostale otpadne vode iznad 2,0 m³/dnevno ne mogu se graditi vodonepropusne sabirne jame.

(205.) Nakon izgradnje javnog odvodnog sustava u ulici, postojeće građevine u toj ulici moraju se prilikom prvog sljedećeg zahvata na građevini priključiti na novi odvodni sustav, ako nemaju vlastiti uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.

5.8. VODOTOCI, VODE I MELIORACIJSKA ODVODNJA (206.) Postojeći vodnogospodarski sustav potrebno je urediti i održavati u funkcionalnom stanju pri

čemu Općina mora posebnu pažnju posvetiti dijelu melioracijskog sustava iz svoje nadležnosti (detaljna kanalska mreža).

Osim radova iz prethodnog stavka dozvoljeni su i drugi vodnogospodarski zahvati s ciljem unapređenja i poboljšanja vodnogospodarskog sustava.

(207.) Radi očuvanja i održavanja zaštitnih hidro-melioracijskih i drugih građevina i održavanja vodnog režima, područja uz nasipe i inundacijski pojas, moraju se koristiti sukladno posebnom propisu.

Inundacijski pojasevi će se utvrditi za područja uz kanale osnovne mreže (I i II reda), a utvrđuje ih nadležno tijelo prema posebnom propisu.

Uz rijeku Vuku je utvrđena vanjska granica inundacijskog pojasa (''Županijski glasnik'', br. 4/2003. i 9/2004.).

(208.) U ovome PPUO površinama za navodnjavanje smatraju se sve poljoprivredne površine. Navodnjavanje poljoprivrednih površina moguće je pod uvjetom da se prethodno utvrdi odgovarajuća kvaliteta vode za navodnjavanje.

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

6.1. MJERE ZAŠTITE VRIJEDNIH DIJELOVA PRIRODE (209.) Vrijedni dijelovi prirode utvrđeni su u PPOBŽ, a prikazani su na kartografskom prikazu 3.B.

Vrijedni dijelovi prirode iz prethodnog stavka ne predlažu se za zaštitu po posebnom propisu nego se štite Odredbama ovog PPUO.

(210.) Na području vrijednih dijelova prirode nije dozvoljeno sljedeće:

- uklanjanje živica i šumaraka, - gradnja građevina koje je moguće graditi izvan građevinskih područja, - gradnja baznih postaja (antenskih stupova), - gradnja distribucijskih dalekovoda.



Na šumom obraslim područjima osobito vrijednog krajobraza predlaže se uravnotežiti površinu sječa s ukupnom šumskom površinom, a sječu obavljati postupno.

Na vrijednim djelovima prirode vrijede i općenite mjere zaštite prirode:

- na prirodnim vrijednostima predviđenima za zaštitu potrebno je zabraniti sve radnje kojima se umanjuje njihova prirodna vrijednost odnosno narušavaju svojstva zbog kojih ih se želi zaštiti;

- za planirane zahvate u prirodu, koji sami ili sa drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na ekološki značajno područje ili zaštićenu prirodnu vrijednost, treba ocijeniti, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, njihovu prihvatljivost za prirodu u odnosu na ciljeve očuvanja tog ekološki značajnog područja ili zaštićene prirodne vrijednosti;

- u što većoj mjeri treba zadržati prirodne kvalitete prostora, odnosno posvetiti pažnju očuvanju cjelokupnog prirodnog pejzaža i okruženja;

- prirodne krajobraze treba štititi od širenja neplanske izgradnje, a kao posebnu vrijednost treba očuvati šume, prirodne vodotoke i područja uz njih;

- u cilju očuvanja biološke raznolikosti treba očuvati krajobraznu raznolikost: izmjenjivanje šuma, vlažnih livada, vodotoka, živica, a treba izbjegavati velike poljoprivredne površine zasijane jednom kulturom;

- potrebno je osigurati racionalno korištenje prirodnih dobara bez oštećivanja ili ugrožavanja njenih dijelova i uz što manje narušavanje ravnoteže prirodnih faktora;

- potrebno je spriječiti štetne zahvate i poremećaje u prirodi koji su posljedica tehnološkog razvoja i drugih djelatnosti i osigurati što povoljnije uvjete održavanja i slobodnog razvoja prirode.

(211.) Ekološki vrijedna područja koja se nalaze na području Općine treba sačuvati i vrednovati u

skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te mjerama za očuvanje stanišnih tipova (''Narodne novine'', br. 7/06).

(212.) Na području Općine Punitovci utvrđeni su ugroženi i rijetki tipovi staništa (vlažne livade

Srednje Europe; mezofilne livade Srednje Europe; livade djeteline i puzave rosulje; poplavne šume hrasta lužnjaka; mješovite hrastovo-grabove šume i čiste grabove šume) za koje treba provoditi sljedeće mjere očuvanja:

• očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi izvršiti revitalizaciju;

• očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neuređene obale, sprudovi, brzaci, slapovi i dr.) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno pojavljivanje rukavaca i dr.);

• očuvati povezanost vodnog toka, izbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog režima vodenih i močvarnih staništa ukoliko to nije neophodno za zaštitu ljudi i naselja;

• u gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove;

• u svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama;

• pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sastav; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi;

• očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip što podrazumijeva neunošenje stranih (alohtonih) vrsta i genetski modificiranih organizama.



6.2. MJERE ZAŠTITE KULTURNO – POVIJESNIH CJELINA (213.) Na području općine Punitovci su, sukladno posebnom zakonu, zaštićena sljedeća kulturna

dobra:

a) Preventivno zaštićena kulturna dobra

1. Sakralna: KRNDIJA: crkva sv. Križa 2. Spomenici Domovinskog rata: PUNITOVCI: Spomen ploča sa imenima poginulih

mještana u Domovinskom ratu b) U postupku preventivne zaštite:

1. JOSIPOVAC PUNITOVAČKI «Veliko polje II»- prapovijesni i srednjovjekovni

arheološki lokalitet na trasi autoceste B. Manastir - Osijek - Svilaj, dionica Osijek – Đakovo.

2. JOSIPOVAC PUNITOVAČKI «Veliko polje I» - prapovijesni arheološki lokalitet na trasi autoceste B. Manastir - Osijek - Svilaj, dionica Osijek – Đakovo.

Osim navedenih lokaliteta, na području Općine evidentirano je 17 građevina narodnog graditeljstva koje su od lokalnog značaja: Jurjevac Punitovački Kuća, Glavna 94 Punitovci Kuća, S. Radića 83 Kuća, Domovska 50 Josipovac Punitovački Kuća, Ul. Braće Banas 133 Kuća, Ul. Braće Banas 75 Kuća, Ul. Braće Banas 71 Kuća, Ul. Braće Banas 38 Kuća, Ul. Braće Banas 32 Kuća, Ul. Braće Banas 37 Kuća, Strossmaverova 7 Kuća, Strossmaverova 19 Kuća, Strossmaverova 25 Kuća, Strossmaverova 43 Kuća, Strossmaverova 55 Kuća, Strossmaverova 57 Kuća, Strossmaverova 63 Kuća, Strossmaverova 65

(214.) Zaštićena kulturna dobra i evidentirana kulturna dobra detaljno se utvrđuju na temelju

akata o zaštiti.

Zaštićena kulturna dobra, kod kojih su utvrđena spomenička svojstva i na koja se obavezno primjenjuju sve spomeničke odredbe, smatraju se sve vrste spomenika, koji su registrirani ili preventivno zaštićeni te upisani u Listu kulturnih dobra Republike Hrvatske.

Županija ili općina može, sukladno posebnom propisu, zaštititi kulturna dobra od lokalnog značaja, uz suglasnost nadležnog tijela.



Zaštićenim kulturnim dobrom se smatraju i sva kulturna dobra koja će se, nakon donošenja PPUO, zaštititi sukladno posebnom zakonu.

Namjena i način uporabe kulturnog dobra te svi zahvati na kulturnom dobru, utvrđuju se i provode sukladno posebnom zakonu.

(215.) Lokalitetima koji su u postupku preventivne zaštite u tijeku je definiranje granica katastarskim česticama.

Na tim se lokalitetima, svi zemljani radovi koji uključuju kopanje zemljišta dublje od 40 cm, moraju izvesti ručnim iskopom pod nadzorom i uputama arheologa uz prethodno utvrđene posebne uvjete zaštite i odobrenje Konzervatorskog odjela u Osijeku, koji može propisati i prethodno izvođenje zaštitnih arheoloških iskopavanja i istraživanja.

Sva izgradnja na navedenim lokalitetima uvjetovana je rezultatima arheoloških istraživanja, bez obzira na prethodno izdane uvjete i odobrenje.

Također, ukoliko bi se na preostalom području Općine, prilikom izvođenja građevinskih ili bilo kojih drugih zemljanih radova naišlo na arheološko nalazište ili nalaze, radove je nužno prekinuti te o navedenom bez odlaganja obavijestiti Konzervatorski odjel u Osijeku, kako bi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara poduzele odgovarajuće mjere osiguranja te zaštite nalazišta i nalaza.

7. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ I ZBRINJAVANJE OTPADA

7.1. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

(216.) Na području Općine utvrđene su sljedeća oštećena ili ugrožena područja:

- divlja odlagališta otpada ''Punitovački pašnjak'',

(217.) Za sanaciju oštećenih ili ugroženih područja potrebno je provesti sljedeće mjere:

- divlje odlagalište otpada moraju se sanirati.

(218.) Potrebno je izraditi Program mjerenja kakvoće zraka i uspostaviti područnu mrežu za praćenje kakvoće zraka, sukladno posebnom propisu.

Za područje Općine potrebno je izraditi kartu buke, sukladno posebnom propisu.

U slučaju da se kartom buke utvrde područja buke većeg intenziteta od dozvoljenog posebnim propisom, potrebno je provesti mjere zaštite od buke, sukladno uvjetima i obilježjima područja (zelenilom, ogradama i sl.).

(219.) Ostale mjere zaštite okoliša provodit će se sukladno posebnim propisima te uvjetima i mjerama utvrđenim u ovome PPUO i to:

a) Zaštita tla

- gradnjom unutar utvrđenih građevinskih područja,

- gradnjom van građevinskih područja i načinom vođenja infrastrukture, sukladno ovim Odredbama,

- zbrinjavanjem otpada na način utvrđen sukladno ovim Odredbama

- smanjivanjem uporabe pesticida, umjetnog gnojiva te ostalih preparata na primjerenu razinu.

b) Zaštita voda

- zaštita voda provoditi će se sukladno posebnim propisima te uvjetima i mjerama utvrđenim ovim PPUO,

- izvorište pitke vode s područja Općine (crpilište Josipovac Punitovački) utvrđuje se krugom radijusa 2.000 m, unutar kojega vrijede mjere zaštite sanitarnih zona izvorišta za treću zonu,



- površine s područja Općine koje su unutar vodozaštitnih područja crpilišta koja su smještena u okolnim općinama, ali im se vodozaštitne zone protežu i na području Općine Punitovci, osigurava se provođenje mjera iz Odluke o sanitarnim zonama tih crpilišta,

- zaštita voda provodi se i mjerama propisanim ovim Planom, a koje su određene kroz uvjete odvodnje otpadnih voda utvrđene ovim Odredbama,

- zaštita voda se provodi i smanjivanjem upotrebe pesticida, umjetnih gnojiva i ostalih preparata, a u zonama sanitarne zaštite i njihovim potpunim ukidanjem, ako je to utvrđeno Odlukom o zaštiti izvorišta.

c) Zaštita zraka i zaštita od buke

- uvjetima gradnje u građevinskom području naselja, uvjetima utvrđenim za gradnju građevina gospodarske namjene (PPUT), te uvjetima gradnje poljoprivrednih građevina za uzgoj životinja, sukladno ovim Odredbama.

(220.) Izrada studije utjecaja na okoliš obvezna je za zahvate definirane posebnim propisom i Prostornim planom Osječko-baranjske županije:

a) po posebnom propisu:

- planirani 2x400 kV dalekovod Ernestinovo-Međurić.

b) po Prostornom planu Osječko-baranjske županije:

- više istovrsnih zahvata (niz) koji se planiraju na malom prostoru i čije su veličine, odnosno kapaciteti, iako pojedinačno manji, ukupno veći od propisanih posebnim propisom.

Pod malim prostorom podrazumijeva se gospodarska zona Josipovac Punitovački utvrđena ovim PPUO i zahvati izvan građevinskog područja s izvorima zagađenja koji se nalaze na međusobnoj udaljenosti manjoj od 250,0 m.

Unutar gospodarske zone je obvezna izrada Studije za sve zahvate i u slučajevima kada su po kapacitetu i/ili veličini manji od onih propisanih posebnim propisom, a temeljem posebnog propisa podliježu izradi SUO, sukladno točki 163. PPOBŽ-a.

Izvan građevinskih područja obvezna je izrada Studije u slučaju kada su veličine i/ili kapaciteti zahvata koji su na međusobnoj udaljenosti manjoj od 250,0 m pojedinačno manji, ali ukupno veći od onih propisanih posebnim propisom.

Pod udaljenosti se smatra međusobna udaljenost građevina u kojima se obavlja djelatnost zbog koje je propisana obveza izrade studije.

7.2. ZBRINJAVANJE OTPADA (221.) Na cijelom području Općine planira se organizirano prikupljanje i odvoženje komunalnog

otpada.

(222.) Za odlaganje komunalnog otpada na području Općine u ovome PPUO utvrđena je kao potencijalna lokacija postojeća lokacija neuređenog odlagališta otpada ''Punitovački pašnjak'' na dijelu kč.br. 1794/2.

Alternativno, zbrinjavanje komunalnog otpada može se vršiti na regionalnom odlagalištu ili zajedničkom odlagalištu za više jedinica lokalne samouprave, izvan granica Općine.

(223.) Lokacija odlagališta komunalnog otpada ''Punitovački pašnjak'' smatra se orijentacijskom, a definitivno će se utvrditi nakon provedenih istraživanja pogodnosti lokacije za odlaganje komunalnog otpada.

(224.) Količina otpada mora se smanjiti na način reciklaže otpada (za što je potrebno osigurati odgovarajuće prostore u naseljima), te korištenjem bio-otpada za proizvodnju komposta u okviru domaćinstava s okućnicom.

(225.) Opasni otpad se prikuplja na mjestu nastanka, a zbrinjava sukladno posebnom propisu.



(226.) Odlagalište komunalnog otpada gradit će se i održavati sukladno posebnom propisu.

8. OBVEZE IZRADE DETALJNIJIH PROSTORNIH PLANOVA (227.) Ovim PPUO utvrđuje se obveza izrade sljedećeg prostornog plana:

a) Urbanistički plan uređenja naselja Punitovci

b) Detaljni plan uređenja Gospodarske zone Punitovci

(228.) Područje obuhvata Urbanističkog plana uređenja naselja Punitovci je građevinsko područje naselja Punitovci, a područje obuhvata Detaljnog plana uređenja Gospodarske zone Punitovci je građevinsko područje gospodarske zone.

(229.) Do izrade prostornih planova iz točke (227.) ovih Odredbi, način korištenja zemljišta i uvjeti gradnje utvrđivat će se sukladno ovim Odredbama.

9. SMJERNICE I MJERILA ZA NEOPHODNU REKONSTRUKCIJU GRAĐEVINA U SKLADU S ČLANKOM 44. ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU

9.1. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI

(230.) Postojeće legalno izgrađene građevine, koje su izgrađene protivno namjeni planiranoj u ovom PPUO, mogu se rekonstruirati u svrhu neophodnog poboljšanja uvjeta života i rada.

(231.) Pod rekonstrukcijom u svrhu neophodnog poboljšanja uvjeta života i rada podrazumijevaju se:

- sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine, u postojećim gabaritima,

- dogradnja sanitarnih prostorija (WC i kupaonica s predprostorom) uz postojeću stambenu građevinu koja nema sanitarne prostorije, max. bruto izgrađene površine 10,0 m²,

- dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica i garderoba s predprostorom) uz postojeću građevinu druge namjene (koja služi za rad i boravak ljudi i koja nema sanitarne prostorije ), do max.10,0 m² bruto izgrađene površine za građevine do 100,0 m² i do 5% ukupne bruto izgrađene površine za veće građevine,

- preinake unutrašnjeg prostora, bez povećanja gabarita građevine,

- izmjene ravnih krovova u kose bez mogućnosti nadogradnje nadozida, isključivo radi sanacije ravnog krova, uz mogućnost korištenja potkrovlja sukladno osnovnoj namjeni građevine odnosno namjeni utvrđenoj ovim PPUO,

- adaptacija postojećeg tavanskog prostora u korisni prostor, u postojećim gabaritima, za namjene sukladne osnovnoj namjeni građevine odnosno namjeni utvrđenoj ovim PPUO,

- ugradnja ili rekonstrukcija instalacija,

- gradnja ili rekonstrukcija komunalnih priključaka,

- uređenje građevne čestice postojeće građevine (sanacija i izgradnja ograda i potpornih zidova i prometnih površina).

Planom užeg područja mogu se ove smjernice propisati i drugačije.

(232.) Građevinama ili dijelu građevina iz točke (230.) ovih Odredbi može se mijenjati namjena, sukladno namjeni površina utvrđenoj ovim PPUO.



9.2. POSTUPANJE S GRAĐEVINAMA IZGRAĐENIM SUPROTNO UVJETIMA UTVRĐENIM U PPUO

(233.) Postojeće legalno izgrađene građevine, koje su izgrađene protivno uvjetima gradnje utvrđenim u PPUO mogu se rekonstruirati sukladno točki (231.) ovih Odredbi, te dograđivati i nadograđivati sukladno ovim Odredbama.

Prilikom rekonstrukcije, radovi na građevini iz prethodnog stavka moraju biti usklađeni s uvjetima gradnje utvrđenim u ovom PPUO, ako je to moguće s obzirom na položaj građevine.

Ako je postojeći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) veći od dozvoljenog, isti se prilikom gradnje novih građevina na toj čestici može zadržati.

(234.) Građevinama iz točke (233.) ovih Odredbi može se mijenjati namjena sukladno Odredbama ovoga PPUO.

Documents

PROSTOR ZA OVJERU TIJELA NADLEŽNOG ZA DONOŠENJE PLANA PUNITOVCI/doc/PPUO-Punitovci... · Zavod za prostorno planiranje d.d. Osijek, Vijenac Paje Kolarića 5a PROSTOR ZA OVJERU TIJELA