Prostorni plan uređenja općine Lupoglav

Izmjene i dopune prostornog plan uređenja općine Lupoglav

REPUBLIKA HRVATSKA

XVIII. ISTARSKA ŽUPANIJA - OPĆINA LUPOGLAV

OPĆINA LUPOGLAV

IZMJENE I DOPUNE

PROSTORNOG PLANA UREĐENJA

Županija: XVIII. ISTARSKA ŽUPANIJA

Općina: OPĆINA LUPOGLAV

Naziv prostornog plana: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE LUPOGLAV

Naziv kartografskog prikaza:

Broj kartografskog prikaza:

Mjerilo kartografskog prikaza:

Program mjera za unapređenje stanja u prostoru (službeno glasilo):

Službene novine Grada Pazina broj 10/04.

Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana (službeno glasilo):

Službene novine Grada Pazina broj 30/08.

Prva javna rasprava (datum objave):

"Glas Istre" od dana 3. kolovoza 2007. godine

Javni uvid održan:

od: 13.08.2007.

do: 14.09.2007.

Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave:

Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:

Franko Baxa

Suglasnost na plan prema članku 98., stavaka 1. i 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji ("Narodne novine", br. 76/07), broj suglasnosti klasa: 350-02/09-01/1, Urbroj: 2163/1-02/1-09-2, datum: 14. siječanj 2009. datum:

Pravna osoba/tijelo koje je izradilo plan:

URBANISTIČKI INSTITUT HRVATSKE d.d.

Frane Petrića 4, 10000 Zagreb ( tel - 01/4 804 300 ( fax 01/4 812 708

Pečat tijela pravne osobe/tijela koje je izradilo plan:

Odgovorna osoba:

mr.sc. Ninoslav Dusper, dipl.ing.arh.

Koordinator plana: Lidija Škec, dipl.ing.arh.

Stručni tim u izradi plana:

1. Lidija Škec, dipl.ing.arh. 4. Mladen Kardum, ing.građ.

2. Dunja Ožvatić, dipl.ing.arh.

3. Nataša Avakumović, dipl.ing.uređ.kraj.

Pečat predstavničkog tijela:

Predsjednik predstavničkog tijela:

Uroš Andrejević

Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava:

(ime, prezime i potpis)

Pečat nadležnog tijela:

Zagreb, 2008.

NOSITELJ IZRADEOpćina Lupoglav

Načelnik OpćineFranko Baxa

STRUČNI IZRAĐIVAČUrbanistički institut Hrvatske, d.d.

Direktor mr.sc. Ninoslav Dusper, dipl.ing.arh.

Koordinator izrade planaLidija Škec, dipl.ing.arh.

Stručni tim u izradi planaLidija Škec, dipl.ing.arh.

Dunja Ožvatić, dipl.ing.arh.

Nataša Avakumović, dipl.ing.uređ.kraj.

Mladen Kardum, ing.građ.

SADRŽAJ

A.TEKSTUALNI DIO

40.UVODNE NAPOMENE

5I.OBRAZLOŽENJE

61.POLAZIŠTA

61.1.Položaj, značaj i posebnosti područja općine

71.1.2.Prostorno razvojne i resursne značajke

181.1.3.Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova

241.1.4.Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja

302.CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

302.1.Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja

302.1.2.Racionalno korištenje prirodnih izvora

302.1.3.Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša

322.2.Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja

322.2.3.Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture

332.2.4.Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina

362.3.Ciljevi prostornog uređenja naselja na području općine

362.3.1.Racionalno korištenje i zaštita prostora

372.3.2.Utvrđivanje građevinskih područja

422.3.3.Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

443.PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

443.1.Prikaz prostornog razvoja na području općine u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu županije

453.2.Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina

463.2.1.Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgrađene strukture van naselja; poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine)

483.3.Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti

493.4.Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora

583.4.1.Iskaz površina za posebno vrijedna i osjetljiva područja i prostorne cjeline

613.5.Razvoj infrastrukturnih sustava

613.5.2.Energetski sustav

623.5.3.Vodnogospodarski sustav

643.6.Postupanje s otpadom

653.7.Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

II.ODREDBE ZA PROVOĐENJE73

B.GRAFIČKI DIO

KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINAmj 1:25.000

1A.Prostor/površine za razvoj i uređenje

1B.Promet, pošta i telekomunikacije

INFRASTRUKTURNI SUSTAVImj 1:25.000

2.Infrastrukturni sustavi i mreže

UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORAmj 1:25.000

3A.Uvjeti korištenja

3B.Posebne mjere

4.GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJAmj 1:5000

(12 listova u mj. 1:5000)

0.UVODNE NAPOMENE

Za područje Općine Lupoglav na snazi je Prostorni plan uređenja Općine Lupoglav donesen 2003. godine i objavljen u „Službenim novinama Grada Pazina“ br. 20/03 od 16. prosinca 2003. godine.

Postupak Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Lupoglav pokrenut je iz nekoliko razloga kako slijedi:

· ažuriranja podataka o infrastrukturnim sustavima i mrežama,

· ispravki građevinskih područja,

· usklađivanja Prostornog plana uređenja Općine Lupoglav s novom zakonskom regulativom te

-usklađivanja Prostornog plana uređenja Općine Lupoglav s smjernicama Prostornog plana Parka prirode Učka.

Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Lupoglav izrađene su u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98 i 61/00, 100/04), Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07), Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04) kao i drugim odgovarajućim zakonima koji pokrivaju problematiku prostora za koji se izrađuju Izmjene i dopune.

Ove Izmjene i dopune sastavni su dio Prostornog plana uređenja Općine Lupoglav, a obuhvaćaju A. Tekstualni dio: I. Obrazloženje i II. Odredbe za provođenje te B. Grafički dio - kartografske prikaze.

I.OBRAZLOŽENJE

Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Lupoglav odnose se na slijedeća poglavlja:

1.POLAZIŠTA

1.1.Položaj, značaj i posebnosti područja općine

Općina Lupoglav smještena je u sjeveroistočnom dijelu Istarske županije, a nastala je novim teritorijalnim ustrojstvom Republike Hrvatske podjelom bivše Općine Pazin. Graniči na istoku s Primorsko-goranskom županijom, te s Općinama Lanišće i Cerovlje, i Gradom Buzet sve u sklopu Istarske županije.

Prometno zauzima izuzetno povoljan položaj s obzirom da kroz nju prolaze glavni cestovni pravci koji spajaju Istarsku županiju i ostatak Hrvatske (Istarski “Y” tj. D3, tunel “Učka”), a gradnjom planiranog željezničkog tunela kroz Ćićariju ta će uloga doći još i više do izražaja.

Od važnih cestovnih pravaca valja spomenuti, navedenu, državnu cestu D3 (Matulji - Lupoglav - Pazin - Žminj) te D500 (Ćepić - Vranja).

Cestovni sustav Općine Lupoglav dobro pokriva unutarnje potrebe. Postoji razmjerno vrlo gusta mreža lokalnih putova, kao i u čitavoj Istarskoj županiji gledano u odnosu na državni prosjek, ali slabih tehničkih karakteristika.

Općina Lupoglav zauzima 92,19 km2 što čini 3,27% teritorija Istarske županije (2822 km2 ). Sjedište Općine je u Lupoglavu. Lupoglav ima pet standardnih funkcija koje obilježavaju središnjost nekog naselja, tj. osnovnu školu, ambulantu, upravu, poštu i trgovinu živežnim namirnicama. Time Lupoglav čini mrežu središnjih naselja Istre.

Općina broji 979 stanovnika po popisu iz 1991., što je 0,48% stanovništva Županije.

Prosječna gustoća naseljenosti je 10,39 st/km2,odnosno gotovo najniža gustoća naseljenosti u Županiji (72,41 st/km2), i spada u demografski kritična područja (prosječna gustoća naseljenosti Republike Hrvatske iznosi 85 st/km2).

Od osam naselja u Općini jedino je u naselju Lupoglav zamjetan porast stanovništva u odnosu na 1981. godinu. U periodu 1981.-1991. broj stanovnika u Općini Lupoglav pao je za 132, a u periodu 1991.-2001. broj stanovnika pao je za 41.

Na prostoru Općine Lupoglav susreću se dvije od tri geomorfološke cjeline Županije:

“Bijela Istra” (masiva Učke i Ćićarije) te “Siva Istra” (pretežito područja fliša). Naselja u navedenim cjelinama pokazuju znatne razlike u morfološkom i tipološkom smislu. Naselja "Bijele Istre" su koncentrirana, nepravilne matrice, gotovo uvijek smještena na prisojnim položajima, a, često, nekoliko stambenih i gospodarskih objekata okružuje zatvoreno gospodarsko dvorište oblikujući tako relativno siguran zatvoreni sklop zgrada (tipična naselja su: Semić, Brest pod Učkom). Naselja "Sive Istre" su u pravilu ograničenih formi dobro prilagođenih terenu, vizura i silueta koje poštuju mjerilo ambijenta. Radi se u pravilu o urbanim i ruralnim naseljima male veličine na brijegu, gusto zbijenih sklopova s malim površinama obradivog zemljišta unutar samih naselja (tipično ruralno naselje je Boljun).

Govoreći o značaju Općine Lupoglav pored njenog prometnog položaja treba spomenuti njezine prirodno-spomeničke kvalitete i vrijednosti, očuvanost okoliša osobito značajnog krajobraza i parka prirode “Učka” te okolicu starog Boljuna i Boljunsko polje.

1.1.2.Prostorno razvojne i resursne značajke

Glavne razvojne značajke Općine Lupoglav temelje se na prometnoj funkciji, koja se ostvaruje izgradnjom suvremene prometnice “Istarski Y” i tunela “Učka”, čime ova, zemljopisno periferna, Općina u Županiji postaje u prometnom smislu od njenog prvorazrednog značaja u povezivanju s ostatkom Hrvatske.

Ova uloga će se još više naglasiti izgradnjom planiranog željezničkog tunela kroz Ćićariju ili Učku, čime bi se postigla izravna povezanost istarskih pruga s nacionalnom mrežom, a ne kao dosad, zaobilazno, preko Slovenije.

Prometni značaj vjerojatno će utjecati i na razvoj novih gospodarskih djelatnosti u ovom prostoru: industrije, servisa i sl. Za to je osobito pogodno područje uz naselje Lupoglav.

Važnu ulogu u gospodarstvu Općine Lupoglav mogao bi imati turizam.

Revaloriziranjem vrijednih i zaštićenih prirodnih posebnosti i povijesne baštine moguće je ostvariti atraktivnu turističku ponudu u obliku seoskog i izletničkog turizma kao dopuna turističke ponude istočne obale Istre.

Naime, posljednjih godina svjedoci smo novom pristupu turizmu, novim oblicima korištenja slobodnog vremena i novom poimanju odmora. Tako se javljaju specifične grupe turista zainteresirane za uzbuđenja i iskustva koja im može pružiti upravo unutrašnjost Istre. Prvu grupu čine turisti-aktivni rekreativci koji upražnjavaju sve vidove aktivne rekreacije i kojima je rekreacija neposredno povezana s potrebom otkrivanja novih prostora, ambijenata, ljudi i običaja. Drugu grupu čine tzv. vikend-turisti čiji se kratkotrajni boravak ograničava na obilazak prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti, te autohtona gastro ponuda čini osnovu potražnje navedene grupacije. Treća grupa je relativno mala grupa koju čine tipovi gostiju kao ekstremni sportaši, lovci, i slično, koji potražuju široke, slabo nastanjene i neurbanizirane prostore sa specifičnim vrednotama.

U tom smislu su osobito zanimljivi značajni krajobraz i park prirode “Učka” te Boljunsko polje sa starim Boljunom, kao i prostor Lesišćine osobito pogodan za razvoj agroturizma.

Boljunsko polje ujedno je i vrijedno poljoprivredno područje pogodno za razvoj ratarske, povrćarske i krmne kulture. Općenito, prostor južnog i zapadnog dijela Općine Lupoglav pogodan je za uzgoj ratarske, povrćarske i krmne kulture, vinove loze (uz odabir podloga otpornih na karbonate), maslina (na posebnim mikrolokacijama pod utjecajem maritimne klime), te voćarske kulture umjereno kontinentalnog klimatskog pojasa.

Predplaninsko i planinsko područje Istre, u koji pripada sjeverni i sjeveroistočni dio Općine Lupoglav, je s obzirom na ograničavajuće prirodne uvjete (klimu, reljef i tla) pogodan samo za uzgoj krumpira od biljnih kultura, te je razvitak poljoprivredne djelatnosti usmjeren prema stočarstvu pašnjačkog tipa.

Postojeći kamenolom kod Vranje zapošljava stanovit broj osoba i izvor je prihoda za Općinu, ali nije prihvatljiv zbog smještaja neposredno uz zaštićenu zonu spomenika prirode “Vela Draga” stoga treba pristupiti sanaciji tog područja i njegovoj prenamjeni, tj. ekološki prihvatljivijoj namjeni.

Ovim Planom se prostor, koji se odlikuje velikom raznolikošću i prirodnom ljepotom, utvrđuje kao najvredniji resurs područja Općine Lupoglav.

Cestovni promet

Područje Općine Lupoglav neravnomjerno je naseljeno, a postojeća cestovna mreža prilagođena je prirodnim datostima. Naselja uz državne, županijske i razvrstane lokalne ceste brže se šire i razvijaju.

Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u državne, županijske i lokalne (NN 79/99, 111/00, 98/01 i 143/02), a na temelju čl. 5 Zakona o javnim cestama (NN 180/04) i Uredbe o mjerilima za razvrstavanje javnih cesta (NN 63/99) na području Općine Lupoglav razvrstane su:

DRŽAVNE CESTE:

dio državne ceste D3 (GP Goričan (gr.R.M.) - čvor Čakovec - čvor Varaždin - čvor Breznički Hum - Zagreb - čvor Karlovac - Rijeka - čvor Kanfanar - Pula u dužini od 114,6km od ukupno 325,7 km,

dio državne ceste D44 (Ponte Portone D21 - Buzet - Lupoglav D3) u dužini 4,1km od ukupno 39,5 km,

dio državne ceste D500 (Tunel Učka D3 - Vranja - Šušnjevica - Kršan D64 ili dionica Lupoglav - Vranja - Šušnjevica - Kršan) u dužini 8,3 km od ukupno 23,5km.

ŽUPANIJSKE CESTE:

dio županijske ceste Ž5014 (Ž5011 - Račja Vas - Lanišće - Lupoglav D44) u dužini 4,7km od ukupno 20,8km,

dio županijske ceste Ž5047 (D500 - Veprinac - Matulji - Kastav D304) u dužini 2,6km od ukupno 22,3km,

dio županijske ceste Ž5046 (Pazin D64 - Cerovlje - Paz - D500) u dužini 1,3km od ukupno 19,7km.

LOKALNE CESTE:

dio lokalne ceste L50082 (L50084-Borut - Cerovlje Ž5013) u dužini 7,8km od ukupno 13,2km,

lokalna cesta L50083 (Lupoglav - Ž5014 - Dolenja Vas - Brest pod Učkom) u dužini 4,4km,

lokalna cesta L50084 (Lupoglav D44 - Vranja D500) u dužini 4,3km,

lokalna cesta L50087 (L50084 - Boljun - D500) u dužini 7,7km.

Prostor Općine Lupoglav presječen je autocestom D3 na sjeverni i južni dio. Sva ostala cestovna mreža i promet odvija se u drugoj razini, a dodir je samo u dvije točke, cestovnim čvorovima Lupoglav i “tunel Učka”. Za funkcioniranje i organiziranje lokalnog prometa na području Općine autocesta nema skoro nikakvo značenje niti upliv.

Sva naselja u Općini i naseljena i ostala područja vezana su na dijelove državnih cesta, južni dio područja Općine na 8,3km dužine D500 (tunel Učka D3 - Vranja - Šušnjevica - Kršan D64) sjeverni dio područja Općine na 4,1km dužine D44 (Ponte Portone D231 - Buzet - Lupoglav D3) koji je kroz naselje Lupoglav i glavna gradska ulica.

Dijelovi županijskih cesta na području Općine također nemaju značenje za lokalnu komunikaciju periferne su odnosu na prostor Općine, a dionice cesta kratke; značajnije su za županiju i državu nego za Općinu, jer s državnim cestama D44 i D500 čine okosnicu cestovne mreže Županije. Ž5046 dužine 1,3km i Ž5047 2,6km ne povezuju niti jedno naselje, a Ž5014 je važna više za Općinu Lanišće nego za Lupoglav (dužine 4,7km također ne prolazi kroz naselja).

Na lokalnim cestama odvija se veliki dio prometa na području Općine. Lokalne ceste koje povezuju naseljena područja s dijelovima državnih i lokalnih razvrstanih cesta u Boljunskom i Ročkom Polju, te području Semića su dobre i zadovoljavaju potrebe, a dio cesta u predjelu Boljuna i Dolenje Vasi prema zapadu i L50082 je na teškom terenu i u lošem stanju, asfaltiran ili makadamski.

Pojedine lokalne ceste su širine i do 2,50 metara bez odvodnje s nepovoljnim tehničkim elementima, nedovoljnom signalizacijom i sigurnošću. Teško zadovoljava uvjete i skupo je održavanje.

Ostale nerazvrstane ceste (za Kosoviju, Barićko selo, Mandiće, Kureloviće, Markonju, Lovrinčiće, Mrzliće, Španjare, Paškvaliće i ostala naselja) su uske ceste, širine 2,5-4,0 metara, dijelom asfaltirane s dijelom makadamske, sa različitim tehničkim elementima, u funkciji povezivanja s razvrstanim javnim cestama. Bez riješene su odvodnje i zaštitnih ograda s prijelazima preko željezničke pruge u razini.

Građevinska područja i naselja su mala, a infrastruktura skupa. Veliki dio prostora Općine na padinama Učke i Ćićarije nema niti protupožarne šumske putove, te su opasnosti i požari učestali u nepristupačnim terenima, a posljedice su devastiranje šuma, krajobraza i oštećenja tla od bujica.

Željeznički promet

Na području Općine Lupoglav su dijelovi željezničke pruge Buzet - Pula (I 102) s željezničkim čvorom i postajom Lupoglav i industrijske željezničke pruge (II 214) Lupoglav - Raša. Obje željezničke pruge su nerentabilne i marginalizirane kako po broju putnika, tako i po prevezenom teretu.

Željeznica u Istri ima dugu tradiciju i odigrala je vrlo važnu ulogu i razvitka “unutarnje Istre”, a željeznička pruga Istre bila je u sustavu Austrougarske i Jugoslavenske željezničke mreže povezane na Europsku mrežu. Danas je sustav Hrvatskih željeznica HŽ u Istri indirektno (preko Slovenije) i lokalno vezan za ostalu željezničku mrežu države, ovisan o razvojnim planovima Slovenskih željeznica.

Željezničke pruge su s lošim i zastarjelim tehničkim elementima, neosiguranim prijelazima u razini, malim putnim brzinama, slabim održavanjem i nerentabilnim poslovanjem. Građene 1876. i dograđene 1952. zvanično su nosivosti C4 kategorije.

Strategijom razvitka i prostornim planovima države i županija do 2015. godine, planirana je nova koncepcija razvitka željezničke mreže s uključenjem u Europsku željezničku mrežu. Preko željezničkog čvora Rijeka i tunelom kroz Učku ili Ćićariju povezala bi se Pula na međunarodnu željezničku prugu Budimpešta - Zagreb - Rijeka, a od Lupoglava s Koprom, Trstom i mrežom zapadne Europe.

Na području Općine Lupoglav i ranije su bili planirani novi koridori, željeznički čvor Lupoglav, a za željeznički tunel ispod Učke (Ćićarija), bilo je izrađeno više varijanti rješenja (s različitim dužinama tunela 6,5 - 14 km).

Za varijantu koja je smatrana najboljom i za koju su izvršeni pripremni radovi naknadno je utvrđeno da je geološki i hidrogeološki vrlo nepovoljna, te je u novom prostornom planu Županije razmotrena još jedna varijanta (Borut - Vranja - Vela Draga - Matulji).

Prioritet i imperativ je ostao i dalje najpovoljnija veza Zagreba i Pule kroz Hrvatsku i “unutarnju Istru”.

Zračni promet

Na području Općine nije planirana gradnja zračnih luka.

Prostori za povremeno prizemljenje helikoptera koriste se u sklopu prometnih sustava i sadržaja, odnosno višenamjenskih prostora (sport - igrališta).

Pomorski promet

Općina Lupoglav nije u direktnom kontaktu s morem. Najbliža morska luka je Plomin, preko Vozilića (Ž5172) vezana je na državne ceste D502 (Roška) i D21. Udaljenost od samo 30 km i planirana manja lučica Plomin osiguravaju uključenje i ovog oblika prometa u sustav.

Telekomunikacije

Područje Općine Lupoglav pokriveno je nepokretnom i pokretnim telekomunikacijskim (TK) mrežama. Nepokretna TK mreža izgrađena je do svakog naselja i zaselka Općine. Podijeljena je na dvije pristupne mreže s komutacijskim pristupnim čvorom (područna telefonska centrala) Lupoglav i Boljunsko Polje. Pristupne TK mreže (korisnički vodovi) izgrađene su u najvećem dijelom podzemnim kabelima s bakarnim vodičima, a tek manjim dijelom, za udaljenije zaselke s manjim brojem stanovnika, nadzemnim kabelima. Komutacijski čvorovi (područne telefonske centrale) Lupoglav, kao udaljeni pretplatnički stupanj izgrađeni su u digitalnoj tehnologiji, dok je Boljunsko Polje u analognoj. Spajanje komutacijskih čvorišta na nadređeni pristupni čvor (matična mjesna telefonska centrala) izgrađena je digitalnim transmisijskim sustavima po svjetlovodnim kabelima (spojni vodovi). Osnov transmisijske mreže je magistralni svjetlovodni kabel međunarodnog ranga Rijeka - Pazin – Umag - Italija, od kojeg su izgrađeni odvojci do komutacijskih čvorova. Ukupni instalirani kapacitet priključaka na komutacijama za područje Općine Lupoglav je 630 od čega je iskorišteno cca 75%. pristupna mreža ima kapacitet od 1770 parica s iskorištenjem manjim od 30%. Gustoća telelefonskih priključaka iznosi oko 48 na sto stanovnika. Područje Općine Lupoglav pokriveno je i pokretnim mrežama: jednom analognom (NMT) i dvije digitalne (GSM). Pokrivanje je ostvareno sustavom baznim postajama koje su smještene izvan teritorija Općine. Pokretne mreže imaju pokrivenost teritorija iznad 80% i više od 90% stanovništva.

Elektroenergetika

Na prostoru Općine Lupoglav energetski sustav čine građevine za prijenos i distribuciju električne energije. Elektroenergetski sustav je dio ukupnog elektroenergetskog sustava Hrvatske.

Mreža 220 kV je prijenosna mreža i na području zahvata ovog plana u nadležnosti je HEP PrP “Elektroprijenos” Opatija. Kroz područje Općine prolazi 220 kV dalekovod čiji je pregled osnovnih karakteristika prikazan u tablici:

Mreža 220 kV

Dalekovod 220 kV

Dužina

(km)

Materijal i presjek

(mm2)

Godina puštanja u pogon/rekonstr.

TS PLOMIN – TS PEHLIN

46.2

AlČe 3 x 490/65

1985.g.

Mreža nazivnog napona 35 kV sastoji se od trafostanice Vranje 35/10(20) kV instalirane snage 4 + 1,6 MVA i vodova 35 kV čiji je pregled osnovnih karakteristika prikazan u tablici:

Dalekovod

Dužina

(km)

Materijal i presjek

(mm2)

Godina puštanja u pogon/rekonstr.

1.

TS 110 kV Pazin - TS Vranje

23,15

AlČe 120/35

1973./76.

Plin

Na području Općine ne postoje izgrađene infrastrukturne građevine (distributivna mreža i postrojenja) za distribuciju plina, te se ne može govoriti o postojanju takve djelatnosti. Potrošnja plinskog energenta ipak postoji i svodi se uglavnom na pojedinačna domaćinstva i opće potrošače koji ga koriste putem plinskih boca ili rjeđe – ugrađenih spremnika. Radi se o UNP (ukapljenom naftnom plinu) popularno poznatom kao «propan-butan», čija je deklarirana donja ogrjevna moć 46 MJ/kg (12,8 kWh/kg). Nadalje ne postoje precizni pokazatelji o potrošnji, ali se može sa sigurnošću reći na temelju anketa i studije «Regionalno planiranje energije u Istri» da je godišnja potrošnja tog energenta na području Općine zanemariva u odnosu na godišnju potrošnju Istarske županije koja se za tu primjenu kreće između 8500 i 9000 t.

Vodoopskrba

Dio područja Općine je priključeno na javnu vodoopskrbnu mrežu. Područje Općine u potpunosti snabdijeva «Istarski vodovod» Buzet iz sustava Sv.Ivan. Sustav Sv.Ivan vodu zahvaća iz istoimenog izvora koji je lociran u blizini Buzeta, a vodom snabdijeva gotovo cijelu unutrašnjost Istre. Izvor Sv.Ivan je tipično krško uzlazno vrelo, izdašnost iznosi od 200 l/s do 2.000 l/s i nalazi se na koti 44 m.n.m. Izvor je kaptiran još 1934. godine i od tada je uključen u sustav vodoopskrbe.

Cijelo područje Općine je vezano na vodospremu Hlaji V=1.300 m3, na koti 450,00/446,20 m.n.m., koja diktira kotu pijezometrije. Iz ove vodospreme voda magistralnim cjevovodom dolazi do vodospreme Vranje, V=600 m3, na koti 309,40/313,10 m.n.m., koja na sebe preuzima vodoopskrbu južnog dijela Općine. Usput se iz magistralnog cjevovoda snabdijeva područje samog Lupoglava i Dolenje Vasi. Cjevovodi su transportnog i opskrbnog karaktera.

Odvodnja otpadnih voda

Na području Općine Lupoglav ne postoji kanalizacijska mreža. Odvodnja otpadnih voda vrši se u postojeće septičke jame upitne vodotjesnosti. Za područje Općine Lupoglav izrađeno je Idejno rješenje odvodnje za sva naselja koja se nalaze unutar zona sanitarne zaštite: Sustavi odvodnje i pročišćavanja za mala naselja u vodozaštitnim područjima Istarske županije (RN 93012/2.2 od veljače 2000. projektanti Petar Brusić, dipl.ing.građ., Mladen Bosnić, dipl.ing.kem.tehn.).

Uređenje vodotoka i voda

Temeljni podaci o vodotocima i eroziji za područje Općine Lupoglav sadržani su u "Katastru bujica" i "Hidrološko - hidrauličkoj studiji sliva Boljunčice" te većem broju glavnih i izvedbenih projekata koji se nalaze u tehničkoj arhivi Hrvatskih voda - VGO Rijeka.

Važniji vodni tokovi hidrografske mreže područja Općine Lupoglav (prema podacima Hrvatskih voda, Vodnogospodarskog odjela za vodno područje primorsko istarskih slivova) su akumulacija Boljunčica, vodotoci Boljunčica i Vranska Boljunčica te manji vodotoci Studena draga, Draga Učka, Bitonina, Brumnjak, Vela draga, Grdoselac, Črnjak, Vranjski potok, Kaučić potok, Podkorana, Molinari, Matijaši, Podkoblenica, Podbregi, Tananaj, Podbrus i Šimunova draga.

Prirodna baština

Na području Općine Lupoglav registrirana su tri zaštićene prirodne vrijednosti - dio parka prirode Učka i dijela Ćićarije (ukupne površine 14 600,00 ha od kojih je na području obuhvata Plana 4 433,88 ha) proglašen 1999. godine NN 45/99, 52/99, geomorfološki spomenik prirode Vela Draga pod Učkom (69,68 ha) proglašen 1964. godine, te značajni krajobraz Učke van parka prirode (852,20 ha) proglašen 1998. godine. Ukupna površina zaštićenih dijelova prirode u Općini Lupoglav iznosi 5355,76 ha tj. 58,09% cjelokupne površine Općine (92.19 km2).

Ekološka mreža

Dio područja Općine Lupoglav nalazi se unutar nacionalne ekološke mreže.

Važna područja za divlje svojite i stanišne tipove su:

· Tavan crkve u Boljunu - ugrožene vrste šišmiša gorski dugoušan (Plecotus macrobullaris) i Kolombatovićev dugoušan (Plecotus kolombatovici)

· Kraške špilje i jame - Billova ponikva, Bršljanovica, Kod same jame, Jama kod Cera, jama kod Crvenog Gloga, Jama kod Moljevih Dvora, Jama kod Ševčevih Dvora, Jama Kosturnica, Jama Mrtvih Golubova, Jama na Jančariji, Jama na Kaline, Jama na Dijevcu, Jama na Zalušćici, Jama nad Klačenicom, Jama u rubu, Klanjčeva peć, Kupići pećina (Cimbićeva peć), Mačja pećica, Peć pod slapom, Pećina kod Velih vrata, Pećina na Jančariji, Pećina Odihnica, Pećina Plošenica, Pećina pod mali bačvenjak, Podbačvenjak (Pržon) pećina, Vela peć

· Park prirode Učka - ptice travnjačkih staništa, price grabljivice, ostale divlje svojte ugrožene na europskoj i nacionalnoj razini; karbonatne stijene sa hazmofitskom vegetacijom, istočno submediteranski suhi travnjaci (Scorzoneretalia villosae), primorska bukova šuma s jesenskom šašikom, šume pitomog kestena, travnjaci zmijka i pjegavog jastrebljaka

· Boljun - ugrožena vrsta velik vodenjak (Triturus carnifex)

Međunarodno važna područja za ptice:

· Učka i Ćićarija - suri orao (Aquila chrysaetos), vrtna strnadica (Emberiza hortulana) i gorski zviždak (Phylloscopus bonelli)

Kulturna baština

Identifikacija kulturnih dobara na području Općine Lupoglav

Arheološka baština:

· arheološko područje

1. Boljun, prethistorijska histarska gradina, na mjestu današnjeg naselja, evidentirano

Pretpostavljeni ostaci prethistorijskog naselja zahtijevaju arheološka istraživanja u povijesnoj jezgri naselja.

2. Boljunsko polje, dio naselja Opatija, područje crkve sv. Marije od Karmela i ruralnog kompleksa, evidentirano

Na ovom je mjestu bio ranosrednjovjekovni benediktinski samostan, po kojem je nazvano i naselje, te se mogu očekivati arheološki nalazi.

· arheološki pojedinačni lokaliteti

1. Boljun, ruševini ostaci crkvice Sv. Petra, evidentirano

Od ruševne crkve Sv. Petra ispod Boljuna očuvan je dio svetišta iz 14.st., oltarna niša pod šiljastim svodom s fragmentima kasnogotičkih fresaka iz 15.st. Građena je na mjestu ili u blizini neke ranosrednjovjekovne crkve, sudeći prema ranije nađenim kamenim fragmentima s pletenom ornamenikom koja je datirana u 9.-10.st. Ruševina je obrasla vegetacijom i teško dostupna.

2. ostatak rimskog nadgrobnog spomenika s natpisom (Boljun), evidentirano

Reljefno obrađen rimski kameni spomenik pronađen je kraj župne crkve, a danas se nalazi na malom trgu u blizini ulaza u grad.

3. Boljunsko polje, dio naselja Opatija, antički nalazi u okolici naselja, evidentirano

Dio antičkih nalaza na području Boljunskoga polja uzidan je u ogradu lopice crkve BDM od Karmela. To su reljefno izvedeni portreti (glave) s nekadašnjeg nadgrobnog spomenika (stele).

4. Klančeva peć (Brest pod Učkom), evidentirano

Južno od vrha Planik (kota 1273), na području stočarskoga stana nađeni su paleolitski i mezolitski nalazi.

5. kaštel (Lupoglav), evidentirano

Ruševni ostaci srednjovjekovne utvrde Lupoglav na strmoj hridi istočno od današnjega naselja. (k.č. 417/9). Srednjovjekovni je Lupoglav bio jedna od utvrda koje su branile područje doline Raše. Spominje se u 12.st. kao posjed akvilejskog patrijarha koji ga daje u leno plemićima njemačkog podrijetla. Od velikog fortifikacijskog kompleksa ispred kojeg je bila kapela Sv.Stjepana, ostale samo ruševine na strmoj hridi istočno od današnjega naselja.

6. lokalitet Beli grad (Semić), evidentirano

Zajedno s nasuprotnim brijegom Črni grad (izvan granica današnje Općine Lupoglav), značajan je prethistorijski i ranosrednjovjekovni lokalitet na važnom strateškom položaju. Nekadašnje utvrde štitile su ulazak u nizinsku Istru preko masiva Ćićarije. Nihovi slavenski nazivi svjedooče o ranoj naseljenosti i prisutnosti Slavena na području preko kojeg su naseljavali središnju i zapadnu Istru.

7. lokalitet Sokolić (Semić), evidentirano

Prethistorijska gradina na brdu Sokolić sjeverno od Semića.

8. Pupčina peć (Vranja), preventivno zaštićeno (kl. UP-I-612-08/02-05/18, Ur.br. 532-10-7/6-02-03 od 27.lipnja 2002., Uprava za zaštitu kulturne baštine_Konzervatorski odjel Pula)

Arheološki lokalitet Pupićina Peć nalazi se u Vranjskoj Dragi, uskom kanjonu na 220 m nadmorske visine. Radi se o većoj pećini, širine 25 m na ulazu, koji je orjentiran prema jugoistoku, i dubine 30 m. Dosadašnja istraživanja pokazala su višeslojnost lokaliteta i dala bogatstvo materijalnih ostataka ljudske prisutnosti od kraja gornjeg paleolitika do danas.

9. ruševine srednjovjekovne utvrde Vranja, "castrum Vrane", evidentirano

Srednjovjekovno se naselje prvi puta spominje 1102. kao "castrum Vrane", a uokvirivale su ga zidine u obliku četverokuta. Uz unutrašnju stranu začelnoga zida nalazila se četverokutna građevina (50 x 6 m) s polukružnim tornjem, a u njezinu produžetku vidljivi su u dva reda ostaci jednostavnih kuća podgrađa. Ranosrednjovjekovni nalazi na području Vranje ukazuju na ranije postojanje naselja na ovom dobrom strateškom položaju.

10. nekropola s ranosrednjovjekovnim grobovima (Vranja), evidentirano

Ranosrednjovjekovni gobovi obloženi kamenim pločama nađeni su ispred srednjovjekovne crkve sv. Petra u Vranji.

11. prapovijesna gradina (Vranja), evidentirano

Izvan naselja Vranja ostaci su prapovijesne gradine.

Povijesna graditeljska cjelina:

· gradska naselja

1. Boljun - urbana cjelina, upisano u Registar kulturnih dobara (R-47, 1962.g.)

Srednjovjekovna je jezgra zbijena na vrhu brijega koji se uzdiže nad Boljunskim poljem. Ova je izuzetna akropolska lokacija bila nastanjena Ilirima u prapovijesti. U okolici su otkriveni i rimski grobovi, te ulomci s pleternim ornamentom iz 9.-10.st. U srednjem vijeku Boljun je seoska komuna pod upravom akvilejskih patrijarha (12.-14.st), a potom u 15.st. pazinske grofovije. Najstarija jezgra naselja je srenjovjekovni kaštel podignut oko 1000.godine. S njegove sjeverozapadne strane formiralo se naselje koje u 13.st. dobiva poluurbani karakter. Naselje se razvija na vrhu uzvisine sve do 19.st., do kada je definiran njegov današnji petimetar. Od feudalnog kaštela kvadratične osnove koji se nalazi na jugoistočnom rubu naselja, očuvani su bastioni i kvadratična kula. Srednjovjekovne zidine grada nisu očuvane, premda su još u 19.st. postojala južna "Vela vrata". Glavna se ulica proteže uzduž sljemena brežuljka, a glavni je trg očuvao građevine karakteristične za srednjovjekovne gradske komune: cisternu iz 1697. i skladište ("Kašća") za ubiranje desetine u čijem je prizemlju gradska loža s rustičnom arkadom. Dio urbane jezgre, vanjski potez kuća između nekadašnjih gradskih vrata do kaštela u vrlo je lošem, ruševnom stanju. Ostatak naselja je u dobrom stanju, s brojnim dobrim primjerima obnove stambenih gradskih kuća.

· seoska naselja

1. Brest pod Učkom, evidentirano

Naselje smješteno na visoravni na padini Učke, spominje se već 1392.godine. Na mjestu srednjovjekovne grobne kapele, u 17. je stoljeću sagrađena današnja crkvica sv. Križa. Brest (talijanski naziv Olmeto) zadržao je zanimljivu srpastu plansku matricu, uvjetovanu konfiguracjom tla i linijom potoka, s obradivim površinama smještenim ispred i iza naselja. Agrarni je krajobraz dijelom u funkciji, s karakterističnim, vrlo uskim parcelama. Tradicijsku gospodarsku osnovicu, osim poljodjelstva i stočarstva, činila je i proizvodnja drvenog ugljena, ali nadaleko poznati "karbunari" danas više ne rade. Očuvano je nešto starijih okućnica zaobljena tlocrta, s ostacima kamenog ogradnog zida, tipološki sličnih kortama u središnjoj Istri. Ruralne građevine dijelom su obnovljeni, a u naselju je i nekoliko kuća poluurbanog karaktera, primorskih katnica s balkonom na katu, kao npr. nekadašnja "oštarija" na ulazu u naselje. Iznad naselja je špilja s vodom u koju se ulazi ispod stijene Golobinjice, zanimljiv speleološki lokalitet.

Selo je u nekoliko navrata spaljeno u drugom svjetskom ratu, pa su neke kuće do danas ostale ruševne. Ostali su dijelovi naselja dobro očuvani.

2. Semić, evidentirano

Zbijeno naselje položeno na strmini padine Učke, na 540 m nadmorske visine, izrazito je eksponirano iz vizura s juga.

Crkva sv. Lovre s grobljem nalazi se na povišenom položaju na ulazu u naselje. Kuće i gospodarske zgrade smještene su u nizovima na padini. Očuvani su primjeri gospodarskih zgrada (dvori), kuće su jednostavne kamene jednokatnice s unutrašnjim drvenim stubištem, pokrivene dvostrešnim krovom i građene žutim kamenom karakterističnim za sjeveroistočnu Istru. Povijesne matrica i građevna struktura naselja dobro su očuvane.

Povijesni sklop i građevina:

· povijesni kompleks-fortifikacijska građevina

1. Kaštel (Boljun), upisano u Registar kulturnih dobara (R-84, 1965.g.)

Boljunski kaštel bio je sjedište srednjovjekovnih feudalaca većinom njemačkog podrijetla. Današnji njegov izgled potječe iz 18.st. i spada među najbolje očuvane burgove u dolini rijeke Raše. Pravokutnog je tlocrta s tri kvadratna i jednim okruglim bastionom na uglovima. Dijelom je ruševan još od 19.st. kada gubi funkciju.

· civilna građevina

1. Kaštel (Lupoglav), upisano u Registar kulturnih dobara (R-344, 1974.g.)

Novi je kaštel podignut polovicom 18.st., na blagoj uzvisini u dolini, dijelom od građevnog materijala stare utvrde. To je veća pravokutna dvokatna građevina opasana obrambenim zidom s puškarnicama i četverokutnim kulama na uglovima. U srednjoj osi zgrade je otvoreni nadsvođeni prolaz s baroknim portalima. Nad prednjim ulazom je bio grb obitelji Brigido koja ga je gradila, a grb i natpis s godinom 1643. nad dvorišnim vratima potječe sa starije građevine. Cijeli je kompleks, zajedno s pojasom bedema koji ga okružuje, po svojoj funkciji i izgledu između kaštela i utvrđenog stambenog dvora, koji se u Istri, upravo na području raškog bazena javljaju u 18.st. Dvor u Lupoglavu je jedan od najranijih tipova te vrste, jedinstven u svojim oblicima i dekorativnim detaljima. Građevina je već dulje vrijeme u vrlo lošem, ruševnom stanju i zahtijeva hitnu obnovu.

· sakralna građevina

1. Župna crkva Sv. Juraj Mučenik (Boljun), unutar zaštićene cjeline

Velika župna crkva nalazi se okružena grobljem na najvišoj koti uzvisine na kojoj se smjestila povijesna jezgra Boljuna, odnosno na sjeverozapadnom rubu naselja. Prvotno gotička građevina, proširena je i barokizirana u 17. st., te je uz nju dograđen zvonik (1640.g.). O fazama gradnje crkve svjedoče glagoljske datacije 1590. i 1641. Crkva je obnavljana u i 19.st. (1895.) Najstariji je dio crkve poligonalno kasnogotičko svetište nadsvođeno križno rebrastim svodom s tri jarma unutar kojih su rombna polja. Baroknom obnovom u 17. stoljeću dograđene su bočne kapele, sakristije i visoki zvonik na pročelju. U crkvi se nalaze tri "zlatna oltara", karakteristični barokni drveni retabli s bogatom koloriranom i pozlaćenom reljefnom dekoracijom i skulpturama svetaca koje su izrađivali venecijansko-furlanski kipari. Građevina je u dobrom stanju.

2. Crkva Sv. Kuzme i Damjana (Boljun), unutar zaštićene cjeline

Ruševna crkva na ulazu u grad, u neposrednoj blizini nekadašnjih Velih vrata, čiji se tragovi naziru u ogradnom zidu ispod crkve. Jedna je od najstarijih i najznačajnijih Boljunskih crkvi. Prvotno romanička jednobrodna crkvica s učahurenom apsidom očuvala je, unatoč kasnijim preinakama i rušenju, vrlo zanimljivu dvokatnu visoku preslicu za tri zvona kakvih je u Istri samo nekoliko (gotovo identična je npr. na srednjovjekovnoj grobnoj kapeli sv. Mihovila u Šumberu), zatim na vrhu pročelja malu romaničku biforu s kubnim kapitelom na razdjelnom stupu i bočne zidove građene dugoljastim klesanacima. Glagoljska datacija 1543. nalazi se na vanjskom zidu i označava godinu dogradnje sakristije. Crkva je bila oslikana romaničkim freskama iz 12.-13.st. čiji su fragmenti pronađeni godine 1947., a danas im nema traga. Crkva je barokizirana između 1698. i 1705. godine, uklonjena je učahurena apsida i postavljeni su barokni kameni oltari čiji su ostaci očuvani na unutrašnjim zidovima.

3. Crkva Sv. Fabijana i Sebastijana (Boljun), evidentirano

Mala romanička kapelica (12.-13.st.) nalazi se na platou ispod povijesne jezgre, uz prilaznu cestu. Crkva je jednobrodna s bačvasto nadsvođenom apsidom upisanom unutar pravokutnog perimetra. Na pročelju je jednostavni lučno oblikovani portal, a na vrhu je barokna klesana preslica s volutama. Godine 1981. je obnovljena i služi kao mrtvačnica.

4. Crkva BDM od Karmela (Opatija, Boljunsko Polje), evidentirano

Crkva nekadašnje benediktinske opatije smješena je na blagoj uzvisini zapadno od ceste kroz Boljunsko polje. Današnja je crkva produljena sa zapadne strane godine 1670., pa izduženi pravokutni prostor starije crkve postaje svetište. Na pročelju je prigrađena lopica u čiji su ogradni zid ugrađene skulpture s antičkih grobnih spomenika nađenih u okolici. Nad pročeljem je zidana preslica za zvona s dva okna. U crkvi je reprezentativni drveni zlatni oltar (1676.), a tu je bila i vrijedna gotička skulptura Bl. Dj. Marije s djetetom (15.st.), danas u biskupijskoj zbirci u Poreču. Crkva je u dobrom stanju.

5. Crkva Sv. Križa (Brest pod Učkom), evidentirano

Mala grobna kapela građena je u 17.st. na mjestu srednjovjekovne crkve. Pravokutna je s preslicom na pročelju, u dobrom stanju.

6. Župna crkva Sv. Martina (Dolenja Vas), evidentirano

Župa se u Dolenjoj Vasi spominje 1790. godine, a na mjestu današnje crkve postojala je mala gotička crkvica od koje potječe glagoljski natpis iz 1551. (na ploči iza oltara). Današnja je velika jednobrodna građevina sagrađena 1808. godine, a njezin visoki zvonik 1910. U dobrom je stanju.

7. Crkva Sv. Ivana Evanđelista (Dolenja Vas), evidentirano

Srednovjekovna pravokutna kapela sagrađena je 1581.godine, na pročelju je preslica s jednim zvonom. U dobrom građevnom stanju.

8. Crkva Sv. Stjepana Prvomučenika (Lesišćina), evidentirano

Crkva je okružena grobljem na uzvisini. Jednostavna pravokutna građevina potječe iz 17. st., na pročelju je preslica i jedno zvono. U unutrašnjosti su tri drvena oltara - Sv. Stjepana, Sv. Petra i Sv. Roka. U dobrom je stanju.

9. Crkva BDM Sv. Krunice (Mariškići, Gorenja Vas), evidentirano

Župna crkva Gorenje Vasi sagrađena je godine 1691. Okružena je grobljem, a unutar lopice pred pročeljem naknadno je podignut zvonik koji se nije dobro uklopio u kompoziciju građevine. U unutrašnosti je mramorni oltar s plom BDM. Crkva je u dobrom stanju.

10. Crkva Sv. Lovro m. (Semić), evidentirano

Crkva u sv. Lovre nalazi se na ulazu u naselje, okružena grobljem i zidom, na povišenom položaju, pa se do pročelja dolazi stubištem. Na pročelju je zvonik sličan onome u Gorenjoj Vasi, građen vjerojatno u prvoj polovici 20.st. Crkva je u unutrašnjosti svođena, a glavni je oltar od mramora. Građevina je u dobrom stanju.

11. Župna crkva Sv. Petra (Vranja, zaselak Barićko Selo), evidentirano

Župna crkva u Vranji prvotno je bila jednobrodna gotička građevina (15.st.) s dvije učahurene (upisane) četverokutne apside presvođene šiljastim svodom. Ova je konstrukcija srušena u 18.st., a na zidovima su dijelom očuvane freske kasnogotičkog istarskog majstora, nastale oko 1470. Godine 1832. na srednjovjekovnu je crkvu dograđena nova crkva, a zvonik godine 1900. Crkva je oštećena u II. svjetskom ratu, te je obnavljana 1959. i 1997. godine. U dobrom je stanju.

Memorijalna baština:

· memorijalno i povijesno područje

1. gradsko groblje, Boljun, evidentirano

2. mjesno groblje, Brest pod Učkom, evidentirano

3. mjesno groblje, Dolenja Vas, evidentirano

4. mjesno groblje, Lesišćina, evidentirano

5. mjesno groblje, Lupoglav, dio naselja Mariškići, evidentirano

6. mjesno groblje, Semić, evidentirano

7. mjesno groblje, Vranja, dio naselja Barićko Selo, evidentirano.

Etnološka baština:

Osobine ruralnog graditeljstva na području Općine Lupoglav slične su onima u cijeloj sjevernoj, planinskoj Istri. Sela su, osim onih na rubu Boljunskoga polja, položena na padinama, s horizontalno postavljenim nizovima kamenih kuća. Nizovi stambenih i gospodarskih građevina položeni su gotovo paralelno, bez formiranja uličnih nizova i trgova. Zaselci su vrlo mali, s dva, tri domaćinstva, kuće uz glavnu cestu su novije ili adaptirane. U Drazi iznad Boljunskog Polja stanovnici su nekada držali stanove za ovce, kamene građevine pokrivene slamom.

Kuće su jednokatne s dvostrešnim krovovima, a u selima na rubu Boljunskog polja uz kuće su, u razini prizemlja zidane cisterne s ograđenim terasama na kojima je grlo cisterne. U ovim su selima brojne kuće i gospodarske zgrade građene u 19.st., većim blokovima sivoga kamena s rasteretnim lukovima nad prozorima i vratima koji su konstruirani pravilnim klesancima.

U selu Mariškići (Gorenja Vas) jedan je primjer kuće s drvenim baladurom koji se proteže duž pročelja prvog kata kao balkon i ima drvenu ogradu od tankih dasaka, takvi se primjeri sreću i u selima Ćićarije gdje se zbog blizine šume više koristi drvo, kao i cijeloj sjevernoj Istri.

· Pojedinačne tradicijske građevine i sklopovi evidentirani su u ovim mjestima:

1. Kirčija, 2. Mandići, 3. Opatija, 4. Katun, 5. Kurelovići, 6. Novljani, 7. Brest pod Učkom, 8. Molji, 9. Viskovići, 10. Mrzlići, 11. Srednji Dol (Gaji), zajedno s ruralnim krajobrazom, 12. Katići, 13. pojedine kuće u zaselku Škrlji, 14. kuća s drvenim balaturom u Mariškićima, 15. Prušijani, 16. Dvorani, 17. Beletići, 18. Sergovija, 19. Mavrovija, 20. Barićko Selo.

1.1.3.Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova

Općinu Lupoglav obuhvaćao je Prostorni plan (bivše) Općine Pazin (Službene novine Rijeka, broj 18/89) kojih su analize i dio prostornih rješenja ugrađeni u ovaj prostorni plan. Godine 1993. i 1997. izrađena je djelomična izmjena PPO Pazin, koja se odnosila na izmjenu odredbi za provođenje (Službene novine Općine Pazin br. 2/93, Službene novine Istarske županije br. 3/97).

Međutim, uočeni su mnogi nedostaci postojećeg PPO Pazin u samoj njegovoj primjeni što je i spomenuto u Izvješću o stanju u prostoru Općine Lupoglav za razdoblje 1997. i 1998. godine. Posebno su neadekvatne, nedorečene i manjkave Odredbe za provođenje koje nisu primjenjive u svim slučajevima. Uočeno je da postoje manja naselja na području Općine Lupoglav za koje uopće nisu utvrđena građevinska područja, pa se ista ne mogu razvijati.

Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Lupoglav za 1997. i 1998. godinu bilo je planirano izraditi, osim PPUO Lupoglav, i urbanistički plan radne zone Lupoglav, planove za proširenje groblja u Boljunu, Brestu, Lesišćini i Vranji, te projekte za uređenje autobusne stanice, izgradnju tvornice vode i nogostupa u Lupoglavu. Međutim, zbog nedostatka financijskih sredstava i nemogućnosti pokrivanja troškova, Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru za 1999. i 2000. godinu određeno je da se u tom dvogodišnjem razdoblju pristupi izradi samo Prostornog plana uređenja Općine Lupoglav.

Obveze iz Programa prostornog uređenja Države i Županijskog prostornog plana su:

- veličinu građevinskog područja, odnosno rast građevinskog područja naselja u razdoblju do 2010. godine potrebno je strogo ograničiti i nadzirati svim dostupnim mjerama, a sukladno projekcijama demografskog rasta, razini centraliteta naselja, postignutom stupnju izgrađenosti građevinskih područja i postignutoj gustoći naseljenosti, odnosno bruto gustoći stanovanja;

- strogo poštovati zakonsku regulativu (u cilju sprječavanja proširenja građevinskog područja uzduž državnih i županijskih cesta, čime dolazi do sniženja kategorije ceste);

- izgradnja započetih i novih dionica autocesta i brzih cesta (poluautocesta Dragonja-Dubrovnik) čija trasa dijelom prolazi Općinom Lupoglav; te povezivanje Labina s Rijekom za što se razmatraju dvije varijante; povoljnija Labin-Kršan-Čepić-Šušnjevica-tunel Učka, i prethodno planirana trasa Šušnjevica-Lupoglav (D500);

- završiti obilaznice oko većih mjesta (Lupoglava);

- izgradnja željezničkog spoja Vranja-Matulji s probijanjem tunela kroz Učku čime bi se postojeća pruga uključila izravno u željezničku mrežu Republike Hrvatske;

- izgradnja magistralnog plinovoda 75 bara (za međunarodni transport) od državnog značaja Casal Borsetti-Pula-istočna obala Istarske Županije-Rijeka-Karlovac koji manjim dijelom prolazi kroz Općinu Lupoglav;

- prostornim planom uređenja Općine definirati područja unutar kojih se namjena poljoprivrednog zemljišta ne bi smjela mijenjati u korist drugih gospodarskih djelatnosti;

- u prostornom planu Općine mora se odrediti veličina i tip jedinice koja se može locirati samo u posebnoj gospodarskoj ili drugoj zoni;

- svaku eksploataciju treba pripremati u skladu sa Zakonima i propisima, a osobito s gledišta zaštite okoliša; mora sadržavati komponentu sanacije tijekom radova, a osobito uređenja prostora nakon završetka eksploatacije.

Cestovni promet

U Programu prostornog uređenja države do 2005. godine na području Općine Lupoglav bio je planiran dio državne ceste Pula - Bršica - Labin - Rijeka s dionicom Lupoglav - Labin - Bršica. Nakon detaljnih analiza usvojeno je rješenje Lupoglav - Šušnjevica. Bila je planirana i nova županijska cesta Požane (Slovenija) - Buzet - Lupoglav.

Ostale županijske ceste čine sustav za međuopćinsko povezivanje.

Uz “Istarski Y” planirana je i rekonstrukcija postojeće cestovne mreže.

Željeznički promet

Obveze iz ranijeg Programa prostornog uređenja Države (do 2005. godine) bila je rekonstrukcija dionica državne pruge i spoj s istarskim prugama te uvođenje novih tehnologija “bez traženja novih koridora”, očuvanje koridora širine 200 metara za spoj s Rijekom i tunelom kroz Učku 6,7 km (od ukupno 17,2 km dionice Vranja - Matulji) te moderniziranje dionice Lupoglav - Bršica teretna luka i izmjene statusa željezničke pruge nakon povezivanja s Hrvatskim željeznicama.

Zračni promet

Omogućavanje planiranja i gradnji zračnih luka nižih kategorija, do općinske razine - 1A kategorije uz uključenje privatnog kapitala i inicijativa.

Telekomunikacije

Prostornim planom Istarske županije inventarizirano je stanje nepokretne mreže kojim se konstatira da je mreža izgrađena na cijelom njezinom teritoriju, postignut stupanj digitalizacije od 100% u transmisiji, 68% u komutaciji i gustoća telefonskih priključaka od 42,9 na sto stanovnika. U fazi izrade prostornog plana Istarske županije u pokretnim mrežama analogna NMT mreža pokrivala je više od 90% teritorija, a jedna digitalna GSM mreža 30%, dok je druga bila tek u početku gradnje.

Na cijelom području županije omogućene su gotovo sve dostupne telekomunikacijske usluge nepokretne i pokretne telefonske mreže, kao i mreža za prijenos podataka.

Postojeći prostorni planovi koji se odnose na područje Općine Lupoglav u segmentu telekomunikacija temelje se na niskoj tehnološkoj razini gradnje TK mreža i pružanja TK usluga, te skromnoj projekciji rasta TK priključaka i usluga koje su danas zastarjele. Planovi niti ne dotiču pokretne TK mreže, kao ni TK usluge koje su danas prisutne kako u nepokretnoj tako i pokretnoj TK mreži. Današnji standard u gradnji TK mreža baziran na digitalnim tehnologijama i svjetlovodnim kabelima koji omogućuju velike transmisijske kapacitete gotovo da nije ni spomenut.

Elektroenergetika

Zbog promjene teritorijalnog ustroja države ovaj plan Općine Lupoglav obuhvaća samo dio područja koje je u prethodnim planovima bilo definirano kao područje zahvata (bivše) Općine Pazin. Ovom činjenicom, kao i prethodno navedenom u poglavlju 1.1.4., da konzum trafostanice 110/35/10(20) kV Pazin čini područje puno šire od zahvata ovog plana onemogućena je usporedna analiza parametara potrošnje sadašnjeg stanja i planiranog po prethodnom planu.

Prostornim planom iz 1989. godine predviđena je izgradnja drugog 110 kV dalekovoda 110kV TS Plomin-TS Pazin što nije realizirano, kao ni povećanje instalirane snage na 2x40 MVA. Prelazak na transformaciju 110/20 kV u trafostanici Pazin nije ostvaren kao što je planirano, ali je uvedena transformacija 35/20 kV kao prvi korak ka konačnom prijelazu na transformaciju 110/20 kV.

Razvoj prijenosne mreže na ovom području određuje blizina TE Plomin. Prostornim planom Istarske Županije predviđena je izgradnja 110 kV dalekovoda TS Plomin – TS Buzet čija trasa djelomično prolazi područjem Općine.

Plin

Procjenjena potrošnje energenata domaćinstava na području Općine prema energentu i prema namjeni dana je u tablici koja slijedi:

ENERGENT

TJ

Fizičke jedinice

NAMJENA

TJ

Loživo ulje

1,45

35 t

Zagrijavanje prostora

9,0

UNP

1,05

23 t

Sanitarna topla voda

1,7

Ogrjevno drvo

7,85

cca 1400 m3

Kuhanje

1,6

El. energija

4,35

1210 MWh

Netoplinska pretvorba

2,4

Ukupno:

14,7

Ukupno:

14,7

Na području Općine ima dosta šuma, te je i logično da stanovništvo koristi ogrjevno drvo kao energent za zagrijavanje prostora i kuhanje (zagrijavanje prostora čini najveći udio u ukupnoj potrošnji energenata u domaćinstvu).

Analizirajući podatke iz tablice mogu se izvesti slijedeći zaključci:

· prosječna potrošnja loživog ulja od 120 l/god po domaćistvu vodi do konstatacije da cca 5% stanovništva koristi taj energent za zagrijavanje prostora.

· prosječna potrošnja od 67 kg UNPa /god po domaćinstvu vodi na pomisao da se taj energent u najvećem djelu koristi za potrebe kuhanja.

· iz potrošnje ogrjevnog drva proizlazi prosjek od 4,1 m3/god po domaćinstvu i može se pretpostaviti da se veći dio potrošnje koristi za zagrijavanje prostora, a manji dio za kuhanje odnosno u nekim domaćinstvima – kombinirano kuhanje i grijanje.

Kod potrošnje el.energije može se izračunati da od prosiječnih 3500 kWh/god po domaćinstvu, 40 % se troši za proizvodnju STVe (sanitarna topla voda) i el.grijanje.

U posljednje vrijeme primjećuje se u domaćinstvima trend prelaska sa ogrjevnog drva kao energente na UNP i loživo ulje. Iako taj trend još nije toliko značajan, ipak ga treba uzeti u kalkulaciju prilikom izračuna prognoze potrošnje.

Uzevši u obzir gore navedene konstatacije, te moguće projekcije zamjene 30% potrošnje ogrjevnog drva i 20% potrošnje el.energije sa korištenjem UNPa u bliskoj budućnosti, dolazi se do godišnje potrošnje od 110 t UNPa za potrebe domaćinstava,

Moguća projekcija opće potrošnje koja bi bila vezana za gospodarske aktivnosti može se na temelju postojećih planova procijeniti na ne više od 20 t UNPa/god, te bi prognoza moguće buduće ukupne potrošnje UNPa na području Općine mogla iznositi cca 130 t.

Polazeći od gornjih pretpostavki može se reći da će se potrošnja plina kao energenta razvijati i dalje kroz upotrebu plinskih boca odnosno kontejnera i to od slučaja do slučaja. Izgradnja plinovodne infrastrukture na teritoriju Općine ne može se očekivati u bliskoj budućnosti, jer za njenu izgradnju ne postoji ekonomska opravdanost.

Područjem Općine na jugoistoku i istoku na dva mjesta u dužini od par stotinjak metara prolazi magistralni plinovod za međunarodni transport.

Magistralni plinovod za međunarodni transport DN 700 radnog tlaka 75 bara Pula – Rijeka.

Vodoopskrba

Obzirom da je područje Općine samo djelomično pokriveno vodoopskrbnom mrežom, Prostornim planom Istarske županije je planirana daljnja izgradnja vodoopskrbne mreže do svakog naseljenog mjesta. Ovaj prostorni plan u dijelu vodoopskrbe je u skladu s Prostornim planom (bivše) Općine Pazin koji je pokrivao područje Općine Lupoglav.

U prostoru Općine planirani su mnoge značajne građevine vodoopskrbe i to ne samo lokalnog nego i šireg značaja. Građevine od šireg značenja odnose se na povezivanje spomenutog sustava sa ustavom vodoopskrbe područja Opatije te na prstenasto povezivanje sustava unutar Istarske županije , a radi racionalizacije vodoopskrbe. Za povezivanje sa sustavom vodovoda Opatije date su dvije mogućnosti i to prepumpavanje preko postojećeg tunela Učka te gravitacijom preko planiranog željezničkog tunela. Postojeće građevine su dimenzionirane da mogu podnijeti te zahtjeve i opterećenja.

Građevine lokalnog značaja:

- crpna stanica i tlačni cjevovod do vodospreme Semići,

- crpna stanica, vodosprema, tlačni i povratni cjevovod za naselje Brest,

- vodosprema između Vranja i Boljunskog polja.

Građevine šireg značaja:

- crpna stanica te tlačni i gravitacioni cjevovod kroz postojeći tunel Učka,

- gravitacioni cjevovod od Lupoglava preko planiranog željezničkog tunela,

- magistralni cjevovod od Vranja prema Općini Kršan radi prstenastog povezivanja sustava vodoopskrbe unutar Istarske županije; trasa ovog cjevovoda se poklapa s trasama postojećih i planiranih cjevovoda.

Odvodnja otpadnih voda

Sukladno Prostornom planu Istarske županije način odvodnje otpadnih voda definiran je kao razdjelni što znači da je potrebno posebno riješiti javni sustav fekalne kanalizacije, a posebno sustav oborinske kanalizacije.

Uređenje vodotoka i voda

Sukladno Prostornom planu Istarske županije "...Uređenje bujica i zaštitu od erozije treba rješavati sustavno s rješavanjem ostalih zadataka vodnogospodarske djelatnosti na temelju vodno gospodarske osnove.... Pri rješavanju problema zaštite od štetnog djelovanja poplavnih voda, a naročito zaštite područja vodnih akumulacija, treba prethodno izvesti radove na uređenju bujičnih slivova i zaštititi zemljišta od erozije i osigurati redovno održavanje i iskorištavanje izgrađenih erozijskih sustava i objekata. Treba inzistirati na suglasnosti organizacija šumarstva, poljodjelstva i vodnog gospodarstva s ciljem zabrane sječe i čišćenja šuma ugroženih područja..."

Prirodna baština

Priroda je u smislu Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05) sveukupna biološka i krajobrazna raznolikost. Zaštita prirode provodi se osobito:

- određivanjem dijelova žive i nežive prirode koji imaju osobitu zaštitu Republike Hrvatske,

- osiguravanjem racionalnog korištenja prirode i njenih dobara bez bitnog oštećivanja i nagrđivanja njenih dijelova, te uz što manje narušavanja ravnoteže njenih sastojaka,

- sprečavanjem štetnih zahvata ljudi i poremećaja u prirodi kao posljedice tehnološkog razvoja zemlje i drugih djelatnosti i osiguravanjem što povoljnijih uvjeta održavanja i slobodnog razvoja prirode,

- donošenjem dugoročnih i kratkoročnih planova,

- provedbom prostornih planova odnosno mjera zaštite zaštićenih dijelova prirode, ne dopuštajući provođenje aktivnosti koje dovode u pitanje temeljni fenomen zaštićenog dijela prirode.

Zaštićene prirodne vrijednosti prema Zakonu o zaštiti prirode jesu:

1. zaštićena područja: strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode, regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park-šuma, spomenik parkovne arhitekture, i pojedina biljna i životinjska vrsta;

2. zaštićene svojte: strogo zaštićena divlja svojta, zaštićena divlja svojta, zaštićena zavičajna udomaćena svojta;

3. zaštićeni minerali, sirovine i fosili.

Prostornim planom (bivše) Općine Pazin, te važećim prostornim planom Istarske županije evidentiran je dio prirode u Općini Lupoglav koji se navedenim Planovima predlaže za zaštitu. Radi se o okolišu starog grada Boljun u površini od 38,98 ha.

Obveze iz Prostornog plana parka prirode Učka (NN 24/06) su:

POVRŠINE I UVJETI ZA RAZVOJ I UREĐENJA NASELJA

Uvjeti za uređenje naselja sa značajnijim razvojem i proširenjem za koje se predviđa određenje neizgrađenog dijela građevinskog područja za potrebe nove izgradnje i uređenja zemljišta.

Za naselje Brest pod Učkom određuju se sljedeći uvjeti:

Za naselje Brest pod Učkom propisuje se izrada DPU-a s obuhvatom određenim grafičkim prikazom br. N-29, "Prostor za razvoj naselja", na katastarskoj podlozi u mjerilu 1:1000 ili 1:2000 na Prostornom planu parka prirode Učka,

1. u okviru DPU-a potrebno je dodatno valorizirati naselje i propisati posebne uvjete zaštite prirodne i kulturne baštine,

2. prioritet treba imati izgradnja seoskih gospodarstava u funkciji seoskog turizma i tradicionalne poljoprivrede te otvaranje tradicionalnih obrta,

3. maksimalna visina planiranih građevina treba biti P+1 (do 7 m),

4. dopušta se rekonstrukcija postojećih građevina, kao i izgradnja novih građevina u izgrađenom dijelu naselja do dovršenja DPU-a,

5. u okviru ponude razgledavanja i posjećivanja Parka omogućiti odvijanje seminara, radionica i sl. aktivnosti u prostorijama stare škole.

Uvjeti uređenja naselja bez potreba za proširenjem i određenjem neizgrađena dijela građevinskog područja.

Za zaseoke u Općini Lupoglav određuju se sljedeći uvjeti:

1. za naselja Baričko Selo, Dolenja Vas, Prašići i Bafi dopušteno je proširenje naselja, koje je u prvom redu podređeno porastu broja stanovnika,

2. maksimalna visina planiranih građevina iznosi P+1 (do 7 m).

Uvjeti za korištenje izgrađenog i neizgrađenog dijela

Naselja na području Parka prirode Učka mogu se izgrađivati samo na površinama planiranim za razvoj i uređenje naselja, i to kao dovršenje postojećeg naselja - izgrađenog dijela građevinskog područja s interpolacijama, zamjenom starih građevina na postojećoj parceli te na neizgrađenim dijelovima građevinskih područja za dio kojih je obvezna izrada detaljnog plana uređenja (DPU) u obuhvatu određenom na grafičkom prikazu "Prostor za razvoj naselja" na katastarskoj podlozi, a kojim je određena površina unutar koje se može odrediti granica građevinskog područja.

Sva naselja na području Parka prirode Učka funkcionalno se određuju kao stambeno-turistička. U njima se zadržavaju stambene funkcije, a mogu se planirati gospodarske - pretežito zanatske i uslužne djelatnosti, športsko-rekreacijski i turističko-ugostiteljski sadržaji (seoski turizam, proizvodnja zdrave hrane i sl.).

MJERE OČUVANJA KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

Radi zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti u Parku prirode nije dopušteno ugrožavanje, oštećivanje i uništavanje izvornih vrijednosti geološke i pedološke podloge te krških pojava i oblika.

Slivna područja bujičnih tokova štite se zbog posebne vodozaštitne osjetljivosti i pretpostavljenog vrijednog životinjskog svijeta (nedovoljno istraženog). Na navedenim područjima nužna je potpuna zaštita biljnog i životinjskog svijeta, a vodoprivredni radovi i zahvati na postojećim prirodnim izvorima i vodotocima (retencijske pregrade) mogu se obavljati uz suglasnost stručnjaka za zaštitu prirode.

Područja napuštenih kamenoloma koja se nalaze na području Parka prirode sanirati, a kod kamenoloma Vranja, koji je još u funkciji, treba tehničku sanaciju tijekom eksploatacije do zatvaranja, radi omogućavanja naknadne biološke rekultivacije devastiranog terena i uklapanja u geomorfologiju šire okolice.

MJERE PROVEDBE

Prostornim planom parka prirode Učka određuje se obveza izrade i donošenje detaljnog plana uređenja za veće dijelove neizgrađenog građevinskog područja naselja Brest pod Učkom, u obuhvatu označenom u kartama u mjerilu 1:2880 (1:5000) "Prostor za razvoj naselja".

1.1.4.Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja

Općina Lupoglav nalazi se u značajnom i prijelomnom razvojnom razdoblju. Novi prometni značaj, postojeći i novoutvrđeni prirodni i povijesni resursi mogu potpuno promijeniti razvojnu sliku Općine i šireg prostora.

Ukupno aktivnih stanovnika, prema novim podacima, ima 325 i pretežito su zaposleni u tercijarnim i sekundarnim djelatnostima. Nove djelatnosti na području Općine treba usmjeriti na tehnologije koje su prijateljske okolišu i koje ne zahtjavaju veći broj zaposlenih.

Naselje Lupoglav ima mogućnost za razvoj krupnije industrije te servisne i distribucijske djelatnosti, dok bi svoj razvoj ostatak Općine temeljio na sitnijem poduzetništvu, poljoprivredi i turizmu uz najveću očuvanost okoliša i graditeljskog nasljeđa.

Turizam i ugostiteljstvo na bazi zdrave hrane najperspektivnija je poduzetnička gospodarska djelatnost u ovom dijelu Hrvatske. Njihov razvoj u Općini Lupoglav do sada je bio beznačajan. Preuzimajući ulogu dopunske turističke ponude istočne obale Istre i riječkog područja ta djelatnost može postati važna gospodarska grana Općine.

Razvojem privatnog poduzetništva Općina je suočena s težnjom za izgradnjom objekata male privrede, ugostiteljskih i sličnih objekata, ali je uočljiv manjak infrastrukturno opremljenih i imovinski definiranih površina i gospodarskih građevina spremnih za početak proizvodnje, kao i kompletirane urbanističke dokumentacije.

Glavno ograničenje u razvitku i nadalje mogu biti nedostatak kapitala za financiranje razvojnih projekata, demografska obilježja Općine (tendencija "depopulacije") i neuređeni prostori za smještaj novih djelatnosti.

U korištenju prostora osobita pažnja mora se posvetiti smještaju zona rezerviranih za gospodarske sadržaje, ne građenju van građevinskih područja, te korištenju prirodnih resursa (šuma i poljoprivrednog zemljišta).

Namjena šuma (7.142,21 ha) je u najvećoj mjeri gospodarska i služi za dobivanje drvne građe, lov i uzgoj divljači, ubiranje šumskih plodina, i slično. U razred gospodarskih šuma u Općini Lupoglav svrstano je 2.324,07 ha odnosno cca 24% od površine Općine. Dio šuma svrstan je u razred zaštitnih šuma koje imaju ulogu zaštite i sanacije ugroženih područja (opožarenih površina, površina izloženih eroziji, poboljšanje mikroklimatskih osobina prostora). U taj razred razvrstano je 1.218,81 ha, odnosno cca 13% od površine Općine, dok je u razred šuma posebnih namjena, koje služe za održavanje ekoloških vrijednosti prostora, rekreativne namjene, oplemenjivanje krajobraza i sl., razvrstano 3.599,33 ha, cca 38% od površine Općine.

Površina pogodnih za poljoprivrednu proizvodnju ima ukupno 1.164,67 ha. Od toga osobito vrijednog poljoprivrednog tla 45,77 ha, vrijednog poljoprivrednog tla 856,83 ha, a ostalih obradivih tla 262,07 ha. Ograničenja za značajniju poljoprivrednu proizvodnju vjerojatno proizlaze iz činjenice da je prosječna veličina zemljišta u posjedu obiteljskih gospodarstava manja od prosjeka u Evropskoj uniji te prisutna rascjepkanost poljoprivrednih površina na više udaljenih jedinica.

Prometni sustav

Postojeći i posebno novoplanirani sustav prometa od državnog i županijskog značenja razvojni je, ali i ograničavajući čimbenik. Prostor se može u prometnom smislu nazvati “vratima Istre”. U svim dosadašnjim dugoročnim planovima i strategijama razvitka i povezivanja Hrvatske i Istre (te dalje prema Italiji i Europi) u prostoru Lupoglava planirani su prometni čvorovi, zaštitni koridori s varijantama rješenja, križanja u više razina s postojećom i novoplaniranom prometnom mrežom i infrastrukturom. Osim iskorištenja prirodnih resursa i pogodnosti i razvitak ostalih djelatnosti bit će povezan s realiziranjem i funkcioniranjem novih prometnih sustava.

Česte promjene u koncepcijama i prostornim planovima države i županije, kao i najnoviji prijedlozi zaštitnih koridora, ograničavajući su čimbenici u izradi prostornog plana uređenja Općine, a posebno naselja Lupoglav. Ovaj Prostorni plan do realiziranja pojedinih prometnih sustava zadržao je dio koridora iz ranijih planova.

Cestovni promet

Osim dijela izgrađene državne ceste D3 opće stanje cesta na području bivše Općine Pazin kojem pripada i Općina Lupoglav je loše građevinsko stanje, loši tehnički elementi i opremljenost i smanjena sigurnost. Standardima za javne ceste ne odgovaraju većina lokalnih razvrstanih cesta (krivine, nagibi, širine kolnika, nosivost). Nedostatak novca za održavanje velikog broja “razvrstanih” cesta ne udovoljava današnjim potrebama, te će biti i ograničavajući čimbenik u planiranom razvitku. Prometnice ne prate razvoj automobilske industrije i zahtjeve za većim brzinama i sigurnosti u prometu. Nove ceste teško se realiziraju.

Izgrađena državna cesta D3 od tunela Učke do Vodnjana i dio zapadnog kraka do Medaka nije opremljena pratećim sadržajima, odmorištima, benzinskim crpkama, ugostiteljskim, informativnim i drugim građevinama (smještajnim, trgovačkim, servisima i drugim) na udaljenosti 25-40 km. Postojeće županijske ceste su nešto bolje opremljene, ali još uvijek nedostatno i neujednačeno po pojedinim zonama i područjima.

Državna cesta D500, tunel “Učka”-Kršan od izrazite je važnosti u cestovnoj mreži Istre. Ova prometnica daje najkraću i najkvalitetniju vezu za povezivanje Labina, Raše i luke Bršica s Rijekom i drugim dijelovima Hrvatske. Današnja veza između istočnog dijela istarskog poluotoka i Rijeke ostvaruje se i državnom cestom D8 (Jadranska magistrala), koja se proteže uz istočnu obalu Istre ima izrazito loše tehničke elemente i ograničena je za promet teretnim vozilima.

Najkritičnije dionice državne ceste D500 bile su prije njihovog uređenja širine 4,5-5,5 metara sa veoma lošim tlocrtnim i visinskim elementima i kao takva bila nesigurna za odvijanje prometa odnosno nije zadovoljavala zahtjeve prometne sigurnosti. Slijedom iznesenog prije desetak godina pristupilo se uređenju ove prometnice te su rekonstruirane i izgrađene dionice:

- Zaobilaznica Kršana, L=4,00 km

- Zaobilaznica Čepića, L=0,92 km

- Zaobilaznica Šušnjevice, L=1,60 km

- Prilaz tunelu “Učka”, L=0,80 km

Ukupno:L=7,32 km

Prošle 2000.-te godine nastavljeno je s izradom projektne dokumentacije za ostale dionice koje nisu rekonstruirane te su izrađeni glavni projekti rekonstrukcije i obnove za dionice Čepić-Šušnjevica, L=3,20 km i Letaj-Katun, L=1,60 km te su u srpnju ove godine puštene u promet.

Ujedno je prošle godine izrađena projektna dokumentacija te ishođena građevna dozvola za početak izgradnje i za dionicu Kloštar-Čepić, dužine 1,79 km, za koju je u tijeku provedba natječaja za izgradnju.

Važno je i spomenuti da se na predmetnoj cesti planira poboljšati najkritičnije dionice, a to su dionica kroz Kontuše (krivina Kontuši) dužine 1,72 km koja je označena kao “crna točka” te zaobilaznica naselja Vranja približne dužine 2,5 km, za koje je u tijeku projektna priprema. Za dionicu kroz Kontoše rekonstrukcijom se predviđa poboljšanje tlocrtnih i visinskih elemenata prometnice na tom dijelu. Isto tako zaobilaznica naselja Vranja kao novogradnja sljedi prethodno rekonstruirane i obnovljene dionice državne ceste D500.

Željeznički promet

U postojećem stanju željeznička mreža gubi gospodarsku važnost, opada broj putnika i obim prijevoza roba. U najnaseljenijem i najbogatijem području (zapadna obala) uopće nema željezničkih pruga. Izgradnja tunela kroz Učku i povezivanje s HŽ jedino je rješenje.

Zračni promet

Iako čini samo 3% prometa putnika zračne luke Pula s tehničko-tehnološkim kapacitetom E4 zadovoljava današnje potrebe cijele Istre.

Na području Općine Lupoglav ima malo povoljnih lokacija za izgradnju zračne luke i s minimalnom dužinom 1200 metara, dok su susjedne Općine i gradovi u boljem položaju.

Telekomunikacije

Bez obzira na nepovoljni razmještaj stanovništva (disperzija malog broja stanovnika na velikom teritoriju i u velikom broju naselja i zaselaka) nepokretna TK mreža dobro je razvijena i pokriva sve korisnike TK usluga. Pristupna mreža koja je uglavnom podzemna kvalitetno je izgrađena, osim za udaljenije zaselke koja je nadzemna. Kapacitet priključaka na komutacijskim čvorištima potpuno zadovoljava sve potrebe, a pristupne mreže daleko nadmašuje današnje kao i očekivane potrebe. Sva domaćinstva su priključena na nepokretnu mrežu. Gustoća priključaka je veća od županijskog prosjeka, a posljedica je strukture korisnika (razvijeno zanatstvo i mala privreda).

Pokretna mreža u potpunosti ne zadovoljava potrebnu pokrivenost teritorija, postoje zone koje nisu pokrivene. Po kapacitetu mreže zadovoljavaju korisnike koji se kreću po teritoriju Općine.

Svim korisnicima su na raspolaganju sve dostupne telekomunikacijske usluge osim korisnika priključenih na analognu komutaciju Boljunsko Polje, koji imaju ograničenje u korištenju usluga koje se baziraju isključivo na digitalnoj tehnologiji.

Elektroenergetika

Današnje karakteristike potrošnje područja Općine skladu su s postojećim kapacitetima na nivou transformacije 110/35/10(20) kV Pazin. Konzum napajan iz ove transformatorske stanice proteže se na području puno širem od zahvata ovoga plana, tako da iskoristivost njenog kapaciteta nije moguće promatrati izdvojeno za područje Općine. U svakom slučaju treba računati sa maksimalno mogućom instaliranom snagom od 2 x 40 MVA, pa će kriterij n -1 biti sigurno zadovoljen do 2015. godine.

Potrošnja na nivou trafostanice 35/10(20) kV Vranje u skladu je s postojećim kapacitetima transformacije 35/10(20) kV.

Opterećenja na postojećim vodovima 35 kV koji prolaze područjem Općine za godinu 2015. su u granicama propusnog kapaciteta (prema termičkom kriteriju).

Plin

Morfologija tla naseljenog djela Općine je veoma pogodna za izgradnju plinovodne mreže, te bi troškovi prokopa bili relativno niski, ali je situacija puno složenija kad se govori o izgradnji dovodnog plinovoda koji bi ako do toga dođe došao iz smjera Buzeta.

Najveće ogranićenje u razvoju plinarskog gospodarstva u Općini u vidu umreženog sustava je ipak niska potrošnja plina koja je rezultat malog broj stanovnika, niske gustoće naseljenosti, te slabe gospodarske aktivnosti.

Vodoopskrba

Cijeli je sustav postavljen na način da dugoročno zadovoljava potrebe opskrbe stanovništva i industrije ovog područja te planirana povezivanja s drugim sustavima vodoopskrbe.

Odvodnja otpadnih voda

Prema Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji (S.N. 12/05) Općina Lupoglav nalazi se sjevernim dijelom u III. i IV. zoni te vrlo malim dijelom na zapadnoj strani Općine u II. zoni sanitarne zaštite. Za predmetno područje ne postoje ograničenja u razvoju u vezano na vodnogospodarski sustav.

Uređenje vodotoka i voda

Akumulacija Boljunčica izgrađena je na istoimenom bujičnom vodotoku koji prikuplja vode sjeveroistočnog dijela istarskog poluotoka zapadno od Učke. Izgradnjom brane Letaj 1970. godine formirana je akumulacija značajnog volumena, koja je trebala funkcionirati kao dvonamjenski objekt - za zaštitu nizvodnijeg dolinskog toka Boljunčice - Čepićkog polja od velikih voda i za osiguranje vode za navodnjavanje Čepićkog polja na kojem je izgrađen hidromelioracijski sustav. No, s obzirom na značajne gubitke iz zaplavnog prostora koji pri izgradnji brane nisu bili odgovarajuće uočeni, akumulacija se za sada isključivo iskorištava za zaštitu od poplava.

Sukladno Prostornom planu Istarske županije, a vezano za zaštitu od poplava na području primorsko istarskih slivova "...Zbog lošeg stanja izgradnje zaštitnog sustava, treba ih rekonstruirati kako bi se postigla adekvatna zaštita tog područja. Kako bi se postojeći sustavi održali u funkcionalnom stanju treba ih kontinuirano održavati. Uspješna rješenja zaštite od poplava postignuta izgradnjom retencija i akumulacija u slivu, planiraju se nastaviti izgradnjom objekata za prihvat i redukciju velikih voda. Uz nužne regulacijske radove i treba poštivati propisane mjere zaštite okoliša...."

Prirodna baština

Temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05), park prirode je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora s ekološkim obilježjima međunarodne i nacionalne važnosti, s naglašenim krajobraznim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko-rekreacijskim vrijednostima. U parku prirode dopuštene su gospodarske i druge djelatnosti i radnje kojima se ne ugrožavaju njegove bitne značajke i uloga.

Park prirode Učka i dio Ćićarije proglašen je 1999. godine (NN 45/99, 52/99). Planina Učka je prirodno područje s očuvanim obilježjima autohtone žive i nežive prirode, te s naglašenim estetskim, ekološkim i prirodnim vrijednostima. Prirodoslovne vrijednosti ove planine uglavnom su u ljepoti i raznolikosti njene vegetacije. Površina zaštićenog parka prirode Učka i dijela Ćićarije iznosi 14 600,00 ha od kojih je na području obuhvata Plana 4 433,88 ha.

Spomenik prirode je, prema Zakonu o zaštiti prirode, pojedinačni neizmijenjeni dio ili skupina dijelova žive ili nežive prirode, koji ima ekološku, znanstvenu, estetsku ili kulturno-povijesnu vrijednost.

Na spomeniku prirode i u njegovoj neposrednoj blizini koja čini sastavni dio zaštićenog područja nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova temeljna obilježja i vrijednosti.

Vela Draga pod Učkom, kod sela Vranje, predstavlja kanjonsku dolinu na zapadnoj strani Učke na kojoj se na relativno malom prostoru (dužine oko 2 km) okupio čitav niz denudacionih oblika, nastalih u vapnencima različite otpornosti prema atmosferilijama. Među brojnim grupama i soliterima ističu se svojim oblikom i dimenzijama Veliki i Mali Šopaj, od kojih je ovaj posljednji osobito lijep i atraktivan (neobično visok kameni stup visok oko 21 metar). Vegetaciju Vele Drage izgrađuje vrlo degradirana zajednica hrasta medunca i bjelograba. U Veloj Dragi, bukva se spušta, uslijed mikroklimatskih uvjeta, azonalno vrlo nisko, a na njenim rubovima pojavljuje se i tisa. U kategoriji geomorfološkog spomenika prirode Vela Draga pod Učkom proglašena je 1964. godine.

Kategorija značajnog krajobraza obuhvaća prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i biološke raznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti, ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje, namijenjen odmoru i rekreaciji ili osobito vrijedni krajobraz utvrđen sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05). U njima nisu dopušteni zahvati i radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen.

Područje Učke kao značajnog krajobraza van parka prirode (proglašeno 1998. godine) zauzima prostor u Općini Lupoglav u pojasu klimatske zajednice primorske šume bukve s jesenskom šašikom (Seslerio-Automnalis Fagetum), prvenstveno u višim predjelima, na stjenovitim padinama i plitkim tlima južnih ekspozicija. Svježija dublja tla pretežno sjeverne ekspozicije, zaposjeda pretežno mezofilna subasocijacija bukve s režuhom. Na zaštićenom prostoru javljaju se i šume hrastova, šume crnog graba, te nešto malo sađenih borovih kultura (prvenstveno crni bor, a zatim smreka, ariš i pinija). Pored šumske vegetacije na prostoru značajnog krajobraza egzistira i travnjačka vegetacija, ali i male specifične zajednice točilarki na točilima, te nešto stijenske vegetacije na otvorenim rasjedima. Travnjačka vegetacija značajnog krajobraza je izuzetno bogata i važna: endemična zajednica učkarskog i Justinovog zvončića (As.Campanuletum tommasinianea-justinianae), razvijena na malom arealu sjenovitih stijena gorskog pojasa Učke i Planika, te zajednica stjenjarske iglice i bradavičaste krasuljice (As.Geranio-Anthriscetum fumarioides) kao vrlo karakteristična pionirska biljna zajednica na točilima Učke u pojasu primorske šume bukve. Travnjačka struktura, i brdsko planinski pašnjaci zastupljeni su zajednicama šaša crljenike i bodljikave zečine, te zajednicom vlasastog zmijka i pjegavog jastrebljaka (As. Carici humilis-Centaureetum rupestris; As. Scorzonero-Hypochocretum maculatae).

Kulturna baština

Stanje kulturne baštine na području Općine Lupoglav utvrđeno identifikacijom kulturnih dobara pri izradi konzervatorske podloge za ovaj Prostorni plan, a na temelju terenskog očevida, dostupne literature i dokumentacije, te postojeće evidencije. Dvorac u Lupoglavu, te kaštel i urbana cjelina Boljuna, ranije su upisani u Registar kulturnih dobara RH, “Pupićina peć” pod preventivnom je zaštitom, a ostali su objekti evidentirani, što ne daje realnu sliku o kulturno-povijesnim vrijednostima ovoga prostora. Stoga je postojeći popis proširen spomenicima lokalnog značaja koji znatno utječu na sliku kulturno-povijesnih vrijednosti Općine Lupoglav, vrijedan su dio povijesnog identiteta prostora te zahtijevaju zaštitu i održavanje, odnosno obnovu ako su oštećeni. Tako su osnovnom evidecijom obuhvaćene sve župne crkve i kapele, te mjesna groblja i ostali memorijalni spomenici, a karakteristični primjeri tradicijskog graditeljstva, odnosno očuvane ruralne cjeline, zabilježene su u nekoliko naselja. Zbog brojnosti i razasutosti tradicijskih građevina nisu sve mogle biti upisane u osnovnu evidenciju, što ne znači da lokalna zajednica ne treba skrbiti o njihovu očuvanju. To se primjerice odnosi na skromne pučke kamene kapelice (poklonce) koji se često nalaze uz seoske putove i ceste i vrijedan su znamen istarskog kulturnog prostora.

Osim kaštela i urbane jezgre Boljuna, jedan od značajnih nositelja kulturnog identiteta ovoga prostora je glagoljaška baština koja je u obliku glagoljskih epigrafskih spomenika očuvana sve do danas. S obzirom da je ova grupa spomenika većim dijelom vezana za povijesnu arhitekturu, sve građevine s očuvanim glagoljskim natpisima, datacijama ili grafitima zaslužuju posebnu zaštitu. Do danas očuvani glagoljski natpisi u kamenu potječu iz razdoblja od 15. do 17.st.: u Boljunu osam natpisa u kamenu, u Dolenjoj Vasi dva natpisa u kamenu i četiri grafita i u Vranji sedam grafita. Najveći su zapisi na nadgobnoj ploči u župnoj crkvi sv. Martina u Dolenjoj Vasi i u župnoj crkvi sv. Jurja u Boljunu iz 1590. godine.

2.CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

2.1.Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja

2.1.2.Racionalno korištenje prirodnih izvora

Područje masiva Učke, Vela Draga i okolica Boljuna te Boljunsko polje, široki aluvijalni prostor oko Boljunčice i pritoka, koje se pruža od Vranje ispod Učke do brane Letaj, s kompleksima usitnjenih obradivih parcela i rubnim brežuljkastim flišnim područjem kao kultivirani krajobraz potrebno je očuvati u najvećoj mogućoj mjeri.

Ovo područje također ima i znatan potencijal u obliku izletničkog turizma kao dopunska ponuda istočne obale Istre i Kvarnera pa i šire, te ga treba urediti kako bi bio dostupan što većem broju posjetitelja, uz poštivanje uvjeta zaštite.

Ciljevi racionalnog korištenja i zaštite prostora su slijedeći:

- smanjivanje nenamjenskog korištenja prirodnih resursa, a posebno šuma, poljoprivrednog zemljišta i podzemnih voda;

- zabrane građenja u područjima očuvanih krajobraznih vrijednosti u ruralnim područjima;

- saniranje devastiranih površina, posebno eksploatacijskih polja i divljih odlagališta otpada prenamjenom u trajne oblike korištenja (turizam, radne i servisne zone,rekreacija, pošumljavanje).

U tom smislu treba čim prije pristupiti saniranju kamenoloma neposredno uz područje Vela Draga privodeći ga primjerenijoj svrsi (npr. pošumljavanje).

2.1.3.Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša

Prostor Općine pretežno je ekološki sačuvan. Dosadašnje jače zadiranje u okoliš posljedica je eksploatiranja kamena, izgradnje velike prometne infrastrukture i neriješenog problema otpadnih voda.

Budući da Općina Lupoglav ima značajne razvojne mogućnosti (industrijska zona, krupna infrastruktura, i razvitak turizma) pojačana je opasnost za okoliš. Mogući su sljedeći sukobi:

- opskrba pitkom vodom sučeljava se s neriješenim pročišćavanjem otpadnih voda;

- eksploatiranje mineralnih sirovina sučeljava se sa zonama vrijednog krajobraza te kulturnom i graditeljskom baštinom ;

- gradnja objekata sučeljava se s poljoprivrednim i šumskim zemljištem (gospodarstvo i turizam - poljodjelstvo i šumarstvo);

- prometna infrastruktura sučeljava se sa stambenim zonama, prirodnim resursima i vrijednim krajobrazom i

- opći razvitak sučeljava se s demografskom slikom (radna snaga).

Prostorni plan uređenja Općine Lupoglav sagledava opasnosti za očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša. Ima za cilj utvrditi njegove vrijednosti i ostvariti pretpostavke za unapređenje tih vrijednosti. Sigurno i trajno očuvanje vrijednosti okoliša postići će se njihovom aktivnom zaštitom. Ona podrazumijeva korištenje tih vrijednosti za razvoj. U provedbi planskih rješenja primijenit će se najviši ekološki kriteriji zaštite.

Okoliš će se štititi:

- planiranim uređenjem i korištenjem prostora

- predviđanjem, praćenjem i sprječavanjem nepovoljnih utjecaja na okoliš;

- zaštitom i uređenjem izuzetno vrijednih dijelova okoliša;

- poticanjem korištenja obnovljivih prirodnih izvora i energije;

- sprječavanjem zahvata koji ugrožavaju okoliš;

- obavještavanjem javnosti o stanju okoliša (kakvoća voda i kakvoća zraka) i njenim sudjelovanjem u zaštiti okoliša.

Na temelju višegodišnjeg (a posebice intenzivnog od 1994.-1998. godine) ispitivanje kakvoće voda tekućica, stajaćica, izvora i bunara u Istarskoj županiji nedvojbeno je utvrđena narušenost postojećeg stanja i svrstavanje u III. – V. kategorije.

Gospodarenje vodama i njihova zaštita zahtjevaju integralni pristup. Zbog hidrogeoloških karakteristika zaštite voda u kršu je vrlo složena, a samopročišćavanje prirodnih voda je nesigurno i neprovjereno.

Županija je za oživotvorenje održivog razvoja, a u svrhu očuvanja opstojnosti akvatičnih ekosustava, zacrtala ciljeve koje će realizirati.

2.2.Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja

2.2.3.Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture

Razvoj naselja Općine, a osobito naselja Lupoglav, određuje njihov prometni značaj, povezan s trasom suvremene brze ceste (“Istarski Y”). Taj značaj će zasigurno pospješiti gospodarski razvitak i unaprijediti demografski rast Općine.

Razvoju i komunalnoj opremljenosti naselja u širem prostoru Općine pridonijet će:

- servisni centar sa crpkom i trgovačko-ugostiteljsko-turistički sadržaji uz autocestu na području tunela "Učka" i istarskog "Y";

- razvoj agro-turizma u područjima ruralnih naselja s vrlo malim izgledima opstanka u smislu tradicionalne funkcije naselja, u pravilu veličine ispod 100 stanovnika kojih u Općini Lupoglav ima pet (Semić, Boljun, Brest pod Učkom, Lesišćina i Dolenja Vas) te u područjima ruralnih ili poluurbanih naselja nultog (Boljun, Vranja) ili prvog ranga (Boljunsko Polje);

- razvoj izletničkog turizma na području parka prirode “Učka” i Boljuna;

- omogućavanje smještaja prihvatljivih poslovnih sadržaja u sva naselja;

- osiguranje površina za ustanovu vrtića i jaslica u Lupoglavu kao Općinskom središtu, te, eventualno, i u Boljunskom Polju;

- osiguranje površina za ustanovu primarne zdravstvene zaštite u Lupoglavu, te određenim oblicima sekundarne zdravstvene zaštite na Učki;

- osiguranje površina za sportsko-rekreacijsku namjenu, uglavnom unutar građevinskih područja naselja, a u posebnim uvjetima mogu se utvrđivati i izvan građevinskih područja;

- osiguranje uvjeta za obavljanje galerijske djelatnosti osobito unutar zaštićenih povijesnih cjelina (Boljun);

- knjižnice i čitaonice, te scenski prostori organizirat će se u sklopu ustanova obrazovanja;

- rješavanje prometa u mirovanje osiguranjem prostora na vlastitom zemljištu.

Uređenje prostora industrijske zone uz naselje Lupoglav i u Boljunskom polju riješit će dio komunalne infrastrukture i za potrebe naselja.

Promjene će se posebno odraziti na razvoj naselja Lupoglav i prostor neposredno uz njega. Uz već začetu industrijsku zonu rast će potrebe za uređenje površina za trgovinske, uslužne, komunalne i slične sadržaje.

Prolaz autoceste nalaže zahvate u lokalnoj prometnoj mreži. Ti zahvati trebaju unaprijediti prometnu povezanost naselja Općine međusobno, kao i s općinskim središtem.

Površine za gradnju stambenih objekata se ne povećavaju, već se naprotiv smanjuju i podiže se kvaliteta življenja i urbani standard u već postojećim zonama naselja.

Razvoj telekomunikacija na području Općine identičan je postavkama za županijsku razinu, prilagođen korisnicima ovog područja.

Razvoj elektroenergetske mreže usmjeravati na prelazak sa tronaponskog sustava na dvonaponski sustav u području distribucije električne energije.

Ako se ukaže dovoljna zainteresiranost domaćinstava i gospodarstva za korištenjem plina kao energenta, može se predvidjeti izgradnja lokalne plinovodne mreže i mjesne plinare (mjesna plinara bi se sastojala od spremnika UNP i isparivača te ostale mjerne i zaštitne opreme). Treba primjetiti da bi za izgradnju plinare trebalo predvidjeti lokaciju same plinare.