PROSTORNO I PROMETNO PLANIRANJE GRADA RIJEKE Modeliranje prometa.pdf

Prostorno i prometno integralna studija Primorsko-goranske upanije i Grada Rijeke

Saetak 2

Investitor: AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB, d.d. Zagreb, Koturaka cesta 43 Suinvestitori: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE Zagreb, Prisavlje 14 PRIMORSKO-GORANSKA UPANIJA Rijeka, Adamieva 10/IV GRAD RIJEKA Rijeka, Korzo 16 HRVATSKE AUTOCESTE, d.o.o. Zagreb, irolina 4 HRVATSKE CESTE, d.o.o. Zagreb, Voninina 3 LUKA UPRAVA RIJEKA Rijeka, Riva 1 H INFRASTRUKTURA, d.o.o. Zagreb, Mihanovieva 12 Nositelj izrade studije: INSTITUT IGH, d.d. Zagreb, J. Rakue 1

Naziv studije: PROSTORNO I PROMETNO INTEGRALNA STUDIJA PRIMORSKO-GORANSKE UPANIJE I GRADA RIJEKE

Razina studije: SAETAK Broj Ugovora: 2-3210-1-7686/09


Saetak 3

Koordinator studije: Mario Crnjak, dipl.ing.gra. (Institut IGH, d.d.) Voditelj prostornog dijela: Berislav Krtali, dipl.ing.arh. (Institut IGH, d.d.) Voditelj prometnog dijela: Zdravko Duplani, dipl.ing.prom. (Institut IGH, d.d.) Zvonimir Peji, dipl.ing.prom. (Institut IGH, d.d.) Voditelji vrednovanja: dr.sc. Krunoslav Peri, dipl.ing.gra.(Institut IGH, d.d.) mr.sc. Slobodan Kljaji, dipl.ing.prom.(Institut IGH, d.d.) Partneri u izradi studije: POMORSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI Rijeka, Studentska ulica 2 RIJEKAPROJEKT, d.o.o. Rijeka, Moe Albaharija 10a FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI SVEUILITA U ZAGREBU Zagreb, Vukelieva 4 ELJEZNIKO PROJEKTNO DRUTVO, d.d. Zagreb, Trg kralja Tomislava 11 GRAEVINSKO-ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUILITA U SPLITU Split, Matice Hrvatske 15 Direktor Zavoda za projektiranje prometnica: dr.sc. Goran Pu, dipl.ing.gra. Mjesto i datum: Rijeka - Zagreb, oujka 2011.


Saetak 4

SADRAJ 1. UVOD .................................................................................................. 5 2. PODRUJE OBUHVATA I CILJEVI PROMETNE STUDIJE ............................................. 6 2.1. Prostor i stanovnitvo ........................................................................ 7 2.2. Gospodarska kretanja u Primorsko-goranskoj upaniji ................................. 9 2.3. Polazita Prostorne i prometno integralne studije .................................... 10 2.3.1. Stanje u prostoru ........................................................................... 10 2.3.2. Planovi i strategije ......................................................................... 12 2.4. Ciljevi Prostorne i prometno integralne studije ....................................... 14 3. METODOLOGIJA I ODREDNICE ISTRAIVANJA ..................................................... 16 3.1. Stanje i projekcije prometne ponude i potranje po modalitetima prijevoza ................................................................ 16 3.1.1. Ulazni parametri za prostorno i prometno projektiranje cestovne mree ............................................................ 17 3.1.2. Ulazni parametri za prostorno i prometno projektiranje eljeznike mree ......................................................... 17 3.1.3. Ulazni parametri za prostorno i prometno projektiranje mree lukih terminala ................................................... 18 3.1.4. Ulazni parametri za prostorno i prometno projektiranje mree luka otvorenih za javni promet ................................. 19 3.1.5. Ulazni parametri za prostorno i prometno projektiranje mree aerodroma.......................................................... 19 3.1.6. Ulazni parametri za prostorno i prometno projektiranje cjevnog prometa........................................................... 20 3.2. Stanje prometne ponude i potranje po modalitetima sustava javnog linijskog prijevoza putnika ............................................. 20 3.3. Izrada i kalibracija modela prometnog vora Rijeka.................................. 20 3.3.1. Modeliranje putovanja u cestovnom prometu ......................................... 21 3.3.2. Intenzitet prometa ......................................................................... 22 4. PREPORUKE PROSTORNO-TEHNIKE STUDIJE..................................................... 23 4.1. Prometno-zemljopisno znaenje glavnih cestovnih i eljeznikih pravaca, lukih i zranih terminala ...................................... 23 4.2. Potrebne mjere za razvoj prometnog sustava u prostoru ............................ 24 5. REZULTATI ANALIZA I PRIJEDLOZI POTREBNIH ZAHVATA NA PROMETNOM SUSTAVU PRIMORSKO-GORANSKE UPANIJE I GRADA RIJEKE ....................................................................................... 26 5.1. Cestovni promet ............................................................................ 26 5.1.1. Planirane prometnice ...................................................................... 26 5.1.2. Opis novih koridora autocesta i brzih cesta .............................................. 28 5.1.3. Predvieni rokovi realizacije ............................................................... 31 5.1.4. Cestovna mrea ueg gradskog prostora.................................................. 32 5.2. eljezniki promet ......................................................................... 33 5.3. Pomorski promet............................................................................ 39 5.4. Zrani promet ............................................................................... 51 5.5. Cjevovodni promet ......................................................................... 52 6. GRAFIKI PRILOZI ..................................................................................... 54


Saetak 5

1. UVOD Prostorno i prometna integralna studija Primorsko-goranske upanije i Grada Rijeke izraena je teme-ljem Ugovora za usluge izrade Prostorno i prometno integralne studije Primorsko-goranske upanije i Grada Rijeke, izmeu Naruitelja (Autocesta Rijeka-Zagreb d.d.) i Instituta IGH, d.d. (Instituta grae-vinarstva Hrvatske d.d.). Sporazumom o sufinanciranju izrade Prostorno i prometno integralne studije Primorsko-goranske upanije i Grada Rijeke zakljuenim 3. listopada 2008. godine izmeu sljedeih pot-pisnika:

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Prisavlje 14, Zagreb, Primorsko-goranska upanija, Adamieva 10/IV, Rijeka, Grad Rijeka, Korzo 16, Rijeka, Autocesta Rijeka-Zagreb d.d., Ulica grada Vukovara 54, Zagreb, Hrvatske autoceste d.o.o., irolina 4, Zagreb, Hrvatske ceste d.o.o., Voninina 3, Zagreb, Luka uprava Rijeka, Riva 1, i Rijeka i H Infrastruktura d.o.o., Mihanovieva 12. Zagreb;

utvrena je uloga Ministarstva mora, prometa i infrastrukture kao nositelja izrade i nadzora nad izradom Studije u suradnji s ostalim potpisnicima. Sporazumom je utvren udio ostalih potpisnika u sufinancira-nju izrade Studije iz ovog stavka, dok je Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. koordinator za cjelokupnu aktiv-nost. Prostornim planom Primorsko-goranske upanije utvrena je obveza izrade Prometne studije kojom e se detaljno definirati cjeloviti prometni sustav podruja grada Rijeke i Primorsko-goranske upanije kojeg ine uzajamno spregnuti cestovni, eljezniki i luko-terminalni vor ukljuujui trajektne luke i luke otvorene za javni promet te aerodrome. Prometni sustav podruja grada Rijeke i Primorsko-goranske upanije namee specifian prostorno-prometni model kakav ne nalazimo u Hrvatskoj i jedino njegovim izvedivim i opravdanim rjeenjem mogue je oekivati bolji prometni, ekoloki i gospodarski suivot i razvoj Primorsko-goranske upanije i Grada Rijeke na ogranienom priobalnom prostoru. Pri izradi Studije kree se od postojeeg stanja na nain da se valoriziraju i ocijene postojea rjeenja i dokumenti, a za nove objekte predloiti varijantna rjeenja te temeljem zadanih kriterija odabrati najpovoljnije. Do sada su izraene studije za pojedinane vrste prometa (cestovni, eljezniki, luki, zrani) u skladu s Odlukom o donoenju GUP-a Grada Rijeke, s Prostornim planom grada Rijeke i prostornim planom Primorsko-goranske upanije te ostalim prostornim planovima ureenja gradova i opina na podruju Primorsko-goranske upanije.


Saetak 6

2. PODRUJE OBUHVATA I CILJEVI STUDIJE Podruje obuhvata predmetne studije predstavlja administrativno podruje Primorsko-goranske upani-je smjetene na krajnjem sjeverozapadnom dijelu Jadranskog mora, koje se tu duboko usjeklo u eu-ropski kontinent i u ijem je zaleu umoviti Gorski kotar. Ova upanija na sjeveru granii s Republi-kom Slovenijom, na zapadu s Istarskom upanijom, na istoku s Karlovakom i Liko-senjskom upani-jom, a na jugoistoku, u Kvarnerskim vratima, ima morsku granicu sa Zadarskom upanijom. upaniji pripada i dio obalnoga mora s dravnom granicom udaljenom 22 km jugozapadno od otoka Suska.

Slika 2.1. Poloaj Primorsko-goranske upanije u Republici Hrvatskoj

Republika Hrvatska ima 20 upanija i Grad Zagreb koji ima status upanije.

Tablica 2.1. Opi podaci: Republika Hrvatska i Primorsko-goranska upanija

RH PG Udio PG-a u RH

Povrina u km 56.594 3.588 6,34% Stanovnitvo 4.437.460 305.505 6,88% Gustoa naseljenosti stanovnika/km 78,4 85,1 - Broj gradova 124 14 11,29% Broj opina 426 22 5,16% Broj naselja 6.751 536 7,94%

Izvor: DZS Popis stanovnitva 2001, obrada: HGK upanijska komora Rijeka


Saetak 7

2.1. Prostor i stanovnitvo Prostor Primorsko-goranske upanije obuhvaa povrinu od 3.588 km, ili 6,34% dravnoga teritorija. Na kopnenu povrinu otpada 2541 km ili 70,82%, a na 45 to naseljenih, to nenaseljenih otoka otpada 1.047 km ili 29,18% ukupne povrine upanije. Prema rezultatima Popisa stanovnitva iz 2001. godine Primorsko-goranska upanija ima ukupno 305.505 stanovnika i s udjelom od 6,88% peta je po veliini u Republici Hrvatskoj (4.437.460 ) - nakon Grada Zagreba (779.145), Splitsko-dalmatinske upanije (463.677), Osjeko-baranjske upanije (330.506) i Zagrebake upanije(309.696). Gustoa naseljenosti od 85,1 stanovnika/km za 8,4% vea je od gustoe naseljenosti Republike Hrvatske. Kao i drava i upanija ima izraenu razliku u gustoi naseljenosti. Najvea je u Rijeci s 3.273,70 stanovnika/km, a najmanja u Cresu s 10,16 stanovni-ka/km. Primorsko-goranska upanija je prilikom popisa stanovnitva 2001. godine obuhvaala 14 gradova i 21 opinu, te 536 naselja u sastavu gradova i opina. U srpnju 2006. godine Lopar se izdvojio iz sastava Grada Raba u samostalnu opinu, a u prosincu iste godine nova je Opina Lopar i slubeno poela s radom i time postala dvadesetdruga opina, odnosno tridesetesta jedinica lokalne samouprave u Pri-morsko-goranskoj upaniji. Broj od 14 gradova ini 11,29% u odnosu na ukupan broj gradova u Republici Hrvatskoj, broj od 22 opi-ne ini 5,16% svih opina u Republici Hrvatskoj, to je gotovo na razini dravnog prosjeka, a broj od 536 naselja ini 7,94% sveukupnog broja naselja u Republici Hrvatskoj. Grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedite upanije te svako mjesto koje ima vie od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i drutvenu cjelinu. U sastav grada kao jedinice lokalne samouprave mogu biti ukljuena i prigradska naselja koja s gradskim nase-ljem ine gospodarsku i drutvenu cjelinu te su s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovnitva od lokalnog znaenja. Iznimno, gdje za to postoje posebni razlo-zi (povijesni, gospodarski, geoprometni), gradom se moe utvrditi i mjesto koje ne zadovoljava nave-dene uvjete. U Primorsko-goranskoj upaniji od 14 gradova samo tri imaju vie od 10.000 stanovnika, a ak je 11 gradova dobilo taj naziv prema drugom kriteriju, uglavnom povijesnom. Opina je jedinica lokalne samouprave koja se osniva, u pravilu, za podruje vie naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i drutvenu cjelinu te koja su povezana zajednikim interesi-ma stanovnitva.

Slika 2.2. Postotni udio broja stanovnika i povrina gradova te opina u Primorsko-goranskoj upaniji U gradovima Primorsko-goranskoj upaniji u 280 naselja ivi 236.458 stanovnika ili 77,40%, a u opina-ma u 256 naselja 69.047 ili 22,60%. Gradovi zauzimaju povrinu od 2.017 km ili 56,31% teritorija Pri-morsko-goranske upanije, a opine 1.565 km ili 43,69% teritorija Primorsko-goranske upanije.

Broj stanovnika

77,4

22,6

Gradovi Opine

Povrina

56,31

43,69

Gradovi Opine


Saetak 8

Rijeka - sjedite Primorsko-goranske upanije s 144.043 stanovnika trei je grad po veliini u Republici Hrvatskoj - nakon Zagreba (691.724) i Splita (175.140). Najmanji grad u Primorsko-goranskoj upaniji prema ukupnom broju stanovnika je Cres s 2.959 stanovnika, a najmanja opina je Brod Moravice s 985 stanovnika.

Tablica 2.2. Broj stanovnika i povrina gradova i opina u Primorsko-goranskoj upaniji BROJ

NASELJA POVRINA

km BROJ

STANOVNIKA GUSTOA

NASELJENOSTI PG -UKUPNO 536 3.582 305.505 85,3 GRADOVI 280 2.017 236.458 117,23 Bakar 9 125 7.773 62,18 Cres 26 291 2.959 10,16 Crikvenica 4 28 11.348 405,29 abar 41 282 4.387 15,56 Delnice 55 217 6.262 28,86 Kastav 6 11 8.891 808,27 Kraljevica 6 18 4.579 254,39 Krk 15 107 5.491 51,32 Mali Loinj 14 222 8.388 37,78 Novi Vinodolski 20 264 5.282 20,01 Opatija 10 54 12.719 235,54 Rab* 8 103 9.480 92,04 Rijeka 2 44 144.043 3273,70 Vrbosko 65 278 6.047 21,75 OPINE 256 1.565 69.047 44,12 Baka 4 100 1.554 15,54 Brod Moravice 38 63 985 15,63 avle 10 85 6.749 79,40 Dobrinj 20 55 1.970 35,82 Fuine 9 86 1.855 21,57 Jelenje 17 109 4.877 44,74 Klana 5 94 1.931 20,54 Kostrena 19 12 3.897 324,75 Lokve 7 43 1.120 26,05 Lopar* 1 27 1.191 44,11 Lovran 5 27 3.987 147,67 Malinska-Dubanica 21 43 2.726 63,40 Matulji 23 176 10.544 59,91 Moenika Draga 14 47 1.641 34,91 Mrkopalj 6 138 1.407 10,20 Omialj 2 37 2.998 80,76 Punat 2 34 1.876 55,18 Ravna Gora 6 112 2.724 24,32 Skrad 32 55 1.333 24,24 Vinodolska 4 152 3.530 23,22 Vikovo 7 18 8.907 494,83 Vrbnik 4 52 1.245 23,94 Izvor: DZS Popis stanovnitva 2001, obrada: HGK upanijska komora Rijeka * Lopar se 2006. godine izdvojio iz sastava Grada Raba Grad Cres ima i najmanju gustou naseljenosti od svega 10,16 stanovnika/km, slijedi Opina Mrkopalj takoer sa svega 10,20 stanovnika/km, a nakon Rijeke po gustoi naseljenosti slijedi Grad Kastav s ak 808,27 stanovnika/km, a nakon njega Opina Vikovo s, takoer visokih, 494,83 stanovnika/km.


Saetak 9

Slika 2.3. Gradovi i opine u Primorsko-goranskoj upaniji

2.2. Gospodarska kretanja u Primorsko-goranskoj upaniji Podruje Primorsko-goranske upanije smjeteno je na krajnjem sjeverozapadnom dijelu Jadranskog mora, koje se tu duboko usjeklo u europski kontinent i u ijem je zaleu umoviti Gorski kotar. Sastoji se od tri podruja: Hrvatskog primorja, kvarnerskih otoka i Gorskog kotara. Primorsko-goranska upani-ja esta je po povrini hrvatskih upanija i sastoji se od 14 ustrojenih gradova i 21 opine. Na prostoru od 3.582 km2 (oko 6.3% povrine Hrvatske), obitava oko 6.9% stanovnitva Hrvatske. upanija ima izra-enu razliku u gustoi naseljenosti, a najvea je u gradu Rijeci. Oko 80% zaposlenih radi u gospodar-skim, a 20% u drutvenim djelatnostima.Izvanredno povoljan geoprometni poloaj i raskrije vanih europskih kopnenih i morskih putova utjecao je na to da se stanovnitvo ve od davnina opredijelilo za pomorstvo i druge gospodarske djelatnosti vezane uz more. Zato se ovo podruje, a posebno Rijeka kao upanijski centar, razvilo u jako pomorsko sredite s razvijenom lukom, brodograevnom i turistikom djelatnou od znaenja za cijelu Hrvatsku, a Gorski kotar u tradicionalno jako umarsko i drvoprerai-vako gospodarsko podruje.


Saetak 10

Na slijedeim grafikonima prikazani su postotni udjeli broja poduzetnika po najznaajnijim djelatnos-tima, te postotni udjeli najznaajnijih djelatnosti u ukupnom prihodu u gospodarstva Primorsko-goranske upanije.

Turizam6,6%

Promet7,2%

Graevinarstvo10,9%

Industrija11,7%

Nekretnine24,4%

trgovina31,4%

Ostale7,8%

Izvor: Poslovanje gospodarstva Primorsko-Goranske upanije u 2007. godini i u 1. kvartalu 2008. g.: HGK upa-nijska komora Rijeka

Slika 2.4. Broj poduzetnika po najznaajnijim djelatnostima u gospodarstvu Primorsko-goranske upa-

nije u 2007. godini

Turizam4,2%

Promet9,2% Graevinarstvo

7,8%

Industrija21,6%

Nekretnine9,0%

trgovina42,8%

Ostale5,3%

Izvor: Poslovanje gospodarstva Primorsko-Goranske upanije u 2007. godini i u 1. kvartalu 2008. g.: HGK upa-nijska komora Rijeka Slika 2.5. Udjeli najznaajnijih djelatnosti u ukupnom prihodu gospodarstva Primorsko-goranske upa-

nije u 2007. godini

2.3. Polazita Prostorne i prometno integralne studije 2.3.1. Stanje prostoru Grad Rijeka je regionalni i makroregionalni centar prvog reda i nacionalni centar koji ide u red gradova drugog stupnja (makroregionalnih metropola, uz Split i Osijek). Izmeu svih gradova tog stupnja u urbanom sustavu Hrvatske, Rijeka je ipak najjae sredite upravo zbog jake luke, prometne i industrijske funkcije pa se prema tome treba smatrati drugim gradom po jakosti i znaaju u dravi, a u nekim dijelovima svojih vanjskih funkcija i prvim. Gradske funkcije deriviraju kljunu uzrono posljedinu vezu na planiranje i organizaciju prometnog sustava grada i upanije. Za sve je funkcije karakteristino da je njihov razvoj uvjetovan razvojem grada i da rezultiraju zahvatom u prostoru, to zahtijeva urbanistiku artikulaciju i doprinosi prepoznatljivosti i izgledu prostora u kojem se zahvat dogodio.


Saetak 11

Funkcije grada Rijeke mogu se promatrati i kroz sljedee razine:

- vanjske vlastite funkcije: luka funkcija luka, odnosno dio lukog sustava od dravnog zna-

enja za Republiku Hrvatsku, prometna vorite koridora autocesta i eljeznikih pruga me-unarodnog znaenja, infrastrukturna i telekomunikacijska vorina toka i toka refrakcije kopnenih i morskih komunikacija,

- vanjske prostorne funkcije: funkcije bitne za upanijski razvoj, razvoj grada i metropolskog podruja, prometni sustav grada, infrastrukturni sustav grada, komunalno-servisni sustav gra-da, sustav javnog prijevoza putnika.

Planerska i razvojna razdoblja proteklih desetljea obiljeena su koncepcijom razvitka grada kao regi-onalnog sredita uzimajui kao minimalnu prostornu osnovu razvoja podruje nekadanje opine Rije-ka, povrine 505 km2 (grad Rijeka danas ima povrinu od 44 km2), a za razvitak nekih funkcija (lukih, prometnih i dr.) i vie. Uvaavajui ovakvo znaenje grada koje daleko premauje njegove administra-tivne granice nuno je da okviri za rjeenja nemaju administrativna ogranienja. Cestovni vor Rijeka jest segment prometnog vora Rijeka, a ini ga rijeka obilaznica (prolaznica) od Matulja do Kriia, sa svim pripadajuim vorovima i vezama na luke, slobodne i industrijske zone. Dva najvanija cestovna spoja na podruju vora su: autocesta A6 Bosiljevo Rijeka i Jadranska auto-cesta A7 Rupa - Rijeka - uta Lokva. Postojea prometna slika grada ocrtava se prvenstveno u mrei cesta i autocesta koje zavravaju na rijekoj obilaznici objedinjujui promet s jadranske longitudionale koju ine:

- dio autoceste A7 od Rupe do Matulja, brza cesta oznake D8/E65 od vora Matulji preko vori-ta Orehovica i Sv. Kuzam te dravnom cestom D8/E65 prema Zadru, Splitu i Dubrovniku,

- promet istarske osovine A8 Kanfanar tunel Uka Matulji, - promet autoceste A6(A1) Rijeka - Zagreb.

Autocestovni koridor od Kriia do ute Lokve je prostorno - planski i projektno definiran, kao i nasta-vak brze ceste od vora Sv. Kuzam do Kriia. U eljeznikom prometu, okosnicu prometnog vora Rijeka ine eljeznike pruge od znaenja za me-unarodni promet na ogranku Vb Paneuropskoga koridora, od dravne granice s Maarskom, pa prav-cem Botovo Koprivnica Zagreb Rijeka apjane. Ovaj eljezniki pravac vaan je u povezivanju sredinje Hrvatske, Gorskog kotara i sjevernog Primorja, ali i u povezivanju europskih regionalnih pro-metnica: Alpe Jadran, Mediteran Podunavlje srednja Europa. Ove pruge svojim elementima i propusnom moi ve odavno ne udovoljavaju zahtjevima suvremenog putnikog i teretnog prometa. Pruga M502 Rijeka Pivka, na neadekvatan nain povezuje bazene luke Rijeka s Republikom Slovenijom i zemljama Europske unije srednje i zapadne Europe. Luka Rijeka je najvea i najvanija luka u Hrvatskoj, a njezin uinak je neposredan na sve modalitete prometa. Luka uprava Rijeka svojim planovima razvoja afirmira ulogu luke Rijeka najvee luke na istonoj obali Jadranskog mora. Unutar Primorsko-goranske upanije razlikuju se tri osnovna podruja: goransko podruje, priobalno i otono podruje. Ta podruja izdvajaju se po naelu homogenosti prema svojim prirodno-geografskim, drutveno-ekonomskim i povijesno-kulturnim osobitostima. Ove razliitosti odnose se na naseljenost, strukturu i tipove naselja, njihovoj funkcionalnoj opremljenosti, gospodarskom razvoju, demografskim i ekolokim prilikama, ali i u kvaliteti prostora i prometnoj povezanosti. Primorsko-goransku upaniju ine 36 jedinica lokalne samouprave: 14 gradova i 22 opine. Na meunarodnoj i nacionalnoj razini Primorsko-goranska upanija ima prvorazrednu ulogu u integrira-nju irih prostora Podunavlja s Jadranom i Srednjoeuropskog (alpskog) prostora s jugoistonom Euro-pom. Dva su primarna meunarodna pravca na prostoru Primorsko-goranske upanije, koji integriraju hrvatske prostore u europski gospodarski i prometni sustav:

1. Pravac Podunavlje-Jadran-Sredozemlje koji od Budimpete preko Zagreba povezuje srednjoeuropsko alpsko i podunavsko podruje s lukama na Jadranu, a time sa Sredozemljem. Ovaj pravac ujedno je i Paneuropski koridor V-Vb;


Saetak 12

2. Jadranski obalni pravac koji alpsko podruje povezuje s Jadranom i Bliskim istokom. Ovaj

pravac jo uvijek nema status Paneuropskog koridora, ali ima veliki gospodarski znaaj za Republiku Hrvatsku.

Pored Luke Rijeka na podruju Primorsko-goranske upanije nalazi se 55 morskih luka otvorenih za javni promet upanijskog i lokalnog znaaja od toga 5 luka (Mali Loinj, Merag, Minjak, Porozina i Val-biska) je upanijskog znaaja dok je ostalih 50 luka lokalnog znaaja, koje su pozicionirane u srediti-ma svojih gradova i opina, a to sve zajedno ini tzv. "Plavu magistralu". U zranom prometu dominantnu ulogu ima aerodrom Zrana luka Rijeka, dok su aerodromi Mali Loinj, Unije i Grobnik lokalnog karaktera. Temeljem Zakona o otocima nuno je osigurati i alternativne prav-ce kako to su i zrani mostovi prema tim otocima pa i u vidu mree helidroma. Infrastrukturu cijevnog prometa na podruju Primorsko-goranske upanije ine plinovodi, naftovodi, i drugi produktovodi. 2.3.2. Planovi i strategije Prostornim planom Primorsko-goranske upanije postavljen je prostorno-prometni model vorinog tipa kao jedino prostorno-prometno rjeenje i hijerarhijski / intermodalno je definirana prometna mrea u funkciji razvitka gospodarstva. Prometni vor Rijeka prioritetno ine (1) cestovni vor, (2) eljezniki vor Rijeka i (3) luko-terminalni vor Rijeka, a to ne iskljuuje i ostale prometne grane. (1) Cestovni vor Rijeka segment je prometnog vora Rijeka, a ini ga tzv. Rijeka obilaznica, na pote-zu izmeu interregionalnih vorova Matulji i Orehovica, pa do Kriia, sa svim pripadajuim meu- vorovima (Diraje, Rujevica, kurinje te Draga, Sveti Kuzam i Meja) i vezama na luke, slobodne, in-dustrijske i druge zone. Dva najvanija cestovna koridora visoke razine slunosti na podruju upanije su Jadranska autocesta A7 Rupa-Rijeka-Senj-uta Lokva sa spojem na autocestu A1 Zagreb Split - Dub-rovnik, te autocesta A6 Bosiljevo -Rijeka. Jadranska autocesta (Trst/Ljubljana) Rupa Rijeka Senj Zadar Split Ploe - Dubrovnik definira-na je u prostornom planu Primorsko-goranske upanije na razini shematograma, a njenu prvu etapu ine dionice od Rupe / Permana do ute Lokve (Otoca). Kao druga etapa navedene su sjevernije spoj-nice u koridoru Rupa / Permani Konj (Grobniko polje) - Kriie. Odmicanje od praga opravdanosti izgradnje ovih segmenata sustava autocesta imali su za posljedicu da njihova trasa nije preciznije pros-torno definirana u Strategiji i Programu prostornog ureenja RH pa i Prostornom planu Primorsko-goranske upanije, ve je izvrena izvjesna prostorna provjera trase na potezu od Permana do Sobola. Studija treba provjeriti globalnu opravdanost i nunost visoke varijante obilaska Rijeke na potezu Permani Marelji - Konj, te nastavno M. Svib - Kriie, kao i prilaza Istri iz zone Jurdana, te utvrdi-ti/potvrditi planiranu trasu uz istovremeno redefiniranje karaktera postojee obilaznice, to podrazu-mijeva redefiniranje karaktera postojeih vorita (Orehovica kao lokalni vor) i interpolaciju novih vorita (Kozala, Lenci i Rujevica). Vane spojnice na urbano tkivo i luke terminale Rijeke: kurinje - D403 (planirana), Draga - D404 (u izvedbi), Sveti Kuzam - D40, te vanjske spojnice D501 i D102, moraju biti sastavnice cestovnog segmen-ta modela. (2) eljezniki vor Rijeka je definiran jo 1986. godine, Idejnim projektom eljeznikog vora Rijeka SOUR TP Zagreb broj 188/86. Tadanja rjeenja vora vezana su za novu kupsku varijantu pruge velikih brzina i radnog kapaciteta 45 milijuna tona godinjeg prijevoza. Osnova svim prognozama i oc-jenama bila je luka Rijeka kao glavni generator tereta. Stoga se tada i predlagalo proirenje lukih kapaciteta u Brici, Bakru i Rijeci, izgradnja ranirnih postrojenja i pozadinskih skladita te gradnja nove luke na Krku, s povezivanjem svih dijelova sustava eljeznicom. Deseci milijuna tona tereta oe-kivali su se u skladu sa projekcijama i ugovorima luke ve 2000. godine. Projektirana je eljeznika infrastruktura prema tada postojeim trendovima i oekivanjima Luke. Strategijom prometnog razvitka Republike Hrvatske (1999. godine) planirana je nova eljeznika pruga velike uinkovitosti Rijeka-Zagreb, tzv. drenikom varijantom, ali su ciljevi ostali isti kao i kod kupske varijante.


Saetak 13

Radi potrebe izrade Prostornog plana upanije, upanijski zavod za razvoj, prostorno ureenje i zatitu okolia je naruio od strane eljeznikog projektnog drutva iz Zagreba provjeru prostorno-prometnih mogunosti nove eljeznike pruge i, u tom kontekstu, odrivost projekta eljeznikog vora Rijeka. Izraenim elaboratom ponuene su dvije varijante trase: niska varijanta s brzinama do 160 km/h, polumjera do 2500 m i do 12,3 % nagiba, te visoka varijanta brzina do 200 km/h, polumjera do 2500 m i nagiba do 12 %. Prostornim planom Primorsko-goranske upanije usvojena je tzv. visoka varijanta u duljini od 172,1 km, od Rijeke do Zagreba. upanijski zavod za razvoj, prostorno ureenje i zatitu okolia tada nije dobio podrku od strane Hr-vatskih eljeznica i Ministarstva pomorstva, prometa i veza, te je nastavio traenje mogueg promet-nog i prostornog rjeenja vora izradom Studije okvirnih mogunosti razvoja eljeznikog vora Rije-ka. Komisija Hrvatskih eljeznica donijela je 19. svibnja 2000. godine pozitivno miljenje o studiji i redefiniranju prolaza eljeznice kroz Rijeku. Nakon toga, izraena je ''Studija redefiniranja prometnog i prostornog rjeenja eljeznikog vora Rijeka'', PD, Zagreb, svibanj 2004., koja je prihvaena od Komisije za pregled tehnike dokumentacije H-a te se smatra osnovnim polazitem za daljnje projektiranje eljeznikih kapaciteta na irem pod-ruju grada Rijeke. U 2007. godini zapoela je izrada Idejnog rjeenja eljeznike pruge visoke uinkovitosti na potezu dravna granica s Maarskom Koprivnica Zagreb Karlovac Rijeka, koje u odreenoj mjeri razmatra i potrebu eljeznikih infrastrukturnih kapaciteta u prometnom voru Rijeka, ukljuujui i veze novoga kolodvora Krasica s Krkom, Bakrom i Matuljima te nastavno prema Istri i Sloveniji. Ovom je studijom potrebno ne samo redefinirati koridor predmetne pruge sa prostorno prometnog stanovita, nego i provjeriti mogunost polaganje nove trase eljeznike pruge velikih uinkovitosti izvan granica grada. Naime, ako se uzmu u razmatranje poloenost pruge uglavnom kroz stambena podruja grada, realno raspoloiv prostor za njezino irenje, osobine uzdunog profila, buka i dr., tada je vidljiv i potencijalno konfliktan, pa i po zatitu okolia potencijalno incidentan odnos pruge i okolia kojim prolazi. (3) Luko-terminalni vor Rijeka ini sustav Luke Rijeka s 4 bazena na Kvarneru, a definiran je Deset-godinjim planom razvoja Luke Rijeka (1998. godine). Prostornim planom upanije generalno, a Prostornim planom grada Rijeke i Generalnim urbanistikim planom grada Rijeke detaljnije, u sredinjem dijelu bazena Rijeka planiran je zemaljsko-pomorski ter-minal za prijevoz putnika na svim razinama (meunarodnim, domaim i lokalnim linijama). Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske iz studenog 1999. godine stavlja naglasak na prioritet investiranja u luke od nacionalnog znaenja za Hrvatsku te za Luku Rijeka odreuje: (a) proirenje i modernizaciju kontejnerskog i Ro-Ro terminala; (b) poveanje kapaciteta silosa za itarice; (c) reloci-ranje bulk robne manipulacije iz rijekog bazena u bakarski bazen; i (d) gradnju novog i modernog vi-enamjenskog terminala za generalne terete u zapadnom dijelu bazena Rijeka. Za nove ulazne podatke vezane na pomorsko-prometnu i luku problematiku treba koristiti Master plan Luke uprave Rijeka, iz oujka 2008. godine, koji redefinira neke stavke iz starije planske dokumenta-cije. Toka (d) iz Strategije prometnog razvitka Republike Hrvatske se na taj nain mijenja i gla-sigradnju novog i modernog kontejnerskog terminala u zapadnom dijelu bazena Rijeka Predpristupna strategija pomorskog prometa Republike Hrvatske odreuje niz ciljeva i mjera usmjere-nih na razvoj lukog sustava, predviajui poglavito za Rijeku znaajniju modernizaciju luke u svrhu poveanja tranzitnog prijevoza roba, posebice kontejnerskog i Ro-Ro prometa. Od individualnih projekata vezanih za pomorski promet treba posebice istaknuti The Rijeka Gateway project koji je u skladu s odlukama Vlade Republike Hrvatske od 30. travnja 2003. i 12. srpnja 2003. godine rezultirao potpisanim ugovorom o zajmu izmeu IBRD i Luke Rijeka, a predvia: (a) poboljanje obala, Beke i Prake, i poveanje operativnog prostora za 4 ha; (b) gradnju infrastrukturnog koridora uzdu zapadnog dijela luke duljine 2,5 km i rekonstrukciju svih glavnih instalacija; (c) gradnju nove obale od 1200 m, nastavno na Zagrebaku obalu, od kojih 680 m u prvoj fazi, s 24 ha operativne povr-ine za trans-shipment i kontejnerski teret; (d) gradnju obale za prihvat 2 putnika broda do 200 m


Saetak 14

duljine i terminala za putniki prijevoz. Realizacija ovih projekata oslanja se na javno-privatno par-tnerstvo i na BOT model. Prilikom izrade Studije potrebno je uzeti u obzir i slijedee stavke od velike vanosti za nesmetan rad rijeke luke:

- za razvoj kontejnerskog terminala na otoku Krku (master plan Luke uprave Rijeka) treba se predvidjeti cestovno/eljeznika infrastruktura odgovarajuih kapaciteta, ukljuivo i novi most Kopno-Krk;

- novi LNG terminal na Krku (Omialj) i prometna problematika vezano na njegovu izgradnju i koritenje;

- vanost pravovremene izgradnje ceste D-403, neophodne za rad novog kontejnerskog termi-nala na Zagrebakoj obali;

- vanost kvalitetnog povezivanja, ne samo kontejnerskog terminala Brajdica koji je u fazi pro-irenja sa cestom D-404, ve i novog waterfronta na Delti;

- vanost eljeznike poveznice lukog bazena Raa s ostatkom RH, tunelom Uka i detaljnije analiziranje cestovno/eljeznike problematike lukih terminala u bazenu Raa.

(4) Sustav pomorskog prometa na podruju Primorsko-goranske upanije sastoji se od lukih uprava (1 dravna i 8 upanijskih), mree morskih luka koju ine luke otvorene za javni promet (1 dravnog zna-aja, 5 upanijskog znaaja i 50 lokalnog znaaja), luke posebne namjene (16 dravnog znaaja i 31 upanijskog znaaja) i nerazvrstane luke te brodara koji obavljaju pomorski prijevoz. Radi utvrivanja postojeih kapaciteta, razvojnih planova i strategije provedbe biti e potrebno surai-vati sa spomenutim lukim upravama i brodarima. (5) Sustav zranog prometa na podruju Primorsko-goranske upanije sastoji se od aerodromskih opera-tera (posebno za svaki aerodrom) i mree aerodroma (1 zrana luka, 1 zrano pristanite i 2 letjelita). Radi utvrivanja postojeih kapaciteta, razvojnih planova i strategije provedbe biti e potrebno surai-vati sa spomenutim aerodromskim operaterima. (6) Sustav cijevnog prometa na podruju Primorsko-goranske upanije sastoji se od institucija koje obavljaju odgovarajuu djelatnost i mree cjevovoda kojeg ine naftovodi, plinovodi i drugi produkto-vodi. Radi utvrivanja postojeih kapaciteta, razvojnih planova i strategije provedbe biti e potrebno surai-vati sa spomenutim institucijama. 2.4. Ciljevi Prostorne i prometno integralne studije Osnovni cilj Studije je povezivanje cjelokupnog prometnog sustava koji ukljuuje i javni i individualni, cestovni i eljezniki te zrani,i pomorski prijevoz, te cijevni promet. Studija treba obraditi strategiju ubrzanog razvoja prometnog sustava grada Rijeke i Primorsko-goranske upanije:

Prikazati raspoloive cestovno/eljeznike pravce i luke terminale, te izvedive i planirane

kratkorone potrebne intervencije u dogradnji i rekonstrukciji postojeeg prometnog sustava, sa svrhom poveanja propusne moi i razina uslunosti.

Analizirati strukturu cestovne i eljeznike mree te terminala na podruju grada Rijeke i

Primorsko-goranske upanije kao i njezinu prijevoznu sposobnost (kapacitet i razinu usluge), u odnosu na prometnu potranju svih modaliteta prijevoza. Na temelju toga utvrditi neusklaenosti u strukturi cestovne i eljeznike mree grada u odnosu na okruenje, te utvrditi kritine elemente i aspekte funkcioniranja u svim segmentima prometne ponude i potranje.

Predloiti strateke, dugorone cestovne i eljeznike pravce i objekte, te kratkorone

potrebne intervencije u dogradnji i rekonstrukciji postojee cestovne i eljeznike mree i cestovnih objekata, sa svrhom poveanja propusne moi i razine uslunosti, koja e osigurati primjereno funkcioniranje Grada Rijeke kao jadranske metropole te rijeke luke,


Saetak 15

omoguavajui Rijeci, kao administrativnom, sveuilinom, trgovakom i uslunom centru, efikasnu povezanost sa irom regijom.

Analizirati vrste javnog linijskog prijevoza putnika (cestovni, eljezniki, pomorski, zrani,

kombinirani) i definirati elemente za realizaciju integralnog javnog linijskog prijevoza putni-ka na podruju Primorsko goranske upanije i grada Rijeke.

Analizirati strukturu aerodroma i morskih luka otvorenih za javni promet na podruju Primor-

sko-goranske upanije kao i njihovu prijevoznu sposobnost (kapacitet i razinu usluge), u od-nosu na prometnu potranju svih modaliteta prijevoza. Na temelju toga utvrditi neusklae-nosti u strukturi u odnosu na okruenje, te utvrditi kritine elemente i aspekte funkcionira-nja u svim segmentima prometne ponude i potranje.

Analizirati mreu i strukturu cjevovoda na podruju Primorsko-goranske upanije. Predloiti etapnost, dinamiku i funkcionalnost izgradnje cjelokupnog prometnog sustava, za

razdoblje od 5, 10 i 20 godina te uskladiti razvoj svih vidova prometne ponude s razvojem ponude rijeke luke, zrane luke Rijeka (Krk) i cjevovodnih terminala.

Predloiti, temeljem provedenih analiza postojeeg stanja, te prognoze prometnih

optereenja, potrebne izmjene prostorno planske dokumentacije.

Prometna studija treba u okviru cjelovitog rjeenja obraditi i slijedee probleme:

U prometnom rjeenju treba valorizirati prijedlog intermodalnog transportnog centra, tj. terminal za kombinirani prijevoz, s njegovim utjecajem na cestovni, eljezniki i luki sustav.

Studija treba predloiti i prometno opravdati novu trasu obilazne autoceste oko Rijeke s

obzirom da je postojea zaobilaznica postala gradskom prometnicom. Studija treba predloiti cjelovitu mreu eljeznike infrastrukture na podruju Primorsko-

goranske upanije i eljeznikog vora Rijeka s ukljuivanjem gradskog i prigradskog prometa i spojem na luki sustav na irem podruju, kao i utvrditi opravdanost planiranja i gradnje eljeznike pruge na otok Krk, koji treba u sklopu cjelokupnog sustava redefinirati. U Studiji je potrebno razraditi prikljuivanje nove nizinske eljeznike pruge Zagreb-Rijeka na postojee i nove eljeznike kapacitete u eljeznikom voru Rijeka odnosno veze novoga kolodvora Krasica s Rijekom i planiranom zaobilaznom eljeznikom prugom, krljevom, Ivanima, Bakrom, otokom Krkom, Matuljima, novim tunelom prema Istri te nastavno prema Sloveniji i Italiji.

Predloiti kategorizaciju predloenih cestovnih prometnica koja proizlazi kao rezultat

redefiniranja prometnog sustava odnosno cestovne mree. Rjeavanje parkiranja na kontaktnim tokama razliitih prijevoznih oblika park &ride kon-

cepcija. Analiza uinkovitosti prometnih sustava (prometne guve, parkirna mjesta, zaguenost jav-

nog linijskog prijevoza putnika, optereenost javnog linijskog prijevoza putnika, vrijeme e-kanja u javnom linijskom prijevozu putnika) te dostupnosti prometnih sustava (dnevne mig-racije, prometne zapreke, kompatibilnost prometnih sustava).

Osvrt na javni linijski prijevoz putnika (cestovni, eljezniki, pomorski i zrani te kombinira-

ni) uz odabir optimalnog prometnog sustava.


Saetak 16

3. METODOLOGIJA I ODREDNICE ISTRAIVANJA Pristup izradi Studije je multidisciplinaran, uz sagledavanje i elaboriranje svih ekonomskih i prostornih koristi, te ekolokih i drugih posljedica izgradnje novih prometnih infrastruktura koje su ve predvidjeli nacionalni, upanijski i gradski, odnosno opinski prostorno-planski ili prometni dokumenti. Posebnu pozornost posveena je akceptiranju zatienih i graevinskih podruja utvrenih vaeom prostorno-planskom dokumentacijom.

Studija ukljuuje:

mreu autocesta, mreu dravnih cesta, intermodalne terminale, prikljuak glavnih gradskih prometnica na autoceste i dravne ceste te luke terminale, mreu eljeznice (meunarodne, regionalne, prigradske), s prikljucima na luke terminale, mreu lukih terminala robnog i putnikog prijevoza, mreu trajektnih luka i luka otvorenih za javni promet, mreu aerodroma, sustave javnog linijskog prijevoza putnika (cestovni, eljezniki, pomorski, zrani i kombinira-

ni) na podruju Primorsko-goranske upanije i grada Rijeke, mreu koridora cijevnog prometa.

Prikupljena je i analizirana relevantna prometno-tehnika dokumentacija koja obrauje prometne sus-tave na podruju grada Rijeke i Primorsko-goranske upanije te su utvrena eventualna odstupanja ili neusklaenosti u pojedinim segmentima. Studija definira osnovne metodoloke postavke i sustav istra-ivanja. Osnovni kriteriji izrade Studije: Kriterij tehnike i tehnoloke funkcionalnosti podrazumijeva sposobnost prometnog sustava da

svojim sadrajima omogui brzu i jednostavnu komunikaciju izmeu pojedinih vidova prometa, kao to su eljezniki, cestovni i pomorski.

Kriterij potivanja meunarodnih standarda ukljuuje obavezu potivanja svih relevantnih meu-

narodnih standarda (u prvom redu Europske unije-koje preporua Europska komisija). Kriterij etapne izvodivosti. Prometni sustavi zbog svoje veliine ne mogu u cijelost biti izvedeni

odjednom pa je potrebno iznai rjeenja koja e biti mogue etapno realizirati. Prioriteti izvoenja pojedinih etapa takoer su bitni. Zato je potrebno paljivo odrediti prioritete, tako da se prven-stveno sanira postojee loe stanje kapaciteta, a zatim pristupi sustavnom otklanjanju uskih grla u prometnom sustavu.

Kriterij racionalnosti podrazumijeva iznalaenje racionalnog tehnikog i tehnolokog rjeenja koje

e biti realno izvedivo i ekonomski opravdano. Kriterij prostorno prihvatljivog oblikovanja. Sve novoprojektirane prometne kapacitete i kapacite-

te koji e biti rekonstruirani treba prostorno kvalitetno oblikovati, tako da se oni uinkovito ukom-poniraju u prostor (osobito u urbanim strukturama), potujui pri tom osnovne gospodarske odredni-ce razvoja pojedinog podruja sukladno njegovom prostornom (topografskom i geografskom) smje-taju.

Kriterij ekoloke prihvatljivosti podrazumijeva iznalaenje onih rjeenja kojima se najmanje za-

gauje okoli, uz zadovoljenje osnovnih uvjeta prometne potranje.

3.1. Stanje i projekcije prometne ponude i potranje po modalitetima prijevoza Studijom su odreeni koridori cestovnih i eljeznikih prometnica, lukih terminala, trajektnih luka, luka otvorenih za javni promet, aerodroma i cjevovodnog prometa vodei rauna o svim prostornim ogranienjima do kojih se moglo doi u fazi izrade Studije.


Saetak 17

U sklopu izrade Studije saeti su analize i zakljuci pojedinih Studijskih dijelova (cjelina), te izraen jedinstveni dokument koji daje cjelovit i jezgrovit prikaz predloenih rjeenja cjelokupnog prometnog sustava. Tako prezentirana predloena rjeenja bit e podloga za izradu idejnih rjeenja, studija utje-caja na okoli, strunih podloga za lokacijske dozvole i studija opravdanosti odabranih varijanata rje-enja (etapnih ili cjelovitih).

3.1.1. Ulazni parametri za prostorno i prometno projektiranje cestovne mree Ulazni parametri za projektiranje pojedinih kategorije cestovne mree (projektna brzina, raunska brzina, granini graevinsko-tehniki elementi, slobodni profil itd.) su odreeni kroz rezultate prostor-no-prometnih analiza o samoj mrei i vaeoj zakonskoj regulativi. Projektna brzina, kao osnova za ostale elemente projekta, ovisno o kategoriji prometnice je za:

autoceste Vp = 130 (100) km/h brze ceste i gradske autoceste Vp = 100 km/h gradske avenije Vp = 80 km/h glavne gradske prometnice Vp = 5070 km/h spojne ceste i prikljuke vorita Vp = min 60 km/h

Prostorno prometna studija za cestovnu mreu je obraena unutar slijedeih grupa podataka i doku-mentacije:

rjeenja trasa i vorita reenja ostalih prometnica i prometnih povrina odnos prema Prostornom planu Primorsko-goranske upanije s prijedlogom nove kategorizacije

prometnica geoloku i geotehniku prospekciju koridora povezivanje na mreu upanijskih i lokalnih prometnica

3.1.2. Ulazni parametri za prostorno i prometno projektiranje eljeznike mree U skladu s prognoziranim prometom, idejnim je rjeenjem je izraena prostorna dispozicija eljezni-kih pruga, kolodvora i stajalita unutar granice obuhvata, te definirane dodirne toke sa pomorskim i cestovnim te zranim i cjevovodnim prijevozom. Prikazana su rjeenja vie kolosijenih pruga, TPK Rijeka, Rijeka P i TK, Krasica TK, servisiranja terminala i zona. Zahtjevi za izgradnjom nove eljeznike infrastrukture (drugi pruni kolosijek, novi kolodvorski kolosijeci, novi kolodvori i stajalita, nove pru-ge) odnosno otvaranjem novih eljeznikih koridora na podruju vora Rijeka su posljedica prometne potranje koju ne mogu zadovoljiti postojee pruge i kolodvori. Krianja eljeznikih pruga, odnosno njihova preplitanja rjeena su sukladno provedenoj kapacitativnoj analizi u jednoj ili dvije razine. Za slubena mjesta provedena je analiza infrastrukturnih kapaciteta, utvreni mogui nedostatci infras-trukturnih kapaciteta za putniki i teretni promet, te izraene tehnoloke sheme.

Rjeen je glavni eljezniki kolodvor u Rijeci s motrita infrastrukturnih kapaciteta, zauzea prostora te arhitektonsko - urbanistikog uklapanja u prostor. Prostorni razvoj kolodvora potivao je u odrednice GUP-a grada. Rjeenjem je obuhvaena prenamjena naputenog prostora te program preseljenja na nove lokacije. U studiji su uvaene dosadanje aktivnosti, kao i postojei planovi i studije, a prije sve-ga Studija terminala daljinskog putnikog prometa u Rijeci, IPV 2005., i naknadna projektna rjeenja terminala.

Analiziran je prigradski putniki promet i njegovo jae ukljuivanje u javni linijski prijevoz putnika grada Rijeke (brzina, ekoloka prihvatljivost, rastereenje cestovnog prometa). U okviru toga u razmat-ranje su ukljuene i nove trase pruga i poboljanja na postojeim trasama (poveanje prijevoznih ka-paciteta, elektrifikacija nekih dionica itd.), prvenstveno onima koje su u sustavu javnog gradskog i prigradskog prijevoza. Isto tako razmotrene su mogunosti i opravdanja izgradnje potencijalnih eljez-nikih vorita u satelitskim naseljima u gravitacijskom dosegu Rijeke, i to u vidu terminala za prihvat putnika i / ili vozila (park & ride) ili kao robnih terminala. Provedene analize definiraju slijedee:

dugoroni razvoj eljeznikog vora Rijeka (za razdoblje do 2025. god.),


Saetak 18

dugorono utvrivanje funkcija eljeznikog vora Rijeka, dugorono sagledavanje koncepcije prihvata i otpreme pomorskog robnog prometa svih katego-

rija, dugorono sagledavanje mogunosti razvoja daljinskog i tranzitnog putnikog prijevoza, te

njegove realizacije kao osnovnog sustava komunikacije mree javnog linijskog prijevoza putni-ka u gradu Rijeci,

dugorono sagledavanje koncepcije voenja robnog prometa u smislu voenja tranzita kroz vor Rijeka i optimalnog lociranja robnih terminala,

racionalno su predloeni prostori za razvoj eljeznike infrastrukture. Prostorno-prometnim rjeenjima mree eljeznike infrastrukture na podruju Primorsko-goranske upanije dana su rjeenja za sljedee:

definirani su uvjeti za odvijanje meunarodnog prometa na utvrenim paneuropskim koridori-ma i njihovim ograncima koji poinju / zavravaju, ili se u budunosti sijeku u Rijeci (Vb, Jad-ransko-jonski koridor) i opsluuju se preteito pomorskim prijevozom,

definirani su prostorni i drugi uvjeti za zadravanje i otpremu putnikih meunarodnih i meu-gradskih (IC) vlakova,

definirani su koridori kojima e se odvijati robni promet i tranzitni promet (izvan sredinjeg gradskog prostora), te prostori pretovarnih postrojenja teretnog prometa i njihove veze s indu-strijom,

iznaeni su prostorni uvjeti za to intenzivniji razvoj gradsko-prigradskog eljeznikog podsus-tava, mree pruga,

iznaeni prostori za odravanje putnikog voznog parka, minimalan broj novih konfliktnih sjecita s osnovnom cestovnom mreom na nain da se pro-

vede denivelacija svih prijelaza osim industrijskih matinjaka, ostvarena mogunost suivota eljeznikog prometa i udobnosti ivota u gradu (namjena povr-

ina kontaktnih zona).

3.1.3. Ulazni parametri za prostorno i prometno projektiranje mree lukih terminala Ulazni parametri za prostorno i prometno projektiranje mree lukih terminala prikupljeni su koristei slijedee dokumente:

Desetgodinji plan razvoja Luke Rijeka (1998.), Prostorni plan upanije primorsko-goranske, Prostorni plan grada Rijeke, Generalni urbanistiki plan grada Rijeke, Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske (1999.), Master plan Luke uprave Rijeka (2008.).

Prilikom projektiranja, posebna panja je obraena na dinamiki pristup u planiranju.

Uzete su u obzir i slijedee stavke od velike vanosti za nesmetan rad rijeke luke:

- za razvoj kontejnerskog terminala na otoku Krku (master plan Luke uprave Rijeka) je predvi-ena cestovno/eljeznika infrastruktura odgovarajuih kapaciteta, ukljuivo i novi most Ko-pno-Krk,

- novi LNG terminal na Krku (Omialj) i prometna problematika vezano na njegovu izgradnju i ko-ritenje,

- vanost pravovremene izgradnje ceste D-403, neophodne za rad novog kontejnerskog terminala na Zagrebakoj obali,

- vanost kvalitetnog povezivanja, ne samo kontejnerskog terminala Brajdica koji je u fazi proi-renja sa cestom D-404, ve i novog waterfronta na Delti,

- vanost eljeznike poveznice lukog bazena Raa s ostatkom RH, tunelom Uka i detaljnije analiziranje cestovno/eljeznike problematike lukih terminala u bazenu Raa.


Saetak 19

3.1.4. Ulazni parametri za prostorno i prometno projektiranje mree luka otvorenih za javni

promet Mreu morskih luka na podruju Primorsko-goranske upanije ine:

luke otvorene za javni promet (1 dravnog znaaja, 5 upanijskog znaaja i 50 lokalnog

znaaja) luke posebne namjene (16 dravnog znaaja i 31 upanijskog znaaja) i nerazvrstane luke (priblino 110 luka)

Lukama otvorenim za javni promet, u koje spadaju putnike i trajektne luke, upravljaju luke uprave (1 dravna i 8 upanijskih) i to:

Luka uprava Rijeka upravlja s lukom Rijeka koja je dravnog znaaja, Luka uprava Bakar Kraljevica upravlja sa 4 luke lokalnog znaaja, Luka uprava Cres upravlja sa 2 luke upanijskog i 4 luke lokalnog znaaja, Luka uprava Crikvenica upravlja sa 3 luke lokalnog znaaja, Luka uprava Krk upravlja sa 1 lukom upanijskog i 12 luka lokalnog znaaja, Luka uprava Mali Loinj upravlja sa 1 lukom upanijskog i 12 luka lokalnog znaaja, Luka uprava Novi Vinodolski upravlja sa 3 luke lokalnog znaaja, Luka uprava Opatija-Lovran-Moenika Draga upravlja sa 10 luka lokalnog znaaja, Luka uprava Rab upravlja sa 1 lukom upanijskog i 6 luka lokalnog znaaja.

Lukama posebne namjene, u koje spadaju brodogradilita, industrijske luke, luke nautikog turizma, portske luke, sidrita i naftni terminali, upravljaju koncesionari na temelju odluka o dodjeli koncesije (dravne i upanijske).

U nerazvrstane luke spadaju sve one luke koje nisu razvrstane u luke otvorene za javni promet ili u luke posebne namjene.

S prometnog stajalita i prometnog povezivanja otoka s kopnom, odnosno otoka meusobno, od poseb-ne vanosti su luke otvorene za javni promet te e trebati prostorno i prometno preispitati postojea i razraditi nova rjeenja temeljena na potrebama i mogunostima. U tom smislu trebati e suraivati s navedenim lukim upravama te domicilnim gradovima i opinama.

3.1.5. Ulazni parametri za prostorno i prometno projektiranje mree aerodroma Mreu aerodroma na podruju Primorsko-goranske upanije ine:

zrana luka Rijeka zrano pristanite Mali Loinj i letjelita Grobnik i Unije

S obzirom na to da aerodromi nemaju aktualnu niti strateku, niti projektnu dokumentaciju koja razra-uje njihov prostorni i prometni razvoj, to je naelno razraeno ovom Studijom kao i prostorni i pro-metni razvoj aerodroma na podruju Primorsko-goranske upanije. Metodoloki je analizirano postojee stanje, odnos prometa i kapaciteta osnovnih prometnih objekata i povrina aerodroma (manevarske povrine i stajanke, a kod zrane luke Rijeka i aerodroma Mali Loinj i putnike zgrade, te prometnice i parkiralita) i konstatirano stanje. Sustav istraivanja je temeljen na izradi prognoza prometa prema svjetski relevantnim predvianjima i prema prognozama utvrivanju potrebnih kapaciteta za prihvat i otpremu oekivanog komercijalnog prometa. Prognoze za zranu luku Rijeka i aerodrom Loinj su dane za godinju razinu prometa putnika i zrakoplova, a za letjelita vrna optereenja. Primarni prometni objekti i povrine smjeteni su u prostoru uzimajui u obzir prostorne mogunosti lokacije i ostaviti povrine za razvoj prateih djelat-nosti. Iz toga proizlazi mogunost razvoja aerodroma u Primorsko-goranskoj upaniji na postojeim lokacijama, odnosno, mogunost osiguranja razvoja na do 2040. postojeim lokacijama.


Saetak 20

3.1.6. Ulazni parametri za prostorno i prometno projektiranje cijevnog prometa

Radi utvrivanja ulaznih parametara za prostorno i prometno projektiranje cijevnog prometa (nafto-vod, plinovod i drugi produktovodi) dobiveni su podaci o trenutnom stanju i razvojnim planovima veza-nim uz cjevovodne sustave, od PLINACRO d.o.o., i JANAF d.d. PLINACRO d.o.o. je nacionalni operater plinskog transportnog sustava i nositelj njegovog razvoja, dok JANAF d.d. jedini upravlja naftovodnim sustavom na podruju Republike Hrvatske. 3.2. Stanje i projekcije prometne ponude i potranje po modalitetima sustava javnog linijskog

prijevoza putnika A) Javni linijski cestovni prijevoz putnika

Na podruju Primorsko-goranske upanije funkcioniraju 2 teritorijalno autonomna i meusobno nezavi-sna prijevoznika sustava javnog linijskog cestovnog prijevoza putnika i to:

prijevozniki sustav cestovnog prijevoznika AUTOTROLEJ prijevozniki sustav cestovnog prijevoznika AUTOTRANS

Studijom je prostorno i prometno preispitana postojea i razraena nova rjeenja temeljena na potre-bama i mogunostima. U tom smislu je suraivano s navedenim cestovnim prijevoznicima te domicilnim gradovima i opinama.

B) Javni linijski eljezniki prijevoz putnika Na podruju Primorsko-goranske upanije ne postoji autonomni javni linijski eljezniki prijevoz putni-ka na upanijskoj razini. U suradnji s HRVATSKIM ELJEZNICAMA ovom Studijom su prostorno i promet-no preispitana postojea i razraena nova rjeenja temeljena na potrebama i mogunostima. C) Javni linijski pomorski prijevoz putnika Na podruju Primorsko-goranske upanije javni linijski pomorski prijevoz putnika funkcionira na relaci-jama (dravnim linijama) koje odrava dravni brodar JADROLINIJA i privatni brodar RAPSKA PLOVIDBA.

Studijom su prostorno i prometno preispitana postojea i razraena nova rjeenja temeljena na potre-bama i mogunostima, odnosno razraena rjeenja kojima su se utvrdile potrebe i analizirana mogua rjeenja na upanijskim linijama. D) Javni linijski zrani prijevoz putnika Na podruju Primorsko-goranske upanije, osim na relaciji otok Unije otok Mali Loinj, ne postoji javni linijski zrani prijevoz putnika te su ovom Studijom razraena rjeenja kojima e su utvrene potrebe i analizirana mogua rjeenja. E) Javni linijski kombinirani prijevoz putnika

Na podruju Primorsko-goranske upanije ne postoji jedinstveni javni linijski kombinirani prijevoz put-nika te su ovom Studijom razraena rjeenja kojima se utvruju potrebe i analiziraju mogua rjeenja. 3.3. Izrada i kalibracija modela prometnog vora Rijeka Prometni model slui za modeliranje postojeeg stanja prometnog sustava i za prognoziranje budueg. Pomou modela se identificiraju prometni problemi u postojeem i planiranom stanju prometnog sus-tava. Prati se kretanje i razvoj prometnih problema s mogunou ponude varijantnih rjeenja, uz ispi-tivanje uinaka predloenih rjeenja i odabiranja one varijante koja daje najvee pozitivne uinke. Pod pojmom prometni problemi misli se na nedovoljnu razinu usluge prometnog sustava, nedovoljan kapa-citet ili prometnu zaguenost. Prometni model u ovoj Studiji ukljuuje vei broj naina ili modova pri-jevoza kao to su individualni i javni koji se nadalje dijeli na prijevoz putnika osobnim vozilima i auto-busima javnog gradskog prijevoza i eljeznicom te prijevoz tereta teretnim vozilima. Cestovni promet-ni model temelji se na metodama njemakog programskog paketa VISUM.


Saetak 21

Na operativnoj se razini dosizanje ogranienih ciljeva i rezultata ove ocjene moe svesti na slijedee korake: (1) Izvesti jedinstveni model prometne potranje daljinskog prometa podruja istraivanja, kroz kojeg

se sublimiraju sva izvedena terenska istraivanja i dosadanja saznanja u potrebni i dovoljni izvorino-ciljni bazni model vae za prostor istraivanja, koji se po definiciji pretstavlja kvadratnim matricama izvorinih, ciljnih i tranzitnih putovanja vozila podruja zahvata.

(2) Takav bazni model treba po intenzitetu i atributima putovanja vozila predstavljati prometnu potranju na razini prosjenog godinjeg dnevnog prometa 2008. godine.

(3) Prometna potranja se u modelu mora poznavati po relevantnim kategorijama vozila: relevantnim sa aspekta ponaanja i projekcija potranje, a s druge strane podobnim za dimenzioniranja objekata prometne ponude.

(4) Izvorita i odredita putovanja unutar i/ili izvan podruja zahvata moraju biti prostorne jedinice ili prometne zone manje ili jednake onima kojima se ocjenjuje unutranji cestovni promet i javni prijevoz putnika.

(5) Rezultati ocjene daju se u matrinom obliku, ali moraju biti prikazani i trivijalnijim receptivnim nainom.

Ostvarenjem svih koraka ocjene, a izvrno kroz zadnje, omoguava se:

izravna ugradnja rezultata ocjena u globalni prometni model podruja Primorsko-goranske u-panije i Grada Rijeke, poveavajui njegovu tonost, a

posredno se, pomou stvorenih informatikih baza, stjeu uvjeti za vrednovanja razliitih utje-caja daljinskog prometa na Primorsko-goransku upaniju, Grad Rijeku i njihovo okruje.

3.3.1. Modeliranje putovanja u cestovnom prometu Primijenjeni prometni model kako je navedeno bit e izraen uz pomo programskog paketa VISUM, koji prati trokorani postupak:

Generiranje putovanja Distribucija putovanja Dodjela putovanja

U prvome koraku razmatrane su atribucije putovanja (generiranje: nastajanje i privlaenje) Nastajanje putovanja:

Stanovnitvo o Zaposleni o Nezaposleni o Obrazovanje

Privlaenje putovanja:

Namjena povrina o Stambene o Gospodarske o Obrazovne

U drugome koraku se ukupan broj generiranih putovanja distribuira na odgovarajui broje zona obuhva-enih razmatranim podrujem. Rezultat je izvor-cilj matrica reda veliine broja zona. Zapravo se radi o zbroju vie matrica od kojih se svaka odnosi na vrst vozila i svrhu putovanja odnosno vrst robe. U treem koraku se pojedine vrste putovanja dodjeljuju modelom izabranim rutama odnosno pojedinim dionicama (sponama u modelu mree) mree. Putovanja su modelirana po opisanom trokoranom mo-delu. Dodjela se izvrava simultano za sve naine prijevoza. Za kalibraciju postojee prometne potra-nje uini se vie iteracija simulacije. Zadovoljavajui rezultat predstavlja iteracija u kojoj je na glav-nim kontrolnim tokama pogreka manja od 12%. Rezultat kalibracijske dodjele, koja ukljuuje i fakto-re dvostrukoga brojenja, jest prometno optereenje postojee prometne mree u 2008. godini.


Saetak 22

Distribucija ili razdioba putovanja izmeu prometnih zona napravljena je prema gravitacijskom modelu to znai da je koliina putovanja izmeu dvije zone proporcionalna veliini zona, a obrnuto proporcio-nalna varijabli otpora putovanja. Za otpor putovanja uzima se vrijeme putovanja ili troak putovanja. Dodjela putovanja je postupak proputanja putovanja kroz prometnu mreu tako da svako putovanje pronae sebi najkrau rutu po kriteriju vremena putovanja. Nakon prve dodjele postupak nije zavren nego je potrebno jo napraviti kalibraciju inteziteta prometnog optereenja na poznate podatke o bro-jenju prometa. Rezultat dodjele i kalibracije je prometno optereenje postojee prometne mree u baznoj ili polaznoj 2008. godini. Treba naglasiti da je etverokorani model ovdje opisan samo radi razumijevanja analitikih postupa-ka. Izabrani gravitacijski model jest integrirani model, a najznaajnija je implikacija da su sva etiri koraka toliko meusobno ovisna, da se u primjeni svode na jedan jedini korak. 3.3.2. Intenzitet prometa Optereenje postojee prometne mree dobiveno je po sponama mree izraeno u broju prijevoznih sredstava kao prosjeni godinji dnevni promet (PGDP) ili u prosjenom dnevnom broju putnika u jav-nom prijevozu. U modelu su optereenja dobivena po svakoj sponi mree i po smjeru. Na vorovima mree optereenja su dobivena po skretanjima na voru, a modelirane su i rampe, odnosno kraci na deniveliranim raskrijima u cestovnom prometu.


Saetak 23

4. PREPORUKE PROSTORNO-TEHNIKE STUDIJE 4.1. Prometno-zemljopisno znaenje glavnih cestovnih i eljeznikih pravaca, lukih i zranih

terminala Rijeka je najvea hrvatska luka i trei grad po veliini u Hrvatskoj. U Rijeci se Jadransko more kao dio Sredozemnog mora upravo uvuklo u europsko kopno i pribliilo Panonskoj nizini, sredinjoj Hrvatskoj odnosno Podunavlju i Sredinjoj Europi. Iz navedenog se gospodarski i valorizira vrijednost geopromet-nog poloaja Rijeka kao luke Srednje Europe. Ogranienja modernog razvitka rijeke luke predstavljaju jo uvijek preslabe prometne veze, kako cestovnog tako i eljeznikog prometa, ali i nedostatak kvali-tetnoga ravnog prostora na kopnu za razvoj lukih kapaciteta putnikog i teretnog prometa na postoje-im lokacijama.Predmetna studija dala je niz prijedloga za izmjenu takovog stanja to generalno upu-uje, iz razloga nedostatka prometnih veza i prostora za razvoj lukih kapaciteta na postojeim lokaci-jama na postepenu potrebu preseljenja lukih kapaciteta teretnog prometa iz Rijekog bazena . U Rijeci odnosno na prostoru Primorsko-goranske upanije stjeu se Sjeverni, Zapadni i Juni prometni pravci. Planirani integralni prometni sustav PG koncipiran je sukladno gospodarski povoljnom geopro-metnom poloaju lukog grada Rijeke i omoguiti e ostvarivanje znaajnih gospodarskih tokova roba i putnika. Magistralni prometni sustavi za daljinski promet se sastoji od slijedeih linijskih prometnica i terminala kako slijedi: Sjevero-zapadni prometni pravci Put prema Ljubljani i istonom alpskom podruju preko Postojnskih vrata poznat kao "jantarski put" A. Cestovni prometni sustav

Dravna autocesta (A7 - Rijeka- Ljubljana/Trst -Zapadna Europa) Dravna autocesta (A8 Tunel Uka-Istra (Pula/Pazin)-Trst)

B. eljezniki prometni sustav

Magistralna glavna eljeznika pruga ( Rijeka Ljubljana-Zapadna Europa) Magistralna glavna eljeznika pruga (Rijeka Kopar/Trst/

D. Zrani prometni sustav

Zrana luka Rijeka Aerodrom Mali Loinj

Sjevero-istoni prometni pravci Put preko Gorskoga kotara koji Rijeku povezuje sa Zagrebom, Podunavljem i Sredinjom Europom A. Cestovni prometni sustav

Dravna Autocesta (A6 Rijeka-Zagreb-Maarska-Srednja Europa) B. eljezniki prometni sustav

Brza transeuropska eljeznika pruga (nizinska pruga RijekaZagreb-Maarska-Srednja Euro-pa)

Magistralna glavna eljeznika pruga (RijekaZagreb-Maarska-Srednja Europa) D. Zrani prometni sustav


Jugo-istoni prometni pravci Jadransko-jonski prometni pravac koji pomorskim i cestovnim vezama povezuje sve prostore na isto-noj obali Jadrana. A. Cestovni prometni sustav

Dravna autocesta (A7 uta Lokva-Split)


Saetak 24

B. eljezniki prometni sustav

Brza transeuropska eljeznika pruga (nizinska pruga Rijeka-Split) C. Pomorski i luki prometni sustav

Luka Rijeka-putniki terminali (Rijeki bazen) i Ro-Ro putnika luka ( Bakarski bazen) Luka Rijeka-teretni terminali (Rijeki bazen, Bakarski bazen i nova luka Omialj-otok Krk)

D. Zrani prometni sustav


Prostor Primorsko-goranske upanije podijeljen je na 14 gradova i 21 opinu, koji imaju 536 naselja. Prostor Primorsko-goranske upanije praktino se moe podijeliti na tri dijela:goranski, primorski i otoki.Primorski dio upanije, posebno grad Rijeka, je gospodarski najrazvijeniji i lokalni gravitacioni centar te primarni cilj putovanja (dnevne, povremene i stalne migracije) lokalnog stanovnitva goran-skog i otonog dijela upanije.Postojei prometni sustav (prometni vor Rijeka ) je ujedno optereen tranzitnim putnikim (turizam) i teretnim prometom (Luka Rijeka) u transmisiji tereta sa pomorskog na cestovni i eljezniki prometni sustav te obrnuto. Kako navedena prometna optereenja lokalnog i tranzitnog prometa imaju tendenciju stalnog porasta, a urbana matrica grada prostorno linitirane pro-metne koridore jedino je mogue u cilju osiguranja protonosti prometnog sustava grada Rijeke para-lelno realizirati:

Postepenu dislokaciju terminala teretnog prometa i Ro-Ro terminala iz Rijekog bazena u Ba-karski bazen i novu luku Omialj na otoku Krku.

Novu cestovnu i eljezniku infrastrukturu u funkciji razvoja tranzitnog prometa (obilaznice

grada Rijeke povezane direktno sa Bakarskim bazenom i novom lukom Omialj na otoku Krku).

Odvajanjem tranzitnog prometa od lokalnog prometa osigurati e se nasmetani razvoj gradova/naselja upanije, a sukladno potencijalnom nosivom kapacitetu terminala teretnog prometa (Bakarski bazen i nova luka Omialj na otoku Krku) razvijat e kompleksan gospodarski sustav Luke Rijeka. 4.2. Potrebne mjere za razvoj prometnog sustava u prostoru Razvoj prometnog sustava Primorsko-goranske upanije i Grada Rijeke oituje se u potrebi diferencira-nja tranzitnog lokalnog prometa, te putnikog i teretnog, sukladno lokacijama i kapacitetima integral-nih prometnih terminala Prometni sustav ireg podruja grada Rijeke (rijeki prometni vor) se sastoji od: A. Linijskih prometnih koridora i B. Putnikih i teretnih terminali cestovnog, eljeznikog, pomorskog i zranog prometa. Na stratekoj razini najvanijeg dijela prometnog sustava Primorsko-goranske upanije izvrena je ur-banistika prostorno-tehnika analiza sa slijedeim zakljucima:

Razvoj prometne mree ireg podruja grada Rijeke temelji se na konceptu odvajanja tranzit-nog putnikog i teretnog prometa (posebno velika prometna optereenja u periodu turistike sezone) od postojeeg unutarnjeg lokalnog prometa odnosno gradske prometne mree.

Predmetna Studija predlae i analizira modifikaciju postojeih i planiranje novih linijskih ces-

tovnih i eljeznikih koridora te terminala putnikog i teretnog prometa u cilju unapreenja efikasnosti i racionalnosti prometnog sustava, te openito usklauje koridore i toke pojedinih prometnih modaliteta u integralnu prometnu mreu. Navedeni prijedlozi su programska podlo-ga za donoenje Odluke o Izmjeni i dopuni Prostornog plana Primorsko-goranske upanije i pos-ljedino Prostornih planova pojedinih Gradova/Opina.

Izmjenama i dopunama Prostornog plana Primorsko-goranske upanije utvrditi e se opseg prih-

vatljivosti prometnog sustava predloen predmetnom Studijom. Usvajanjem studijskih rjeenja u Prostornom planu PG i prostornim planovima ureenja opina/gradova osigurava se usklae-nost planske dokumentacije (uvjet je prihvaanje prijedloga razvrstaja cesta od HC d.o.o.).


Saetak 25

Sustav terminala integralnog prometnog karaktera od dravnog i upanijskog znaaja za koje

procjenjujemo, prethodno izradi prethodno navedene prostorno planske dokumentacije, potre-bnu razradu tehnoloke osnove sa provjerenim rjeenjem prikljuaka na iri prometni sustav su: Rijeki bazen (Zagrebako pristanite, Rijeka luka, terminal Brajdica), Bakarski bazen (Luka za teretni i putniki (Ro-Ro ) promet, Luka Omialj za teretni promet (Kontejnersku terminal, gospodarske zone i eljezniki terminal, logistike zone Luke Rijeka i vienamjenski terminal) te proirenje Zrane luke Rijeka.

Detaljnim analizama i pojedinim kartografskim prikazima dane su strune podloge za izmjene i dopune planske dokumentacije.


Saetak 26

5. REZULTATI ANALIZA I PRIJEDLOZI POTREBNIH ZAHVATA NA PROMETNOM SUSTAVU

PRIMORSKO-GORANSKE UPANIJE I GRADA RIJEKE 5.1. Cestovni promet Analizom postojeeg stanja (izgraenog i planiranog) moe se zakljuiti da na podruju Rijekog ces-tovnog vora nije u potpunosti definirana konana mrea autocesta, sva tri autocestovna koridora zavr-avaju u obilaznici Rijeke, odnosno brzoj cesti izvan sustava naplate, koja je izuzetno prometno opte-reena i nema mogunosti irenja profila. Potrebno je definirati konanu mreu autocesta i brzih cesta vodei rauna o meusobnom povezivanju autocesta i brzih cesta u hijerarhijskom smislu, kao i nainu voenja prometnih tokova obzirom na ciljeve putovanja - daljinski (interregionalni), regionalni i lokalni i njihovoj meusobnoj isprepletenos-ti. To je mogue postii na nain da se odredi novi koridor autoceste A7 obilazno oko grada Rijeke, a da obilaznica Rijeke ostane kao distributor prometnih tokova izmeu dravnih cesta i autocestovne mree. Takoer je potrebno odrediti novi koridor autoceste A8 na potezu od tunela Uka prema auto-cesti A7 (dionica Rupa Rijeka). Planirana mrea autocesta moe se podijeliti na sredinji i istoni dio (A7 i A6) i zapadni dio (A8). Sredinji dio planirane autocestovne mree je planirani koridor autoceste A7, dionica Permani Grob-niko polje (Konj) koja je vrlo znaajna jer se njome potpuno obilazi gusto naseljeno ire podruje grada Rijeke i upravo ovaj koridor odreuje poloaj i nain povezivanja ostalih autocestovnih koridora. Meunarodni i interregionalni promet se odvaja u voru Permani na zapadu i voru Grobniko polje (Konj) na istoku. Rijeka obilaznica se na taj nain prometno rastereuje i preuzima ulogu brze gradske ceste za regionalni i lokalni promet. Istoni dio je novi koridor autoceste A7 na potezu vor Grobniko polje (Konj) autocesta A6 vor M.Svib vor Kriie. Sektor Kriie uta Lokva je ve prethodno definiran, i prolazi zaleem Crik-venice i Novog Vinodolskog i Senja, a u voru uta Lokva se prikljuuje na izgraenu autocestu A1 Zag-reb Split. Zapadni dio je novi koridor autoceste A8 na potezu tunel Uka vor Veprinac vor Juii (postojea A7). Ovim koridorom se uspostavlja kontinuitet autocestovne mrea sa istarskim Y koji je kategorizi-ran kao autocesta. Planirana obilaznica Opatijske rivijere (D66), postojea obilaznica Rijeke (D3 i D8) i novi koridor brze ceste Kriie otok Krk (D102) formiraju brzu cestu u kontinuitetu od Moenike Drage na zapadu, do Kriia na istoku i Krka na jugu. Brza cesta je direktno povezana sa autocestovnim koridorima pre-ko vorita: Jurdani, Veprinac i Kriie. Brze ceste imaju gusto raporeena vorita za to bolju dis-tribuciju regionalnog i lokalnog prometa koja se odvija preko postojeih i planiranih spojnih cesta (dr-avnih i upanijskih). Ovakva koncepcija Rijekog cestovnog vora sa izmicanjem autocestovnih koridora A7 i A8 u zalee, i sa dovretkom izgradnje brzih cesta prema Opatijskoj rivijeri i Krku, omoguuje kvalitetnu povezanost itavog podruja i njegov nesmetani razvoj, naroito u pogledu razvoja turizma i luke Rijeka (nova lokacija na otoku Krku). Rijeka obilaznica e preuzeti ulogu brze gradske ceste sa mogunou inter-polacije novih vorita radi to boljeg povezivanja gradske mree. 5.1.1. Planirane prometice Studijom su obuhvaene planirane prometnice od vanosti za dravu, upaniju i Grad Rijeku. Planirane prometnice sa razlikuju prema stupnju pripremljenosti planske i projektne dokumentacije. Osim novih koridora i trasa planirana je i rekonstrukcija vorita i dogradnja novih vorita na postojeim cestama. Manji zahvati na postojeim prometnicama nisu obuhvaeni, to ne umanjuje njihov znaaj za kvalite-no funkcioniranje prometne mree. Radi lakeg praenja, nove trase i koridori zadravaju nomenklaturu prema kategorizaciji i nazivima postojeih prometnica na istom pravcu. Postepenom izgradnjom prometne mree mjenati e se i kate-gorizacija postojeih cesta.


Saetak 27

Slika 5.1.1. Rijeki cestovni prometni vor planirana koncepcija AUTOCESTE AUTOCESTA A7 (Rupa Rijeka)

DIONICA PERMANI GROBNIKO POLJE (KONJ) DIONICA MALI SVIB KRIIE DIONICA KRIIE UTA LOKVA NOVI VOR MIKLAVIJA (AUTOCESTA A7)

AUTOCESTA A8 (Tunel Uka Matulji)

DIONICA TUNEL UKA VEPRINAC JUII DIONICA VEPRINAC JUII

DRAVNE CESTE

DRAVNA CESTA D8 dionica VOR RUPA (A7) - GP. PASJAK DRAVNA CESTA D8 DOGRADNJA RASKRIJA D8 A8 (VOR KUK) DRAVNA CESTA D8 DIONICA SV. KUZAM - KRIIE DRAVNA CESTA D40 (vor avle vor Bakar) DRAVNA CESTA D40 dionica vor Bakar luka Bakar (planirani Ro-Ro terminal) DRAVNA CESTA D66 (Brestova - Opatija) OBILAZNICA OPATIJSKE RIVIJERE DRAVNA CESTA D100 (Porozina Cres Osor Mali Loinj) DRAVNA CESTA D102 (Most Krk - Baka) DRAVNA CESTA D104 (D102 Valbiska) DRAVNA CESTA D105 (Lopar Rab - Minjak) DRAVNA CESTA D403 (vor kurinje Luka Rijeka) DRAVNA CESTA D404 (vor Draga Brajdica Rijeka centar) DRAVNA CESTA D523 (Kriie Most Krk)

UPANIJSKE CESTE

UPANIJSKA CESTA (D404 - Kostrena) UPANIJSKA CESTA 5125 (D102- Punat Stara Baka) UPANIJSKA CESTA 5025 (vor Rujevica Vikovo Mariina) UPANIJSKA CESTA Omialj Dobrinj - Vrbnik


Saetak 28

5.1.2. Opis novih koridora autocesta i brzih cesta Prethodno su nabrojane sve vanije planirane prometnice na podruju upanije. Kao to je navedeno dio tih planiranih prometnica je ve u prostorno planskoj dokumentaciji. Najvaniji koridori su planira-ni novi koridori autocesta i brzih cesta. Postupak unoenja tih koridora pokrenut je u I. izmjenama i dopunama upanijskog plana, i oni su prikazani kao koridor u istraivanju. Ovom studijom se nastojalo ponovo ispitati odreene koridore za koje je tijekom donoenja izmjene plana bilo odreenih primjedbi i upita. To se prvenstveno odnosilo na novi koridor autoceste A8, ali i na koridor brze ceste Kriie otok Krk sa vezom na planirano novo luko podruje na otoku Krku. Izuzetno zatjevan teren sa velikim visinskim razlikama i postojea naselja koja se sve vie ire, kao i ve prethodno izgraene dionice autocesta sa postojeim vorovima, bile su ogranienja prilikom defi-niranja novih autocestovnih dionica tj. koridora. Autocestovni koridori su projektirani za raunsku brzi-nu Vr= 120 km/h, osim u nekim djelovima gdje je zbog terenskih uvjeta raunska brzina Vr= 100 km/h. Koridori brzih cesta projektirani su za raunsku brzinu Vr= 80 km/h. Detaljnim analizama odreene su optimalne dionice za uspostavljanje konane mree autocesta i brzih cesta u podruju rijekog cestovnog prometnog uz optimalan raspored vorita sa spojnim cestama. AUTOCESTA A7: DIONICA PERMANI GROBNIKO POLJE (KONJ) Dionica Permani Grobniko polje je sredinja dionica planirane autocestovne mree. Postojea auto-cesta Rupa Rijeka se na lokaciji pored naselja Permani odvaja i glavni smjer autoceste je prema isto-ku tj. prema Grobnikom polju. Na mjestu odvajanja je ve izvedena devijacija kolnika, tj. priprema za budui vor Permani. Krajnji vor ove dionice je na Grobnikom polju i trasa se uklapa u autocestu A6: Bosiljevo Rijeka. Trasa poinje u voru Permani, prolazi pored naselja Ruii, a zatim se strmo penje prema platou Lui-na. Iza naselja Marelji je lokalni vor Vikovo. Zatim se sputa (nagibom od 3%) tunelom ispod zapad-nog grebena prema kanjonu Rjeine. Rjeina se prelazi neposredno iza naselja Kukuljani mostom dui-ne 530 m. Prelaz kanjona nije mogu na uem djelu jer je prostornim planom PG, uski dio kanjona Rjeine pred-vien za akumulaciju. Obzirom na blizinu akumulacije u Studiji su prikazane dvije varijante prelaska kanjona Rjeine (sjeverna i juna varijanta). Juna varijanta je udaljenija od planirane akumulacije ali prolazi izmeu naslje Zoretii i Kukuljani. Daljnom razradom projektne dokumentacije i Studijom utje-caja na okoli odrediti e se najpovoljnija varijanta. Nakon prelaska Rjeine trasa prolazi tunelom kroz brdo Jelenski vrh i zatim na kotama visine od 390mnm do 360 mnm prolazi podnojem planina koje okruuju Grobniko polje. Trasa je u ovom dijelu oko Grobnikog polja prilagoena zahtjevima odvodnje, zbog pojave veih koliina vode i osjetljivosti ovog podruja u smislu uputanja otpadnih voda.U voru Grobniko polje se presjeca sa postojeom autocestom Rijeka Zagreb. vor Permani i vor Grobniko polje su interegionalni vorovi. Lokalni vorovi su vor Marelji i vor Draice. vor Permani ima veliki znaaj, jer osim prometa prema Rijeci i Sloveniji, prihvaa i distribuira promet prema Istri (dionica: tunel Uka Juii). Upravo zbog toga je istraeno ire podruje vora Permani kako bi se omoguio kontinuitet interegionalnog prometa. vor Permani ima oblik trokuta sa glavnim smjerom Rupa Grobnik (vor Grobniko polje) Na postojeoj autocesti A6 Bosiljevo Rijeka u sklopu ove dionice je planiran i lokalni vor Soboli za povezivanje Grobnikog polja koje se sada povezuje preko vora Kikovica koji e se ukinuti zbog plani-ranog vora Grobniko polje (Konj). Ukupna duina novog koridora od vora Permani do vora Grobniko polje je 22.19 km. Trasa ima uku-pno 5 tunela ukupne duine 3905 m i 5 vijadukata ukupne duine 1270 m. Najdui tunel je dugaak 1800 m , a najdui vijadukt je preko kanjona Rijeine duine 530m.


Saetak 29

AUTOCESTA A7: DIONICA GROBNIKO POLJE (KONJ) MALI SVIB KRIIE U voru Grobniko polje se povezuju planirani koridor autoceste A7 (dionica Permani Grobniko polje) i postojea autocesta A6 Rijeka Bosiljevo. Potrebno je odrediti istoni koridor autoceste A7 do Krii-a kako bi se uspostavio kontinuitet autoceste A7 Rupa Rijeka uta Lokva. Koridori autocesta A6 i A7 su tlocrtno na ovom istonom dijelu blizu oko 6 km, ali je visinska razlika oko 300 m. Podruje juno od postojee autoceste A6 nije naseljeno ali je reljefno vrlo zahtjevno jer se izmjenjuju vrhovi i duboke depresije. Sjeverno od planirane dionice Rijeke obilaznice je upanij-ska cesta uz koju su se itavom duinom ispruila naselja Krasica, Prapunjak, Hreljin i Kriie. Nakon naselja Kriie poinje Vinodolska dolina sa vrlo strmim sjevernim grebenom koja se sve vie iri i prijelaz doline autocetovnim koridorom nije mogu. Ispitujui razne varijante kao optimalna je odabrana Grobniko polje Mali Svib Kriie. vor Mali Svib se planira na postojeoj autocesti A6. Poddionica Grobniko polje Mali Svib je postoje-a autocesta A6, duine 1.81 km dok je poddionica Mali Svib Kriie novi koridor duine 12,66 km. Koridor Mali Svib Kriie u poetnom dijelu ima nagib od 4%, koji se kasnije ublaava, a tunelom duine 2360 m prolazi se ispod naselja Hreljin. Nakon tunela autocesta prolazi ispod brze ceste Sv. Kuzam Kriie (u izgradnji) gdje je planiran interegionalni vor Kriie koji spaja planiranu autoces-tu i brzu cestu prema otoku Krku. Nastavak autoceste je planirani sektor Kriie uta Lokva koji je u svoj prostorno planskoj dokumentaciji i za koji je ishodovana lokacijska dozvola. Na taj nain je osigu-ran kontinuitet trase autoceste A7 - od autoceste A6 do autoceste A1 u voritu uta Lokva. vor Kriie je koncipiran na nain da se omogui povezanost autoceste i brze ceste u svim fazama izgradnje pojedinih dionica autoceste. vor zadovoljava povezanost svih smjerova (Krk, Rijeka, Split) osim smjerova Zagreb Rijeka koji e se zbog kraeg puta odvijati preko vora Bajta na autocesti i vora Hreljin na brzoj cesti. vorovi Mali Svib i Kriie su interregionalni vorovi. Interegionalni i lokalni vor je vor Bajta, koji je lociran nasuprot vora Hreljin na obilaznici Rijeke. Meusobno povezani vorovi Bajta i Hreljin ine interegionalno vorite i povezuju brzu cestu ( u izvoenju) i planiranu autocestu. Dionica Mali Svib Kriie je duine 12.659 km, od ega je 4570 m tunela i 930 m vijadukata. AUTOCESTA A8: DIONICA TUNEL UKA VEPRINAC JUII Cesta Kanfanar tunel Uka Matulji, dio je tzv. Istarskog Y i kategorizirana je kao autocesta A8. Koncesionar postojee dionice autoceste A7 Tunel Uka Matulji je BINA Istra d.o.o. U tijeku je izrada Idejnih rjeenja i Studije utjecaja na okoli za dogradnju postojee dionice na etverotrani profil. Postojea dionica od tunela Uke do Matulja, ima dvotrani popreni profil sa treom trakom na strmi-jem usponu od vora avroni do tunela Uke. Zbog karkteristika terena postojea trasa je vrlo krivuda-va sa min. rad. R= 250 m i sa vrlo visokim zasjecima. Postojea trasa zavrava u voru Matulji, na Ri-jekoj obilaznici, odnosno brzoj cesti. Zbog nedostatka kontinuiteta autocestovne mree, na potezu tunel UkaVeprinac-Juii Permani je definiran novi autocestovni koridor. Trasa se odvaja od postojee ceste na udaljenosti 2,5 km od portala tunela Uka i nastavlja dalje tune-lom ispod Veprinca i glavna trasa je novi koridor a nastavak postojee ceste D3 prema Matuljima se u obliku vora prikljuuje na novu trasu. Novi vor Veprinac je tipa truba i na visini 420 mnm. Razmat-rane su i druge lokacije vora odnosno odvajanja od postojee ceste. Pomakom tog vora vie prema Matuljima znailo bi da se postojei lokalni vor avroni ukida. Osim toga, niveleleta postojee ceste prema Matuljima pada, a voenje koridora autoceste na niim kotama je nemogue zbog sve vee na-seljenosti niih djelova. Radi izbjegavanja naselja i to boljeg uklapanja u postojei krajolik vei dio koridora je u tunelima i usjecima. Nakon tunela Veprinac trasa je manjim dijelom na terenu a zatim prolazi takoer u tunelu iznad naselja Zagrad i tunelom ispod brda Orljak nastavlja prema naselju Kueli i postojeoj autocesti. Nakon vijadukta Kueli trasa se strmo sputa do postojee autoceste Rijeka Rupa i na mjestu spajanja je planiran vor Juii. Na postojeoj trasi je na udaljenosti od 1000 od planiranog vira Juii postoje-i lokalni vor Jurdani koji se ne moe ukinuti jer je jedini lokalni vor izmeu Matulja i Rupe. Zbog blizine vora Jurdani planirani vor Juii je tipa truba, sa glavnim smjerom prema voru Permani.


Saetak 30

Ukupna duina novog koridora od vora Veprinac do vora Juii je 8.230 km. vor Veprinac i vor Jui-i su interregionalni vorovi. Trasa ima ukupno 4 tunela ukupne duine 3460 m i 1 vijadukt ukupne du-ine 1700 m. Najdui tunel je duine 1320 m BRZA CESTA D102: KRIIE NOVI MOST KRK LUKA OMIALJ - KRK Otok Krk je znaajno turistiko ali i industijsko sredite, a preko trajektnog pristanita Valbiska se po-vezuju i otoci Cres i Loinj. Osim toga na Krku je i zrana luka Rijeka, a ovom studijom je predloena mogunost izgradnje novih velikih lukih kapaciteta na podruju Omilja uz postojeu industriju. Raz-voj otoka Krka se moe pripisati prvenstveno dobroj cestovnoj povezanosti sa kopnom (most Krk). Posljednja dionica brze ceste D8 Sv. Kuzam - Kriie je u izgradnji i upravo zbog potrebe kvalitetnog povezivanja otoka Krka, trasa Sv. Kuzam - Kriie je u svojem krajnjem dijelu izmjenjena i skree prema JTC i otoku Krku. Dionica brze ceste koja je u izvoenju uklapa se u postojeu trasu dravne ceste neposredno prije vora mrika na dravnoj cesti D8. Novi koridor brze ceste prema Krku planiran je u nastavku i to na nain da nova trasa brze ceste prolazi ispod JTC i vorita mrika, i na spoju sa dravnom cestom D102 za otok Krk je planiran novi vor mri-ka 2 koji zajedno sa postojeim vorom mrika povezuje planiranu brzu cestu sa postojeom JTC. Ko-ridor brze ceste nastavlja prema planiranoj lokaciji novog mosta za otok Krk. Postojei most Krk je dotrajao i nije u mogunosti preuzeti sav planirani promet, a osim toga potrebno je na otok Krk proves-ti i trasu nove eljeznike pruge neophodne za nove luke kapacitete na Krku. Novi most e biti kombi-nirani cestovno eljezniki i treba zadovoljiti profil brze ceste. Odmah nakon mosta trasa ulazi u tu-nel duine oko 740 m i na mjestu postojeeg krianja za zranu luku uklapa se u trasu postojee drav-ne ceste D102. Postojeu dravnu cestu je uz odreene rekonstukcije u horizonatlnom i vertikalnom smislu mogue dograditi na profil brze ceste, a glavna krianja za zranu luku, industrijsku zonu i luku, trajektno pristanite i za postojea naselja e biti denivelirana. Koridor brze ceste zavrava na ulazu u grad Krk. Dravnu cestu u nastavku potrebno je rekonstruirati da ima adekvatne tehnike elemente. Ukupna duina novog koridora brze ceste D102: mrika novi most luka Omialj Krk je 32.544 km. Najznaajniji objekti su most Krk duine 850 m i vijadukt Krk duine 900 m koji zajedno spajaju Krk sa kopnom na lokaciji Voz DOGRADNJA VORITA NA POSTOJEOJ MREI AUTOCESTA I BRZIH CESTA VOR MIKLAVIJA - na postojeoj A7: dionica Rupa Jurdani Radna zona R12 - Miklavija je planirana na sjevernom dijelu Opine Matulji, na prirodnom promet-nom pravcu od Rijeke prema Trstu i Ljubljani, u blizini dravne granice s Republikom Slovenijom. Uku-pna Povrina radne zone iznosi 158,5 ha i svojom veliinom predstavlja najveu radnu zonu u nizu pla-niranih zona na potezu Matulji -Rupa i jednu od veih zona u upaniji. Namjena zone je za potencijalne bescarinske zone, prometne terminale, vea skladita uz mogunosti organizacije eljeznikog kontej-nerskog terminala i carinskog terminala. Da bi se zonu moglo direktno prikljuiti na autocestu potrebno je planirati denivelirano vorite, ija lokacija ovisi o ve izgraenim sadrajima na autocesti Pratei usluni objekt Rupa, Cestarinski pro-laz, postojei putni prijelazi i prolazi; i o poloaju planiranog interregionalnog vorita Permani. Tona lokacija vora e se odrediti naknadno nakon detaljnije projektne razrade (idejnog rjeenja) i uz sugla-snost svih potrebnih subjekata. VOR TRINAJSTII postojea dravna cesta D3, obilaznica Rijeke Planirani vor za povezivanje sjeveroistonog dijela naselja Matulji i radnih zona R1 i R2. Gledano po trasi obilaznice razmatrana lokacija novog prikljuka nalazi se izmeu vora Matulji i vora Jurdani odnosno izmeu podvonjaka Trinajstii i nadhodnika Vlahov breg. Lokacija novog prikljuka na obilaznicu nalazila bi se na oko 1,5 km od sredita vora Matulji i na oko 3,5 km od sredita vora Jurdani. VOR KOZALA postojea dravna cesta D3, obilaznica Rijeke Obilaznica Rijeke je etverotrana cesta sa deniveliranim vorovima. vorovi Diraje i Rujevica spajaju zapadnji dio grada, vor kurinje povezuje centar i vor Draga povezuje istoni dio grada sa obilazni-com i zajedno sa spojnom cestom D404 prdestavlja ulaz u centar grada.


Saetak 31

vor Kozala planiran je izmeu postojeih vorova kurinje i Orehovica koji su na meusobnom razma-ku od oko 4 km. Funkcija vora je povezivanje poduja Kozale i Drenove sa obilaznicom, a ujedno predstavlja jo jedan ulaz/izlaz prema centru grada. Osim same izgradnje vora, potrebno je i rekonstruirati postojee gradske prometnice i raskrija koji od ovog vora vode prema centru. LOKALNI PRIKLJUCI NA VORU OREHOVICA postojea dravna cesta D8, obilaznica Rijeke Do izgradnje novog koridora autoceste A7 (Permani Grobniko polje (Konj)), obilaznica Rijeke ima kategoriju autoceste, a izvedeni vor Orehovica je interregionalni vor u kojem se kriaju autocesta A6 Bosiljevo Rijeka i autocesta A7 Rupa Rijeka. Postojei vor Orehovica je tipa truba sa glavnim smjerom Rijeka Split. Izgradnjom obilaznog koridora autoceste, obilaznica Rijeke pa i krak postojee autoceste od Orehovice prema Grobniko polje (Konj)u biti e brze ceste sa veom slobodom u smislu dogradnje i interpolacije novih prikljuaka. Na voru Orehovica mogue je djelomino osigurati lokalne prikljuke vodei rauna o duinama preplitanja pojedinih smjerova. Smjerovi Rijeka Split i Split - Rijeka e biti preko vora Draga. VOR LENCI vor Lenci planiran je na lokaciji postojeeg povonjaka Lenci, na Rijekoj obilaznici, izmeu vorova Diraje i Rujevica. Budui da do izgradnje novog obilaznog koridora autoceste A7 rijeka obilaznica ima ulogu autoceste, moraju se zadovoljiti odreeni standardi po pitanju razmaka vorova. Razmak izmeu postojeih vorova Diraje i Rujevica je oko 1600 m, i dogradnja jo jednog vora izmeu nije mogua. 5.1.3. Cestovna mrea ueg gradskog prostora Mrea cestovnih prometnica u uem gradskom prostoru mora prvenstveno zadovoljiti ulogu funkcionira-nja grada u svim segmentima urbanog ivota, kako dananjeg tako i budueg. Sam centar grada inten-zivno otvara i privlai promet koji ba u njemu ima svoj cilj (posao). Postojee stanje Prometna mrea podijeljena je u nekoliko koridora:

1. longitudinalni prometni koridora ine ulice: Fiumara, Riva, Adamieva, Kreimirova, Liburnijska ul. Poloajno je smjeten u neposrednoj blizini obale, koridor je etverotraan, sa dvije trake u svakom smjeru, na dijelu koridora u najuem dijelu grada su po dvije trake rezervirane za javni promet, uzdunog nagiba do 4%. Raskrija su u nivou, uvjetovana postojeom izgradnjom i dispozicijom zgrada, semaforizirana, povezana u zeleni val. Preuzima najvei dio prometnog optereenja centralne gradske mree;

2. longitudinalni koridor in

Documents

PROSTORNO I PROMETNO PLANIRANJE GRADA RIJEKE Modeliranje prometa.pdf