Upload
marina-tanasic
View
100
Download
7
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Prezentacija
Citation preview
PROSVETITELJSTVO I KLASICIZAM
Bessenyei György: Ágis Tragédiája 1772
BESSENYEI GYÖRGY (1746-1811)
• Glavni lik mađarskog prosvetiteljstva i racionalizma
• Analitičar stanja u društvu, pisac• Poreklom je osiromašen plemić iz provincije –
visok, lep i veoma jak mladić, ima 19 godinu dad postaje telohranitelj Marije Terezije
• Amerikaner – prvi njegov roman, koji je napisan na nemačkom jeziku – parodija verskih predrasuda
• Cilj: ostvarivanje mađarskog književnog jezika i književnosti – uzori su klasicisti iz XVII. veka (Corneille, Racine) i pisci francuskog prosvetiteljstva (mađarske pisce i kulturu ne poznaje)
• 1772: Agiseva tragedija (Ágis tragédiája) u stilu francuske drame na mađarskom jeziku – odigrava se u antičkoj dobi u Sparti, glavni lik drame je reformator, koji u duhu prosvetiteljstva hoće poboljšati svet i društvo ali bez uspeha
• MarijaTerezija
• Filozof (A filozófus) – komedija - Parmenio, glavni lik komedije je jedan veoma obrazovan ali nespretan mladić
• Pontyi – komična figura, samoparodija pisca – plemić sa provincije
• Telohranitelj postaje bibliotekar u bečkom dvoru – velika ljubav prema plesačici baleta, Delfenu (ona umre u tuberkolozi)
• Posle francuske revolucije ne može izdati dela inspirisana u prosvetiteljskom duhu (cenzura)
• Pusztakovácsi (ma Bakonszeg) – uzalud piše, cenzura deluje i u Mađarskoj
• Holmi (Svaštara) – beleške o stvarima života i kulture u duhovitom, laganom stilu
• Tariménes utazása (Putovanje Tarimenesa) – roman o državi u duhu prosvetiteljstva – priča o zamišljenoj državi Totoposz, priča o mogućem razvoju, popravljanju države
KÁRMÁN JÓZSEF (1769-1795)
• Istaknuti pisac sentimentalističkog pravca• Pokretao časopis Urania (1794), namenjen
ženskoj čitalačkoj publici• U gore navedenom časopisu objavio svoje
najzančajnije delo, roman u pismima Fanikina ostavština (Fanni hagyományai)
• Docnije na srpski preveo Mihailo Vitković pod naslovom Spomen Milice, 1816.
• Studira pravo u Budimpešti – u Beču uči nemački, upoznaje Bešenjija, bibliotekara Dvorske biblioteke – upoznaje ideje francuskog prosvetiteljstva, postaje slobodni zidar – u Pešti upoznaje Lasla Kelemena osnivača prvog mađarskog stalnog pozorišta
• Fanikina ostavština – deluje na Karmana Geteovo delo Werter (nemački sentimentalizam)
• Fani živi u Mađarskoj – zaljubljena mlada žena koja bori za ljubav, protiv predrasude, protiv dvloične i zaostale etike provincije – njen smrt izražava revolt
CSOKONAI VITÉZ MIHÁLY (1773-1805)
• Ideje prosvetiteljstva, forme klasicizma + stil i forma rokoka + motivi i forme narodne lirike
• Prethodnik Šandora Petefija• Najpoznatije su mu pesme „poetskog romana”
Lila, osetljive pesme u tri knjige • Lilla – Vajda Julianna – ćerka jednog bogatog
trgovaca iz Komaroma
• Rođen je u Debrecinu. Otac mu je berberin, bavi i sa lečenjem. Rano umre. Čokonai uči u čuvenom kolegijumu protestanata u Debrecinu.
• On je osnivač prve književne sekcije u kolegijumu. Kao izvrstan đak njegov zadatak je da uči đake u nižim razredima. Zna više jezika: italijanski, francuski, latinski, nemački, grčki.
• Već kao đak se upoznao sa idejama prosvetiteljstva. U duhu nove ideje drži časove u slobodnom duhu u šumici pored kolegijuma (Nagyerdő) – dozvoljeno i pevanje i vino – izbacili su ga iz kolegijuma
Debreceni kollégium (gimnazija) 1871
• U Šarošpataku uči pravo.• U Komaromu planira izdavanje časopisa –
upoznaje Lilu – traži posao da se oženi, ali Lila neće biti njegova žena
• Privremeno profesor u gimnaziji u Čurgou – đacima piše beleške iz književnosti, piše školske drame
• Vraća se u Debrecinu - živi u siromaštvu – piše i izvodi svečane pesme na sahranama – upala pluća
• Róza-versek• (susetkinjakoja boluje odtuberkuloze)
• Földi Jánosné,• Veszprémi• Julianna.• Žena profesorapolihistora izDebrecinskog Kolegijuma.
• Lilla
• 1855, 75 évesenDunaalmás
• Ilosvay Kristina, Udata žena izOradea (Nagy-Várad)
KAZINCZY FERENC (1759-1838)
• Vatrena jozefinista, priključio se jakobinskom pokretu opata Martinovića (1794-95) – pogubljenja Martinovića i njegovih drugova – Kazincijeva smrtna presuda zamenjena je doživotnom robijom – sedmogodišnje tamnovanje u Kufštejnu u Austriji (piše dnevnik pod naslovom Dnevnik mog tamnovanja – Fogságom naplója)
• Žena• Török Zsófia
KAZINCZY FERENC (1759-1838)
• On je pokretač i duša programa književnih i jezičkih reformi.
• Obnova mađarskog jezika na osnovu estetskih zahteva.
• Sephalom – njegova kuća je kulturno središta Ugarske
• Značajna je njegova prepiska koja je zamenjivala delatnost jedne Akademije
KAZINCZY FERENC (1759-1838)
• Njegov uzor je Gete (Goethe)• Prema Geteovom prevodu preveo je srpsku
narodnu pesmu Hasanaginicu.• Uz posredovanje svog prijatelja Mihaila
Vitkovića stupio je u kontakt s Lukijanom Mušickim
• Protivnik Mihalja Čokonaija Viteza