Klasicizam u Evropskoj književnosti

7/26/2019 Klasicizam u Evropskoj knjievnosti

1/33

JU UNIVERZITET U TUZLIFILOZOFSKI FAKULTETBOSANSKI JEZIK I KNJIEVNOST

Knjievna djela, opusi, poetike II

Klasicizam u europskoj knjievnosti

MENTOR: ST!ENTI:

pro"#dr# $zra %erla&evi' $lmedina Re(i'

Minela )uli'


2/33

UVOD

Klasicizam je bio knjievni pravac koji se poeo formirati jo u vrijeme

renesanse, a dostigao je svoj puni procvat u Francuskoj, Njemakoj, Engleskoj i Rusiji

tokom 17 i 1! vijeka, da bi u prvim desetlje"ima 1# vijeka jo uvijek ustrajao u nekim

knjievnostima u vidupseudoklasici$ma%lanog klasici$ma&

Klasicizam je umjetniki pravac, koji je nastao u Francuskoj na kraljevskom

dvoru '(ralja sunca' )uja *+odakle se proirio -rva fa$a se na$ivabarokni klasici$am

$bog upotrebe barokni. elemenata u njemu /vo se doba svrstava jo u barokno doba

-osle njega dola$i rokokokoji se odvra"a do neke mjere od klasici$ma Novi nastupklasici$ma je donijela Francuska revolucija 0injenica je da se od 1! vijeka moglo

oekivati jedno revolucionarno vrijeme i francuska je buroa$ija bila u svom

progresivnom kretanju, vidimo kako ona ima svoje drutvene politike ciljeve i miljenje

koje je kao i miljenje antike ideologije prualo graanstvu slobode 2jelokupna

umjetnost i rimska i grkapostala je ideal umjetnosti buroa$ije

Ljepota se ne nalazi u prirodi ve su je stvorili Grci.

3mjetnici su trebali da $adovolje tenju buroa$ije u antikom, rimskom i grkom

svetu 4akove se ideje rasprostiru po cjelojEvropi

(lasici$am se trudi da se odvoji od baroka i rokokoa i da postane umjereniji i

jednostavniji 3 dobaNapoleona 5onapartase na$iva empirkoji je preu$imao elemente

i$ antike grke i renesanse i davao je naglaske na ra$um i ra$umljivost u stvaranju 3

njemu se smatra da se pojedinac mora podvrgavati drutvu (lasici$am je u najve"em

$ama.u u doda apsolutistiki. monar.ijau Evropi -ridravali su se klasine formekoja

je bila inspirisana u$orima i$ antike (arakteri$irao se filo$ofskim ra$matranjima o

idealima i o istinama, ljepoti i ljubavi kao i tenjom vjernog saobraavanja ra$ni.

karakterni. crta ovjeka %.eroj, lopov,prevarant&, ve" kakvi god da su (lasici$mom se

6
http://bs.wikipedia.org/wiki/Knji%C5%BEevnosthttp://bs.wikipedia.org/wiki/Renesansahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Francuskahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Njema%C4%8Dkahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Engleskahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Rusijahttp://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Pseudoklasicizam&action=edit&redlink=1http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A4%D1%80%D0%B0%D0%BD%D1%86%D1%83%D1%81%D0%BA%D0%B0http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9B%D1%83%D1%98_XIVhttp://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%91%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%BA%D0%BD%D0%B8_%D0%BA%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%B7%D0%B0%D0%BC&action=edit&redlink=1http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A0%D0%BE%D0%BA%D0%BE%D0%BA%D0%BEhttp://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A4%D1%80%D0%B0%D0%BD%D1%86%D1%83%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D1%80%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B0http://sr.wikipedia.org/sr-el/18._%D0%B2%D0%B5%D0%BAhttp://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%91%D1%83%D1%80%D0%B6%D0%BE%D0%B0%D0%B7%D0%B8%D1%98%D0%B0&action=edit&redlink=1http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A0%D0%B8%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D1%83%D0%BC%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%BE%D1%81%D1%82http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%93%D1%80%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D1%83%D0%BC%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%BE%D1%81%D1%82&action=edit&redlink=1http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%95%D0%B2%D1%80%D0%BE%D0%BF%D0%B0http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%91%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%BAhttp://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A0%D0%BE%D0%BA%D0%BE%D0%BA%D0%BEhttp://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%BB%D0%B5%D0%BE%D0%BD_%D0%91%D0%BE%D0%BD%D0%B0%D0%BF%D0%B0%D1%80%D1%82%D0%B0http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%95%D0%BC%D0%BF%D0%B8%D1%80&action=edit&redlink=1http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9C%D0%BE%D0%BD%D0%B0%D1%80%D1%85%D0%B8%D1%98%D0%B0http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A4%D0%BE%D1%80%D0%BC%D0%B5&action=edit&redlink=1http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%90%D0%BD%D1%82%D0%B8%D0%BA%D0%B0http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9B%D0%BE%D0%BF%D0%BE%D0%B2&action=edit&redlink=1http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9F%D1%80%D0%B5%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0%D0%BD%D1%82&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/wiki/Knji%C5%BEevnosthttp://bs.wikipedia.org/wiki/Renesansahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Francuskahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Njema%C4%8Dkahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Engleskahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Rusijahttp://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Pseudoklasicizam&action=edit&redlink=1http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A4%D1%80%D0%B0%D0%BD%D1%86%D1%83%D1%81%D0%BA%D0%B0http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9B%D1%83%D1%98_XIVhttp://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%91%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%BA%D0%BD%D0%B8_%D0%BA%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%B7%D0%B0%D0%BC&action=edit&redlink=1http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A0%D0%BE%D0%BA%D0%BE%D0%BA%D0%BEhttp://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A4%D1%80%D0%B0%D0%BD%D1%86%D1%83%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D1%80%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B0http://sr.wikipedia.org/sr-el/18._%D0%B2%D0%B5%D0%BAhttp://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%91%D1%83%D1%80%D0%B6%D0%BE%D0%B0%D0%B7%D0%B8%D1%98%D0%B0&action=edit&redlink=1http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A0%D0%B8%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D1%83%D0%BC%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%BE%D1%81%D1%82http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%93%D1%80%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D1%83%D0%BC%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%BE%D1%81%D1%82&action=edit&redlink=1http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%95%D0%B2%D1%80%D0%BE%D0%BF%D0%B0http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%91%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%BAhttp://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A0%D0%BE%D0%BA%D0%BE%D0%BA%D0%BEhttp://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%BB%D0%B5%D0%BE%D0%BD_%D0%91%D0%BE%D0%BD%D0%B0%D0%BF%D0%B0%D1%80%D1%82%D0%B0http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%95%D0%BC%D0%BF%D0%B8%D1%80&action=edit&redlink=1http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9C%D0%BE%D0%BD%D0%B0%D1%80%D1%85%D0%B8%D1%98%D0%B0http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A4%D0%BE%D1%80%D0%BC%D0%B5&action=edit&redlink=1http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%90%D0%BD%D1%82%D0%B8%D0%BA%D0%B0http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9B%D0%BE%D0%BF%D0%BE%D0%B2&action=edit&redlink=1http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9F%D1%80%D0%B5%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0%D0%BD%D1%82&action=edit&redlink=1


3/33

u francuskoj i engleskoj literaturi na$iva neoklasici$am (lasici$am se ra$vija u prvoj

polovini 1# vijekaa u narodnim sredinama i mnogo kasnije

Knjievnost je gajila stroga estetska pravila, traila je tanosti i razumljivost

kao i jasno"i, te podvlai vanost i $naaj intelekta, nei$bjenost drutvenog reda i dri se

vrsti. moralnihprincipa /dobrava vladavinu i mo" vladara

-riroda je bila jako bitna, ali prvo je trebalo urediti je, osloboditi od svega to bi je

inilo ne tako posebnom, ideali$ovati je, a onda je prika$ati a ra$liku od baroka, u

klasici$mu nije dovoljna genijalnost, ve" i $nanje a klasici$am su tipini i saloni koji se

pojavljuju i koji formiraju miljenja a nikle su i akademije koje su gajili je$ik i preci$nost

forme

)iterarna forma se dijeli na8

visoka 9 epovi, ode,.imne,tragedije

niska 9 komedije,bajke

srednja 9 elegije, satirei didaktiki spisi

:
http://sr.wikipedia.org/sr-el/19._%D0%B2%D0%B5%D0%BAhttp://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%95%D1%81%D1%82%D0%B5%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D0%BB%D0%B0&action=edit&redlink=1http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A0%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC%D1%99%D0%B8%D0%B2%D0%BE%D1%81%D1%82&action=edit&redlink=1http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9C%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%BBhttp://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%95%D0%BFhttp://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9E%D0%B4%D0%B0&action=edit&redlink=1http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A5%D0%B8%D0%BC%D0%BD%D0%B0http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A2%D1%80%D0%B0%D0%B3%D0%B5%D0%B4%D0%B8%D1%98%D0%B5&action=edit&redlink=1http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B5%D0%B4%D0%B8%D1%98%D0%B0http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%91%D0%B0%D1%98%D0%BA%D0%B0http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A1%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%80%D0%B0http://sr.wikipedia.org/sr-el/19._%D0%B2%D0%B5%D0%BAhttp://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%95%D1%81%D1%82%D0%B5%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D0%BB%D0%B0&action=edit&redlink=1http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A0%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC%D1%99%D0%B8%D0%B2%D0%BE%D1%81%D1%82&action=edit&redlink=1http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9C%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%BBhttp://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%95%D0%BFhttp://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9E%D0%B4%D0%B0&action=edit&redlink=1http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A5%D0%B8%D0%BC%D0%BD%D0%B0http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A2%D1%80%D0%B0%D0%B3%D0%B5%D0%B4%D0%B8%D1%98%D0%B5&action=edit&redlink=1http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B5%D0%B4%D0%B8%D1%98%D0%B0http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%91%D0%B0%D1%98%D0%BA%D0%B0http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A1%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%80%D0%B0


4/33

KLA!"!#A$ U %U&O'KO( K)(!*%V)O+!

;lavne odlike klasici$ma su8

9 pokret u knjievnosti koji traje od sredine 17 do polovice 1! st

9 ra$vija se u okviru filo$ofije racionali$ma 9 velia ra$um

9 u$or klasicista su antiki pisci

9 kult forme 9 savrenstvo stila

9 djela su moralna, pouna i u$viena

9 teoratiar klasici$ma 9 Nikolov 5oilerao

9 predstavnici su -ierre 2orneille,


5/33

-isac klasici$ma i prosvjetiteljstva i otac francuske tragedije godio se 1?@?

godine u Rouenu u Normandiji kao sedmo djete u skromnoj graanskoj obitelji koja se

u$digla vre"i pravne i druge slube Akolovao se kod isusovaca, gdje u$ vjersku stje"e i

knjievnu kulturu /d 1?66 do 1?6> godine studira pravo i postaje odvjetnik, no kako je

bio srameljiv i pla. nije se bavio tim poslom ;odine 1?6# i$la$i mu prvo djelo 9

komedija =elita, a kra"e je vrijeme bio i lan 3druenja petorice, grupe dramatiara koju

je oformio kardinal Ric.elieu -ostigavi $avidan uspije. njegova daljna djela bila su vrlo

po$nata i esto i$voena te se on definitivno seli u -ari$, ali oko 1?>: poinje opadanje,

dekadansa, koja i$ godine u godinu biva sve oitija te naposljetku 2orneille naputa

ka$alite Nakon stanke od nekoliko godina ponovno se daje na posao, ali doivljavasamo sporadine uspje.e 4jei se bavi prevoenjem naboni. djela i anali$ama svoji.

komada koje i$la$e kao predgovori velikom i$danju 1??@ 4u su objavljene tri

2orneilleove rasprave o tragediji uop"e =lada slava novi. pisaca gura ga sve vie u

po$adinu Roeni provincijalac, ovjek koji nije nimalo promu"uran nego nespretan i

nesiguran u drutvu, ali ponosan i samosvjestan 9 2orneille se ponovno povlai u svoj

$aviaj, gdje "e svoje poslijednje godine provesti gotovo u bijedi =ada su odjeci o

njegovom siromatvu romantino obojeni i pomalo legendarni, nema sumnje da je trpio

oskudicu -ri.odi njegovi. drama nikada nisu bili veliki, a imao je na leima i brojnu

familiju 3$ to je mirovina koju mu je odobrio )uj *+ bila pla"ana dosta neuredno, dok

na koncu nije sasvim i$ostala pa je valjani 5oileau i$ra$io spremnost da se u korist

2orneillea odrekne svoje Nato je pravda ispravljena, ali tek nekoliko dana prije

pjesnikove smrti godine 1?!>

)jeova djela-

(arijeru pisca $apoeo je finim drutvenokarakternim komedijama, od koji. je

najinteresantnija /5=BNB %)Cillusion, 1?:?&, a najslavnija )BDB2 %)e menteur,

1?>:&, dok mu je prvo djelo =E)+4B %1?6#& )aac je raen po panjolskom u$oru8

Blarconova 3=N


6/33

samostalno djelo, kao i ;oldoni koji se 9 u *+++ stolje"u piu"i svog 53;+BRGB

%)aca& 9 nada.nuo 2orneilleom /d velikog broja tragedija kojima je stekao slavu neke

su i danas na repertoaru, a itaju se i ue po kolama Njegova remek 9 djela nastala su u

ra$mjerno kratkom vremenskom ra$boblju eriju otvara 2+G %1?:?& kojem se

prigovaralo da ne potuje aristotelovu poetiku, to je inae vrlina klasici$ma -ouen tim

iskustvom 2orneille pie H/RB2+@& i 2+NB %2inna, 1?>1&, te

-/)+1 9 >:& i stvara prototip francuske klasicistike trabedije, ali

nijednom od nji. nije dosegao uspije. 2+GB -oslijednje mu je djelo -ERB4R+B

%-ert.arite& koje ga je ra$oaralo svojim loim uspije.om, te je bilo nei$ravan u$rok

njegova naputanja ka$alita Nakon toga preveo je par naboni. djela i napisao nekoliko

anali$a svoji. djela 1??@ i$daje tri svoje rasprave o tragediji uop"e

O djelu "id-

Radnja drame 2id odvija se u evilji Grama ima inova Rije 2id na

=aurskom, prema 2orneilleu $nai gospodar 2id je nastao 1?:?, a na po$ornici se

pojavljuje 1?:7 godine 3$or $a 2ida piscu je bila drama 2idova mladost ;3+))ENB

GB 2B4RB o panjolskom narodnom junaku 2idu 4rajna popularnost drame lei u

$anosnoj strasti mladi. ljubavnika Himene i Rodriga )jubav, ast, dunost i lojalnost supokretai nji.ova ivota Giscipliranim upravljanjem svoji. osje"aja i ra$borito"u svog

odgoja uspijeva im da $adovolje svaku od ti. vrlina -remda sam sebi u ovome djelu

dopustio vie slobode nego u ikojem drugom svojem djelu %tragediji&, ono vrijedi jo

uvijek kao najljepe kod oni. kojima nije do krajnje strogi. pravila

3 2idu su $adovoljena i dva velika $a.tjeva to i. Bristotel stavlja na savrene tragedije8

'Fabula mora istovremeno biti vjerojatna i nuna' 4i su $a.tjevi $adovoljeni ovdje ak i

jae i plemenitije nego u posebnim primjerima to i. donosi taj filo$of

-ravilo 'trojnog jedinstva' iska$ivalo je da radnja u tragediji nude jedinstvena, to jest be$

digresije i epi$odni. uloga koje odvlae panju s glavnog predmete %jedinstvo radnje&

=jesto $bivanja je trebalo biti jedno npr javni trg, dvorana u palai, pred .ramom, i nije

se smjelo mijenjati %jedinstvo mjesta&J konano, vrijeme trajanja nije smijelo prije"i 6>,

?


7/33

odnosno 16 sati %jedinstvo vremena& va ta ogranienja vrijede $a tragediju koja je

'visoki anr', a ne ukljuuje komediju 9 'niski anr'

vi likovi su junaci plemenita srca i due, i svima im se moramo diviti /p"enito,

moemo re"i da u svijetu 2orneillea ne postoje podlaci i slabi"i, postoje samo udovita

ljudske prirode, utjelovljenja ambicije ponosa i patrioti$ma

Vrsta djela-

(lasicistika tragedija1%tragikomedija&

+ema-

/prenost osje"aja i ra$uma, strasti i dunosti ;rade"i svoje djelo na motivu

sukoba i$meu dunosti i ljubavi, 2orneille je svojim suvremenicima progovorio o

vrijednosti rtve, o kultu volje i o asti, koja je mjera svake vrijednosti -rva velika drama

francuskog klasici$ma i$a$vala je brojne polemike i rasprave, no publika je tragediju

odlino primila pa je u to vrijeme nastala u$reica ')ijep kao 2id'

adraj-

Himena ra$govara sa Elvirom o svojoj ljubavi prema don Rodrigu a to vrijeme

su ra$govarali grof ;orma$ 9 Himenin otac i don Giego 9 Rodrigov otac o ljubavi Himene

i Rodriga Gon Giego nagovara grofa da pri.vati Rodriga kao $eta odnosno da se oeni

njegovom k"erkom ;rof mu govori kako njegov sin mora $asluiti Himeninu ruku te da

mora biti savren u gotovo svemu8 ja.anju, bitkamaK Gon Giego porie grofovu

.rabrost, te mu grof prijeti kako "e tu besramnost platiti te ga pljusne ;rof se eli boriti

1(lasicistika tragedija mora biti pisana u sti.ovima, nje$in stil je nuno u$vien, karakteri su plemeniti, akompo$icija odreena ra$vojem u pet inova a.tjeva se osim toga potivanje naela jedinstva radnjemjesta i vremena, a strogo je propisano to se dolikuje prika$ivanju na sceni %K&Francuska je klasicistika drama u cjelini racionalna, jer trai jasno"u i$loeni. ideja i strogo ra$umskumotivaciju, didaktina, jer eli pouiti gledatelja i u nekoj mjeri moralistika, jer osuuje $lo i porok, a.vali vrline i pobjedu dunosti nad stra"u

7


8/33

no don Giego ne moe jer je prestar Gon Giego po$iva sina Rodriga u pomo" da ga

osveti $bog sramote koju mu je nanio grof Gon Rodrigo ra$milja o tome to da uini8

Bko ubije grofa i$gubiti "e Himeninu ljubav, no ako ga ne ubije i$gubiti "e obiteljsku

ast /dluuje ubiti grofa jer mu je otac uvrijeen, te smatra je ast vanija od ljubavi

;rof ra$govara sa don Brijom te mu govori kako je svjestan to je uinio te da je stvar

otila predaleko Gon Brija govori kako nji.ov kralj ne eli borbe, te govori grofu kako

mu je obrana slaba No, grof govori kako mu je svejedno to "e kralj uiniti, te da ni

neposlunost nije toliki $loin ako brani svoju ast Gon Brija eli pomo"i grofu kako bi

donio pravilnu odluku ;rof govori da ne eli ponienja te da "e i"i u borbu sa Rodrigom

kako ni on ne bi i$gubio svoju ast ;rof i don Rodrigo susre"u se na trgu, kako bi se

obraunali to se tie pitanja asti Rodrigo ponosno govori kako dvoboj ne"e dugo trajat,

no s druge strane je svjestan koliko je grof dobar maevalac jer je dotad bio nepobijeena to vrijeme +nfantkinja i Himena govore o tome kako u toj bici $a Himenu nema

pobjednikaJ jer ako pobijedi otac ona gubi svoju veliku ljubav, no ako pobijedi Rodrigo

ona gubi svojeg voljenog oca 4akoer govore i o tome kako je on premlad $a tu borbu,

no da ipak ima i$gleda $bog svoje velike .rabrosti Gon Blonso donosi vijest kako je grof

poraen, te govori kralju kako mu Himena dola$i traiti pravdu (ralj joj govori da ma

koliko god volio i potovao njenog oca, ne moe nita uiniti jer joj je otac kanjen $bog

onoga to je uinio don Giegu Gon Rodrigo dola$i do Himenine ku"e, gdje je bila samo

Elvira koja mu govori da je se kloni, te kako ga nije sram do"i u njenu ku"u nakon to joj

je ubio oca /n govori kako je doao po osudu te da mu ne $amjera, jer to to je uinio,

uinio je kako bi obranio oevu ast Himena dola$i doma i ra$govara sa Elvirom jer ne

$na to da radi ;ovori joj kako i dalje voli Rodriga usprkos tome to joj je ubio oca

4askoer joj govori kako "e i ona sada slijediti svoju ast, te "e traiti njegovu smrt ma

koliko ju to boljelo -ojavio se Rodrigo te joj predaje ma kojim je ubio njenog oca a to

vrijeme joj govori da ga ubije, te da se on ne"e opirati nje$inoj odluci ;ovori joj da mu

je ao to je morao ubiti njenog oca, no da bi to uinio opet da obrani oevu ast kako ne

bi ostao kukavica Rodrigo ju uporno moli da ga ubije kako bi ona obranila svoju ast, no

ona mu govori da jednostavno ne moe jer ga ne mr$i Himena mu govori, poto ga nema

srca ubiti, da "e ga ubiti netko drugi u nje$ino ime Rodrigo joj govori kako to ne"e biti

isto te da ona to mora uiniti sama Rodrigo dola$i do svog oca koji mu govori kako je

!


9/33

ponosan na njega to mu je vratio ast Rodrigo mu govori da mu nije ao to je to uinio,

jer je to ipak uinio $a svoga oca, no da je unato tomu i$gubio enu koju najvie voli

/tac mu govori da je to pravedno, jer ena ima mnogo, ali ast je samo jedna Rodrigo

govori svome ocu kako eli da ga Himena ubije, no on se ne slae s tim, te ga alje u boj

protiv =aura Elvira dobije vijest kako je Rodrigova vojska potukla =aursku vojsku, i

Rodrigo se kao voa vojske proslavio Himena ne moe vjerovati, te se nala$i u dilemi

to da sada radi8 Ga li da se raduje to je Rodrigo spasio domovinu i $aboravi na oca, ili

da jednostavno $aboravi na domovinu i osvrne se na $loin uinjen nad njenim ocem

Himena problijedi, te joj dola$i +nfantkinja u pomo" /na govori kako nije dola ublaiti

Himeninu bol nego je njenim su$ama dola pridruiti i svoje, no Himena joj govori kako

njene su$e nisu radosnice, te kako joj je Rodrigo tim podvigom nanio jo vie tuge 5e$

ob$ira na to koliko ga svi .valili Himena je odluna te i ona stavlja pitanje asti ispredljubavi i govori joj kako "e be$ ob$ira na sve traiti njegovu glavu +nfantkinja joj govori

da ipak ra$misli o tome jer sada kada je junak, ele"i nje$inu propast, eljela bi propast

sviju u domovini 4akoer joj govori kako "e njegova ka$na donekle biti neu$vra"ena

ljubav Himene Gon Rodrigo dola$i kod kralja, te ga kralj .vali kako je spasio svoj narod

od dumana, te se toliko doka$ao u bici da su ga pro$vali 2idom 9 to $nai gospodarJ pa

"e od tada i nositi taj naslov Gon Rodrigo to skromno pri.va"a i govori kako je to bila

njegova dunost $a domovinu i kralja (ralj mu govori kako je spasio dravu, te time

skinuo svu krivnju sa sebe, te da to god Himena kae kralj "e biti na njegovoj strani

Himena dola$i kod kralja traiti pravdu (ralj je $nao da je Himena prije voljela Rodriga,

no eli se uvjeriti dali ga i sada voli te joj govori kako je Rodrigo mrtav Himena

problijedi i pada u nesvijest, te je time kralj uvjeren u nje$inu ljubav (asnije joj pri$na

svoju la te joj govori kako je Rodrigo iv te da ju i dalje nei$mjerno voli

Himena opravdava svoju nesvjesticu, i be$ ob$ira na to trai Rodrigovu smrt -oto

Himena ne moe sama i$vriti pravdu, govori kralju da cijelom puku kae kako "e onaj

koji pobijedi Rodriga u dvoboju dobiti nje$inu ruku Gon anc.o se ponudi Himeni kao

nje$in borac a Himena mu obe"a biti enom (ralj odredi borbu sutra, no ponosni

Rodrigov otac govori kako je Rodrigo spreman boriti se ve" danas (ralj govori kako

nitko ne"e prisustvovati dvoboju osim don Brija koji "e biti sudac Rodrigo govori

Himeni kako u dvoboju ne"e ni podignuti ma, jer ako njegova voljena eli njegovu smrt

#


10/33

to "e i dobiti 4akoer govori kako "e u dvoboju umjesto anc.a $amiljati Himenu kako

ostvaruje pravdu Himena mu govori da u dvoboj ode, ako ve" ne eli ivjeti, braniti

svoju ast +nfantkinja $a to vrijeme tuguje jer joj )eonora govori kako Rodrigo nikad

ne"e biti nje$in jer i ako pobijedi morati "e se oeniti Himenom druge strane Himena

nema to i$gubiti jer ako anc.o pobijedi, osvetila je ocaJ no ako pobijedi Rodrigo dobila

je voljenog mukarca (asnije pri$naje Elviri kako bi vie voljela da pobijedi Rodrigo

Gon anc.o dola$i do Himene sa krvavim maem ime Himena pretpostavlja da je

Rodrigo ubijen, odnosno da ga je don anc.o ubio i$a lea, pa ga proglaava kukavicom

4om reakcijom je ponovo doka$ala koliko voli Rodriga (asnije od kralja sa$naje da je

Rodrigo ipak pobjednik, te da ra$log to je anc.o iv, je taj to ga je Rodrigo ra$oruao i

rekao kako bi prije ostavio borbu be$ is.oda nego prolio krv Himeninog borca Rodrigo

nakon boja odla$i pred Himenu i govori joj ako smatra da pravda jo nije i$vrena, to setie nje$inog oca, kako "e $a pokoru uiniti sve, te da ako ga i dalje eli ubiti neka i$voli

Himena mu oprata i govori kako ne eli ubiti junaka koji je toliko dobrog donio

domovini (ralj govori Himeni kako ju je osvojio kao ponosni junak, te potuju"i nje$inu

elju, priekat "e godinu da prevlada svoj pla, a Rodrigo "e $a to vrijeme ponosno

pobjeivati u bitkama protiv =aura poput pravog junaka Na kraju kralj govori Rodrigu

kako je Himenino srce ve" sada njegovo te da u$ pomo" vremena, maa i vladara nastoji

umiriti nje$inu savjest

Analiza li,ova-

+ako se radnja odvija u *+ stolje"u, karakteri su tipini $a apsolutiku monar.iju

rednjovjekovni sadraj nita ne umanjuje aktualnost lica i nji.ova ponaanja Gon Giego

predstavlja vjernog podanika ija je .rabrost simbol vjernosti monar.u Gon ;orma$ je

jo neukro"eni feudalac s kojim se ne moe raunati i kojega upropatava gordost

+nfantkinja pradstavlja prevlast volje i ra$uma nad strastima i slui kao primjer svim

enskim lanovima dinastije, svojim dostojanstvenim svladavanjem svi. osje"aja koji bi

mogli naruiti nje$in ugled Gon Fernando je tip plemenitog, strogog i mudrog vladara

4aj lik "e 2orneille u tragadiji '2inna' ra$viti da jedinstvene veliine Rodrigova

mladost, njegova .rabrost i neposrednost, njegov takt prema ljudima i odanost domovini

1@


11/33

stvorili su i$ njega tip mladi"a koji je kro$ stolje"a sluio kao u$or francuskoj omladini,

kao ve$a i$meu generacija i kao nacionalni ideal

/imena

;lavni enski lik u djelu trastveno $aljubljena u Rodriga Himena je lik, kao i

Rodrigo, odgajana u strogoj obiteljskoj atmosferi +ako je ljubav velika, ubojstvo oca

name"e joj dunost osvete 3 to doba dobiva se utisak, da mladi nemaju pravo na obine

ljudske slabosti, ve" prevladavaju dunost, krepost, odanost i lojalnost koji su na prvom

mjestu (od ovi. mladi. ljudi pobjeuje i dunost i lojalnost ("i grofa ;orma$ova

-roivljava dva specifina ra$doblja na poetku i na kraju drame8 na poetku nema to $a

dobiti jer joj se bore otac i ljubav ivotaJ dok na kraju drame nema to i$gubiti jer u

sluaju pobjede don anc.a uspjela je osvetiti oca, a u sluaju pobjede don Rodriga

dobila je ljubav svog ivota

Uzvi0enost /imenini1 osjeaja-

Himena koju nje$ina dunost sili da trai smrt svojega dragoga i koja ujedno

strepi da "e biti usliana poka$uje strast ivlje i vatrenije od svega to moe da bude

i$meu mua i ene, majke i sina, brata i sestre elika krepost kao i vrlina kojoj ona

ostavlja svu svoju snagu da bi je jo slavnije pobijedila, predstavlja neto ganutljivije,

u$vienije i drae od prosjene dobrote sklone da padne u slabost, pa ak i u $loin /na

ipak toliko voli Rodriga da to ne moe sakriti pred drugima

2A13 poledajte ,ralju4 U nesvjesticu pada4

'rosudite tu lju5av po 5oli 0to ju zada.&azot,riva nam tajnu ta njena mu,a nijema.

&odria ona lju5i3 tu sumnje vi0e nema.2

3$vienost odnosa Rodriga i Himene i ra$log preranog sretnog $avretka8

11


12/33

3 nastavku imamo daljnje ra$matranje neobinog i jedinstvenog odnosa don Rodriga i

Himene /sje"aju"i da je to slaba toka komada, 2orneille se brani $bog mogu"eg

sretnog $avretka i pravda se ovako8

+stina je, tu se treba $adovoljiti time da Rodrigo bude i$bavljen i$ smrtne

opasnosti a da ne bude gurnut u enidbu s Himenom -ovijesno je to tako i to se publici u

ono vrijeme svialoJ naoj dananjoj publici to se, meutim, $acijelo ne bi svidjelo ato

mi je to muno gledati kako Himena daje svoj pristanak kod panjolskog pisca premda on

u svojoj komediji daje vremenski raspon tri godine Ga ne $apadnem u pruturjeje s

povije"u, drao sam da moram nabaciti koju misao, ali s nei$vjeno"u u pogledu

djelovanja8 samo sam tako mogao uskladiti $a.tjeve po$ornice s povijesnom istinom

Don 6ernando

-rvi kastilski kralj vaki nespora$um eli rijeiti na to mirniji nain -ravedan

kralj, velik domoljub

Don Dieo

Gon Rodrigov otac eoma dri do asti, nakon dobivene uvrede eli se pravednoosvetiti -oto je prestar u pomo" po$iva sina -onosan svojim sinom, uvjeren da je i da

"e postati veliki ratnik

Don anc1o

aljubljen u Himenu, te je po tom pitanju kadar sve uiniti, ak i i$gubiti ivot

Don &odrio 7 "id

2id L arapski ajjid L gospodar velikan

16


13/33

;lavni lik djela in Gon Giega, legendarni panjolski srednjovjekovni junak -o

podrijetlu je plemi" Rodrigova mladost, njegova .rabrost i neposrednost, njegov takt

prema ljudima i odanost domovini stvorili su i$ njega tip mladi"a koji je kro$ stolje"a

sluio kao u$or francuskoj omladini, kao ve$a i$meu generacija i kao nacionalni ideal

/n je vjeran i smion, u$vien, vrst i .rabar trastveno voli Himenu 4o do$najemo u

ovome citatu8

2'ootovu te crte3 0to &odriov li, tvore

O uzvi0enom3 8vrstom i 1ra5rom muu z5ore

O domu ,oji dade toli,e 5orce vrle3

Gdije lovor 9 vjenav djeca pri porodu ve rle

! ocu mu je ne,ad svu 1ra5rost svijet priznavaoDo, 5ija0e jo0 u snazi3 on 5ija0e 8udo pravo

! na5ori na 8elu 9 sve urezana djela

Do,azuju t,o 5ije0e taj 8ovje, srca smijela.

Vrline iste rese3 ja mislim i &odria:2

eoma astan ovjek, koji takoer i$abire ast prije ljubavi eliki ratnik i domoljub 4u

vidimo osobine klasici$maJ lik ima u$viene, ali nadasve ljudske osje"aje koji ga ra$diru,

ali uvijek po klasicistikoj s.emi pobjeuju osije"aji dunosti i asti ve se to oituje u

Rodrigovome monologu na kraju prvoga ina, gdje on ra$milja ak i samoubojstvu

Gro; Gormaz

Himenin otac 0ovjek veoma burna temperamenta $bog ega biva ubijen 0astan

borac i ratnik 5rian otac koji svojoj k"eri eli samo najbolje

1:


14/33

(ean &acine

Jean Racine%66 prosinca 1?:#9 61 travnja1?##&, francuski dramatiar, jedan

od 'velike trojice' 17 stolje"a uFrancuskoj%ostala dva su=olierei 2orneille& -isao je

uglavnom tragedije, a potkraj ivota i jednu komediju

Rodio se u )a FertM9=ilon, ostao je be$ roditelja s tri godine i klasino obra$ovanje

ljuba$nosti je primio od svoje bake =aturirao je u -ort9RoIalu, kr"anskoj ustanovi koja

je imala velik utjecaj na njegove suvremenike, ukljuuju"i i 5laisea -ascala /ekivalo se

da "e studirati teologiju, ali se posvetio ka$alitui preselio se u-ari$Njegova prve dvije

tragedije, Thbaide%1??>& i Alexandre%1??&, su imale klasine teme, ali su ve" bile

kontrover$ne, napadaju"i optube da $agauje umove svoje publike Nastavio je stragedijom Andromaque%Bndroma.a,1??7& u kojoj pie o Bndroma.i, Hektorovoj

udovici, i nje$inoj sudbini nakon 4rojanskog rata Gotada je stekao mnoge neprijatelje,

ukljuuju"i -ierrea 2orneillea i njegovog brata 4.omasa Gramatiari su se esto

natjecali piu"i ra$liite ver$ije iste teme8 na primjer, =ic.el le 2lerc je napisao

Iphignie%+fgeniju& iste godine kad i Racine %1?7>&J
http://hr.wikipedia.org/wiki/22._prosincahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1639http://hr.wikipedia.org/wiki/21._travnjahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1699http://hr.wikipedia.org/wiki/17._stolje%C4%87ehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Francuskahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Molierehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Corneillehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Tragedijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Komedijahttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=La_Fert%C3%A9-Milon&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Port-Royalu&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Blaise_Pascalhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Teologijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kazali%C5%A1tehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Parizhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Tragedijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1664http://hr.wikipedia.org/wiki/1665http://hr.wikipedia.org/wiki/1667http://hr.wikipedia.org/wiki/Andromahahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Hektorhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Trojanski_rathttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Michel_le_Clerc&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ifgenija&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/1674.http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Jacques_Pradon&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/22._prosincahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1639http://hr.wikipedia.org/wiki/21._travnjahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1699http://hr.wikipedia.org/wiki/17._stolje%C4%87ehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Francuskahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Molierehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Corneillehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Tragedijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Komedijahttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=La_Fert%C3%A9-Milon&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Port-Royalu&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Blaise_Pascalhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Teologijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kazali%C5%A1tehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Parizhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Tragedijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1664http://hr.wikipedia.org/wiki/1665http://hr.wikipedia.org/wiki/1667http://hr.wikipedia.org/wiki/Andromahahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Hektorhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Trojanski_rathttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Michel_le_Clerc&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ifgenija&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/1674.http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Jacques_Pradon&action=edit&redlink=1


15/33

Phedre %Fedru& kad i Racine %1?77& 3spje. -radonova djela je u$rokovao prekid

Racineovog dramskog rada

+pak, incident, $bog kojeg je Racine otiao i$ javnog ivota, je imao $aplet skandalom na

sudu 1?7# 3 to vrijeme se oenio (ad se vratio ka$alitu, na $a.tjev =adame de

=aintenon, ljubavnice )uja *+, napisao je moralne prie Esther%1?!#& i

Athalie%1?#1&, obje temeljane na staro$avjetnim priama, a i$vedene su pred uenicima

kole aint92Ir


16/33

nji.ov brani vor kida i da nje$ina ljubav ne"e biti $loin Bricija pita Himenu na koji

nain je 4e$ej umro, a ona odgovara kako ga je preljub stajao ivota +smena govori

Briciji da je Hipolit $aljubljen u nju Bricija ne vjeruje kako je Hipolit ljubi Hipolit

dola$i do nje i pri$naje joj svoju ljubav Hipolit se sprema $a put i dola$i Fedra, te mu

govori kako "e se bojat $a svog sina dok se bude borio Fedra pri$naje Hipolitu svoju

ljubav, no Hipolit joj govori kako je ona jo u braku sa njegovim ocem Fedra s.va"a to

radi te mu govori kako ju slobodno moe mr$iti ili ju ak ubiti jer takva osoba jedino

$asluuje smrt 4eramen je uo vijest kako je 4e$ej ipak iv, te da je stigao tajno u Epir

Fedra se kaje i govori Enoni kako je uinila neto strano Enona njoj govori kako je

nje$in mu ipak iv Fedra joj govori kako umire te kako od sramote ne"e mo"i stati pred

4e$eja, te da i ako mu ne kae nita se ne"e promijeniti 4e$ej dola$i do Fedre, no ona mu

govori kako nije vrijedna njegovi. dodira Hipolit moli oca da ga otjera od ku"e, a kaoi$liku govori kako eli u.vatiti neman kao to je to uinio on 4e$ej se udi kako njegova

obitelj sada bjei pred njim, a uspio ju je spasiti od neprijatelja 4e$ej do$naje da je netko

i$javio ljubav Fedri no ne $na tko, pa pod svaku cijenu eli u.vatiti tog ovjeka koji je

taknuo njegovu ast 4e$ej na neki nain s.va"a kako mu je sin dirnuo u ast, te mu

govori kako je besraman, te se pita kako Fedra nije $nala ka$niti tu drskost Enona govori

4e$eju kako si je $bog toga Fedra gotovo odu$ela ivot, te da ju je ona spasila Hipolit

dola$i do oca, no ovaj ga vrijea, prokllinje, proglaava ga i$dajicom, te ga tjera od sebe

prije nego to ga ubije Hipolit ne moe vjerovat da ga Fedra tui $a ljubav prema njoj,

kada $na da je ona ta koja je i$javila ljubav Hipolit govori kako je on $aljubljen u

Briciju, a ne u Fedru, no 4e$ej mu ne vjeruje (asnije 4e$ej sam sebi pri$naje kako i dalje

voli svog sina, te da $bog toga to je uinio jako pati Fedra dola$i do 4e$eja i moli ga da

ne ubija Hipolita /vaj odgovara kako to nije ni .tio uiniti, ali ga je otjerao 4e$ej joj

govori kako mu je Hipolit pri$nao ljubav prema Briciji, no Fedra pati $bog toga i ne

moe vjerovati Fedra optuuje Enonu kako je ona kriva $a sve ovo jer ju je sprijeila

kada se .tjela ubiti Hipolit ra$govara sa Bricijom, pri$navaju si svoje osje"aje i na kraju

se dogovore kako "e pobje"i $ajedno -anopa upo$orava kralja kako bi se Fedra mogla

ubiti 4akoer govori kako se Enona, nakon to ju je Fedra otjerala od sebe, bacila sa

litice i tako poginula Nakon to je to uo, 4e$ej moli nebesa da ne uslie njegova

proklinjanja, jer bi se veliko $lo moglo dogoditi njegovoj obitelji 4e$ej dola$i do

1?


17/33

4eramena koji mu govori da mu je sin mrtav 3mro je tako da su ga prega$ili uplaeni

konji nakon to su vidjeli morsku neman Fedra pri$naje 4e$eju kako je ona prva i$javila

svoje osje"aje Hipolitu, te da joj nije ostalo jo mnogo vremena jer je popila otrov koji je

u Btenu donijela =edeja 4e$ej jako pati i eli umrijeti sa njom /dla$i do tijela svoga

sina i kaje se to ga je prokleo i protjerao, te eli da mu se iskae poast kao junaku

4akoer, kako bi si smirio duu eli da Hipolitova draga postane njegovom k"erkom

Analiza li,ova-

6edra

4e$ejeva ena, k"i =ina i -asifaje -ri$naje ljubav Hipolitu ne misle"i na

posljedice, te ne mare"i $a asnost svog braka sa 4e$ejom (asnije s.va"aju"i to je

uinila, sama sebi odu$ima ivot otrovom %(ro$ cijelu radnju drame bila je teko

bolesna&

/ipolit

in 4e$eja i Bntiope, kraljice Bma$onaka Drtva je tragine sudbine Nakon to

mu otac pomisli kako je $aljubljen u Fedru, protjeran je i proklet aljubljen je u Briciju

koja mu u$vra"a ljubav 0astan je ovjek Na kraju biva ubijen od uplaeni. konja

+ezej

in Egeja, atenskog kralja eliki je borac, te ja kao takav u$or svome sinu Nakon

to do$na $a lanu ljubav svog sina, proklinje ga i tjera od sebe (asnije se kaje $bog toga

to je uinio, jer $na da i dalje voli svog sina 4akoer astan ovjek, misle"i kako "e se

dijelom iskupiti, sinovu ljubav Briciju eli kao k"erku

17


18/33

(ean9


19/33

B )oversO Puarrel

(a"iperke

4.e +maginarI 2uckold

)jubomorni princ

Akola $a mueve

4.e Nuisances

Akola $a ene

ersailleska improvi$acija

-rimorano vjenanje

-rince$a od Elida

4artuffe

Gon


20/33

Umi0ljeni 5olesni,

3miljeni bolesnik je komedija9balet u : ina (omedija9balet je specifino djelokoje je na granici i$meu opere i drame 5ile su esto prireivane na dvoru )uja *+, u

raskonom dvorcu ersaillesu (ralj )uj *+ je ak i sam nastupao u nekim spektaklima

gdje se scenska umjetnost mijeala sa velikim plesovima, lovakim pri$orima,

vatrometima i igrama na vodi /vo djelo spada u ra$doblje europskog klasici$ma, koje

traje cijelo 17 st i javlja se u Francuskoj 4o se stolje"e u povijesti knjievnosti i

civili$acije esto jo na$iva velikim 4ada je Francuska dominirala Europom jako"u

svoje vanjske politike te utjecajima u umjetnosti i knjievnosti

$jesto radnje--ari$

Vrijeme radnje- rijeme radnje nije na$naeno, ali je vjerojatno 17 stolje"e

+ema-

4ema ovog djela je ivot Qumiljenog bolesnika koji $a sebe misli da je veoma

bolestan -ostaje ovisan o doktorima i o supru$i koji mu ne govore njegovo stvarno stanje

nego i$ njega nastoje i$vu"i to vie novca

Krat,i sadraj-

3 poetku vidimo glavnog lika Brgana kako sreuje raune s ljekarnicima i

doktorima te $braja potroeni novac koji je potroio na velik broj ra$liiti. lijekova

Brgan ima enu i dvije k"eri i$ prvoga braka Bngeliue je dovoljno stara $a udaju, te je

ve" nala momka $a kojeg otac ne $na /djednom ju otac po$ove te joj rekne da joj je

naao supruga /na se poveselila misle"i da je to nje$ina ljubav Bli nisu mislili na istu

osobu Bragan, koji misli da je jako bolestan, eli ju udati $a lijenikova sina koji studira

6@


21/33

medicinu kako bi u obitelji mogao imati lijenika koji bi se $a njega stalno brinuo

5eline, Braganova ena, eli Bngeliue poslati u samostan, ali se pokorava muu 3

svakom pri$oru Bragan i$javljuje ljubav 5eline, a ona mu u$vra"a Bragan, umislivi da

mu smrtna ura otkucava, sastavlja oporuku a oporuku 5eline ne eli uti, i kae8

?! ja 5i1 po0la za vama u ro5 da vam do,aem ,a,o vas njeno volim@.

Bragan joj eli ostaviti sav imetak, ali mu to $akon onemogu"uje (od prijedloga da

5eline prije njegove smrti u$me sav novac i mjenice i$ njegove sobe 5eline se u$ruja

rekavi da nita od toga ne eli, ali ju je ipak $animalo koliko su ti i$nosi veliki lukinja

4oinette je na Bngeliueinoj strani i spremna joj je pomo"i 4ako odla$i javiti 2leanteu

%Bngeliuenoj velikoj ljubavi& da Bragan sprema udati Bngeliue 2leante se predstavljakao $amjenik uitelja pjevanja kako bi on i Bngeliue mogli biti $ajedno Bragan nita ne

sumnja, te po$iva budu"eg $eta i njegova oca na veeru /ni ra$govaraju o Braganovoj

neobinoj bolesti i nainima i$ljeenja 5eline je primjetila 2leantea koji joj je bio

sumnjiv (ae to Braganu, koji je potraio mlau k"er )ouison, te mu ona otkriva svu

istinu 3 posjet Braganu dola$i njegov brat 5eralde 2leante je 5eraldea nagovorio da ga

predstavi kao momka dostojnog Bngeliue Bragan ne eli uti $a nju nakon skandala

koji je napravila pred doktorom i odbila mukarca kojeg joj je otac namjenio 4u opet

vidimo umiljenu bolest Bragana, kada ga je slukinja podsjetila da sa sobom u$me tap,

jer be$ njega ne moe .odati 4oinette i 5eralde kuju dogovor kako bi uspjeli pomo"i

Bngeliue 5eralde poinje uvjeravati svog brata da on nije bolestan i da je medicina

$nanost $a naivne Bragan tu tvrdnju pokuava pobiti, ali 5eralde ima dobre odgovore na

svako Braganovo pitanje Nakon to je Bragan odbio u$eti klistir doktora -urgona,

-urgon se jako naljutio i ostavio Bragana 4o je iskoristila slukinje 4oinette te se

predstavila kao veoma iskusan lijenik i Bragana uvjerila da treba raditi suprotno od

onoga to su mu njegovi lijenici preporuili 5eralde Braganu govori kako ga njegova

ena iskortava, a k"er be$uvjetno voli, te ju $bog toga ne smije poslati u samostan

Bragan u to sumnja, ali pristaje na test 5eralde se sakrio, Bragan je legao na kau i pravi

se da je mrtav 4oinette tada kae 5eline da joj je suprug umro 5eline ula$i u sobu da se

uvjeri, te tada naglas govori kako mora to prije u$eti sav novac i mjenice, te kako se

61


22/33

konano rijeila mua Bragan se digne i vie na 5eline dok ona odla$i +stu su stvar

napravili kako bi testirali Bngeliue No ona je plakala, jadikovala, jedina briga joj je bila

to je otac umro dok se na nju ljutioJ bila je potpuno neutjena 0ak je odbacila 2leantea i

odluila po"i u samostan, prema oevoj posljednjoj elji 0uvi to, Bragan $agrli i poljubi

svoju k"er, sav sretan to je upo$nao nje$inu pravu narav -ristao je na brak Bngeliue i

2leantea, pod uvjetom da 2leante postane doktor da bi se mogao brinuti $a Bragana

2leante je spreman sve obe"ati, no 5eralde je uvjerio svog brata da to nije potrebno, da

Bragan moe sam postati doktor i tako sam sebe i$ljeiti 5eralde po$ove svoje prijatelje

koji ine sveani skup kako bi Bragana proglasili lijenikom Bragan be$ ikakve muke i

sumnje prola$i sve testove i postaje lijenik No, nije $nao da je sve to samo predstava

kako bi 5eralde uvjerio brata da je lijenik i kako bi Bragan sam sebe

i$lijeio

Analiza li,ova-

Araan

3miljeni bolesnik am $a sebe misli da mu nema spasa, vjeruje da "e ga oni

silni ljekovi i$lijeiti Njegova uskogrudnost i preokupacija svojom bole"u ine ganaivnim i sebinim, te ga ljudi iskoritavaju Gok se on Qbori $a ivot, drugi mu samo

napla"uju svoje usluge i ive raskono na njegov raun, $naju"i da mu nije nita amo ga

k"er Bngeliue nastoji uvjeriti da je on svoju bolest samo umislio (asnije ga u to

uvjerava i njegov brat 5eralde Bragan je veoma bogat i vjerojatno plemi"kog podrijetla

3nato svemu, on je obiteljski ovjek te veoma voli svoje k"eri i enu Ne voli kada mu

se ljudi suprostavljaju i kada nije u pravu


23/33

Aneli=ue

Braganova starija k"er eoma cijeni i voli svog oca te mu eli dobro, ali mu se i

suprostavlja kad je nje$ina sre"a u pitanju aljubljena je u 2leantea /bra$ovana,

svjesna situacije oca nastoji $adovoljiti i pomo"i mu da s.vati kako je on potpuno $drav

Louison

Braganova mlaa k"er eoma je mlada, voli oca i majku jerojatno nije svjesna

da joj je otac potpuno $drav -otuje roditelje i sestru -ou$dana do odreene granice

%dok joj otac ne $aprijeti batinama& )ukava i snalaljiva


24/33

Vrijeme radnje:17 st

Li,ovi-4artuffe, /rgon, Elmire

Krat,i sadraj-

4artuffe S varalica, uspijeva se uvu"i u imu"nu obitelj naivnog gospodara koji mu

daje sve, jer misli da je 4artuffe veliki pobonjak 0itava obitelj pokuava /rgonu

doka$ati da je 4artuffe varalica, ali /rgon to ne do$voljava, ak ruku svoje k"eri daje

4artuffeu, a kasnije mu i prepisuje ku"u No meutim Elmire %/rgonova ena& i Gomis

%njegov sin& skupe dovoljno doka$a da ra$otkriju 4artuffea, ali /rgon ni u to nije

vjerovao dok ga njegova ena naposljetku ne $amoli da se skrije ispod stola i prislukuje

ra$govor nje i 4artuffea +$ tog ra$govora /rgon vidi da je 4artuffe obini varalica ali

prekasno, jer je ku"u ve" prepisao na njega %/statak djela dodan je na inicijativu

francuskog kralja u ono vrijeme&

$izantrop

$jesto radnje- -ari$, 2elimenina ku"a

Vrijeme radnje- *++ stolje"e

O djelu-

Gjelo poput ovog procjenjuje iskrenost ljudski. osje"aja 3 dananjem svijetu gdje se sve

$asniva na lai, korupciji i novcu moe se vjerovati samo onima i$ iji. usta govori

iskrenost =oda nam nekad nije lijepo $a nae male nepodoptine ili mane, no na istini

ovjek i$grauje svoj ivot /no, emu se smijemo u ovom djelu, nije Blcesov $naaj i

njegova vrlina, nego moda jedino njegova pogreka to nije uvidio da drutveni ivot

$a.tjeva od svakog ovjeka i$vjesnu do$u kompromisa, vrlina moda pa i treba

6>


25/33

be$uvjetno da se tuje, ali $a.tjevati je kod svi. ljudi i to kod svi. ljudi u najve"em

mogu"em stupnju, stvar je nemogu"nosti 4o dovodi do rata sa itavim ljudskim rodom,

ili do povlaenja i$ drutva i do usamljenosti, $a koju se odluio i Blceste

Li,ovi-

Alcelse9 tovatelj 2elimenin

Philinte9 prijatelj Blcesteov

Oronte9 tovatelj 2elimenin

Celimena9 Blsesteova ljubav

Elijanta9 ku$ina 2elimenina

Arsunoja9 prijateljica 2elimenina

Acaste i Clitandre9 marki$i

asque9 2elimenin sluga

!u ios9 Blcesteov sluga

adraj-

'rvi 8in

3 prvom inu dola$i do svae i$meu Blcestea i -.ilintea $bog prijateljstva, jer

jedan smatra da se prijateljstvo sklapa sa svim dobrim ljudima dok Blceste smatra da se

prijateljstvo mora sklapati korak po korak i da njegovi prijatelji mogu biti samo

odabranni ljudi 3to dola$i /ronte koji tuje Blcestea i koji mu nudi prijateljstvo, a

ujedno eli da Blceste uje njgove pjesme i da o njima da svoj sud, na to Blceste

pristaje Nakon proitani. pjesmi mr$ovoljni Blceste govori da te pjesme nisu $a nita ida se /ronte ostavi pjesnitva Na to /ronte odla$i uvrijeen

6


26/33

Drui 8in

Grugi in $apoinje Blcestoim prigovaranjem 2elimeni $bog toga to ona ima

mnogo udvaraa Nakon toga ona mu odgovara da $a to nije ona

kriva i nakon toga i$bija svaa pa tako Blcelse govori da se 2elimena mora odluiti

i$meu njega i marki$a %nje$ini. udvaraa& 3 to dola$e Bcaste i 3itandre te je ispituju o

ponaanju lanova visokog drutva Na to Blceste prigovara jer smatra da nije lijepo

i$rugavati tue osobine -o Blcesa dola$i straar no on ne $na $bog ega

+rei 8in

Gogovor dva marki$a da "e se jedan drugome maknuti sa puta ako kome od nji.

2elimena u$vrati ljubav Gola$i Brsinoja, 2elimenina prijateljica koja joj predbacuje to

ima toliko udvaraa i govori joj to ljudi misle o njoj, ali $apravo je ljubomorna na

2elimenu $bog nje$ine ljepote i mladosti Na to joj 2elimena vra"a malim 'savjetom' da

ne stavlja nos gdje mu nije mjesto

etvrti 8in

Blceste sav ogoren dola$i kod 2elimene gdje susre"e -.ilintea i Elijantu koji su

govorili o ljubavi i otkrili da se oni $apravo vole Gok Blceste nosi pismo kao doka$

2elimenine nevjernosti, 2elimena mu otvoreno pri$naje da ga voli i govori mu da gi mu

$apravo pri$nala svoju ljubav da je to pismo istina 3 to dola$i Blcesteov sluga koji mu

govori da moraju bjeati jer "e inae Blceste $avriti u $atvoru, $bog vrijeanja pjesnika

'eti 8in

Blcaste priop"ava -.ilinteu da kani oti"i i$ nji.ova drutva, no prije toga eli

iskuati 2elimeninu ljubav 3 2elemeninu domu susre"u Blceste i /ronte te trae od

2elimene da se odlui i$meu nji. dvojice 3to stiu dva marki$a i donose 2elimenino

6?


27/33

pismo u kojem i$ruguje svakog od svoji. udvaraa 4o donekle odbija Blcastea no on jo

uvjek voli 2elemenu i eli da mu ona postane ena No ona kae da se boji braka i da "e

u braku s Blcasteom biti osamljena Guboko uvrijeen Blcaste odla$i i govori da vie

nikada ne eli uti $a 2elimenu

B,rtac

$jesto radnje- -ari$

Li,ovi-

Harpagon 9 2leanteov i Elisein otac

Bnselme 9 alereov i =arianein otac

)a Flec.e 9 2leanteova sluga

Krat,i sadraj-

2lMante pri$naje svojoj sestri kako je $aljubljen, te ju moli da ga ne pokuava

odvratiti od toga Tlise ga upita tko ja ta koju ljubi, a on odgovara da je to prekrasna

djevojka koja se nedavno doselila po imenu =ariane a to vrijeme Harpagon tjera )a

FlMc.ea i$ svoje ku"e, koji mu govori da samo eka njegovog sina %2lMante mu je rekao

da ga eka& Harpagon mu govori neka ga eka na ulici jer mu ne vjeruje i misli kako "e

ga pokrasti )e FlMc.e ga $afrkava no Harpagon se u$rujava i tjera ga van (asnije

ra$govara sam sa sobom o tome kako je teko ste"i takav novac kakav on posjeduje, a

$adrati samo dio potreban $a trokove (asnije dola$e 2lMante i Tlise Harpagon

pomilja kako su uli njegovo glasno ra$miljanje, no oni su jednostavno ra$miljali otome kako da ga oslove a da ga ne prekinu 2lMante mu govori kako svi $naju da je on

imu"an ovjek i da raspolae poprilinim imetkom Harpagon govori kako lau oni koji

to govore i da te glasine ire lupei Harpagon svoju djecu proglaava neprijateljem,

odnosno sve one koji govore da je on imu"an ;ovori 2lMantu kako besramno troi

67


28/33

njegov novac na skupu odje"u, no 2lMante je $apravo veoma sretne ruke i ono to dobije

kockanjem potroi na svoju odje"u Harpagon mu govori kako to ne valja te mu i$govara

raunicu kojom doka$uje svoju i$nimnu li.varnost Tlise i 2lMante ap"u neto jedno

drugom, ali Harpagon odma. pretpostavlja kako se dogovaraju oko toga kako "e ga

pokrasti, no oni jednostavno govore kako ele s njim ra$govarati o enidbi Harpagon im

govori kako on takoer eli o tome ra$govarati s njima Harpagon im govori kako kako je

upo$nao mladu djevojku po imenu =ariane Nakon to uje kako se njegov otac eli

oeniti enom koju on voli pada mu mrak na oi Harpagon govori svojoj k"eri kako je

2lMantu naao udovicu $a koju "e se udati, a njoj starca gospodina Bnselmu Tlise odbija

to vjenanje, a Harpagon joj govori kako grijei te kako "e se svi ostali sloiti sa njim, i

po$iva alMre da odlui umjesto nje alMre ugaa Harpagonu kako bi lake i$ala s njim

na kraj 4ako Harpagon alMreu daje svoju ulogu %apsolutnu mo" nad Elvirom u odabirupravog mua& 2lMante se susre"e sa )e FlMc.eom radi 1 tisu"a franaka koje mu .itno

trebaju a to mu je )e FlMc.e predloio metra imona 2lMante ne $na da je s druge

strane njegov otac Harpagon se eli uvjeriti kako mu novac ide u dobre ruke, no nakon

to se susretnu ponu vrijeati jedan drugoga usre"u se )e FlMc.e i Frosine, a Frosine

mu govori kako posreduje u posli"u sa Harpagonom )a FlMc.e mu govori kako moe biti

sretan ako

ita i$ njega i$vue jer je najkrtiji ovjek na svijetu Frosine dola$i do Harpagona te mu

poinje laskati kako i$gleda mlado, da "e dugo ivjeti itd Harpagon ga pita kako

napreduje njegovo sklapanje braka sa =arianeom Frosine mu govori sve to eli uti8

kako uasno malo novaca troi na sebe, kako voli starije ljude itd, te joj Harpenon

prireuje veeru -ostaje sve samouvjereniji jer mu Frosine puni glavu kako dobro

i$gleda te kako "e se svidjeti =arianei Frosine mu nainje temu kako joj treba novaca no

Harpagon se odma. uo$bilji Frosine mu povremeno govori kako je lijep i naoit, a

povremeno ga trai $a vrlo malu svotu novaca -objeuje Harpaganova krtost i on odla$i

pripremati se $a veeru Harpagon i $a ovako vanu veeru nastoji potroiti to manje

novaca Ra$govaraju =ariane i Frosine, i =ariane joj pri$naje kako bi radije u$ela onog

plavokosog mladi"a koji je po.odio u nje$inoj ku"i, nego koga drugog Frosine joj govori

kako "e mo"i uivati u mladi"ima nakon to Harpagon umre, a da bi se to trebalo

6!


29/33

dogoditi u sljede"a tri mjeseca Nakon to ga je ugledala, =ariane govori kako je ruan

Harpagon je upo$naje sa svojim sinom i k"erkom No, kad je ugledala sina, govori kako

je to taj plavokosi mladi" 2lMante joj govori kako ju ne bi volio imati $a ma"e.u

=ariane joj govori kako i ona isto misli 2lMante joj udvara, no kasnije govori kako je to

inio u oevo ime Nakon to su krenuli prema sajmu, 2lMante u$ima oev prsten i

poklanja ga =arianei u njegovo ime, na to Harpagon burno reagira 2lMante i =ariane

polako otkrivaju svoje osje"aje jedno drugom, i =ariane mu govori ako uspije uvjeriti

njegovu majku da "e pri$nati svoje osje"aje $a njega Frosine govori =arianei da mu

pokua dojaditi svojim eljama te da Harpagon poludi Frosine govori kako im treba neka

ena koja je dobra glumica kako bi uvjerila Harpagona da je jako bogata i enidbenim

ugovorom mu darovala cijeli svoj imetak Harpagon sluti da 2lMante i =ariane neto

mute, no 2lMante ga ubr$o uvjerava kako je to radio u oevo ime Harpagon mu govorikako ipak misli da je prestar $a =arianeu, i da bi mu je dao $a enu, no poto nije

$aljubljen u nju, brak be$ ljubavi nije dobar 2lMante mu kasnije pri$naje svoju ljubav

prema =arianei, te da ju silno eli $a enu 2lMante s.va"a kako ga otac vara, te mu

prijeti da "e sve uiniti kako bi mu je preoteo Harpagon po$iva


30/33

Analiza li,ova-

/arpaon

2lMantov i Elisin otac, $aljubljen je u =arianeu, veoma krt starac +ma krinjicu u

kojoj se nala$i 1@ tisu"a kuda 3 svakome vidi lopova i nikome ne vjeruje, ak ni svojoj

djeci 5e$ ob$ira gdje i kada uvijek nastoji to manje, ako i ita potroiti Radije bi dao

neiji ivot nego platio svojim novcem

"lCante

Harpagonov sin, totalna suprotnost oca Ato se tie ljubavi nije ga briga $a novac

aljubljen je u =arianeu i voli je be$uvjetno preman je sve uiniti $a ljubav

ValCre

Bnselmov sin aljubljen je u Tlise te se uli$uje Harpagonu kako bi se oenio

njegovom k"eri eoma je mudar i lukav ovjek

$ariane

Bnselmova k"i aljubljena u 2lMantea Nje$ina majka eli da se bogato uda, no

ona eli istinsku ljubav i nije ju briga $a novac

:@


31/33

#AKL(UAK

Pierre Corneilleotac francuske klasicistike tragedije Roen je 1?@?g u Rouenu,

gdje je 1?!> i umro -isao je komedije i tragedije, ali nakon neuspje.a naputa ka$alite

te se bavi teorijom knjievnost i pie rasprave Najpo$natija djela 9 komedije8 /bmana,

)aacJ tragedije8 2id, Horace, 2inna, -olIeucute 2id je njegova najpo$natija tragedija

3 ovom djelu se velia patrioti$am olja i ra$um vladaju glavnim likovimaJ stavlja

dunost i ast ispred ljubavi astoji se od inova Jean Racineroen je 1?#: a umro

je1?## -ie tragedije8 Bndroma.a, 5ritanik, +figenija, Fedra Fedra je njegovo najitanije

i najpo$natije djelo Moliere njave"i francuski komediograf -ravo ime mu je


32/33

L!+%&A+U&A

1 -ovijest svjetske knjievnosti %u osam knjiga&J urednitvo )+5ER, agreb Suredio iktor Dmega

6 0+4BN(B $a 6 ra$red te.niki. i srednji. struni. kola U Bmira Gibri" 4u$la8

5osanska rije, 6@@

: VVVlektiraorg

> VVVgoogleba

VVVVikipediaorg

:6
http://www.lektira.org/http://www.google.ba/http://www.wikipedia.org/http://www.lektira.org/http://www.google.ba/http://www.wikipedia.org/


33/33

AD&*A(

3vod KKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKK 6

(lasici$am u europskoj knjievnosti KKKKKKKKKKKKK >

akljuak KKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKK :1

)iteratura KKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKK :6

adraj KKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKK ::

Documents

Klasicizam u Evropskoj književnosti