66 MMaajj//

SSeepptteemmbbaarr,, 22001111.

PRVA KONFERENCIJA FARMAKOEKONOMIKE I ISTRAŽIVANJA ISHODA U BOSNI I HERCEGOVINI Sarajevo, 14.-15. oktobar/listopad 2011.

Poštovani,

Zadovoljstvo nam je obavijestiti Vas da ISPOR Bosna i Hercegovina u saradnji sa Agencijom za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine organizuje dvodnevnu konferenciju farmakoekonomike i istraživanja ishoda sa međunarodnim učešćem pod nazivom

„Farmakoekonomika i perspektive u Bosni i Hercegovini“

Prvi dan konferencije rezervisan je za cjelodnevni kurs farmakoekonomike koji će voditi prof. dr. Lieven Annemans, evropski ekspert iz područja zdravstvene ekonomike i procjene zdravstvenih tehnologija.

Po završetku kursa, polaznicima će biti uručeni certifikati, nakon čega je planirana promocija ISPOR Knjige termina – prevod na jezike naroda BiH.

Za drugi dan planirane su prezentacije o trenutnoj situaciji iz oblasti farmakoekonomike i perspektive u budućnosti. Konferencija će biti zaključena održavanjem okruglog stola sa temom budućih zajedničkih aktivnosti farmaceutske industrije, vladinih institucija, akademske zajednice i kliničara na polju farmakoekonomike (donošenje farmakoekonomskih smjernica za Bosnu i Hercegovinu). Konferencija se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i Ministarstva zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine Kome će kurs i učešće koristiti?

Zaposlenicima u farmaceutskoj industriji – Market Access managerima, Medical managerima, Business Unit managerima, Product managerima i svima onima koju učestvuju u planiranju i pripremanju uspješnog ulaska novog lijeka na tržište u Bosni i Hercegovini.

Zaposlenicima u osiguravajućim društvima i regulatornim tijelima u zdravstvu – zaposlenicima zavoda/fondova zdravstvenog osiguranja, kao i privatnih osiguravajućih kuća, članovima komisija koji donose odluke, te svima onima koju učestvuju u procesu odlučivanja oko djelomičnog ili potpunog finansiranja lijekova u Bosni i Hercegovini.

Zaposlenicima u zdravstvu – direktorima kliničkih centara, bolnica, domova zdravlja i načelnicima/šefovima odjela, članovima bolničkih komisija, odgovornima za nabavu, bolničkim farmaceutima, te svima onima koji između ponuđenih metoda dijagnosticiranja i liječenja bolesti, te lijekova moraju odabrati finansijski najefektivniju opciju.

Kurs farmakoekonomike 14.10.2011. P R O G R A M

08:00-09:00 REGISTRACIJA

09:00-10:15 Uvod u farmakoekonomiku I dio

Osnovni principi procjena u farmakoekonomici 10:15-10:30 PAUZA

10:30-12:15 Najprimjenjeniji metod: šeme medicinskih odluka – dobar i loš primjer Analiza uticaja na budžet – više od obične računice Praktični primjeri „dobrih“ i „loših“ procjena

12:15-13:15 RUČAK

13:15-15:00 Uvod u farmakoekonomiku II dio

Primjena internacionalnih procjena u centralno-evropskom kontekstu 15:00-15:15 PAUZA

15:15-17:00 Primjena zdravstveno ekonomksih procjena u razvoju lijekova: izazovi i rješenja Uloga zdravstveno ekonomskih procjena u donošenju odluka o cijeni i refundiranju

17:00-17:15 PAUZA 17:15-18:00 Farmakoekonomska procjena personalizovane medicine

ISSN

223

2-77

2X

Izdavač: Udruženje za farmakoekonomiku i istraživanje ishoda u Bosni i Hercegovini - Society for Pharmacoeconomics and Outcomes Research in Bosnia and Herzegovina ISPOR Bosnia and Herzegovina Regional Chapter Urednici: mr.ph.sci. Lana Lekić, spec.; mr.ph.sci. Tarik Čatić Članovi upravnog odbora: mr.sc. Tarik Čatić, mr.ph., Predsjednik ISPOR BH ■ mr.sc.dr.med. Begler Begović, Dopredsjednik ISPOR BH ■ mr.ph. Amer Bajramović, Sekretar ISPOR BH Adresa: M. Hadžijahića 53, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina ■ info@farmakoekonomika.ba ■ www.farmakoekonomika.ba

Cijena kotizacije (uključuje ručak, kafe pauze i materijale)

Cijena Kurs Konferencija Učesnici iz BiH 250 KM 100 KM Strani državljani 150 EUR 100 EUR * cijena Kursa uključuje i kotizaciju za Konferenciju

Detalji za uplatu: Korisnik: Udruženje za farmakoekonomiku i istraživanje ishoda u BiH, M.Hadžijahića 53, Sarajevo Broj računa (KM): 1610000085090060 kod Raiffeisen banke

Za prijave i plaćanja iz inostranstva, molimo da nas kontaktirate putem e-maila.

Sponzori

Registracija Potrebno je dostaviiti prijavnicu koju možete preuzeti na internet stranici

www.farmakoekonomika.ba te dostaviti: na faks: 033 – 220 - 395 skeniranog na e-mail: ufisbih@bih.net.ba ili poštom na adresu: ISPOR BH, M. Hadžijahića 53, 71 000 Sarajevo Prijave je potrebno dostaviti najkasnije 07.10.2011. godine Prijava se smatra izvršenom tek po uplaćenoj kotizaciji!

www.farmakoekonomika.ba

Piše: Tarik Čatić, mr.ph.sci. ISPOR BH Predsjednik

2

Preliminarni program konferencije 15.10.2011. 09:00-09:30 Otvaranje i pozdravne riječi 09:30-09:50 Farmakoekonomika i perspektive u Bosni i Hercegovini

Tarik Čatić, mr.ph.sci., Predsjednik ISPOR Bosna i Hercegovina 09:50-10:10 Značaj farmakoekonomike iz perspektive zdravstvenog sistema

Mr.sc. Vanda Marković Peković , mr.ph., Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske 10:10-10:30 Kriterij za stavljanje lijekova na listu u FBiH

Snježana Bodnaruk, dipl.iur., Ministarstvo zdravstva FBiH 10:30-11:00 Kafe pauza 11:00-11:20 Pregled praćenja potrošnje, stavljanja na listu i formiranja cijena lijekova od strane FZO Republike Srpske

Vesna Đurđević, mr.ph., Fond zdravstvenog osiguranja RS 11:20-11:40 Program zdravstvene zaštite – Fond solidarnosti

doc.dr.Osman Slipičević, dr.med., Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH 11:40-12:00 Pregled stanja u farmakoekonomici i financiranju lijekova u Hrvatskoj, utjecaj uvođenja BIA-u Hrvatskoj

Prim.dr.sci. Ranko Stevanović, dr. med., Hrvatski zavod za javno zdravstvo – Predsjednik hrvatskog društva za farmakoekonomiku i ekonomiku zdravstva

12:00-12:20 Dopunsko zdravstveno osiguranje Bit će naknadno određeno

12:20-13:20 Ručak 13:20-13:40 Predstavljanje Pravilnika o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o

cijenama lijekova u Bosni i Hercegovini. Biljana Tubić, mr.ph.sci., Predsjedavajuća interresorne radne grupe za izradu Pravilnika, Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine

13:40-14:00 Pogled farmaceutske industrije na farmakoekonomiku Vladimir Zah, Predsjesnik ISPOR Srbija

14:00-14:20 Vodič za farmakoekonomske evaluacije za Srbiju Tanja Novaković, mr.sci.ph, predsednica Sekcije za farmakoekonomiju Saveza farmaceutskih udruženja Srbije; Galenika a.d.

14:20-15:00 Zatvaranje

3 www.farmakoekonomika.ba

Inovativna rešenja koja ograničavaju rast troškova, a istovremeno ne smanjuju dostupnost novih terapija, danas postaju nezamenljiva za sve zdravstvene fondove, pogotovo ako se zna da su nove terapije sve skuplje, a njihovi dometi neretko veoma ograničeni U svetlu aktuelnih ušteda u zdravstvenom sistemu, koje nisu karakteri- stične samo za Srbiju, farmakoekonomske analize odnosa troškova i koristi neke terapije danas sve više dobijaju na značaju. Međutim, uzimajući u obzir stanje u srpskom zdravstvu, stiče se utisak da potencijal farmakoekonomskih saznanja kod nas nije dovoljno iskorišćen. Reforme sigurno neće moći da zaobiđu ni srpski zdravstveni sistem, pa će tako i politika refundacije troškova za lekove i zdravstvene usluge verovatno morati da pretrpi velike promene. Zbog toga je ova konferencija bila jedinstvena prilika da rukovodioci u našim zdravstvenim ustanovama, Republičkom zavodu za zdravstveno osiguranje, farmaceutskim kompanijama i apotekama iz prve ruke čuju savremena evropska iskustva u farmakoekonomiji. Na konferenciji su predstavljeni primeri farmakoekonomskih analiza i dobre prakse, pre svega iz Poljske, Engleske, Hrvatske i Mađarske, koji su rezultirali predlozima za poboljšanje i unapređenje sistema zdravstvene zaštite, kao i za povećanje njegove troškovne efikasnosti. Sem toga, predstavljen je i prvi Vodič za farmakoekonomske evaluacije na srpskom jeziku. Vodič je napisan u skladu s najboljim evropskim i svetskim važećim preporukama, a uzima u obzir aktuelnu regulativu o lekovima u Srbiji.

Inače, konferenciju Farmakoekonomija u praksi organizovala je Sekcija za farmakoekonomiju Saveza farmaceutskih udruženja Srbije (SFUS), a održana je u Centru Sava 27. maja 2011. godine. Na otvaranju, u ime organizatora govorila je mr farm. sci. Tanja Novaković, predsednica Sekcije za farmakoekonomiju SFUS-a, dok je skup otvorila mr farm. spec. Dubravka Urošev, generalni sekretar SFUS-a.

Rad je bio organizovan u tri panela: u prvom se diskutovalo o refundaciji i formiranju cena lekova, uz predstavljanje iskustava Hrvatske i Mađarske, u drugom o praksi i perspektivama u proceni zdravstvenih tehnologija, dok su u popodnevnoj sesiji održane kratke radionice – kursevi na temu ekonomske evaluacije farmaceutskih usluga i primene farmakoekonomskog modela u praksi. Prvo predavanje održao je dr Luka Vončina, rukovodilac Službe za lekove i medicinska sredstva Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Predstavljajući rezultate reformi hrvatskog zdravstvenog sistema, on je posebno naglasio prednosti sistema e-recepata koji je Hrvatska počela da uvodi prošle godine. Prema njegovim rečima, taj sistem znatno je smanjio administrativni rad i farmaceuta i lekara, dovodeći tako do značajne uštede i vremena i sredstava, a istovremeno je dao i nove mogućnosti za praćenje, analizu i evaluaciju tržišta lekova.

U Hrvatskoj nije praksa da se lekovi koji jednom uđu na listu HZZO-a posle skinu s te liste zbog svoje cene. Ako lek postane preskup ili se javi jeftinija alternativa, onda se pregovara s kompanijom o smanjenju cene ili se lek s A-liste koji u potpunosti refundira fond, premesti na B- listu, gde je učešće pacijenata u ceni mnogo veće. B-lista je za većinu kompanija nepopularno rešenje, pa se zapravo uglavnom postiže snižavanje cene – rekao je dr Vončina.

Dr Vončina smatra da je HZZO uspeo da omogući optimalnu snabdevenost tržišta po prihvatljivim cenama, uvodeći niz inovativnih rešenja koja ograničavaju troškove na lekove. Tako, na primer, postoji sistem pay back: određivanje najveće sume koju HZZO može da potroši na lekove sa svoje liste skupih lekova. Ukoliko se taj iznos premaši, razliku pokrivaju sami proizvođači lekova ili se ona obezbeđuje iz različitih donacija. Sem tog, postoji i sistem cross product, koji

kompaniji uslovljava stavljanje novog leka na A-listu snižavanjem cene nekog svog leka koji već postoji na listi. To rešenje naišlo je na dobar prijem kod inovativnih kompanija, a istovremeno je omogućilo kontinuirano uvođenje inovativnih lekova na listu bez ukupnog povećanja troškova na lekove. Naime, upotreba skupih lekova u Hrvatskoj je poslednjih godina porasla za 20 odsto, ali to nije dovelo do znatnijeg porasta troškova Fonda. Predavanje o politici refundacije zdravstvenih usluga u Mađarskoj održao je dr David Danko

Održana Prva međunarodna konferencija Farmakoekonomija u praksi, Beograd, 17. maj/svibanj 2011.

Piše: Tanja Novaković, mr.sci.ph. Predsjednica sekcije za farmakoekonomiku FDS

www.farmakoekonomika.ba

4

www.farmakoekonomika.ba

s Univerziteta Korvinus u Budimpešti. On je naveo da Mađarska ima jedan od najkomplikovanijih sistema refundacije u Evropskoj uniji.

Međusobni odnosi proizvođača lekova, Fonda, lekara i pacijenata izuzetno su komplikovani. Fond želi da postigne racionalnu cenu leka s ciljem da ga nikako ne preplati, lekari, s druge strane, žele širok izbor lekova i dostupne najsavremenije terapije i ne bi hteli da ih cena leka ograničava u propisivanju, dok pacijenti žele najbolju moguću zdravstvenu zaštitu. Ako uzmemo u obzir i prilično komplikovan odnos lekara i farmaceutskih kompanija, jasno je da je sve te zahteve veoma teško uskladiti. Fondu ne treba da znači mnogo sam odnos rizika i koristi za neki lek kada određuje politiku refundacije. U obzir treba uzeti međusobni odnos terapijske vrednosti, cene i neželjenih efekata leka, s jedne, ali i etike, s druge strane, jer pacijenti imaju pravo na terapiju. Izbor je težak: da li staviti lek na listu čim se pojavi i tako ga učiniti dostupnim pacijentima ili sačekati šest meseci da cena leka bude niža. Izbor nije samo ekonomski, već i etički i medicinski, jer nije reč samo o uštedama već i o životu pacijenata – objasnio je dr Danko.

Iskustva primene procene zdravstvenih tehnologija (HTA – Health Technology Assessment) u procesu određivanja cena lekova

i politike refundacije, kad su zemlje srednjeg dohotka u pitanju, predstavili su dr Krizstof Landa i dr Magdalena Vladysiuk iz Poljske. Oboje su učestvovali u formiranju poljske nacionalne HTA agencije, ali i u projektu Svetske banke o formiranju slične agencije u Srbiji.

Racionalna politika refundiranja cena lekova trebalo bi da se zasniva na farmakoekomskoj analizi i evaluaciji podataka koju radi regulatorno telo na nivou Ministarstva zdravlja. Korist farmakoekonomskih analiza u zdravstvu je višestruka: povećava se transparentnost, odluke koje se donose zasnovane su na konkretnim podacima i dokazima, dobija se veća vrednost za isti novac. Problem postoji kod novih lekova, jer iako u razvijenim zemljama ima visok odnos trošak–korist, njihova cena može biti previsoka za zemlje srednjeg dohotka, pa to treba pažljivo proceniti – rekao je dr Landa.

Prema njegovom mišljenju, Ministarstvo zdravlja svake zemlje treba da podrži osnivanje HTA agencije i obezbedi osnovno obrazovanje i praksu za stručnjake koji će se baviti time. On smatra da bi za zemlju poput Srbije bila sasvim dovoljna i mala, fleksibilna agencija, sa 30-40 zaposlenih. U tom slučaju kompanije snose troškove farmakoekonomske analize svog proizvoda i podnose agenciji rezultate studija, a ona ih dalje analizira i daje krajnju preporuku.

U Poljskoj je 2004. malo ko znao šta je uopšte HTA, a danas je Poljska referentna zemlja za srednju i istočnu Evropu kad je

medicina zasnovana na dokazima u pitanju. Nikad nije kasno da se počne – poručio je dr Landa. Prvi Vodič za farmakoekonomske evaluacije

Kao jedan od autora, mr farm. sci. Tanja Novaković predstavila je prvi Vodič za farmakoekonomske evaluacije za Srbiju, prilagođen važećoj regulativi o lekovima u Srbiji. Osnovni cilj izrade "Vodiča za farmakoekonomske evaluacije" za Srbiju je da pomogne svim učesnicima u izradi, tumačenju i donošenju odluka na osnovu farmakoekonomskih evaluacija, kao i da ekonomske informacije koje se prikazuju budu kredibilne i standardizovane. Ona je objasnila da i u Srbiji raste potreba za farmakoekonomskim evaluacijama zbog neophodnih promena koje se očekuju u zdravstvenom sistemu i hroničnog nedostatka novca.

Neke od preporuka koje Vodič navodi kažu da novi lekovi tokom evaluacije treba da se porede s najefikasnijom terapijom koja trenutno postoji. Sem na odnosu cost–effectivenes, treba raditi i na odnosu cost–utility, koji meri uticaj leka na poboljšanje pacijentovog kvaliteta života, jer se tako dobije potpunija slika. Tokom analize sve validne studije treba da se uzmu u obzir, a ukoliko studije za neki lek ne postoje, onda se analiza radi na osnovu modela – objasnila je mr farm. Novaković.

Inače, u svetu postoje 32 slična vodiča, a prvi je objavljen u Australiji 1992. godine kao zahtev za refundaciju medicinskih

proizvoda. Svi oni pružaju metodološke smernice za farmakoekonomsku evaluaciju, daju primere dobre prakse i postavljaju standarde koje treba pratiti tokom evaluacije i imaju primarnu ulogu kod formiranja cena lekova i refundacije

www.farmakoekonomika.ba

ISPOR Knjiga termina prvo je izdanje stručne literature koje tretira oblast farmakoekonomike i zdravstvene ekonomike na jezicima naroda Bosne i Hercegovine, ali i regionalnog govornog područja. Na prijevodu i validaciji knjige radila je grupa autora, članova ISPOR BH – mr.ph.sci. Tarik Čatić, mr.sci.Begler Begović, Amer Bajramović, mr.ph., prof.dr. Nedžad Mulabegović, prim.mr.ph. Nataša Grubiša, dr.med. Ivan Cikojević, dr. med. Alma Kreševljaković i dr.med. Rasim Jusufović. Promocija knjige održat će se u okviru Prve konferencije farmakoekonomike i istraživanja ishoda u BiH, 14.10.2011. godine. Do sada knjiga je prevedena na: portugalski, ruski, turski, slovački, poljski, japanski i španski jezik.

NAJAVLJUJEMO . . . . . . Prva knjiga koja tretira farmakoekonomiku i zdravstvenu ekonomiku na jezicima naroda BiH

5 www.farmakoekonomika.ba

Sekcija za farmakoekonomiju Farmaceutskog društva Srbije je u povodu pet godina uspješnog rada 27. maja 2011. godine u Beogradu organizovala Prvu međunarodnu konferenciju sa temom: Farmakoekonomija u praksi. Po svom sadržaju i temama, konferencija je bila interesantna zdravstvenim radnicima koji učestvuju u procesima upravljanja sistemom, podsistemima, segmentima ili sektorima zdravstva, stručnjacima koji se bave procjenom zdravstvenih tehnologija i zdravstvenim osiguranjem, stručnjacima iz farmaceutske industrije (oblasti zdravstvene ekonomike i pristupa tržištu, marketing i prodaja), farmaceutima iz bolničkih i javnih apoteka, zaposlenima u zdravstvenim ustanovama, predstavnicima fakulteta zdravstvene struke, udruženjima pacijenata, kao i onima koji su zainteresovani za oblast farmakoekonomike i učestvuju u procesu donošenja odluka u oblasti zdravstva.

Cilj konferencije bio je predstavljanje primjera farmakoekonomskih analiza i procjena zdravstvenih tehnologija iz prakse koji su

rezultirali prijedlozima za poboljšanje i unapređenje sistema zdravstvene zaštite, uvođenje novih i racionalizaciju postojećih zdravstvenih usluga, povećanje efikasnosti, smanjenje troškova i usklađivanje regulative kako bi se smanjile barijere u prometu lijekovima. Iz programa jednodnevne konferencije izdvajamo dva interesantna primjera iz susjednih zemalja: Mr.sci.dr. Luka Vončina, šef Službe za lijekove i medicinske proizvode Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje

(http://www.hzzo-net.hr), prezentirao je strateški menadžment farmaceutskog tržišta u susjednoj Hrvatskoj. Predstavljen je razvoj farmaceutskog tržišta u prvoj dekadi 21.vijeka, te strateški ciljevi i mjere poduzete u reformi započetoj tokom 2009/2010. godine. Hrvatska je, prije poduzetih mjera, bila zemlja sa visokim procentom izdvajanja za lijekove u odnosu na ukupne troškove zdravstvene zaštite – višim od većine zapadnoevropskih zemalja, što nije veliko iznenađenje, ali i srednjoevropskih zemalja komparabilnih uslova i nivoa zdravstvene zaštite. Taj procenat je od 2002. godine i nivoa od 18% u konstantnom porastu do 23% tokom narednih 6 godina. Istovremeno, trend troškova za lijekove bio je u opadanju u drugim zemljama, prije svega novijim članicama EU (Poljska, Češka, Slovačka) ili se održavao na konstantom nivou između 11% i 14% u zapadnoevropskim zemljama (Francuska, Njemačka, Austrija).

Značajno povećanje volumena, odnosno broja pakovanja prodatih lijekova, identificirano je kao glavni uzrok rasta potrošnje. Kako bi ovakav negativan trend u Hrvatskoj bio zaustavljen, započeta je reforma politike lijekova bazirana na 5 osnovnih principa: transparentnost, „value for money“, etičnost, poboljšanje procesa odlučivanja i stvaranje sistema u kojem bi pacijent bio u fokusu pažnje. Transparentnost podrazumijeva da su na stranici HZZO-a dostupne informacije o svim aplikacijama za listu lijekova, članovima Povjerenstva za lijekove, godišnji raspored sastanaka Povjerenstva, te dnevni red sastanaka. Utvrđeni su kriteriji na osnovu kojih Povjerenstvo donosi odluku o (ne)uvrštavanju novog lijeka na listu. Takođe su definisani podaci koje farmaceutska kompanija/aplikant za listu treba da dostavi u okviru svog prijedloga: naučni dokazi, stručne terapijske smjernice (lokalne i međunarodne), status na listama u zemljama EU, procijenjeni broj pacijenata koji bi koristio novi lijek, te procijenjeni postotak uspješnosti terapije kao i analiza troškova u odnosu na dostupnu terapiju na tržištu. Proaktivnim pristupom sačinjen je interni sistem referalnih cijena sa pojačanim pritiskom za smanjenje cijena lijekova na listi. Inovativni pristup kontroli potrošnje pokazao se efikasnim – obuhvatao je kontrolu etičnosti promocije lijekova, monitoriranje broja recepata kroz elektronski sistem, promovisanje racionalne terapije, te pregovore sa proizvođačima kojima bi se postiglo željeno smanjenje cijene određenih lijekova sa liste uz mogućnost uvrštavanja drugih lijekova. Uspješnost poduzetih mjera očituje se činjenicom da je u periodu 2009-2011. godine na listu lijekova uvršteno 80 inovativnih lijekova, pri čemu nije došlo do značajnog uvećanja potrošnje na lijekove, dok je u periodu prije primijenjenih mjera (2002.-2009.) uvršteno znatno manje (49) novih molekula na listu lijekova, ali je tržište lijekova u tom periodu poraslo čak za 50%. Takođe, na tzv. Listu skupih lijekova tokom prošle godine uvršteno je 13 novih proizvoda, ali je odgovarajućom preraspodjelom sredstava potrošnja čak smanjena sa 537 miliona kuna u 2009. godini na 450 miliona kuna u 2010. godini tj. za gotovo 20%.

Osvrt na Prvu međunrodnu konferenciju „Farmakoekonomija u praksi“

Piše: Alen Lekić, dr.med. Specijalista kliničke farmakologije

6 www.farmakoekonomika.ba

Vodič za farmakoekonomske evaluacije u Srbiji, kojeg je sačinila grupa autora, predstavila je mr.sci.ph. Tanja Novaković. Ovakva vrsta vodiča već postoji u većini razvijenih zemalja. U principu se mogu klasificirati u 3 grupe: formalizirani vodiči, obavezni za primjenu u procesu aplikacije za pozitivnu listu; neformalni vodiči, kao preporuka za korake tokom aplikacije za pozitivnu listu ili vodiče koji se izdaju sa ciljem unapređenja metodologije u farmakoekonomici i zdravstvenoj ekonomici. Vodič je prije svega namijenjen osobama koje učestvuju u odlučivanju u zdravstvu, odnosno zdravstvenoj politici, kao i onima koji će i sami raditi farmakoekonomske evaluacije. Osim njima, vodič je koristan i za farmaceutsku industriju, akademske krugove i same zdravstvene radnike kojima je dobro sredstvo za upoznavanje ovih procesa koji tek počinju da se primjenjuju u zemljama u okruženju. Vodič je razvijen u skladu sa postojećim evropskim i međunarodnim smjernicama odnosno iskustvom, a uz uvažavanje važeće lokalne zakonske regulative. Bazira se na tzv. referentnom slučaju, koji obuhvata skup preferiranih metoda i esencijalnih elemenata svake farmakoekonomske analize. Predložene esencijalne komponente su: pretraživanje literature, perspektive evaluacije u smislu troškova za zavode zdravstvenog osiguranja odnosno društvo u cjelini, ciljnu populaciju pacijenata za navedenu intervenciju, komparator odnosno najrelevantniji dostupni alternativni tretman, definisanje vrste farmakoekonomske analize, dizajn istraživanja, kalkulaciju troškova, vrednovanje ishoda, definisani vremenski okvir (ovisno da li je stanje akutno ili hronično), te modeliranje. Predložen je i standardni format izvještaja koji bi se sastojao iz sljedećih cjelina: sažetak, uvod, ciljevi, pregled relevantne literature, opis osnovnih elemenata farmakoekonomske analize, metode, rezultati, diskusija, zaključci, transparentnost / finansijska podrška, reference i dodaci.

Očigedna je potreba za boljom i potpunom ekonomskom informacijom koja bi bila dostupna pri donošenju odluka u farmaceutskom sektoru, što se pokazuje činjenicom da se ovakvi vodiči razvijaju širom svijeta. Stvaranjem standarda za provođenje i izvještavanje o (farmako)ekonomskim evaluacijama smanjuju se trenutna ograničenja u provođenju ovakvih istraživanja, iako ne treba očekivati potpunu eliminaciju bias-a i subjektivne interpretacije, barem u početnom periodu implementacije.

ISPOR 14. evropski kongres Madird, 5.-8. novembar/studeni

Podsjećamo Vas da će od 5.-8. novembra/studenog u Madridu biti održan ISPOR 14. evropski kongres, te Vas pozivamo da razmotrite Vaše učešće. Do danas je prijavljeno preko 1.500 predavanja, odnosno 22% više u odnosu na prošogodišnji kongres, što dokazuje veliki interes za farmakoekonomiku u Evropi.

ISPOR Bosna i Hercegovina učestovat će na ISPOR Forumu 8.11. na temu „Razvoj HTA u Centralnoj i Istošnoj Evropi: mogućnost unapređenja odluka ili jačanje mjera ušteda?“ Više o temii sadržaju foruma pročitajte u izvodu programa kongresa koji prenosimo u originalu na engleskom jeziku.

www.farmakoekonomika.ba 7

Analiza troškova dijalize u Federaciji Bosne i Hercegovine

U organizaciji Udruženja ljekara za nefrologiju, dijalizu i transpantaciju bubrega u BiH održana je IV škola dijalize u Livnu od 13.05 - 15.05.2011. godine. Glavna tema škole dijalize su bili "Kardiorenalna oboljenja i dijaliza". Na školi dijalize je prezentirano 13 izuzetno kvalitetnih radova od strane nefrologa Bosne i Hercegovine. Jedna od njih, posebno zanimljiva sa aspekta farmakoekonomike i zdravstvene ekonomike jeste prezentacija Prim.dr. Ivana Cikojevića u kojoj je predstavljena analiza troškova hemodijalize u Federaciji Bosne i Hercegovine. U ovom tekstu dajemo kratki pregled prezentacije: „Analiza postojećeg stanja u dijaliznim centrima“. U Federaciji Bosne i Hercegovine funkcionira 11 dijaliznih centara i dva tzv. satelitska dijalizna centra i to:

tri dijalizna centra u sastavu kliničkih bolničkih centara: Mostar, Sarajevo sa satelitskim DC na Ilidži i Tuzla, pet dijaliznih centara u kantonalnim/županijskim bolnicama: Bihać, Livno, Odžak, Travnik i Zenica sa satelitskim DC u Visokom, dva dijalizna centra u sastavu općih bolnica: Gračanica i Tešanj i jedan dijalizni centar u sastavu Doma zdravlja Živinice.

Kantoni/županije su osnivači dijaliznih centara u Bihaću, Mostaru, Odžaku, Sarajevu, Tuzli i Zenici, dok su Općine su osnivači dijaliznih centara u Gračanici, Livnu, Tešnju i Travniku, a Dom zdravlja Živinice osnivač je dijaliznog centra u Živinicama.

Od uvođenja Federalnog fonda solidarnosti broj bolesnika na dijaliznom tretmanu ima kontinuirani trend rasta. U 2002. godini, kada je formiran Federalni fond solidarnosti, na dijaliznom tremanu bilo je 980 bolesnika, u prosincu 2006. godine je bio 1.041 bolesnik, dok je u 2007. godini na hroničnoj dijalizi prosječno bilo 1.132 bolesnika. 2010. godine na hroničnoj dijalizi bilo je 1.196 pacijenata. Utrošena sredstva za hemodijalizu u Federaciji BiH

Ukupno utrošena sredstva za dijalizu iz sredstava Federalnog fonda solidarnosti permanentno su rasla od 2003. godine, kada su iznosila 18,718 miliona. U tabeli 1 prezentirani su podaci o broju kroničnih dijaliza, prosječnom broju pacijenata i ukupno utrošenim sredstvima za hemodijalizu od uvođenja finansiranja ovog programa 2002.godine do 2010. godini Prosječan broj pruženih dijaliza za jednu godinu po pacijentu je iznosio 156 ili 13 mjesečno.

Godina Broj

kroničnih dijaliza

Prosječan broj dijaliziranih pacijenata

Ukupno utrošena sredstva za HD

VII-XII 2002. 73.169 938 9.326.193

2003. 143.720 921 18.718.727

2004. 150.759 966 19.866.627

2005. 158.420 1016 21.574.056

2006. 162.403 1041 23.496.753

2007. 176.648 1132 28.947.389

2010. 186.616 1196 32 252 194

Tabela 1. Pregled broja kroničnih dijaliza, paciejnata i utrošenih sredstava u periodu 2002.-2010. godina

Kronična hemodijaliza, akutna i peritonealna dijaliza, prijevoz na hemodijalizu

Ukupni rashodi za provođenje programa dijalize u 2010. godini iznosili su 32.252.194 KM i kreću se u okviru planiranih za 2010.godinu, a neznatno su manji u odnosu na iskazane rashode za ovaj program u 2009.godini

Piše: Prim.dr. Ivan Cikojević

Pregled troškova za dijalizu po kantonima u 2010. godini Unsko-sanski

7,64% Posavski5,60%

Tuzlanski26,39%

Zeničko-dobojski17,57%

Bosansko-podrinjski0,80%

Srednje-bosanski8,89%

Hercegova čko-neretva nski10,45%

Zapadno-hercegovački2,25%

Sarajevo18,67%

Kanton 101,74%

8 www.farmakoekonomika.ba

U ukupnim rashodima za ovaj program sadržani su slijedeći troškovi:

Potrošni materijal za hemodijalizu i peritonealnu dijalizu, u iznosu od 16.495.776 KM

Lijekove koji se koriste u terapiji bolesnika tokom dijaliznog tretmana, u iznosu od 7.066.774 KM

Troškovi pružanja usluga dijalize i topli obrok za bolesnike tokom dijaliziranja, u iznosu od 7.321.899 KM

Troškovi za usluge prevoza na dijalizu, u iznosu od 1.367.745 KM.

Nabavku potrošnog dijaliznog materijala i lijekova izvršio je Federalni zavod osiguranja i reosiguranja za sve dijalizne centre u Federaciji BiH, u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine.

Troškovi pružanja usluga dijalize sadrže troškove rada medicinskog tima u pružanju usluga dijalize. Za troškove rada medicinskog tima utvrđene su cijene po jednoj dijalizi na osnovu važećih standarda i normativa zdravstvene zaštite u iznosu od 35 KM po jednoj dijalizi. Troškovi toplog obroka za bolesnike tokom dijaliznog tretmana utvrđeni su u iznosu od 4 KM po jednoj dijalizi. Bolesnicima sa akutnim stanjima izvršeno je 1.125 usluga hemodijalize. Dok je na programu peritonealne dijalize bilo 150 bolesnika.

Na programu kronične hemodijalize broj pacijenata u 2010. godini je veći za 10 u odnosu na 2009. godinu, a na peritonealnoj dijalizi 11 pacijenata je više nego u 2009.godini

Problemi i poteškoće u radu dijaliznih centara

Komisija za utvrđivanje stanja u dijaliznim centrima u Federaciji Bosne i Hercegovine, poslije obilaska svih dijaliznih centara, uključujući i satelitske dijalizne centre, obavljenih razgovora sa uposlenim i voditeljima, kako dijaliznih centara, tako i zdravstvenih ustanova u čijem su sastavu, kao i iz pisanih primjedbi i zapažanja, uočila je probleme i poteškoće kako slijedi:

Između svih dijaliznih centara, po svim relevantnim parametrima, koji se odnose na lokalitete, objekte, infastrukturu, važeće standarde prostora, opreme i kadrova, evidentne su i razlike od vrhunskog nivoa do potpuno

neuvjetnih dijaliznih centara. Standard kadra je tek 2003.godine utvrđen za medicinski tim, a za ostale prateće kadrove ne postoji.

Iz prezentiranih podataka vidljiva je neusklađenost potrebnog i stvarnog kadra po stručnoj spremi, a naročito medicinskog kadra sa višom i visokom stručnom spremom.

Kao opći zaključak, možemo konstatirati da dijaliznim centrima sa područja Federacije Bosne i Hercegovine nedostaje veći broj liječnika specijalista kao i medicinske sestre sa VŠS, dok su iznad standarda bili zaposleni zdravstveni radnici sa SSS.

Evidentno je da se nedostajući kadar sa VŠS nadomješta kadrovima sa SSS. Svim DC će biti potrebno izvršiti izmjene kadrovskih kapaciteta u skladu sa prihvaćenim standardima i normativima za što će trebati osigurati dodatna sredstva. Najveći problem koji imaju svi dijalizni centri je zanavljanje medicinske opreme a naročito hemodijaliznih aparata. Dijalizni centri su do početka finansiranja hemodijalize od strane Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja zanavljali aparate uglavnom kroz rabat

9

www.farmakoekonomika.ba

koji su dobijali nakon nabavke potrošnog hemodijaliznog materijala. Osnivači dijaliznih centara nisu učestvovali u nabavci aparata za hemodijalizu kao ni kantonalni/županijski zavodi zdravstvenog osiguranja.

Međutim, neriješeno pitanje nabavke opreme, aparata za hemodijalizu, zbog rada u više smjena se brzo amortiziraju (15.000 radnih sati) pa je njihova nabavka veoma otežana i problematična. Također, većina DC nema riješen način blagovremene nabavke rezervnih dijelova za aparate iz razloga što ne posjeduju vlastiti servis i što su rezervni dijelovi jako skupi.

Skoro svi dijalizni centri, izuzev Bihaća i Zenice imaju neodgovarajući prostor za hemodijalizu, jer je u skladu sa standardima prostora koji se primjenjuje predviđeno 9m² po jednom dijaliznom mjestu, a ima centara koji raspolažu sa svega 2m² (DC Livno) ili 5m² (DC Sarajevo i DC Živinice). Većina DC nemaju odvojene sanitarne čvorove po polu niti za pozitivne i negativne bolesnike, što predstavlja veliki rizik za prenošenje hepatitisa B, C i AIDS-a.

Svi DC na neprimjeren način tretiraju infektivni i medicinski otpad. Sav medicinski otpad se odlaže u zajedničke kontejnere zajedno sa ostalim otpadom i prevozi na gradsku deponiju bez posebnog tretiranja igala i krvnih linija. Ovaj problem je zajednički za većinu zdravstvenih ustanova i kao takav se mora sveobuhvatno rješavati. Nije riješen način finansiranja neophodnih laboratorijskih i specijalističkih pretraga za bolesnike na hemodijalizi. Laboratorijske pretrage uglavnom pripadaju programu primarne zdravstvene zaštite, međutim najčešće se obavljaju u bolnicama što predstavlja dodatni trošak za ove zdravstvene ustanove. Prijedlog mjera za optimalno funkcioniranje dijaliznih centara u FBiH

Osiguranje sredstava za nabavku opreme iz kantonalnih / županijskih zavoda zdrastvenog osguranja

Izgradnja novih dijaliznih centara ili opremanje postojećih, sa različitom strukturom vlasništva, pod jasno definiranim uvjetima o rokovima oplate,i vlasništvu nakon isteka ugovornog roka.

U prijelaznom periodu osigurati poštivanje obaveze financiranja,dijela usluge dijaliznog tretmana koji nije pokriven sredstvima

federalnog fonda solidarnosti: nemedicinski rad,amortizacija,invensticijsko održavanje,režijski i labaratorijski troškovi

CILJ: Povećati primjenu istraživanja ishoda u cilju informisanja o razvoju i procjeni intervencija/terapija u menadžmentu dugoročnih stanja kao i primjeni kod donošenja zdravstvenih politika i odluka vezanih za dugoročna zdravstvena stanja.

PREGLED: Brza primjena menadžmenta bolesti podrazumijeva sestematičnu procjenu neto vrijedosti, a u cilju unapređenja zdravtsvenih ishoda i ušteda troškova u zdravtsvu. Relativni odprinos različitih intervencija pri upravljanju bolestima pri poboljšanju kliničkih rezultata, smanjenju troškova i njihovoj implementaciji nije poznat. Istraživanja koja vode boljem razumijevanju odricanja jednih na uštrb drugih tehnologija mogu dovesti do racionalne preraspodjele resursa i boljih ukupnih ishoda.

U okviru ove interesne grupe djeluje Radna grupa za pouzdanost i validnost izvora podataka (Reliability & Validity of Data Sources Working Group)

Cilj radne grupe je pružiti platiocima, praktičarima i donosiocima odluka pregled izvora podataka koji su dostupni za istraživanja ishoda u uslovima realnog okruženja, a vezanih za programe upravljanja zdravljem i bolestima, kao i edukovati ih o načinu procjene pouzdanosti i validnosti dostupnih podataka. Rezultat rada ove grupe je knjiga Reliability and Validity of Data Sources for Outcomes Research & Health and Disease Management, čija objava je planirana za decembar/prosinac 2011.

Za više informacija posjetite www.ispor.org

ISPOR Posebna interesna grupa za upravljanje zdravljem i bolestima / ISPOR HEALTH & DISEASE MANAGEMENT SPECIAL INTEREST GROUP

10

www.farmakoekonomika.ba

Primjenа novog modelа plаćаnjа bolničkih uslugа u RS Zа više rаdа, više pаrа

U svim bolnicаmа u RS od 1. аprilа ove godine počeo je dа se primjenjuje novi model plаćаnjа uslugа sа dominаtnim učešćem tzv., DTS modelа, odnosno plаćаnjа po slučаju. Pored DTS modelа, zа jedаn broj uslugа se primjenjuje plаćаnje po usluzi, dok je kod mаnjeg brojа uslugа zаdržаn prethodni, budžetski nаčin plаćаnjа. DTS model plаćаnjа se primjenjuje kod tzv. аkutnog bolničkog liječenjа. Plаćаnje po usluzi zаstupljeno je zа određene dijаgnostičko-terаpijske procedure i usluge dnevne bolnice, dok se po budžetskom modelu plаćаju usluge kаo što su trаnsfuzijа, rehаbilitаcijа, hroničnа psihijtrijа, nukleаrnа medicinа i intezivnа njegа.

Kаo što se vidi, riječ je o kombinovаnom modelu plаćаnjа, koji je prelаzno rješenje do potpune reforme finаnsirаnjа sekundаrne zdrаvstvene zаštite, kojа će biti izvršenа u okviru projektа koji se reаlizuje nа nivou BiH. Zаvršetаk projektа je plаnirаn do krаjа 2013. godine, kаdа će se plаćаnje bolničkih uslugа vršiti po tzv. DRG modelu.

Uvođenju novog modelа plаćаnjа bolničkih uslugа u Republici Srpskoj,

prethodile su brojne pripreme, među kojimа je posebnа pаžnjа posvećenа informisаnju menаdžmentа bolnicа o kаrаkteristikаmа novog modelа i njegovom uticаju nа poslovаnje bolnicа. Nа jednom od sаstаnаkа sа direktorimа bolnicа, koji je bio u funkciji pripremа zа uvođenje novog modelа, prisustvovаo je i ministаr zdrаvljа i socijаlne zаštite RS Rаnko Škrbić, te direktor Fondа zdrаvstvenog osigurаnjа RS Gorаn Kljаjčin.

Ministаr zdrаvljа uvođenje novog modelа plаćаnjа u bolnički sektor oznаčio je аktivnošću od reformskog znаčаjа kojа će zа krаjni cilj, kаko je rekаo, imаti uvođenje DRG modelа, nаkon što budu ispunjeni određeni uslovi kаo što je informаtizаcijа zdrаvstvenog sistemа.

Govoreći o znаčаju novog modelа plаćаnjа, direktor Fondа je posebno istаkаo njegov uticаj nа poboljšаnje efikаsnosti rаdа bolnicа. «Budući dа će novаc prаtiti pаcijentа, bolnicаmа će biti u interesu dа više rаde, odnosno dа imаju veći broj pаcijentа, jer će to znаčiti i više novcа. To neminovno morа dovesti do poboljšаnjа kvаlitetа pruženih uslugа, а sаmim tim i do većeg zаdovoljstvа pаcijenаtа», rekаo je Kljаjčin. On je podsjetio dа novi Zаkon o zdrаvstvenoj zаštiti RS omogućio dа pаcijent sаm birа bolnicu u kojoj želi dа se liječi, pа je između ostаlog, bilo neophodno promjeniti dosаdаšnji model plаćаnjа bolničkih uslugа.

U odnosu nа period prije početkа primjene novog modelа plаćаnjа, kаdа su direktori bolnicа strаhovаli kаko će se novi nаčin plаćаnjа odrаziti nа finаnsijsko poslovаnje bolnicа, nаkon prvog mjesecа primjene novog modelа, preovlаdаli su pozitivni stаvovi. Većinа direktorа bolnicа u RS pozdrаvilа je novi nаčin plаćаnjа uslugа koji će ih, kаko su sаmi poručili, nаtjerаti dа rаde više, odnosno dа u punom smislu uprаvljаju ustаnovom, аnаlizirаju štа nije dobro i zbog čegа i dа preduzimаju konkretne mjere dа stаnje bude bolje. Direktor bolnice Kаsindo Sinišа Zubić rekаo je dа će novi model plаćаnjа tаčno pokаzаti koje su nаjveće slаbosti unutаr sаme zdrаvstvene ustаnove. «To će nаm omogućiti dа stаnje unаprijedimo i obezbijedimo bolju zdrаvstvenu zаštitu zа pаcijente», rekаo je Zubić. I direktor bolnice u Bijeljini Sinišа Mаksimović istаkаo je dа će novi nаčin plаćаnjа bolničih uslugа dаti reаlnu sliku gdje se nаlаzi bijeljinskа, а i ostаle bolnice u zdrаvstvenom sistemu.

Direktor Kliničkog centrа Bаnjа Lukа Mirko Stаnetić je rekаo dа je već prvi mjesec primjene novog modelа plаćаnjа pokаzаo u kojim se klinikаmа rаdi više, а u kojimа premаlo. «To će biti predmet nаših аnаlizа, аli je izvjesno dа oni koji rаde mаnje od prosjekа trebа dа očekuju i mаnje plаte. Novi model plаćаnjа pokаzuje gdje su slаbosti u sistemu, аli i nedostаtаk novcа u zdrаvstvu», zаključio je Stаnetić. I direktor grаdiške bolnice Vlаdo Mаrjаnović je istаkаo dа su u krаtkom vremenu ostvаreni znаčаjni rezultаti, odаvši priznаnje ljudimа koji su imаli hrаbrosti dа donesu odluku dа se počne s reformom nаčinа plаćаnjа bolničkih uslugа, s obzirom dа su u drugim zemljаmа pripreme trаjаle po nekoliko godinа.

Piše: Službа zа odnose sа jаvnošću Fonda zdravstvenog osiguranja Republike srpske

11 www.farmakoekonomika.ba

Svi direktori bolnicа su nаglаsili dа će novi model plаćаnjа omogućiti dа se precizno evidentirаju uzroci slаbijeg rаdа u pojedinim segmentimа kаko bi se znаlo dа li аktivnost trebа usmjeriti nа poboljšаnje edukаcije ljekаrа, novu opremu ili nа poboljšаnje orgаnizаcije rаdа bolnicа.

Kаo posebnu vrijednost, koju je proizveo novi model plаćаnjа već nа sаmom stаrtu, svi učesnici sаstаnkа su izdvojili svijest o tome dа ni jednа ustаnovа ne može dа funkcioniše izdvojeno od cjeline zdrаvstvenog sistemа, što će аngаžmаnu bolničkog menаdžmentа dаti novu dimenziju. Kombinovаni model plаćаnjа bolničkih uslugа, koji se u Srpskoj primjenjuje od аprilа ove godinа, kаo što je rečeno, odličnа je osnovа zа uvođenje DRG modelа, što je predmet posebnog projektа reforme plаćаnjа, koji se provodi nа nivou BiH. U vezi s reаlizаcijom ovog projektа, znаčаjno je to što Republikа Srpskа, u kojoj je prvi reformski korаk učinjen uvođenjem novog modelа plаćаnjа, prije svegа plаćаnjа po DTS modelu, ne morа dа čekа nа Federаciju, što će omogućiti dа implementаcijа reforme finаnsirаnjа bolničkog sektorа kod nаs protiče u kontinuitetu. U sklаdu sа tim, predstаvnici Fondа zdrаvstvenog osigurаnjа redovno održаvаju sаstаnke sа predstаvnicimа konsultаnske kuće iz Evropske unije kojа rаdi nа projektu uvođenjа DRG modelа. Cilj ovih sаstаnkа jeste dа se zаposleni u Fondu što bolje pripreme i obuče zа novi model plаćаnjа koji bi u RS trebаlo dа zаživi zа nešto više od godinu dаnа. Izvršnа direktorkа Sektorа zа finаnsijski menаdžment u FZO RS Mirа Đаjić istаklа je dа će predstаvnici ove konsultаtske kuće sа Fondom i rukovodstvom bolnicа zаjedno rаditi do februаrа 2013. godine.

«Nаš zаdаtаk je dа im pružimo podršku, аli dа od njih nаučimo dostа togа kаko bi mi kаsnije mogli sаmostаlno rаditi ovаj projekаt», reklа je Đаjićevа. Onа je objаsnilа dа će se uskoro formirаti timovi koji će obučаvаti osoblje bolnicа kаko dа nа što bolji i kvаlitetniji nаčin obrаđuju podаtke, odnosno unose u sistem sve usluge koje su zа određeni mjesec rаđene u bolnicаmа. Timovi će biti sаstаvljeni od predstаvnikа Fondа, ove konslutаnske kuće, а činiće ih i predstаvnici bolnicа u RS. Predstаvnik konsultаntske kuće iz EU Kаrl Kаrol objаsnio je dа će se u prvoj fаzi ovog modelа rаditi sа 10 bolnicа u RS koje su zаpočele ovаj projekаt, а kаsnije će se uključiti i još 21 bolnicа u FBiH s obzirom dа FBiH još nije počelа sа novim modelom plаćаnjа bolničkh uslugа. Zаmišljeno je, kаko je rekаo, dа se prvа obukа počne rаditi u bolnicаmа u Doboju i Grаdišci. «Početnа fаzа ovog projektа podrаzumjevа prаćenje bolnicа, koliko su rаdile i kаko su te bodove unosile u sistem. Idejа je dа se bolnice plаćаju zа ono što urаde , а DRG je metod nа osnovu kojeg se izrаčunаvа štа su bolnice urаdile zа tаj mjesec», rekаo je Kаrol.

Nedаvno je i u Sаrаjevu predstаvljen projekаt "Reformа finаnsirаnjа sekundаrne zdrаvstvene zаštite u BiH" koji bi trebаo doprinijeti boljoj kontroli nаd troškovimа pružаnjа bolničke zdrаvstvene zаštite, аli i efikаsnijoj zdrаvstvenoj usluzi. Rаdi se o klаsifikаciji аkutnih bolničkih pаcijenаtа u grupe, koje zаhtijevаju sličnu potrošnju bolničkih resursа i sа sličnim kliničkim osobenostimа, premа аustrаlijskom modelu, putem tzv. DRG metode.

Ovаj kompletаn projekаt zа koji je EU izdvojilа milion evrа, trebаlo bi dа bude zаvršen do 2013. godine. Nа predstаvljаnju ovog projektа u Sаrаjevu učestovаli su predstаvnici ministаrstаvа zdrаvstvа i socijаlne zаštite RS i FBiH kаo i predstаvnici Fondа zdrаvstvenog osigurаnjа RS i Zаvodа zа zdrаvstveno osigurаnje FBiH. Ispred Fondа zdrаvstenog osigurаnjа RS nа ovom sаstаku prisustovаlа je izvršnа direktorkа Sektorа zа finаnsije Mirа Đаjić. Pomoćnik ministrа zdrаvljа i socijаlne zаštite RS Nedeljko Milаković nаveo je dа je RS itekаko zаinteresovаnа zа sprovođenje ovog projektа. "Reаlizаcijom ovog projektа biće osigurаnа većа efikаsnost bolničkih zdrаvstvenih ustаnovа, аli i povećаnа rаcionаlnost u uprаvljаnju troškovimа. Sаmim tim što će određene ustаnove rаditi određene usluge doći ćemo do podаtаkа koje su zdrаvstvene ustаnove kvаlitetnije i uspješnije, а to će pružiti lаkši izlаzаk nа tržište. Pаcijenti sаdа imаju prаvo birаti gdje će se liječiti", rekаo je Milаković.

ATF Mjesec Broj slučаjevа-Model 1* Broj slučаjevа-Model 2* April 10.739 74.248 Мај 10.6580 101.326 Jun 11.399 107.725

Model 1* – DTS аkutno bolničko liječenje ; Model 2* – plаćаnje po jedinici usluge

Agencijа zа sertifikаciju, аkreditаciju i unаpređenje kvаlitetа zdrаvstvene zаštite RS od аprilа mjesecа zаduženа je dа unosi i obrаđuje podаtke o tome koliko bolnice mjesečno urаde slučаjevа po novom nаčinu plаćаnjа bolničkih uslugа. Fond zdrаvstvenog osigunjа imа uvid u tu bаzu podаtаkа i nа osnovu Odluke o nаčinu finаnsirаnjа bolničkog sektorа Republike Srpske u 2011. godini zа svаki mjesec kreirа se vrijednost bodа. Mjesečni izvještаji o broju slučаjevа, bodovа, kаo i vrijednosti bodа po bolnicаmа dostupni su nа internet strаnici Fondа (www.zdravstvo-srpske.org).

HTA process in Slovenia- legal framework on Pharmacoeconomics and HTA

12

Piše: Mag. Eva Turk, MBA National Institute of public health, Slovenia

So far, the systematic approach towards health technology assessement in Slovenia has not been taken and the legal framework, basic ideas on organizing the field and its impacts are explored and in the article.

Currently, in Slovenia, there are two ways of theprocess of introducing new health technologies into the health system. Firstly, the Health Council as an advising body judges all the proposals on health technologies that do not apply to medicines. The Health Council is the highest coordinating and principal advisory body to the Ministry of Health (MoH). The MoH ultimately determines which programs will be financed from public resources (either compulsory health insurance or from the national budget). To aid in these decisions, the Health Council studies the scope and content of proposed health programs in terms of their feasibility, affordability and the balanced development of all disciplines.The proposals for introducing new technologies into the health system must comply with the principles of evidence-based medicine, cost-effectiveness and a fair selection in those patients who will benefit.1 The second decision-making body with regard to introduction and/or reimbursement of new technologies into the public financing scheme is the Commission for the Classification of Medicines (Commission) at the Health Insurance Institute of Slovenia (HIIS). It is responsible for the classification of prescription medicines on positive and intermediate reimbursement lists. Moreover, the functions of the Commission include monitoring the status of market authorizations, prices and the status of repayment for medicines, the use of medicines and any adverse effects and their pharmacoeconomics.1,1

It is questionable if such division of decision-making is the most efficient one. In December 2010 four rules in pharmaceutical policy, were prepared at the MoH together with the HIIS.1,1,1,1 These are Rules on the classification of medicines on the list (in collaboration MoH and HIIS), Rules on the pricing of medicines for human use, Rules on the detailed requirements and procedure for determining the interchangeability of medicines, and Rules on advertising of medicines. They are the strategy for the pharmaceuticals in the context of optimizing the management of pharmaceutical field, enabling equal accessibility to medicines, establishing the criteria for interchangeability of medicines, and optimizing the price difference between original and generic drugs on the market. It is foreseen that the optimization will bring savings, which the MoH will shift to where it is most acute lack of resources - to increase access to already established, as well as new, innovative medicines. Moreover, the MoH expects a more efficient use of funds for medicines and a more competitive environment for pharmaceutical manufacturers. The Rules on the classification of medicines on the list have implemented much stricter demands for manufacturers, with the main criteria being:the importance of the public health perspective,priorities for implementation of health programs,therapeutic importance of product, relative therapeutic value of medicines, assessment of pharmacoeconomic data, ethical considerations,priorities for health programs,data and assessments from reference sources.According toRules on the classification of medicines on the list, it needs to be mentioned that if the value of total annual turnover of the medicine in all its dosage forms and strengths, does not exceed 300,000 Euros of the HIIS budgetaccording to the budget impact analysis in the first three years, a translation of a foreign pharmacoeconomic analysis is sufficient, however if that amount is exceeded, a national pharmacoeconomic analysis needs to be submitted.

In the frame of the Rules on the classification of medicines on the listnew, expensive hospital medicinesare nowalso assessed by the Commission, and not by the Health Council as it was the case before. In this way the two tier introduction of the pharmaceuticals into the system was unified and in line with the common practice in other countries.

The transition to a formalized and systematic HTA program requires a high level of support and commitment from government institutions and a motivated team that will take up the preparation of a plan for HTA in the country.1International studies have shown that the establishment of a national HTA agency is a time-consuming process that requires the participation of all stakeholders, which may not always be the best approach. Especially in countries with limited human resources, where a structured network for HTA that connects and integrates existing national institutions may meet with more success. Such networks typically coordinate and manage a Board, Council or Committee for HTA.1

Although the final decision will come from political background, the professional form based on contextual factors, talks in favour of HTA network, that would connect all interested and knowledgeable stakeholders.

Izdavač: Udruženje za farmakoekonomiku i istraživanje ishoda u Bosni i Hercegovini - Society for Pharmacoeconomics and Outcomes Research in Bosnia and Herzegovina ISPOR Bosnia and Herzegovina Regional Chapter Urednici: mr.ph.sci. Lana Lekić, spec.; mr.ph.sci. Tarik Čatić Članovi upravnog odbora: mr.sc. Tarik Čatić, mr.ph., Predsjednik ISPOR BH ■ mr.sc.dr.med. Begler Begović, Dopredsjednik ISPOR BH ■ mr.ph. Amer Bajramović, Sekretar ISPOR BH Adresa: M. Hadžijahića 53, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina ■ info@farmakoekonomika.ba ■ www.farmakoekonomika.ba