Smanjiti porez na naftu - kfbih.com · Na sastanku je, koji je organizovala P/GKFBiH sa pred- stavnicima rudnika uglja u vezi sa Akcionim planom pre- strukturiranja i modernizacije

4

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

U ukupnim tro{kovima privrednih subjekata kojise bave ovom djelatnosti u~e{}e nafte i naftnihderivata iznosi 25 do 30 odsto, {to zna~i da svakoposkupljenje nafte ima direktan utjecaj na poslovan-je ovih kompanija.

Imaju li se u vidu ve}i tro{kovi od momentapove}anja cijena goriva do njihovog uskla|ivanja sapove}anim tro{kovima usluga prijevoza, negativniefekti pove}anja cijena goriva su znatno ve}i.

Tako|e, uslijed neadekvatne zakonske regulativeu ovoj oblasti, zatim nepostojanja razvojne politikedrumskog saobra}aja na dràvnom nivou i njegoveuloge u ukupnom privre|ivanju i uskla|enostiprema potrebama korisnika usluga, ova preduze}adolaze u sve teì poloàj.

Gubitke, uglavnom, nadokna|uju niskom sto-pom amortizacije, gotovo nikakvom akumulacijom izanemarljivim sredstvima ulaganja u tehni~kuispravnost voznog parka i njegove obnove.

Sli~no stanje prijevoznici su imali i tokom 2000.godine, od kada su cijene goriva porasle za oko 40 odsto.

Te godine ~lanovi Grupacije su usvojiliSporazum o minimalnoj tarifi-skalaru kao jednomod osnovnih mjerila za pokri}e stvarnih tro{kovaposlovanja pri obavljanju javnog linijskog auto-busnog prijevoza u FBiH.

Konstatovano je da se cjenovnici razlikuju, {to jerezultat borbe za trì{te u odsustvu normalnih uslovaposlovanja, stoga je Grupacija tada usvojila ovajjedinstveni cjenovnik usluga u javnom linijskom pri-jevozu koji je obavezuju}i za sve ~lanove Grupacije.

- Prijevoznici svoje cijene formiraju samostalnopolaze}i od minimalnih tarifa-skalara prihva}enihSporazumom koje su utvr|ene kao donja granicarentabiliteta za pokri}e tro{kova linijskog prijevozaputnika na podru~ju FBiH, zato i odluku o eventual-nom pove}anju ~lanice donose samostalno.

Prihva}en je prijedlog da, ukoliko do|e doposkupljenja na{ih usluga, to bude na na~in da svakakompanija na svoj postoje}i skalar koriguje cijeneza oko deset odsto.

Ako se nadle`ne institucije ne o~ituju o ovomproblemu, prijevoznici }e biti prinu|eni da cijenepove}avaju pojedina~no - kazao je Mirsad Kuko,predsjednik Grupacije JPP.

Jedan od zaklju~aka bio je i da ukoliko do|e dosmanjenja cijena nafte i naftnih derivata prijevozni-ci smanje cijene svojih usluga.

^lanovi Grupacije }e od nadle`nih institucijatraìti i da se razmotre mogu}nosti smanjenjaporeskih obaveza na cijene nafte, sli~no prijeratnomperiodu kada su prijevoznici imali odre|ene subven-cije. Smanjenjem obaveza prema dràvi prilikom

kupovine nafte kompenziralo bi se ovo neèljenopove}anje cijena usluga javnog prijevoza putnika.

- Trenutno naftu kupujemo po maloprodajnojcijeni, tj. kao i fizi~ka lica, zato od Vlade FBiHtraìmo da razmotri na koji na~in se mogu privre-meno smanjiti porezi, jer su sli~ne mjere donosili i udrugim privrednim granama. Smatramo da se takvemjere mogu primijeniti i kada je rije~ o nafti, aliisklju~ivo za prijevoznike koji se bave javnim pri-jevozom putnika - rije~i su predsjednika Kuke.

Selma VARUPA

Reagovanja

Smanjiti porez na naftuNa sjednici Odbora Grupacije javnog prijevoza putnika,odrànoj po~etkom septembra, razmatran je utjecajpove}anja cijena nafte na tro{kove prijevoza

ZakoniVije}e ministara BiH utvrdilo je i u procedu-

ru uputilo:* Prijedlog zakona o porezu na dodanu vrijednost,* Prijedlog zakona o carinskoj politici u

Bosni i Hercegovini,* Prijedlog zakona o uplatama na jedinstveni

ra~un i o raspodjeli prihoda,* Prijedlog zakona o osnutku izvozno-

uvozne garancije agencije IGE, * Nacrt zakona o porezu na promet.

PRIJEDLOG ZAKONAO PO[TANSKOM PROMETU

Vlada FBiH utvrdila je Prijedlog zakona opo{tanskom prometu. Ovim zakonom je prvi putpo{tanski promet regulisan na federalnomnivou. Novim propisima se defini{u pojmoviuniverzalne, rezervisane, nerezervisane, finansi-jske i ostalih po{tanskih usluga.

M. IDRIZOVI]

Na sajmu u Celju

Izlagalo 20 poduzetnika iz BiH

Na 37. me|unarodnom obrtni~kom sajmu uCelju, od 8. do 15. septembra, okupilo se 1.712izlaga~a na povr{ini od 60.000 m2.

Na zajedni~kom {tandu izlagalo je 20poduzetnika iz ~itave BiH iz oblasti drvne indus-trije, proizvodnje namje{taja, tekstila i prerademeala. Nastup bh. privrednika organizirao je GTZSarajevo, u saradnji s Obrtni~kom komoromTuzlanskog kantona.

Sam izgled {tanda i kvaliteta izloèniheksponata privukao je brojne posjetioce, {to jerezultiralo i dobijanjem priznanja za ure|enje{tanda i kvalitetu izloènih proizvoda, te idejusame postavke.

Prvi rezultati ovogodi{njeg nastupa bh.privrednika dokazuju da su proizvodi iz ovihgrana svojom kvalitetom i cijenom konkurentni naslovena~kom trì{tu. [. A.

5

Prezentirane projekte uradio je InstitutEkonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu usaradnji sa P/GKFBiH. Ponu|ena analiza poreza napromet je mogla posluìti kao podloga za utvr|ivan-je stope poreza na dodatnu vrijednost.

Predloèni, odnosno dostavljeni Nacrt zakona oporezu na dodatnu vrijednost (PDV) je usagla{en sa{estom direktivom Evropske unije.

U Zakonu je prihva}en potro{a~ki tip PDV-a saprimjenom kreditnog metoda, odnosno priznavan-jem prava na odbijanje prethodnog poreza.

Pore|enje sa dosada{njim porezom na prometmoè posluìti samo u utvr|ivanju ubiranja prihoda,jer su ovi porezi neuporedivi.

Prednost je u PDV-u, to je fazni indirektan porez.Predmet oporezivanja je samo dodatna vrijednost -novostvorena vrijednost u svim fazama prometa.

PDV-e ne pada na teret poreskog obveznika ve} nateret krajnjeg potro{a~a.

Prednosti poreza na dodatnu vrijednost:- pro{irenje poreske baze,- na~elo neutralnosti - svaki promet se oporezuje,- promet na veliko = promet na malo,- smanjenje evazije samokontrola,- smanjenje sive ekonomije,- pravna lica = fizi~ka lica - ne pravi razliku, - nema dvostrukog oporezivanja.

Nedostaci poreza na dodatnu vrijednost:- degresivnost - vi{e poga|a siroma{ne nego

bogate ovo je motiv za povla{teno oporezovanjeproizvoda i usluga koji imaju egzistencijalni karakter;

- zloupotreba kori{tenja vra}anja prethodnihporeza /vra}anje se vr{i bez obzira na to da li je kupacplatio fakturu/;

- registrovanje velikog broja malih poreskihobveznika.

PDV-e nije savr{en porez, ali se ovaj porez smatraboljim u odnosu na druge potro{a~ke poreze, u teori-ji i u praksi.

U predloènom Nacrtu zakona o porezu nadodatnu vrijednost prihva}ene su preporuke ekspera-ta i uz detaljne analize ekonomskih pokazatelja pred-loèna je jedinstvena stopa od 17 odsto.

Jedinstvena stopa eliminisa}e negativnosti kojedonose vi{e poreskih stopa kao {to su:

- naru{avanje principa neutralnosti,- nerealno prikazivanje odre|enih vidova prometa,- izbjegavanje realnog obra~unavanja i pla}anja poreza,- oteàna kontrola i sli~no.Postoje i druga mi{ljenja, uglavnom, bazirana na

iskustvima drugih dràva koji imaju dvije i vi{e stopa.Motiv za uvo|enje vi{e stopa baziran je na socijal-nom aspektu.

Ve}ina zemalja je uvela PDV-e davno (1954.Francuska, 1968. Njema~ka, Velika Britanija 1973.,Turska 1989., Belgija 1991. godine itd), pa je analizomnjihovog funkcionisanja i te`nje da pre|u na jednustopu nama bilo lak{e donijeti odluku o uvo|enjujedinstvene stope, jer porez na dodatnu vrijednostuvodimo 01. 07. 2005. godine.

Jedna stopa sa {to manjim brojem osloba|anjapro{iruje poresku bazu.

Socijalna politika ne vidi se kroz prihode negokroz rashode budèta.

Sljede}a va`na faza je izvr{iti temeljite pripreme zaprovo|enje PDV-a.

Istovremeno izvr{iti pripreme na formiranju soci-jalnih fondova kako gra|ani uvo|enje poreza nadodatnu vrijednost ne bi osjetili kao udar na standardve} pozitivan efekat provo|enja fiskalnih reformi.

Mirsada ]URÎ] - SELIMOVI]


Porez na dodatnu vrijednost

Prednosti i nedostaciPrivredna/Gospodarska komora FBiH je zbog ubrzanjareformi fiskalnog sistema još u septembru 2003. godineponudila:- analizu uvo|enja poreza na dodatnu vrijednost,- analizu zakona o porezu na dobit privrednih (gospo-darskih) dru{tava i- porez na dohodak gra|ana

Pedi E{daun, visoki predstavnik u BiH

Nije vrijeme za diferencirane stope

PDV-aVisoki predstavnik Pedi E{daun (Paddy

Ashdown) je izjavio da }e do}i dan kada }e BiHimati vi{e stopa PDV-a, ali je dodao da se uovom trenutku ne moè uvoditi vi{e stopa, jernije vrijeme za to.

“U cijeloj pri~i o PDV-u ima dosta nespo-razuma. Predlaga~ zakona i sam je predvidiovi{e od jedne stope PDV-a, te pri~a o tome dapostoji samo jedna od 17 posto na sveproizvode, naprosto, nije to~na. Postojat }e nultastopa za izuzete proizvode i stopa od 17 posto naostale proizvode”, kazao je E{daun. Istaknuo jeda su razlozi za insistiranje na jednostavnomsustavu PDV-a jednostavni.

“Uvo|enje PDV-a je teàk zadatak, a jo{ jeteì u ovako sloènoj zemlji kakva je BiH. To biga, naprosto, moglo preopteretiti i uni{titi ve} nasamom startu. Istodobno, mogle bi se pove}ati{anse da se izbjegava pla}anje poreza. A to sig-urno ne èlimo”, kazao je E{daun. Ponovio je dase ne protivi uvo|enju diferenciranih stopa PDV-a, ali da jo{ nije vrijeme za to. (Poslovne novosti)

6


Pomenuti plan Vlada FBiH je usvojila sredinomjula teku}e godine, sa ciljem dostizanja ekonomskiodrìvije i konkurentnije proizvodnje uglja u odno-

su na druge zemlje, a obuhvata tehni~ko-tehnolo{ko,finansijsko i organizacijsko prestrukturiranje kakobi se ostvarili postavljeni ciljevi i zadaci.

Njegovom implementacijom cijena doma}eguglja u proizvodnji elektri~ne energije bila bi znatnonià od sada{nje i konkurentnija na doma}em iinostranom trì{tu, rudnici uglja bi poslovali bez

gubitaka i obezbijedili znatno bolje radne i ìvotneuslove uposlenim rudarima.

Realizacijom plana prestrukturiranja i modern-izacije rudnika uglja i dostizanjem njegove

Akcioni plan prestrukturiranja i modernizacije rudnikauglja u Federaciji BiH tema je o kojoj se raspravljalo nanedavno odrànom radnom sastanku predstavnikaPrivredne/Gospodarske komore FBiH sa predstavnicimarudnika uglja i resornog ministarstva

Zaklju~ci sa sastanka, odrànog 15. 09. 2004.godine u Privrednoj/Gospodarskoj komori FBiH,predstavnika rudnika uglja u vezi sa Akcionimplanom prestrukturiranja i modernizacije rudni-ka uglja u Federaciji BiH

Na sastanku je, koji je organizovala P/GKFBiH sa pred-stavnicima rudnika uglja u vezi sa Akcionim planom pre-strukturiranja i modernizacije rudnika uglja u FBiH, koji jedonijela Vlada FBiH, zaklju~eno sljede}e:

1. Da je Akcioni plan prestrukturiranja i modernizacijedonesen od Vlade FBiH, a da je ranije prihva}en od rudnikauglja. U su{tini, Akcioni plan je osnova tako da dalje aktivostitreba nastaviti u pravcu njegovog provo|enja u skladu sadinami~kim planom, odnosno potrebno je uklju~iti se u nje-govu dalju operacionalizaciju, kako bi se dobili {to ve}i efek-ti.

2. Podràva se povezivanje odre|enih rudnika uglja i ter-moelektrana, te u tome pravcu treba poduzeti aktivnost da sedefini{e model i na~in toga povezivanja, jer rudniciisporu~uju preko 80 odsto ugljena za termoelektrane. Rudnicii termoelektrane predstavljaju neodvojivi dio jedinstvenog

Rudnici uglja u FBiH

Prestrukturiranje i modernizacija

Rudarstvo

Pove}ati konkurentnost

7

proizvodne cijene od 4,00 KM/GJ, rudnici obezb-je|uju svoj opstanak na trì{tu, konkurentskusposobnost, siguran i dugoro~an plasman u ter-moelektrane i industriju i {iroku potro{nju.

Koli~ine uglja utro{ene u proizvodnju elektri~neenergije koja se izvozi obra~unavaju se po cijeniniòj od utvr|ene Odlukom Vlade FBiH od ~etiriKM/GJ, odnosno obra~unavaju se u skladu sa ost-varenom prodajnom cijenom Kwh. Ovaj na~inobra~una se primjenjuje tokom posljednjih {est god-ina, te je po ovom osnovu samo u pro{loj godini urudnicima uglja ostvaren ukupan prihod manji za28,4 miliona KM.

Polaze}i od ~injenice da termoelektrane u JPElektroprivreda BiH proizvode oko 75 odsto elek-tri~ne energije u odnosu na ukupnu proizvodnju,jasno je da }e doma}i ugalj predstavljati klju~niresurs i za budu}e snadbijevanje termoelektrana.Stoga se o~ekuje da }e rudnici i u narednom perio-du, kao i do sada, do 80 odsto vlastite proizvodnjeisporu~ivati termoelektranama.

Planirano je da Vlada FBiH iz budètskih sred-stava finansira dio tro{kova za rje{avanjetehnolo{kog vi{ka radnika u rudnicima, kao i zakupovinu za{titne opreme u cilju pobolj{anja kolek-tivne za{tite rudara.

Osim toga, Vlada }e sagledati i mogu}nostireprograma ili otpisa finansijskih obaveza koje rud-nici imaju po osnovu obra~unatih, a neupla}enihporeza i doprinosa.

U akcionom planu navedeno je da prestrukturi-ranje proizvodnih kompanija mora biti pra}eno pre-strukturiranjem rudnika uglja, kako bi se kreiraliefikasniji i ekonomi~niji rudnici koje }e biti mogu}eprivatizirati sa termoelektranama.

* * *O procesu implementacije akcionog plana, te

mogu}im refleksijama njegove primjene na trenutno stan-je u rudnicima FBiH, Re{ad Husagi}, generalni direktorRudnika “Kreka” u Tuzli kaè:

- Ministarstvo energije, rudarstva i industrijeFBiH opredijelilo se da se realizacija pomenutogplana odvija u dvije faze, prva od 2004. do 2007. i

druga od 2008. do2014. godine, {tozna~i da bi cklus tra-jao oko 11 godina.

U prvoj fazi bitrebalo poduzetiaktivnosti na osmi-{ljavanju socijalnogprograma zbrinja-vanja radnika kojibi mogli biti tehno-lo{ki vi{ak.

Stoga je potreb-no provesti zakon-sku regulativu kakobi im se omogu}ioodlazak u prijevre-menu penziju iliisplata otpremnina.

Mi kao najve}irudnik u FBiHupo{ljavamo 4.300

radnika, samostalno poku{avamo rije{iti problemorganizacije unutar rudnika, te provodimo mjerekoje }e doprinijeti da se rudari koji budu vi{ak udoglednom periodu zbrinu na adekvatan na~in.

U ovom trenutku te{ko je re}i o kojem broju jerije~, ali ve} radimo analizu o tome na koji na~in imobezbijediti sve pretpostavke za odlazak u prijevre-menu penziju ili ih proglasiti radnicima prve kate-gorije invalidnosti kojih je kod nas trenutno 1.200,{to zna~i da bi se provedbom akcionog planamogao pove}ati višak.

O na~inu investiranja u rudnike direktor Husagi}predlaè:

Sredstva potrebna za rje{avanje problema unutarrudnika nu`no je {to prije osigurati, radi se velikojsumi novca koju je mogu}e obezbijediti prekoSvjetske banke i sli~nih institucija koje nam mogupomo}i u prevazilaènju aktuelnog stanja. Za inve-stiranje u rudnik “Kreka” potrebno je obezbijeditioko 100 miliona KM.

S. VARUPA


tehni~ko-tehnolo{kog procesa u proizvodnji elektri~neenergije.

3. Od Vlade FBiH se traì da {to prije rije{i problemobra~unatih, a nepla}enih poreza i doprinosa. Kao ozbiljanproblem se name}u ranija kreditna zaduènja rudnika za kojetreba traìti prihvatljive modalitete razrje{enja.

4. Da nijedan rudar koji je tehnolo{ki vi{ak ne ostanenezbrinut na neki od na~ina koji su predvi|eni ovimAkcionim planom.

5. Od P/GKFBiH se traì da iskoordinira aktivnosti saRudarskim institutom iz Tuzle oko operacionalizacije iimplementacije odre|enih rje{enja, kako bi se {to efikasnijemoglo pristupiti njegovoj realizaciji, prema dinamiciutvr|enoj u Akcionom planu. P/GKFBiH }e iniciratiaktivnosti prema me|unarodnim finansijskim institucijamaoko iznalaènja sredstava za zbrinjavanje rudara koji }e uprocesu prestrukturiranja ostati bez posla.

6. P/GKFBiH }e se aktivno uklju~iti oko iznalaènjastrate{kog (strate{kih) partnera za pojedine rudnike uglja. Utom pogledu }e Komora provesti promotivno-marketin{keaktivnosti kako bi se privukli odgovaraju}i partneri iz inos-transtva, koji bi donijeli kapital na bazi zajedni~kog ulaga-nja ili koncesija.

7. Da termoelektrane i rudnici uglja u FBiH u procesuprivatizacije ostanu najmanje 51 odsto u vlasni{tvu dràve,jer se cijeni da je proizvodnja uglja i elektri~ne energijestrate{ki cilj dràve.

8. Da se formira sekcija rudnika uglja u FBiH priP/GFBiH, kako bi rudnici lak{e mogli iskazati svoje interesei zahtjeve prema organima vlasti, ali i javnosti.

Tekst Zaklju~aka je dostavljen Federalnom ministarstvuenergije rudarstva i industrije Vlade FBiH, ElektroprivrediBiH, Rudarskom institutu Tuzla i predstavnicima rudnikauglja u FBiH.

Rešad Husagi}: Vi{e ulagati u rudnike uglja FBiH

8


Dnevni red je jednoglasno prihva}en, a razgo-varalo se o Prijedlogu zakona o akcizama u BiH irazmatranju Odluke o prihva}anju prijedloga zaizmjenu Zakona o akcizama u BiH. Sve diskusije sukriti~ki bile upu}ene Federalnom ministarstvufinancija koje se smatra direktno krivim za Odlukuna Nacrt zakona o akcizama koju je donio Upravniodbor Uprave za indirektno oporezivanje.

U Odluci stoji prihva}anje prijedloga na izm-jenu ~lana 12. Nacrta zakona o akcizama u BiH(predanom u vidu Nacrta odborima za budèt ifinancije entitetskih i Parlamenta Distrikta Br~ko nadan 09. 08. 2004. godine), od 17. 08. 2004. podnije-tog od Federalnog ministarstva financija.

Predstavnik Federalnog ministarstva financijanije nazo~nima dao zadovoljavaju}e obrazloènje zaOdluku po kojoj se ~lan 12. Zakona o akcizamamijenja i trebao bi da glasi: akciza se pla}a na

promet duhanskih proizvoda na poresku osnovicuiz ~lana 8. stav 1. ta~ka 2. po stopi od 49 odsto.Doma}i duhanari zaklju~ili su da se radi o jednos-tranoj Odluci koja ugroàva kompletnu duhanskuprivredu, koja }e samo favorizirati uvoz cigareta, jerovakva Odluka prijeti otpu{tanje 20.000 radnikakoji su direktno ili indirektno zaposleni u ovojgrani gospodarstva. Ovakva Odluka sluì isklju~ivoza pove}anje budèta za 40 odsto po osnovu akcizana duhanske prera|evine.

Prisutni su bili nezadovoljni na~inom na koji sudo{li do ovog zakona o akcizama BiH, jer slu`benodo njih nije do{ao.

U okviru P/GKFBiH Grupacija duhanskeprivrede se ve} vi{e godina bori za za{titu doma}eproizvodnje (Zakon o duhanu - “Slu`bene novineFBiH”, broj 45/02), te su usvajanjem Zakona o izm-jenama i dopunama Zakona o duhanu (“Slu`benenovine FBiH”, broj 42/04) stvoreni temelji zaza{titu doma}ih proizvoda razvrstavanjem cigareta utri grupe (~lan 31 a):

- grupa “A” - popularne cigarete su cigarete sa ilibez filtera mekog pakiranja koje sadrè najmanje 50odsto doma}ih duhana (virginija, berlej ili hercego-va~ki ravnjak) u ~emu je najmanje 25 odsto donjihbranja ili na njima zasnovanih surogata doma}egporijekla (duhanska folija i tehnolo{ki obra|enorebro), a koje su proizvedene i prvi put stavljene upromet na teritoriji BiH;

- grupa “B” standardne cigarete, sa filterom paki-rane u tvrdo pakiranje koje sadrè najmanje 50odsto doma}ih duhana u ~emu je najmanje 15 odstodonjih branja ili na njima zasnovanih surogatadoma}eg porijekla, a koje su proizvedene i prvi putstavljene u promet na teritoriji BiH;

- grupa “C” ekstra cigarete sve cigarete koje neispunjavaju uvjete iz grupe “A” i “B”.

Nakon brojnih argumentiranih diskusija i kriti-ka upu}enih relevantnim institucijama vlasti FBiH iBiH zaklju~eno je:

- cigarete grupe A i B trebaju zadràti postoje}eakcize izraène u apsolutnom iznosu,

Grupacija duhanske privrede FBiH

O{tra reagiranja na Zakon o akcizama u BiH

U Sarajevu je, 06. 09. 2004. godine, odràn sastanakGrupacije duhanske privrede FBiH na kome su bili prisu-tni svi doma}i proizvo|a~i i prera|iva~i duhana iz FBiH ipredstavnici Fabrike duhana Banja Luka. Od pozvanihsvih institucija vlasti FBiH i BiH samo su bili prisutnipredstavnik Federalnog ministarstva financija iFederalnog ministarstva trgovine

Na Zakon o akcizama u BiHje reagirala i Grupacija

proizvo|a~a alkoholnih pi}aPrijedlog izmjena Zakona o akcizama u BiH^lan 5. stav 5. treba ukinutiNaime, kontrolne markice je nemogu}e

pla}ati prilikom preuzimanja, jer se kod preuzi-manja ne moè odrediti za koju vrstu alkoholnihpi}a }e se koristiti, a razli~ite vrste imaju razli~ituja~inu alkohola. Dakle, razli~ite su i obveze zaakcizu.

^lan 10. stav 5. treba ukinutiEtilni alkohol ne postoji u proizvodnju u

BiH. S obzirom na to da sluì za proizvodnjualkoholnih pi}a i da ga treba imati na zalihi,financijsko optere}enje je zna~ajno. Kontrolakroz sistem carina je dostatna da bi se suzbio ile-galan uvoz.

^lan 15. stav 1. treba nadopunitiTa~ka 3. etil alkohol koji sluì za reprodukci-

ju osobama registriranim za proizvodnju alko-holnih pi}a uz rje{enje Ministarstva vanjsketrgovine i ekonomskih odnosa.

E. L.

9

- na cigarete grupe C treba staviti akcizu dvaKM po paklici,

- nagla{ava se da navedenu kategorizaciju cigare-ta imaju i zemlje iz okruènja,

- na ovakav na~in bi se pospje{ila primarnaproizvodnja duhana koja zapo{ljava veliki brojstanovni{tva, a samim tim i prodaja cigareta grupeA i B na trì{tu BiH.

- Odlukom o prihva}anju prijedloga za izmjenu~lana 12. Nacrta zakona o akcizama u BiH doma}iproizvo|a~i i prera|iva~i duhana bili bi dovedeni upodre|en poloàj, tj. politi~ki se favorizira uvoz cig-areta koje ne sadrè ni{ta iz doma}e proizvodnje.

Zaklju~ci su dostavljeni: predsjedniku Upra-vnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje,Upravi za indirektno oporezivanje, Odboru zafinancije Parlamenta BiH, Vladi FBiH, Federalnomministarstvu financija, tvornicama i poduze}ima zaotkup i obradu duhana.

Erina LASI]


Sastanak Grupacije proizvo|a~a iprera|iva~a mesa

U FBiH nemautovljene junadi

U Sarajevu je, 11. augusta, odrànsastanak Grupacije proizvo|a~a iprera|iva~a mesa Udruènjapoljoprivrede, prehrambene iduhanske industrije i vodoprivredeP/GKFBiH. Raspravljalo se o primjeniZakona i dopuni Zakona o carinskojtarifi, kao i pokretanju inicijative zarje{avanje problematike proizvodnjemesa

Nema utovljene junadi na prostoru FederacijeBiH, jer proizvo|a~i nisu ekonomski motiviraniza ovu aktivnost. Nema primjene Zakona o dop-uni Zakona o izmjeni carinske tarife bez opera-tivnog uputstva o njegovoj primjeni. Ovdjetreba, pored ostalog, uklju~iti sve {to je vezano zaotkup utovljenih grla. Zaklju~eno je da u radnugrupu za provo|enje Zakona o dopunamaZakona o carinskoj tarifi obavezno trebauklju~iti kao stalnog ~lana predsjednikaGrupacije proizvo|a~a i prera|iva~a mesa.

Za prevazilaènja postoje}eg stanjazaklju~eno je da se ukinu apsolutni iznosi carine- carinske stope za junad tjelesne mase 200 do 300kg i prasad mesnih pasmina tjelesne mase 25 do30 kg kako bi se mogao izvr{iti uvoz.

Zakon o nov~anoj podr{ci u primarnojpoljoprivrednoj proizvodnji (“Sl. novine FBiH”,broj 28, od 26. 05. 2004. godine), kao i uputstvaza ostvarivanje nov~anih podr{ki u primarnojpoljoprivrednoj proizvodnji (“Sl. novine FBiH”,broj 38, od 17. 07. 2004. godine) objavljeni sukasno, {to se negativno odraàva na ovuaktivnost.

U pomenutom zakonu u ~lanku 4. podstavom dva pi{e da visina nov~ane podr{ke nemoè biti manja od tri odsto vrijednostigodi{njeg budèta FBiH. U Odluci o usvajanjuPrograma utro{ka sredstava sa kriterijima raspod-jele sredstava “Transferi za poljoprivredu”utvr|eni budètom FBiH za 2004. godinu (“Sl.novine FBiH”, broj 32, od 12. 06. 2004. godine)iznose 23,000.000 KM. S napomenom da su seova sredstva umanjila za izmirivanje obaveza izagrarne 2003. godine u iznosu 5,503.000 KM. To,prakti~no, zna~i da za raspodjelu ostaje 17,496.612KM, {to predstavlja mali iznos nov~anih sredsta-va za primarnu poljoprivrednu proizvodnju.

B. SUÎ]

EXPO BiH

Doma}a poljoprivrednaproizvodnja imabogatu ponudu

Bh. privrednici izlaganjem proizvoda i uslugana sajmu EXPO BiH, u okviru ovogodi{njegJesenskog zagreba~kog velesajma, pokazali su daBiH ima potencijale i ima {ta ponuditi, izjavio je zaAgenciju ONASA ministar poljoprivrede,vodoprivrede i {umarstva FBiH Marinko Boì}.“Iako je bh. ponuda, trenutno, ispod mogu}nosti, sobzirom na raspoloìve resurse, poljoprivreda BiHhvata korak s vremenom. Zbog toga je zna~ajno daporadimo na standardizaciji i kvalitetu proizvodakako bismo vi{e bili prisutni na inotrì{tima”,istakao je ministar Boì} tokom posjete sajmuEXPO BiH. Prema njegovim rije~ima, BiH imapotencijale u oblasti eko proizvodnje, ali jeneophodno da poljoprivredni proizvo|a~i unapri-jede konkurentnost primjenom novih tehnologija iosavremene ukupnu proizvodnju. Boì} je podsje-tio da se resorna ministarstava moraju jo{ vi{e zala-gati za stvaranje pravnih i ekonomskih okvira kakobi poljoprivredni proizvo|a~i bili u mogu}nostiunaprijediti proizvodnju i konkurentno nastupatina trì{tima regiona. Na pitanje o klju~nim oblasti-ma za uspostavu poslovne saradnje sa Hrvatskom,Boì} je kazao da je strate{ka proizvodnja u BiHproizvodnja mlijeka, ~iji se izvoz ve} ostvaruje.

“Zna~ajan je i izvoz autohtonih sireva, kao {tosu livanjski i vla{i}ki. BiH ima i potencijal zaizvoz janje}eg mesa, ranog povr}a i ljekovitogbilja. Ipak, moramo primjenjivati nove tehnologi-je i osavremeniti proces proizvodnje, naglasio je.Prema Boì}evom mi{ljenju, mnoge strane velikekompanije odlu~ile bi se za instaliranje svojihproizvodnih kapaciteta u BiH. /ONASA/

10


Program APove}anje energetske efikasnosti

prera|iva~ke industrije u FBiH PEEPI

Cilj programske aktivnosti:Pokretanje, prvi put u BiH, sistemske analize

visoke energetske intenzivnosti, {to daje, kaorezultat, visok utro{ak energije uz nizak GDP-e.

ObrazloènjeZna~ajan projekat u BiH je, nesumnjivo,

pove}anje energetske efikasnosti privrednih pre-duze}a. BiH je 1990. godine imala energetsku inten-zivnost gotovo 2,5 puta ve}u od Slovenije iHrvatske. To je posljedica politike cijena bh.proizvoda u prethodnoj dràvi, kao i nià energets-ka efikasnost preduze}a. (Energetska efikasnost jemjera efikasnosti tehno-energetskog sistema.Predstavlja odnos izme|u izlazne korisne i ulazneenergije, izraèno u procentima. Energetska inten-zivnost je mjera ( ne)efikasnosti privrednog sis-tema, ~iji je sastavni dio tehno-energetski sistem.Predstavlja odnos utro{ene energije u stvaranjudobiti i vrijednosti stvorene dobiti, izaèno uMJ/$).

Ako se samo jedna tre}ina pripi{e visokoj ener-getskoj intenzivnosti bh. privrede, dobije se iznosod 4,5 milijardi ameri~kih dolara. Ukoliko bi seosposobilo oko 2/3 proizvodnih kapaciteta iz pre-dratnog perioda, onda je ekvivalentan iznos oko trimilijarde dolara. Prema svjetskim iskustvima, ula-ganja u pove}anje energetske efikasnosti se vra}ajunaj~e{}e u periodu od tri godine (povrat uloènihsredstava u auto-put je znatno duì). Iskustvo uBiH pokazuje da su ulaganja u pove}anje ener-getske efikasnosti u BiH jo{ rentabilnija. Zna~ajnihinicijativa u pogledu pove}anja energetske efikas-nosti nema kako zbog toga {to zna~ajnije nefunkcioni{e trì{te u BiH tako i zbog niskog znan-ja iz ove oblasti u privredi.

Uspostava programa1. Predlaè se uspostava programa pove}anja

energetske efikasnosti prera|iva~ke industrije (met-alne, elektro, koè, tekstila, drveta...).

2. Dio programa moè biti permanentnaedukacija lica iz privrede na podru~ju energetike, sadavanjem diplome, za {ta postoji konkretna potreba.

3. Komora moè biti Focal point za imple-mentaciju me|unarodnih projekata sa stanovi{ta

okoline, s obzirom na to da ne postoje druge orga-nizacije koje bi bile zna~ajan konkurent.

Na~in finansiranjaS obzirom na to da se pove}anjem energetske

efikasnosti smanjuje emisija stakleni~kih gasova,sredstva za realizaciju projekta je mogu}e ostvariti iiz me|unarodnih izvora, jer postoje konkretnemogu}nosti inopodr{ke.

Finansiranje ovog projekta moè i}i i kroz par-ticipaciju pojedina~nih preduze}a, jer }e im seuloèna sredstva vratiti u kratkom vremenu.

U ovom trenutku va`no je opredjeljenjeUpravnog odbora Komore o ovom programu, kakobi mogla te}i dalja razrada i iznalaènje izvorafinansiranja. Kako su i za razradu projekta itraènje sredstava iz me|unarodnih izvora,tako|er, potrebna sredstva, predlaè se da se uokviru Komore izdvoje inicijalna sredstva, teokupe zainteresirana preduze}a i potpi{u okvirniugovor uz obavezu dogovorene godi{nje partici-pacije, ~ime zainteresirana organizacija sti~epravo, uz Komoru, da u~estvuje u upravljanjuProjektom. Od prihoda po osnovu projekta, diosredstava bi bio prihod Komore, a dio bi bioutro{en za neposredan rad na projektu.

Iz navedenih razloga, Stru~ni tim predlaèUpravnom odboru slijede}e:

- Da da podr{ku ovakvoj programskoj ori-jentaciji u okviru okolinskog upravljanja;

- Da se u ovaj pogram uklju~e sva udruènjaKomore;

- Da predvidi odre|ena inicijalna sredstvapotrebna za po~etnu razradu i definisanje idejnogprojekta;

- Da ovlasti predsjednika i dopredsjednika daokupe zainteresirana preduze}a koja }e potpisatiokvirni ugovor;

- Da da saglasnost predsjedniku i dopredsjed-niku na izbor meritorne konsultantske firme za radna programu - kao Nositelju, te

- Da obaveè Stru~ni tim o periodi~nominformisanju UO o aktivnostima na realizaciji pro-grama.

Program B Formiranje EKO-kkluba P/GKFBiH

EKO-klub bi ~inili privredni subjekti,analogno postoje}im udruènjima, a rad i egzis-tiranje Kluba bi se uredilo normativnim aktima.

Klub bi imao i po~asne ~lanove.Ciljevi programa:Cilj 1: Okupljanje dobrih preduze}a oko eko-

poblematike

Uvo|enje okolinske komponente u rad P/GKFBiH

S ciljem uvo|enja Okolinske komponente u radPrivredne/Gospodarske komore FBiH, Stru~ni tim sa~inioje Inicijalni materijal o planiranim programskim aktivno-stima

11


To podrazumijeva:* Povezivanje dobrih preduze}a;* Zajedni~ko {irenje okolinskih znanja;* Uklju~ivanje u me|unarodne pojekte;* Porast imidà firmi, kao i * Pove}anje profita zahvaljuju}i uklju~ivanju

okolinske komponente u razvoj.Privredni subjekti-~lanovi Kluba, uklju~eni u

program, imali bi najve}i benefit time {to bi dijelilitro{kove nabavke literature, pretraìvanja izvorainformacija, te predlagali politiku prema okolini,koju bi vodila Komora.

Cilj 2: Pruànje savjetodavnih usluga sapodru~ja okoline

Klub bi pruào savjetodavne usluge sa podru~jaokoline (tehnologije, menad`menta, udovoljenjazakonodavstvu...).

Cilj 3: Razvoj mreè konsalting usluga - cen-tara izvrsnosti, koja treba da preraste u virtualnuakreditovanu laboratoriju

Kroz pruànje konsalting usluga, preko biznisinformacionog okolinskog centra, posebno prekoinformacija na referalnom nivou, utvrdi}e se koje sukonsalting firme, stru~ne i nau~ne institucije, centriizvrsnosti u dràvi i FBiH za pojedine oblasti ilipitanja. Kroz angaòvanje tih organizacija,omogu}i}e se njihov dalji razvoj na tim oblastima(gdje su najbolje u dràvi), sve do statusa kada }e semo}i akreditovati, ili na drugi na~in posti}i pov-

jerenje korisnika. Povezivanjem dijelova tih insti-tucija stvori}e se virtualna laboratorija u BiH,bez ~ega nema zna~ajnog izvoza na{ih proizvoda.

^lanstvo u EKO-klubu P/GKFBiH je slobodno. ^lanovi Eko-kluba pla}aju godi{nju ~lanarinu

Klubu (Komori).^lanovi Kluba dobijaju:* Pravo na besplatne savjetodavne usluge na

op{tem i referalnom nivou i kori{tenje informa-cionog okolinskog centra,

* Obavje{tenja o skupovima, seminarima,* Popust na izdanja i skupove koje organizuju

firme koje pruàju stru~nu podr{ku Programu,* Plaketu koja pokazuje ~lanstvo u EKO-klubu

Komore,Preduze}a bi, preko svojih predstavnika, upra-

vljala Programom.Stru~nu podr{ku EKO-klubu pruàle bi:* Meritorna konsalting firma i* Druge organizacije koje }e se pridruìti.Potrebe za navedenim aktivnostima proistekle

su i iz aktivnosti na implementaciji Strategije razvo-ja metalne i elektroindustije koju je usvojiloUdruènje MEI, kao i UO P/GKFBiH.

Oba programa nai{la su na podr{ku timaCARDS 2002 Projekta “Podr{ka izgradnji kapacite-ta u oblasti upravljanja okoli{em u BiH”, finansira-nom od EU.

Mr Nafija [EHI] - MUŠI]

Jedna od aktivnosti Grupacije {umarstva i drvne industrije Privredne/Gospodarske komore FederacijeBiH u zadnjih nekoliko godina jeste i uvo|enje privremene zabrane izvoza trupaca.

Vije}e ministara BiH dobilo je 22. 08. 2004. preporuku Vlade FBiH za dono{enje Odluke o privre-menoj zabrani izvoza trupaca, koju je podràla i Vlada RS i udruènja {umarstava i drvne industrije uprivrednim komorama FBiH i RS, ocjenjuju}i da ciljevi i interes daljeg ekonomskog i ukupnog dru{tvenograzvoja FBiH i BiH opravdavaju dono{enje odgovaraju}ih propisa dràvnih organa.

Na osnovu ~lana 19. stav 2. Zakona o VladiFederacije Bosne i Hercegovine (“Slu`bene novineFederacije BiH”, br. 1/94, 8/95, 58/02 i 19/03), VladaFederacije Bosne i Hercegovine donosi

ODLUKUO PRIVREMENOJ ZABRANI IZVOZA

TRUPACA IZ FEDERACIJE BOSNE i HERCEGOVINE

IPrivremeno se zabranjuje izvoz iz FBiH

{umskih drvnih sortimenata koji su predmet pri-marne prerade drveta, i to:

- TRUPCI ZA FURNIR - ~etinara klase F- TRUPCI ZA FURNIR - li{}ara klase F- TRUPCI ZA LJU[TENJE - ~etinara klase L- TRUPCI ZA LJU[TENJE - li{}ara klase L- TRUPCI ZA REZANJE - ~etinara klase I, II, III- TRUPCI ZA REZANJE - li{}ara klase I, II, III

IIZa realizaciju ove odluke zaduùje se Federalno

ministarstvo finansija, Federalno ministarstvo

trgovine i Federalno ministarstvo poljoprivrede,vodoprivrede i {umarstva.

IIIOva odluka je privremenog karaktera i primjen-

jivat }e se najduè {est mjeseci od dana njenog stu-panja na snagu.

IVOva odluka stupa na snagu narednog dana od

dana objavljivanja u “Slu`benim novinamaFederacije BiH”.

V broj 400/04 19. august 2004. godine Sarajevo

Odluka je objavljena u “Slu`benim novinamaFBiH”, broj 45/04, od 28. 08. 2004.

Istu odluku donijela je Vlada Republike Srpskekoja je iza{la u “Slu`benom glasniku RS” 27. 08.2004 godine.

[. A.

Premijerdr Ahmet Hadìpa{i}

Privremena zabrana izvoza trupaca

12


Vla{i} Expo Tours, Babanovac

Sajam turizma, zdrave hrane i opreme

Sa sajmom na Vla{i}u, u augustu, Turisti~ka zajednica Srednjobosanskog kantona kao organizatoru~inila je pravi potez. Na Sajam Vla{i} 2004. odazvali su se brojni predstavnici iz izvr{ne vlastiFederacije BiH, ministarstava, gospodarskih komora FBiH i V/SKBiH, turisti~kih zajednica

Ova planina smje{tena u srcu BiHmamac je za planinare i zimi i ljeti, sanajvi{im vrhom Paljenikom od 1.963metra. Na platou Babanovac, na 1.263metara nadmorske visine, nikao je tur-isti~ki grad sa 750 vikendica, pet hotela,{est ski-liftova i 15 kilometara ura|enihstaza, te skakaonica.

Hotelski smje{taj broji 500 kreveta, a1.500 ih je u doma}oj radinosti.

Turisti~ki centar Babanovac, gdje je iodràn Sajam, komunikacijski je povezansa Travnikom, Banjom Lukom, Bugo-jnom, Jajcem, Mostarom, Splitom, Saraje-vom i Zenicom.

Vla{i} je planina na kojoj se razvijacjelogodi{nji turizam. Poznat je po siru,endemi~nom bilju, psima tornjacima.Razvija se i rekreativni turizam i zdravahrana.

Investicijska ulaganja u obnovu iizgradnju infrastrukture iznose 10 mil-iona KM.

Turisti~ku ponudu nastoje obogatiti,pored sportskih takmi~enja, i atraktivnimprogramima zdrave hrane, zabave iposlovnim susretima.

Glavni program bio je predstavljanje:- hotela, motela, pansiona, ku}ne radi-

nosti, vikend-ku}a;- turisti~kih agencija FBiH i RS;- autenti~nog Vla{i}a, sa autenti~nim

proizvodima: sir, dimljena stelja, med,ljekovito bilje;

- bh. distributera zdrave hrane;- proizvo|a~a ugostiteljske i sportske

opreme;- osiguravaju}ih ku}a i banaka, kao i

drugih gospodarskih asocijacija i institu-cija.

U prate}em programu bili su burzaturizma i nekretnina, okrugli sto o razvo-ju Vla{i}a, Sajamski Vla{i} Expo Toursradio, jahanje konja, tr`nica zdravehrane, izlo`ba fotografija, turisti~ki pro-motivni filmovi, modne revije i izlo`bapasa tornjaka.

D. BANDI]

13


Bile su zastupljene sve oblasti iz konceptaspecijalizovanog sajma primarne poljoprivredneproizvodnje, prerade vo}a, povr}a, mesa, mlijeka,ìtarica, duhana, proizvo|a~i mineralnih |ubriva iza{titnih sredstava, mehanizacije, alata, ambalaè,dizajneri, serviseri primarnepoljoprivredne proizvodnje iprehrambene industrije, kao istru~ne i bankarske institucije.

Odràn je tradicionalni susretprivrednika sa predstavnicimaizvr{ne i zakonodavne vlasti, nakojem je ministar Marinko Boì}prezentirao mjere Vlade FBiHvazane za ekonomsku politiku ireformu poreskog sistema, kao{to su prijedlozi za iznalaènjenajboljeg modela primjene PDV-aza poljoprivrednu proizvodnju i prehrambenuindustriju.

Za ocjenu kvaliteta na ovogodi{njem sajmubilo je prijavljeno 80 proizvoda, a njih 33 dobilo jemedalje za kvalitet.

Zlatna medalja:* Sarajevska prirodna voda, “Sarajevska

pivara” d.d. Sarajevo* Prirodno blago mineralna voda Aqualina,

“Gakom” d.o.o. Orahovica Gornja* Doma}i vo}ni namaz kajsija, PMG-VIP

Grada~ac* Sarajevsko pivo, svijetlo pasterizovano 0,50

l, “Sarajevska pivara” d.d. Sarajevo* Konji~anka, doma}a rakija ekstra {jivovica,

Ivo An|eli} i Dèmal Memidàn, Konjic* Mileram 30% mlije~ne masti, ZIM d.d.

Zenica* Te~ni jogurt sa 2,0% mlije~ne masti, ZIM

d.d. Zenica* Trajno mlijeko sa 3,2% mlije~ne masti,

INMER Grada~ac* Prirodni vo}ni lokum, “Niagara” d.o.o.

Zenica* Tima, oblatne vafel listovi, “Vo}ar” d.o.o.

Rahi}* Bosanski sudùk, “Brajlovi}” Blaùj

* Pile}a hrenovka Polo, “Menprom” GornjaTuzla

* Original V.S. Rubin vinjak, Kru{evac* Paleta sto~ne hrane, “Mix” Ora{je* Sadni materijal, “Vo}ni rasadnik” Srebrenik* Novi dizajn i ambalaè, “Petrokemija”

Kutina* Dizajn i pakovanje kolekcije sjemena,

“Poljooprema” Sarajevo

Srebrena medalja:* Sarajevska mineralna voda, “Sarajevska

pivara” d.d. Sarajevo* A.C.E. Gold sa vitaminima, “Sarajevska

pivara” d.d. Sarajevo* B-za~in dodatak jelima, “Bri`” d.o.o. Br~ko

* Travarica, specijalna prirod-na rakija, “Bobita” îtluk

* Mljevena kafa - MingosCaffee, Grada~ac

* Tahan-halva, “Remelin”d.o.o. Grada~ac

* Teku}i jogurt sa 3,2 %mlije~ne masti, INMER Grada-~ac

* Dimljena pile}a prsa, “Bra-jlovi}” Blaùj

* Barena kobasica Pilka,“Akova-impex” Sarajevo

* Bra{no tip - 400 (puder), Mlin “Husinskirudar” Ljuba~e

* Sadnice hortikultura, JP [umarstvo, Rahi}* Paleta novih proizvoda sitne mehanizacije,

TMD-AGS Grada~ac

Bronzana medalja* Gra{evina, stono bijelo vino, “Rubin”

Kru{evac* Kravlji bijeli sir u kri{ci, ZIM d.d. Zenica* Majevi~ka salama, “Menprom” Gornja Tuzla

Mirsada MEŠANOVI]

Grada~a~ki sajam

Prezentacija 160 firmiU Grada~cu je, od 25. do 28. avgusta, odràn 31.me|unarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industri-je / Sajam {ljive. Na pet hiljada kvadratnih metarazatvorenog i osam hiljada metara kvadratnih otvorenogprostora predstavilo se 160 firmi iz zemlje i inostranstva(Austrije, Hrvatske, Njema~ke, ê{ke, Srbije i Crna Gore,Slovenije, Velike Britanije i Italije)

Otvorena klaonica ihladnja~a

U Grada~cu je otvorena savremenaklaonica peradi sa hladnja~om “Pilkom”d.o.o. Kerep.

“Pilkom” je firma koja u jednom turnusu,u kooperaciji, ima 200 hiljada tovnih pili}a.Novootvorena klaonica sa hladnja~om jekapaciteta 2.000 komada na sat. U sklopuove firme je i mje{aona sto~ne hranekapaciteta 4.000 kg na sat.

M. M.

14


Grupacija {umarstva i drvne industrijePrivredne/Gospodarske komore FBiH i Privrednekomore RS aplicirale su kod CIPE za dodjeludonacije (granta) za odre|eni projekat edukacijepreduze}a - ~lanica Komore.

Udruènje je smatralo za trenutno najpotrebni-je i najatraktivnije da se preduze}ima iz FBiH pred-stavi neophodnost certificiranja gazdovanja u{umarstvu BiH.

Cilj ovih radionica jeste upoznati i zainteresir-ati predstavnike {umarstva i drvne industrije za ISOstandarde 9000 i 14000, certificiranje gazdovanja u{umarstvu, kao i snimak stvarnog stanja i {ta trebauraditi da bi se pripremili za certificiranje.

Odràne su tri radionice:- Prva radionica je odràna za Unsko-sanski

kanton, Hercegbosansku i Zapadnohercegova~kuùpaniju, 10. 06. 2004., u Biha}u.

- Druga radionica je odràna za Srednjobosa-nski kanton, Zeni~ko-dobojski kanton i Posavskuùpaniju, 28. 06. 2004., u Busova~i.

- Tre}a radionica za Sarajevski, Tuzlanski,Bosanskopodrinjski i Hercegova~ko-neretvanskikanton, 15. 07. 2004., u Sarajevu (Ilidà).

Dràva je u procesu tranzicije i trebamo sepripremiti za proces pridruìvanja u Evropskuuniju. Shodno tome, standardi na svim poljimadjelovanja trebaju se usaglasiti sa standardima EU.Imaju}i u vidu ovu napomenu, nastojali smo jo{jednom probuditi svijest kod mnogih upoduze}ima, kako bi se pripremili za ove procese.

Sistem upravljanja okolinomMr Enes Ceri} je dao osnovne naznake o stan-

dardima serije ISO 9000 napominju}i da su oni zasisteme upravljanja kvalitetom, tj. ispunjenje zahtje-va za proizvod ili usluge postavljenih od zaintere-siranih stranaka. Primjenom standarda ISO 9000bit }e se ukorak sa konkurencijom, ispunjavanjemzahtjeva me|unarodnog trì{ta, pove}anjem pov-jerenja kupca, pove}anjem ugleda kompanije idrugo, s tim da se moraju uklju~iti svi zaposleni upoduze}u.

[to zna~i uvesti sistem kvaliteta ISO 9000 upoduze}e, pojasnio je Smail Muhi}. Menad`mentfirme Konjuh iz @ivinica prate}i trendove zahtjevakupaca odlu~io se uvesti sistem ISO 9000 kako biuspostavio kvalitetniju i brù komunikaciju sakupcima kao marketin{ku potrebu.

Prof. dr Mustafa Omanovi} govorio je o siste-mu upravljanja okolinom, {to podrazumijeva svemjere koje {tite ìvotni prostor ~ovjeka od {tetnihuticaja. Sve vi{e ja~a svijest populacije o za{titi oko-line, {to dovodi do stalnog prilago|avanja ipove}anja o~ekivanja u vezi s tim. Do sad se naza{titu okoline u organizacijama, uglavnom, gleda-lo kao na faktor tro{ka. Me|utim, ogromne suprednosti sistema upravljanja okolinom, npr.pove}anje imidà organizacije, smanjenje tro{kovaodlaganja otpada, motivacija uposlenih, olak{icepri izvozu i sli~no.

Koncept certificiranja gazdovanja {umskimresursima obrazloìli su prof. dr [u}rija [akovi},mr Mersudin Avdibegovi} i mr Sabina Deli}.

Svima je poznato da je proces certificiranjaneophodan i za {umarstvo i za drvnu industriju imoè se posmatrati samo sa tim zajedni~kim stavom,jer su zahtjevi trì{ta izri~iti, treba se uzimati sirovinaiz certificiranih {uma, tj. iz tako ure|enog {umarstvakoje se moè okarakterisati kao odrìvo gazdovanje.

Smisao bilo kojeg certificiranja jesteobezbje|enje potvrde da su neki proizvod, usluga iliproces ura|eni na na~in kako je to ranije propisanoili dogovoreno. Pod certificiranjem gazdovanja{umskim resursima podrazumijeva se dobrovoljnaprocedura, u kojoj nezavisno tijelo izdaje pismenupotvrdu da su performanse gazdovanja koje seprovode na odre|enom {umskom podru~juuskla|ene sa unaprijed definisanim standardima.

Od svakog uspje{nog programa certificiranjaminimalno se o~ekuju dva klju~na efekta:

Edukacija trì{ta drvne industrije

Pripremiti {umarstva za certificiranjeDirektor novoosnovanog ureda CIPE (organizacija koja pomaèposlovna udruènja koja djeluje u okviru USAID-a) u Sarajevu po-sjetio je tokom 2003. godine nekoliko puta P/GKFBiH, ta~nijeGrupaciju {umarstva i drvne industrije. Predstavnica Grupacijebila je pozvana na vi{e seminara u organizaciji CIPE-a (u BIH,Poljskoj) i aktivno sudjelovala u njima

Grupacija drvne industrije P/GKFBiH

Priznanje USAID-aAmeri~ka Vlada, preko Agencije za me|unarodnu pomo} (USAID),

po~etkom septembra, u Sarajevu, je dodijelila priznanja predstavnicimadeset poslovnih bh. udruènja iz sektora drvoprerade, turizma ipoljoprivrede.

Priznanja su dodijeljena primaocima grant sredstava: Udruènjudrvoprera|iva~a - Drvo BiH, Udruènju turisti~kih agencija - UTA BiH,Privrednoj komori Kantona Sarajevo, PK Republike Srpske, PK Br~koDistrikta BiH, Grupaciji drvne industrije P/GKFBiH, Udruènju per-adara RS, Udruènju poslodavaca RS, te Udruènju poduzetnika iposlodavaca iz Zenice.

Kako je re~eno tokom ceremonije dodjele priznanja, u okviruUSAID-ovog projekta “Mobiliziranje glasa biznisa u BiH” sara|ivalo sesa poslovnim udruènjima koja predstavljaju firme iz sektora drvopre-rade, turizma i poljoprivrede, a kako bi se oja~ao njihov institucional-ni kapacitet, profesionalizam i odrìvost.

Projekat “Mobiliziranje glasa biznisa” implementirao je Centar zame|unarodna privatna preduze}a (CIPE), nezavisna i neprofitna ~lani-ca Privredne komore SAD-a. (Poslovne novosti)

15


- unapre|enje performansi gazdovanja sa ciljemdostizanja odrìvog gazdovanja {umskim resursima i

- pove}anje konkurentskih sposobnosti podu-ze}a unutar drvnog kompleksa kroz o~uvanje pos-toje}ih trì{ta i bolji pristup novim i atraktivnimtrì{tima.

Za uspje{no provo|enje certificiranja va`no jeutvrditi optimalnu veli~inu podru~ja koje se èli cer-tificirati. Po dosada{njim iskustvima tro{kovnoefikasno certificiranje se moè provesti napodru~jima koja su ve}a od 100 ha kad su u pitanjuvisokoproduktivne {ume, odnosno ve}a od 10.000ha kad su u pitanju {ume sa niòm produktivno{}u.Kod nas jedno privredno gospodarsko podru~jeiznosi oko 40.000 ha i najpodesnije je za certifici-ranje kao i metod certificiranja po FSC.

Primjena i pripremne radnje {umarstvaza certifikaciju {uma

Ovu temu pripremili su Sead Hadìabdi}, VladoSoldo i [emsa Alimanovi}. Obilaze}i {umarstva ipoduze}a drvne industrije (od 01. 04. do 31. 07. 2004.bilo je 40 obilazaka) uvidjelo se da mnogo togatreba da se uradi u {umarstvima kako bi bila sprem-na za certificiranje. Prate}i 10 principa po FSC,upore|ivali smo kakvo je stanje na terenu, konsta-tovali i dali prijedlog {ta da se uradi. Ovaj dio radana terenu je bitan, jer }e se tro{kovi certificiranjasmanjiti, a i {umarstva }e biti pripremljena za certi-ficiranje.

BiH nema zakona o {umama. Na Jahorini je, 11.05. 2004., razmatran Okvirni zakon o odrìvom gaz-dovanju {umama, tj. odrìvom {umarstvu. Stavprisutnih je da se formira zavod za {umarstvo ilovstvo na nivou BiH pri Vije}u ministara.

Radi se na sprije~avanju bespravnih sje~a u{umama i uvezivanju {umarskih aktivnosti satuìla{tvima i sudovima.

U FBiH ima oko 20 odsto privatnih {uma ipotrebno je organizirati udruènje vlasnika privat-nih {uma kako bi se certificirale i te šume.

Zapo~elo se sa obukom radnika u eksploataciji{uma i njezi kultura, pa je u tom pravcu odrànseminar, 25. 05. 2004., u Bugojnu na kome je pris-ustvovalo oko 120 inènjera, tehni~ara i radnika.

Dogovoren je sastanak na kome }e se pokrenutiaktivnosti oko valorizacije ambijentalnih vrijednos-ti u {umama i bavljenje {umarskih organizacijalovnim i drugim oblicima turizma.

Zavr{ava se projekat za{tite biotopa i vrstevelikog tetrijeba - Tetrao urogallus u BiH, a aktivnose radi i na za{titi biodiverziteta kroz preduzimanjekonkretnih akcija na terenu (puèvi, gljive, ljekovitoi jestivo bilje).

Ve} se vr{i zamjena te{kih hipoidnih ulja u{umarstvu sa lak{im biolo{kim uljima koja suekolo{ki prihvatljivija.

Primjena pesticida u {umarstvu svodi se na naj-manju mogu}u mjeru, pa ako se i primjenjuje, to sevr{i premazivanjem, a ne na folijama.

Gole sje~e se, u principu, ne provode u visokim{umama.

Preduzimaju se mjere otvaranja {umarstvaprema javnosti kako bi se odnos stanovni{tva prema{umama mijenjao u pozitivnom smislu.

Preduze}a drvne industrije su, uglavnom,izvozno orijentirana i imaju problema sa nabavkomsirovine i sugerirano im je kako da prevazidu tajproblem. Samo su ~etiri poduze}a iz ove oblasti kojaimaju uveden sistem ISO 9000, a standard 14000ima samo Bina Biha}.

Zaklju~eno je da su ove radionice u potpunostiispunile o~ekivanja. Ponovljeno je da je odabir temai na~in prezentiranja pravi pogodak u vremenupripreme BiH za proces pridruìvanja EU.

Cilj radionice jeste da se rukovodstvo i uposleniupoznaju sa odredbama koje ih ~ekaju kod izvoza uzemlje Evropske unije, uz napomenu da imid` nji-hove tvornice predstavlja ISO 9000 i 14000, kao istremljenje ka dobijanju certifikata za za{titu vlasti-tih proizvoda.

[emsa ALIMANOVI]

Seminar

Proizvodnja ustaklenicima

U Sarajevu su predstavnici firme Growtech izHolandije i predstavnik sarajevskog ureda EBRD-a (Europska banka za obnovu i razvoj) odràlijednodnevni seminar, krajem jula, u prostorijamaP/GKFBiH.

Prezentirana su dosada{nja iskustva navedenefirme iz Holandije u proizvodnji povr}a i cvije}a ustaklenicima, te dostignu}a u modernizaciji posto-je}ih staklenika, kao i stavljanje u pogon novih,modernih staklenika. Istaknuta je mogu}nostkreditiranja za podizanje staklenika preko EBRD-a. Holandija je cijenjena u svijetu po proizvodnjipovr}a i cvije}a u staklenicima i veliki dio togaizvozi na svjetsko trì{te. Njihova iskustva ukazu-ju na to da se uspjeh u stakleni~koj proizvodnjipostiè ako se odgovaraju}a pa`nja usmjeri nafinansiranje, upravljanje, edukaciju uposlenih,prihranjivanje usjeva, ekologiju, kvalitet proizvo-da, pakovanje, marketing i prodaju. Ovom semi-naru prisustvovao je relativno ve}i broj postoje}ihproizvo|a~a povr}a i cvije}a sa podru~ja BiH, kaoi onih koji namjeravaju svoje zemlji{ne kapacitetekoristiti za navedenu namjenu. I jedni i drugizemljoradnici su potencijalni korisnici savremenetehnike i iskustva u stakleni~koj proizvodnjipovr}a i cvije}a, kao i ostalih usluga iz ove bran{ekoje nudi firma Growtech iz Holandije.

Do realizacije ovog interesantnog i korisnogseminara do{lo je zahvaljuju}i kontaktimaAmbasade BiH u Hagu i Ministarstva vanjskihposlova u Sarajevu, u organizaciji P/GKFBiH.

B. SUÎ]

16


Posmatrano po podru~jima industrijskih djelat-nosti, u augustu je u odnosu na prosje~nu mjese~nuproizvodnju lani industrijska proizvodnja u oblastiprera|iva~ke industrije bila ve}a za 35,9 posto, uoblasti rudarstva ve}a za 8,5 posto, a u podru~jusnabdijevanja elektri~nom energijom, plinom ivodom manja za 9,2 posto. U augustu je, premapodacima ovog zavoda, ostvaren izvoz 159.544.000KM, {to je za devet posto manje u odnosu naprethodni mjesec ove godine. Vrijednost uvoza zaosmi mjesec bila je 522.564.000 KM, {to je za 2,6

posto manje u pore|enju sa julom. U osam mjeseciizvoz je iznosio 1.288.122.000 KM, {to je 13,4 postovi{e u odnosu na isti period prethodne godine, dokje ostvaren uvoz 3.934.010.000 KM, {to je za 7,7posto vi{e u odnosu na isti period lani. Procentpokrivenosti uvoza izvozom u augustu iznosi 30,5posto, a za osam mjeseci 32,7 posto. U strukturiizvoza (osam mjeseci) prednja~e obojeni metali,drvo, namje{taj i elektri~na energije, dok su senajvi{e uvozili naftni derivati, drumska vozila, elek-tri~ni aparati i industrijske ma{ine. Najve}a razmje-na zabiljeèna je s Hrvatskom. U Republiku Srpskuje u augustu prodato robe vrijedne 36.803.702 KM,{to je pove}anje za 46,4 posto u odnosu na istimjesec prethodne godine. Istovremeno, izRepublike Srpske nabavljeno je robe 10.285.962 KM,{to predstavlja pove}anje za 80,2 posto u odnosu naisti mjesec pro{le godine. /FENA/

Statistika

Porast industrijske proizvodnjeIndustrijska proizvodnja u FBiH u augustu ove godine u odnosuna prosje~nu mjese~nu proizvodnju iz pro{le godine ve}a je za19,4 posto, u odnosu na proizvodnju iz istog mjeseca pro{legodine ve}a je za 8,7 posto, dok je u odnosu na juli ove godineve}a za 2,2 posto, saop}io je na konferenciji za novinare u se-ptembru direktor Federalnog zavoda za statistiku Dervi{ \ur|evi}

Prema statisti~kim podacima, ZDK i dalje ima najni epla}e u FBiH i sve vi{e zaostaje za ostalim kantonima.

Krajem juna ove godine u ZDK je bilo zaposleno69.000 lica. Broj zaposlenih u privredi zabiljeìo je stopupada od jedan odsto, dok je u vanprivredi zabiljeènrast od preko 13 odsto. Broj zaposlenih u administracijikrajem juna ove godine dostigao je 15.380, a porast jenajve}im dijelom registrovan u sektorima javne uprave,odbrane i obaveznom socijalnom osiguranju 55 odsto,odnosno 1.689 zaposlenih. ZDK u ukupno ostvarenojindustrijskoj proizvodnji FBiH u~estvuje sa 21 odsto.

Ukupna vanjskotrgovinska razmjena robe u ZDKporasla je za {est mjeseci ne{to vi{e od 13 odsto, s timda trgovinski deficit iznosi blizu 149 miliona KM, {toje 28 odsto vi{e nego u istom periodu pro{le godine.

Najve}i uvoz i izvoz ostvareni su u oblastiprera|iva~ke industrije. Izvoz je iznosio 175, a uvoz 316miliona KM.

Najvi{e se uvozilo iz Hrvatske, Slovenije i Srbije iCrne Gore (SCG), te zemalja Evropske unije. Najvi{ese izvozilo u Sloveniju, Hrvatsku, Njema~ku, Italiju, teSCG. Ovih pet zemalja u ukupno ostvarenom izvozuZDK u~estvuju sa ~ak 85,5 odsto.

Upravni odbor Privredne komore ZDK je ocijenioda privatizacija ne daje o~ekivane rezultate, te da jepristup ovom procesu bio neadekvatan.

Umjesto da doprinosi privrednom razvojuKantona, usporeni proces privatizacije proizvodisuprotan efekat, {to negativno uti~e na tokove idinamiku privrednih kretanja i razvoja, ocijenjeno jena sjednici. (Poslovne novosti)

Upravni odbor Privredne komore ZDK

Industrijska proizvodnja porasla 14,8 odsto

Na sjednici Upravnog odbora Privredne komore Zeni~ko-dobojskog kantona, koja je odràna sredinom septembra,razmatrani su rezultati poslovanja privrede u prvih {estmjeseci ove godine. Industrijska proizvodnja u ZDK u tomperiodu ove godine biljeì rast od 14,8 odsto {to je za 1,1odsto vi{e u odnosu na FBiH

Potro{a~ka korpa uaugustu 438 KM

Potro{a~ka korpa u FBiH u augustu je iznosila438,13 KM, {to je za 0,34 KM vi{e u odnosu najuli. Prema posljednjim podacima Federalnogzavoda za statistiku, prosje~na mjese~na ispla}enaneto pla}a po zaposlenom u julu iznosila je 534,73KM. Penzije za juli ispla}ene su za 289.870 pen-zionera, a prosje~na ispla}ena penzija iznosi205,98 KM. Najnià ispla}ena penzija u julu uFBiH iznosi 154 KM, a najvi{a 696,54 KM. Napodru~ju FBiH broj zaposlenih prema kadrovskojevidenciji u julu bio je 388.884 osobe, dok je pros-je~na stopa nezaposlenosti bila 44,9 posto. U tommjesecu, prema podacima Federalnog zavoda zazapo{ljavanje, je evidentirano 317.297 osoba kojetraè zaposlenje. U strukturi osoba koje traèzaposlenje nekvalificiranih je 34,2 posto, kvalifici-ranih 37 posto, osoba sa zavr{enom SSS je 21,6posto, polukvalificiranih 3,3 posto, a sa visokom ivi{om stru~nom spremom 2,7 posto.

Krajem jula poslovni subjekti iskazali supotrebe za 947 radnika, tako da na jednu prijavupotreba za radnicima u tom mjesecu dolazi 335radnika koji traè zaposlenje. /FENA/

17


BiH je rangirana mnogo bolje nego bilo kojaod susjednih zemalja u tom pogledu. Što se ti~etro{kova za naplatu ugovora, BiH je ispod region-alnog prosjeka, pokazuju}i napredak u toj oblasti.

Ve} drugu godinu zaredom organi vlasti BiHuspijevaju da skrate broj dana potrebnih za regis-traciju poslovanja.

Proces je jo{ uvijek dug i skup, ali organivlasti BiH rade na daljnjem pojednostavljenju. Uzemljama Evrope i centralne Azije (ECA) proce-dura za pokretanje biznisa sadrì 10 koraka, zanju je potrebno izdvojiti 15 odsto od prihoda postanovniku, te 42 dana do po~etka poslovanja.

U BiH je pokretanje biznisa potrebno uraditiu 12 koraka, izdvojiti 46,2 odsto od prihoda postanovniku i za 54 dana po~eti sa radom. Organivlasti BiH su, zajedno sa WB-om i DFID-om, ufinalnoj fazi uspostavljanja novog sistema regis-

tracije poslovanja {irom BiH koji }e zna~ajnosmanjiti broj procedura, broj dana, te tro{kove.

Najo~itiji problemi se registruju u oblasti kor-porativnog upravljanja i imovinskih prava.Prema indeksu korporativnog o~itovanja, BiHspada na samo dno. Indeks je u rasponu od 0 do7 (niski do visoki) i obuhvata sedam na~inapobolj{anja o~itovanja: da li zakoni i propisizahtijevaju izvje{tavanje porodi~no, indirektno ibeneficijalno vlasni{tvo, objavljivanje podataka osporazumima za glasanje izme|u dioni~ara;komisije za reviziju odbora direktora; kori{tenjevanjskih revizora i podaci o vlasni{tvu i financi-jama su javno dostupni svim postoje}im i poten-cijalnim investitorima. BiH ima indeks 2, saBjelorusijom jedinom zemljom koja ima indeks1. Potencijalni investitori u Kanadi ili VelikojBritaniji imaju svih sedam glavnih tipova pristu-pa podacima o vlasni{tvu i financijama kom-panija koje su na javnom spisku, dok investitoriu BiH, Bjelorusiji i Turskoj imaju manje od polainformacija. WB u BiH priprema Kredit za kor-porativno restrukturiranje sa ciljem pobolj{anjakorporativnog upravljanja i djelovanja.

[to se ti~e vremena za registraciju imovine,BiH je na samom dnu zajedno sa Slovenijom iHrvatskom kao najlo{ijim, gdje u BiH treba 331dan za registraciju imovine, a u Sloveniji iHrvatskoj 391 i 956.

Kada je u pitanju tro{ak registracije imovine,onda BiH, opet, spada na samo dno sa Ma|arskomi Uzbekistanom. Tro{ak registracije imovine u BiHje 6,1 odsto od vrijednosti imovine.

Izvje{taj Svjetske banke

Tro{kovi za naplatu ugovora ispod

regionalnog prosjekaPobolj{anja koja je BiH napravila ove godine u pore|enju saprethodnim najprimjetnija su u oblasti reforme suda i naplata pougovoru, te u oblasti registracije preduze}a, navodi se uIzvje{taju Svjetske banke. Uvo|enje skra}enog postupka u suduje osiguralo smanjivanje broja dana za naplatu ugovora za pola

Federacije euro-azijskih berzi

Bh. berze postale punopravne ~lanice

Na desetoj skup{tini Federacije euro-azijskih berzi, odrànoj 16. 09.2004. godine, u Novigradu, u Hrvatskoj, kao punopravne ~laniceFederacije primljene su i dvije bh. berze Banjalu~ka i Sarajevska.

Direktor i predsjednik Uprave Sarajevske berze Almir Begi} zahvaliose na prijemu u FEAS, ukratko predstavio dosada{nje rezultate, izraziv{isvoje uvjerenje da }e Sarajevska berza, kao najmla|i ~lan ove me|unaro-dne organizacije, doprinijeti u najve}oj mogu}oj mjeri ostvarivanjuzajedni~kih zadataka ovog udruènja.

Begi} je, tako|er, istakao da u~lanjenje Sarajevske berze u FEAS pred-stavlja pozitivan rezultat dosada{njeg rada, ali i obavezu da Berza ubudu}nosti nastavi realizaciju projekata koji }e omogu}iti kreiranjeefikasnog trì{ta kapitala i razvoj berze koja posluje na svjetskim prin-cipima.

“^lanstvo u FEAS-u }e nam omogu}iti da, na osnovu saradnje saberzama iz ~itavog svijeta, realizujemo na{e projekte na {to kvalitetnijina~in i tako uti~emo na razvoj trì{ta i dràve BiH u cjelini”, kazao jeBegi}. (Poslovne novosti)

Doma}i izvoznici

Vispakovi proizvodi i u Australiji

Prehrambena industrija Vispak iz Visokognedavno je isporu~ila prvu koli~inu robe na trì{teAustralije. Uz trì{te Evropske unije, Bliskogistoka, zemalja jugoisto~ne Evrope, te SAD-a,ovo je jo{ jedno zna~ajno novo trì{te na kojeVispak ubudu}e moè ra~unati.

U Australiju su oti{le prve koli~ine kafe i~orbi, a u planu je isporuka i konditorskihproizvoda. Ove godine u Vispaku planiraju izvestirobe za 30 odsto vi{e u odnosu na pro{lu godinu,{to ~ini zna~ajan udio u ukupnoj realizaciji pro-daje. Pro{le godine Vispak je izvezao robu u vri-jednosti oko 1,5 miliona maraka. Izvozi se,uglavnom, roba iz tzv. bosanskog nacionalnogproizvodnog programa, autohtoni bosanskiproizvodi koji su rezultat i dio tradicije ovih pod-neblja ukomponirani sa vrhunskim kvalitetom isavremenim trendovima koji vladaju na svjetskimtrì{tima. /FENA/

18


Predsjednik CERIS-a Selmir Vrabac rekao je nov-inarima da je rezultat navedenog projekta ideja oizgradnji elektronske baze podataka o trì{tu radnesnage u BiH, ali sa akcentom na mlade visokoobra-zovane kadrove. “Baza bi trebala doprinijetipove}anju broja i kvalitetu zapo{ljavanja stru~nihmladih ljudi u BiH i inokompanijama”, istakao je.Prema njegovim rije~ima, postoji potreba zaunapre|enjem konkurentnosti mladih ljudi iz BiHsa univerzitetskom diplomom.

“Trebamo ponuditi kvalitetne i ta~ne informacijeo trìštu rada u BiH, i to na na~in da podignemokonkurentnost na{ih mladih ljudi u pogledu kvalite-ta njihovog znanja nakon {to zavr{e {kole”, rekao jeVrabac i dodao da je to mogu}e u~initi uvo|enjemelektronske baze podataka. Prema mi{ljenju Vrabca,baza bi bila centralna i dostupna sektoru biznisa ivisokog obrazovanja.

“Ovo bi omogu}ilo da firme do|u do kvalitetnogkadra, a univerziteti bi raspolagali sa podacima okadru koji trebaju plasirati na trì{te rada”, rekao je.

Podsjetio je i da je ovaj projekat u po~etnoj fazi,te da njegovu cjelokupnu implementaciju CERISnije u mogu}nosti izvr{iti sam. “CERIS ne moè upotpunosti realizirati projekat, te traì podr{kudrugih, a spreman je delegirati projekat sa kvalitet-nom realizacijom nekoj od institucija sistema uBiH”, rekao je Vrabac.

Ovaj okrugli sto je prvi u nizu aktivnosti na koji-ma predstavnici nadle`nih organizacija, asocijacija iinstitucija prezentiraju svoje mi{ljenje o trì{tu radau BiH, te potrebama i problemima sa kojima sesusre}u usred nedostataka kvalitetno odre|enihpodataka o visokoobrazovanom kadru.

CERIS je nevladina organizacija osnovana 2003.kako bi istraìvala prostor u BiH i doprinijela nje-govom razvoju. (Poslovne novosti)

Technica d.o.o., Slovenija, je u vlasni{tvu Ferrarigroupa iz Italije i nudi strojeve za povr{insku obradumetala, stakla, umjetnih materijala i drveta natrì{tima Slovenije, Ma|arske, Hrvatske, Bosne iHercegovine, Makedonije, Kosova, te Srbije i CrneGore. Nude sljede}e vrste:

* Strojeve za razma{}ivanje i industrijsko pranjeultrazvukom ili hidrokineti~ki pomo}u rastopinedeterdènta i vode ili solventa;

* Linije za bojenje i lakiranje; * Galvanske linije (kromiranje, niklanje, fosfati-

ranje, kataforezu, cinkanje, bruniranje); * Pe}i za termi~ku obradu; * Strojeve za vibro-fini{ i abrazivima za bru{enje,

poliranje, odstranjivanje oksidiranih naslaga, za{titaprotiv oksidiranja;

* Strojevi za pjeskanje (sandblasting, sabbiatura);* Strojeve za PVD (Physical Vapour Deposition);* Robote za bru{enje, poliranje i sli~no; * Postrojenja za ~i{cenje vode (water treatment

plants). Italijanska dràva nudi povoljne petogodi{nje

kredite za kupnju italijanskih strojeva s ciljem razvo-ja i stabilizacije balkanskih dràva u pojedina~nomiznosu maksimalno 103.291,38 eura po kamatnojstopi CIRR (3,99 odsto godi{nje).

Kontakt osoba: Elvir Hodì}, Technica - Ferrarigroup

Telefon/faks: +386-5-640-25-68 E-mail: [email protected]

Prodajem ili iznajmljujem pilanu sa dozvolomza rad i pripadaju}om opremom. Pilana je smje{tenau predgra|u Biha}a. Na 5.800 m2 ekonomskogdvori{ta izgra|eno je 700 m2 kvalitetnog i funkci-onalnog prostora, te savremena pariona kapaciteta60 m3.

Mogu}nost prilagodbe prostora i objekata i zadruge namjene.

Naziv firme: doo “Tehnocen” Biha}Kontakt osoba: Jusi} Hasan, direktorTelefon: ++387(0)61155269

Poduze}e iz Vi}ence traì partnera za suradnju: Traè ljevaonicu koja bi bila u mogu}nosti da

za njih lijeva predmete od èljeza (gize) teìne odjedan do pet kilograma, a mjese~na koli~ina bi sekretala od 2.000 do 3.000 komada, kvalitetproizvoda bi trebao biti “G20” koji bi se lijevao ponjihovom nacrtu i uzorku.

Vi{e informacija moète dobiti kod:Sportello Area BalcanicaDott. ssa Barbara KalinicVia C. Cattaneo n. 8 36100 VicenzaTelefon: 0444321443, faks: 0444324207E-mail: [email protected]

PonudaPonuda kvalitetnih i ta~nih informacija

Uskoro internetbaza podataka otrì{tu rada u BiH

U organizaciji Centra za razvoj iistraìvanje (CERIS), u Sarajevu je, kra-jem septembra, odràn okrugli sto“Trì{te rada u BiH”. Kako je re~enotokom skupa, okrugli sto je dioaktivnosti CERIS-a koji trenutno imple-mentira projekat pod nazivom “Mreà-razvoj”

19

Plod jabuke bogat je hranjivim sastojcima ~ija koli~ina zavisi od na~ina uzgoja i od sorte. Poznato jepreko 7.500 kultiviranih vrsta jabuke. Pored vode, ugljenih hidrata i celuloze jabuka sadrì i znatne koli~inemineralnih tvari poput kalija, fosfora, kalcija, sumpora, magnezija, zatim èljeza, mangana i dr. Plod sadrìi karotin, vitamine E i C, vitamine iz skupine B, pektine, tanin, enzime i druge tvari. Koru jabuke bolje jepojesti nego baciti, jer sadrì antocijanidin. Antocijanidini imaju protuupalno djelovanje; djeluju za{titnona jetru i srce, te oteàvaju nastanak karcinoma. Jabuka olak{ava probavu, a sadrì mno{tvo korisnih tvarikoje poti~u rad obrambenog sustava, onemogu}uju taloènje masti u jetri i {tite od karcinoma.

Sluì i kao lijek za srce, pa se kao prevencija protiv infarkta preporu~uje pojesti dvije jabuke dnevno, aonima koji su doìvjeli infarkt preporu~uje se kao lijek ~ak kilogram i vi{e dnevno! Dobre su i za osobekoje boluju od arterioskleroze, reumatizma i od pretilosti (vi{ka kilograma).

Jabuka pomaè izlu~ivanju mokra}e i ~isti krv, pa se preporu~uje osobama koje imaju pote{ko}a s jetromi bubrezima. Zbog pektina u ljusci jabuka je dobro sredstvo za reguliranje probave. U tom slu~aju valjaujutro, prije jela, pojesti jednu do dvije svjeè ili pe~ene jabuke. Za lije~enje oboljelih od crijevnog katarakoristi se sitno izribana jabuka. Djeci se u sli~nim slu~ajevima daje po jedna `lica struganih jabuka.

Zbog toga {to sadrì tanin i “steè” stolicu, poèljna je u dijetama protiv proljeva. Na po~etku lije~enjaproljeva, bolesniku se daje nezasla|en indijski ili {ipkov ~aj, zatim, u prvim danima dijete, slijede riìna sluzi odstajale, ribane jabuke, koje su poprimile sme|u boju. Tek nakon toga dolazi na red svjeì kravlji sir i sveostalo. Jabuka je pravi odmor za izmu~eni probavni sustav, a osim toga vra}a teku}inu, koja je izgubljena itreba je {to prije nadoknaditi.

Dvije djelotvorne tvari u jabuci pomaù u sniàvanju povi{enog kolesterola: pektin i tanin. Pektin jerezultat zrenja ploda: lako je topiv u vodi i stvara gel, elasti~an je i ~vrst. Bubre}i, zarobi u svoje mreè koles-terol, te ga odvodi iz organizma, onemogu}uju}i mu da se apsorbira u krv.

Jabuka nije korisna samo oboljelima i rizi~nim skupinama ve} i za najzdravije osobe. Redovit je dio dije-ta za mr{avljenje, bilo kao svjeè jabuke, ili pripravci od jabu~nog sir}eta. Sadrè pektin, koji bubri i stvarabolji osje}aj sitosti. Novija istraìvanja pokazuju da taninska kiselina zna~ajno utje~e na metabolizam mastii onemogu}uje njihovo taloènje u jetri. To saznanje otvara nove mogu}nosti za primjenu tanina u redu-kcijskim dijetama i opravdava narodnu mudrost da jabuka pomaè pri mr{avljenju. Jabukom se unosimnogo vode ({to je poèljno u redukcijskim dijetama), vitamina i minerala, vlakna, koja pomaù regulacijistolice i daju osje}aj sitosti. Jabu~ni ocat se preporu~uje - svima koji èle skinuti suvi{ne kilograme, u reg-ulaciji kolesterola i masno}a u krvi, te za ja~anje otpornosti organizma. Ko ne podnosi ukus octa postojepripravci u tabletama i kapsulama koji se mogu nabaviti u apotekama.

Apoteka My Medico, SarajevoMr ph. Maja KNE@EVI] - ]ERANI]

Iz apoteka

Ljekovitostjabuke

Do{la je jesen i svjeìh plodova jabuka ima u izobilju.Imamo premalo prostora da iznesemo sve detalje oljekovitosti ovog “rajskog” vo}a, pa }emo nabrojatisamo najva`nije

Documents

Smanjiti porez na naftu - kfbih.com · Na sastanku je, koji je organizovala P/GKFBiH sa pred- stavnicima rudnika uglja u vezi sa Akcionim planom pre- strukturiranja i modernizacije