Značaj farmakoekonomike iz perspektive zdravstvenog sistema

Vanda Marković Peković

ISPOR: Farmakoekonomika i perspektive u Bosni i Hercegovini

Sarajevo, 14-15. oktobar 2011.godine

Pregled prezentacije

Lijekovi u zdravstvenom sistemu

Politika lijekova u Republici Srpskoj

Zaključno

Lijekovi u zdravstvenom sistemu

Fokus zdravstvenog sistema

Upravljanje(zakoni, pravilnici,

standardi)

Finansiranje i sistem plaćanja

Humani resursi

Lijekovi,dobavljači,

infrastruktura, tehnologija

Dostupnost kvalitetne

zdravstvene zaštite/njege

Povećanje troškova zdravstvene njege - više zdravlja?

Potrošnja u medicini povećana je većom brzinom nego bilo koji drugi ekonomski sektor:

- starenje populacije- više hroničnih bolesti- preventivni programi- novi lijekovi- proširene indikacije postojećih lijekova- utjecaj farma industrije- utjecaj i pritisak udruženja bolesnika- dostupnost informacija- instant rješenja, nepravovreme akcije- refleks modernog društva, životni stil

Trend evidentan i u razvijenim i nerazvijenim zemljama

Troškovi...lijekovi...

Troškovi u zdravstvu se najčešće izražavaju kao udio u ukupnom bruto nacionalnom dohotku (GDP), odnosno porede se sa ovim parametrom.

Znatan dio troškova generišu izdvajanja za lijekove.

Zašto su lijekovi važni : poboljšavaju zdravlje jačaju povjerenje u zdravstveni sistem skupi su različiti su od ostalih potrošnih dobara moguća su značajna poboljšanja u njihovom korištenju

Lijekovi i mi Oko 3550 lijekova sa odobrenjem za promet u BiH

→ približno 1000 INN (65% generičkih / 35% originatora) Broj lijekova koje jedan doktor dobro poznaje nije veći od 20! Edukacija doktora je uglavnom usmjerena na dijagnozu, a

nedovoljno na terapiju → nedovoljna informisanost o cijenama lijekova - troškovima

Propisivanje lijekova na recept je najčešći terapijski zahvat u medicini:→ u svijetu: 20% troškova javne zdr zaštite→ u Republici Srpskoj: 15%

7-10 % svih hospitalizacija u razvijenim zemljama svijeta su posljedica neželjenog ili toksičnog djelovanja lijekova

Oko 10% bolničkih pacijenata razvije neku od neželjenih reakcija; troškovi se procjenjuju na 1,4-4 milijarde $ (SAD)

Problemi pretjerane (neracionalne) upotrebe antibiotika

Troškovi...lijekovi...Ukupni porast troškova lijekova - uglavnom 3 razloga:

Povećana upotreba po glavi stanovnika (per capita) dijelom radi starenja populacije ali, dijelom samo radi porasta upotrebe lijekova

Povećane cijene za individualne lijekove (individual drugs)

Promjena terapije sa jeftinije na mnogo skuplje lijekove

“Logika tržišta”Lijekovi su ispod realne cijene

“Kako pacijenti koji koriste lijekove nemaju alternativu, proizvođači lijekova imaju diskrecionu odgovornost prema svojim partnerima u sistemu da podignu cijenu lijeka na najviši nivo za koji njihovi korisnici smatraju da su vrijedni njihovi životi. Obzirom da je aktuelna cijena jasno ispod tog nivoa, kompanija u stvari nudi lijek ispod realne cijene.”

David C. Korten, Post Corporate World, 1999

Argumenti za visoke cijene lijekova“ Troškovi za lijekove odražavaju njihovu ogromnu vrijednost za pacijente, društvo i cijeli zdravstveni sistem. Ako se previše fokusiramo na sniženje cijena lijekova, bez prepoznavanja rastuće uloge koju oni imaju u stvaranju priuštive zdravstvene njege, možemo izgubiti iz vida njihovu vrijednost i ugroziti buduća istraživanja i razvoj u farmaceutskoj industriji.”

What goes into the Price of Prescription Drugs, PhRMA, 2005(PhRMA udruženje Američke proizvođača inovativnih lijekova)

Opravdanja za visoke troškove za lijekove Novi lijekovi su inovativni i vrijedni za društvo

Troškovi za istraživanje i razvoj (R&D) su visokiOko 250 500 milijuna funti za projekt, a troškovi ubrzano rastu

Proizvodnja lijekova je rizičnaJedan od 50 projekata dospije do konačnog rezultata stavljanja novog lijeka na tržištePotrebno je u prosjeku oko 12 godina za jedan projekt

Proizvođači lijekova doniraju milione dolara vrijedne besplatne lijekove

Dobra vrijednost (za novac) → nemoguće je procijeniti vrijednost dobrog zdravljaŽivot i zdravlje nemaju cijenuKolika je vrijednost osmijeha djeteta koje više ne trpi bol radi raka?

Da li su zaista lijekovi toliko inovativni? Uglavnom su to “I ja također” (“Me-Too”) lijekovi

nove molekule koje su hemijski, po mehanizmu djelovanja i kliničkim karakteristikama tek neznatno različite od već postojećih lijekova mala poboljšanja, uz vrlo agresivan marketing, često su se pokazala

dovoljnim za klinički i komercijalni uspjeh. npr. FDA je 2006 odobrila 123 lijeka

→ 5% (ili 6 lijekova) inovativnih lijekova (nova molekula, oblik, isl)

Nema novih block-buster lijekova → novi poslovni model farma industrijesamo jedan od osam novih lijekova donosi kompaniji dovoljno velik prihod da bi pokrio troškove vlastitog razvoja (ali i razvoja manje uspješnih lijekova)

→to je tzv. block buster, na kojem se zasniva uspjeh kompanije

→ blockbuster lijek je onaj lijek koji je široko prihvaćen kao terapijski standard, za uglavnom, visoko prevalentna hronična oboljenja, koji pacijenti obično koriste dugi vremenski period.

Zdravstveni sistem mora obezbijediti... Jednaka prava za sve građane: osigurati takav sistem koji može odgovoriti na potrebe pacijenata i

stanovništva kojima se pružaju usluge odgovoriti na sve veća očekivanja i zahtjeve pacijenata i stanovništva, gdje

često svoju ulogu imaju udruženja pacijenata i mediji upravljati raspoloživim budžetom, i ostvariti maksimalnu vrijednost za

načinjene troškove

Dostupnost sigurnih, inovativnih i priuštivih lijekova,odnosno obezbijediti optimalnu dostupnost:

generičkih lijekova inovativnih lijekova - brzi pristup novim terapijama

skupih biofarmaceutika za liječenje hroničnih oboljenja (npr. RA, astma) ili za liječenje u onkologiji i infektivnih oboljenja

koje su priuštive i trošak-efikasne

...Zdravstveni sistem...izazovi

Kod postojećih terapija, a posebno kod uključivanja novih (obećavajućih i skupih), mogu postojati određene neizvjesnosti o: stvarnim ishodima liječenja, efikasnosti i trošak-efikasnosti stvarnoj upotrebi i uticaju na budžet (i trošak-efektivnost)

Sistem treba

Kod donošenja odluka prikupiti informacije o efektivnosti i trošak-efektivnosti

Postaviti prioritete (nemoguće dosegnuti sve socijalne ciljeve) Donijeti odluke – transparentne (neke mogu biti i teške)

Prava indikacija Pravi lijek Pravi način davanja, doza i trajanje Pravi pacijent Prava informacija za pacijenta Prava evaluacija Prava cijena

777PPP

Osnovno pravilo racionalne upotrebe lijekova podrazumijeva da se pravom bolesniku treba propisati optimalni lijek, u pravo vrijeme,

u pravoj dozi, kroz dovoljno dug period i uz najniži trošak za pojedinca i društvo u cjelini.

777PPP Racionalna upotreba lijeka

Najčešće mjere regulisanja troškova za lijekove

Na nivou cijena (pricing)

Liste lijekova: pozitivna, negativna Učešće osiguranika u cijeni lijeka Ugovaranje za volumen Smjernice/vodiči za propisivanje Fiksna taksa Generička supstitucija Budžeti za doktora Edukacija propisivača Kontrola propisivanja (eventualne sankcije/nagrade)

OBAVEZNO:KOMBINACIJA

VIŠE MJERA

Uzima u obzir šire troškove, a ne samo troškove nabavke/kupovine

Dozvoljava modeliranje kliničkih varijabli kako bi se postojanje više mogućnosti izbora učinilo više transparentnim i informativnim

Važan instrument politike lijekova/zdravstva kako bi se osiguralo da novac nije neracionalno potrošen

Omogućava komparaciju sa drugim troškovima uprave/sistema koji su od najveće vrijednosti za društvo

Omogućava da se prepoznaju, izmjere i usporede troškovi i posljedice zdravstvenih intervencija

novi lijek, sredstvo, individualna terapeutska opcija, zdravstvena odluka za sistem i za društvo

Farmakoekonomika - koristan instrument

Farmakoekonomika ima za cilj da na naučno zasnovanim pravilima i procedurama predloži kratkoročne i dugoročne uticaje finansiranja lijekova, te omogući donošenje što je moguće ispravnije odluke o njihovom finansiranju

Farmakoekonomika podrazumijeva pravilnu alokaciju raspoloživih sredstava koja su u pravilu ograničena

Farmakoekonomska procjena može pomoći da se u troškovima za lijekove osigura dobra vrijednost za novac

Ministarstva zdravlja Fondovi zdravstvenog osiguranja Pacijenti Zdravstveni stručnjaci Osiguravajuća društva Farmaceutska industrija Društvo u cijelini

Interes za farmakoekonomiju imaju:

Za praktičnu primjenu farmakoekonomike ključno je stajalište sa kojeg se provodi analiza

Farmakoekonomika?

Na dva, za zdravstveni sistem, krucijalna pitanja njene sadašnje tehnike/analize ne daju odgovor:

Koja je optimalna veličina budžeta za zdravstvenu zaštitu/njegu

Kako u te analize uključiti pojam jednakosti dostupnosti zdravstvene zaštite/njege

Politika lijekova u Republici Srpskoj

Nacionalna politika lijekova, 2006

Strategija u oblasti lijekova do 2012 Cilj: Osigurati dostupnost sigurnih, kvalitetnih i efikasnih lijekova svom stanovništvu i

njihova upotreba na racionalan način dostupnost lijekova kvalitet lijekova racionalna upotreba

Zakoni Zakon o lijekovima i m.s. BiH Zakon o zdravstvenoj zaštiti Zakon o zdravstvenom osiguranju Zakon o apotekarskoj djelatnosti

Liste lijekova Esencijalnih lijekova RS (2007) - osnova za donošenje ostalih listi Pozitivna lista lijekova FZO (1. lista 1994/ ATC 2000) Bolnička lista (2003) Lista lijekova za DZ i amb por med (2000, zaj. sa PLL) Lista citostatika i pratećih lijekova (2004) - samostalna

Kontrola cijena .. ili politika cijena Na nivou proizvođača/uvoznika:

Centralizovana – tenderska – javna nabavka lijekova za sve bolnice/DZ Dogovorni sporazumi/ugovor za nabavku novih lijekova (skupi lijekovi-

nove terapije za primjenu u onkologiji, prijedlozi i za nabavku RA) Na nivou distribucije lijekova:

uvoznika: VP marža 8% definisano Uredbom o ogran. marže u prometu roba

apoteka: MP marža 20% PDV 17% Carinska stopa : 0 - 5% -10%

za lijekove porijeklom iz EU i zemalja ex-YU stopa carine - 0%

Lijekova iz obaveznog osiguranja (na recept): Pozitivna Lista Referentni način formiranja cijena - najniža cijena za INN

preraspodjela novca - ulaganje u proširenje PLL

Doplata za bolesnika Terapijski vodiči Usluga po receptu (1.43 KM)

Lijekovi na recept - FZO

Javni trošak - zdravstvo - lijekovi

God.Trošak za

javno zdravstvo (mil. KM)

Trošak za javno

zdravstvo (% od GDP RS)

Javni trošak za lijekove

(mil . KM)

Javni trošak za lijekove

(% od GDP)

Udio lijekova u

troškovima za javno zdr. (%)

2005 196 3.41 44 0.77 232006 243 3.71 55 0.84 232007 304 4.14 83 1.13 272008 370 4.36 99 1.17 272009 450 5.48 111 1.35 252010 492 5.92 120 1.44 24

FZO: Lijekovi i budžet za zdravstvenu zaštitu

Lijekovi FZO2009 2010

mil. KM % od ukupnogbudžeta za z.z. mil. KM % od ukupnog

budžeta za z.z.PLL* 65.5 14.6 71.28 14.5Citostatici 20.55 4.6 21.6 4.4Bolnička lista 12.91 2.9 16.5 3.4Lista DZ 5.60 1.2 1.76 0.4Hemofilija A/B 0.65 0.14 1.51 0.3Ostalo 0.68 0.15 1.38 0.3Vakcine/serumi 1.30 0.29 1.32 0.27Kontrastna sredstva 0.93 0.21 1.31 0.27Hepat B/C 0.97 0.22 1.02 0.21Multipla skleroza 0.64 0.14 0.73 0.15Dijaliza 1.21 0.27 0.63 0.13HIV/AIDS 0.12 0.03 0.17 0.03

Ukupno 111 25 120 24

* udio generičkih lijekova u ukupnim troškovima za PLL 2010: 82%ostalo: PAH, cistična fibroza, in vitro fertilizacija, bulozna epidermoliza, psihoza, itd

Udio lijekova u ukupnim javnim troškovima za zdravstvenu zaštitu (FZO): ukupno lijekovi: 24%

lijekovi primarni nivo: 15%PLL, Lista DZ, vakcine

lijekovi sekundarni nivo: 9%

Potrošnja lijekova po stanovniku (2010)

oko 185 KM (95 €)* od toga: oko 2/3 plaća FZO plaća

RS: 49 € (2006); 62 € (2007); 75 € (2008); 87 € (2009)EU-27: 340 €

*lijekovi u apoteci+ lijekovi FZO; marže, PDV, usluge za recept

Zaključno

Svi sudionici u zdravstvenom sistemu trebajupartnerski raditi na promociji ciljeva politike lijekova.→ državne institucije, institucije iz oblasti edukacije zdravst.radnika, zdravstveni radnici i njihova profesionalna udruženja,

proizvođači lijekova, učesnici u nabavci i distribuciji lijekova, udruženja korisnika i mediji

Svojom međusobnom koordinacijom i povezivanjem,svaki partner je dužan da u okviru svog djelokruga doprinese ostvarivanju ciljeva politike.

Njihov partnerski odnos doprinijeće optimalnom ostvarivanju zdravstvenih ciljeva za sve stanovnike, usmjeravajući se posebno na dostupnost lijekova stanovništvu i njihovu racionalnu upotrebu.

Nacionalna politika lijekova, 2006Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske

Zdravstvena politika treba biti usmjerena na daljnje unapređenje sistema i racionalizaciju potrošnje lijekova:

Stalno praćenje postignutog u sistemu i razmatranje novih mogućnosti za efektivniju raspodjelu raspoloživih sredstava za zdravstvo

Posmatranje ukupnih troškova za bolest - praćenje ishoda liječenja Izrada i primjena farmakoekonomskih modela i smjernica, analiza

sa aspekta FZO Dosljedna primjena terapijskih vodiča Edukacija → zdravstvenih radnika i pacijenata Kontrola propisivanja lijekova Daljnje smanjenje cijena lijekova Integralni informatički sistem → e-zdravstvo

e-recept

Hvala na pažnji