Psihologija licnosti - pog.pdf

7/26/2019 Psihologija licnosti - pog.pdf

1/21

Uvod u psihologiju linosti

Odreenje linostiLinost je skup psihikih osobina...

I mehanizama...

Unutar pojedinca...

Koji su organizirani i relativno trajni...

I koji utjeu...

Na interakcije pojedinca...

I njegove adaptacije na...

Okolinu

Tri razine analize linostiLjudska priroda

Individualne i grupne razlike

Jedinstvenost pojedinca

Rascjep u podrujuVelike teorije linostiSuvremena istraivanja u podruju linosti

est domena znanja o ljudskoj prirodiDispozicijska domena

Bioloka domena

Intrapsihika domena

Kognitivno-iskustvena domenaSocijalna i kulturalna domena

Domena prilagodbe

ULOGA TEORIJE LINOSTI

KRITERIJI ZA EVALUACIJU TEORIJA LINOSTI

POSTOJI LI SVEOBUHVATNA, KONANA I

TONA TEORIJA LINOSTI?KLJUNI POJMOVI

.


2/21

U V O D

Oni koji u sebi nose prekomjernu duhovitost smatraju se vulgarnim lakrdijai-

ma, teei humoru po svaku cijenu, ne vodei rauna o boli koju nanose objektu

svoje zabave;... dok se oni koji se ne znaju aliti na svoj raun, niti razumiju one

koji to mogu, smatraju dosadnim i neuljudnim osobama. No, oni koji se ale na

ukusan nain nazivaju se otroumnima i taktinima... i znaajka taktine osobe je

da ona govori i slua ono to dolikuje dobroj i dobro odgojenoj osobi.

Aristotel je u djelu Nikomahova etikao humoru i ljudima koji mu se preputaju ili nepreputaju izrekao ove rijei. Iz tog je citata vidljivo da se Aristotel ponaa slino kaopsiholog linosti. Aristotel analizira karakteristike osoba koje imaju odgovarajui smisaoza humor, pronalazei neke osobitosti koje su s njim povezane. Aristotel tom opisu doda-je usporedbu osoba koje su ekstremne po smislu za humor, bilo da ga imaju premalo iliprevie. U svojoj knjizi o etici, Aristotel opisuje i analizira mnoge karakteristike linosti,ukljuujui istinoljubivost, hrabrost, inteligenciju, ugaanje sebi, sklonost srdbi i drue-ljubivost.

Moemo zakljuiti da je Aristotel bio psiholog linosti amater. No, jesmo li svi uodreenoj mjeri amaterski psiholozi linosti? Nismo li svi znatieljni u vezi s karakteri-stikama koje ljudi posjeduju, ukljuujui i nae vlastite karakteristike? Ne koristimo lisvi osobine linosti kada opisujemo druge osobe? Naposljetku, ne koristimo li svi karak-teristike linosti kako bismo objasnili ponaanje, kako vlastito, tako i ponaanje drugihosoba? Kada kaemo da naa prijateljica odlazi na brojne zabave zato to je drutvena,mi koristimo linost kako bismo objasnili njezino ponaanje. Kada za nekog drugog pri-

jatelja navodimo da je savjestan i pouzdan, mi opisujemo karakteristike njegove linosti.Kada karakteriziramo sami sebe kao promiljene, inteligentne i ambiciozne, mi opisuje-

mo karakteristike vlastite linosti.Osobine linosti ine ljude meusobno razliitima i te se osobine obino pojavljujuu formi pridjeva koje koristimo kada govorimo o nekoj osobi, primjerice o Johnu kaolijenom i nepouzdanom, Mary kao optimistinoj, te Fredu kao anksioznom.Pridjevi koji

se mogu koristiti za opisivanje karakteristika ljudi nazivaju sepridjevima deskriptorima

crta linosti.Postoji vie od 20 000 takvih pridjeva deskriptora crta linosti u engle-skom jeziku. Ova zapanjujua injenica govori sama po sebi kako u svakodnevnom ivo-tu postoje snani razlozi za na pokuaj razumijevanja i opisivanja prirode onih s kojimaulazimo u interakcije, te da postoje snani razlozi za pokuaj razumijevanja i opisivanjanas samih.

Treba uoiti da se pridjevi koji opisuju linost odnose na nekoliko vrlo razliitih aspe-kata ljudi. Rijei kao to jepromiljen,odnose se na unutranje kvalitete uma. Rijei kao


3/21

PSIHOLOGIJA LINOSTI

to suarmantani duhovit,odnose se na dojam koji neka osoba ostavlja na druge ljude.Rijei kao to je dominirajui,relacijske su i oznaavaju poziciju osobe u odnosu na dru-ge ljude. Rijei kao to je ambiciozan,odnose se na intenzitet elje da se postignu odre-eni ciljevi. Rije kao to su kreativan,odnose se jednako na kvalitetu uma i na prirodu

proizvoda koje stvaramo. Rijei kao to je lukav,odnose se na strategije koje osoba koristikako bi postigla svoje ciljeve. Sve ove karakteristike opisuju neke aspekte linosti.

VjebaZamislite neku osobu koju dobro poznajete recimo prijatelja, lana obitelji ili cimera. Raz-

motrite brojne karakteristike koje tu osobu ine jedinstvenom. Navedite pet karakteristika

koje najbolje hvataju njezinu linost. Primjerice, ako biste eljeli tu osobu opisati nekome,

kojih pet pridjeva biste koristili? Nakon toga zamolite osobu koju ste opisali da navede pet

pridjeva za koje ona smatra da je najbolje opisuju. Usporedite vae liste.

Odreenje linostiPostavljanje denicije za neto tako sloeno kao to je ljudska linost vrlo je teko. Autori

prvih udbenika o linosti Gordon Allport (1937) i Henry Murray (1938) takoer su semuili denirajui linosti. Problem je kako postaviti deniciju koja e biti dovoljno sve-obuhvatna da ukljui sve aspekte koji su spomenuti u uvodu ovog poglavlja, ukljuujui

unutranje karakteristike, socijalne efekte, kvalitete uma, tjelesne karakteristike, odnose sdrugima i unutranje ciljeve. Zbog te kompleksnosti, neki udbenici psihologije linostipotpuno preskau formalnu deniciju linosti. Ipak, sljedea denicija obuhvaa bitneelemente linosti: Linostje skup psihikih osobina i mehanizama unutar pojedinca koji

su organizirani i relativno trajni, te utjeu na interakcije i adaptacije pojedinca na in-

trapsihiku, ziku i socijalnu okolinu. Ispitajmo podrobnije elemente ove denicije.

Linost je skup psihikih osobina...Psihike osobine1su karakteristike koje opisuju naine na koje se ljudi meusobno ra-

zlikuju. Kazati da je netkosrameljivznai spomenuti jedan nain na koji se on razlikujeod drugih, koji su vie drutveni. Pored toga, osobine takoer odreuju naine na kojisu ljudi meusobnoslini.Primjerice, ljudi koji su srameljivi meusobno su slini potome to su anksiozni u socijalnim situacijama, osobito u situacijama u kojima je panja

publike usmjerena prema njima.

Razmotrimo sljedei primjer osobinu priljivosti. Ta karakteristika moe se smisle-no primijeniti na osobe i opisuje dimenziju po kojoj se one razlikuju. Tipino, priljiva

1 Eng. trait u ovom e se tekstu prevoditi kao osobina ili crta budui da je rije o sinonimima(nap. prev.).


4/21

.poglavlje Uvod u psihologiju linosti

je osoba takva iz dana u dan, iz tjedna u tjedan, te iz godine u godinu. ak i najpriljivijeosobe zasigurno mogu imati neke utljive trenutke, ili ak i utljive tjedne. No ipak,tijekom odreenog vremena, oni koji imaju izraenu crtu priljivosti ee su skloni ver-

balnom ponaanju negoli oni koji su manje priljivi. U tom smislu, crte opisuju prosje-ne tendencijeneke osobe. U prosjeku, visokopriljive osobe zapoinju vie razgovoranegoli niskopriljive osobe.

Istraivanja crta linosti postavljaju etiri vrste pitanja:

Koliko crta linosti postoji?Kako su crte linosti organizirane?Koje je podrijetlo crta?Koje su korelacije i posljedice crta linosti?

Jedno od osnovnih pitanja je koliko temeljnih crta linosti postoji. Postoji li desetak

ili stotinjak osobina linosti, ili tek nekoliko? Drugo istraivako pitanje odnosi se naorganizacijuili strukturu crta linosti. Primjerice, kako je priljivost povezana s drugimcrtama, kao to su impulzivnost ili ekstraverzija? Tree istraivako pitanje odnosi se na

podrijetlocrta linosti. Utjee li naslijee na priljivost? Koje vrste odgojnih postupakautjeu na razvoj osobine linosti kao to je priljivost? etvrto istraivako pitanje tiese korelacija i posljedicacrta linosti u terminima iskustava, ponaanja i ivotnih ishoda.Imaju li priljive osobe, primjerice, mnogo prijatelja? Imaju li iroku socijalnu mreu nakoju se mogu osloniti u tekim trenucima? Idu li na ivce ljudima koji pokuavaju uiti?

Navedena etiri istraivaka pitanja ine sr istraivakih programa mnogih psiholo-

ga linosti. Psihike osobine su korisne iz najmanje tri razloga. Prvo, one nam pomauda opiemoljude, te da razumijemo dimenzije po kojima se oni razlikuju. Drugo, crte sukorisne jer nam pomau da objasnimoponaanje. Razlog zbog kojeg ljudi rade ono torade moe djelomino biti i u njihovim crtama linosti. Tree, crte su korisne jer nam

pomau da predvidimobudue ponaanje primjerice, koja vrsta karijere e odreeneljude zadovoljiti, tko e bolje podnositi stres, tko e se vjerojatno dobro slagati s dru-gim ljudima. Dakle, linost je korisna za opisivanje, objanjavanje i predvianje razlikameu pojedincima. Sve dobre znanstvene teorije omoguuju istraivaima da opisuju,objanjavaju i predviaju ono na to se teorija odnosi. Jednako kao to neka ekonomska

teorija moe biti korisna u opisivanju, objanjavanju i predvianju uktuacija na tritudionica, tako i osobine linosti u podruju ljudskog ponaanja i doivljavanja opisuju,objanjavaju i predviaju razlike meu osobama.

I mehanizama...Psihiki mehanizmisu kao crte linosti, jedino to se pojam mehanizmivie odnosi na

procese koji se odvijaju u linosti. Primjerice, veina psihikih mehanizama ukljuuje ne-kakvu obradu informacija. Netko tko je ekstravertiran, primjerice, moe traiti i uoavati

prilike za interakciju s drugim ljudima. Dakle, ekstravertirana osoba je pripravna da uoi

odreenu vrstu socijalne informacije te da reagira u skladu s njom.


5/21

PSIHOLOGIJA LINOSTI

Veina psihikih mehanizama ima tri osnovna sastavna dijela: ulaz, pravila odlui-vanja i izlaz.Psihiki mehanizmi mogu ljude initi osjetljivijima na odreenu vrstu in-formacija iz okoline (ulaz), mogu utjecati na njihovo razmiljanje o odreenim opcijama(pravila odluivanja), te mogu voditi ponaanje prema odreenim kategorijama reakcija(izlaz).

Primjerice, ekstravertirana osoba moe traiti mogunosti da bude s drugim ljudima,moe u svakoj situaciji razmatrati mogunosti ljudskog kontakta ili interakcije s drugima,a moe se i ponaati tako da ohrabruje druge na interakciju s njom. Naa linost sadri

brojne takve psihike mehanizme procedure za procesiranje informacija koje imajuglavne elemente ulaza, pravila za odluivanje i izlaza.

To ne znai da su sve nae crte linosti aktivirane cijelo vrijeme. Ustvari, u odree-nom je trenutku samo manji broj crta linosti aktiviran. Razmotrimo crtu hrabrosti. Ovaosobina linosti se aktivira samo u odreenim uvjetima, kada se ljudi susreu s ozbiljnimopasnostima i prijetnjama. Neki su ljudi hrabriji od drugih, ali nikad neemo doznati kojisu ljudi hrabri ako se ne pojavi odgovarajua situacija u kojoj se hrabrost moe iskazati.Osvrnite se oko sebe na sljedeem predavanju tko, prema vaem miljenju, posjedujehrabrost kao crtu linosti? To neete znati dok se ne pojavi situacija koja aktivira hrabro

ponaanje.

Unutar pojedinca...Unutar pojedincaznai da je linost neto to pojedinac nosi unutar sebe tijekom vre-

mena, od jedne do druge situacije. Tipino, mi mislimo da smo isti ljudi kakvi smo biliproli tjedan, proli mjesec ili prolu godinu, te da emo iste osobine linosti imati i u na-dolazeim mjesecima i godinama. Isto tako, iako je naa linost zasigurno pod utjecajemokoline u kojoj se nalazimo, osobito pod utjecajem drugih vanih osoba u naim ivoti-ma, mi mislimo da iz situacije u situaciju nosimo iste osobine linosti. Denicija linostinaglaava da se izvori linosti nalaze unutar pojedinca, te da je linost stoga stabilna krozvrijeme i u odreenoj mjeri konzistentna u razliitim situacijama.

Koji su organizirani i relativno trajni...Organiziraniznai da psihike osobine i mehanizmi neke osobe nisu jednostavan i slua-

jan zbroj elemenata. Upravo suprotno, linost je organizirana jer su osobine i mehanizmimeusobno povezani na koherentan nain. Zamislite jednostavan primjer dvaju nagona

nagona za hranom i intimnou. Ako niste jeli neko vrijeme i doivljavate grenje elu-ca, tada va nagon za hranom moe prevladati va nagon za intimnou. S druge strane,ako ste ve jeli, tada va nagon za hranom moe biti trenutno potisnut, doputajui vamda slijedite nagon za intimnou. Naa linost je organizirana tako da postoje odreena

pravila odluivanja koja, ovisno o okolnostima, odreuju koje e potrebe biti aktivirane.

Psihike osobine su relativno trajneu vremenu, osobito u razdoblju odrasle dobi, te

openito konzistentne u razliitim situacijama. Kada kaemo da je netko srdit u odree-


6/21


nom trenutku, to ne govori nita o njegovoj crti linosti. Neka osoba moe biti srdita sada,ali ne mora biti srdita sutra. Ona moe biti srdita u jednoj situaciji, ali ne mora biti srdita udrugim situacijama. Srdba je viestanjenegoli crta. No, rei da je netko sklon srdbi ililako raspaljiv, ipak opisuje njegovu psihiku osobinu. Netko tko je sklon srdbi bit e, uusporedbi s drugima, estosrdit i pokazivat e tu sklonost u razliitim vremenskim toka-ma te u razliitim situacijama (primjerice, takva osoba bit e svadljiva na poslu, agresivnau rekreativnom sportu i esto e se sukobljavati s lanovima vlastite obitelji).

U nekim situacijama ova generalizacija o konzistentnosti linosti kroz razliite situ-acije ne mora biti potpuno tona. Neke situacije mogu biti vrlo snane te mogu potisnutiizraavanje psihikih osobina. Primjerice, osobe koje su priljive mogu biti vrlo tihe zavrijeme predavanja, gledanja lma, ak i u liftu iako ste sasvim sigurno susreli nekogatko ne moe utjeti ni u jednoj od navedenih situacija!

Rasprava o tome jesu li ljudi konzistentni kroz razliite situacije ima dugu povijest

u psihologiji linosti. Neki psiholozi su tvrdili da su dokazi za konzistenciju slabi (Mi-schel, 1968). Primjerice, iskrenost izmjerena u jednoj situaciji (recimo, varanje na ispitu)ne mora korelirati s iskrenou izmjerenom u drugoj situaciji (recimo, varanje na pore-zu). Navedenu raspravu razmotrit emo detaljnije poslije, no zasad emo rei da veina

psihologa linosti dri da, iako ljudi nisu potpuno konzistentni, konzistentnost postoji udovoljnoj mjeri da opravda ukljuivanje te karakteristike u deniciju linosti.

injenica da linost obuhvaa relativno trajne psihike osobine i mehanizme ne is-kljuuje promjene kroz vrijeme. tovie, precizno opisivanje naina na koje se mijenjamotijekom vremena jedan je od ciljeva psihologa linosti.

I koji utjeu...Naglaavanje sila koje utjeu, u deniciji linosti znai da crte i mehanizmi linostimogu utjecati na ivote ljudi. Oni utjeu na to kako se ponaamo, kako vidimo sami sebeili kako razmiljamo o svijetu oko sebe, u kakvim smo odnosima s drugim ljudima, kakose osjeamo, kako biramo okolinu (osobito nau socijalnu okolinu), kojim ciljevima te-imo u ivotu i koje elje imamo, te kako reagiramo na okolnosti u kojima se nalazimo.Ljudi nisu pasivna bia koja samo odgovaraju na vanjske sile. Upravo suprotno, ljudi suaktivna bia, a linost igra kljunu ulogu tako to utjee na to kako ljudi oblikuju vlastite

ivote. U tom se smislu crte linosti mogu shvatiti kao sile koje utjeu na to kako misli-mo, osjeamo i ponaamo se.

Na interakcije pojedinca...Ovo obiljeje linosti je moda najtee opisati, zbog toga to je priroda interakcije poje-dinca i okolinesloena. U 4. poglavlju detaljnije emo razraditi interakcionizam. Zasad

je dovoljno samo navesti da interakcije uz razliite situacije ukljuuju percepciju, selek-ciju, evokaciju i manipulaciju.

Percepcijese odnose na to kako vidimo ili interpretiramo nau okolinu. Dva o-

vjeka mogu biti izloena objektivno istom dogaaju, no ono na to obrate panju i kako


7/21

PSIHOLOGIJA LINOSTI

interpretiraju dogaaj moe se jako razlikovati. Ta razlika proizlazi iz njihove linosti.Primjerice, dva ovjeka mogu gledati mrlje od tinte jedan moe vidjeti dva kanibalakoji kuhaju ovjeka na vatri, dok drugi moe, u istim mrljama, vidjeti nasmijeenog kla-una koji ga pozdravlja. Ili drugi primjer, stranac koji se nasmijei nekom na ulici jednaosoba to moe percipirati kao neprirodno smijuljenje, dok druga osoba taj smijeak moe

percipirati kao prijateljsku gestu. Rije je o istom smijeku, jednako kao i o istim mrljamaod tinte, pa ipak, nain na koji ljudi interpretiraju takve objektivne situacije moe bitiodreen njihovom linou.

Selekcijaopisuje nain na koji biramo situacije u koje emo ulaziti kako biramo pri-jatelje, hobije, izborne predmete, ak i karijeru. Nain na koji vrimo navedenu selekcijuodraz je, barem djelomino, nae linosti. Nain na koji provodimo slobodno vrijemeosobito dobro reektira nau linost. Neka osoba za hobi moe izabrati skakanje padobra-nom, dok druga moe vrijeme provoditi u nekoj mirnoj aktivnosti kao to je vrtlarenje. Mi

biramo iz onoga to nam ivot nudi, a ti izbori su odreeni naom linou.Evokacijaje reakcija koju izazivamo kod ostalih, esto potpuno nenamjerno. Mi sami,

u odreenoj mjeri, kreiramo socijalnu okolinu u kojoj boravimo. Dijete s visokom razi-nom aktiviteta, primjerice, moe izazvati pokuaje svojih roditelja da ga obuzdaju, iakodijete to ne eli i nije mu namjera izazvati takve pokuaje. Osoba koja je ziki snanamoe izazvati osjeaj zastraenosti kod drugih, ak i kad joj zastraivanje nije cilj. Naeevokativne interakcije takoer su esencijalno obiljeje nae linosti.

Manipulacijaje nain na koji namjerno utjeemo na druge ljude. Netko tko je anksi-ozan ili straljiv moe pokuati utjecati na grupu iji je lan, tako da izbjegavaju zastra-

ujue lmove ili rizine aktivnosti. Netko tko je izrazito savjestan moe inzistirati da sesvatko striktno dri pravila. ovjek koji je izrazito ist i uredan moe inzistirati kod svojesupruge da posprema svoje svari i pomagati joj pri svakodnevnom ienju. Naini nakoje pokuavamo manipulirati ponaanje, razmiljanje i osjeaje drugih ljudi, esencijalnosu obiljeje nae linosti. Sve navedene forme interakcije percepcija, selekcija, evoka-cija i manipulacija imaju sredinju ulogu u razumijevanju veze izmeu linosti ljudi i

prirode okoline u kojoj se nalazimo.

I njegove adaptacije na...Naglaavanje adaptacijeodraava ideju da se centralno obiljeje nae linosti odnosina adaptivno funkcioniranje postizanje ciljeva, suoavanje, prilagoavanje i noenjes izazovima i problemima s kojima smo suoeni tijekom ivota. Malo to je o ljudskom

ponaanju tako oito kao injenica da je ono cilju usmjereno, funkcionalno i svrhovito.ak i ponaanja koja naoko ne izgledaju funkcionalno kao to su neurotino ponaanjei pretjerana zabrinutost mogu, u stvari, biti funkcionalna. Primjerice, ljudi koji mnogo

brinu, esto dobivaju mnogo podrke i ohrabrivanja od drugih. Posljedino, ono to sena povrini pojavljuje kao neadaptivno (zabrinutost) moe, u stvari, imati neke potkre-

pljujue karakteristike za pojedinca (izazivanje socijalne potpore). Uz to, neki su aspekti

procesa u linosti nedostatak normalne adaptacije, kao to je nemogunost suoavanja sa


8/21


stresom, reguliranja socijalnog ponaanja i upravljanja vlastitim emocijama. Poznavajuiadaptacijske posljedice takvog poremeenog ponaanja, poinjemo razumijevati i nainfunkcioniranja normalne linosti. Iako je znanje psihologa o adaptivnim funkcijama crtai mehanizama linosti trenutno ogranieno, to ostaje nezaobilazan klju za razumijevanje

prirode ljudske linosti.

OkolinuFizika okolinaje esto izazov za ljude. Ponekad je ona direktna prijetnja preivljavanju.Primjerice, nestaica hrane izaziva problem osiguravanja nutrijenata potrebnih za pre-ivljavanje. Izloenost ekstremnim temperaturama izaziva problem ouvanja termalnehomeostaze. Visina, zmije, pauci i stranci mogu biti opasnost za preivljavanje. Ljudska

bia, kao druge ivotinje, razvila su rjeenja za takve adaptacijske probleme. Glad nasmotivira da traimo hranu, a okusne preferencije odreuju izbor hrane koju emo konzu-mirati. Mehanizam drhtanja nam pomae u borbi s hladnoom, a lijezde znojnice nam

pomau u borbi s vruinom. Na psiholokoj razini, na strah od visine, zmija, paukova istranaca najei ljudski strahovi pomau nam da izbjegnemo opasnosti u interakcija-ma s okolinom koja je opasnost za nae preivljavanje.

Socijalna okolina takoer zahtijeva nau adaptaciju. Moemo eljeti presti koji sasobom nosi neki novi posao, ali postoje brojni drugi ljudi koji e se takoer natjecati zaistu poziciju. Moemo eljeti interesantne prijatelje i partnere, ali mnoge druge osobe ese takoer boriti za njih. Moemo eljeti veu emocionalnu bliskost s osobama koje sunam vane, ali ne mora biti odmah jasno kako se ta bliskost moe postii. Naini na koje

se ljudi nose sa svojom socijalnom okolinom izazovi kojima smo izloeni u nastojanjuda osiguramo osjeaj pripadanja, ljubavi i potovanja od strane drugih od prvorazrednesu vanosti za nae razumijevanje linosti.

Pojedini aspekti okoline koji su vani u nekom trenutku esto su determinirani li-nou. Osoba koja je priljiva, primjerice, u socijalnoj e okolini uoiti vie mogunostida zapone razgovor od osobe koja nije priljiva. Osoba koja je neugodna, ulazit e usocijalnu okolinu gdje se ljudi vie svaaju i sukobljavaju s njom. Osoba kojoj je vrlovaan status, obraat e panju na relativnu poziciju dugih ljudi u hijerarhiji tko je navrhu, tko je na dnu, tko se uspinje, tko nazaduje. Ukratko, od potencijalno neogranienog

broja dimenzija okoline u kojoj se nalazimo, naa efektivna okolina je onaj mali pod-skup obiljeja okoline na koja se usmjeravaju nai psihiki mehanizmi, te stoga na njihobraamo panju i na njih reagiramo.

Uz ziku i socijalnu, imamo i intrapsihiku okolinu. Intrapsihika znai unutaruma. Svi imamo sjeanja, snove, elje, fantazije i kolekciju privatnih iskustava s kojimaivimo svaki dan. Ta intrapsihika okolina je ipak, iako se ne moe objektivno vericiratikao naa socijalna ili zika okolina, stvarna za svakog od nas i ini vaan dio nae psi-hike realnosti. Primjerice, samopotovanje koliko dobar ili lo dojam imamo o sebi unekom trenutku moe ovisiti o naoj procjeni stupnja u kojem uspijevamo postii naeciljeve. Uspjeh na poslu i uspjeh u prijateljskoj vezi mogu initi dvije razliite vrste isku-

stva uspjeha, te tako mogu stvarati razliita sjeanja. Mi smo pod utjecajem sjeanja o


9/21

0 PSIHOLOGIJA LINOSTI

takvim iskustvima svaki put kada razmiljamo o vlastitoj vrijednosti. Naa intrapsihikaokolina, jednako kao naa zika ili socijalna okolina, prua vaan kontekst za razumi-

jevanje ljudske linosti.

VjebaNapiite esej dug jednu stranicu o dobrom prijatelju/prijateljici ili nekoj osobi koju dobro

poznajete. U eseju opiite to je karakteristino za tu osobu, to je trajno prisutno kod nje,

te to ima adaptacijsku funkciju za nju. U svoj opis ukljuite elemente naina interakcije i

adaptacije te osobe na ziku, socijalnu i intrapsihiku okolinu.

Tri razine analize linostiIako je odreenje linosti koje se koristi u ovom udbeniku iroko i sveobuhvatno, linostse moe analizirati na tri razine. Te tri razine su dobro saeli Kluckhohn i Murray, u nji-hovoj knjizi o kulturi i linosti, koja je objavljena 1948. godine. Oni navode da je svakoljudsko bie u odreenim aspektima:

1. Jednako svima drugima (razina ljudske prirode).2. Jednako nekima drugima (razina individualnih i grupnih razlika).3. Razliito od svih drugih (razina individualne jedinstvenosti).

Drugi nain na koji moemo razmiljati o toj podjeli jest da se prva razina odnosi nauniverzalno (naine na koji smo isti), srednja razina se odnosi na osobno (naine nakoje smo slini nekima, ali razliiti od ostalih), a trea razina se odnosi na jedinstveno(naine na koje smo razliiti od svih drugih ljudi).

Ljudska prirodaPrva razina analize linosti opisuje ljudsku priroduopenito osobine i mehanizmelinosti koji su tipini za nau vrstu, te koje posjeduje svatko ili gotovo svatko. Primjeri-ce, gotovo svako ljudsko bie posjeduje sposobnost govora, to mu omoguuje da naui

i koristi odreeni jezik. Sve kulture na zemlji govore neki jezik, tako da je govorni jezikuniverzalni dio ljudske prirode. Na psiholokoj razini, svi ljudi posjeduju temeljne psihi-ke mehanizme primjerice, elju da ive s drugima ili da pripadaju nekoj socijalnoj grupi

pa su ti mehanizmi takoer dio ljudske prirode. Postoji mnogo naina na koje je svakaosoba jednaka svimdrugim osobama, te nam razumijevanje te jednakosti omoguuje irazumijevanje temeljnih principa ljudske prirode.

Individualne i grupne razlikeDruga razina analize linosti odnosi se na individualne i grupne razlike. Neki su ljudi

drutveni i vole zabave; drugi preferiraju veeri provedene u mirnom itanju. Neki ljudi


10/21


se izlau velikom riziku skaui iz aviona, vozei motore i brze automobile; drugi izbje-gavaju takve rizike. Neki ljudi imaju visoko samopotovanje i uivaju u ivotu koji nijeispunjen anksioznou; drugi stalno brinu i sumnjaju u sebe. To su dimenzije individual-nih razlika,naini na koje su ljudi slini nekimdrugim ljudima (primjerice, ekstraverti-ma, traiteljima uzbuenja, te osobama visokog samopotovanja).

Linost se takoer moe prouavati opaanjem razlika meu grupama.To znai daljudi koji pripadaju odreenoj grupi mogu imati neka zajednika obiljeja linosti, koji-ma se razlikuju od ljudi iz neke druge grupe. Primjeri grupa koje prouavaju psiholozilinosti su razliite kulture, razliite dobne skupine, razliite politike stranke, te gruperazliitog socioekonomskog podijetla. Sljedei vaan skup razlika koje prouavaju psiho-lozi linosti odnosi se na mukarce i ene. Iako su mnoge crte i mehanizmi linosti zajed-niki mukarcima i enama, kod nekih postoje spolne razlike. Primjerice, postoji mnogodokaza u razliitim kulturama da su mukarci ziki agresivniji od ena. Mukarci su unajveoj mjeri odgovorni za nasilje u drutvu. Jedan od ciljeva psihologije linosti jest darazumije zato su odreeni aspekti linosti razliiti kod pripadnika razliitih grupa, pri-mjerice, da razumije kako i zato su ene razliite od mukaraca i zato su osobe iz jednekulture razliite od osoba iz druge kulture.

Jedinstvenost pojedincaNe postoje dva pojedinca koja imaju identinu linost. To ak nemaju ni jednojajaniblizanci koji su odgojeni u istom domu i ive u istoj kulturi. Svaki pojedinac ima nekeosobne znaajke koje ne dijeli ni s jednom drugom osobom na svijetu. Jedan od ciljeva

psihologije linosti jest da shvati jedinstvenost pojedinca i da razvije naine za istraiva-nje bogatstva i jedinstvenosti ivota pojedinca.

Jedna od rasprava u ovom podruju odnosi se na to treba li pojedince ispitivati nomo-tetski dakle, kao pojedinane primjere neke ope karakteristike koja se distribuira u po-

pulaciji, ili ih treba ispitivati idiografski, kao zasebne, jedinstvene sluajeve. Nomotetskaistraivanja najee ukljuuju statistiku usporedbu pojedinaca ili grupa, te zahtijevaju

uzorak sudionika na kojima se provodi istraivanje.Nomotetska istraivanja se najeekoriste kako bi se identicirale univerzalne ljudske karakteristike, te dimenzije individu-

alnih i grupnih razlika. Idiografska(doslovan prijevod bio bi opis jednoga) istraivanjanajee se usmjeravaju na jednog sudionika, pokuavajui uoiti ope principe koji se

manifestiraju u jednom ivotu tijekom vremena.Idiografska istraivanja esto zavre kaostudija sluaja ili kao psiholoka biograja jedne osobe (Runyon, 1983). Sigmund Freud

je, primjerice, napisao psihobiograju Leonarda da Vincija (1916/1947). Primjer drugogtipa idiografskog istraivanja nudi Rosenzweig (1986, 1997), gdje predlae analizu nekeosobe s obzirom na slijed dogaaja koji se deavaju u njezinu ivotu, pokuavajui shva-titi koji su kljuni ivotni dogaaji unutar osobne povijesti tog pojedinca.

Vano je naglasiti da su se psiholozi linosti bavili svim trima razinama analize: uni-

verzalnom razinom, razinom individualnih i grupnih razlika, te razinom jedinstvenosti


11/21

PSIHOLOGIJA LINOSTI

pojedinca. Analiza svake od navedenih razina daje nam vrijedna saznanja i doprinosinaem ukupnom razumijevanju prirode linosti.

Rascjep u podrujuPojedini psiholozi linosti usmjeravaju se na razliite razine analize. Tako postoji rascjepu podruju, koji jo nije uspjeno premoten. Rije je o rascjepu izmeu razine analizeljudske prirode i analize individualnih, odnosno grupnih razlika. Mnogi su psiholozi teo-retizirali o tome kakvi su ljudi openito. S druge strane, kada su istraivali, psiholozi suse najee usmjeravali na individualne i grupne razlike u linosti. Kao posljedica takvogstanja stvari, postoji rascjep izmeu velikih teorija linosti i suvremenih istraivanja li-nosti.

Velike teorije linostiVeina velikih teorija linosti upuuje u prvom redu na razinu analize ljudske prirode.Dakle, te teorije pokuavaju nam omoguiti uvid u temeljne psihike procese i karakte-ristike nae vrste. Sigmund Freud (1915/1957), primjerice, naglaava univerzalne instin-kte seksualnosti i agresije; univerzalnu psihiku strukturu koju ine id, ego i superego;univerzalne stadije psihoseksualnog razvoja (oralni stadij, analni stadij, falusni stadij,stadij latencije i genitalni stadij). Tvrdnje o univerzalnoj biti ljudske prirode najee ine

sredinji dio takvih velikih teorija linosti.Mnogi udbenici koji se koriste kao literatura iz psihologije linosti strukturirani su

oko velikih teorija. Takvi su udbenici esto kritizirani jer mnoge od tih teorija imajusamo povijesnu vanost. Samo manji broj takvih teorija izdrao je test vremena i sadriinformacije bitne za dananja istraivanja linosti. Iako su velike teorije bitan dio povije-sti psihologije linosti, danas takoer postoji i mnogo interesantnih istraivanja linostikoja nisu relevantna ni za jednu veliku teoriju.

Suvremena istraivanja u podruju linostiMnoga empirijska istraivanja u suvremenoj psihologiji linosti bave se nainima na

koje se pojedinci i grupe razlikuju. Primjerice, bogata literatura o ekstraverziji i intro-

verziji, anksioznosti i neuroticizmu, te o samopotovanju, usmjerava se na razlike meu

ljudima u razliitim dimenzijama. Brojna istraivanja o maskulinosti, femininosti i an-

droginosti bave se psihikim razlikama izmeu mukaraca i ena, te nainom stjecanja

spolno tipiziranih socijalnih uloga i ponaanja. Meukulturalna istraivanja pokazuju

da je jedna od glavnih dimenzija kulturalnih razlika u linosti povezana sa stupnjem u

kojem pojedinci usvajaju kolektivistike ili individualistike stavove. Pri tome istone

kulture vie naginju kolektivistikim, dok zapadne vie naginju individualistikim sta-

vovima.


12/21


Jedan od naina da se provjeri to je sadraj psihologije linosti moe biti da se iza-bere desetak suvremenih istraivanja i ispita to su psiholozi nauili iz njih. Primjerice,provedeno je mnogo istraivanja o samopotovanju to je to, kako se razvija, kako ljudiodravaju visoko samopotovanje, te kakvu ulogu ono ima u bliskim odnosima. Postojimnogo interesantnih tema u suvremenoj psihologiji linosti primjerice, srameljivost,agresija, povjerenje, dominantnost, podlonost hipnotiziranju, depresija, inteligencija,atribucijski stil, postavljanje ciljeva, anksioznost, temperament, spolne uloge, ponaanjetipa A, samomotrenje, ekstraverzija, traenje uzbuenja, ugodnost, impulzivnost, socio-

patske tendencije, moral, lokus kontrole, linost i izbor zanimanja, optimizam, kreativ-nost, vodstvo, predrasude, te narcizam.

Kolegij koji daje samo pregled suvremenih tema u istraivanjima linosti ini nam senezadovoljavajuim. To bi bilo kao da idete na rasprodaju i traite sve ubrzo ete imati

previe i bit ete preplavljeni stvarima. Sluajno biranje tema koje e se pokriti takoer

nee zadovoljiti jer nee pokazati smislene veze meu razliitim aspektima linosti. Izaista, podruje psihologije linosti bilo je kritizirano zbog toga to sadri previe meu-sobno nepovezanih podruja istraivanja, bez sagledavanja cjeline osobe koja se nalaziiza tih odvojenih podruja istraivanja.

Vjerojatno ste uli za staru legendu o tri slijepca kojima je doveden slon. Oni su po-kuali shvatiti kako cijeli slon izgleda. Prvi slijepac je slonu priao oprezno, hodao je okonjega i rukama mu obujmio noge. Zakljuio je: Slon je prilino slian drvetu vitak ivisok. Drugi slijepac zgrabio je surlu slona i ustvrdio: Ne, slon je sliniji velikoj zmiji.Trei je slijepac uhvatio slona za uho i zakljuio: Obojica ste u krivu; slon je najsliniji

lepezi. Tri su se slijepca svaala i svaki je tvrdio da njegovo miljenje o izgledu slonaodgovara istini. Na neki nain, svaki je slijepac imao djeli istine, no ipak nisu zamijetilida je njihova percepcija slona samo manji dio istine. Nijedan nije shvatio kako izgledacijeli slon. Da su radili zajedno, navedeni slijepci mogli su ipak tonije shvatiti kakoizgleda cijeli slon.

Podruje linosti je kao slon, a psiholozi linosti su nalik slijepcima koji u jednomtrenutku zahvaaju samo jedan dio stvarnosti. Psiholozi esto prilaze pojedinim temamaiz samo jedne perspektive i ta perspektiva, iako otvara jedan pogled na ljudsku prirodu,esto zatvara neki drugi pogled, koji je takoer mogu. Primjerice, neki psiholozi prou-

avaju bioloki aspekt linosti. Drugi prouavaju kako kultura dovodi do individualnihrazlika u linosti i do razlika meu grupama. S druge strane, neki psiholozi prouavajukako interakcija razliitih aspekata ljudskog uma ini linost, dok drugi prouavaju od-nose meu ljudima i vjeruju da linost svoje najvanije efekte iskazuje upravo u socijal-noj interakciji. Svaka od navedenih perspektiva ili pogleda na linost zahvaa elementeistine, no pojedina specina podruja nedovoljna su da opiu cjelokupnu ljudsku linost

ili, da tako kaemo, cijelog slona.


13/21

PSIHOLOGIJA LINOSTI

est domena znanja o ljudskoj prirodiRazliite pozicije istraivaa u podruju linosti ne proizlaze iz injenice da je jedna

perspektiva tona, dok su druge pogrene, ve prije iz injenice da se razliite perspek-tive bave razliitim domenama znanja. Domena znanjaje specino podruje znanostii obrazovanja, u kojem se psiholozi usmjeravaju samo na jedan specian i ogranienaspekt ljudske prirode. Domene znanja proizlaze iz ogranienja koja postavljaju znanje,strunost i interesi istraivaa.

Odreeni stupanj specijalizacije sasvim je opravdan. tovie, specijalizacija je prisut-na u mnogim znanstvenim podrujima. U polju medicine, primjerice, imamo specijalisteza srce ili specijaliste za mozak, koji se usko usmjeravaju upravo na svoje domene. Na isti

je nain razumljivo to u polju psihologije linosti imamo specijaliste za intrapsihiku,kulturalnu ili bioloku domenu. Svaka od tih domena psihologije linosti (intrapsihika,kulturalna i bioloka) akumulirala je vlastitu bazu znanja. No, ipak je poeljno da se terazliite domene u odreenoj mjeri integriraju i tako vidi kako se one meusobno slau.

Cjelokupna linost, kao i cijeli slon, je zbroj razliitih dijelova. U sluaju linosti,svaka je domena skup znanja o jednom odreenom aspektu linosti. Kako se domeneznanja mogu odrediti? U najveoj mjeri, prirodne granice meu domenama razvijenesu u samom podruju psihologije linosti. Dakle, istraivai su formirali vie prirodnihtematskih cjelina koje se meusobno slau i koje se razlikuju od drugih tematskih cjelina.Istraivai su, unutar tih prepoznatljivih domena, razvili zajednike metode za postavlja-nje pitanja;akumulirali temeljnepoznate injenicete razvili teorijska objanjenja,koja

vrijede za ono to se zna o linosti iz perspektive pojedine domene.Na taj nain, polje linosti moe se jednostavno podijeliti u est razliitih domena

znanja o ljudskoj prirodi: linost je pod utjecajem osobina s kojima se ovjek raa iliih tijekom ivota razvija (dispozicijska domena); biolokih faktora (bioloka domena);konikata unutar neijeg uma (intrapsihika domena);osobnog razmiljanja, osjeaja,elja, uvjerenja i drugih subjektivnih doivljaja (kognitivno-iskustvena domena);socijal-ne, kulturalne i rodne pozicije u drutvu (socijalna i kulturalna domena)te prilagodbe na

probleme koje ivot neizbjeno donosi (domena prilagodbe).

Psiholozi linosti koji rade u okviru razliitih podruja esto koriste i razliite teo-

rijske pristupe, te se tako usmjeravaju na razliite injenice u vezi s ljudskom prirodom.Posljedica toga je da se psiholozi iz razliitih podruja ponekad suprotstavljaju. Psihoa-nalitika perspektiva Sigmunda Freuda, primjerice, dri da se linost ovjeka sastoji odiracionalnih seksualnih i agresivnih instinkata, koji konano pokreu sve ljudske aktivno-sti. Kognitivna perspektiva u podruju linosti razvijena je u drugoj polovici dvadesetogstoljea te, suprotno od psihoanalize, vidi ovjeka kao racionalnog znanstvenika kojimirno pokuava anticipirati i kontrolirati dogaaje u svojoj okolini.

Na prvi pogled, te se dvije perspektive ine inkompatibilnima. Kako ljudi mogu bitiistovremeno iracionalni i racionalni? Kako mogu biti voeni slijepom udnjom, a istovre-

meno, u traenju tone predikcije, biti smireni i objektivni? Podrobnijom analizom moe


14/21


se uoiti da je rije vie o dojmu, a manje o stvarnoj kontradikciji. Naime, potpuno jemogue da ljudi imaju oboje snane seksualne i agresivne motive te kognitivne meha-nizme koji su razvijeni za tonije percipiranje i predvianje dogaaja. Potpuno je mogueda su ponekad aktivirani mehanizmi koji ukljuuju osnovne emocije i motive, a da su udrugim situacijama aktivirani smireni, racionalni kognitivni mehanizmi. Nadalje, mogu-e je da su navedene dvije skupine mehanizama ponekad meusobno i povezane, kao to

je sluaj u situaciji kada se racionalni mehanizmi koriste za zadovoljenje osnovnih mo-tiva. Ukratko, svaka pojedina teorijska perspektiva unutar neke domene linosti moe seusmjeravati na jedan vaan dio ljudskog psihikog funkcioniranja, no nijedna perspektivasama po sebi ne zahvaa cijeluosobu. Jednako kao to slona treba pogledati iz razliitihkutova kako bismo obuhvatili izgled cijele ivotinje, ljudsku linost moramo razmotritiiz razliitih teorijskih perspektiva kako bismo zahvatili cijelu osobu.

Ova knjiga organizirana je oko est domena funkcioniranja linosti dispozicijske,

bioloke, intrapsihike, kognitivno-iskustvene, socijalne i kulturalne, te domene prila-godbe. Unutar svake od navedenih domena linosti usmjerit emo panju na dva kljunaelementa: (1) teorijekoje su predloene unutar svake domene, ukljuujui i pretpostavkeo ljudskoj prirodi, te (2) empirijska istraivanjakoja su akumulirana unutar svake odtih domena. U pokuaju da premostimo rascjep izmeu teorija i istraivanja u podrujulinosti, usmjerit emo se u prvom redu na one teorije koje su izazvale najvie panje uistraivanjima, te one teme unutar pojedinih domena uz koje postoji najvie akumulira-nog znanja.

Dispozicijska domenaDispozicijska domenau prvom se redu bavi razlikama meu pojedincima. Pojedinci semogu razlikovati po svojim uobiajenim emocijama, po svojem uobiajenom samopoi-manju, po svojim ziolokim osobitostima, pa ak i po svojim intrapsihikim mehanizmi-ma. Ono to obiljeava dispozicijsku domenu jest interes za ukupan broj i prirodu temelj-nih dispozicija. Osnovni cilj psihologa linosti koji se bave dispozicijskom domenom

jest indenticirati i izmjeriti najvanije dimenzije individualnih razlika. Oni su takoerzainteresirani za podrijetlo vanih individualnih razlika, te za pitanje njihova razvoja i

stabilnosti.

Bioloka domenaNajvanija pretpostavka unutar bioloke domenejest da su ljudi, u prvom redu i u naj-veoj mjeri, skupovi biolokih sustava. Ti sustavi ine graevni materijal za ponaanje,miljenje i emocije. Kada psiholozi linosti koriste termin bioloki pristup, tada najeemisle na tri podruja istraivanja unutar bioloke domene: genetiku, psihoziologiju ievoluciju.

Prvo podruje sastoji se od genetikih istraivanja u podruju linosti. Zbog napretka

u podruju genetike ponaanja, mnogo se zna o genetici linosti. Neka pitanja na koja se


15/21

PSIHOLOGIJA LINOSTI

trae odgovori u istraivanjima u ovom podruju jesu: Jesu li jednojajani blizanci slinijiod dvojajanih po svojim osobinama linosti? to se s jednojajanim blizancima deavakada ih se odgoji u razliitim sredinama, a to kada ih se odgoji u istoj sredini? Istraiva-nja u poduju genetike ponaanja omoguuju nam da postavljamo takva pitanja, te da nanjih dajemo odreene odgovore.

Drugi bioloki pristup se najbolje moe opisati kao psihoziologija linosti. Unutarove domene, istraivai se bave onim to se zna o osnovama linosti u odnosu na funk-cioniranje ivanog sustava. Primjeri tema unutar tog podruja su kortikalna pobue-nost i neurotransmiteri, kardijalna reaktivnost, snaga ivanog sustava, tolerancija boli,cirkadijurni ritmovi (jeste li jutarnji ili veernji tip), te veza izmeu hormona kao to jetestosteron i linosti.

Trea komponenta biolokog pristupa bavi se time kako je evolucija oblikovala psi-hiko funkcioniranje ovjeka. Taj pristup pretpostavlja da su psihiki mehanizmi kojiine linost ovjeka razvijani tisuama godina zbog toga to su bili uinkoviti u rjea-vanju adaptivnih problema. Evolucijska perspektiva baca svjetlo na funkcionalni aspektlinosti. Takoer emo rasvijetliti neka fascinantna istraivanja linosti kod ivotinja(Gosling, 2001).

Intrapsihika domenaIntrapsihika domenabavi se mentalnim mehanizmima linosti, koji se su vrlo estonesvjesni. Dominantna u tom podruju je Freudova teorija psihoanalize. Ta se teorija

temelji na pretpostavci o sustavu instinkata seksualnim i agresivnim nagonima kojienergiziraju veinu reakcija ovjeka. Iako se navedene teorijske pretpostavke esto nala-ze izvan domaaja direktne empirijske provjere, poprilian broj istraivanja je pokazaokako su seksualni i agresivni motivi snani, te da je njihovu manifestaciju u ponaanjumogue empirijski istraivati. Intrapsihika domena takoer obuhvaa obrambene me-hanizme, kao to su potiskivanje, negiranje i projekcija od kojih su neki ispitivani i ulaboratorijskim istraivanjima. Iako je intrapsihika domena najue povezana s psihoana-litikom teorijom Sigmunda Freuda, postoje i moderne verzije tog pristupa. Primjerice,mnogo istraivanja motiva moi, motiva postignua i motiva intimnosti osnivano je na

temeljnim intrapsihikim pretpostavkama da je rije o nagonima koji djeluju izvanrazine svjesnosti.

Kognitivno-doivljajna domenaKognitivno-doivljajnadomena usmjerava se na kogniciju te na subjektivne doivljaje,kao to su elje, misli, osjeaji i uvjerenja o sebi i drugim ljudima. Psihiki mehanizmiukljueni u subjektivne doivljaje meusobno su razliiti, kako po obliku, tako i po sa-draju. Jedan vrlo vaan element naeg doivljavanja je doivljaj nas samih ili samopo-imanje. Deskriptivni aspekt vlastitog ja oblikuje nae vienje nas samih: nae znanje o

sebi, predodbe o nama u prolosti, te predodbe o nama u budunosti. Vidimo li sebe


16/21


kao dobre ili kao loe? Jesu li uspjesi ili neuspjesi iz prolosti znatno utjecali na to kakovidimo sebe u sadanjosti? Zamiljamo li sebe u budunosti kao osobe u braku, s djecom,ili kao osobe kojima je najvanija uspjena karijera? Kako vrednujemo sami sebe naesamopotovanje jo je jedna faceta kognitivno-doivljajne domene.

Poneto drugaiji aspekt ovog polja bavi se ciljevima kojima teimo. Neki psiholo-zi linosti, primjerice, vide ljudsku prirodu kao cilju usmjerenu, naglaavajui utjecajtemeljnih potreba, kao to je potreba za druenjem ili potreba da se utjee na druge.Recentna istraivanja unutar te tradicije ukljuuju pristup linosti preko analize osobnih

projekata ili zadataka koje pojedinci pokuavaju obaviti u njihovim svakodnevnim ivo-tima. Ti ciljevi mogu biti vrlo prizemni, kao to je nalaenje partnera za subotnji izlazak,do grandioznih, kao to je promijena naina razmiljanja zapadne civilizacije.

Sljedei vaan aspekt subjektivnog doivljavanja odnosi se na emocije. Jesmo li naj-ee sretni ili tuni? to nas ini srditima ili prestraenima? Drimo li emocije zatomlje-ne ili ih slobodno izraavamo? Radost, tuga, osjeaj uspjeha, te osjeaj beznaa, temeljnisu elementi naeg subjektivnog iskustva i dio su kognitivno-doivljajne domene.

Socijalna i kulturalna domenaJedno je od bitnih obiljeja ove knjige naglaavanje socijalne kulturalne domene li-nosti. Pretpostavljamo da linost nije neto to se samo nalazi unutar glave, ivanog su-stava, ili gena pojedinca. Upravo suprotno, linost je pod utjecajem socijalnog kontekstai utjee na njega.

Na kulturalnoj razini, potpuno je jasno da se grupe meusobno razlikuju. Kulture kaoto su Yanomam Indijanci iz Venezuele, vrlo su agresivne; zaista, muka osoba iz Yano-mam plemena ne moe postii status mukarca ako nije ubila drugog mukarca. Suprot-no, kulture kao to je !Kung San iz Botswane relativno su ugodne i miroljubive. Otvorenoiskazivanje agresije se ne ohrabruje i donosi socijalnu osudu nasilnika. Razlike u linosti

pripadnika ovih dviju grupa su najvjerojatnije posljedica kulturalnih utjecaja. Drugim ri-jeima, razliite kulture mogu dovesti razliite facete nae linosti na razinu manifestnogponaanja. Svatko moe imati sposobnost miroljubivog i nasilnog ponaanja. Koja e seod tih sposobnosti pokazati moe u velikoj mjeri ovisiti o tome to je prihvatljivo i to seohrabruje u odreenoj kulturi.

Na razini individualnih razlika u kulturi, linost se oituje u socijalnoj sferi. Jesmo lidominantni ili submisivni utjee na razliite dijelove naeg ivota, kao to su ulaenje usukobe s naim partnerima ili taktike koje koristimo da bismo manipulirali drugim lju-dima. Hoemo li biti depresivni i anksiozni ili vedri i optimistini utjee na vjerojatnostsocijalnih ishoda kao to je, primjerice, rastava braka. Jesmo li ekstraverti ili introvertiutjee na to koliko emo prijatelja imati i koliko emo biti popularni u grupi. Mnoge va-ne dimenzije individualnih razlika pokazuju se u interpersonalnoj sferi.

Odnos mukaraca i ena jedan je od vanijih odnosa u socijalnoj sferi. Na razini ra-zlika meu spolovima, procesi u linosti mogu biti razliiti u mukaraca i ena. Rod je

esencijalni dio naeg identiteta.


17/21

PSIHOLOGIJA LINOSTI

Domena prilagodbeDomena prilagodbe odnosi se na injenicu da linost igra kljunu ulogu u nainu nakoji se suoavamo s dogaajima u naem svakodnevnom ivotu, te im se prilagoavamo.

Prilian broj istraivanja pokazuje da je linost povezana sa zdravljem, primjerice sa sr-anim bolestima. Linost je zasigurno povezana s brojnim ponaanjima koja su povezanasa zdravljem, kao to je sluaj s puenjem, pijenjem i preuzimanjem rizika. Neka istrai-vanja pokazuju da je linost povezana ak i s dugovjenou.

Osim sa zdravljem, linost je povezana i s brojnim problemima u domeni suoavanjasa stresom i domeni prilagodbe. U toj domeni, odreena obiljeja linosti povezana su sloom prilagodbom i stoga su oznaena kao poremeaji linosti. Devetnaesto poglavlje

je posveeno poremeajima linosti kao to su narcistiki poremeaj, antisocijalni pore-meaj linosti, te poremeaj izbjegavanja. Razumijevanje normalnog funkcioniranja

linosti moe se produbiti ispitujui poremeaje linosti, kao to se u podruju medicine,u kojem se prouava normalno zioloko funkcioniranje, razumijevanje moe produbitiprouavanjem bolesti.

VjebaRazmislite o sklopovima ponaanja ili o karakteristikama koje su vam interesantne kod vas

samih ili kod nekoga koga poznajete. Karakteristike kao to su odlaganje poslova do po-

sljednjeg trenutka, narcizam i perfekcionizam dobri su primjeri, ali bilo koja karakteristika

koju zapazite isto je tako dobra. Nakon toga, napiite est reenica o toj karakteristici, tako

da svaka predstavlja jednu od est domena: dispozicijsku, bioloku, intrapsihiku, kognitiv -

no-iskustvenu, socijalnu i kulturalnu, te domenu prilagodbe. Svaka reenica bi trebala biti

tvrdnja ili pitanje o izabranoj karakteristici iz perspektive pojedine domene.

Uloga teorije linostiJedan od glavnih ciljeva ove knjige jest da osvijetli meusobnu povezanost teorije i istra-ivanja u psihologiji linosti. U svakoj domeni znanja postoje teorije koje prevladavaju, te

emo stoga ovo poglavlje zakljuiti raspravom o teorijama. Teorije su bit svake znanstve-ne pustolovine i one imaju vie svrha. Dobra znanstvena teorijaispunjava tri svrhe:

Usmjerava istraivanja.Organizira poznate nalaze.Omoguuje predvianje.

Jedna od najvanijih svrha kojoj teorija slui jest usmjeravanje istraivanjapremavanim pitanjima unutar pojedinog podruja istraivanja.

Druga korisna uloga teorije jest da organizira poznate nalaze. U zici, primjerice,postoje brojni zbunjujui dogaaji jabuke padaju s drvea, planeti se meusobno pri-vlae, crne rupe usisavaju svjetlost. Teorija gravitacije precizno i uvjerljivo objanjava


18/21


sva navedena opaanja. Objanjavajui poznate nalaze, teorije nam daju osjeaj koheren-tnosti i razumijevanja svijeta. Isto se moe primijeniti na teorije linosti. Teorije se mogusmatrati vrlo snanima ako objanjavaju poznate nalaze.

Trea svrha teorije jest da omoguujepredvianje o ponaanju i psiholokim feno-menima koji jo nisu opaeni ni zabiljeeni. Einsteinova je teorija relativnosti, primjeri-ce, predviala zakrivljavanje svjetlosti u blizini velikih planeta mnogo prije nego to jerazvijena tehnologija koja je mogla tu predikciju provjeriti. Kada su istraivai stvarno

potvrdili predvianje da se svjetlost zakrivljuje kada prolazi oko planeta, taj je nalaz po-veao snagu Einsteinove teorije.

Naposljetku, moramo razlikovati znanstvene teorije i vjerovanja.Primjerice, astro-logija sadrava niz vjerovanja o odnosu izmeu linosti i poloaja zvijezda u trenutkuroenja. Neki ljudi dre da je takav odnos stvaran, iako nedostaju sustavni podaci koji bi

potvrdili njegovu utemeljenost. Psiholozi do danas, koristei standardne metode istrai-vanja i sustavna opaanja, nisu pronali pouzdane dokaze za miljenje kako pozicija nekezvijezde u trenutku roenja neke osobe odreuje njezinu linost. Stoga astrologija ostajevjerovanje,a ne znanstvena teorija. Naravno, mogue je da se u budunosti pronau po-uzdani dokazi o njezinoj tonosti, te da astrologija postane teorija. No, do tog trenutka,ako mislite da je astrologija istinita, to je vae vjerovanje, a ne znanstvena teorija. Vje-rovanja su esto korisna i od presudne vanosti za neke osobe, no vjera se ne osniva na

pouzdanim injenicama i sustavnim opaanjima. Teorije se, s druge strane, provjeravajusustavnim opaanjem koje moe biti ponovljeno od strane drugih istraivaa, tako da

dovodi do istog zakljuka.

Dakle, postoje tri kljuna kriterija za teorije linosti, koji osvjetljuju odnos izmeuteorije i istraivanja. Teorije vode istraivanja prema vanim podrujima, objanjavaju

postojee nalaze, te predviaju nove fenomene. Takoer, teorije se osnivaju na sustavnimopaanjima koja je mogue replicirati.

Kriteriji za evaluaciju teorija linosti

Kao to smo analizirali est domena, mogue je razmiljati i o pet znanstvenih kriterijaza evaluaciju teorija linosti:

Obuhvatnost.Heuristika vijednost.Provjerljivost.Parsimonija.Kompatibilnost i integrativnost kroz razliite domene i razine.

Prvi standard je obuhvatnost je li teorija dobra u objanjavanju svih injenica i opa-anja unutar pojedine domene? Teorije koje objanjavaju vie empirijskih nalaza unutar

svoga polja bolje su od teorija koje objanjavaju manje nalaza.


19/21

0 PSIHOLOGIJA LINOSTI

Drugi evaluativni standard je heuristika vrijednost je li teorija dobar vodi zanova otkria o linosti. Teorije koje usmjeravaju znanstvenike prema novim otkriimasuperiorne su teorijama koje to ne ine. Teorija tektonskih ploa u geologiji, primjerice,omoguila je istraivaima da otkriju podruja vulkanske aktivnosti koja su bila nepo-znata prije postavljanja te teorije. Slino, dobra teorija linosti e usmjeravati istraivaelinosti, te im omoguiti otkria.

Trei vaan standard za vrednovanje teorija je provjerljivost omoguuje li teorijaprecizne predikcije koje psiholozi linosti mogu empirijski provjeravati? Neke teorije,primjerice, neki aspekti Freudove teorije intrapsihikih konikata, bili su kritizirani natemelju toga to ih je teko ili ak nemogue provjeriti. Neki drugi aspekti Freudove teo-rije su provjerljivi (vidi 9. i 10. poglavlje). Kao ope pravilo, provjerljivost teorije temeljise na preciznosti njezinih predikcija. Precizne teorijske predikcije olakavaju napredakznanosti jer omoguuju odbacivanje neadekvatnih teorija (onih teorija ije se predikcije

ne ostvaruju), dok se dobre teorije mogu zadrati (one teorije ije se predikcije potvru-ju). Ako teorija sama po sebi ne moe biti empirijski provjerena, ona se moe smatratiloom teorijom.

etvrti standard za vrednovanje teorija linosti je parsimonija sadri li teorija ma-nji broj premisa i uvjeta (te je parsimonina) ili mnogo premisa i uvjeta (pa joj nedostajeparsimoninost). Kao ope pravilo, teorije koje sadre mnogo premisa i uvjeta kod obja-najvanja odreenih nalaza loije su od teorija koje sadre manje premisa i uvjeta za obja-njenje istih nalaza. Iako je parsimonija vana, treba imati na umu da jednostavne teorijenisu uvijek bolje od kompleksnih. Ustvari, jednostavne se teorije esto slome jer ne mogu

udovoljiti drugim standardima koji su ovdje opisani. Primjerice, one mogu biti neobuhvat-ne jer malo toga objanjavaju. Ako vjerujemo da je ljudska linost sloena, tada e, nakraju krajeva, i kompleksna teorija ona koja sadri mnogo premisa biti neophodna.

Peti standard je kompatibilnost i integrativnost kroz razliite domene i razine.Kozmoloka teorija u astronomiji koja kri poznate zakone zike, primjerice, inkompa-tibilna je kroz razliite razine i zato se moe zakljuiti da je pogrena. Bioloka teorijakoja kri poznate principe u kemiji takoer bi bila proglaena pogrenom. Na isti nain,teorija linosti iz jedne domene koja kri principe koji su dobro poznati u drugoj domeni,moe se smatrati vrlo problematinom. Primjerice, teorija o razvoju dispozicija linostikoja bi bila inkonzistentna s dobro poznatim znanjima iz ziologije i genetike, mogla bise smatrati problematinom. Slino, teorija o evolucijskom utjecaju na linost koja bi

bila suprotstavljena onome to znamo kulturalnim utjecajima, ili obrnuto, bila bi jednakoproblematina. Iako je kriterij kompatibilnosti i integrativnosti kroz razliite domene i ra-zineprincip koji je dobro utemeljen u mnogim znanostima (Tooby i Cosmides, 1992), onje bio relativno rijetko koriten za evaluaciju adekvatnosti teorija linosti. Mi vjerujemoda pristup o razliitim domenama, koji se koristi u ovoj knjizi, pokazuje vanost ovogkriterija na razliitim razinama analize linosti.

Ukratko, kada se probijate kroz est domena funkcioniranja linosti, imajte na umupet standarda pomou kojih se svaka od tih domena moe evaluirati obuhvatnost, he-

uristika vrijednost, provjerljivost, parsimonija, te kompatibilnost kroz razliite domene.


20/21


Postoji li sveobuhvatna, konana i tona teorijalinosti?Podruje biologije sadrava velike, sveobuhvatne teorije. Takva je, primjerice, teorijaevolucije prirodnom selekcijom koju je izvorno predloio Darwin (1859), a poslije su

je razvili neodarvinisti u formi teorije ukljuujue prilagoenosti (Hamilton, 1964). Tateorija je obuhvatna, vodi biologe prema novim otkriima, dovela je do tisua empirijskih

provjera, vrlo je parsimonina i kompatibilna je s poznatim zakonima iz srodnih znan-stvenih disciplina. Evolucijska teorija omoguuje irok okvir unutar kojeg mnogi biolozi

provode istraivanja. U idealnom sluaju, podruje psihologije linosti takoer e dobitiveliku i sveobuhvatnu teoriju. No, u ovom trenutku toga jo nema.

Moda je Sigmund Freud, autor psihoanalitike teorije, uinio najvei napor u poku-

aju stvaranja sveobuhvatne teorije linosti (vidi 9. poglavlje). Postojale su i druge veliketeorije, koje su stvorene nakon Freudova pokuaja. No, u zadnjih nekoliko desetljeaveina istraivaa linosti shvatila je da u podruju trenutno nema sveobuhvatne teorijelinosti. Umjesto toga, istraivai su se veinom usmjerili prema pojedinim domenamafunkcioniranja. Upravo zbog toga, ova je knjiga organizirana u est domena unutar kojihdolazi do napretka i novih znanstvenih otkria.

Prema naem miljenju, sveobuhvatna teorija u psihologiji linosti morat e ujedinitinavedenih est domena. Ona e morati objasniti osobine linosti i to kako se one razvijajutijekom vremena (dispozicijska domena). Takoer e morati objasniti duboko ukorije-

njene motive i dinamine intrapsihike procese (intrapsihika domena). Ona e moratiobjasniti kako ljudi doivljavaju svijet i kako obrauju informacije o njemu (kognitivno-iskustvena domena). Ona e morati objasniti kako linost utjee na socijalni i kulturalnikontekst u kojem ljudi ive (socijalna i kulturalna domena), te kako je pod njihovimutjecajem. Na kraju, ta e teorija morati objasniti kako ljudi funkcioniraju i kako se suo-avaju s brojnim adaptacijskim problemima na koje neizbjeno nailazimo tijekom ivota(domena prilagodbe).

U tom smislu, iako podruju linosti nedostaje sveobuhvatna teorija, mi vjerujemo dae rad unutar navedenih est domena na kraju biti temelj na kojem e takva sveobuhvatnateorija biti izgraena.


21/21

Pridjevi deskriptori linosti 4Linost 4

Psihike osobine 6Prosjene tendencije 6Psihiki mehanizmi 7Unutar pojedinca 7Organizirani i trajni 7, 8Utjecaj 8Interakcija osobe i okoline 8Adaptacija 9Okolina 10Ljudska priroda 11Individualne razlike 11

Razlike meu grupama 11Nomotetska 11

Idiografska 11Domene znanja 14Dispozicijska domena 15Bioloka domena 16Intrapsihika domena 16Kognitivno-doivljajna do-

mena 17Socijalna i kulturalna domena

17Domena prilagodbe 18Dobra teorija 18

Teorije i vjerovanja 19Kriteriji za evaluaciju teorija

linosti 19Obuhvatnost 19Heuristika vrijednost 20Provjerljivost 20Parsimonija 20Kompatibilnost i integracija

kroz razliite domene irazine 20

KLJUNI POJMOVI

PSIHOLOGIJA LINOSTI

Documents

Psihologija licnosti - pog.pdf