23
PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA Psihometrijske osnove ispitivanja znanja i odgojnih ishoda prof.dr.sc. Tajana Ljubin Golub 05/12/2011 1 PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA

Psihometrijske Osnove Ispitivanja Znanja

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Presentation power point

Citation preview

Page 1: Psihometrijske Osnove Ispitivanja Znanja

PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJAPsihometrijske osnove ispitivanja znanja i odgojnih ishodaprof.dr.sc. Tajana Ljubin Golub

05/12/2011 1PSIHOLOGIJA UČENJA I

POUČAVANJA

Page 2: Psihometrijske Osnove Ispitivanja Znanja

Usmeno ispitivanje: Prednosti

učitelj može lakše ispitati stvarno znanje lakše mjeri kvalitativne razlike njime se bolje provjerava razumijevanje učenici češće uče s razumijevanjem ako

očekuju usmeno ispitivanje

05/12/2011 2PSIHOLOGIJA UČENJA I

POUČAVANJA

Page 3: Psihometrijske Osnove Ispitivanja Znanja

Usmeno ispitivanje: Nedostaci

vremenski zahtjevno obuhvaća manji dio gradiva ispitivanje je nužno subjektivno

05/12/2011 3PSIHOLOGIJA UČENJA I

POUČAVANJA

Page 4: Psihometrijske Osnove Ispitivanja Znanja

Pismeno ispitivanje: Prednosti

vremenski ekonomično može obuhvatiti veći dio gradiva svi učenici su u istom položaju (zadani su im

isti zadaci, imaju isto vrijeme...)

05/12/2011 4PSIHOLOGIJA UČENJA I

POUČAVANJA

Page 5: Psihometrijske Osnove Ispitivanja Znanja

Pismeno ispitivanje: Nedostaci

najčešće ne potiču učenje s razumijevanjem: često ne sadrže zadatke u kojima se traži razumijevanje ili upotreba naučenog pa učenici za njih uče bubajući

05/12/2011 5PSIHOLOGIJA UČENJA I

POUČAVANJA

Page 6: Psihometrijske Osnove Ispitivanja Znanja

MJERENJE, OCJENJIVANJE, PROCJENJIVANJE

05/12/2011 6PSIHOLOGIJA UČENJA I

POUČAVANJA

Page 7: Psihometrijske Osnove Ispitivanja Znanja

Mjerenje, ocjenjivanje, procjenjivanje MJERENJE = brojčana (kvantitavna) mjera

nečijeg postignuća ili osobine OCJENJIVANJE = vrednovanje, tj. ocjena

(prosudba) u odnosu na neki unaprijed zadani kriterij ili u odnosu na druge učenike

PROCJENJIVANJE = vrednovanje u odnosu na učenika, nastavne ciljeve... uključuje mjerenje znanja, ocjenjivanje i kvalitativne procjene na temelju opažanja

05/12/2011 7PSIHOLOGIJA UČENJA I

POUČAVANJA

Page 8: Psihometrijske Osnove Ispitivanja Znanja

MJERENJE = pridodavanje brojke

određivanje brojčane mjere nečega, na nekoj skali, dakle uvijek je kvantitativno

Marko je visok 160 cm. Ivan je točno riješio 5 od 7 zadataka. Zlatka ima 20 bodova na testu iz matematike.

05/12/2011 8PSIHOLOGIJA UČENJA I

POUČAVANJA

Page 9: Psihometrijske Osnove Ispitivanja Znanja

OCJENJIVANJE = vrednovanje

METODE OCJENJIVANJA:

apsolutno ocjenjivanje relativno ocjenjivanje kombinirano apsolutno-relativno ocjenjivanje metoda individualnih očekivanja

05/12/2011 9PSIHOLOGIJA UČENJA I

POUČAVANJA

Page 10: Psihometrijske Osnove Ispitivanja Znanja

OCJENJIVANJE = vrednovanje

APSOLUTNO OCJENJIVANJE odredi se unaprijed koja količina znanja je za koju ocjenu npr. odredi se da je 49% riješenog nedovoljan, 50-65%

dovoljan...

RELATIVNO OCJENJIVANJE u odnosu na uspjeh drugih učenika npr. 10% najboljih dobije ocjenu odličan, sljedećih 20%

vrlo dobar...

05/12/2011 10PSIHOLOGIJA UČENJA I

POUČAVANJA

Page 11: Psihometrijske Osnove Ispitivanja Znanja

OCJENJIVANJE = vrednovanje

KOMBINIRANO APSOLUTNO I RELATIVNO OCJENJIVANJE

odredi se minimalan broj bodova za prolaz, ostalo se podijeli prema normalnoj distribuciji

npr. 10% dovoljan, sljedećih 40% dobar, sljedećih 40% vrlo dobar, zadnjih 10% odličan

05/12/2011 11PSIHOLOGIJA UČENJA I

POUČAVANJA

Page 12: Psihometrijske Osnove Ispitivanja Znanja

OCJENJIVANJE = vrednovanje METODA INDIVIDUALNIH OČEKIVANJA

u odnosu na vlastiti napredak svaki tjedan se provjerava znanje, temeljni rezultat je

prosječni rezultat učenika na prošlim testovima rezultat testa se uspoređuje s njihovim temeljnim

rezultatom i daju se bodovi napretka, npr. ako je rezultat na testu +/- 4 boda dobije 1 bod napretka, ako je + 5-9 boda dobije 2 boda napretka, itd...

rezultati se daju što prije, učenicima i roditeljima na kraju obrazovnog razdoblja računa se novi temeljni

rezultat veći bodovi napretka rezultiraju većom ocjenom

05/12/2011 12PSIHOLOGIJA UČENJA I

POUČAVANJA

Page 13: Psihometrijske Osnove Ispitivanja Znanja

Od ova četiri opisana načina odredite: Kako ste najčešće bili ocjenjivani? Kako biste voljeli biti ocjenjivani? Zašto?

05/12/2011 13PSIHOLOGIJA UČENJA I

POUČAVANJA

Page 14: Psihometrijske Osnove Ispitivanja Znanja

PROCJENJIVANJE = analiziranje i tumačenje prikupljenih podataka UKLJUČUJE SLJEDEĆE:

opažanje i kvalitativno vrednovanje (Iva je u školi naročito nemirna ponedjeljkom; dobro joj ide hrvatski i engleski...)

mjerenje znanja i ocjenjivanje vrednovanje (npr. koliko Iva dobro napreduje) analiza i davanje mišljenja (npr. zašto je Iva naročito

nemirna ponedjeljkom; procjena kakav će uspjeh imati i treba li joj u nečemu pomoći...)

05/12/2011 14PSIHOLOGIJA UČENJA I

POUČAVANJA

Page 15: Psihometrijske Osnove Ispitivanja Znanja

PSIHOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE TESTOVA

05/12/2011 15PSIHOLOGIJA UČENJA I

POUČAVANJA

Page 16: Psihometrijske Osnove Ispitivanja Znanja

PISMENI ISPIT

TESTOVIZADACI

ESEJSKOGTIPA

ZADACI RJEŠAVANJAPROBLEMA

ZADACIOBJEKTIVNOG

TIPA

ZADACIDOSJEĆANJA I

NADOPUNJAVANJA

ZADACIALTERNATIVNOG

IZBORA

ZADACIVIŠESTRUKOG

IZBORA

ZADACIPOVEZIVANJA I

SREĐIVANJA

05/12/2011 16PSIHOLOGIJA UČENJA I

POUČAVANJA

Page 17: Psihometrijske Osnove Ispitivanja Znanja

Razlika test – zadaci objektivnog tipa pismeno ispitivanje znanja nije isto što i test test je krajnji proizvod najčešće dugotrajnog

rada u kojem se sastavljaju zadaci, provjeravaju se na ispitanicima, neki se zadaci brišu, novi se pišu, opet se provjeravaju... i tako nakon nekoliko puta dobije se konačna verzija niza zadataka za koje znamo da su u redu, tj. da imaju provjerene metrijske karakteristike = TEST

05/12/2011 17PSIHOLOGIJA UČENJA I

POUČAVANJA

Page 18: Psihometrijske Osnove Ispitivanja Znanja

Koje karakteristike mora imati pismeni zadatak da bi bio TEST? testovi su nastali u težnji da bi mjerenje (tj.

mjerni instrument) bio što bolji mora imati tzv. psihometrijske karakteristike:

valjanost pouzdanost objektivnost osjetljivost

u školi se rijetko koriste pravi testovi znanja, najčešće su to nizovi zadataka objektivnog tipa

05/12/2011 18PSIHOLOGIJA UČENJA I

POUČAVANJA

Page 19: Psihometrijske Osnove Ispitivanja Znanja

Psihometrijske karakteristike testovaVALJANOST test je valjan ako stvarno mjeri ono što se

njime namjeravalo mjeriti postoji više vrsta valjanosti, npr.:

SADRŽAJNA VALJANOST... čestice u testu obuhvaćaju sve aspekte onoga što se želi mjeriti

PROGNOSTIČKA VALJANOST... na temelju nekog testa znanja može se dobro prognozirati npr. uspjeh u nekom određenom poslu koji zahtijeva ta znanja

ima i drugih vrsta valjanosti

05/12/2011 19PSIHOLOGIJA UČENJA I

POUČAVANJA

Page 20: Psihometrijske Osnove Ispitivanja Znanja

Psihometrijske karakteristike testovaPOUZDANOST test je pouzdan ako višekratnim mjerenjem

daje iste rezultate

ako test nije pouzdan, ne može biti ni valjan jer se onda opravdano pitamo što u stvari mjeri kada svaki put dobijemo drugačije rezultate

ako je test pouzdan, još uvijek ne znači da je i valjan

05/12/2011 20PSIHOLOGIJA UČENJA I

POUČAVANJA

Page 21: Psihometrijske Osnove Ispitivanja Znanja

Psihometrijske karakteristike testovaOBJEKTIVNOST i OSJETLJIVOSTOBJEKTIVNOST

test je objektivan ako rezultat mjerenja ne ovisi o onome tko provodi/boduje test

OSJETLJIVOST

test je osjetljiv ukoliko pomoću njega možemo dobro razlikovati ispitanike

05/12/2011 21PSIHOLOGIJA UČENJA I

POUČAVANJA

Page 22: Psihometrijske Osnove Ispitivanja Znanja

Normativna i kriterijska interpretacija testovaNORMATIVNA usporediti učenika sa

drugima npr. koliko ih je lošijih

na testu

KRITERIJSKA zaključivanje o tome

što taj učenik zna, a što ne npr. koliko je znanja

usvojio (npr. riješio 65% zadataka); koliko je znanja usvojio u odnosu na neki zadani kriterij (npr. prošao ako je riješio 65%)

05/12/2011 22PSIHOLOGIJA UČENJA I

POUČAVANJA

Page 23: Psihometrijske Osnove Ispitivanja Znanja

Normativni i kriterijski testovi

ovisno kako želimo tumačiti test, možemo sastaviti test, tako da ima obilježja više normativnog ili više kriterijskog testa (postoje i zajednička obilježja)

npr. NT su obično duži i ispituju veće cjeline, dok su KT kraći i detaljnije provjeravaju manje cjeline

05/12/2011 23PSIHOLOGIJA UČENJA I

POUČAVANJA