GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

ZAVOD ZA PROMETNICE, ORGANIZACIJU I

TEHNOLOGIJU GRAĐENJA I ARHITEKTURU

PROJEKTIRANJE ZGRADA

Vježbe 4

Tlocrt temelja

Temelji se predviđaju:

- ispod nosivih zidova

- ispod pregradnih

zidova (izuzev laganih)

- ispod najniže stube

stubišta

- ispod dimnjaka

- standardne širine

trakastih temelja kod

uobičajenih

opterećenja:

- 50 – 80 cm ispod

nosivih zidova (5cm

istaka obostrano min.)

- 30 – 40 cm ispod

pregradnih zidova i

stubišta

Pregradni zidovi mogu se temeljiti i na ojačanoj

betonskoj podlozi – armiranoj podlozi debljine 12-14cm

Svi zidovi mogu se temeljiti na temeljnoj ploči (skuplja

varijanta)

Svi temelji moraju biti ispod granice

smrzavanja:

Primorski krajevi: 40-60cm

Nizinski-kontinentalni: 80-120cm

Planinski: do 140cm

Uobičajene visine temelja:

50cm i više

Crtaju se:

- konture dna temeljnih stopa (punom debelom linijom)

- konture nadtemeljnih stijena, rubovi kaskada i kosina (punom tankom linijom)

- kaskade:

- gornji vidljivi rub

(puna tanka

linija)

- donji nevidljivi

rub (crtkana

tanka linija)

- ako nema posebnog nacrta ucrtava se mreža kanalizacije i

drenaža (debelom crtkanom linijom)

- sabirna grla (punom tankom linijom)

- Uz kanalizaciju

upisuju se

visinske kote i %

pada

- označavaju se

prodori

kanalizacije,

centralnog

grijanja, vodovoda

(tankim punim ili

crtkanim linijama)

- Ucrtavaju se prevaljeni

presjeci za svaki različiti

temelj (punim debelim

linijama) do visine poda

iznad temelja

- prevaljeni presjeci u

principu se crtaju kao

parcijalni presjeci - kroz

temelj i slojeve

neposredno uz njega

- svaka stopa temelja može imati oznaku:

T1, T2,... (A, B, C) na početnom i

završnom dijelu i uz prevaljeni presjek

- crtež prevaljenog presjeka

potrebno je odvojiti od crteža

tlocrta temelja

- uz prevaljeni presjek može

se upisati oznaka materijala

(klasa betona)

- prevaljeni presjeci mogu se crtati i kao kontinuirani presjeci u razini temelja – u

uzdužnom i poprečnom smjeru na svim karakterističnim mjestima

S vanjske strane:

- cjelokupne kote temelja do

krajnjih rubova

- kote promjene gabarita temelja

- cjelokupna širine temelja i

njihove međusobne udaljenosti

S unutarnje strane:

- zidovi iznad temelja i njihove

međusobne udaljenosti

- djelomične kote temeljnih istaka

u odnosu na gornje zidove,

proboji, kaskade, prijelomi...

Kotiranje:

- uz prevaljeni presjek upisuju

se visinske kote dna i vrha

temelja te kota gotovog poda /

konstrukcije uz temelj

- uz prevaljeni presjek linijskim

kotama označava se cjelokupna

visina temelja i udaljenost

temelja od poda iznad njega

- U tlocrt se upisuju visinske kote

dna temelja s obzirom na kotu

0.00

- upisuju se

djelomične kote

kaskada ili

kosina temelja

- Kod temelja samaca upisuje se:

- osovinski razmak gornjih stupova i udaljenost od ruba

- širina stopa i njihova međusobna udaljenost

- djelomične kote istaka stope u odnosu na gornji stup,

položaj stupa, eventualno kaskade i kosine

- Temelji zidova samaca i zasebnih dimnjaka – kotiraju

se djelomičnim kotama i povezuju u oba pravca prema

susjednim temeljima

- Temelji samci povezuju se užim betonskim trakastim

temeljima ili temeljnim AB gredama

Uz prevaljene presjeke mogu se

upisivati podaci o slojevima (vrsta,

debljina)

Prikazuje se temelj stubišta u tlocrtu i prevaljenom

presjeku (nekoliko prvih stuba)

Temeljne ploče

- debljine ploča: 30-50cm i više

- temeljne ploče su protuploče – glavna

armatura je u gornjoj (vlačnoj) zoni

- kombinacija ploče i roštilja – kazetirana

temeljna ploča

Temelji djelomično podrumljenih

zgrada i zgrada na kosom terenu

1. Ispod kose površine zemljišta moraju

se i iskop i temelji izraditi stepenasto

tako da je dno svakog stepena

horizontalno.

- visinska razlika susjednih stepena: 30-

60cm

- najmanja dubina temelja kod prijelaza

stopa: 70-100cm

Moguće je izbjeći postupno

spuštanje dna temelja ukoliko

se zidovi nepodrumljenog

dijela zgrade oslone na

armiranobetonsku gredu.

AB greda mora imati dva

oslonca: jedan na temelju

nepodrumljenog dijela,

drugi na konstrukciji

podrumljenog dijela

(podrumski ili zaseban zid

– potporanj kojem treba

temelj).

Kuća A

Kuća B

LITERATURA:

1. Vrkljan, Zvonimir: Oprema građevnih nacrta, Zagreb, 1965.

2. Vrkljan, Zvonimir, Kordiš, Ivo: Oprema građevnih nacrta,

Izvedbeni nacrti, Zagreb, 1986.

3. Štulhofer, Ariana, Veršić, Zoran: Crtanje arhitektonskih nacrta,

Zagreb, 1997.