r Rijeka Prez

8/15/2019 r Rijeka Prez

http://slidepdf.com/reader/full/r-rijeka-prez 1/29

Okomite građevine

u koritu rijeke

Građevin



Uvod

Relativno je veliki broj tipova regulacijskih građevina proizašao iz različitih potreba za uređenjstrane, i različitih uvjeta u kojima se izvode građevine s druge strane.Regulacijske građevine u riječnom koritu:

-uzdužne paralelne! -okomite ili poprečne -posebne specijalne!

" ovom seminarskom radu obrađene su okomite regulacijske građevine unutar korita rijeke upera, pregrade, pragove, traverze, rešetkaste građevine i međupera.Regulacijske su građevine s konstrukcijskog aspekta jednostavne, međutim odabir tipa, razmnjihovo oblikovanje spadaju u grupu složenih inženjerskih izazova. Regulacijske građevine trekao osamljene objekte, ve# kao dio vodotoka koji #e u sustavu, s obzirom na nove uvjete popobilježja



Podjela i osnovni pojmovi

$a potrebe uređenja riječnog korita koriste se različiti tipovi regulacijskih građevina.

%rajnji cilj regulacije:

•&ove#anje erozije korita i njegovo produbljivanje•'mogu#avanje protoka vode i pronosa nanosa bez smetnji•(manjenje erozije obale•)zazivanje taloženja nanosa na određenim mjestima•&ove#anje protočnosti korita•%ombinacija prethodnih namjena.

*o osnovnih dimenzija i dispozicije regulacionih građevina dolazi se kroz hidrauličke i mor+ološ)zbor optimalne konstrukcije građevina se zasniva na tehno-ekonomskoj analizi koštanja u kojouspoređuju troškovi izvođenja i održavanja u periodu eksploatacije objekta.



e+tinija tehnička rešenja izvedbe:

•%oriste se uglavnom prirodni materijali kojih ima u blizini gradilišta,•%oristi se sposobnost vodotoka da sam +ormira svoje korito.

%onstrukcije regulacijskih građevina su jednostavne, međutim izbor tipa,raspored građevina u prostoru i njihovo oblikovanje predstavlja složen inženjerski zadatak.

akon izvođenja regulacijskih objekata, neophodno je njihovo kontinuirano održavanje u +unkci

(peci+ičnost regulacijskih građevina leži u činjenici da se dio objekta treba izvoditi u teku#oj vodjedino je kod malih vodotoka mogu#e privremeno skrenuti tok i izvoditi radove u suhom!." slučaju regulacijskih zahvata na rijekama to nije mogu#e, ve# se moraju koristiti polu+abrikati kao elementi ugrađuju na projektiranu poziciju u vodi.Relativno je veliki broj tipova regulacijskih građevina proizašao izrazličitih potreba za uređenje vodotoka i različitih uslova u kojima se izvode građevine.



Podjela regulacijskih građevina



Okomite regulacijske građevine unutar korita

Mogu biti:

-Primarne -Sekundarne

U primarne građevine spadaju:

-Pera

-Pregrade -Pragovi

U sekundare građevine spadaju:

-Traverze -e!etkaste građevine -Međupera



Pregrade

&regrada je poprečna regulacijska građevina kojom se pregrađuju suvišni rukavciriječnog toka ili stara napuštena korita.

(taro korito se mora uključiti u tečenje pri velikim vodama, pa su zato pregrade objekti koji segrade sa kotom krune na nivou srednje vode i prelijevaju pri ve#im vodama.(taro korito se tokom vremena puni istaloženim nanosom.

ogu biti:

-uzvodne-na sredini-nizvodne



*ijelovi pregrade: tijelo trapeznogpresjeka i slapište



agibi kosina tijela pregrada:

- nagib uzvodne kosine je /:/,0,- nagib nizvodne blaži /:1 do /:2.

3irina pregrade u kruni je 4 - 1 m.

" slučaju pregrada ve#e visine, rade se bankine.%runa pregrade se izvodi u nagibu 4 - 25 od obala ka sredini toka, radi koncentracije protoka u(lapište se izvodi radi osiguranja dna iza pregrade od erozije u periodima kada voda prelijeva p)zvodi se u vidu splava od +ašina ili punjenih +ašina, ili od kamena.

-)zvode se u periodu malih voda

'bavezno se ukorjenjuju u visoku obalu.



/.kamen , 4.+ašinski jastuk, 1.+ašine, 2.tonjače

•od kamena sa slapištem od +ašinskog jastuka•od +ašina, tonjača i kamene obloge



6ještačko jezero „ 7da 8iganlija“



Pragovi

&ragovi se grade na rijekama koje imaju ve#i podužni pad, u cilju stabilizacije uzdužnog pro+ilariječnog korita odnosno sprečavanja erozije dna i obalakoja može dovesti do rušenja prirodnih obala i objekata u koritu.

%runa praga za zasipanje proloka postavlja se na razini dna reguliranog korita, nizvodno od proto

&ošto pragovi mogu biti opasni za plovidbu, treba posebnu pažnju posvetiti izboru njihove visine.

Radi osiguranja dostatne stabilnosti potrebno je konstrukciju praga ukorijeniti u riječne obale i dn jer bi u suprotnom, uslijed djelovanja riječnog toka, prag mogao biti razoren i odnesen.



&ragovi mogu biti izvedeni od najrazličitijih materijala, a postoji bezbroj konstruktivnihrešenja.

)zbor konstrukcije zavisi od mor+oloških i ekoloških uslova u vodotoku.

&ragovi imaju tijelo trapeznog presjeka nagibi kosina:

- uzvodna /:/-

nizvodna /:4

Širina praga u kruni /.0- 4 m.

%runa praga se izvodi u nagibu od /:4 do /:09! od obala ka sredini toka,radi koncentracije protoka u periodu malih voda.

rade se u periodu malih voda.





&rag od kamena

;etonski prag i prag od gabiona



" okviru “naturalne regulacije” pragovi se postavljaju da pove#aju raznovrsnosthidrauličkih uslova, lokalno pojačaju turbulenciju i intenziviraju ovazdušenje toka slika <!.

%oriste se razni materijali: debla, gabioni, pojedinačne kamene gromade.

Razmak pragova se računa iz uslova stabilnosti zrna nanosa.

&ragovi u prirodnoj regulaciji



Pera

Regulacijska pera su građevine u riječnom koritu kojima se obala premješta

&oprečne su građevine, a izvode se na način da se od postoje#e obale do trase budu#e obalenekom konstrukcijom najčeš#e nasipom od lomljenog kamena! djelomično prepriječi protočni pro

"činak im je pove#anje brzine toka zbog kontrakcije protočnog pro+ila!, a time i pove#anje erozijsvodotoka što za posljedicu ima produbljenje korita.

( druge strane prostor između pera postaje umrtvljena zona za protjecanjevode te se tako inicira taloženje suspendiranog nanosa.( vremenom prostor se zatrpa i pomiče se obala u korito.

( obzirom na trasu pera poznajemo tri vrste:

-normalna pera = > <9?!-inklinatorna uzvodna! pera-deklinatorna nizvodna! pera



(hematski prikaz regulacijskih pera u tlocrtu i poprečnompresjeku



. )spitivanja učinka regulacijskih pera na +izikalnom modelu



Regulacijska pera i paralelne građevine su često konkurentna rješenja za istu namjenu.

&aralelne građevine u odnosu na pera imaju prednosti zbog ujednačenogtečenje uz građevinu, zbog kontinuirano de+inirane regulacijske linije, nema generiranja lokalnih erou koritu i uz njih je ujednačen pronos nanosa.

ane paralelnih građevina bit #e veliki troškovi građenja, teško i skupo ispravljanje grešakapoteško#e u izvođenju zbog otežanog temeljenja u dubokoj vodi, zbog usporenog nasipavanja starozbog potrebe za jakom osiguranjem nožice građevine.

-ane kod pera, kod paralelnih građevina su prednosti i obrnuto

&era imaju prednosti lake prilagodbe i ispravljanja pogrešaka, e+ikasnog nasipavanja starogmanjih troškova izgradnje.

ane pera #e biti izazivanje poprečnih strujanja u koritu vodotoka, pojava čestih havarija kovoda i točkasto de+iniranje regulacijske obale.

-“%ukasta” i “@” pera - kombinacija

a slici /4. dane su +otogra+ije izvođenja i izvedenog „@“ pera na rijeci *ravi u 'sijeku.



)zvođenje „@“ pera na rijeci *ravi u 'sije



Traverze

@raverze su građevine s kojima se prave uzdužne građevine povezuju sa obalom.)zvedbom traverza postiže se dvostruko djelovanje:

•pove#ava se stabilnost prave uzdužne građevine,•onemogu#ava se pojavljivanje sekundarnog toka između tijela prave uzdužne građevine i obale•odnosno pospješuje se taloženje nanosa u naplavnim spremnicima i +ormiranje nove obale.

&ostavlja se na međusobnom razmaku koji je približno jednak širini vodnog lica kod srednje vod

@raverze su manjih dimenzija poprečnih presjeka u odnosu na presjek tijela prave uzdužne građ

ekoliko karakterističnih presjeka traverza, ovisnih o primijenjenom materijalu prikazano je na s







Međupera

eđupera su građevine koje se izvode da /. bi se prouzrokovalo dodatno odbacivanje matice prema sredini toka i4. pospješilo cirkulacijsko strujanje u zoni između pera, prouzrokoju#i time bolji e+ekt talože

;roj međupera ovisi od lokalnih prilika. 'bično se započinje s manjim brojem,a ostatak se dogradi tek ako se pokaže potrebnim.eđupera su lakše i jednostavnije konstrukcije u odnosu na pera.ornji krajevi se povežu žicom, debljine oko 1 AmmB, a glava i korijen dodatno zaštite kamenom.a kraju se međupera uzvodno usidre.





Re!etkaste građevine

Rešetkaste građevine se koriste kao pomo#ni sekundarni objekti, s ciljem usporavanja tonizvodno od građevine i izazivanju intenzivnijeg taloženja nanosa u odnosu na prirodne uvjete.

rade se od laganog drvenog! materijala, i privremenog su karaktera.



rađevine za uređenje vodnog toka su skupe. Razlog je veliki obim radova i speci+ičnost uvjet(toga se traže je+tina tehnička rješenja i to u dva smjera. &rvo, koriste se prirodni materijali kojzahvata, a kao drugo koriste se sposobnosti vodotoka da sam gradi svoje korito. @o znači da #zahvatima usmjeriti tok vode tako da erodira dio korita koji želimo produbiti ili proširiti!, odnosntok na onim mjestima gdje želimo da se korito zasipa vlastitim nanosom vodotoka.

Regulacijske su građevine s konstrukcijskog aspekta jednostavne, međutim odabir tipa, razmjenjihovo oblikovanje spadaju u grupu složenih inženjerskih izazova.

Regulacijske građevine treba razumjeti ne kao osamljene objekte, ve# kao dio vodotoka koji #eobzirom na nove uvjete poprimiti drugačija obilježja. a drugačiji #e način te#i voda, nanos #e drugačije, korito vodotoka poprimit #e drugačiji oblik.

(ve to treba imati na umu, te je primjerenim proračunima potrebno predvidjeti te promjene, kabio upravo onakav kakav želimo posti#i.

"aklju#ak



)vona *režnjak, 4C0D**ajana &uji#, 4C1D*9/.9E.49/E.god

$vala na

pa%nji&

Documents

r Rijeka Prez