Rad sa porodicama korisnika usluga centara za mentalno ... sa porodicama-web.pdf · posredstvom korištenja novih strategija suočavanja kod korisnika usluga MZ (tehnika za kontrolu

FINALNI IZVJEŠTAJ ZA PROJEKAT

Rad sa porodicamakorisnika uslugacentara za mentalno zdravljeu Bosni i Hercegovini


Rad sa porodicamakorisnika uslugaCentara za mentalno zdravljeu Bosni i Hercegovini

Štampanje publikacije finansira Projekat mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini koji podržava Vlada Švicarske, a sprovodi Asocijacija XY u partnerstvu sa Federalnim ministarstvom zdravstva i Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske. Sadržaj publikacije ne predstavlja nužno stavove Vlade Švicarske i partnera u projektu.

U.G. „Stella“ ZenicaUl. Stjepana Radića bb

[email protected]

U.G.“Društvo socijalnih radnika TK“ TuzlaKlosterska br.13

[email protected]







Sarajevo, 2018.

FINALNI IZVJEŠTAJ ZA PROJEKAT Rad sa porodicama korisnika usluga centara za mentalno zdravlje u Bosni i Hercegovini

Autorice i urednice:mr. sci Irina Puvača Liderica na Projektu mentalnog zdravlja u Bosni i HercegoviniSelma Mehmedić-Džonlić MA Službenica na Projektu mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini

Autori:prim. dr. Goran Čerkez Federalno ministarstvo zdravstva Adisa Mehić, dipl. iur Federalno ministarstvo zdravstvaBelma Žiga psihologinja/konusltantica na Projektu mentalnog zdravlja u Bosni i HercegoviniAltaira Krvavac koordinatorica projekta ispred DSR TKInela Šehić Torlaković koordinatorica projekta ispred udruženja StellaEmina Sljepičević asistentica na projektu ispred udruženja DSR TKMirsad Tartić asistent na projektu ispred udruženja Stella Mr. sc. Tajib Babić statistička obrada podataka

Supervizori: dr. Milan Latinović Ministarstva zdravlja i socijalne politike Republike SrpskePrim. mr. ph Emina Osmanagić Direktorica Asocijacije XYMr.sci. Dženita Hrelja Hasečić Direktorica Projekta mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini

Sarajevo, 2018.

Lektor: Haris Hadžić

Dizajn i štampa: Arch Design d.o.o.

Izdavač: Asocijacija XY

Tiraž: 50 kom.

Godina izdavanja: 2018.

Sarajevo

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo

613.8:364-43(497.6)(047.31)

RAD sa porodicama korisnika usluga centara za mentalno zdravlje u Bosni i Hercegovini : finalni izvještaj za projekat / [autori Irina Puvača ... [et al.]. - Sarajevo : Asocijacija XY, 2018. - 62 str. : graf. prikazi ; 28 cm

ISBN 978-9958-0981-8-5 1. Puvača, Irina COBISS.BH-ID 24932102

Rad sa porodicama korisnika usluga centara za mentalno zdravlje u Bosni i HercegoviniFINALNI IZVJEŠTAJ ZA PROJEKAT

| 5

PREDGOVOR

U okviru provođenja Projekta mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini (PMZ BiH) u periodu od 2015. do 2017. godine implementirane su aktivnosti usmjerene na osnaživanje uloge strukovnih udruženja u zaštiti mentalnog zdravlja, sa fokusom na definiranje efikasnijih modela pružanja usluga korisnicima u oblasti zaštite mentalnog zdravlja. Inicijalna ideja jačanja saradnje strukovnih udruženja sa zdravstvenim ustanovama i organizacijama civilnog društva, uključujući organizacije/udruženja koja okupljaju korisnike usluga u oblasti zaštite mentalnog zdravlja, provođenjem ovih aktivnosti je i realizirana. Značaj ove saradnje ogleda se u tome što je po prvi put na prostorima Bosne i Hercegovine, ciljano, omogućeno da strukovna udruženja pokažu svoju snagu, kao i kapacitete da budu jedna od krucijalnih poluga unaprjeđenja kvaliteta stručnog rada u službama za zaštitu mentalnog zdravlja, a u svjetlu reforme mentalnog zdravlja.

Jasno je da reformski procesi zahtjevaju dugoročan pristup, ali i kontinuiranu saradnju, te visoku motiviranost za učenje i provedbu svih novih usluga, modela rada i razvijanja servisa od značaja za oporavak i resocijalizaciju korisnika u zajednicu. Upravo zbog toga, nakon što su formirani multidisciplinarni timovi u službama za zaštitu mentalnog zdravlja, bilo je potrebno sagledati rad tih timova i u kontekstu specifičnih usluga, kao i poboljšanja dokumentacije i načina evidentiranja postupaka koji se provode sa korisnicima. Naime, bitno je podsjetiti da zakoni o zdravstvenoj zaštiti utvrđuju način formiranja udruženja zdravstvenih profesionalaca određenih profila ili specijalnosti, kojima je cilj zadovoljenje najvišeg mogućeg nivoa zdravlja određene populacije, i to na načelima dobrovoljnosti. Ova se mogućnost direktno vezuje za primjenu važećih propisa o udruženjima i fondacijama, a koji su osnova za formiranje udruženja. Strukovna udruženja svojim dobrovoljnim radom unaprjeđuju oblasti za koje su osnovana, usaglašavaju i ujednačavanju stručne stavove u tim oblastima, te sarađuju sa nadležnim ministarstvima zdravstva. Rad različitih udruženja u oblasti zdravstva bitan je, dakle, i za tijela vlasti, naročito sa aspekta kreiranja politike i propisa iz ove oblasti.

Uvažavajući činjenicu da sistemski zakoni u oblasti zdravstva decidno omogućavaju udruživanje zdravstvenih radnika i saradnika u strukovna udruženja, PMZ BiH je, u saradnji sa nadležnim donositeljima odluka u zdravstvu u Bosni i Hercegovini, u pažljivo odabranom momentu, u drugoj fazi Projekta, inicirao i proveo aktivnosti sa tim udruženjima.

Projekti, koji su povjereni strukovnim udruženjima i njihovim partnerima: „Kognitivno-bihevioralne tehnike - potreba i primjena“; „Samopomoć u mentalnom zdravlju“; „Jačanja sestrinskih kompentecija u okviru centara za zaštitu mentalnog zdravlja“ i „Rad sa porodicama korisnika usluga centara za mentalno zdravlje u Bosni i Hercegovini”, a shodno dostavljenim izvještajima, ostvarili su svoju svrhu. Postignuti rezultati idu u prilog ključnom rezultatu, odnosno uspjehu PMZ BiH - Faza II, koji je vezan za osiguravanje inovativnih usluga u oblasti zaštite mentalnog zdravlja. S druge strane, posebno kada je riječ o sestrinskoj dokumentaciji, mora se istaći da je to, također, važan doprinos stručnom radu medicinske sestre/tehničara, kao člana tima u centrima za mentalno zdravlje, te adekvatnom unosu potrebnih podataka u dijelu koji se odnosi na sestrinsku anamnezu, što do sada nije bio slučaj. Ojačane kompetencije medicinskih sestara/tehničara za pružanje kvalitetnijih usluga i sveobuhvatnije zdravstvene njege korisnicima značajan su dio unaprjeđenja samog sistema mentalnog zdravlja.

6 | Rad sa porodicama korisnika usluga centara za mentalno zdravlje u Bosni i Hercegovini FINALNI IZVJEŠTAJ ZA PROJEKAT

Reforma mentalnog zdravlja, kroz zakonski okvir, te različite podzakonske akte, ima za cilj stvoriti esencijalnu bazu za siguran, kvalitetan i efikasan rad uposlenih u službama za zaštitu mentalnog zdravlja, i to rad usmjeren na korisnika usluga. Međutim, takav okvir sam po sebi ne donosi benefite za korisnike, ukoliko nije praćen odgovarajućim setom usluga. Usluge moraju biti dostupne, sigurne, efikasne i kvalitetne. Usluge u zdravstvenoj zaštiti i njezi, historijski posmatrano, imaju svoj razvojni put, kao i usluge u bilo kojem drugom sektoru. Reforma sistema zaštite mentalnog zdravlja pokazala je da usluge moraju biti definirane i provedene na inovativnim pristupima, sa bitnim oslanjanjem na pravo uživanja najvišeg mogućeg standarda mentalnog zdravlja i pravo na neovisno življenje i uključenost u zajednicu svakog korisnika. Važno je istaći da se upravo kroz predložene, odnosno testirane usluge i modele vođenja dokumentacije, kroz projektne aktivnosti PMZ BiH, posredno pratio i uticaj na unaprjeđenje kvalitete i produktivnosti na radu. Projektima su bile obuhvaćene i adekvatne edukacije, primjerene po sadržaju i obimu, a sa fokusom na kvalitet usluga koje su predmetom projektnih zadataka. Navedeni projekti strukovnih udruženja, podržani od PMZ BiH, karakteristični su i po tome što se tokom implementacije stalno nastojalo postići maksimalnu sinergiju između kvaliteta rada, produktivnosti i pozitivnog efekta usluga za samog korisnika. Inovativne usluge, kao što su nove strategije suočavanja, grupe samopomoći, KBT tehnika, konkretan stručni rad sa porodicom korisnika, te adekvatne sestrinske usluge, svakako da čine veoma bitan doprinos kvalitetu i efikasnosti usluga u oblasti zaštite mentalnog zdravlja.

Nadalje, uvidom u cjelokupnu dokumentaciju o provedenim projektima strukovnih udruženja, uočava se da je zadati vremenski okvir imao bitan uticaj na postignute rezultate, s obzirom na to da su udruženja, sa svojim partnerima, bila u prilici ipak objektivno sagledati određene modele usluga i njihove učinke. Poseban kvalitet provedenih aktivnosti vezan je i za visok stepen međusobnog povjerenja uspostavljenog između strukovnih udruženja i njihovih partnera, te u odnosu prema korisnicima usluga. S druge strane, oslobađanje stege profesionalne autonomije, a u cilju unaprjeđenja timskog rada i ukupnog djelovanja usmjerenog na oporavak korisnika, snažno podržava tezu da nema uspjeha u zaštiti mentalnog zdravlja bez multidisciplinarnog djelovanja.

Strukovna udruženja provedenim projektima, bez sumnje, pokazala su da njihova vizija i misija djelovanja jeste posve direktno naslonjena na potrebe sistema zdravstva, a da njihov stručni rad i kontinuirano stručno usavršavanje jesu osnova za unaprjeđenje usluga u zdravstvenom sistemu i povećanje stepena zadovoljstva korisnika tih usluga.

Motivacija i sposobnost strukovnih udruženja da se uhvate u koštac sa velikim izazovima, ali i da se iznesu sa zahtjevnim novinama u sistemu zdravstva pokazuje i njihovu snažnu opredijeljenost na putu uspostavljanja efikasnih i kvalitetnih službi za zaštitu mentalnog zdravlja.

Treba istaći da ishode uvođenja inovativnih usluga u oblasti zaštite mentalnog zdravlja treba stalno pratiti i nadzirati, putem odgovarajućih metoda. U tom slučaju, održivost takvih usluga je neupitna.


| 7

Politike, strategije, zakonski okvir i praksa mentalnog zdravlja u cijeloj evropskoj regiji prolaze kroz proces transformacije, stoga i Bosna i Hercegovina, putem nadležnih tijela, a saglasno ustavnoj podjeli vlasti, mora adekvatno pratiti te promjene, a što se uz podršku PMZ BiH, i čini.

Na kraju, treba potcrtati da bilo kakve novine u sistemu, moraju biti zasnovane na dokazima. U slučaju inovacija, koje su rezultat projektnih aktivnosti i saradnje sa strukovnim udruženjima, ovaj je uvjet u cijelosti zadovoljen.

Slijedom iznesenog, na veliko zadovoljstvo nadležnih ministarstava zdravstva, strukovna udruženja su pokazala da imaju sposobnost i kapacitet za daljnje razvijanje partnerskih odnosa, kako sa zdravstvenim ustanovama i organizacijama civilnog društva, tako i sa nadležnim ministarstvima. Vjerujemo da će se saradnja sa strukovnim udruženjima nastaviti i u narednom periodu, te da ovakvi modeli uvođenja inovativnih pristupa u radu, posebno zato što su testirani u određenom vremenskom okviru, imaju svoje opravdanje i, posljedično, donose konkretne rezultate.

Potpuno smo ubjeđeni da ovakav vid partnerske saradnje neminovno unosi novi kvalitet u kreiranje propisa, definiranje usluga i provođenje tih usluga u oblasti zaštite mentalnog zdravlja. Partnerska saradnja, utemeljena na naučno i stručno zasnovanim dokazima, te praćenju svih novina u razvoju struke, usmjerena je na jedini ispravan put, a to je potpuna zaštita prava i zdravlja korisnika zdravstvenih usluga.

U Sarajevu, 28.12.2017.godine

Prim. dr. Goran Čerkez Adisa Mehić, dipl. iur


PREDGOVOR

Ova publikacija je produkt velike aktivnosti Projekta mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini u njegovoj drugoj fazi implementacije, koja je imala za cilj poboljšanje kvaliteta i dostupnosti savremenih usluga usmjerenih na oporavak i podršku profesionalcima u efikasnom pružanju usluga korisnicima ustanova mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini. Federalno ministarstvo zdravstva i Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske zajedno sa Asocijacijom XY nastavilo je saradnju sa Vladom Švicarske u provođenju „Projekta mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini, Faza II“ nakon završetka Faze I. Ovim Projektom su se implementirale aktivnosti predviđene Politikom i strategijom za zaštitu i unapređenje mentalnog zdravlja (2012 – 2020).

Osiguravanje pružanja inovativnih usluga kao jedan od većih rezultata PMZ BiH Faza II, posredstvom korištenja novih strategija suočavanja kod korisnika usluga MZ (tehnika za kontrolu anksioznosti, provođenje tehnike problem solvinga, restrukturacije negativnih automatskih misli, psihoedukacije, funkcionalne analize ponašanja; razvoj socijalnih vještina i unaprjeđenje kvaliteta socijalnih odnosa, percepcije emocija, sposobnosti izražavanja emocija, genograma sa teorijama obitelji i socijalna anamneza na temelju kućne posjete) napravilo je velike pomake u ostvarenju ishoda projekta. Ostvareni su svi planirani rezultati, dok se u određenim aktivnostima desilo i prekoračenje planiranih indikatora. Nove usluge uvedene ili poboljšane edukativnim projektima profesionalnih udruženja (grupe samopomoći, KBT tehnike, rad s porodicama i sestrinska dokumentacija) doprinijele su većem zadovoljstvu korisnika uslugama CMZ-a i skraćenju perioda do uspostavljanja dijagnoze, ali i boljim ishodima tretmana korisnika. Projekat je doprinio uvezivanju entitetskih profesionalnih udruženja koja imaju jednake misije djelovanja, kao i aktivnosti u radu, u jedinstveni program edukacije profesionalaca njihovih struka.

U samom startu osigurani su preduslovi timskog zalaganja za jednake ciljeve kao što je profesionalno usavršavanje, bolje razumijevanje problema određene struke, povećavanja timske efikasnosti i svijesti o zajedničkim interesima unutar organizacije i sl. Još jedan od skrivenijih ciljeva edukacije bio je i efikasniji i jači strukovni tim unutar oblasti mentalnog zdravlja, te uzajamna povezanost/bliskost struka.

Sam početak projektnih aktivnosti PMZ BiH Faza II započeo je procjenom potreba profesionalnih udruženja iz oblasti mentalnog zdravlja, provedenom od strane četiri konsultanta iz oblasti psihijatrije, psihologije, socijalnog rada i sestrinstva. Ovi dokumenti su se fokusirali na prepoznavanje partnerskih udruženja i procjenu njihovih kapaciteta u smislu njihove motivacije i sposobnosti da sprovedu programe koji imaju za cilj da uvedu i pruže inovativne usluge u sklopu CMZ-ova. Analiza je prepoznala postojanje 47 profesionalnih udruženja iz oblasti mentalnog zdravlja (lokalna, kantonalna, entitetska i na državnom nivou). U skladu sa kriterijima odabira (sposobnost razvoja, monitoringa i evaluacije učinaka edukativnog programa), 14 udruženja je izabrano u uži krug, tematski povezano i uvedeno u postupak izrade projektnog prijedloga u okviru četiri tematske oblasti.

Na osnovu rezultata analize potreba profesionalaca u CMZ-ovima o potrebnim edukacijama, u saradnji sa entitetskim ministarstvima zdravlja/zdravstva, odabrane su četiri edukativne oblasti za koje udruženja dostavljaju svoje prijedloge projekata i to:


| 9

1. MST – „Jačanje sestrinskih kompetencija u okviru Centara za zaštitu mentalnog zdravlja“ (izrada i primjena sestrinske dokumentacije u CMZ-ovima);

2. Psiholozi - “Samopomoć u mentalnom zdravlju” (grupe samopomoći);

3. Psihijatri - “ Kognitivno - bihevioralne tehnike – potreba i primjena” (KBT intervencije);

4. Socijalni radnici - „Rad sa porodicama korisnika usluga centara za mentalno zdravlje“.

Predstavnici udruženja su u organizaciji PMZ BiH prošli dvodnevnu radionicu koja je imala za cilj jačanje kapaciteta udruženja za pisanje projektnih prijedloga. Na radionici su prisustvovala 26 predstavnika iz 14 udruženja. Predstavnici partnerskih udruženja dostavili su logički okvir koji je revidiran od strane PMZ BiH tima, potom i prijedlog projekta sa budžetom, nakon čega su održani zajednički sastanci sa predstavnicima PMZ-a u cilju finalizacije projektne prijave. Održana su ukupno 4 odvojena sastanka sa ukupno 15 predstavnika udruženja.

Nakon što su pripremljena, dostavljena i odobrena četiri (4) edukativna projekta profesionalnih udruženja iz oblasti mentalnog zdravlja, dodijeljeni su grantovi za realizaciju navedenih projekata i potpisani su ugovori o međusobnoj saradnji. Svaki projekat je imao nosioca kao i partnerske organizacije u realizaciji (najmanje jedna organizacija).

Sredstva su dodjeljivana u tranšama koje su se vezale za polugodišnje i godišnje izvještaje, što se u radu sa mladim organizacijama pokazalo vrlo korisno i motivirajuće u smislu usavršavanja njihovih kompetencija i znanja za primjene projekata i adekvatno izvještavanje.

Ključni rezultati svih projekata:

Novu vrstu usluge kroz navedene projekte dobilo je ukupno 3.712 osoba (1.762 M, 1.950 Ž) od čega je 3.451 osoba (1.670 M, 1.781 Ž) počela koristiti strategije suočavanja sa bolesti kao što je adekvatnije nošenje sa anksioznim i depresivnim simptomima, ostvarivanje ličnih ciljeva, ostvarivanje socijalnih kontakata, bolja uvezanost članova porodice i bolje nošenje sa emocionalnim problemima i/ili im je skraćeno vrijeme do uspostavljanja dijagnoze ili/i spriječeno pogoršanje bolesti, i uključen je 261 član porodica korisnika (92 M, 169 Ž):

• 502 korisnika usluga (222 M, 280 Ž) su počeli koristiti nove strategije suočavanja od planiranih 300 (ostvarenje za 66,66% više od ciljane vrijednosti);

• Uključen je 261 član porodice (92 M, 169 Ž) korisnika iz 52 porodice;

• Na 2.949 korisnika usluga (M-1.448, Ž-1.501), u prosjeku 74 osobe po centru, je primijenjena nova sestrinska dokumentacija (intervju i anamneza), gdje je prvi pregled dobilo 1.637 korisnika kod kojih je skraćeno vrijeme do uspostavljanja dijagnoze i/ili sprječavanja pogoršanja bolesti u odnosu na 238 u početnom mjerenju.

Usluge se sada primjenjuju u 73 ustanove u Bosni i Hercegovini (71 CMZ: 38 u Federaciji Bosne i Hercegovine, 22 u Republici Srpskoj, 1 u Distriktu Brčko i 2 socijalne ustanove u Federaciji Bosne i Hercegovine).

Mjerenja prije i poslije primjene intervencije koji su dobijene kroz monitoring i evaluaciju u uključenim CMZ-ovima u BiH (primjenom različitih specifičnih testiranja, domaćih radova sa prikazima slučajeva, primjenom anketa, on site posjeta u CMZ-ovima, i sl.), a koja uključuju i kvalitativne metode, završena su i rezultati pokazuju da polaznici nastavljaju primjenu naučenih tehnika u najvećem broju, te čak ih, u slučaju medicinskih sestara, šire prenošenjem znanja na kolege koje nisu prošle direktnu obuku. Indikator pokazuje stalni


rast broja podržanih osoba u primjeni novih strategija suočavanja, za 6 mjeseci sa 357 na 502 korisnika (porast od 28,89%).

Zadovoljstvo korisnika uslugama mentalnog zdravlja u zajednici evidentiralo se kroz aktivnosti projekata udruženja putem CSQ upitnika (psihijatri, socijalni radnici, psiholozi), upitnika o zadovoljstvu korisnika kod kojih je primijenjena sestrinska dokumentacija, kao i kvalitativnih podataka. Kvalitet usluga ocijenio je ukupno 451 korisnik:

• Prosječna ocjena zadovoljstva kod 309 korisnika na CSQ upitniku povećana je u odnosu na baseline (3,43) i iznosi 3,68 od 4 za usluge koje pružaju psiholozi, psihijatri i socijalni radnici.

• Usluge medicinskih sestara/tehničara ocijenila su 142 korisnika (73 kod kojih je primijenjena i 69 kod kojih nije primijenjena sestrinska dokumentacija) gdje zadovoljstvo iznosi 3,78 od 4 kod korisnika kod kojih je primijenjena sestrinska dokumentacija.

Iskustva stečena kroz projekte:

Započelo se sa međuprofesionalnom saradnjom, razmjenom ekspertize i znanja među strukama, a u svrhu kreiranja što kvalitetnih prijedloga projekata za inovativne usluge.

Udruženja su osvijestila potrebu za jačanjem kapaciteta mentalnozdravstvenog osoblja, za osiguravanjem poboljšanja kvaliteta usluga i primjene modernih tehnika za oporavak pacijenata koje su nedostajale u formalnom obrazovanju.

Inovativni pristup u zajedničkom upoznavanju različitih strukovnih udruženja koja nisu imala prilike da se profesionalno povezuju i njihovo uključivanje u planiranje i provođenje intervencija. Udruženja su po prvi put potpisala memorandum o saradnji na međuentitetskim nivoima, kao i memorandum o međustrukovnim oblicima saradnje.

Inovacije za udruženja su pisanje projektnih aplikacija na zahtjevnijim nivoima i u skladu sa zadatim kriterijima, kao i osiguravanje dozvola za polaznike edukacija od strane menadžmenta institucija, što je posredno uticalo na jačanje kapaciteta za pisanje i apliciranje projekata prema drugim donatorima. Na ovaj način su se osigurale dugoročnije saradnje, te potaknula održivost poboljšavanja kvalitete usluga kroz buduće edukativne projekte.

Komponenti održivosti je dat veliki značaj, tako da su za sve planirane aktivnosti osigurani elementi održivosti kroz planove za dugoročniji monitoring i evaluaciju projektnih intervencija, ali i osiguravanje primjene na radnim mjestima od strane učesnika edukacije za svaku od profesija. Navedeni indikatori su uvršteni i u najnovije indikatore za praćenje kvalitete poboljšanja ishoda liječenja kroz saradnje projektnih komponenti.

Poteškoće u radu koje su registrovane u fazi planiranja projektne intervencije i koje su se pratile kontinuiranim uvidom u tok planiranja su sporost u usvajanju novih znanja u pisanju projektnih aplikacija, kao i zadovoljavanju zahtjevnije projektne aplikacije. U cilju prevazilaženja ovog problema osigurano je bolje planiranje ovih aktivnosti koje je predvidjelo više faza tokom same izrade projekta, te veći broj sastanaka i stručne pomoći od PMZ BiH.

mr. sci Irina Puvača


| 11

OSNOVNE INFORMACIJE

Implementatori projekta: UG „Društvo socijalnih radnika TK i U.G ,,Stella” iz Zenice.

Poštanska adresa: Klosterska 13, Tuzla

Telefon: 061 428 233 sekretar ,,Udruženja soc. radnika TK“ Altaira Krvavac

E-Mail: [email protected]

Kontakt osoba za projekat (ime i pozicija): Altaira Krvavac sekretar Udruženja socijalnih radnika TK

Projekat

Naziv projekta: „Rad sa porodicama korisnika usluga centara za mentalno zdravlje u Bosni i Hercegovini“

Datum početka projekta: 01.06.2015. god.

Predloženo trajanje projekta: 18 mjeseci + 2 mjeseca non-cost produženje

Finansije

Ukupni traženi iznos (lokalna valuta): 40 000.00 KM

Ukupni iznos iz drugih izvora (lokalna valuta): -

Ukupni iznos agencije za implementaciju (lokalna valuta): -

Ukupna vrijednost projekta (lokalna valuta): 40 000.00 KM

Navedena publikacija predstavlja finalni izvještaj za projekat “ Rad sa porodicama korisnika usluga centara za mentalno zdravlje u Bosni i Hercegovini”, za period 01.06.2015. godine - februar 2017.godine.

Nosilac projekta: UG „Društvo socijalnih radnika TK“ Tuzla

Partnersko udruženje: Udruženje korisnika i profesionalaca iz oblasti mentalnog zdravlja „Stella“ Zenica

Partneri su učestvovali u prikupljanju i obradi podataka i imali su obaveze periodičnog izvještavanja u skladu sa našim smjernicama, uz nadzore i mentorstvo od strane PMZ BiH.


SADRŽAJ

Opći podaci o partnerima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14

Opći podaci o projektu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14

Strateški pregled i projekcija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

1. UVOD. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

1.1. Ažurirana lista sudionika. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

2. OStVAREni iShODi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

2.1. Povećano zadovoljstvo korisnika uslugama koje uključuju integrativan pristup koji pružaju socijalni radnici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18

2.2. Povećano zadovoljstvo članova porodice uslugama koje uključuju integrativan pristup koji pružaju socijalni radnici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19

2.3. Povećano socijalno i emocionalno funkcionisanje kod korisnika usluga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19


| 13

3. DiREktni REzUltAti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21

3.1. Educirani socijalni radnici sa unaprijeđenim kompetencijama za rad sa porodicama korisnika usluga CMZ-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21

3.2. Članovi porodice direktno učestvuju u procesu liječenja . . . . . . . . . . . . 23

3.3. Integrativan pristup dostupan je većem broju korisnika usluga mentalnog zdravlja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24

3.4. Poboljšano socijalno i emocionalno funkcionisanje korisnika usluga mentalnog zdravlja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24

4. FinAnSiJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25

5. nAUčEnE lEkciJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26

PRilOzi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27

Prilog 1 – Tabela: Pregled direktnih rezultata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28

Prilog 2 - Tabela praćenja socijalnih radnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31

Prilog 3 - Izvještaj o obrađenim podacima anektiranja

u SPSS statističkom paketu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38


Opći podaci o partnerima

Udruženje korisnika i profesionalaca iz oblasti mentalnog zdravlja „Stella“ Zenica i Udruženje socijalnih radnika TK su profesionalna udruženja su se odazvala na poziv: „Podrška razvoju profesionalnih udruženja – razvoj kapaciteta mentalnozdravstvenih profesionalaca“. Partnerska udruženja vodila su projekat pod nazivom: „Rad sa porodicama korisnika usluga centara za mentalno zdravlje u Bosni i Hercegovini“. UG. „Društvo socijalnih radnika Tk“ broji 108 članova, od kojih je većina (oko 70%) aktivnih članova i to: socijalni radnici i diplomirani socijalni radnici. U.G. „Stella“ je udruženje građana nastalo od terapijske fokus grupe u Centru za mentalno zdravlje Zenica. Ima oko 40 aktivnih članova koji su korisnici i profesionalci iz oblasti mentalnog zdravlja.

Opći podaci o projektu

Analizom potreba profesionalaca multidisciplinarnih timova u CMZ-ovima pokazala se velika potreba da se educiraju socijalni radnici zaposleni u CMZ-ovima za rad sa porodicom, i to kroz edukaciju iz Sistemske porodične terapije. Najbolji efekti sistemskog pristupa postižu se onda kada se uključe motivisani članovi porodice, te je tada terapija fokusirana na jačanje kompetencija člana ili članova porodice, koji će osnaženi osjećati pozitivne promjene na ličnom planu, te će unositi promjene u dosadašnje obrasce porodičnih odnosa i na taj način dovesti do poboljšanja kvalitete funkcionisanja čitavog sistema.

Planirano je uključivanje 30 socijalnih radnika iz 30 Centara za mentalno zdravlje.

Utvrđen je baseline (strukturiranim upitnikom otvorenih pitanja koji je poslan na email adrese centara koji su dobili poziv za učešće na edukacijama), te je utvrđeno sljedeće: od 25 centara koji su popunili upitnik, 5 centara je odgovorilo kako radi sa porodicama korisnika, ali kako nemaju standardizovane tehnike rada, niti profesionalce koji su u ovom smislu specifično obučeni. 20 ostalih centara je odgovorilo kako se uglavnom ne radi sa porodicama korisnika, i ako se radi onda je to u kontekstu koordinirane brige i nije dostatno. U skladu sa utvrđenim baselinom, napravljen je konkretan program rada za svaki pojedini turnus edukacije, sa akcentiranim tematskim cjelinama koje predstavljaju osnove za usvajanje specifičnih znanja, vještina i kompetencija.

Ishod projekta jeste poboljšano zdravstveno stanje korisnika kod kojih je primijenjen integrativan pristup, kroz četiri direktna rezultata koji se odnose na educiranje socijalnih radnika da pružaju nove usluge, uvođenje članova porodice u proces liječenja, povećan broj korisnika usluga i povećano socijalno i emocionalno funkcionisanje kod korisnika usluga.


| 15

Strateški pregled i projekcija

Projekat: ,,Rad sa porodicama korisnika usluga centara za mentalno zdravlje u Bosni i Hercegovini“ podrazumijevao je uvođenje nove usluge u centre za mentalno zdravlje u Bosni i Hercegovini, kroz novi pristup u radu kroz sistemsku porodičnu psihoterapiju, za koju su educirani socijalni radnici. Planirani ishod projekta je poboljšano zdravstveno stanje korisnika kod kojih je primijenjen integrativan pristup i produžen period stabilne remisije.

Na početku projekta u edukaciju su uključena 33 socijalna radnika, dok je njih 24 izvršilo sve obaveze i steklo uslove za certificiranje. 30 CMZ-ova je inicijalno obuhvaćeno Projektom dok novu uslugu primjenjuju 22 CMZ-a.

Socijalni radnici su prisustvovali edukaciji koja je obuhvatala tri dvodnevna ciklusa sa različitim temama. Da bi stekli uslove za certifikat, socijalni radnici su uvodili inovativnu uslugu iz sistemske porodične psihoterapije. U projekat je ukupno uključeno 129 korisnika i 261 član porodice, što iznosi ukupno 390 uključenih korisnika koji su obuhvaćeni novom uslugom od strane socijalnih radnika. Ukupan broj dostavljenih zadaća od strane socijalnih radnika iznosi 53 dok ukupan broj primijenjenih tehnika (prikaz intervjua sa članom obitelji, rad na genogramu sa teorijama obitelji, socijalna anamneza na temelju kućne posjete) iznosi 125.

Sa 46 korisnika koji su prošli cjelokupan integrativni pristup napravljena je evaluacija učinka nove usluge na emocionalno i socijalno funkcioniranje, društvenu funkcionalnost, te je mjereno zadovljstvo korisnika usluga i zadovoljstvo članova porodice novim uslugama. Obrada rezultata je pokazala poboljšano emocionalno i socijalno funkcionisanje korisnika usluga. Utvrđena je statistički značajna razlika na dvije od tri mjerene skale emocionalnog funkcionisanja u odnosu na baseline ispitivanje. Prije uvođenja integrativne usluge, kod korisnika usluga zabilježeno je ispodprosječno funkcionisanje na Skali percepcije emocija i Skali sposobnosti izražavanja emocija, dok su u ponovljenom anketiranju ispitanici postigli prosječan do iznadprosječan rezultat. Na Skali za ispitivanje društvene funkcionalnosti nisu pokazani statistički značajne razlike, a razlog tome može biti mali uzorak na kojem se vršilo ispitivanje.

Na kraju projekta primjetno je povećanje zadovoljstva korisnika uslugama u odnosu na početak projekta, prije uvođenja usluga. Iako nije utvrđena statistički značajna razlika, na Upitniku za mjerenje zadovoljstva korisnika u odnosu na početak Projekta na svih sedam stavki primjetno je povećanje prosječnog rezultata zadovoljstva korisnika. Rezultati Upitnika zadovoljstva članova porodice 46 uključenih korisnika ukazuju da su članovi porodice korisnika usluga veoma zadovoljni pruženim uslugama (97.8 % odgovora DA).


1. UVOD

Glavni cilj projekta oslanja se na specifični cilj PMZ u BiH (B) i to: Osnaženi ljudski resursi za pružanje kvalitetnijih usluga u zaštiti mentalnog zdravlja, odnosno: Ojačane kompetencije i vještine multidisciplinarnih timova za pružanje kvalitetnijih usluga mentalnog zdravlja - Integrativan pristup u radu sa korisnicima usluga mentalnog zdravlja iz profesionalne oblasti socijalnog rada kroz uključivanje porodice kao aktivnog učesnika u procesu oporavka, odnosno, poboljšano zdravstveno stanje korisnika kod kojih je primijenjen integrativan pristup.

Specifični ciljevi projekta su:

(1) educirani socijalni radnici sa unapređenim kompetencijama za rad sa porodicama korisnika usluga CMZ-a,

(2) aktivno učestvovanje članova porodice u procesu oporavka,

(3) povećanje broja korisnika kojima je dostupan integrativan pristup i

(4) povećano socijalno i emocionalno funkcionisanje kod korisnika usluga

1.1. Ažurirana lista sudionika Na prvom ciklusu edukacije je učestvovalo 23 + 5 (gosti) učesnika, 29 učesnika na drugom, 26 na trećem edukacijskom ciklusu. Ukupan broj učesnika/ socijalnih radnika koji su obuhvaćeni edukacijom iznosi 33. Od ukupnog broja 24 socijalna radnika je izvršilo sve obaveze i steklo uslove za certificiranje. 30 CMZ-ova je inicijalno obuhvaćeno Projektom, ali novu uslugu primjenjuje 22 CMZ-a.

Tabela 1. Ukupan broj centara za mentalno zdravlje, po edukaciji, spolu i razvrstano po entitetima:

Razvrstano po CMZ

UKUPNO

Razvrstano po spolu

UKUPNOCMZ RS CMZ

FBIH

CMZ BRČKO

DISTRIKTM Ž

1. ciklus edukacije 3 16 0 19 2 21

23 (+5 učesnika-

gosti)

2. ciklus edukacije 6 15 0 21 3 24 27

3. ciklus edukacije 5 16 0 21 3 23 26

Socijalni radnici iz drugih ustanova (ukupno 3 socijalna radnika) koji su bili uključeni u edukaciju su također uračunati u konačan broj onih koji su izvršili sve obaveze i koji primjenjuju novu uslugu– PO Novo Sarajevo, OPZZ Novo Sarajevo, CBR Služba za rehabilitaciju DZ Sarajevo.


| 17

2. OStVAREni iShODi

Projekat: ,,Rad sa porodicama korisnika usluga centara za mentalno zdravlje u Bosni i Hercegovini” podrazumijevao je uvođenje nove usluge u centre za mentalno zdravlje u Bosni i Hercegovini, kroz novi pristup u radu, sistemsku porodičnu psihoterapiju, za koju su educirani socijalni radnici. Planirani ishod projekta je poboljšano zdravstveno stanje korisnika kod kojih je primijenjen integrativan pristup i produžen period stabilne remisije.

Pokazatelji ishoda su:

• Povećano zadovoljstvo korisnika uslugama koje uključuju integrativan pristup koji pružaju socijalni radnici

• Povećano zadovoljstvo članova porodice uslugama koje uključuju integrativan pristup koji pružaju socijalni radnici

• Povećano socijalno i emocionalno funkcionisanje kod korisnika usluga

Pokazatelji ishoda su mjereni Upitnikom emocionalnih vještina i kompetencija - UEVK, Upitnikom društvene funkcionalnosti SOFAS, Upitnikom za mjerenje zadovoljstva korisnika pruženim uslugama – CSQ-8, te Upitnikom za članove porodice. Kod 46 korisnika usluga koji su prošli cijelu integrativnu uslugu, ovi upitnici su dati u formi testa prije pružene usluge i retesta poslije pružene usluge kako bi se mogli pratiti efekti uvedene usluge. Za članove porodice struktuiran je poseban upitnik, koji sadrži pet čestica koje ispituju nivo zadovoljstva člana porodice novom pruženom uslugom, kao i procjenu člana porodice u odnosu na promjenu kod korisnika usluge. Novostrukturirani upitnik namijenjen članovima porodice mjeri osnovne aspekte važne za dobijanje relevantnih izvora podataka: nivo zadovoljstva korisnika/ člana porodice dobijenom uslugom u CMZ-u; mjerenje stavova člana porodice kad je u pitanju eventualno primjećivanje promjene na nivou emocionalnog i socijalnog funkcionisanja, kao i motiviranost članova porodice za sudjelovanje u istraživanju koje bi mjerilo opterećenje članova obitelji.

Podaci o korisnicima

Obrada rezultata je obuhvatila navedene upitnike za N=46 ispitanika, korisnika koji su prošli cjelokupnu uslugu koja je obuhvatala nekoliko različitih tehnika i pristupa, od intervjua, uključivanja članova porodice u rad s korisnikom do izrade genograma i kućne posjete. Dodatnih 83 korisnika je uključeno, ali kako socijalni radnici na terenu nisu uspjeli primijeniti pristup test-retest, u obradu podataka ulazi samo ovih 46 korisnika. Kao razloge zašto nije u potpunosti dosegnut indikator od 150 uključenih korisnika, socijalni radnici navode nekoliko problema. Većina je navodila razloge opterećenosti poslom, različitim nejedinstvenim opisima poslova radnog mjesta, neki su odsustvovali s posla zbog bolesti, porodiljskog odsustva, različitih političkih promjena koje su utjecale na radno mjesto ili su čak i penzionisani.


Ilustracije 1. i 2. Pokazuju podatke o korisnicima razvrstane po spolu i starosnoj dobi na uzorku od 46 ispitanika koji su bili ispitivani prije i poslije pružene usluge

2.1. Povećano zadovoljstvo korisnika uslugama koje uključuju integrativan pristup koji pružaju socijalni radnici

Zadovoljstvo korisnika uslugama je mjereno Upitnikom za mjerenje zadovoljstva korisnika, 8-djelnim upitnikom Likertovog tipa, sa skalom od 1 (Loše/ Niti jedna od mojih potreba nije bila zadovoljena) do 4 (Izvrsno/ Zadovoljio je skoro sve potrebe). Iako nije utvrđena statistički značajna razlika na Upitniku za mjerenje zadovoljstva korisnika u odnosu na početak Projekta (MI= 26.70, Si = 3.927; MII = 27.59, sidi = 2.999; t = -1.168, p > 0.05), na svih sedam stavki primjetno je povećanje prosječnog rezultata zadovoljstva korisnika uslugama u odnosu na prvo testiranje. Najveća pozitivna promjena je na stavci: „Do koje mjere je naš program zadovoljio Vaše potrebe?“ gdje je srednja ocjena na testu bila M = 3.02, a na retestu M = 3.27 (t = -1.977, p = 0.054). Razlika u korist povećanog zadovoljstva postoji i na stavkama kao što su: “Jeste li dobili uslugu kakvu ste željeli?”, “Kada bi Vaš prijatelj trebao sličnu pomoć, da li biste mu preporučili naš program?”, “Koliko ste zadovoljni količinom pomoći koju ste primili?”

181614121086420

MUŠKARCI35%

ŽENE65%

0

0-20 god. 21-30 god. 31-40 god. 41-50 god. 51-60 god. 61-70 god.

4

9

17

14

2

181614121086420

MUŠKARCI35%

ŽENE65%

0

0-20 god. 21-30 god. 31-40 god. 41-50 god. 51-60 god. 61-70 god.

4

9

17

14

2


| 19

2.2. Povećano zadovoljstvo članova porodice uslugama koje uključuju integrativan pristup koji pružaju socijalni radnici

Analizirajući Upitnik zadovoljstva 46 članova porodice uslugama koje su njihovi ukućani uključeni u Projekat primili od strane socijalnih radnika, utvrđeno je da su članovi porodice korisnika usluga veoma zadovoljni pruženim uslugama (97.8 % odgovora DA).

S druge strane, članovi porodice ženskih ispitanika (90.3% DA) statistički više od članova porodice muških ispitanika (60.0% DA) smatraju da uključivanje članova porodice u proces liječenja korisnika može doprinijeti boljoj socijalnoj funkcionalnosti korisnika usluge (χ2= 6.874, p < 0.05), ali ne i većoj emocionalnoj funkcionalnosti korisnika usluge (χ2= 1.571, p > 0.05); (Ž 51.6 % DA u odnosu na M 40.0% DA) kao ni povećanom zadovoljstvu korisnika usluge (χ2= 1.864, p > 0.05); (Ž 70.9 % DA u odnosu na M 53.3% DA).

Iako članovi porodice u većini smatraju da uključivanje članova porodice u proces liječenja korisnika može doprinijeti stvaranju bolje podrške korisniku kroz razumijevanje članova porodice o prirodi bolesti (71.73 % DA), ipak ne pokazuju spremnost za učestvovanje u istraživanjima koje bi procjenjivalo opterećenje članova porodice, a s obzirom na teškoće člana porodice korisnika CZMZ (41.3 % DA) – nema statistički značajne razlike ni prema spolu korisnika usluge (p > 0.05).

Procjenjujući zadovoljstvo pruženim uslugama na skali od 1 do 10, dobijena je prosječna ocjena 7.96 (Mž = 8.05, Mm = 7.80) – nema statistički značajne razlike prema spolu korisnika usluge (p > 0.05).

2.3. Povećano socijalno i emocionalno funkcionisanje kod korisnika usluga

Nivo poboljšanja socijalnog i emocionalnog funkcionisanja kod korisnika usluga mjereno je Upitnikom emocionalnih vještina i kompetencija – UEVK i Upitnikom društvene funkcionalnosti SOFAS. Baseline studija, prvi test, pokazala je uglavnom prosječne ili malo ispodprosječne rezultate upitnika na skalama percepcije emocija, izražavanja emocija i upravljanja emocijama. Nakon provedene integrativne usluge, poboljšano je emocionalno i socijalno funkcionisanje korisnika usluga. Evidentirana je statistički značajna razlika na dvije od tri mjerene skale emocionalnog funkcionisanja u odnosu na baseline ispitivanje. Na početku je zabilježeno ispodprosječno funkcionisanje na Skali percepcije emocija i Skali sposobnosti izražavanja emocija, dok su u ponovljenom anketiranju ispitanici postigli prosječan do iznadprosječan rezultat.

Statistički značajne razlike pokazale su se na sljedećim pojedinačnim skalama: Skala percepcije emocija – rezultat postignut na ovoj skali je statistički značajno veći od rezultata postignutog prije pružanja nove usluge (t = 2.803, p < 0.01). Postignuta promjena se očituje u povećanoj sposobnosti korisnika u percepciji emocija. Prvi korak u razumijevanju naših


emocija ili emocija drugih osoba jeste da ih tačno percipiramo. U mnogim slučajevima, to bi moglo uključivati i razumijevanje neverbalnih signala, kao što su govor tijela i izrazi lica.

Skala sposobnosti izražavanja emocija – rezultat postignut na ovoj skali je statistički značajno veći od rezultata postignutog prije pružanja nove usluge (t = -3.544, p < 0.01). Postignuta promjena se očituje u povećanoj sposobnosti korisnika u izražavanju svojih emocija, budući da je sposobnost izražavanja vlastitih emocija kao dio emocionalne inteligencije i zrelosti veoma važna jer uključuje kako razumijevanje i tumačenje, tako i reagiranje na tuđe emocije. Emocionalna inteligencija se, ustvari, odnosi na sposobnost percipiranja, kontroliranja i vrednovanja emocija. Neki naučnici tako smatraju da se emocionalna inteligencija može naučiti i ojačati kroz određene svrsishodne edukativne aktivnosti i rad na sebi uz podršku stručnjaka iz psihosocijalne oblasti, dok drugi tvrde da je to urođena osobina.

Međutim, naši korisnici usluga ne pokazuju statistički značajne razlike na Skali sposobnosti upravljanja emocijama (t = 1.215, p > 0.05) u odnosu na početak Projekta.

Kad je u pitanju mjerenje povećanja društvene funkcionalnosti, nema statistički značajnih razlika (t = .540, p > 0.05) u odnosu na početak Projekta, a razlog tome može biti mali uzorak.

Obzirom da je uzorak ispitanika bio relativno mali (N = 46), nisu dobijeni statistički značajni pokazatelji na Skali društvene funkcionalnosti i Skali zadovoljstva klijenata. Razlog tome je osipanje uzorka – socijalni radnici nisu bili u mogućnosti obuhvatiti iste korisnike usluga, te su retestom uglavnom obuhvaćeni oni koji nisu inicijalno ispitivani. Kao razloge, socijalni radnici su navodili nezainteresiranost korisnika usluge da se ponovno odazovu i budu anketirani, što zbog slučajeva pogoršanja osnovne bolesti, što zbog udaljenosti i finansijskih razloga dolaska iz mjesta u kojem žive. Jedan manji broj socijalnih radnika je naveo kako nije razumio da isti korisnici trebaju biti ponovno anketirani, te su uključili druge korisnike koji inicijalno nisu bili uključeni.


| 21

3. DiREktni REzUltAti

Sa aspekta rezultata, realizirane su sve aktivnosti predviđene projektnim prijedlogom.

3.1. Educirani socijalni radnici sa unaprijeđenim kompetencijama za rad sa porodicama korisnika usluga CMZ-a

Od ukupno uključenih 33 na početku, 24 socijalna radnika prošla su tri dvodnevne radionice i ispunila su sve obaveze predviđene Projektom, i na taj način stekle uslove certificiranja (prisustvo na dvije radionice minimalno, primjenjivanje 2 od 3 tehnike u radu minimalno, dostavljanje završnog rada u kojem su obuhvaćene sve naučene tehnike). 7 socijalnih radnika je odustalo za vrijeme edukacije ili nakon završenih edukacija u periodu koje je bilo predviđeno za dostavljanje dogovorenih obaveza. Razlozi odustajanja su različiti. Socijalni radnici su navodili različite razloge kao što su penzionisanje, porodiljski dopust, promjene političkih prilika, promjena radnog mjesta i sl.)

Nakon realizacije tri dvodnevne edukativne jedinice, socijalni radnici su unaprijedili svoje kompetencije za rad sa porodicama korisnika usluga centara za mentalno zdravlje. Nivo znanja iz oblasti socijalnog rada sa porodicama se povećao za 20%, u odnosu na početak. Inicijalno, predtest znanja pokazao je poznavanje oblasti socijalnog rada sa porodicama na nivou od 70%, dok se u retestu povećao na 90 %.

Pokazatelji direktnog rezultata 1:

Broj educiranih socijalnih radnika 29

Broj socijalnih radnika koji primjenjuju novu uslugu 24

Broj socijalnih radnika koji su izvršili sve obaveze i koji su stekli uslove certificiranja

24

Broj edukativnih jedinica koje su prošli3 dvodnevne radionice

(6 dana)

Broj obuhvaćenih CMZ-ova u kojima se primjenjuje nova usluga 22

Edukativne jedinice iz oblasti Sistemske porodične terapije, akcentirale su ključna područja rada sa porodicama: vještine asertivne komunikacije, vještine komunikacije i socijalne vještine pristupanja, razumijevanje porodice kao sistema, uzimanje prvog intervjua - inicijalni susret, pristupanje radu sa porodicama na terenu/prirodnom okruženju korisnika (I ciklus edukacije); porodična struktura, mapiranje odnosa u porodici, razumijevanje funkcije simptoma u porodici, genogramski intervju, teorije obitelji (II ciklus edukacije); uzimanje socijalne anamneze u prirodnom okruženju korisnika/planirana kućna posjeta (III ciklus edukacije)


Evaluacija je rađena nakon svakog edukativnog ciklusa, te su dobiveni rezultati uglavnom ujednačeni, kad je u pitanju zadovoljstvo socijalnih radnika u više aspekata provedbe edukacije (organizacija edukacije, izvedba edukatora, metodologija, važnost i kvaliteta sadržaja, procjena osobnog sudjelovanja i razvoja).

Zadovoljstvo učesnika edukacijom po ciklusima (rezultatima evaluacije predstavljeni su samo najviši skorovi – potpuno zadovoljstvo, ocjena 5/5). I ciklus – 79% zadovoljstvo učesnika; II ciklus – 81,42 %; III ciklus – 92%. Prosječna ocjena kvalitete edukacije – 87% (procenat se odnosi na najvišu ocjenu 5/5).

Nakon što su socijalni radnici ispunili svoje obaveze po dogovoru (zadaće, završni radovi, uključivanje korisnika i članova porodice), obavljene su monitoring posjete. Obavljeno je ukupno 14 monitoring posjeta, od kojih su 4 od strane supervizorice PMZ-a Belme Žige. Monitoring posjetama su obuhvaćeni sljedeći CMZ-ovi: Gračanica, Zvornik, Tešanj, Travnik, Sokolac, Zenica, Tuzla 1, Tuzla 2, Vogošća, Šamac, Novi Grad Sarajevo, Novo Sarajevo, Kiseljak. Za vrijeme monitoring posjeta od socijalnih radnika traženo je da prilože svu raspoloživu dokumentaciju, protokole, zdravstvene kartone i druge dokumente iz kojih je vidljivo da je evidentirana nova usluga koje je pružena korisnicima i članovima njihovih porodica, te da se ona nalazi kao sastavni dio medicinske dokumentacije kao takva ubuduće. Na terenu su se također uzimali podaci o zadovoljstvu socijalnih radnika stečenim novim kompetencijama, te o zadovoljstvu korisnika i članova njihovih porodica pruženim novim uslugama.

Kvalitativne dimenzije postignuća su izjave profesionalaca su bile uglavnom usmjerene na izražavanje zadovljstva (u 100 % slučajeva), te na izražavanje nade da se ovakav vid edukacije nastavi, jer su stekli samo osnovne kompetencije, što nije dovoljno za kvalitetan rad. Slijede samo neke od izjava profesionalaca.

„ Ovo je fantastična edukacija, koja je još davno bila potrebna, i zaista je uključivanje članova porodice sasvim druga dimenzija rada. Voljela bih da se nastavi edukacija, jer je socijalnim radnicima zaista potrebno da profesionalno ojačaju, da bi mogli kvalitetno primjenjivati novu uslugu...“ (Mersiha Bajraktarević, CMZ Tešanj)

„ Ja sam prezadovoljna edukacijom i kao profesionalac se osjećam mnogo bolje, ali zaista je potrebno da se nastavi ovakav vid educiranja socijalnih radnika, jer ako mi budemo zadovoljni i dovoljno kompetentni, onda će to biti i korisnici naših usluga...“ (Franka Milišić, CMZ Kiseljak)

„Zaista svaka čast na organizaciji i posvećenosti. U radu sa klijentima osjećam mnogo više zadovoljstva nakon što su uključeni članovi njihovih porodica. Osjećaju se važnije, osjećaju se podržano i, što je najvažnije, sami prepoznaju da je oporavak vjerovatniji uz aktivnu participaciju njihovih najmilijih, obzirom da je podrška i razumijevanje porodice ključni segment liječenja...Smatram da je od izuzetnog značaja nastaviti edukaciju i okončati je do kraja...“ (Ranka Samardžija, CMZ Sokolac).


| 23

3.2. Članovi porodice direktno učestvuju u procesu liječenja

Prije uvođenja integrativne usluge, utvrđeno je da od 25 CMZ koji su popunili upitnik s ciljem da se utvrdi da li i na koji način CMZ rade sa porodicama korisnika, 5 centara je odgovorilo kako radi sa porodicama korisnika, ali kako nemaju standardizovane tehnike rada, niti profesionalce koji su u ovom smislu specifično obučeni. 20 ostalih centara je odgovorilo kako se uglavnom ne radi sa porodicama korisnika, i ako se radi onda je to u kontekstu koordinirane brige i nije dostatno.

Nakon Projekta, 24 socijalna radnika u 22 CMZ radi sa članovima porodice. Kroz primjenu 125 novih tehnika, uključujući prikaz intervjua sa članom obitelji, rad na genogramu sa teorijama obitelji, socijalnu anamnezu na temelju kućne posjete, obuhvaćeno je ukupno 390 korisnika, 129 korisnika usluga, dok je broj članova porodice iznosio 261. Predviđeni indikator bio je 300 uključenih članova porodice, jer je planiranjem Projekta bilo predviđeno da će svaki korisnik imati najmanje 2 člana porodice. U primjeni, ispostavilo se da socijalni radnici nisu mogli identificirati sve korisnike usluga koji imaju više od jednog člana porodice sa kojima žive u istom domaćinstvu, te su u tim slučajevima korisnici imali ili samo roditelja, ili supružnika ili dijete. Drugi su opet imali dva ili više članova porodice koji su uključeni, te je naposljetku konačan broj uključenih članova porodice iznosio 261.

Pokazatelji direktnog rezultata 2:

Broj članova porodice uključenih u proces liječenja 261

Broj korisnika koji su dobili novu uslugu 129

Kad su u pitanju izjave korisnika, one su se uglavnom odnosile na izražavanje zadovoljstva zbog uključivanja članova porodice, navodeći kako je to jako značajno da bi se poboljšalo razumijevanje, podrška i prihvaćanje.

„Meni je bilo drago kad je socijalna radnica rekla da je pozvana i moja supruga na razgovor i ova starija kćerka. Nekako su me bolje shvatile poslije...“ (M.H., 38, Kiseljak)

„Zadovoljna sam. Prvi put sam išla sa suprugom na razgovor i jako smo lijepo radili. Mislim da je njemu to jako važno, bio je puno raspoloženiji poslije kad smo došli kući.“ (A.B. 42, Zenica)

„Socijalna radnica je došla kod nas u kuću i prvo nam je bilo malo neprijatno kako će sve proći, jer nije ranije upoznala moju porodicu. Poslije kad smo pričali, bilo nam je lijepo i mom suprugu nije biše bilo neugodno, a i djeca su mogla pričati i ja mislim da sad mogu bolje razumjeti neke stvari.“ (A.P., 43, Travnik).


3.3. Integrativan pristup dostupan je većem broju korisnika usluga mentalnog zdravlja

Nakon stečenih kompetencija za rad i pružanje nove integrativne usluge, socijalni radnici su primjenjivali stečene i naučene tehnike u svakodnevnom radu sa korisnicima usluga. Ukupan broj korisnika usluga iznosio je 129. Prijedlogom projekta ukupan planirani broj uključenih korisnika iznosio je 150. Predviđeno je da će svaki socijalni radnik (od ukupno planiranog broja uključenih – 30) uključiti najmanje 5 korisnika usluge, ali kako su ukupno 24 socijalna radnika izvršila sve obaveze, podrazumijevajući i uključivanje minimalnog broja korisnika, konačan broj uključenih od 129 korisnika usluge je za 9 korisnika više, obzirom da su 4 socijalna radnika uključila više od 5 korisnika. Ukupan broj korisnika usluga koji su prošli potpunu integrativnu uslugu iznosi 46 i njihovi popunjeni upitnici su uključeni u obradu podataka, uključujući i upitnike zadovoljstva članove porodice.

3.4. Poboljšano socijalno i emocionalno funkcionisanje korisnika usluga mentalnog zdravlja

Nivo poboljšanja socijalnog i emocionalnog funkcionisanja kod korisnika usluga mjereno je s Upitnikom emocionalnih vještina i kompetencija – UEVK i Upitnikom društvene funkcionalnosti SOFAS. Baseline studija, prvi test, pokazala je uglavnom prosječne ili malo ispodprosječne rezultate upitnika na skalama percepcije emocija izražavanja emocija i upravljanja emocijama. Nakon provedene integrativne usluge, poboljšano je emocionalno i socijalno funkcionisanje korisnika usluga. Evidentirana je statistički značajna razlika na Skali percepcije emocija – rezultat postignut na ovoj skali je statistički značajno veći od rezultata postignutog prije pružanja nove usluge (t = 2.803, p < 0.01); Postignuta promjena se očituje u povećanoj sposobnosti korisnika u percepciji emocija. Na Skali sposobnosti izražavanja emocija – rezultat postignut na ovoj skali je statistički značajno veći od rezultata postignutog prije pružanja nove usluge (t = -3.544, p < 0.01). Postignuta promjena se očituje u povećanoj sposobnosti korisnika u izražavanju emocija. Nema statistički značajne razlike na Skali sposobnosti upravljanja emocijama (t = 1.215, p > 0.05) u odnosu na početak Projekta.

Kad je u pitanju mjerenje povećanja društvene funkcionalnosti, nema statistički značajnih razlika (t = .540, p > 0.05) u odnosu na početak Projekta.


| 25

4. FinAnSiJE

Promjene u budžetu

Budžetske stavke 3.1 te 3.2 iznosile su po 2.400 KM. Tokom realizacije projektnih aktivnosti ukazala se potreba za dodatnim sredstvima kao i preraspodjela određenih stavki.

Sljedeće aktivnosti nisu bile obuhvaćene opisom zadataka edukatorica a iste predstavljaju značajan segment u cilju procjene konačnih efekata projekta;

- Kreiranje predstesta znanja iz oblasti socijalnog rada sa porodicama, te ocjenjivanje za baseline teorijskog znanja polaznika, kao i retest u svrhu izrade i dostavljanja izvještaja o usvojenom teorijskom znanju po završetku edukacije koordinatorima.

- Pregled, kao i kreiranje stručne ocjene zadataka koje su polaznici dužni uraditi nakon završene edukacije na temu: Obiteljska procjena/dijagnostika za svakog uključenog klijenta, pet uključenih korisnika od strane jednog socijalnog radnika: prikaz sa komentarima i opservacijama Obiteljskog intervjua za svakog uključenog korisnika, genogram za korisnike; Obiteljske socijalne anamneze na temelju kućnih posjeta, intervjua i uvida u dokumentaciju za korisnike usluga.

- Komunikacija sa učesnicima/ soc. radnicima i pružanje stručne podrške prilikom izrade zadataka.

Odobrena sredstva u iznosu od 3.000 KM su dodata, tako da sada ukupan iznos budžeta iznosi 40.000 KM. Dodatna aktivnost edukatorica, odnosno nova budžetska stavka je priključena postojećim.

Preostala tranša 1.500KM će biti uplaćena nakon prihvatanja narativnog i finansijskog izvještaja.

Troškovi smještaja u hotelu kao i osvježenje za učesnike, za dva edukacijska ciklusa u Sarajevu iznose ukupno 5.200 KM.

Napominjemo i da smo podnijeli zahtjev za povrat PDV-a za hotelske troškove učesnika u Sarajevu, te da nam je odobren povrat sredstava u iznosu od 730 KM.

Pored navedenog, ukazala se potreba za još jednom aktivnošću – unošenje podataka u cilju procjene zadovoljstva korisnika, emocionalnih vještina i kompetentnosti, te procjenu društvene funkcionalnosti. Član Udruženja Stella je u mogućnosti da izvrši navedene zadatke uz neto nadoknadu od 300 KM. Ta sredstva su isplaćena od ušteđenih sredstava po stavci gorivo (4.3).

Ušteđena sredstva po stavci kancelarijski materijal (2.2 i 2.2) usmjerena su za bankarsku proviziju. Nepredviđeni troškovi (6) su usmjereni za troškove prevođenja polugodišnjeg narativnog izvještaja.


5. nAUčEnE lEkciJE

U procesu implementacije ovog Projekta, naišlo se na primjere dobre prakse i saradnje sa relevantnim akterima i učesnicima/partnerima na Projektu, ali i na određene prepreke. Primjeri dobre prakse se odnose na one centre za mentalno zdravlje koji su i pored oskudnih resursa i različitih prepreka koje susreću u svom svakodnevnom radu pokazali visoku motiviranost za uvođenje i primjenu nove usluge, te na kvalitetan način odgovorili zadacima koji su postavljeni strategijom Projekta (primjeri takvih centara su CMZ Kiseljak, CMZ Travnik, koje smo posjetili). Na drugim primjerima je također evidentna visoka motiviranost socijalnih radnika, koji su kvalitetno odgovorili zadacima, bez obzira na prepreke koje se tiču same organizacije rada u službama. Prilikom monitoring posjeta se razgovaralo i sa drugim članovima tima, te se često sticao cjelokupan dojam rada i organizacije službe. Najčešće prepreke koje navode socijalni radnici tiču se uloge socijalnog radnika, koji su u nekim službama angažovani na pola radnog vremena, te čija uloga u timovima nije još uvijek dovoljno prepoznata i cijenjena. Zbog takvih okolnosti, često rade druge poslove koji im nisu u opisu radnog mjesta, a zbog nedovoljne kapacitiranosti i potpunosti multidisciplinarnih timova.

U procesu realizacije Projekta, nekoliko rizika koji su planirani projektnim prijedlogom se ostvarilo, kao što je odsustvo socijalnih radnika zbog bolesti, trudničkog ili porodiljskog dopusta, penzionisanja, promjene političkih struktura i uslijed toga otkaz sa radnog mjesta (CMZ Banja Luka, soc. rad. Neven Sakan). Također, odustajanje se desilo i kod CMZ Goražde, čija je socijalna radnica uz podršku svog menadžmenta „oslobođena“ obaveza ovog Projekta. U drugim slučajevima, socijalni radnici su izvršavali svoje obaveze i pokazali motiviranost za dodatnim stručnim osposobljavanjem, kao i potrebu promicanja važnosti uloge socijalnih radnika u multidisciplinarnim timovima. Prilikom okupljanja socijalnih radnika na prvoj edukativnoj radionici, uglavnom su se izjašnjavali riječima zadovoljstva zbog pružene mogućnosti da upoznaju jedni druge, da podijele iskustvo iz struke i da zajednički rade na unapređenju profesionalnih kompetencija, za šta, kako navode, ranije nisu imali mogućnost. Omogućeno im je povezivanje razmjenom kontakata, te su prilikom izvršavanja zadataka i obaveza planiranih projektnim aktivnostima, surađivali, razmjenjivali literaturu i konsultovali se međusobno, što predstavlja zaista značajnu stvar koju su opisivali kao prednost i resurs koji bi bilo vrlo važno iskoristiti i u budućnosti, ukoliko bi se pružila mogućnost nastavka edukacije u cilju unapređenja profesionalnih kompetencija.


| 27

PRilOzi

28 | Rad sa porodicama korisnika usluga centara za mentalno zdravlje u Bosni i Hercegovini FINALNI IZVJEŠTAJ ZA PROJEKAT PRILOZI

PR

ilO

G 1

Tabe

la: P

regl

ed d

irekt

nih

rezu

ltata

Dire

ktni

rezu

ltat 3

: Oja

čane

kom

pete

ncije

i vj

eštin

e m

ultid

isci

plin

arni

h tim

ova

za p

ruža

nje

kval

itetn

ijih

uslu

ga m

enta

lnog

zdr

avlja

Pr

egle

d re

zulta

ta

PRO

FESI

ON

ALN

A G

RU

PAPs

ihija

trija

Psih

olog

ijaSe

strin

stvo

Soci

jaln

i rad

TO

TAL

OPŠ

TI P

OD

AC

I O

PRO

JEK

TIM

AN

aziv

pro

jekt

aKo

gniti

vno-

bihe

vior

alne

te

hnik

e –

potr

eba

i prim

jena

Sam

opom

oć u

m

enta

lnom

zdr

avlju

Jača

nje

sest

rinsk

ih

kom

pent

ecija

u

okvi

ru C

ZMZ

Rad

sa

poro

dica

ma

koris

nika

usl

uga

CM

Z u

BiH

kro

z ed

ukac

iju s

ocija

lnih

ra

dnik

a za

posl

enih

u

CM

Z iz

sis

tem

ske

po

rodi

čne

psih

oter

apije

4 Pr

ojek

ta

Nos

ilac

proj

ekta

Udr

užen

je

spec

ijaliz

anat

a i

mla

dih

PS/N

PS

(USM

P/N

) B

anja

Lu

ka

Dru

štvo

psi

holo

ga

Brč

ko d

istr

ikta

BiH

Udr

užen

je

MED

ICIN

AR

Brč

ko

dist

rikta

BiH

Dru

štvo

soc

ijaln

ih

radn

ika

TK4

Nos

ioca

(1

FBiH

, 1 R

S, 2

B

D)

Part

neri

na

proj

ektu

UG

„D

omin

o“

Sara

jevo

Dru

štvo

psi

holo

ga

u Fe

dera

ciji

BiH

, D

rušt

vo p

siho

loga

R

S

Save

z M

STR

S, S

ekci

ja

MST

u o

blas

ti M

Z,

Udr

užen

je U

MST

FB

IH

U.G

. “St

ella

” Ze

nica

6 pa

rtne

ra (

4 FB

iH, 2

RS)

Traj

anje

pro

jekt

a1.1

0.2

015

–

30.4

.20

17. 1

8 m

jese

ci

1.7.2

015

– 3

1.3. 2

017

. 21

mje

sec

1.10

.20

15 -

30

.4.2

017

. 18

mje

seci

1.7.2

015

– 3

1.12.

20

16. *

doda

tna

2 m

jese

ca n

on-c

ost

prod

užen

ja (

18+2

m

jese

ca)

Rad sa porodicama korisnika usluga centara za mentalno zdravlje u Bosni i HercegoviniFINALNI IZVJEŠTAJ ZA PROJEKATPRILOZI

| 29

EDU

KA

CIJ

APs

ihija

trija

Psih

olog

ijaSe

strin

stvo

Soci

jaln

i rad

TOTA

L

UČ

ESN

ICI

(po

spol

u)#

Eduk

ativ

ni c

iklu

si3

PRIS

UST

VO

I cik

lus

23 (

+5 g

ostij

u uč

esni

ka)

II ci

klus

29

III c

iklu

s 26

IV c

iklu

s

PRIM

JEN

A#

pro

fesi

onal

aca

koji

su p

rošl

i ob

uku

33

# k

oji p

rimje

njuj

u no

vu u

slug

u24

# z

avrš

ili s

ve

obav

eze

24

# d

odije

ljeni

h ce

rtifi

kata

/

potv

rda

24

EFEK

TI O

BU

KE

% z

adov

oljs

tvo

eduk

acijo

m

(pro

sjek

svi

h ci

klus

a)

68.0

0%

% p

oveć

anje

zn

anja

20%

UST

AN

OV

E (p

o en

titet

u)#

ukl

juče

nih

usta

nova

uku

pno

30

# u

stan

ova

gdje

se

prim

jenj

uje

24

# s

uper

vizi

jski

h po

sjet

a do

1.2.

2017

.10

# s

uper

vizi

jski

h po

sjet

a su

perv

izor

ice

4


USL

UG

EPs

ihija

trija

Psih

olog

ijaSe

strin

stvo

Soci

jaln

i rad

TOTA

L

KOR

ISN

ICI (

po s

polu

)#

ukl

juče

nih

koris

nika

129

# č

lano

va

poro

dice

261

spec

ifičn

e in

terv

enci

je

# k

oris

nika

koj

i su

pob

oljš

ali S

E fu

kcio

nisa

nje

Ana

liza

na u

zork

u od

N=4

6 po

kaza

la

stat

istič

ki z

nača

jnu

prom

jenu

na

dvije

od

tri s

kale

Sam

opro

cjen

a su

djel

ovan

ja u

gr

upi

KVA

LITE

T U

SLU

GE

# k

oris

nika

koj

i su

ocije

nili

kval

itet

uslu

ge

46

CSQ

rezu

ltati

(1-4

) *z

a 3

grup

e ko

je

koris

te

Ana

liza

na u

zork

u od

N=4

6 ni

je

poka

zala

sta

tistič

ki

znač

ajnu

pro

mje

nu

na C

SQ-8

Sest

rinsk

a do

kum

enta

cija

(U

pitn

ik)


| 31

PR

ilO

G 2

Tabe

la p

raće

nja

soci

jaln

ih ra

dnik

a

Red.

br

.Im

e i p

rezi

me

Ust

anov

a i

grad

Zada

će/b

roj i

vrs

ta

prim

ijenj

enih

tehn

ika

(Int

ervj

u, g

enog

ram

, ob

iteljs

ka a

nam

neza

u

kućn

oj p

osje

ti)

Zavr

šni

rad

Broj

uk

ljuče

nih

koris

nika

Broj

uk

ljuče

nih

član

ova

poro

dice

Uku

pan

broj

uk

ljuče

nih

koris

nika

us

luge

Upi

tnic

i(C

SQ-8

, UEK

&V,

SOFA

S +

UČP

)

Mon

itorin

g i

prać

enje

Nap

omen

a(u

slov

i za

cert

ifici

ranj

e)

1.M

erse

d O

rićC

MZ

Ilija

šG

enog

ram

sa

teor

ijam

a po

rodi

ce,

obite

ljska

ana

mne

za

na te

mel

ju k

ućne

po

sjet

e, In

terv

ju

(3/3

prim

ijenj

ene

tehn

ike)

+5

1419

Dos

tavi

la

upitn

ike

(5x3

–

CSQ

-8,S

OF.

, U

EK&V

) +

9x1

UZČ

P)

XIs

puni

o us

love

ce

rtifi

cira

nja

2.Ed

ina

Fiši

ćC

MZ

Gra

čani

caG

enog

ram

sa

teor

ijam

a po

rodi

ce,

inte

rvju

(2/3

prim

ijenj

ene

tehn

ike)

+5

1015

Dos

tavi

la

upitn

ike

(5x3

–

CSQ

-8,S

OF.

, U

EK&V

) +

4x1

UZČ

P)

Posj

eta

izvr

šena

dan

a17

.03.

2017

.

(Tim

Tuz

la)

Ispu

nila

usl

ove

cert

ifici

ranj

a

3.Iv

ana

Orš

olić

CM

Z O

rašj

eG

enog

ram

sa

teor

ijam

a ob

itelji

(1/3

prim

ijenj

ene

tehn

ike

)

+5

1520

Dos

tavi

la

upitn

ike

(5x3

CSQ

-8,

SOF.

, U

EK&V

) +

(5x1

U

ZČP)

XIs

puni

la u

slov

e ce

rtifi

cira

nja

4.Ta

nja

Vale

ntić

Dne

vni c

enta

r B

anja

Luk

aX (0

/3 p

rimije

njen

e te

hnik

e )

XX

XX

XX

OD

UST

ALA

Odu

stal

a od

izra

de

zavr

šnog

rada

, na

vode

ći ra

zlog

dj

elim

ične

(dio

ra

dnog

vre

men

a)

anga

žira

nost

i u

usta

novi

.

Kont

aktir

ana

u vi

še

navr

ata:

20.11

.20

16.,

23

.11.2

016

., 28

.11.2

016

.


Red.

br

.Im

e i p

rezi

me

Ust

anov

a i

grad

Zada

će/b

roj i

vrs

ta

prim

ijenj

enih

tehn

ika

(Int

ervj

u, g

enog

ram

, ob

iteljs

ka a

nam

neza

u

kućn

oj p

osje

ti)

Zavr

šni

rad

Broj

uk

ljuče

nih

koris

nika

Broj

uk

ljuče

nih

član

ova

poro

dice

Uku

pan

broj

uk

ljuče

nih

koris

nika

us

luge

Upi

tnic

i(C

SQ-8

, UEK

&V,

SOFA

S +

UČP

)

Mon

itorin

g i

prać

enje

Nap

omen

a(u

slov

i za

cert

ifici

ranj

e)

5.M

irjan

a Ta

dić

CM

Z B

anja

Lu

kaX

(0/3

prim

ijenj

ene

tehn

ike

)

XX

XX

XX

OD

UST

ALA

Penz

ioni

sana

6.G

orda

na

Šapč

anin

CM

Z G

oraž

deX

(0/3

prim

ijenj

ene

tehn

ike

)

X5

15

20X

XO

DU

STA

LA

Odu

stal

a od

uč

ešća

uz

podr

šku

men

adžm

enta

DZ

i CM

Z7.

Nik

olin

a Pa

lam

eta

CM

Z M

osta

rPr

ikaz

inte

rvju

a sa

čl

anom

obi

telji

; R

ad n

a ge

nogr

amu

sa te

orija

ma

obite

lji.

Soci

jaln

a an

amne

za

na te

mel

ju k

ućne

po

sjet

e(3

/3 p

rimije

njen

e te

hnik

e)

+5

1217

Dos

tavi

la

upitn

ike

(5x3

–

CSQ

-8,S

OF.

, U

EK&V

) +

5x1

UZČ

P)

XIs

puni

la u

slov

e

cert

ifici

ranj

a

8.G

orda

na

Kuz

man

CM

Z St

olac

Prik

az in

terv

jua

sa č

lano

m o

bite

lji;

Obi

teljs

ka a

nam

neza

na

tem

elju

kuć

ne

posj

ete.

(2/3

prim

ijenj

ene

tehn

ike

)

+5

1217

Dos

tavi

la

upitn

ike

(3x3

CSQ

-8,

SOF.

, U

EK&V

) +

(3x1

U

ZČP)

XIs

puni

la u

slov

e ce

rtifi

cira

nja

9.So

nja

Bar

ić-

Dos

tavl

jena

zad

aća

Prik

az in

terv

jua

sa č

lano

m o

bite

lji;

dost

avlje

n ra

d na

ge

nogr

amu

sa

teor

ijam

a ob

itelji

.(2

/3 p

rimije

njen

e te

hnik

e)

+2

57

XX

Nez

apos

lena

Nem

a in

dika

tora

- us

tano

ve u

koj

oj ć

e se

prim

jenj

ivat

i nov

a us

luga


| 33

Red.

br

.Im

e i p

rezi

me

Ust

anov

a i

grad

Zada

će/b

roj i

vrs

ta

prim

ijenj

enih

tehn

ika

(Int

ervj

u, g

enog

ram

, ob

iteljs

ka a

nam

neza

u

kućn

oj p

osje

ti)

Zavr

šni

rad

Broj

uk

ljuče

nih

koris

nika

Broj

uk

ljuče

nih

član

ova

poro

dice

Uku

pan

broj

uk

ljuče

nih

koris

nika

us

luge

Upi

tnic

i(C

SQ-8

, UEK

&V,

SOFA

S +

UČP

)

Mon

itorin

g i

prać

enje

Nap

omen

a(u

slov

i za

cert

ifici

ranj

e)

10.

Nes

iba

Pepi

ćC

MZ

Had

žići

, Sa

raje

voPr

ikaz

inte

rvju

a sa

čl

anom

obi

telji

Obi

teljs

ka a

nam

neza

na

tem

elju

kuć

ne

posj

ete.

(2/3

prim

ijenj

ene

tehn

ike

)

+5

1015

Dos

tavi

la

upitn

ike

(4x3

CSQ

-8,

SOF.

, U

EK&V

) +

(4x1

U

ZČP)

XIs

puni

la u

slov

e ce

rtifi

cira

nja

11.

Dra

gana

M

itrov

ićC

MZ

Zvor

nik

X(0

/3 p

rimije

njen

e te

hnik

e )

+5

1520

Dos

tavi

la

upitn

ike

(5x3

CSQ

-8,

SOF.

, U

EK&V

) +

(6x1

U

ZČP)

Posj

eta

izvr

šena

dan

a22

.04.

2017

(Tim

Tuz

la)

Ispu

nila

usl

ove

cert

ifici

ranj

a

12.

Sam

ra

Aja

novi

ćPO

Nov

o Sa

raje

voR

ad n

a ge

nogr

amu

sa te

orija

ma

obite

lji.

(1/3

prim

ijenj

ene

tehn

ike)

+8

916

Dos

tavi

la

upitn

ike

(8x3

C

SQ-8

,SO

F.,

UEK

&V)

+ (9

x1

UZČ

P)

XIs

puni

la u

slov

e ce

rtifi

cira

nja

(Zap

osle

na n

a Ps

ihija

trijs

kom

od

jelu

)13

.N

even

Sak

anC

MZ

Gra

dišk

aX

(0/3

prim

ijenj

ene

tehn

ike

)

XX

XX

XX

OD

UST

AO

Ang

ažov

an n

a dv

a i p

ol s

ata

u C

MZ-

u,

navo

di n

eizv

jest

an

stat

us z

apos

lenj

a.

14.

Mer

siha

B

ajra

ktar

ević

C

MZ

-Teš

anj

Prik

az in

terv

jua

sa

član

om o

bite

lji;

Rad

na

geno

gram

u sa

teor

ijam

a ob

itelji

.So

cija

lna

anam

neza

na

tem

elju

kuć

ne

posj

ete

(3/3

prim

ijenj

ene

tehn

ike)

+5

1116

Dos

tavi

la

upitn

ike

(5x3

CSQ

-8,

SOF.

, U

EK&V

) +

(11x

1 U

ZČP)

Posj

eta

izvr

šena

dan

a 18

.01.2

016

.

(Tim

Zen

ica)

Ispu

nila

usl

ove

cert

ifici

ranj

a


Red.

br

.Im

e i p

rezi

me

Ust

anov

a i

grad

Zada

će/b

roj i

vrs

ta

prim

ijenj

enih

tehn

ika

(Int

ervj

u, g

enog

ram

, ob

iteljs

ka a

nam

neza

u

kućn

oj p

osje

ti)

Zavr

šni

rad

Broj

uk

ljuče

nih

koris

nika

Broj

uk

ljuče

nih

član

ova

poro

dice

Uku

pan

broj

uk

ljuče

nih

koris

nika

us

luge

Upi

tnic

i(C

SQ-8

, UEK

&V,

SOFA

S +

UČP

)

Mon

itorin

g i

prać

enje

Nap

omen

a(u

slov

i za

cert

ifici

ranj

e)

15.

Fikr

eta

Hus

kić

DZ

Sara

jevo

, C

BR

slu

žba

za

reha

bilit

aciju

Prik

az in

terv

jua

sa

član

om o

bite

lji;

Rad

na

geno

gram

u sa

teor

ijam

a ob

itelji

.So

cija

lna

anam

neza

na

tem

elju

kuć

ne

posj

ete

(3/3

prim

ijenj

ene

tehn

ike)

+4

48

XX

Ispu

nila

usl

ove

cert

ifici

ranj

a

Kont

aktir

ana

dana

0

2.0

3.20

17. g

odin

e –

preb

ačen

a na

dru

go

radn

o m

jest

o, n

ema

mog

ućno

st k

onta

kta

sa k

oris

nici

ma

kojim

a je

pru

žila

no

vu u

slug

u16

.A

lma

Šahm

anija

CM

Z Vo

gošć

aPr

ikaz

inte

rvju

a sa

čl

anom

obi

telji

; R

ad n

a ge

nogr

amu

sa te

orija

ma

obite

lji.

Soci

jaln

a an

amne

za

na te

mel

ju k

ućne

po

sjet

e(3

/3 p

rimije

njen

e te

hnik

e)

+5

914

Dos

tavi

la

upitn

ike

(5x3

CSQ

-8,

SOF.

, U

EK&V

) +

(12x

1 UZČ

P)

Posj

eta

izvr

šena

dan

a 07

.03.

2017

. (s

uper

vizo

rica)

Ispu

nila

usl

ove

cert

ifici

ranj

a

17.

Ran

ka

Sam

ardž

ija

CM

Z So

kola

c Pr

ikaz

inte

rvju

a sa

čl

anom

obi

telji

; R

ad n

a ge

nogr

amu

sa te

orija

ma

obite

lji.

Soci

jaln

a an

amne

za

na te

mel

ju k

ućne

po

sjet

e(3

/3 p

rimije

njen

e te

hnik

e)

+5

1318

Dos

tavi

la

upitn

ike

(5x3

CSQ

-8,

SOF.

, U

EK&V

) +

(12x

1 UZČ

P)

Posj

eta

izvr

šena

dan

a 23

.02.

2017

.

(Tim

Zen

ica)

Ispu

nila

usl

ove

cert

ifici

ranj

a

18.

Bra

nka

M

išlje

novi

ć C

MZ

Šam

acPr

ikaz

inte

rvju

a sa

čl

anom

obi

telji

; R

ad n

a ge

nogr

amu

sa te

orija

ma

obite

lji.

Soci

jaln

a an

amne

za

na te

mel

ju k

ućne

po

sjet

e(3

/3 p

rimije

njen

e te

hnik

e)

+5

1217

Dos

tavi

la

upitn

ike

(5x3

CSQ

-8,

SOF.

, U

EK&V

) +

(12x

1 UZČ

P)

Posj

eta

izvr

šena

dan

a13

.04.

2017

.

(Tim

Tuz

la)

Ispu

nila

usl

ove

cert

ifici

ranj

a


| 35

Red.

br

.Im

e i p

rezi

me

Ust

anov

a i

grad

Zada

će/b

roj i

vrs

ta

prim

ijenj

enih

tehn

ika

(Int

ervj

u, g

enog

ram

, ob

iteljs

ka a

nam

neza

u

kućn

oj p

osje

ti)

Zavr

šni

rad

Broj

uk

ljuče

nih

koris

nika

Broj

uk

ljuče

nih

član

ova

poro

dice

Uku

pan

broj

uk

ljuče

nih

koris

nika

us

luge

Upi

tnic

i(C

SQ-8

, UEK

&V,

SOFA

S +

UČP

)

Mon

itorin

g i

prać

enje

Nap

omen

a(u

slov

i za

cert

ifici

ranj

e)

19.

Suad

a S

ofić

CM

Z N

ovi

grad

Sar

ajev

o Pr

ikaz

inte

rvju

a sa

čl

anom

obi

telji

; R

ad n

a ge

nogr

amu

sa te

orija

ma

obite

lji.

(2/3

prim

ijenj

ene

tehn

ike)

+7

1724

Dos

tavi

la

upitn

ike

(6x3

CSQ

-8,

SOF.

, U

EK&V

) +

(11x

1 U

ZČP)

Posj

eta

izvr

šena

dan

a 07

.03.

2017

. (s

uper

vizo

rica)

Ispu

nila

usl

ove

cert

ifici

ranj

a

20.

Ned

im

Osm

anov

ić

CM

Z Tu

zla

Prik

az in

terv

jua

sa

član

om o

bite

lji;

Rad

na

geno

gram

u sa

teor

ijam

a ob

itelji

.(2

/3 p

rimije

njen

e te

hnik

e)

+3

710

Dos

tavi

o up

itnik

e

(4x3

CSQ

-8,

SOF.

, U

EK&V

) +

(6x1

U

ZČP)

Posj

eta

izvr

šena

0

8.0

2.20

17.

(Tim

Tuz

la)

Ispu

nio

uslo

ve

cert

ifici

ranj

a

21.

Sam

ija

Altu

mba

bić

CM

Z Tu

zla

Prik

az in

terv

jua

sa

član

om o

bite

lji;

Rad

na

geno

gram

u sa

teor

ijam

a ob

itelji

.(2

/3 p

rimije

njen

e te

hnik

e)

+5

611

-Po

sjet

a iz

vrše

na d

ana

08.

02.

2017

.

(Tim

Tuz

la)

Ispu

nila

usl

ove

cert

ifici

ranj

a

22.

Ald

ijana

Č

utur

a C

MZ

Nov

o Sa

raje

vo

Rad

na

geno

gram

u sa

teor

ijam

a ob

itelji

(1/3

prim

ijenj

ene

tehn

ike)

+6

612

Dos

tavi

la

upitn

ike

(6x3

CSQ

-8,

SOF.

, U

EK&V

) +

(6x1

U

ZČP)

Posj

eta

izvr

šena

dan

a 07

.03.

2017

. (s

uper

vizo

rica)

Ispu

nila

usl

ove

cert

ifici

ranj

a

23.

Min

ela

Ivaz

ović

Ju

sman

i

OPZ

Z N

ovo

Sara

jevo

Pr

ikaz

inte

rvju

a sa

čl

anom

obi

telji

; R

ad n

a ge

nogr

amu

sa te

orija

ma

obite

lji.

(2/3

prim

ijenj

ene

tehn

ike)

+5

510

Dos

tavi

la

upitn

ike

(5x3

CSQ

-8,

SOF.

, U

EK&V

) +

(5x1

U

ZČP)

Posj

eta

izvr

šena

dan

a 07

.03.

2017

. (s

uper

vizo

rica)

Ispu

nila

usl

ove

cert

ifici

ranj

a


Red.

br

.Im

e i p

rezi

me

Ust

anov

a i

grad

Zada

će/b

roj i

vrs

ta

prim

ijenj

enih

tehn

ika

(Int

ervj

u, g

enog

ram

, ob

iteljs

ka a

nam

neza

u

kućn

oj p

osje

ti)

Zavr

šni

rad

Broj

uk

ljuče

nih

koris

nika

Broj

uk

ljuče

nih

član

ova

poro

dice

Uku

pan

broj

uk

ljuče

nih

koris

nika

us

luge

Upi

tnic

i(C

SQ-8

, UEK

&V,

SOFA

S +

UČP

)

Mon

itorin

g i

prać

enje

Nap

omen

a(u

slov

i za

cert

ifici

ranj

e)

24.

Ilda

Meh

ić

CM

Z Ze

nica

Pr

ikaz

inte

rvju

a sa

čl

anom

obi

telji

; R

ad n

a ge

nogr

amu

sa te

orija

ma

obite

lji.

Soci

jaln

a an

amne

za

na te

mel

ju k

ućne

po

sjet

e(3

/3 p

rimije

njen

e te

hnik

e)

+9

2534

Dos

tavi

la

upitn

ike

(5x3

CSQ

-8,

SOF.

, U

EK&V

) +

(20

+x1 U

ZČP)

Posj

eta

izvr

šena

dan

a 0

8.0

2.20

17.

(Tim

Zen

ica)

Ispu

nila

usl

ove

cert

ifici

ranj

a

25.

Am

ela

Bek

taš

Boj

ić

CM

Z Ze

nica

Prik

az in

terv

jua

sa

član

om o

bite

lji;

Rad

na

geno

gram

u sa

teor

ijam

a ob

itelji

.So

cija

lna

anam

neza

na

tem

elju

kuć

ne

posj

ete

(3/3

prim

ijenj

ene

tehn

ike)

+5

1520

Dos

tavi

la

upitn

ike

(5x3

CSQ

-8,

SOF.

U

EK&V

) +

(15x

1 UZČ

P)

Posj

eta

izvr

šena

dan

a 0

8.0

2.20

17.

(Tim

Zen

ica)

Ispu

nila

usl

ove

cert

ifici

ranj

a

26.

Jasm

ina

Pa

šalić

Ram

ić

CM

Z Tr

avni

k Pr

ikaz

inte

rvju

a sa

čl

anom

obi

telji

; R

ad n

a ge

nogr

amu

sa te

orija

ma

obite

lji.

Soci

jaln

a an

amne

za

na te

mel

ju k

ućne

po

sjet

e(3

/3 p

rimije

njen

e te

hnik

e)

+5

812

Dos

tavi

la

upitn

ike

(5x3

C

SQ-8

,SO

F.,

UEK

&V)

+ (4

x1

UZČ

P)

Posj

eta

izvr

šena

dan

a 17

.01.2

016

. (Ti

m

Zeni

ca)

Ispu

nila

usl

ove

cert

ifici

ranj

a

27.

Fran

ka M

iliši

ć C

MZ

Kis

elja

k Pr

ikaz

inte

rvju

a sa

čl

anom

obi

telji

; R

ad n

a ge

nogr

amu

sa te

orija

ma

obite

lji.

Soci

jaln

a an

amne

za

na te

mel

ju k

ućne

po

sjet

e(3

/3 p

rimije

njen

e te

hnik

e)

+5

1015

Dos

tavi

la

upitn

ike

(5x3

C

SQ-8

,SO

F.,

UEK

&V)

+ (5

x1

UZČ

P)

Posj

eta

izvr

šena

dan

a 25

.01.2

017

. (Ti

m

Zeni

ca)

Ispu

nila

usl

ove

cert

ifici

ranj

a


| 37

Red.

br

.Im

e i p

rezi

me

Ust

anov

a i

grad

Zada

će/b

roj i

vrs

ta

prim

ijenj

enih

tehn

ika

(Int

ervj

u, g

enog

ram

, ob

iteljs

ka a

nam

neza

u

kućn

oj p

osje

ti)

Zavr

šni

rad

Broj

uk

ljuče

nih

koris

nika

Broj

uk

ljuče

nih

član

ova

poro

dice

Uku

pan

broj

uk

ljuče

nih

koris

nika

us

luge

Upi

tnic

i(C

SQ-8

, UEK

&V,

SOFA

S +

UČP

)

Mon

itorin

g i

prać

enje

Nap

omen

a(u

slov

i za

cert

ifici

ranj

e)

28.

Ilhan

a H

adži

ć C

MZ

Bug

ojno

P

rikaz

inte

rvju

a sa

čl

anom

obi

telji

; Rad

na

gen

ogra

mu

sa

teor

ijam

a ob

itelji

.(2

/3 p

rimije

njen

e te

hnik

e)

+5

510

Dos

tavi

la

upitn

ike

(5x3

C

SQ-8

,SO

F.,

UEK

&V)

+ (5

x1

UZČ

P

XIs

puni

la u

slov

e ce

rtifi

cira

nja

29.

Jele

na R

ačić

-Se

kulić

CM

Z B

anja

Lu

kaX

XX

XX

XX

OD

UST

ALA

Na

trud

ničk

om

bolo

vanj

u

Tota

l U

kup

an b

roj

soci

jaln

ih

rad

nik

a u

klju

čen

ih u

ed

uka

tivn

i p

roce

s:29

.

Uku

pan

bro

j so

cija

lnih

ra

dn

ika

koji

pri

mje

nju

ju

nov

u u

slu

gu

u

ust

anov

i: 24

Bro

j o

bu

hvać

enih

u

stan

ova

24

Uku

pan

bro

j d

ost

avlje

nih

za

dać

a:

53

Uku

pan

bro

j p

rim

ijen

jen

ih

teh

nik

a: 1

25

Uku

pan

b

roj

zavr

šnih

ra

dov

a:

24

Uku

pan

b

roj

Ukl

juče

nih

ko

risn

ika:

129

Uku

pan

broj

U

klju

čeni

h čl

anov

a po

rodi

ce:

261

Uku

pan

broj

ko

risni

ka

koji

su d

obili

no

vu u

slug

u u

CM

Z-u:

39

0

Uku

pan

broj

is

pita

nih

koris

nika

us

luge

m

etod

om

test

-ret

est:

46

Uku

pan

broj

m

onito

ring

posj

eta:

5+5

od to

ga

ukup

an

broj

pos

jeta

od

str

ane

supe

rviz

ora:

4

Uku

pan

broj

so

cija

lnih

radn

ika

koji

su is

puni

li us

love

ce

rtifi

cira

nja:

24


PRilOG 3

Izvještaj o obrađenim podacima anektiranja u SPSS statističkom paketu

SPSS – analiza

Budući da je u proljeće 2017. godine obavljeno retestiranje ista 46 ispitanika uključena u Projekat, najprije

smo vršili analizu t-testa uparenih uzoraka za sve varijable.

Tabela 1 . t-test uparenih uzoraka za Skalu emocionalnih vještina i kompetencija – UEVK

TESTIRANJE N M Stand. devijacija t Sig.

Skala emocionalnih vještina i kompetencija – UEVK

PRVO 46 163.59 25.388

.986 .330DRUGO 46 159.13 27.515

Nema statistički značajne razlike na Skali emocionalnih vještina i kompetencija – UEVK (t = .986, p >

0.05) u odnosu na početak Projekta.

Tabela 2 . t-test uparenih uzoraka za Skalu percepcije emocija


Skala percepcije emocija

PRVO 46 56,93 10,125

-2,803 ,007DRUGO 46 62,30 11,721

Na retestiranju Skale percepcije emocija klijenti su postigli prosječan rezultat (M = 62.30), koji je statistički

značajno veći od rezultata (M = 56,93) postignutog prije početka Projekta (t = -2.803, p < 0.01) – klijenti

sada imaju veću sposobnost percepcije emocija.


| 39

Tabela 3 . t-test uparenih uzoraka za Skalu sposobnosti izražavanja emocija


Skala sposobnosti izražavanja

emocija

PRVO 46 42,48 7,638

-3,544 ,001DRUGO 46 48,17 9,506

Na retestiranju Skale sposobnosti izražavanja emocija klijenti su postigli prosječan rezultat (M = 48.17),

koji je statistički značajno veći od rezultata (M = 42,48) postignutog prije početka Projekta (t = -3.544, p

< 0.01) – klijenti sada imaju veću sposobnost izražavanja svojih emocija.

Tabela 4 . t-test uparenih uzoraka za Skalu sposobnosti upravljanja emocijama


Skala sposobnosti upravljanja emocijama

PRVO 46 47,28 7,402

1,215 ,231DRUGO 46 45,76 7,496

Nema statistički značajne razlike na Skali sposobnosti upravljanja emocijama (t = 1.215, p > 0.05) u

odnosu na početak Projekta.

Tabela 5 . t-test uparenih uzoraka za Skalu društvene i profesionalne funkcionalnosti u kontinuumu – SOFAS


Društvena i profesionalna funkcionalnost u kontinuumu - SOFAS

PRVO 46 65,41 15,161

,540 ,592DRUGO 46 63,63 12,631

Nema statistički značajne razlike na Skali društvene i profesionalne funkcionalnosti u kontinuumu –

SOFAS (t = .540, p > 0.05) u odnosu na početak Projekta.


Tabela 6 . t-test uparenih uzoraka za Skalu zadovoljstva klijenata – UZK


Skala zadovoljstva klijenata – UZK

PRVO 46 26,70 3,927

-1,168 ,249

DRUGO 46 27,59 2,999

Nema statistički značajne razlike za Skalu zadovoljstva klijenata – UZK (t = -1.168, p > 0.05) u odnosu na

početak Projekta.

Tabela 7 . Deskriptivna statistika za pojedinačne stavke UEKV (PRVO – DRUGO TESTIRANJE)

N

M

PRVO

DRUGO

Stand. devijacija t Sig.

(2-tailed)

Dobro raspoloženje mogu zadržati i ako mi se nešto loše dogodi. 46

2.61

2.89

1.220 1.038 -1.795 .079

Gotovo uvijek mogu riječima opisati svoje osjećaje i emocije 46

3.11

3.24

1.038

.947-.864 .392

I kada je moja okolina loše raspoložena, mogu zadržati dobro raspoloženje. 46

2.76

2.76

.970

.970.000 1.000

Iz neugodnih iskustava učim kako se ubuduće trebam ponašati. 46

3.57

3.30

1.003

.9631.336 .188

Iz pisma neke osobe mogu iščitati kako se ona osjećala. 46

3.33

3.20

.920

.806.883 .382

Kada me neko pohvali (nagradi), radim sa više elana. 463.83

3.57

.797

.8071.664 .103

Kada mi nešto ne odgovara, to odmah i pokažem. 463.37

3.59

.182

.805-1.324 .192

Kada mi se neka osoba ne sviđa, nađem načina da joj to i pokažem. 46

2.89

3.11

1.159

.875-1.401 .168

Kada sam dobro raspoložen, teško me je oneraspoložiti. 46

3.35

3.26

.924

.828.530 .598


| 41

N

M

PRVO

DRUGO


(2-tailed)

Kada sam dobrog raspoloženja, svaki problem mi se čini lako rješiv. 46

3.54

3.30

.982

.8911.633 .109

Kada sam sa osobom koja me cijeni, pazim kako se ponašam. 46

3.91

3.63

.755

.8261.869 .068

Kada se neko osjeća povrijeđeno, to odmah i primijetim. 46

3.63

3.35

.853

.8751.729 .091

Kada se osjećam sretno i raspoloženo, tada najbolje učim i pamtim. 46

3.72

3.50

.911

.8631.348 .184

Kada se zainatim, riješit ću i naizgled nerješiv problem. 46

3.37

3.15

1.019

1.0101.324 .192

Kada sretnem poznanika, odmah shvatim kako se osjeća, da li je raspoložen. 46

3.04

3.13

.815

.909-.703 .486

Kada vidim kako se neko osjeća, obično znam šta mu se dogodilo.

462.59

2.89

.933

.767-2.143 .038

Kod prijatelja mogu razlikovati kada je tužan, a kada je razočaran. 46

3.59

3.35

.717

.7371.804 .078

Lako ću smisliti način da priđem osobi koja mi se sviđa. 46

3.00

2.91

1.075

1.050.561 .577

Lako mogu nabrojati emocije koje trenutno doživim. 463.39

3.28

.856

.935.710 .481

Lako primijetim promjenu raspoloženja kod svoga prijatelja. 46

3.50

3.39

.682

.948.797 .429

Lako se mogu domisliti kako obradovati prijatelja kojem idem na rođendan. 46

3.35

3.26

.948

.855.496 .622

Lako uvjerim prijatelja da nema razloga za zabrinutost. 46

3.09

2.93

.755

.8791.310 .197

Mogu dobro izraziti svoje emocije. 463.15

3.04

.894

1.032.658 .514

Mogu iz očiju pročitati nečiju tugu ili radost. 463.15

3.13

.918

1.002.136 .893


N

M

PRVO

DRUGO


(2-tailed)

Mogu opisati kako se osjećam. 463.61

3.24

.856

.9472.123 .039

Mogu opisati svoje sadašnje stanje. 463.61

3.48

.977

1.005.651 .519

Mogu reći da znam puno o svom emocionalnom stanju. 46

3.41

3.20

.933

1.0461.301 .200

Mogu tačno odrediti emocije neke osobe, ako je posmatram u društvu. 46

2.74

2.61

.773

.906.973 .336

Mogu zapaziti kada se neko osjeća bespomoćno. 463.09

2.93

.962

.9291.022 .312

Moje ponašanje odražava moje unutarnje osjećaje. 463.46

3.33

1.005

1.034.799 .429

Na meni se uvijek vidi kakvog sam unutarnjeg raspoloženja. 46

3.46

3.35

1.026

1.037.598 .533

Nastojim ublažiti neugodne emocije, a pojačati pozitivne. 46

3.43

3.50

.935

.888-.394 .696

Nema ništa loše u tome kako se obično osjećam. 463.30

3.13

.891

.9571.135 .262

Obaveze ili zadatke radije odmah izvršim, nego da o njima mislim. 46

3.39

3.20

1.022

.957.964 .340

Obično razumijem zašto se loše osjećam. 463.20

3.13

.957

1.022.353 .726

Pokušavam održati dobro raspoloženje. 46

3.61

3.28

.881

.9352.185 .034

Prema izrazu lica mogu prepoznati nečija osjećanja. 463.02

3.09

.882

.890-.416 .679

Prepoznajem prikrivenu ljubomoru kod svojih prijatelja. 46

2.98

3.04

.906

.868-.381 .705

Primijetim kada neko nastoji prikriti loše raspoloženje. 46

3.04

2.98

.842

.931.369 .714


| 43

N

M

PRVO

DRUGO


(2-tailed)

Primijetim kada neko osjeća krivicu. 463.07

3.02

.879

.882.306 .761

Primijetim kada neko prikriva svoje prave osjećaje. 463.28

3.20

.834

.806.586 .561

Primijetim kada prijatelj nije baš oduševljen što sam ga posjetio. 46

3.39

3.35

.829

.924.256 .799

Primijetim kada se neko osjeća potišteno. 463.35

3.07

.849

.9042.000 .052

Što se mene tiče, potpuno je uredu ovako se osjećati. 46

3.17

3.24

1.039

1.037-.330 .743

Tokom telefonskog razgovora, mogu primijetiti kako se neko osjeća. 46

2.96

2.98

.965

.954-.127 .900

Uglavnom mi je bilo lako izraziti simpatije osobi suprotnog spola. 46

2.85

2.78

1.53

1.073.369 .714

Uočim kada se neko ponaša različito od onoga kako je raspoložen. 46

2.98

3.04

.830

.893-.387 .701

Većinu svojih osjećaja lako mogu imenovati. 463.39

3.15

.829

.8941.533 .132

Većinu svojih osjećaja mogu lako prepoznati. 463.50

3.35

.837

.924.866 .391

Znam kako mogu ugodno iznenaditi svakoga svoga prijatelja. 46

3.48

3.30

.863

1.0081.159 .253

Valid N (listwise) 46

Na stavci “Kada vidim kako se neko osjeća, obično znam šta mu se dogodilo” ispitanici postižu statistički

značajno bolji rezultat nego prilikom prvog testiranja (t = -2.143, p < 0.05).

Međutim, na stavkama: “Mogu opisati kako se osjećam (t = 2.123, p < 0.05) i “Pokušavam održati dobro

raspoloženje” (t = 2.185, p < 0.05) ispitanici postižu statistički značajno niži rezultat nego prilikom prvog

testiranja.


Tabela 8 . Deskriptivna statistika za pojedinačne stavke UZK (PRVO – DRUGO TESTIRANJE)

N M

PRVO

DRUGO

Stand. devijacija

tSig.

(2-tailed)

Kako biste ocijenili kvalitetu usluge koju ste primili?

443.36

3.39

.685

.538-.184 .855

Jeste li dobili uslugu kakvu ste željeli? 443.41

3.59

.583

.497-1.480 .146

Do koje mjere je naš program zadovoljio Vaše potrebe?

443.02

3.27

.731

.544-1.977 .054

Kada bi Vaš prijatelj trebao sličnu pomoć, da li biste mu preporučili naš program?

443.36

3.52

.613

.549-1.416 .164

Koliko ste zadovoljni količinom pomoći koju ste primili?

443.43

3.61

.587

.493-1.535 .132

Jesu li Vam usluge koje ste primili pomogle da efikasnije rješavate svoje probleme?

443.34

3.25

.608

.534.781 .439

U sveukupnom, općem smislu, koliko ste za-dovoljni uslugom koju ste primili?

443.39

3.50

.731

.689-.819 .417

Kada biste opet tražili pomoć, da li biste se vratili našem programu?

443.39

3.45

.689

.627-.573 .570

Iako je na 7 stavki primjetno povećanje prosječnog rezultata zadovoljstva klijenata uslugama u odnosu

na prvo testiranje, razlike ipak nisu statistički značajne.

Najveća pozitivna promjena je na stavci: “Do koje mjere je naš program zadovoljio Vaše potrebe?” (t =

-1.977, p > 0.05).


| 45

Tabela 9 . Grupna statistika poređenja ispitanika koji su testirani na početku i na kraju Projekta u odnosu na ispitanike koji su testirani samo na kraju Projekta

Ponovci – novi ispitanici

N M Stand. devijacija t Sig.

Društvena i profesionalna funkcionalnost u kontinuumu

PONOVCI 44 62,05 14,257-,365 ,716

NOVI 37 63,16 13,014

Ukupan rezultat na Skali zadovoljstva klijenata

PONOVCI 46 27,61 2,932

1,268,209

NOVI 37 26,78 2,964

Ukupan rezultat na Skali emocionalnih vještina i kompetentnosti

PONOVCI 46 159,13 27,515,532 ,596

NOVI 37 155,95 26,559


PONOVCI 46 62,30 11,7211,347 ,182

NOVI 37 58,68 12,765

Skala sposobnosti izražavanja emocija

PONOVCI 46 48,17 9,506,139 ,890

NOVI 37 47,89 8,831

Skala sposobnosti upravljanja emocijama PONOVCI 46 45,76 7,496 -,379 ,705

NOVI 37 46,41 7,932

Tabela pokazuje grupnu statistiku i t-test – poređenje rezultata na svim varijablama između dvije

nezavisne grupe ispitanika (testiranje izvršeno 2017. godine); budući da ni na jednoj skali nema statistički

značajne razlike – možemo zaključiti da obje grupe pripadaju istoj populaciji, tako da ćemo ih u nastavku

analize posmatrati kao jedinstvenu grupu ispitanika.

Napomene:

• njih 46 je testirano prije početka Projekta i na kraju Projekta,

• za ostalih 37 imamo podatke samo na kraju Projekta


Tabela 10 . ANOVA - Ukupan rezultat na Skali emocionalnih vještina i kompetentnosti – UEVK u odnosu na grad

Grad N M Stand. devijacija

Mean square

između grupaF Sig.

Zenica 8 149,88 38,073 867,587 1,246 ,262

Sarajevo 10 148,20 33,333

Stolac 3 168,00 7,000

Sarajevo - Novi Grad 5 165,00 13,398

Sokolac 5 150,00 30,166

Bos. Šamac 5 174,40 27,264

Sarajevo - Novo Sarajevo 5 170,80 20,142

Travnik 4 161,75 21,125

Ilijaš 6 140,67 24,221

Mostar 5 160,00 23,484

Kiseljak 5 171,20 12,112

Tešanj 4 131,75 8,958

Hadžići 4 180,75 31,106

Bugojno 5 148,60 5,177

Orašje 5 157,60 40,692

Zvornik 4 169,00 13,140

Ukupno 83 157,71 26,975

Najviši rezultat na Skali emocionalnih vještina i kompetentnosti postižu klijenti iz Hadžića (M = 180.75),

dok najniži rezultat postižu klijenti iz Tešnja (M = 131.75); ali razlika između grupa nije statistički značajna

(F = 1.246, p > 0.05).


| 47

Tabela 11 . ANOVA - Skala percepcije emocija u odnosu na grad


Mean square

između grupaF Sig.

Zenica 8 57,38 17,113 265,409 2,133 ,018

Sarajevo 10 56,50 15,544

Stolac 3 60,67 4,041


Sokolac 5 57,20 9,445

Bos. Šamac 5 70,00 12,268


Travnik 4 64,75 9,215

Ilijaš 6 55,17 8,565

Mostar 5 65,40 9,476

Kiseljak 5 67,20 3,701

Tešanj 4 51,75 4,349

Hadžići 4 72,50 13,478

Bugojno 5 50,40 2,793

Orašje 5 49,80 16,423

Zvornik 4 68,25 5,123

Ukupno 83 60,69 12,256

Najviši rezultat na Skali percepcije emocija postižu klijenti iz Hadžića (M = 72.50), dok najniži rezultat

postižu klijenti iz Orašja (M = 49.80); razlika između grupa je statistički značajna (F = 2.133, p < 0.05).


Tabela 12 . ANOVA - Skala izražavanja emocija u odnosu na grad

Grad N MStand.

devijacija

Mean square

Između grupa F Sig.

Zenica 8 45,25 13,520 107,290 1,365 ,191

Sarajevo 10 44,40 9,698

Stolac 3 55,67 4,509


Sokolac 5 45,60 12,341

Bos. Šamac 5 50,80 10,060


Travnik 4 47,75 5,737

Ilijaš 6 42,67 9,266

Mostar 5 47,00 8,775

Kiseljak 5 51,80 5,263

Tešanj 4 38,50 4,123

Hadžići 4 56,00 10,551

Bugojno 5 47,00 2,449

Orašje 5 54,40 10,455

Zvornik 4 49,00 3,830

Ukupno 83 48,05 9,157

Najviši rezultat na Skali izražavanja emocija postižu klijenti iz Hadžića (M = 56.00), dok najniži rezultat

postižu klijenti iz Tešnja (M = 38.50); ali razlika između grupa nije statistički značajna (F = 1.365, p > 0.05).


| 49

Tabela 13 . ANOVA - Skala sposobnosti upravljanja emocijama u odnosu na grad

Grad N MStand.

devijacija

Mean square


Zenica 8 44,13 8,626 59,537 1,021 ,446

Sarajevo 10 44,60 8,884

Stolac 3 49,00 2,646


Sokolac 5 44,80 9,203

Bos. Šamac 5 50,60 5,550


Travnik 4 47,25 6,344

Ilijaš 6 39,83 7,834

Mostar 5 44,20 6,261

Kiseljak 5 48,60 5,683

Tešanj 4 39,00 3,162

Hadžići 4 48,75 6,702

Bugojno 5 49,00 5,788

Orašje 5 50,20 14,114

Zvornik 4 48,75 5,620

Ukupno 83 46,05 7,652

Najviši rezultat na Skali sposobnosti upravljanja emocija postižu klijenti iz Bosanskog Šamca (M = 50.65),

dok najniži rezultat postižu klijenti iz Tešnja (M = 39.00); ali razlika između grupa nije statistički značajna

(F = 1.021, p > 0.05).


Tabela 14. ANOVA - Društvena i profesionalna funkcionalnost u kontinuumu – SOFAS u odnosu na grad


Mean square

Između grupaF Sig.

Zenica 8 55,50 21,719 272.193 1.641 .087

Sarajevo 10 66,40 9,743

Stolac 3 63,67 11,846


Sokolac 5 54,40 15,534

Bos. Šamac 5 64,20 3,962


Travnik 4 73,50 3,109

Ilijaš 6 61,67 9,832

Mostar 5 70,00 7,071

Kiseljak 5 68,40 12,934

Tešanj 4 57,75 9,323

Hadžići 4 68,75 8,539

Bugojno 5 50,60 7,436

Orašje 5 67,00 21,966

Zvornik 4 52,50 9,574

Ukupno 81 62,56 13,630

Najviši rezultat na dimenziji društvene i profesionalne funkcionalnosti postižu klijenti iz Novog Sarajeva

(M = 77.00), dok najniži rezultat postižu klijenti iz Bugojna (M = 50.60), ali razlike između grupa nisu

statistički značajne (F = 1.641, p > 0.05).


| 51

Tabela 15. ANOVA - Ukupan rezultat na Skali zadovoljstva klijenata – UZK u odnosu na grad

Grad N MStand.

devijacija

Mean square


Zenica 8 29,13 2,532 14.217 1.890 .040

Sarajevo 10 27,10 2,424

Stolac 3 29,00 1,732


Sokolac 5 26,20 4,025

Bos. Šamac 5 30,60 1,140


Travnik 4 27,00 2,944

Ilijaš 6 26,00 2,608

Mostar 5 28,40 1,817

Kiseljak 5 25,80 1,483

Tešanj 4 26,75 2,062

Hadžići 4 29,00 2,944

Bugojno 5 26,40 1,817

Orašje 5 23,60 4,930

Zvornik 4 26,50 3,416

Ukupno 83 27,24 2,957

Najviši rezultat na Skali zadovoljstva klijenata postižu klijenti iz Bosanskog Šamca (M = 30.60), dok

najniži rezultat postižu klijenti iz Orašja (M = 23.60); razlika između grupa je statistički značajna (F =

1.890, p < 0.05).

Analiza varijance pokazuje statistički značajnu razliku između nivoa zadovoljstva klijenata iz Bosanskog

Šamca (M = 30.60, p < 0.01) i Zenice (M = 29.13, p < 0.05) u odnosu na nivo zadovoljstvo klijenata iz

Orašja (M = 23.60)


Tabela 16. ANOVA - Ukupan rezultat na Skali emocionalnih vještina i kompetentnosti - UEVK u odnosu na uzrast

Uzrasna kategorija N MStand.

devijacija

Mean square

između grupaF Sig.

21 - 30 godina 11 163,73 28,650 297,037 ,396 ,811

31 - 40 godina 16 153,44 29,478

41 - 50 godina 26 160,62 31,258

51 - 60 godina 25 156,08 19,628

61 - 70 godina 5 151,20 29,861

Ukupno 83 157,71 26,975

Najviši rezultat na Skali emocionalnih vještina i kompetentnosti postižu najmlađi klijenti uzrasta od 21

– 30 godina (M = 163.73), dok najniži rezultat postižu najstariji klijenti uzrasta od 61 – 70 godina (M =

151.20); ali razlika između uzrasnih kategorija nije statistički značajna (F = .396, p > 0.05).

Tabela 17. ANOVA - Ukupan rezultat na Skali percepcije emocija u odnosu na uzrast


devijacija

Mean square

između grupaF Sig.

21 - 30 godina 11 60,64 12,994 50,284 ,324 ,861

31 - 40 godina 16 59,13 13,190

41 - 50 godina 26 62,85 14,421

51 - 60 godina 25 59,92 9,201

61 - 70 godina 5 58,40 12,116

Ukupno 83 60,69 12,256

Najviši rezultat na Skali percepcije emocija postižu klijenti uzrasta od 41 – 50 godina (M = 62.85), dok

najniži rezultat postižu najstariji klijenti uzrasta od 61 – 70 godina (M = 58.40); ali razlika između uzrasnih

kategorija nije statistički značajna (F = .324, p > 0.05).

Tabela 18. ANOVA - Ukupan rezultat na Skali izražavanja emocija u odnosu na uzrast


devijacija

Mean square

između grupaF Sig.

21 - 30 godina 11 51,09 9,679 49,025 ,572 ,683

31 - 40 godina 16 46,50 9,805

41 - 50 godina 26 48,00 10,048

51 - 60 godina 25 48,40 7,280

61 - 70 godina 5 44,80 11,234

Ukupno 83 48,05 9,157

Najviši rezultat na Skali izražavanja emocija postižu najmlađi klijenti uzrasta od 21 – 30 godina (M =

51.09), dok najniži rezultat postižu najstariji klijenti uzrasta od 61 – 70 godina (M = 44.80); ali razlika

između uzrasnih kategorija nije statistički značajna (F = .572, p > 0.05).


| 53

Tabela 19. ANOVA - Ukupan rezultat na Skali upravljanja emocijama u odnosu na uzrast


devijacija

Mean square

između grupaF Sig.

21 - 30 godina 11 48,82 8,773 36,189 ,606 ,659

31 - 40 godina 16 45,19 8,175

41 - 50 godina 26 46,69 8,657

51 - 60 godina 25 44,88 5,480

61 - 70 godina 5 45,20 8,526

Ukupno 83 46,05 7,652

Najviši rezultat na Skali upravljanja emocijama postižu najmlađi klijenti uzrasta od 21 – 30 godina (M

= 48.82), dok najniži rezultat postižu klijenti uzrasta od 51 – 60 godina (M = 44.88); ali razlika između

uzrasnih kategorija nije statistički značajna (F = .606, p > 0.05).

Tabela 20. ANOVA - Ukupan rezultat na Skali društvene i profesionalne funkcionalnosti u kontinuumu – SOFAS u odnosu na uzrast


devijacija

Mean square

između grupaF Sig.

21 - 30 godina 11 68,27 10,650 133,774 ,710 ,588

31 - 40 godina 16 62,00 13,091

41- 50 godina 26 60,04 15,262

51 - 60 godina 25 63,04 10,010

61 - 70 godina 5 62,20 26,157

Ukupno 83 62,56 13,630

Najviši rezultat na Skali društvene i profesionalne funkcionalnosti u kontinuumu postižu najmlađi klijenti

uzrasta od 21 – 30 godina (M = 68.27), dok najniži rezultat postižu klijenti uzrasta od 41 – 50 godina (M =

60.04); ali razlika između uzrasnih kategorija nije statistički značajna (F = .710, p > 0.05).

Tabela 21. ANOVA - Ukupan rezultat na Skali zadovoljstva klijenata - UZK u odnosu na uzrast


devijacija

Mean square

između grupaF Sig.

21 - 30 godina 11 27,45 2,544 3,160 ,350 ,843

31 - 40 godina 16 26,50 4,115

41- 50 godina 26 27,23 2,550

51 - 60 godina 25 27,60 2,677

61 - 70 godina 5 27,40 3,578

Ukupno 83 27,24 2,957

Na Skali zadovoljstva klijenata razlike u aritmetičkim sredinama prema uzrasnim kategorijama su veoma

male (od M = 26.50 do M = 27.60); razlika između uzrasnih kategorija nije statistički značajna (F = .350,

p > 0.05).


Tabela 22. ANOVA - Skala emocionalnih vještina i kompetentnosti - UEVK u odnosu na stručnu spremu

Stručna sprema N MStand.

devijacija

Mean square

između grupaF Sig.

O.Š. – NK 12 159,83 28,572 548,628 ,758 ,521

SSS 61 156,49 25,623

VŠS 3 144,67 15,948

VSS 7 170,29 38,785

Ukupno 83 157,71 26,975

Najviši rezultat na Skali emocionalnih vještina i kompetentnosti postižu klijenti sa VSS (M = 170.29),

dok najniži rezultat postižu najstariji klijenti sa VŠS (M = 144.67); ali razlika prema stručnoj spremi nije

statistički značajna (F = .758, p > 0.05).

Tabela 23. ANOVA - Skala percepcije emocija u odnosu na stručnu spremu


devijacija

Mean square

između grupaF Sig.

O.Š. – NK 12 58,25 11,733 106,088 ,703 ,553

SSS 61 60,93 11,751

VŠS 3 58,00 8,888

VSS 7 63,86 19,117

Ukupno 83 60,69 12,256

Najviši rezultat na Skali percepcije emocija postižu klijenti sa VSS (M = 63.86), dok najniži rezultat postižu

klijenti sa VŠS (M = 58.00); ali razlika prema stručnoj spremi nije statistički značajna (F = .703, p > 0.05).

Tabela 24. ANOVA - Skala sposobnosti izražavanja emocija u odnosu na stručnu spremu


devijacija

Mean square

između grupaF Sig.

O.Š. – NK 12 49,67 9,316 72,772 ,864 ,464

SSS 61 47,51 8,912

VŠS 3 43,00 4,000

VSS 7 52,14 12,116

Ukupno 83 48,05 9,157

Najviši rezultat na Skali sposobnosti izražavanja emocija postižu klijenti sa VSS (M = 52.14), dok najniži

rezultat postižu najstariji klijenti sa VŠS (M = 43.00); ali razlika prema stručnoj spremi nije statistički

značajna (F = .864, p > 0.05).


| 55

Tabela 25. ANOVA - Skala sposobnosti upravljanja emocijama u odnosu na stručnu spremu


devijacija

Mean square

između grupaF Sig.

O.Š. – NK 12 48,58 11,673 98,166 1,744 ,165

SSS 61 45,28 6,419

VŠS 3 40,67 7,024

VSS 7 50,71 7,952

Ukupno 83 46,05 7,652

Najviši rezultat na Skali sposobnosti upravljanja emocijama postižu klijenti sa VSS (M = 50.71), dok najniži

rezultat postižu najstariji klijenti sa VŠS (M = 40.67); ali razlika prema stručnoj spremi nije statistički

značajna (F = 1.744, p > 0.05).

Tabela 26. ANOVA - Društvena i profesionalna funkcionalnost u kontinuumu – SOFAS u odnosu na stručnu spremu


devijacija

Mean square

između grupaF Sig.

O.Š. – NK 12 64,83 12,006 99,843 ,520 ,670

SSS 60 61,63 14,168

VŠS 3 63,33 5,774

VSS 6 66,83 15,105

Ukupno 81 62,56 13,630

Najviši rezultat na Skali društvene i profesionalne funkcionalnosti u kontinuumu – SOFAS postižu klijenti

sa VSS (M = 66.83), dok najniži rezultat postižu najstariji klijenti sa SSS (M = 61.63); ali razlika prema

stručnoj spremi nije statistički značajna (F = .520, p > 0.05).

Tabela 27. ANOVA - Skala zadovoljstva klijenata - UZK u odnosu na stručnu spremu


devijacija

Mean square

između grupaF Sig.

O.Š. – NK 12 26,50 4,210 10,553 1,210 ,312

SSS 61 27,30 2,759

VŠS 3 26,00 1,000

VSS 7 28,57 2,573

Ukupno 83 27,24 2,957

Najviši rezultat na Skali zadovoljstva klijenata postižu klijenti sa VSS (M = 28.57), dok najniži rezultat

postižu najstariji klijenti sa VŠS (M = 26.00); ali razlika prema stručnoj spremi nije statistički značajna (F

= 1.210, p > 0.05).


Indikativno je da na svim skalama ispitanici sa VSS postižu najviše rezultate, koji, ipak, nisu statistički

značajno veći u odnosu na ostale stručne spreme.

Tabela 28. Korelaciona matrica između ispitivanih varijabli (završno testiranje 2017)

Varijable r

Ukupan rezultat na Skali za-dovoljstva klijenata - UZK

Ukupan rezultat na Skali emocionalnih vještina i kompetentnosti - UEVK





Ukupan rezultat na Skali zadovoljstva klijenata - UZK

Pearson r

Sig. (2-tailed)

1 .205

.063

.232*

.035

.118

.290

.185

.093

.193

.085

Ukupan rezultat na Skali emocionalnih vještina i kompetentnosti - UEVK

Pearson r

Sig. (2-tailed)

1 .921**

.000

.926**

.000

.872**

.000

.346**

.002


Pearson r

Sig. (2-tailed)

1 .763**

.000

.668**

.000

.329**

.003


Pearson r

Sig. (2-tailed)

1 .790**

.000

.328**

.003


Pearson r

Sig. (2-tailed)

1 .270*

.015


Pearson r

Sig. (2-tailed)

1

*. Correlation is significant at the 0.05 level (2-tailed).

**. Correlation is significant at the 0.01 level (2-tailed).


| 57

Iz korelacione matrice vidljivo je da su sve tri subskale UEVK međusobno te sa ukupnim rezultatom na

UEVK u visokoj korelaciji (p < 0.01), ali je indikativno i da ukupni rezultat na Skali društvene i profesionalne

funkcionalnosti - SOFAS pokazuje statistički značajnu pozitivnu povezanost sa Skalom emocionalnih

vještina i kompetentnosti, kao i sa svim njenim subskalama: sposobnosti percepcije, izražavanja i

upravljanja emocijama (p < 0.01). Također, rezultat na Skali zadovoljstva klijenata pokazuje povezanost

sa sposobnošću percepcije emocija (r = .232, p < 0.05).

ZADOVOLJSTVO USLUGAMA

Tabela 29. Hi-kvadrat test za provjeru razlike u zadovoljstvu uslugama s obzirom na spol klijenata

SPOL

Da li ste zadovoljni pruženim uslugama usmjerenim na članove porodice u CZMZ

χ2 Sig. (2-sided)

DA NE

MUŠKI 32 (97.0%) 1 (3.0%).000 1.000

ŽENSKI 49 (98.0%) 1 (2.0%)

UKUPNO 81 (97.6%) 2 (2.4%)

Nema statistički značajne razlike u zadovoljstvu pruženim uslugama usmjerenim na članove porodice u

CZMZ s obzirom na spol ispitanika (χ2= .000, p > 0.05)


SPOL

Smatram da uključivanje članova porodice u proces liječenja korisnika može doprin-ijeti boljoj socijalnoj funkcionalnosti ko-

risnika usluge χ2 Sig. (2-sided)

DA NE

MUŠKI 21 (63.6%) 12 (36.4%)5.588 .018

ŽENSKI 44 (88.0%) 6 (12.0%)

UKUPNO 65 (78.3%) 18 (21.7%)

Postoji statistički značajna razlika u odnosu na spol ( χ2 = 5.588, p < 0.05). Ženski ispitanici (88.0%)

statistički više od muških (63.6%) smatraju da uključivanje članova porodice u proces liječenja korisnika

može doprinijeti boljoj socijalnoj funkcionalnosti korisnika usluge.



SPOL

DA

Smatram da uključivanje članova porodice u proces liječenja

korisnika može doprinijeti većoj emocionalnoj funkcionalnosti

korisnika usluge χ2 Sig. (2-sided)

NE

MUŠKI 12 (36.4%) 21 (63.6%)1.379 .240

ŽENSKI 26 (52.0%) 24 (48.0%)

UKUPNO 38 (45.8%) 45 (54.2%)

Nema statistički značajne razlike u smatranju da uključivanje članova porodice u proces liječenja korisnika

može doprinijeti većoj emocionalnoj funkcionalnosti korisnika usluge s obzirom na spol ispitanika (χ2=

1.379, p > 0.05).


SPOL

Smatram da uključivanje članova porodice u proces liječenja korisnika

može doprinijeti povećanom zadovoljstvu korisnika usluge χ2 Sig. (2-sided)

DA NE

MUŠKI 16 (48.5%) 17 (51.5%)1.378 .241

ŽENSKI 32 (64.0%) 18 (36.0%)

UKUPNO 48 (57.8%) 35 (42.2%)


može doprinijeti povećanom zadovoljstvu korisnika usluge s obzirom na spol ispitanika (χ2= 1.378, p >

0.05).


| 59


SPOL

Smatram da uključivanje članova porodice u proces liječenja korisnika

može doprinijeti stvaranju bolje podrške korisniku kroz razumijevanje članova

porodice o prirodi bolesti χ2 Sig. (2-sided)

DA NE

MUŠKI 26 (78.8%) 7 (21.2%)1.021 .312

ŽENSKI 33 (66.0%) 17 (34.0%)

UKUPNO 59 (71.1%) 24 (28.9%)


može doprinijeti stvaranju bolje podrške korisniku kroz razumijevanje članova porodice o prirodi bolesti

s obzirom na spol ispitanika (χ2= 1.021, p > 0.05).


SPOL

Da li ste spremni da učestvujete u istraživanju koje bi procjenjivalo

opterećenje članova porodice (obzirom na teškoće člana porodice korisnika CZMZ)? χ2 Sig. (2-sided)

DA NE

MUŠKI 11 (33.3%) 22 (66.7%).847 .357

ŽENSKI 23 (46.0%) 27 (54.0%)

UKUPNO 34 (41.0%) 49 (59.0%)

Nema statistički značajne razlike u spremnosti ispitanika da učestvuju u istraživanju koje bi procjenjivalo

opterećenje članova porodice (obzirom na teškoće člana porodice korisnika CZMZ) s obzirom na spol

ispitanika (χ2= .847, p > 0.05).



SPOL

Smatram da uključivanje članova porodice u proces liječenja korisnika nije koristan i

svrsishodan χ2 Sig. (2-sided)

DA NE

MUŠKI 3 (9.1%) 30 (90.9%).907 .341

ŽENSKI 1 (66.0%) 49 (34.0%)

UKUPNO 4 (4.8%) 79 (95.2%)


nije koristan i svrsishodan s obzirom na spol ispitanika (χ2= .907, p > 0.05).


SPOL N M Stand. devijacija t Sig.

Molimo da zaokružite broj i tako ocijenite Vaše zadovoljstvo na skali od 1 do 10

MUŠKI 33 7,82 1,828

-,510 ,611

ŽENSKI 50 8,02 1,720

Nema statistički značajne razlike u ocjeni zadovoljstva uslugama s obzirom na spol ispitanika (χ2= -.510,

p > 0.05).

Mann-Whitney U test

Tabela 36. Skala emocionalnih vještina i kompetentnosti - UEVK u odnosu na spol ispitanika

SPOL N Mean rank Z Sig

Skala emocionalnih vještina i kompetent-nosti

MUŠKI 33 41,05-,293 ,769

ŽENSKI 50 42,63

Nema statistički značajne razlike na Skali emocionalnih vještina i kompetentnosti - UEVK s obzirom na

spol ispitanika (z= -.293, p > 0.05).


| 61

Tabela 37. Skala percepcije emocija u odnosu na spol ispitanika



MUŠKI 33 39,86-,656 ,512

ŽENSKI 50 43,41

Nema statistički značajne razlike na Skali percepcije emocija s obzirom na spol ispitanika

(z= -.656, p > 0.05).

Tabela 38. Skala sposobnosti izražavanja emocija u odnosu na spol ispitanika



MUŠKI 33 42,79-,242 ,809

ŽENSKI 50 41,48

Nema statistički značajne razlike na Skali izražavanja emocija s obzirom na spol ispitanika

(z= -.242, p > 0.05).

Tabela 39. Skala sposobnosti upravljanja emocijama u odnosu na spol ispitanika



MUŠKI 33 40,94-,326 ,744

ŽENSKI 50 42,70

Nema statistički značajne razlike na Skali upravljanja emocijama s obzirom na spol ispitanika

(z= -.326, p > 0.05).

Tabela 40. Skala zadovoljstva - UZK u odnosu na spol ispitanika


Skala zadovoljstva klijenata - UZK

MUŠKI 33 45,15-,974 ,330

ŽENSKI 50 39,92

Nema statistički značajne razlike na Skali zadovoljstva - UZK s obzirom na spol ispitanika

(z= -.974, p > 0.05).


Tabela 40. Skala društvene i profesionalne funkcionalnosti u kontinuumu - SOFAS u odnosu na spol ispitanika



MUŠKI 33 42,21-,387 ,699

ŽENSKI 50 40,17

Nema statistički značajne razlike na Skali društvene i profesionalne funkcionalnosti u kontinuumu -

SOFAS s obzirom na spol ispitanika (z= -.387, p > 0.05).

Mr. sc. Tajib Babić

dipl. psiholog

Publikacija predstavlja finalni izvještaj za projekat “ Rad sa porodicama korisnika usluga centara za mentalno zdravlje u Bosni i Hercegovini”, za period 01.06.2015. godine - februar 2017. godine.

Nosilac projekta: UG „Društvo socijalnih radnika TK“ Tuzla

Partnersko udruženje: Udruženje korisnika i profesionalaca iz oblasti mentalnog zdravlja „Stella“ Zenica

ISBN 978-9958-0981-8-5

Documents

Rad sa porodicama korisnika usluga centara za mentalno ... sa porodicama-web.pdf · posredstvom korištenja novih strategija suočavanja kod korisnika usluga MZ (tehnika za kontrolu