rad Zavrsna Verzija

Embed Size (px)

Citation preview

VISOKA POSLOVO-TEHNICKA SKOLA UZICE

ELEKTRONSKA TRGOVINADiplomski rad

Kandidat: Aleksandar Dejic

Mentor: Slobodan Petrovic

Uzice, 2011.

SADRAJSADRAJ..........................................................................................................................................................................2 1. UVOD.............................................................................................................................................................................3 2. E-TRGOVINA...............................................................................................................................................................4 2.1. E-POSLOVANJE.............................................................................................................................................................4 2.2. E-TRGOVINA................................................................................................................................................................5 2.3. ISTORIJSKI RAZVOJ........................................................................................................................................................6 2.4. ODNOS E-POSLOVANJA I E-TRGOVINE...............................................................................................................................7 2.5. ODNOS KLASINE I E-TRGOVINE......................................................................................................................................8 2.6. OSNOVNE KARAKTERISTIKE E-TRGOVINE...........................................................................................................................9 2.6.1. Prednosti i nedostaci e-trgovine....................................................................................................................10 2.6.2. Ogranienja e-trgovine..................................................................................................................................11 2.7. FORME E-TRGOVINE....................................................................................................................................................11 2.7.1. E-trgovina B2B.............................................................................................................................................12 2.7.2. E-trgovina B2C..............................................................................................................................................13 2.7.3. Ostale forme e-trgovine.................................................................................................................................13 3. PRAVNA REGULATIVA E-TRGOVINE .......................................................................................................................................................................................15 3.1. POTREBA ZA DONOENJEM ZAKONA...............................................................................................................................15 3.2. PRAVNO REGULISANJE E-TRGOVINE ...............................................................................................................................15 3.3. PRAVNO REGULISANJE E-TRGOVINE U REPUBLICI SRBIJI ...................................................................................................16 3.4. SADRAJ ZAKONA, TA OBUHVATA I NA TA SE ODNOSI....................................................................................................17 3.4.1. Objanjenjenje osnovnih pravnih instituta i pojedinanih reenja...............................................................17 3.4.2. Usluge informacionog drutva .....................................................................................................................18 3.4.3. Personalna primena Zakona ........................................................................................................................19 3.4.4. Ugovor u elektronskom obliku ......................................................................................................................19 3.4.5. Obaveze i odgovornost prualaca usluga .....................................................................................................20 3.4.6. Nadzor nad sprovoenjem Zakona i kaznene odredbe .................................................................................21 3.4.7. Mesto Zakona u domaem pravnom sistemu ................................................................................................21 3.5. REZIME PRAVNE REGULATIVE ......................................................................................................................................22 4. ELEKTRONSKI POTPIS..........................................................................................................................................23 4.1. DEFINICIJA I NACRT ZAKONA.......................................................................................................................................23 5. PRIMER.......................................................................................................................................................................26 6. ZAKLJUAK..............................................................................................................................................................28 LITERATURA................................................................................................................................................................29 A. SISTEMI PLAANJA .............................................................................................................................................30 A.1. ELEKTRONSKI NOVAC.................................................................................................................................................31 A.2. ELEKTRONSKA PLAANJA I OSNOVNI INSTRUMENTI..........................................................................................................31

2

1 .UVODKao to su skoro svi pronalasci u istoriji bili rezultat nekih potreba koje je trebalo zadovoljiti, tako je i Internet nastao kao rezultat potrebe za posebnim vidom komuniciranja izmeu naunih institucija, povezivanjem kompjutera na daljinu. Vremenom, kako se tehnologija vezana za Internet razvijala, otkrivale su se potrebe i problemi poslovnih organizacija a i obinih ljudi koje je bilo mogue reiti ili olakati primenom te tehnologije. Danas je Internet, izmeu ostalog, i jedan od najvanijih alata savremenog poslovanja, i omoguuje kako poveanje efektivnosti poslovanja i optimizacije samog procesa tako i marketinga i promocije. Mogunost da se sa korisnikom ili poslovnim partnerom na Internetu moe direktno komunicirati, gde postoji mogunost interakcije kombinovanjem svih drugih postojeih medija, ini Internet najmonijim oruem koje savremena tehnologija prua modernom poslovanju. Informaciona tehnologija koja je najradikalnije promenila svet i najvie doprinela internacionalizaciji i globalizaciji je Internet. Ni jedna tehnologija do sada, u tako kratkom vremenu, nije ostvarila bri razvoj i snaniju primenu od Interneta. Za afirmaciju ove informacione tehnologije, izmeu mnogih, zaslune su sledee injenice: Internet se smatra nosiocem novog talasa digitalne revolucije; Ogroman kapital je usmeren na razvoj Interneta, globalnog informatikog projekta, jedinstvenog informatikog prostora; Internet predstavlja koncept svetske ekonomske globalizacije, modernog e-poslovanja. Jedna od glavnih promena koje je Internet uneo u savremeno poslovanje odnosi se na telekomunikacione servise koji su nezavisni od onih u monopolskom vlasnitvu nacionalnih telekomunikacionih kompanija. Internet je napravljen po liberalnom principu, tako da nikada nije imao svog vlasnika. Znaaj Interneta ogleda se u tome to daje nov kvalitet komunikaciji i smanjuje trokove. Sa pojavom Interneta javila se demokratizacija, tako da danas svako ko ima kreditnu karticu moe da posredstvom Interneta izae na meunarodno trite. Elektronski transfer novca je proces koji se javio zahvaljujui Internetu. Danas postoji veliki broj banaka koje posluju i u elektronskom obliku, tako da se transfer novca moe obavljati od kue i bez mnogo ekanja i papirologije. Eksplozija Interneta na globalnom nivou je dovela do mnogobrojnih promena koje su se reflektovale u brzom protoku informacija, prevazilaenju vremenskih i jezikih barijera, brisanju lokalnih i regionalnih granica, naputanju tradicionalnih i uvoenju novih oblika poslovanja i komunikacija. Elektronsko poslovanje, u daljem tekstu e-poslovanje, posebno preko Interneta otvara nove mogunosti komuniciranja sa potroaima. To zahteva prilagoavanje novim informacionim i tehnolokim trendovima, kao i stvaranje zakonske osnove za kreiranje dugoronog plana razvoja tog podruija. U Srbiji, zemlji u tranziciji, sve vie postaje prisutna elektronska trgovina, dalje u tekstu e-trgovina. Kao to je bilo bitno zakonski regulisati tradicionalne oblike trgovine, tako treba postupiti i sa e-trgovinom. Upravo to, dakle pravna regulativa e-trgovine je tema ovog diplomskog rada. U narednim poglavljima obrauju se pojmovi e-poslovanja, u okviru koga je e-trgovina, zakonsko ureenje e-trgovine, pojam i zakonsko regulisanje elektronskog potpisa, kao vanog inioca celokupnog sistema e-trgovanja, moderni sistemi plaanja koji zamenjuju tradicionlne sisteme plaanja.

3

2 .E-TRGOVINA2.1. E-poslovanjeInternet tehnologije su omoguile elektronskoj ekonomiji kreiranje novih poslovnih pristupa u domenu prodaje, kupovine i organizacije poslovanja. Usmerenost savremenog poslovanja organizacija ka globalnom tritu podrazumeva integrisanost informacionih i komunikacionih tehnologija i njima je obezbeen protok podataka bez prostornih ogranienja. E-poslovanje se u najirem smislu moe odrediti kao bilo koji proces koji organizacija realizuje posredstvom raunarske mree, podrazumevajui i interne i eksterne komunikacione tokove. E-poslovanje se obuhvatnije definie od e-trgovine, jer ukljuuje prodaju i kupovinu proizvoda i usluga i takoe, pruanje servisa kupcima, saradnju sa poslovnim partnerima, primenu e-uenja i transakcija u okviru organizacije Prema tome e-poslovanje se zasniva na primeni svih oblika informacionih i komunikacionih tehnologija. Glavni procesi organizacije, koji se realizuju u okviru e-poslovanja, ukljuuju proizvodnju, usluge, kupce i interne, upravljaki fokusirane poslovne procese. Primeri procesa e-poslovanja su: Proizvodnja procesi orijentisani na proizvodnju ukljuuju nabavku, narudbe, automatizovano voenje obnavljanja zaliha, procese plaanja i druge elektronske komunikacije sa dobavljaima, ali isto tako i na kontrolu proizvodnje i sve procese koji su direktno povezani sa procesom proizvodnje. Kupci procesi koji su fokusirani na kupce ukljuuju marketing, elektronsku prodaju, obradu narudbi i isplatu i podrku u odnosu sa kupcima. Interni ili upravljaki fokusirani poslovi ukljuuju automatizovane usluge zaposlenima, obuke, portal informacija, video konferenciju i regrutaciju kadra. Pod e-poslovanjem se podrazumeva kupovina i prodaja robe i usluga, briga o klijentima, saradnja sa poslovnim partnerima, elektronske transakcije unutar organizacije gde predmeti transfera mogu da budu: dokumentacija, novac, sredstva itd.

4

E - trgovina

Poslovna inteligencija

E poslovanjeERP

CRM

Upravljanje lancima snabdevanja

Slika 2.1.

E-poslovanje je opti koncept koji obuhvata sve oblike poslovnih transakcija ili razmene informacija koje se izvode korienjem informacione i komunikacione tehnologije. Tumaenje i razumevanje ovog pojma se svakodnevno menja, a naelno bi trebalo da obuhvati sloenost poslovanja na Internetu. E-poslovanje obuhvata e-trgovinu, upravljanje lancima snabdevanja, upravljanje odnosima sa korisnicima CRM (Customer Relationship Management), softverski sistem koji upravlja svim aspektima poslovanja jedne kompanije ERP (Enterprise Resource Planning) i poslovnu inteligenciju (slika 2.1.).

2.2. E-trgovinaE - trgovina predstavlja kupovinu i prodaju dobara ili usluga putem Interneta kao i prihode od reklame, elektronsku razmenu dokumenata koji prate robu, novac i usluge, poslovanje putem elektronskih sredstava: elektronska razmena podataka EDI (Electronic Data Interchange), e-mail, ftp, itd. Termin e-trgovina moe se definisati i kao proces upravljanja onlajn finansijskim transakcijama od strane pojedinaca ili kompanija. Ovaj proces ukljuuje kako maloprodajne, tako i veleprodajne transakcije. Fokus e-trgovine je u sistemima i procedurama pomou kojih dolazi do razmene razliitih finansijskih dokumenata i informacija. E-trgovina se sprovodi korienjem jedne ili vie telekomunikacionih tehnologija u cilju ostvarivanja kontakta ili direktne trgovine s partnerima. U uem smislu pod e-trgovinom se podrazumeva kupoprodaja putem Interneta. Ona ukljuuje ne samo razmenu novca i proizvoda, ve i voenje proizvodnje elektronskim putem, organizovanje logistike i podrke za kupce. Distribuiranje, kupovina, prodaja, marketing i servisiranje proizvoda i usluga putem Interneta i drugih kompjuterskih mrea ini e-trgovinu. Takoe, u pojam e-trgovine ukljuuje se elektronski transfer novca, upravljanje lancem snadbevanja, elektronska razmena podataka i sistemi za automatsko prikupljanje podataka. E-trgovina se moe posmatrati sa ireg i ueg stanovita. ira definicija podrazumeva razmenu poslovnih informacija, odravanje poslovnih odnosa i voenje poslovnih transakcija sredstvima telekomunikacionih mrea. Ua definicija obuhvata kupovinu i prodaju robe, usluga i informacija putem mree. E-trgovina moe da se definie na razliite naine. Svaka definicija pomae da se koncept bolje objasni i razume:

5

E-trgovina je digitalno omoguena komercijalna transakcija izmeu organizacija i pojedinaca. Drugi autori e-trgovinu definiu kao novi koncept, koji se razvija i koji obuhvata proces kupovine i prodaje ili razmene proizvoda, usluga i informacija preko raunarskih mrea i Interneta. E-trgovina nije ograniena samo na kupovinu i prodaju proizvoda, ve obuhvata i sve pretprodajne i postprodajne aktivnosti du lanca snabdevanja. U sutini, e-trgovina obuhvata sve tipove komercijalnih transakcija u kojima se elektronski obrauju podaci, ukljuujui tekst, zvuk i sliku, i prenos preko komunikacionih mrea. Re je o toku informacija izmeu organizacija, bez ljudske intervencije, pri emu se obezbeuje da taj tok bude neprekidan od poetka do kraja svake poslovne transakcije.

2.3. Istorijski razvojTokom 80-tih godina dvadesetog veka e-trgovina je posmatrana kao mono sredstvo za irenje i razvoj velikih poslovnih sistema. Primena raunarske tehnologije u drugoj polovini 80-tih godina ila je u dva smera: nova tehnologija je nala svoju primenu u tradicionalnim trgovinskim institucijama; razvoj raunara i komunikacija je omoguio nastanak nove institucije - e-trgovine. Primena raunara u tradicionalnim trgovinskim institucijama dovela je do upotrebe bar-koda, elektronskog transfera novca i korienja platnih kartica. Uvoenje kompjuterskih skener kasa omoguilo je veu brzinu i tanost naplate, taan uvid u stanje zaliha, veu tanost u specificiranju dnevnog pazara, elektronsko plaanje. Samo elektronsko plaanje omoguilo je momentalni prenos novca sa rauna kupca na raun trgovca, kao i zatitu prodavaca od nesolventnih kupaca. Takoe, protok novca je ubrzan i umanjeni su trokovi potraivanja. Elektronska razmena podataka, izmeu razliitih elemenata kanala distribucije, dovela je do usvajanja jedinstvenih standarda. Polovinom 80-tih godina poinje razvoj interaktivne e-trgovine. Dolazi do spoja elektronike i komunikacije sa tradicionalnom trgovinskom delatnou. Fenomen nazvan e-trgovina donosi nove konkurentske podsticaje u prometnu delatnost i podravanje aktuelnih napora da se uz cenovne razviju i necenovni oblici konkurencija. Mnoga preduzea razvijaju nove trne strategije, npr. poveanje udobnosti kupovine i time je omoguena kupovina od kue. Sredinom 90-tih godina dvadesetog veka pojam e-trgovine poinje da se vezuje iskljuivo za kupoprodajne transakcije koje se odvijaju na Internetu. Od momenta premetanja transakcija iz realnog u Internet prostor, razvoj e-trgovine napreduje neverovatnom brzinom. Ne sme se, meutim, izgubiti iz vida da, pored visoko sofisticirane i mreno orijentisane informacione tehnologije, su morali biti ispunjeni jo neki preduslovi da bi razvoj e-trgovine bio optimalan. Ti preduslovi su: drutveno - ekonomsko okruenje; kultura i navike; poslovno okruenje, trina infrastruktura. Za razvoj e-trgovine na Internetu najbitnije je da je ekonomija stabilna, u smislu stabilnosti cena i nivoa inflacije. U protivnom bilo bi komplikovano drati aurnom veb prodavnicu, a i mogui su gubici ukoliko doe do rasta cena u periodu transera novca.

6

U zemljama sa razvijenom kulturom, raunar i telefon su osnovna sredstva komuniciranja i kupovine. Takoe, u poslednjoj deceniji, telefon sve ee biva zamenjen Internetom. Stanovnici urbanih sredina imaju naviku da kupuju bez linog kontakta: telefonom naruuju veeru, knjige kupuju preko Interneta, novac podiu preko automata itd. Ovi potroai su baza e-trgovine. Navike stanovnitva da kupuju osnovne potreptine bez direktnog kontakta pogoduju ubrzanom razvoju e-trgovine. Da bi se e-trgovina kontinuirano razvijala potrebno je da trina infrastruktura prati njen razvoj. Trina infrastruktura podrazumeva i elektronske berze, razvijenost bankarske infrastrukture, postojanje platnih kartica, prihvatanje platnih kartica, kao i stimulisanje irenja Interneta od strane drave, davanje besplatnih asova informatike i Internet opismenjavanje stanovnitva, i raunarske mree velikih komunikacionih kompanija. Elektronski novac, elektronski ek i elektronske transakcije uopte moraju postati deo savremene trine infrastrukture i digitalne ekonomije. Opirnije o ovoj temi u Prilogu. Konano, sav dosadanji razvoj e-trgovine je pokazao da je baza njenog razvoja u Internetu i Intranet tehnologiji, ali i da je njen razvoj nemogu bez poznavanja sutine komercijalne funkcije i ekonomskog, trinog, okruenja preduzea. Kada je Internet postao vie zastupljeniji 1994. mnogi eksperti su predviali da e e-trgovina ubrzo postati vodei ekonomski sektor. Meutim, trebalo je nekoliko godina da sigurnosni protokoli, kao HTTPS (Hypertext Transfer Protocol Secure), postanu dovoljno razvijeni i iroko rasprostranjeni. Kao posledica, izmeu 1998. i 2000. godine, veliki broj kompanija u SAD-u i Evropi razvio je samo osnovne sajtove. Nakon 2005. godine, e-trgovina se posebno afirmisala u svim veim gradovima irom Severne Amerike, Zapadne Evrope, i odreenih istono azijskih drava. Takoe, e-trgovina se i dalje sporo razvija u nekim industrijalizovanim dravama, a praktino ne postoji u zemljama treeg sveta. E-trgovina ima neogranieni potencijal kako za razvijene tako i nerazvijene zemlje, nudei velike koristi.

2.4. Odnos e-poslovanja i e-trgovineNa osnovu stavova razliitih autora mogu se izdvojiti tri varijante definisanja odnosa izmeu e-trgovine i e-poslovanja: Laudon smatra da je vano praviti razliku izmeu e-trgovine i e-poslovanja, jer se odnose na razliite fenomene. Prema njemu e-poslovanje se odnosi na digitalno omoguene transakcije u okviru kompanije, a e-trgovina se odnosi na transakcije preko granica kompanije. [1] Mnogi autori smatraju da su e-trgovina i e-poslovanje sinonimi. Na primer, Turban u svojoj knjizi kae da se termin e-trgovina koristi u najirem kontekstu, koji je bazino ekvivalentan e-poslovanju i odnosi se ne samo na kupovinu i prodaju, ve i na servisiranje kupaca, saradnju sa spoljnim partnerima i obavljanje elektronskih transakcija u okviru organizacije. Chaffey smatra da se e-trgovina moe realno tretirati kao podskup e-poslovanja jer mnoge akcije koje su vezane za poslovanje i koje se obavljaju elektronski nisu u domenu e-trgovanja. Prema Chaffeyju, e-poslovanje je elektronski ostvarena razmena informacija, kako u okviru organizacije, tako i izmeu organizacije i spoljnih partnera, kojom se podrava niz poslovnih procesa kompanije. [2]

7

2.5. Odnos klasine i e-trgovineE-trgovina se razlikuje od klasine samo po sredstvima rada. Princip trgovine je isti. Kao i u klasinoj trgovini, i u elektronskoj su prisutni elementi: proizvod; mesto; marketing; nain za prijem narudbina; nain za prijem novca; isporuka; mogunost vraanja proizvoda; garancija; tehnika podrka. Proizvod -Po pitanju proizvoda nema razlike. E-trgovina moe se posmatrati kao dodatak klasinoj trgovini, odnosno novi vid obavljanja klasine trgovine, koja podrazumeva "klasine" proizvode. Razlikuje se samo nain isporuke. Mesto -Mesto prodaje, u sluaju e-trgovine, je prvi element u kome se klasina i e-trgovina sutinski razlikuju. Kod e-trgovine, mesto prodaje je veb sajt, odnosno prostor za prodavnicu predstavlja deo veb prostora. Marketing - Marketing je podjednako vaan i za klasinu i za e-trgovinu. Cilj marketinga je poveanje saobraaja kupaca kroz prodavnicu, i poveanje procenta posetilaca koji se odluuju da kupe proizvod. Marketing je podjednako zahtevan i u sluaju klasine i u sluaju elektronske prodavnice, pri emu i jednom i drugom tipu trgovine stoje na raspolaganju i elektronski, veb, i klasini naini marketinga. Prijem porudbina - Elektronska prodavnica obezbeuje prijem porudbina automatski, putem formulara na veb sajtu, i bez potrebe za osobljem koje bi se bavilo kontaktima sa muterijama. Prijem novca - Plaanje u e-trgovini moe se vriti na klasine naine. Najefikasniji nain plaanja, najbri i za korisnika najkomforniji, je plaanje putem kreditne kartice. Meutim, kako ovo podrazumeva kucanje broja kreditne kartice, i slanje tog broja putem Interneta, za ovakvo plaanje neophodna je visoka sigurnost. Zbog toga se proces elektronskog uplaivanja ne sprovodi kao deo e-trgovanja sajta, ve se taj deo procedure preputa nekoj od banaka koja prua uslugu elektronskog transfera novca. Isporuka - Kod trgovine bez klasinog lokala potrebno je obezbediti i isporuku proizvoda jednom kada je naruivanje izvreno. Isporuivanje, odnosno transport proizvoda od prodavca do kupca po pravilu se preputa firmama koje su specijalizovane za taj posao, kao to je brza pota. Isporuka po pravilu nije u nadlenosti firme koja prodaje. U sluaju prodaje usluga, ova stavka nema znaaja. Vraanje proizvoda - Ponekad kupac nije zadovoljan proizvodom koji je kupio, i eli da ga vrati. Ovde se ne radi o neispravnom proizvodu, ve vie o nemogunosti kupca da proceni da li mu je takav proizvod potreban, odnosno da li mu vri potrebnu funkciju pre nego to ga nabavi i proba u svakodnevnom ivotu. Ovakva usluga se kod nas i dalje smatra luksuzom, ali u razvijenim ekonomskim sistemima je svakodnevna pojava. U zavisnosti od tipa trgovine moe se obezbediti potpuni povraaj novca, ili delimian, pri emu firma titi sebe od preteranih gubitaka, jer na njen teret padaju trokovi isporuke prema kupcu i nazad. Delimian povraaj novca esto je prisutan kod prodaje usluga.

8

Garancija - U odreenom malom procentu deava se da ureaj ima fabriku greku, ili da se na njemu javi neispravnost u odreenom propisanom roku. U tom sluaju treba obezbediti mogunost servisiranja proizvoda, ili zamene novim. Teret garancije snosi proizvoa proizvoda, a prodavac samo posreduje u tom procesu. Tehnika podrka - Tehniku podrku, u vidu ivog telefonskog kontakta sa osobljem, obezbeuju firme koje prodaju tehnike proizvode koji nisu jednostavni za korienje. I u ovom delu e-poslovanje donosi mogunost znaajne utede kroz automatizaciju tehnike podrke. Pomo se esto obezbeuje kroz odgovore na najee postavljana pitanja. Posetiocima se preporuuje da pre obraanja za pomo proitaju odgovore na ova pitanja, jer je velika ansa da e meu njima pronai odgovorna pitanje koje imaju. Prisutni su polu-interaktivni sistemi za pomo, kod kojih veb sajt vodi korisnika kroz kategorije, poev od naoptijih oblasti, te suavanjem izbora, dok se ne doe do konkretnog pitanja za konkretan ureaj. Najnepoeljniji pristup, sa aspekta prodavca, je direktno obraanje osoblju firme za neki od proizvoda, zato to takav pristup zahteva skupe ljudske resurse. Kod e-trgovine obino je omogueno direktno kontaktiranje osoblja tehnike podrke putem elektronske pote, uz odreeni rok za odgovor. Na ovaj nain mogue je veliku koliinu pitanja, koja dolaze nepredvidivim tempom, obraditi onda kada osoblju firme to najvie odgovara, a korisnicima je omogueno da pitanje postave u bilo koje doba dana i noi.

2.6. Osnovne karakteristike e-trgovineKarakteristike e-trgovine se pre svega odnose na: Sveprisutnost - Sveprisutnost e-trgovine znai njenu prisutnost bez ikakvih fizikih i vremenskih ogranienja. Trgovinu je mogue obavljati sa personalnog raunara iz kue, sa posla, iz automobila itd. Sa stanovita kupca, sveprisutnost znai redukciju cene transakcija. Globalni potencijal - Tehnologija e-trgovine omoguava da prevazilaenjem geografskih, vremenskih, kulturolokih i nacionalnih barijera, veliina trita e-trgovine bude jednaka potencijalno celokupnoj svetskoj onlajn populaciji, koja je u 2001.godini iznosila oko 400 miliona korisnika. Univerzalni standardi - Tehniki standardi Interneta, na kojima se dominantno zasniva etrgovina su univerzalni standardi, zajedniki za sve nacije i sve dravne zajednice na planeti. Ovim se znatno sniavaju tzv. pristupni trokovi tritu. Univerzalni standardi sniavaju i cenu pretrage trita. Tehnologija e-trgovanja prvi put u istoriji obezbeuje lako nalaenje svih dobavljaa, cena i uslova dostave zadatog proizvoda bilo gde u svetu. Informaciono bogatstvo - Informaciono bogatstvo se odnosi na kompleksnost i sadrajnost neke poruke. Tradicionalno trite, oslonjeno na klasine maloprodajne prodavnice poseduje veliko informaciono bogatstvo, koje obezbeuje personalizovanu prodaju licem u lice, uz sve prigodne audiovizuelne znake. Informaciono bogatstvo tradicionalnog trita, ini tradicionalno trite izuzetno snanim trinim okruenjem. Pre razvoja Interneta postojao je balans izmeu informacionog bogatstva i dostupnosti. to je vei auditorijum dostupan, poruke koje im se mogu uputiti su informaciono siromanije. Interaktivnost - Tehnologije e-trgovine su interaktivne u smislu dvosmernog komuniciranja izmeu prodavca i kupca. Interaktivnost omoguava onlajn prodavcu angaovanje kupca slino onom koje se postie prodajom lice u lice, ali na znatno globalnijoj i masovnijoj osnovi. Informaciona gustina - Pod informacionom gustinom se podrazumeva ukupna koliina i kvalitet informacija dostupnih svim uesnicima na tritu. Internet tehnologije znatno uveavaju informacionu gustinu. Uz redukciju cene prikupljanja, memorisanja, obrade i prenosa informacija, ove tehnologije istovremeno poveavaju protok, tanost i dostupnost informacija, inei ih

9

korisnijim i znaajnijim vie nego ikad do sada. Ovo je dalje rezultovalo u bogatstvu, niskoj ceni i visokom kvalietu dostupnih informacija. Personalizacija - Personalizacija je usmeravanje marketinkih poruka na imenovane pojedince, uz adaptaciju poruka tako da sadre uvaavanje njihovih interesa, procenjenih na osnovu prikupljenih podataka o prolim kupovinama. Navedene karakteristike e-trgovinske tehnologije olakavaju da se jasno izdvoje dve generalne prednosti uvoenja e-trgovine koje se direktno odraavaju na profitabilnost poslovanja: mogunost ostvarenja veih prihoda po osnovu dostupnosti ire potroake baze i poveanja vernosti i ponovljenih kupovina postojeih potroaa; snienje trokova koje se ostvaruje po osnovu elektronske isporuke usluga, ukljuujui snienje trokova kadrova, transportnih trokova i materijalnih trokova. 2.6.1. Prednosti i nedostaci e-trgovine Pozitivni uticaji e-trgovine najvie su se izrazili u industrijskim granama koje se bave proizvodnjom kompjutera, mrene opreme i softvera, kao elemenata koji su neophodni u realizaciji e-trgovine. Negativni uticaji odrazili su se na sektore maloprodaje, distributera i trgovinske posrednike.. Kao osnovne prednosti e-trgovanja se navode sledee: Ukidanje posrednika u trgovini. E-trgovina znaajno smanjuje udaljenost izmeu proizvodaa i kupca, koji sada svoju kupovinu moe da obavi direktno, bez angaovanja tradicionalnih posrednika: velikoprodaje, maloprodaje i u sluaju usluga - distributera. Komunicirajui direktno sa kupcima, kompanije poveavaju vernost svojih potroaa, kojima sada obezbeuju bru i efikasniju uslugu i isporuku. Obezbeivanje boljeg pristupa informacijama. Globalna, trenutna dostava standardizovanih informacija postaje glavni uslov konkurentnosti. Internet omoguava stvaranje okruenja za prikupljanje i slanje informacija uz maksimalno potovanje i uvaavanje komponente vreme. Generalno, e-trgovina omoguava pomeranje ekonomskih aktivnosti blie uslovima savrene konkurencije: niski su transakcioni trokovi, malobrojne su barijere za ulazak i kupci imaju bolji pristup informacijama. Unapreenje odnosa kupac - prodavac. Internet postaje znaajan instrument za prikupljanje informacija, jer kupac i prodavac putem e-pote razmenjuju pozitivne ili negativne kritike koje se odnose na proizvod, isporuku i slino. Praenjem i "surfovanjem" po Internetu kompanija moe mnogo da sazna o tome ta treba da izmeni ili da doda svom proizvodu da bi to bolje odgovarao zahtevima kupaca i kako da pobolja svoje usluge kupcima, to su osnovni preduslovi za dalje irenje i poveanje sopstvenog dela trinog uea. Prema tome, e-trgovina je iz osnova promenila odnos izmeu kupaca i snabdevaa. Umesto masmarketinga i masdistribucije, kreira se personalan odnos jedan prema jedan. Modifikacija tradicionalnog poimanja trita - globalizacija. Budui da firmama omoguava direktan pristup udaljenim tritima, e-trgovina otvara nove mogunosti za ostvarenje ekonomije obima i direktno podrava globalizaciju komercijalnih aktivnosti. Uticaj na efikasnost regulatornih sistema. Omoguavanjem lake i brze realizacije proizvoda i usluga, e-trgovinom se rue mnoge dosadanje granice u razlikovanju domaih i stranih kompanija, do take kada se teko moe odrediti ijoj regulativi podlee realizovana transakcija.

10

Poslovanjem po principima e-trgovine, Internet prua niz mogunosti za maloprodaju: nisu potrebne skupe nekretnine niti araniranje izloga; neophodno je minimalno prodajno osoblje; postoji mogunost da se prodaje kupcima na bilo kojem geografskom podruju; omoguena je trenutna komunikacija; prezentuje se interaktivni multimedijalni katalog koji moe da prui onoliko informacija koliko kupac eli; veoma brzo se moe vriti prilagoavanje za promene u prodajnim cenama i nivou zaliha; velika je mogunost adaptacije zahtevima kupaca. Neophodno je navesti i skup osnovnih stvari koje sajber trgovce ine uspenim: popusti; super selekcija, bogata ponuda; posebne usluge, podseanje na vane datume, postprodajne usluge; komfor, iz fotelje, non-stop, mesecima unapred; brza isporuka; zabava, video igre, ale; koncept dodatne vrednosti. 2.6.2. Ogranienja e-trgovine Usled kompleksnosti sistema e-trgovine javljaju se i odreeni problemi u prodaji preko Interneta: mnogi potencijalni kupci jo uvek ne koriste Internet; mnogi nemaju brze veze; kupovina preko Interneta zahteva veliku dozu poverenja; ugroena lina privatnost; problem stvarnog postojanja prodavca na Internetu. Internet je otvorena javna mrea dostupna svima. Uvek postoji mogunost da neko neovlaeno prati komunikaciju i to kasnije zloupotrebi. Zbog toga je u cilju njegove ozbiljne primene u savremenom poslovanju potrebno pronai mehanizam koji e obezbediti: zatitu tajnosti informacija, spreavanje otkrivanja njihovog sadraja; integritet informacija, spreavanje neovlaene izmene informacija; autentinost informacija, definisanje i provera identiteta poiljaoca. Obezbeenje autentinosti informacija tj. definisanje i provera identiteta poiljaoca postie se upotrebom digitalnih potpisa i digitalnih sertifikata. Svrha digitalnog potpisa je da potvrdi autentinost sadraja poruke, kao i da obezbedi garantovanje identiteta poiljaoca poruke.

2.7. Forme e-trgovineForme e-trgovine se razlikuju prema relacijama koje postoje izmeu uesnika u trgovini, preduzea, kupci, zaposleni, drava, na: B2B (Business to Business), B2C (Business to Customer), C2C (Customer to Customer), C2B (Customer to Business), a u novije vreme se javljaju i sloenije

11

forme koje nastaju kao kombinacija i nadgradnja postojeih, kao to su B2B2C (Business to Business to Customer) i C2B2C (Customer to Business to Customer). 2.7.1. E-trgovina B2B Takvu trgovinu ostvaruju kompanije koje koriste elektronsku mreu za pretraivanje kataloga proizvoda, poruivanje od dobavljaa, prijem faktura i elektronsko plaanje. U to je obino ukljueno i elektronsko obezbeivanje logistike, nabavke i prodaje. B2B e-trgovina ve se ostvaruje, pri emu se naroito koriste EDI transakcije preko privatnih ili WAN mrea. Primarno, B2B trgovina obuhvata interbiznis razmenu, razmenu izmeu kompanija, ali se razvijaju i drugi B2B modeli, kao to su e-distributeri, B2B servis provajderi, brokeri i informacioni posrednici, kojima se proiruje mogunost upotrebe B2B trgovine. Osnovna podela razliitih B2B mehanizama mogla bi da izgleda ovako: e-prodaja (E - Selling); e-kupovina (E- buying ); e-trita (E - markets); e-saradnja (E - Collaboration). E-kupovina podrazumeva korienje veb baziranih tehnologija u cilju automatizacije procesa poruivanja. Najvei deo aktivnosti danas je fokusiran na proces indirektne kupovine neproizvodnih dobara i usluga, odnosi se na MRO (Maintainance, Repair and Operations). Ipak, vodee kompanije koriste Internet kao podrku za sve aktivnosti vezane za nabavku. E - prodaja se odnosi na korienje Interneta kao kanala za prodaju proizvoda i usluga. Proces prodaje moe da se obavi direktno preko veba, moe da bude integrisano sa specifinim poslovnim partnerom, ili vie njih, ili pak, moe biti realizovan preko nekog treeg uesnika. Razni mehanizmi mogu biti korieni u procesu elektronske prodaje. U osnovi, to su najee elektronski katalozi. Koristi koje ostvaruju dobavljai: Nii trokovi - B2B e-poslovanje treba da rezultira niim trokovima pregovaranja, prodaje i transakcija. Pristup novim kupcima - Omoguen je direktan pristup kupcima. Ovakav sistem omoguava kontakt sa novim kupcima i organizaciju manjih rauna na daleko efikasniji nain. Unapreenje kontrole zaliha - B2B sistemi, posebno oni razvijeni od strane distributera, mogu da omogue veu transparentnost narudbina i cena agregiranjem informacija, to vodi smanjenom nivou zaliha i konkurentnijim cenama. Zadravanje kupaca - Ovo je jedna od moda najmanje oiglednih prednosti ovakvog naina poslovanja. vrsta integracija sa kupcima radi zadovoljenja njihovih potreba je znaajan faktor u spreavanju kupaca da promene dobavljaa. Klasifikacija kupaca - B2B omoguava efikasniju klasifikaciju kupaca. Koristi koje ostvaruju potroai: pristup dobro poznatim, sigurnim brendovima; replikacija poznate kataloke prodaje; hijerarhijska struktura i dobro organizovana pretraga. Potencijalni nedostaci: limitiran portfolio proizvoda, samo proizvodi datog proizvoaa; nepostojanje mogunosti poreenja cena;

12

limitirana kontrola nabavke; nepostojanje integracije sa ERP sistemom kupca. Termin mehanizmi za podrku se odnosi na korienje Interneta za saradnju sa poslovnim partnerima u smislu irem od puke kupovine i prodaje. To je nain na koji kompanije dizajniraju, kupuju, razvijaju, prodaju proizvode koje koriste krajnji potroai. Mehanizam za podrku moe da se realizuje u okviru privatnih ili javnih trgovakih mrea. Saradnja meu firmama je postojala oduvek, Internet je tu saradnju podigao na jedan vii nivo. Uz pomo Interneta, saradnja poprima jedan unapreen oblik, i sada postaje mogue deljenje informacija, formulara, prognoza, informacija o proizvodima i slino, u deliu sekunde, bez obzira na geografske udaljenosti. Mehanizam za podrku daje nove dimenzije tradicionalnim vezama izmeu dobavljaa, potroaa i drugih uesnika u nekoliko kljunih oblasti: smanjenje trokova; poveanje produktivnosti; bolje predvianje. 2.7.2. E-trgovina B2C E-trgovina na relaciji od kompanije do potroaa, B2C uglavnom ini elektronsku kupovinu, elektronsku maloprodaju, ali obuhvata i obezbeenje informacija putem mree, korienje igrica na mrei, i slino. Potroai naruuju proizvode i usluge elektronskim putem od preduzea. Internet prua razliite mogunosti marketinkog nastupa preduzea i omoguava masovni pristup potroaa proizvodima i servisima elektronskim putem. Ova kategorija e-trgovine znaajno se poveala razvojem veba. Iako znaajno manji segment e-trgovine, B2C trgovina je najvie obraivana i prouavana u odnosu na dominantnu kategoriju B2B e-trgovanja. U okviru iste proizvodne kategorije bolji rezultati se postiu sa proizvodima koji imaju sledee karakteristike: proizvodi s poznatim robnim markama; proizvodi koji mogu da se prevedu u softversku verziju, knjige, muzika i video; proizvodi za koje garanciju daju visoko pouzdani ponuai; relativno jeftini proizvodi; proizvodi koji se stalno kupuju; proizvodi sa standardnom specifikacijom; proizvodi ije operativne procedure mogu bolje da se prikau pomou videa; proizvodi koji su kupcu dobro poznati i koji ne mogu da se otvaraju pre kupovine ni u klasinim prodavnicama. 2.7.3. Ostale forme e-trgovine E-trgovina C2C C2C je forma e-trgovine u kojoj potroai direktno trguju sa potroaima. Kompanija koja podrava ovakav oblik trgovine mora da ima netradicionalan nain zarade. Ovaj model se ostvaruje na sledei nain. Pojedinac priprema proizvod za trite, stavlja proizvode na aukciju ili prodaju, oslanja se na trine posrednike, onlajn markete, koji obezbeuju kataloge, pretraivae i servise za kompletiranje transakcija. U toj kategoriji potroa direktno prodaje potroau nekretnine, i)

13

automobile, usluge vezane za uenje i slino. Vie aukcionih sajtova, onlajn kreatora trita, omoguava potroaima da ponude zainteresovanima svoju robu ili usluge. Poznati primer je aukcioni sajt eBay, na kojem je procenjena vrednost prodaja oko pet milijardi dolara, uz znaajne perspektive rasta. U C2C trgovini potroa pripremi proizvod za trite i stavi ga na aukcioni ili prodajni sajt, a od kreatora trita oekuje da obezbedi katalog, pretraivae i mogunosti plaanja, odnosno da uini moguim predstavljanje, otkrivanje tj. pronalaenje i plaanje proizvoda. ii) E-trgovna C2B Ovu kategoriju ine pojedinci koji prodaju proizvode ili usluge organizaciji, kao i pojedinci koji trae prodavce i sa njima ostvaruju transakcije. Potroai su proaktivni prema biznisu, na primer, kupac pokazuje koliko je spreman da plati za avionsku kartu. Postoji i nekoliko formi koje se u novije vreme javljaju u obliku kombinacije ve postojeih, osnovnih formi: E-trgovina na relaciji B2B2C - oblik se javio kao nova forma, i to kao rezultat propasti mnogih B2C kompanija, zbog velikih trokova isporuke. To je lanac koji povezuje sve karike od proizvodnje proizvoda do isporuke do krajnjeg kupca. Ovaj model je korienje modela B2B koji podrava poslovanje preduzea po modelu B2C, doprinosi uspeh u B2B i zadovoljava potencijalnu tranju B2C. E-trgovina na relaciji C2B2C - forma koja povezuje kupce preko posrednika. Ona ukljuuje potroae sprovodei transakciju sa ostalim potroacima, koristei onlajn preduzee kao posrednika.

14

3 .PRAVNA REGULATIVA E-TRGOVINE3.1. Potreba za donoenjem zakonaGlobalizacija, razvoj novih tehnologija koje omoguavaju brzu razmenu informacija irom sveta, uticali su na stvaranje novih uslova poslovanja i kod nas. Razvoj informacione tehnologije sa sobom nosi itav niz promena i za korisnike znai nov nain rada i ivota, posebno u pogledu prikupljanja informacija. U takvom okruenju, koje na ubrzani tehnoloki razvoj gleda kao na uslov bez kojeg se ne moe, industrijski i privredni rast i razvoj moe opstati samo stalnim prisustvom u sreditu globalnih informatikih zbivanja. Informaciona tehnologija je postala glavni pokreta promena i reavanja privrednih, socijalnih i svih drugih problema i sredstvo povezivanja sa meunarodnom zajednicom. E-poslovanje, posebno preko Interneta otvara mogunost novom vidu komuniciranja sa potroaima i konkurencijom. Ignorisanje i nespremnost za ukljuivanje u to novo trite, znaajno umanjuje konkurentske prednosti svakog poslovanja. Takva situacija zahteva prilagoavanje novim informacionim i tehnolokim trendovima, kao i stvaranje zakonske osnove za kreiranje dugoronog plana razvoja tog podruija. E-trgovina danas predstavlja jedan od najsavremenijih naina vrenja poslovnih aktivnosti i obuhvata sve segmente drutvenog ivota, od privrede, bankarstva, zdravstva, dravne uprave, pravosua i sl. E-poslovanje obuhvata lepezu komercijalnih transakcija koje se u celini ili delimino vre elektronskim putem (oglaavanje i promociju, odnose izmeu trgovaca i prodajne aktivnosti, elektronsku nabavku i podrku poslovnim procesima, a delimino i isporuku putem interneta). Razvoj e-trgovine unutar informacionog drutva, stvara mogunosti za zapoljavanje, posebno u malim i srednjim preduzeima, stimulie ekonomski rast i ulaganje u inovacije i doprinosi jaanju konkurentnosti industrije, pod uslovom da je svima omoguen pristup Internetu.

3.2. Pravno regulisanje e-trgovineE-trgovina je pravno regulisana sledeim: Modelom zakona o e-trgovini UN-a iz 1996. godine Usvojila ga je Komisija UN za meunarodno trgovinsko pravo UNCITRAL (The United Nations Commission on International Trade Law), sa ciljem da poslui kao model nacionalnim zakonodavstvima za otklanjanje pravnih prepreka korienju modernih sredstava komunikacija za zakljuivanje meunarodnih trgovakih poslova.

Modelom zakona o elektronskom potpisu UN-a iz 2001. godine Ovaj model zakona na detaljan nain ureuje zahteve koji se tiu e-poslovanja. Uputstvom EU o elektronskom potpisu iz 1999. godine Uputstvom se uspostavlja ujednaen pravni okvir za zemlje Evropske unije u podruju elektronskih potpisa i infrastrukture sertifikatora. Elektronskim potpisima priznata je pravna snaga nezavisno o korienoj tehnologiji. Uputstvom se ureuju pravni uinci elektronskih

15

potpisa i sertifikata, osnivanje i rad davaoca usluga sertifikovanja kao i njihova odgovornost, a obuhvaeno je i pitanje transparentnosti unutranjeg trita usluga sertifikovanja i uslovi priznavanja stranih, vanjskih sertifikata. Uputstvom EU o e-trgovini iz 2000. godine Ovim uputstvom koje se sastoji od 24 lana i aneksa uspostavlja se pravni okvir za odvijanje trgovine na Internetu. Konvencijom o upotrebi elektronske komunikacije u meunarodnim ugovorima iz 2005. godine [3] Odgovor na nova pravna pitanja koja donosi razvoj tehnologije obino daju prvo nacionalni zakonodavci i sudovi, ali su se u ovom sluaju, zbog globalnog karaktera trgovine i sredstava komunikacija, te globalnog znaaja ovog pitanja, u taj proces od poetka aktivno ukljuile meunarodne organizacije. Instrumenti koji su odabrani da bi se uticalo na ujednaeno regulisanje ovog pitanja ipak jasno govore o tome da nacionalni zakonodavci imaju slobodu izbora konkretnih reenja.

3.3. Pravno regulisanje e-trgovine u Republici SrbijiRepublika Srbija je donoenjem Zakona o elektronskom potpisu, zapoela proces stvaranja pravnog okvira, neophodnog za uspeno uspostavljanje, funkcionisanje i razvoj informacionog drutva. Punom implementacijom tog zakona stvaraju se uslovi za primenu elektronskog potpisa i razmenu elektronskih dokumenata. Time se stvara prostor za intenzivnije delovanje sistema etrgovine, koja sve vie postaje imperativ konkurentnosti na svetskom tritu. Donoenjem Zakona o e-trgovini [4] stvorio se pravni osnov za izjednaavanje elektronskih oblika poslovanja sa klasinim neposrednim oblikom. To podruje do sada nije bilo zakonski regulisano, to je predstavljalo znaajnu prepreku u razvoju e-trgovine, odnosno opteg privrednog razvoja Republike. E-trgovina podrazumeva upotrebu razliitih oblika informacione i komunikacione tehnologije u poslovnim procesima izmeu subjekata koji se bave trgovakim, proizvodnim i uslunim delatnostima, provajdera informacija, organa dravne uprave i potroaa. Dodatni stimulans za razvoj elektronskog trgovanja, osim putem Interneta, treba da se ostvari i kroz liberalizaciju telekomunikacija. Zakon o elektronskoj trgovini, stupio na snagu dana 10.6.2009. godine, dalje Zakon. Novodoneti Zakon o elektronskoj trgovini po svojoj sistematici i sadrini baziran je na Modelu zakona o e-trgovini od UNCITRAL-a. Zakon predstavlja novinu u naem pravnom sistemu, imajui u vidu da ureuje jednu oblast koja do sada nije bila pravno ureena. Obrauje oblast prometa robe i usluga elektronskim putem koji se preteno obavlja putem Interneta, kao i putem drugih elektronskih mrea za razmenu podataka. Zakon predstavlja deo tzv. evropske zakonodavne agende, odnosno propisa ije je donoenje ili izmena u neposrednoj vezi sa procesom usaglaavanja domaeg zakonodavstva sa pravom Evropske unije. Predstavlja potpunu transpoziciju pravila relevantne evropske direktive, i to: Direktive br. 2000/31/EZ o e-trgovini [5], kao i odreenih odredbi Direktive 98/48/EZ o izmenama Direktive 98/34/EZ [5]. U pogledu konkretnih zakonskih reenja, ovaj propis je u velikoj meri baziran na odredbama navedenih propisa komunitarnog prava, na slian nain kao to je to iskustvo i veine zemalja lanica Evropske unije u pogledu implementacije ovih direktiva, kao i zemalja u regionu. Zakonom se ureuju sledea pitanja:

16

uslovi i nain pruanja usluga informacionog drutva, obaveza informisanja korisnika usluga; elektronska komercijalna poruka; pravila u vezi sa zakljuenjem ugovora u elektronskom obliku; odgovornost pruaoca usluga informacionog drutva; nadzor nad sprovoenjem zakona; prekraji.

3.4. Sadraj Zakona, ta obuhvata i na ta se odnosiPredmet Zakona je ureenje uslova i naina pruanja usluga informacionog drutva, obaveza i odgovornosti prualaca ovih usluga, pravila u vezi sa zakljuivanjem ugovora u elektronskom obliku, kao i nadzora nad njegovom primenom i prekraja zbog povrede propisanih obaveza. Cilj Zakona je pravna sigurnost uesnika u prometu robe i usluga koji se odvija u elektronskom obliku i putem informacionih mrea.

3.4.1. Objanjenjenje osnovnih pravnih instituta i pojedinanih reenja U Zakonu se nalaze sledei lanovi: lan 1. definie predmet i sadrinu zakona. lan 2. odreuje oblasti na koje se zakon ne primenjuje, a to su: zatita podataka, oporezivanje, zastupanje stranaka i zatitu njihovih interesa pred sudovima, kao ni igre na sreu sa novanim ulozima. lan 3. definie znaenje kljunih izraza koji se koriste za potrebe ovog zakona, a to su: podatak, nedoputeni podatak, usluga informacionog drutva, prualac usluga informacionog drutva, korisnik usluga, potroa, ugovor u elektronskoj formi i komercijalna poruka. lan 4. odreuje podruje primene ovog zakona. lan 5. ureuje slobodu pruanja usluga informacionog drutva, to podrazumeva da za vrenje tih usluga nije potrebno pribavljanje posebne dozvole ili odobrenja kao i minimalni uslovi koje svaki prualac usluga mora da zadovolji. lanovi 6., 7. i 8. ureuju pitanja obaveze informisanja i komercijalnu poruku. Ovim lanovima propisane su obavezne informacije koje je svaki prualac usluga informacionog drutva duan da prui korisnicima (naziv, sedite, elektronsku adresu pruaoca usluga, PIB...), komercijalna poruka i netraena komercijalna poruka. lan 9. ureuju formu i punovanost ugovora, ugovor moe biti zakljuen u elektronskoj formi, kao i ponuda i prihvat ponude. lan 10., ureuje ugovore na koje se ovaj zakon ne primenjuje. lan 11. ureuje pitanje elektronskog potpisa. lan 12. propisuje obavezne podatke i obavetenja koja je prualac usluga duan da da korisniku pre zakljuenja ugovora.

17

lanovi 13., 14. i 15. ureuju dostupnost ugovora, potvrdu prijema elektronskog dokumenta koji sadri ponudu ili prihvat ponude za zakljuenje ugovora, kao i vreme zakljuenja ugovora. lanovi 16., 17, 18, 19. i 20. ureuju pitanje odgovornosti pruaoca usluga informacionog drutva. Propisano je da prualac usluga informacionog drutva nije odgovoran za sadraj poslate poruke, ali je duan da sprei bilo kakvu zloupotrebu svojih resursa, za koju nije odgovoran, osim u sluaju uestvovanja u takvoj zloupotrebi. U tom smislu propisano je iskljuenje odgovornosti, privremeno uvanje podataka, trajnije uvanje podataka, linkovi i obavezna obavetenja. Pod privremenim uvanjem podataka podrazumeva se uvanje u svrhu utede komunikacionih resursa. Takav oblik uvanja podataka je privremen iz razloga to se podaci kojima nije niko pristupio u odreenom vremenskom intervalu automatski briu. Trajnije uvanje podataka podrazumeva uvanje u svrhu njihove reprodukcije, kao to su npr. Internet serveri posredstvom kojih se prodaje usluga hostovanja Internet stranica. lan 21. ureuje nadzor nad primenom ovog Zakona. lan 22. propisuje novane kazne za prekraje u skladu sa Zakonom o prekrajima. 3.4.2. Usluge informacionog drutva Pojam usluga informacionog drutva, predstavlja osnovni pravni institut Zakona, koji se odreuje kao "usluga koja se prua na daljinu uz naknadu putem elektronske opreme za obradu i skladitenje podataka, na lini zahtev korisnika usluga, a posebno prodaja robe i usluga putem Interneta, nuenje podataka i reklamiranje putem Interneta, elektronski pretraivai, kao i omoguavanje traenja podataka i usluga koje se prenose elektronskom mreom, obezbeivanje pristupa mrei ili skladitenje podataka korisnika usluga". Na osnovu navedene odrednice, konstitutivni elementi usluge informacionog drutva, u smislu Zakona, su: da se prua na daljinu; da je na lini zahtev korisnika usluge; da je predviena (novana) naknada; da se ugovara iskljuivo putem elektronske komunikacije. Izraz usluga informacionog drutva moe da izazove nedoumice i tekoe u razumevanju pravog smisla ovog pojma, pa time i nejasnoe u primeni ovog zakona. Mogua su izvesna pojmovna preklapanja sa drugim propisima koji ureuju ili treba da urede pojedine oblasti informacionog drutva. Meutim, vano je uoiti da je ovde re o komercijalnoj usluzi elektronskim putem i neophodno je da se navedeni konstitutivni elementi kumulativno jave u pojedinim situacijama, kako bi Zakon bio primenjen kao merodavan u konkretnom pravnom odnosu. U tom svetlu je potrebno precizirati i predmet komunikacije koja se odvija u sklopu te usluge, a to je, prema zakonskoj definiciji, podatak (informacija, poruka, dokument), koji je u svakom momentu iskljuivo elektronskog (digitalnog) oblika, od svog nastanka, preko prenosa, do uvanja i prikazivanja. Oblici razmene podataka elektronskim putem koji nemaju komercijalno svojstvo, kao i komercijalne aktivnosti koje imaju kombinovana svojstva, ukljuuju dostavu ponude putem pote ili zahtevaju povratnu informaciju u pismenom ili usmenom obliku, ili bilo koji drugi vid prekida elektronskog svojstva podatka koji je predmet komunikacije ili neposredno prisustvo uesnika u prometu, iskljuuje primenu pravnog reima propisanog ovim Zakonom i vraa na teren klasine trgovine.

18

3.4.3. Personalna primena Zakona U pogledu subjekata koji imaju svojstvo pruaoca usluge e-trgovine, Zakon je potpuno liberalan, u skladu sa naelima slobode trita, to podrazumeva da svako ko je u skladu sa vaeim domaim propisima registrovan za privrednu delatnost, ima pravo i mogunost obavljanja svoje delatnosti putem e-trgovine. Zakonom nisu predviene nikakve posebne licence, dozvole, registracije ili drugi administrativni tereti ili prepreke obavljanju odgovarajue delatnosti elektronskim putem. Pravno dejstvo ovog zakonskog reenja je da sva privredna drutva, kao i preduzetnici, koji su registrovani prema naim propisima i sa seditem u Srbiji, imaju pravo da pruaju usluge informacionog drutva, na koje se primenjuju odgovarajui poreski, spoljnotrgovinski, devizni, raunovodstveni, carinski i drugi propisi u zavisnosti od konkretnog oblika delatnosti.[8] Ovakvo zakonsko reenje je logino i predstavlja konkretizaciju relevantnih standarda Evropske unije, kao i Svetske trgovinske organizacije, jer su iskljueni bilo kakvi posebni oblici ogranienja trita u ovoj oblasti, a istovremeno ukazuje na to da e-trgovina nije posebna delatnost, ve samo jedan od moguih naina obavljanja delatnosti prometa robe i usluga. S druge strane, pojam korisnika usluge obuhvata kako i fizika lica, u kojem se delu u znaajnoj meri poklapa se sa pojmom potroa, tako i pravna lica koja obavljaju ovaj vid prometa zbog svojih profesionalnih ciljeva, odnosno u okviru cilja svog poslovanja. 3.4.4. Ugovor u elektronskom obliku Jedna od najznaajnijih novina koja je Zakonom predviena jeste ugovor u elektronskom obliku. Polazei od specifinosti elektronske komunikacije, koja podrazumeva nepostojanje neposrednog prisustva druge strane u komunikacionom inu, ve prenos podataka na daljinu, kao i izostanak materijalnog traga o sadraju realizovane komunikacije, pre svega u obliku pisanog dokumenta, bilo je potrebno posebno urediti nain zakljuenja ugovora u elektronskom obliku. U tom smislu, Zakonom se ureuje da se Izjave volje o ponudi i prihvatu ponude daju u elektronskom obliku, odnosno razmenom podataka koji su iskljuivo elektronskog karaktera. Sva opta pravila obligacionog prava vae i primenjuju se na ugovore u elektronskom obliku, obezbeena je pravna sigurnost jer je predvieno da ne postoji mogunost osporavanja punovanosti ugovora samo iz razloga to je taj ugovor nastao u elektronskom obliku. Propisana je posebna forma ugovora, koja podrazumeva da su i ponuda i izjava o prihvatanju ponude dati u iskljuivom elektronskom obliku. Razlog za posebno propisivanje elektronske forme ugovora se naroito ogleda u obliku izjave volje i njenog sadraja, koji je elektronskog karaktera, vremenskoj neposrednosti razmene izjava pored injenice prostorne udaljenosti dve strane, kao i pitanju sigurnosti u pogledu sadraja date izjave, identiteta njenog davaoca i mogunosti ponovnog pristupa tim podacima. Ugovor u elektronskom obliku predstavlja posebnu zakonsku formu ugovora, koja se ogleda u propisanim uslovima punovanosti ugovora zakljuenog elektronskim putem, u kojem sluaju potpada pod pravni reim ureen ovim Zakonom. U pogledu zakljuivanja ugovora u elektronskom obliku, predviena je obaveza pruaoca usluga da potencijalnom korisniku usluga, pre zakljuenja ugovora, obezbedi na jasan, razumljiv i nedvosmislen nain podatke i obavetenja o postupku koji se primenjuje kod zakljuivanja ugovora. Od velikog znaaja je postojanje tehnike mogunosti za prepoznavanje i ispravljanje pogrenog unosa podataka od strane korisnika, pre njegove predaje ili slanja. Za zakljuenje ugovora, prualac

19

usluge je obavezan da elektronskim putem potvrdi prijem elektronske poruke koja sadri ponudu ili prihvat ponude za zakljuenje uguvora. U vezi sa sigurnou u pogledu identiteta ugovaraa, Zakonom je predviena mogunost da elektronska poruka bude potpisana kvalifikovanim elektronskim potpisom, u skladu sa zakonom kojim se ureuje elektronski potpis, ukoliko je to propisano posebnim zakonom ili propisom, odnosno ako to predstavlja posebnu ugovornu formu. Istovremeno, predvieni izuzeci u pogledu primene ugovora u elektronskom obliku su pravni poslovi iji je predmet prenos prava svojine i drugih stvarnih prava na nepokretnostima, ugovore iz naslednog i porodinog prava, ugovore o raspolaganju imovinom lica kojima je oduzeta poslovna sposobnost, ugovore o poklonu, kao i druge ugovore za koje je posebnim zakonom predviena druga zakonska forma. Ugovor u elektronskom obliku se javlja kao osnovni instrument pravne sigurnosti u etrgovini, imajui u vidu da predvia specifinosti u pogledu naina zakljuivanja i oblika, koje presudno utiu na mogunost dokazivanja postojanja ugovora i realizacije odgovarajue pravne zatite, u sluaju povrede ili neispunjenja ugovorne obaveze bilo koje ugovorne strane, odnosno kako pruaoca usluge informacionog drutva, tako i korisnika te usluge. U pogledu podataka koji su sadraj komunikacije u odvijanju prometa elektronskim putem, vano je uoiti da je ovde re o podacima koji imaju iskljuivo elektronski karakter, odnosno koji su nastali, poslati, primljeni, zabeleni, skladiteni i prikazani elektronskim putem. Ovde je re o podacima koji kumulativno obuhvataju sve navedene elemente i koji u svakom momentu imaju elektronski oblik. Kako bi ugovor u elektronskom obliku, u smislu ovog zakona, bio punovaan, potrebno je da prualac usluge, bez odlaganja, posebnom elektronskom porukom, potvrdi prijem prihvata ponude od strane korisnika, kao i kada je to posebno predvieno, da je elektronska poruka potpisana kvalifikovanim elektronskim potpisom, u skladu sa zakonom i propisima kojima se ureuje elektronski potpis. 3.4.5. Obaveze i odgovornost prualaca usluga Zakonom je utvrena obaveza pruaoca usluga da u svakom momentu obezbedi propisane informacije, koje omoguavaju njegovu nesumnjivu identifikaciju (lino ime ili firma, podaci o seditu, registraciji u Registru privrednih subjekata, PIB, posebnoj regulisanoj delatnosti i sl.), kao i u pogledu cena, datih na jasan i nedvosmislen nain, sa naznakom trokova dostave, ostalih manipulativnih trokova, poreza i drugih trokova koji utiu na cenu. Naroiti znaaj ima pokuaj ureivanja tzv. anti-spam zatite, kao prvi takav pokuaj u naem zakonodavstvu. Naime, predviena je, a i u kaznenim odredbama Zakona sankcionisana, zabrana netraene komercijalne poruke, odnosno komercijalne poruke koja se upuuje elektronskom potom bez prethodnog pristanka lica kome je ta poruka namenjena. U pogledu primene propisa o zatiti potroaa, u e-trgovini se primenjuje zakon kojim se ureuje ta oblast, ako ovaj Zakon ne predvia neto povoljnije. Pored toga, prema odredbama Zakona, e-trgovina se smatra trgovinom na daljinu, to je naroito znaajno u pogledu primene posebnih odredbi Zakona o zatiti potroaa koje se odnose na ovaj oblik trgovine. Odgovornost uesnika u elektronskom ugovaranju, odnosno u e-trgovini potpada pod opti reim graanskopravne odgovornosti. Izuzeci propisani ovim zakonom, odnose se na odreene situacije u kojima se iskljuuje odgovornost pruaoca usluga, pre svega u pogledu prenosa podataka bez odgovornosti za sadraj, kao i privremenog i trajnog skladitenja podataka, odnosno keiranja i hostovanja.

20

Izuzetno, odreene izjave volje, ukljuujui i neke ugovore, ne mogu biti zakljueni u elektronskom obliku, i to: pravni poslovi kojima se vri prenos prava svojine na nepokretnosti ili kojima se ustanovljavaju druga stvarna prava na nepokretnostima; izjave stranaka i drugih uesnika u postupku za raspravljanja zaostavtine, forma zavetanja, ugovori o ustupanju i raspodeli imovine za ivota, ugovori o doivotnom izdravanju i sporazumi u vezi sa nasleivanjem, kao i drugi ugovori iz oblasti naslednog prava; ugovori o utvrivanju imovinskih odnosa izmeu branih drugova; ugovori o raspolaganju imovinom lica kojima je oduzeta poslovna sposobnost; ugovori o poklonu; drugi pravni poslovi ili radnje, za koje je posebnim zakonom ili na osnovu zakona donetih propisa, izriito odreena upotreba svojerunog potpisa u dokumentima na papiru ili overa svojerunog potpisa (lan 10. Zakona). Ova odredba je identina odredbi lana 3. Zakona o elektronskom potpisu. 3.4.6. Nadzor nad sprovoenjem Zakona i kaznene odredbe Zakon sadri i odredbe o nadzoru nad sprovoenjem Zakona, predviajui nadlenost ministarstava za poslove: trgovine i usluga i telekomunikacija i informacionog drutva. Zakon ne sadri posebne odredbe o ovlaenjima ovih ministarstava u vrenju nadzora, ime se njihova ovlaenja svode na ovlaenja iz optih propisa. Predviena je odgovornost za prekraje koji su navedeni u lanu 22. Zakona. Nije jasno na koga se ove odredbe odnose, kao to nije jasno ni na koga se odnose obaveze ije neizvrenje predstavlja prekraj. Moe se zapaziti da je zakonodavac ovde zaao u privatnopravnu sferu propisujui odgovornost za prekraje zbog neispunjenja obaveza prema korisniku usluga. Takve su na primer odredbe koje predviaju odgovornost za sluaj da korisniku usluge nije pre zakljuenja ugovora obezbeen uvid u propisane podatke, nije omogueno korisnicima usluga pristup tekstu ugovora o uslugama i optim uslovima poslovanja. Ako potencijalnom korisniku nije omoguen uvid u propisane podatke pre zakljuenja ugovora, on ne mora ni da zakljui ugovor sa tim davaocem usluga i time reava svoj problem. Ova odredba bi imala vie smisla kada na tritu ne bi bilo konkurencije u pruanju ovakvih usluga, dok u sluaju konkurencije, ovakvi problemi se reavaju mehanizmima trita i slobode konkurencije, a ne prekrajnom odgovornou. Zakon po svojoj sadrini ne spada ni u sistemske ni u propise koji su neophodni u pravnom sistemu. Po svojim odredbama, izvesno je ve sada da su neke neprimenljive ili sporne, a ostaje da se u praksi primeti njegov uticaj. 3.4.7. Mesto Zakona u domaem pravnom sistemu Zakonom se ureuje deo oblasti koja se naziva e-poslovanje, koje pored prometa robe i usluga elektronskim putem, obuhvata i plaanje elektronskim putem, pouzdanu identifikaciju uesnika u prometu, kao i posebna pitanja iz oblasti primene poreskih, carinskih, spoljnotrgovinskih i drugih propisa od znaaja za ovu oblast. Pored Zakona, u ovom momentu su na snazi odreeni propisi koji upotpunjavaju pravni reim E-poslovanja, a naroito propisi Narodne banke Srbije o elektronskom plaanju i Zakon o elektronskom potpisu i propisi doneti na osnovu tog zakona.

21

Meutim, u praksi E-poslovanja, koja se postepeno razvija kod nas, javlja se niz praktinih pitanja koja iziskuju posebnu panju u pogledu primene odreenih vaeih propisa ili potrebu njihove izmene ili dopune. Ovde je naroito re o primeni propisa u vezi fiskalnih kasa, deviznog poslovanja, kao i prakse carinjenja robe koja se javlja kao uvozna roba u prometu preko Interneta. Pored toga, svoje mesto u primeni u ovoj oblasti imaju i opti sektorski propisi o trgovini, naroito u pogledu regulative koja se odnosi na trgovinu na daljinu i direktnu trgovinu, kao i propisi o zatiti potroaa i o oglaavanju.

3.5. Rezime pravne regulativeMoe se zakljuiti da novodoneti Zakon zaokruuje do sada nedostajui deo celine pravnog okvira za e-poslovanje i obezbeuje nuni nivo pravne sigurnosti u obavljanju prometa elektronskim putem, a naroito u njegovom najpopularnijem vidu, preko Interneta. Istovremeno, treba oekivati nove normativne, ali i operativne korake nadlenih organa u pravcu otklanjanja preostalih prepreka, preteno vezanih za primenu propisa iz ove oblasti, kako bi i kod nas etrgovina ostvarivala intenzivan razvoj kakav belei u razvijenim zemljama. U odnosu na druge zakone, ovaj zakon je specijalan zakon - lex specialis, to znai da se iskljuuje primena drugih propisa kojima se ureuju komercijalne poruke, odreene usluge, zakljuenje ugovora, zatita potroaa. Iako lex specialis, on sam iskljuuje svoju primenu, ako bi njegova primena bila nepovoljnija za potroae. Naime, lanom 4. stav 3. Zakona predvieno je da se odredbe tog zakona primenjuju i na zatitu potroaa, ako bi to bilo povoljnije za potroae od opteg reima ustanovljenog drugim propisima, ime se posredno iskljuuje njegova primena, ako bi to bilo nepovoljnije u odnosu na pravila ustanovljena optim normama o zatiti potroaa. Zakonom se upuuje i na primenu optih pravila obligacionog prava, iako bi se ona primenjivala i bez takvog upuivanja, kao i na pravila predviena za trgovinu na daljinu.[9] Da bi se, otklonila bojazan falsifikata, razvijen je elektronski potpis - specijalan softver koji omoguava pouzdanu identifikaciju davaoca izjave, ak pouzdanije od svojerunog potpisa. Zakonom o elektronskom potpisu su ureena pitanja vezana za njegovo korienje. Potreba za elektronskim potpisom jo je vea kod finansijskih transakcija nego kod ugovora zbog neposrednog dejstva koje se ostvaruje potpisivanjem, a koje se ispoljava kroz prenos novca, to nosi vei rizik od tvrdnje da je ugovor zakljuen.

22

4 .ELEKTRONSKI POTPISElektronski potpis predstavlja tehnologiju ijom se primenom u sistemima e-poslovanja omoguava provera autentinosti potpisnika, zatita integriteta podataka koji se prenose i neporecivost elektronskog potpisivanja date poruke ili dokumenta. Dakle, analogno svojerunom potpisu u standardnom poslovanju, elektronski potpis se koristi u e-poslovanju. tavie, elektronski potpis ima i dodatnu osobinu da titi integritet elektronski potpisane poruke, to vojeruni potpis ne obezbeuje.

4.1. Definicija i nacrt ZakonaOdreeni zakoni doneti u razvijenim zemljama, a koji su vezani za ovaj pojam, podrazumevaju da se uspostave takvi sistemi koji se baziraju na tzv. infrastrukturi javnih kljueva.To podrazumeva da e biti obavezujui samo oni elektronski potpisi koji su odobreni od strane vlasti odnosno od strane Vlade. Bitna stvar je postepeno reavanje problema elektroskog potpisa kao i samog e-poslovanja. to bi znailo da se prvo mora raditi na tome da se uklone sve prepreke koje postoje, re je o zakonskim preprekama, za uvoenje elektronskih dokumenata. Firme koje e koristiti pogodnosti eposlovanja treba da imaju svu potrebnu slobodu da izmeu sebe dogovaraju, a i formiraju tehnike standarde za formiranje elektronskih ugovora. Vlade koje se bave projektima e-uprave i eposlovanja mogu da eksperimentiu sa sistemima potvrde identiteta. U Republici Srbiji nacrt Zakona o elektronskom potpisu donet je 14.decembra 2004. godine[6]. Ovim zakonom ureuje se upotreba elektronskog potpisa u pravnim poslovima i drugim pravnim radnjama, poslovanju, kao i prava, obaveze i odgovornosti u vezi sa elektronskim sertifikatima, ako posebnim zakonima nije drugaije odreeno. Odredbe ovog zakona primenjuju se na optenje organa, optenje organa i stranaka, dostavljanje i izradu odluke organa u elektronskom obliku u upravnom, sudskom i drugom postupku pred dravnim organom - ako je zakonom kojim se ureuje taj postupak propisana upotreba elektronskog potpisa. Kao najkarakteristinije istie se sledee: lan 2. daje definiciju pojedinih termina. "Elektronski potpis" - skup podataka u elektronskom obliku koji su pridrueni ili su logiki povezani sa elektronskim dokumentom i koji slue za identifikaciju potpisnika. "Kvalifikovani elektronski potpis" elektronski potpis kojim se pouzdano garantuje identitet potpisnika, integritet elektronskih dokumenata, i onemoguava naknadno poricanje odgovornosti za njihov sadraj, i koji ispunjava uslove utvrene ovim zakonom. lan 3. potvruje uslov za postepeno reavanje problema e-potpisa. Elektronskom dokumentu se ne moe osporiti punovanost ili dokazna snaga samo zbog toga to je u elektronskom obliku. lan 10. - kvalifikovani elektronski potpis u odnosu na podatke u elektronskom obliku ima isto pravno dejstvo i dokaznu snagu kao i svojeruni potpis, odnosno svojeruni potpis i peat, u odnosu na podatke u papirnom obliku.

23

lan 12. - elektronski sertifikat, u smislu ovog zakona, je elektronska potvrda kojom se potvruje veza izmeu podataka za proveru elektronskog potpisa i identiteta potpisnika. Elektronske sertifikate izdaje sertifikaciono telo. Sertifikaciono telo u smislu ovog zakona jeste pravno lice koje drugim pravnim i fizikim licima prua usluge izdavanja elektronskih sertifikata, kao i druge usluge povezane sa ovom delatnou. lan 18. - sertifikaciono telo za izdavanje kvalifikovanih elektronskih sertifikata mora ispunjavati sledee uslove: 1) sposobnost za pouzdano obavljanje usluga izdavanja elektronskih sertifikata; 2) bezbedno i aurno voenje registra korisnika kao i sprovoenje bezbednog i trenutnog opoziva elektronskog sertifikata; 3) obezbeivanje tanog utvrivanja datuma i vremena izdavanja ili opoziva elektronskog sertifikata; 4) da izvrava proveru identiteta i, ako je potrebno, drugih dodatnih obeleja licu kojem se izdaje sertifikat, na pouzdan nain i u skladu sa propisima; 5) da ima zaposlena lica sa specijalistikim znanjima, iskustvom i strunim kvalifikacijama potrebnim za vrenje usluge izdavanja elektronskih sertifikata, a naroito u odnosu na: upravljake sposobnosti, strunost u primeni tehnologija elektronskog potpisa i odgovarajuih sigurnosnih procedura i bezbednu primenu odgovarajuih administrativnih i upravljakih postupaka koji su usaglaeni sa priznatim standardima; 6) da koristi pouzdane sisteme i proizvode koji su zatieni od neovlaenih izmena i koji obezbeuju tehniku i kriptografsku sigurnost procesa; 7) da preduzima mere protiv falsifikovanja elektronskih sertifikata, a u sluajevima u kojima generie podatke za formiranje elektronskog potpisa da garantuje tajnost procesa formiranja tih podataka; 8) da obezbedi finansijske resurse za osiguranje od rizika i odgovornosti za moguu tetu nastalu vrenjem usluge izdavanja elektronskih sertifikata; 9) da obezbedi uvanje svih relevantnih informacija koje se odnose na elektronske sertifikate u propisanom vremenskom periodu i to u izvornom obliku; 10)da ne uva i ne kopira podatke za formiranje elektronskog potpisa za lica u ije ime prua tu uslugu; 11)da obezbedi sisteme za fiziku zatitu ureaja, opreme i podataka, i sigurnosna reenja za zatitu od neovlaenog pristupa; 12)da informie lica koja trae izdavanje kvalifikovanog elektronskog sertifikata o tanim uslovima izdavanja i korienja tog sertifikata, ukljuujui bilo koja ogranienja u korienju, kao i o postupcima za reavanje sporova. Takve informacije, koje mogu biti dostavljene elektronski, moraju biti napisane i pripremljene u razumljivom obliku na srpskom jeziku. Odgovarajui delovi tih informacija moraju biti raspoloivi na zahtev treim licima koja koriste elektronski sertifikat; 13)da koristi pouzdan sistem upravljanja elektronskim sertifikatima u obliku koji omoguava njihovu proveru kako bi: a) unos i promene radila samo ovlaena lica; b) mogla biti proverena autentinost informacija iz sertifikata; c) elektronski sertifikati bili javno raspoloivi za pretraivanje samo u onim sluajevima za koje je vlasnik sertifikata dao saglasnost;

24

d) bilo koja tehnika promena koja bi mogla da narui bezbednosne zahteve bila poznata sertifikacionom telu. Nadleni organ propisuje blie uslove i nain provere ispunjenosti uslova iz stava 1. ovog lana. lan 19. - Nadleni organ vodi Registar sertifikacionih tela za izdavanje kvalifikovanih elektronskih sertifikata u Republici Srbiji (u daljem tekstu: Registar). Nadleni organ propisuje sadraj i nain voenja Registra, nain podnoenja zahteva za upis u Registar, potrebnu dokumentaciju uz zahtev, obrazac zahteva, kao i nain objavljivanja podataka iz Registra. lan 20. - Ako sertifikaciono telo ispunjava uslove iz lana 18. ovog zakona, nadleni organ donosi reenje o upisu u Registar. Reenje se donosi na zahtev sertifikacionog tela, u roku od 30 dana od dana podnoenja urednog zahteva. Reenje mora da sadri registarski broj pod kojim je sertifikaciono telo upisano u Registar i datum upisa u Registar. Sertifikaciono telo moe poeti da prua usluge izdavanja kvalifikovanih elektronskih sertifikata danom upisa u Registar. Sertifikaciona tela koja su upisana u Registar mogu tu injenicu da naznae u izdatim kvalifikovanim sertifikatima. lan 33. - nadleni organ propisuje najnii iznos osiguranja od rizika i odgovornosti za moguu tetu nastalu vrenjem usluge izdavanja elektronskih sertifikata. lan 35. - elektronski sertifikati koje izdaje strano sertifikaciono telo ravnopravni su sa domaim elektronskim sertifikatima. Kvalifikovani elektronski sertifikati izdati od strane inostranih sertifikacionih tela ravnopravni su sa domaim: 1) ako je inostrano sertifikaciono telo dobilo reenje od nadlenog organa, u skladu sa odredbama l. 18. i 20. ovog zakona; 2) ako potiu iz zemlje sa kojom postoji bilateralni sporazum o meusobnom priznavanju kvalifikovanih elektronskih sertifikata. lan 36. - Nadleni organ vri inspekcijski nadzor nad primenom ovog zakona i radom sertifikacionih tela. Nadzor nad radom sertifikacionih tela na poslovima prikupljanja, upotrebe i zatite linih podataka korisnika vre organi odreeni zakonom i drugim propisima kojima se ureuje zatita linih podataka. lan 37. - U okviru inspekcijskog nadzora registrovanih i evidentiranih sertifikacionih tela nadleni organ: 1) utvruje da li su ispunjeni uslovi propisani ovim zakonom i propisima donetim za sprovoenje ovog zakona; 2) kontrolie pravilnost primene propisanih postupaka i organizaciono-tehnikih mera, primenu internih pravila koja su u vezi sa uslovima propisanim ovim zakonom i propisima donetim za sprovoenje ovog zakona; 3) vri kontrolu postupka izdavanja, uvanja i opoziva elektronskih sertifikata; 4) vri kontrolu zakonitosti obavljanja drugih usluga sertifikacionih tela.

25

5 .PRIMERNa primeru e-duana emo pokazati koliki je znaaj za svakog graanina Republike Srbije zakonsko regulisanje e-trgovine, odnosno implementiranje u okvire svetskih standarda. E-duan je prva kompanija u Srbiji koja se bavila e-trgovinom, osnovao ju je Goran Taka kasnih 90-tih godina. Na ideju da je osnuje Goran je doao tako to je eleo da porui inostrani proizvod preko Interneta ali naa zemlja nije imala mogunost da se to realizuje. Kreditne kartice iz Srbije nisu bile validne na svetskom trzitu, a bez njih nije bilo mogue obaviti bilo kakav vid etrgovine. Pored toga postojao je veliki nedostatak razumevanja stranih jezika i doza nepoverenja prema e-trgovini od strane graana Srbije. Bilo je potrebno otkloniti sve prepreke i nai nain za plaanje u emu je Goran i uspeo nakon godinu dana rada na osnivanju e-duana. U vreme kada su startovali kao to sam naveo nije postojalo plaanje preko srpskih banaka pa je zbog toga Goran sa svojim timom doao na ideju da se plaanje vri preko amerike banke. Otvorili su prvu prodavnicu u koju moe bilo ko da ue, bilo ta iz celog sveta da narui i kupi, uz pomo kvalifikovanih savetnika e-duana, da plati gotovinski ili kreditnom karticom. Narueni proizvod, nakon dve nedelje, dolazi na kunu adresu. Kupac odlazi u prodavnicu zna tano ta hoe i kod koga eli da kupi pa samo narui, plati proviziju i trokove transporta a kada stigne paket plati carinu i PDV. Ako kupac ne zna ta tano eli ili gde na internetu da nae to to eli, pomau mu savetnici e-duana. Zatim je na sajtu www.e-ducan.com razvijen modul Bazar. To je srpski eBay, gde svako moe da proda ta god eli. Za razliku od eBay-a koji ne garantuje transakciju ve samo povezuje kupca i prodavca, ovde postoji opcija da se predmet donese u e-duan. Plaanje se vri preko kompanije, to znai da je transakcija u oba pravca zagarantovana. Sledei modul koji je razvijen za potrebe e-duana je B2B, virtuelni svetski sajam. To je alternativa drugim, daleko skupljim nainima da se izae na svetsko trite. [10] S druge strane, nastanak eBay-a vee se uz Pierra Omydiara koji je 1995. godine izradio veb stranicu kao roendanski poklon svojoj devojci, strastvenoj sakupljaici figurica PEZ bombona da joj omogui razmenu figurica s ostalim kolekcionarima. Stranica je ubrzo imala na stotine posetioca, pe je doao na ideju da je pretvori u prvo veb aukcijsko mesto te na njoj nudi i ostale stvari poput antikviteta, filatelistikih maraka, numizmatiki zanimljivih novanica i kovanica. Krajem 1995. godine na njemu se nudilo oko 10 000 raznih predmeta, a u aukcijama je uestvovalo vie od 2 miliona ljudi. Tako je Omydiar shvatio da bi njegov eksperiment mogao prerasti u vrlo ozbiljan posao. 1997. povlai marketinki potez menjajui ime iz AuctionsWeb.com u eBay.com. Svoje usluge naplauje na dva naina, kao naknadu za objavljivanje ponude na svojim stranicama, dva dolara, i kao proviziju na sklopljeni kupoprodajni ugovor, dva do tri posto vrijednosti. U poetku eBay nije posredovao pri transakciji novca to se pokazalo kao veliki nedostatak. Sledee dve godine tim strunjaka traio je reenje za problem transakcija novca kupljenih roba ili usluga. Odlueno je da e-Bay kupi samostalni finansijski Internet servis PayPal za vie od dve milijarde dolara. Podaci koji govore o uspenosti ovog veb mesta i pokazuju sav potencijal e-trgovine su da je tokom 2006. na eBayu je ponueno 29 miliona razliitih roba i usluga, vrednost kupoprodajnih transakcija premaila je 50 milijardi dolara te ga je posetilo oko 160 miliona posetioca irom sveta.

26

Najbre rastua grana u svetu je home business. Milioni ljudi zahvaljujui Internetu, pre svega eBay-u ali i drugim sajtovima, od kue prave biznis. Ljudi gree zato to na internet gledaju kao na vrhunac tehnologije, koji ne razumeju, pa onda nee ni da ulaze u e-biznis. Internet je samo sredstvo da se trenutno prenese globalna informacija. Ljudi u Srbiji bi trebalo da imaju vie poverenja i da koriste sve prednosti elektronske trgovine, pogotovu sada kada je to zakonski regulisano pa je samim tim smanjen rizik da bilo ko bude prevaren, pokraden i slino

27

6 .ZAKLJUAKKao to je u uvodu reeno Internet je danas jedan od najvaznijih alata savremenog poslovanja i e-trgovine. E-trgovina je vremenom postala sve ei nain kupovine ili prodaje odreenih prozvoda. Jedan od razloga je to to je lake i praktinije obaviti kupovinu. Tehnologija e-trgovine omoguuje da prevazilaenjem geografskih, nacionalnih, vremenskih, barijera veliina etrzita bude jednaka potencijalno celokupnoj svetskoj onlajn populaciji. U poetku je postojala velika doza nepoverenja prema ovom vidu poslovanja pa je bilo potrebno zakonski urediti etrgovinu. Nakon zakonskog ureenja, lake je, ima vie poverenja, ali opet postoje ogranienja etrgovine, koja su u ovom radu navedena . Pojedini ljudi uopte ne koriste internet ili imaju slabu vezu, a pojedini jednostavno nemaju poverenja u ovaj vid trgovine. Zbog toga postoji zatita tajnosti informacija, integritet i autentinost informacija, pa je faktor rizika od prevare znatno smanjen. Mnogo je vie prednosti e-poslovanja, a i sama ogranienja i mane se mogu korigovati ako u svesti ljudi bude malo vie poverenja, i ako se na vreme budu edukovali za rad sa internetom to danas i nije problem. Dolaskom novih generacija elektronksa trgovina e postati jo ei, skoro nezaobilazan nain kupovine.

28

LITERATURA[1] Ken Laudon Management Information Systems: Organization and Technology in the Networked Enterprise, 6th Edition, Englewood Cliffs, New Jersey: Prentice Hall, 2000. [2] Dave Chaffey E-business and E-commerce Management: Strategy, Implementation And Practice, Prentice Hall, Feb 2010. [3] http://eur-lex.europa.eu/en/index.htm [4] Zakon o elektronskoj trgovini Slubeni glasnik RS, br. 41/2009 [5] http://ec.europa.eu/internal_market/e-commerce/directive_en.htm [6] Zakon o elektronskom potpisu Slubeni glasnik RS, br. 135/2004 [7] Prof.dr Boidar Radenkovi, doc.dr Marijana Despotovi Elektronsko poslovanje , Fakultet organizacionih nauka, Beograd [8] Poslovni forum Jugoimport SDPR http://www.ecdlcentar.com/ [9] Slobodan Krsti, Blog na sajtu e-razvoj, www.erazvoj.wordpress.com [10] Izazovi e-trgovine, Progresssive magazin www.vibilia.rs/

29

A . SISTEMI PLAANJAPojava e-trgovine izazvala je i nove finansijske potrebe, koje se u brojnim sluajevima nisu mogle zadovoljiti kroz tradicionalni sistem plaanja. Na primer, u novim odnosima u trgovini onlajn bilo je neophodno plaanje na relaciji P2P (Peer-to-Peer), odnosno izmeu individualnih uesnika u trgovinskoj transakciji. Isto tako, za fenomen tzv. mikro-plaanja, plaanja malih iznosa, bila je potrebna posebna varijanta u digitalnom okruenju to je uinilo nepodesnim postojee kreditne kartice i klasine sisteme naplate. S druge strane, osim potrebe za novim reenjima, tehnologija e-trgovine je omoguila kreiranje novih sistema naplate ili unapreenje postojeih platnih mehanizama i sistema. Takoe, ne sme se zanemariti injenica, da je efikasna i sigurna naplata osnova za dalje irenje e-trgovine, jer ubiranje prihoda kao i u svakoj trgovini, ostaje sr uspenog poslovanja i u digitalnom okruenju. Prema nekim procenama, elektronsko plaanje, preko veba ili preko nekih drugih mrea, poveava se godinje za oko 75 milijardi dolara. Osnovni uesnici u transakcijama plaanja mogu da se podele na kupce, prodavce, posrednike institucije - banke, i dravna regulatorna tela. Svako od tih uesnika ispoljava razliite zahteve prema postojeim sistemima plaanja, zavisno od svojih interesa i ciljeva, to je prikazano u tabeli 1.

Korisnik

Oekivanja i zahtevi Nizak rizik, niski trokovi, mogunost poricanja plaanja ako isporuena roba nije u redu, jednostavan i pouzdan sistem plaanja. Najvie koriste: gotovinu, ekove i/ili kreditne kartice. Nizak rizik, niski trokovi, finalna plaanja bez mogunosti poricanja, jednostavan i pouzdan sistem plaanja. Najvie primaju gotovinu, ekove i manje kreditne kartice zbog visokih provizija. Sigurni sistemi plaanja koji rizike i trokove prebacuju na kupce i prodavce dok, maksimiziraju transakcione provizije za posrednike. Najvie prihvataju ekove i kreditne i debitne kartice. Zainteresovana je da odri poverenje u finansijski sistem pa spreava zloupotrebe i prevare i uravnoteuje interese kupaca i prodavaca naspram finansijskih posrednika, iju regulativu definie sama drava.Tabela 1: Preferencije prema pojedinim sistemima plaanja

Kupac

Prodavac

Posednik -banka ili finansijska institucija

Drava

30

A.1. Elektronski novacPod pojmom elektronskog novca, odnosno elektronskog plaanja, danas se podrazumeva razmena materijalnih sredstava putem telekomunikacionih infrastruktura, kakve su intranet sistemi banaka ili Internet. Ovakav novac u osnovi je virtualan i predstavljen je brojanim sistemom koji postoji u memoriji raunara, te kao takav ne poznaje geografske granice i moe se praktino u trenutku prebaciti na velike udaljenosti. Premda je ee u upotrebi pojam elektronski novac, terminoloki je precizniji naziv digitalni novac, jer se prvi moe koristiti i u analognim komunikacijama. Da bi sistem digitalne valute mogao da ostvari svoju namenu, neophodno je ispunjenje nekih uslova, a to je pre svega postojanje mogunosti trenutnog sravnjenja sredstava i obezbeenje pune bezbednosti transakcija, kroz snaan sistem enkripcije. Neophodni su i velika brzina prenosa podataka, jednostavan i ekonomian pristup servisima, kao i personalni raunari sa odgovarajuim softverom. Budui da se velika brzina prenosa informacija u savremenim telekomunikacionim sistemima podrazumeva, najznaajniji problem predstavlja bezbednost podataka koji se prenose digitalnim putem, budui da i najmanja greka ili neopreznost mogu potpuno da urue kompletnu transakciju. Tehnologije digitalne enkripcije i potpisa (vidljivih i nevidljivih) upravo omoguuju postojanje elektronskog novca. Ovi sistemi ukljuuju, jednostavno reeno, dve vrste kljueva za ifriranje: privatni, koji je poznat samo vlasniku sredstava i javni, koji je dostupan svima. Informacije koje privatni kljuevi ifriraju, javni mogu da deifruju i obrnuto. Banke i klijenti koriste svoje kljueve da ifriraju, radi zaitite, i potpisuju, u cilju identifikacije, blokove digitalnih podataka koji predstavljaju novana sredstva. Banke potpisuju novane naloge koristei se privatnim kljuevima, a tako potpisane naloge stranke i deponenti proveravaju koristei se baninim javnim kljuem. Sa druge strane, klijenti se privatnim kljuem slue tokom polaganja depozita ili podizanja novca, da bi banka putem javnog kljua korisnika proverila verodostojnost takvog naloga. U osnovi, postoje dve vrste e-novca: identifikovan i anoniman (digitalni novac u uem smislu). Identifikovan je onaj elektronski novac koji sadri informaciju o identitetu osobe koja njime manipulie i koji, slino kreditnim karticama, banci omoguuje da precizno prati cirkulaciju novanih sredstava na tritu. Anoniman e-novac radi slino papirnom novcu: kada se takav novac jednom povue sa rauna, vie ne postoji nain da mu se ue u trag, odnosno da se vodi evidencija o njegovoj transakciji, to je u prvom sluaju lako izvodljivo. Dalje, obe vrste se mogu ralaniti na jo dve kategorije. Kada se koristi tzv. onlajn e-novac, tokom svake transakcije je neophodno uspostaviti vezu sa bankom (putem modema ili mree), tako da u procesu prenosa sredstava uvek uestvuju tri elementa: kupac, banka i prodavac. Ako se koristi oflajn elektronski novac, transakcija se moe obaviti bez direktnog uea banke.

A.2. Elektronska plaanja i osnovni instrumentiU tradicionalnom sistemu plaanja na malo postoji nekoliko sistema za elektronski transfer novca koji se danas koriste, a koji, pored bankomata, obuhvataju kreditne/debitne kartice i POS (Point Of Sale ) sisteme. Kreditne kartice mogu se koristiti i za onlajn transakcije. Meutim, zbog injenice da je Internet otvorena mrea i da neka trea strana moe da otkrije i zloupotrebi broj kreditne kartice, razvija se itav niz konkurentskih protokola i metoda koje garantuju bezbednost transakcija. U tu svrhu razvijeni su sistemi za bezbedne onlajn transakcije putem kreditnih kartica. Trenutno su dva sistema za plaanje potpuno funkcionalna, First Virtual i CyberCash, a u razvoju je SET (Security Electronical Transfer) protokol, zajedniki poduhvat firmi MasterCard i Visa.

31

Nove tehnologije elektronskog novca obuhvataju itav niz pristupa u kojima je monetarna vrednost, u formi elektronskih signala, smetena bilo na plastinu karticu, sistemi kartica sa uskladitenom vrednou, ili na fiksni disk u raunaru, sistemi digitalnog novca. Kartice sa uskladitenom vrednou trenutno obuhvataju dve bazine tehnologije: kartice sa uskladitenom vrednou na magnetnoj traci (tzv. kartice sa magnetnom pistom); kartice sa uskladitenom vrednou na mikroipu (tzv. inteligentne ili smart kartice).

Sledei znaajan korak u razvoju elektronskog bankarstva nainjen je promocijom onlajn bankarstva. Onlajn (kuno, PC) bankarstvo predstavlja kombinaciju karakteristika programa za line finansije i elektronskog plaanja rauna. Uprkos velikoj promociji onlajn bankarstva, potroai su pokazivali malu zainteresovanost za stvarno korienje svojih personalnih raunara u bankarstvu. Danas se stvari, napokon, menjaju. Sve bri razvoj onlajn bankarstva rezultat je ruenja barijera (bezbednost, jednostavnost upotrebe, korisnost i cena) koje su ometale njegovo ire prihvatanje. Meu novim instrumentima i transakcionim mehanizmima na Internetu tri su posebno interesantna: inteligentne kartice, digitalni novac i mikro-transakcije. Inteligentne kartice imaju veliki potencijal kao prenosni ureaji, kao nosioci tzv. AA (Anytime Anywhere) elektronskog bankarstva (nova, ira koncepcija elektronskog bankarstva). Najvea prednost inteligentne kartice jeste njena multifunkcionalnost, a njena prava vrednost je u kombinaciji njenih funkcija. Smart kartica ima ugraen mikroip koji joj omoguava obavljanje niza razliitih funkcija. Ove kartice omoguavaju potroaima da potpuno odvojeno i bezbedno dre vei broj aplikacija na jednoj jednoj kartici. Danas su na raspolaganju brojne aplikacije za inteligentne kartice, pa tako jedna jedina inteligentna kartica moe da slui kao kreditna kartica, debitna kartica, novanik za uskladitenje elektronskog novca, lina karta, vozaka dozvola, zdravstvena knjiica. Sistemi digitalnog novca bazirani su na digitalnim novanicama koje su, u vidu digitalnih signala, smetene na fiksni disk u raunaru ili na mikroip implementiran u plastinu karticu. Proces plaanja odvija se preko Interneta, a moe biti onlajn i oflajn. Trenutno na Internetu postoji nekoliko sistema zasnovanih na digitalnom novcu. Najpoznatiji onlajn sistemi su ECash firme DigiCash i NetCash, sistem koji je razvijen na Univerzitetu june Kalifornije. Najpoznatiji oflajn sistemi su Mondex i VisaCash. Od svih sistema digitalnog novca Mondex je, po svojim karakteristikama, najpribliniji realnom novcu. Mikro plaanja, pa ak i pikoplaanja, su sve ee zastupljeni na Internetu. Mikro plaanja su elektronska plaanja male vrednosti, od nekoliko dolara do nekoliko centi, koja su specijalno dizajnirana za e-trgovinu na Internetu, pre svega za trgovinu nematerijalnim dobrima. Mikro plaanja sada ine graninu oblast elektronskog plaanja i predmet su interesovanja i rasprava meu protagonistima i analitiarima e-trgovine. Ova oblast je predmet ubrzanog istraivanja i razvoja mada je, do sada, izgraen samo mali broj funkcionalnih sistema. Najpoznatiji meu njima su Millicent (sistem koji je razvila Digital Equipment Corporation), CyberCoin (firme CyberCash) i NetBill (sistem razvijen na Carnegie Mellon univerzitetu).

32

U sledeoj tabeli je dat prikaz osnovnih sistema plaanja i digitalnog novca poeo sa radom 1995 godine i predstavljao je platni sistem zasnovan na programu, digitalnom novaniku Cyber Cash Wallet, koji kupci moraju koristiti prilikom kupovine. jedan od prvih platnih sistema na Internetu, a sa radom je otpoeo oktobra 1994. Glavni cilj kompanije First Virtual Holdings bio je da se stvori jedan platni sistem na Internetu koji je jednostavan za upotrebu anonimni digitalni novac ija se ispravnost proverava online, od strane odgovarajue finansijske institucije. ECash sistem razvila je firma DigiCash osnovana 1994 god. metoda je razvijena na Univerzitetu june Kalifornije. Znaajna karakteristika ovog projekta jeste upotreba ve postojeih raunovodstvenih sistema i procedura u finansijskim institucijama, to bi trebalo da utie na smanjivanje poetnih investicija. sistem digitalnog novca razvija firma Mondex UK, koja je, nakon kupovine kontrolnog paketa akcija od strane MasterCarda, postala deo kompanije MasterCard. je projekat kompanije Visa. Ovim sistemom Visa pokuava da parira MasterCard Mondex projektu. I ovaj sistem funkcionie na bazi sertifikata koji glasi na donosioca, a zasnovan je na karticama sa mikroipomTabela 2: Sistemi plaanja i digitalnog novca

CyberCash

FirstVirtua l (FV)

E-Cash

NetCash

Mondex

VisaCash

Najnoviji trend u elektronskom bankarstvu je tzv. mobilno bankarstvo. Mobilno bankarstvo omoguava izvravanje transakcija putem prenosnih raunara, digitalnih linih organizatora i mobilnih telefona. Najnovija generacija mobilnih telefona poseduje mogunost povezivanja na Internet, to znai da korisnik moe pristupiti svojoj finansijskoj instituciji pomou mobilnog telefona i izvriti eljene transakcije.

33