Embed Size (px)
Citation preview
9 / 2012164164
Pro
pis
i.hr
Darko Marečić, dipl. iur.*
Radno vrijeme u trgovini, ugostiteljstvu i pojedinim obrtimaRadno vrijeme u djelatnosti trgovini, ugostiteljstva i obrta uređeno je odredbama zakona kojima se uređuju uvjeti i način obavljanja navedenih gospodarskih djelatnosti. U ovom članku pišemo o načinu propisivanja radnog vremena u trgovini, ugostiteljstvu i drugim proizvodnim i uslužnim obrtima, obvezama glede propisanog načina isticanja i pridržavanja radnog vremena, te sankcijama koje su nadležni inspektori ovlašteni primijeniti prema onim trgovcima, ugostiteljima i drugim obrtnicima koji se tih obveza ne pridržavaju.
*Višigospodarskiinspektor,voditeljispostave–OdsjekainspekcijskognadzorauKarlovcu.Stavoviiznijetiuovomčlankuosobnasustajalištaautoraovogtekstatenepredstavljajunužnostajališteinstitucijeukojojjezaposlen.
1. Uvodnoradno vrijeme u republici Hrvatskoj nije uređeno na jedinstven
način, odnosno posebnim zakonom kojim bi se obuhvatila sve gos-podarske i društvene djelatnosti, već je radno vrijeme uređeno u od-nosu samo na neke gospodarske, pretežito uslužne djelatnosti. rad-no vrijeme uređeno je pored u djelatnostima trgovine, ugostiteljstva, obrta i drugim područjima gospodarskih djelatnosti koje nisu pred-met razmatranja ovog članka.1 radno vrijeme u djelatnosti trgovine, ugostiteljstva, turizma i drugih obrta uređeno je na različite načine: u potpunosti i jedinstveno na razini cijele države (centralizirani način propisivanja radnog vremena); na razini cijele države i jedinstveno propisuje se samo okvirno radno vrijeme (najraniji početak i najka-sniji završetak), unutar tog okvira, radno vrijeme propisuju samo-stalno jedinicama lokalne samouprave (općina/grad) i/ili ga određuju
1 Npr. radno vrijeme mobilnih radnika koji rade u cestovnom prijevozu (voza-ča) propisano je odredbama Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu (Nar. nov., br. 60/08. i 124/10.). radno vrijeme izvršnih radnika u željezničkom prometu propisano je odredbama Pravilnika o radnom vremenu izvršnih radnika u že-ljezničkom prometu (Nar. nov., br. 105/08.) i Pravilnikom o radnom vremenu izvršnih radnika za žičare (Nar. nov. br. 93/09.). radno vrijeme pomorskih ribara uređeno je Pravilnikom o radnom vremenu, odmorima i dopustima radnika na pomorskim ribarskim plovilima (Nar. nov., br. 82/10.). radno vrijeme članova posade zrakoplova, uređeno je Pravilnikom o radnom vremenu članova posade zrakoplova (Nar. nov., br. 126/09. i 36/10.) i dr.
UDK 346.5
samostalno gospodarskim subjektima na koje se ova obveza odno-si (decentralizirano propisivanje radnog vremena); radno vrijeme u potpunosti i samostalno određuju gospodarski subjekti na koje se ova obveza odnosi (autonomno propisivanje radnog vremena).
2. Radno vrijeme u djelatnosti trgovine
2.1. Osnovne odrednice o obavljanju djelatnosti trgovine
Uvjeti za obavljanje djelatnosti trgovine uređeni su odredbama Zakona o trgovini (Nar. nov., br. 87/08., 96/08., 116/08., 76/09. i 114/11. - dalje u tekstu: ZoT) i drugim propisima koji se odnose na pojedine oblike i načine obavljanja trgovine.
Trgovinom se smatra gospodarska djelatnost kupnje i prodaje robe i/ili pružanja usluga u trgovini u svrhu ostvarivanja dobiti ili drugog gospodarskog učinka, na domaćem ili inozemnom tržištu, a obavlja se kao trgovina na veliko i trgovina na malo. Trgovina na veliko je kupnja robe radi daljnje prodaje profesionalnim korisnicima, odnosno drugim pravnim ili fizičkim osobama koje obavljaju neku registriranu ili zakonom određenu djelatnost, a može se obavljati u prodajnim objektima ili u tranzitu. Trgovina na malo je kupnja robe radi daljnje prodaje potrošačima za osobnu uporabu ili uporabu u kućanstvu, kao i profesionalnim korisnicima ako za tu prodaju nije
1659 / 2012 165
Pro
pis
i.hr
Darko Marečić, dipl. iur.
potrebno ispunjavanje dodatnih minimalnih tehničkih i drugih uvjeta propisanih posebnim propisima, a može se obavljati u prodavao-nicama ili izvan njih (npr. na klupama i štandovima na tržnicama i izvan njih i na mjestima i u vrijeme prigodne prodaje, pokretnom prodajom, prodajom na daljinu, putem kioska i automata, direktnom prodajom i dr.)2.
Djelatnost trgovine mogu obavljati trgovac (pravna ili fizička osoba registrirana za obavljanje kupnje i prodaje robe i/ili pružanje usluga u trgovini), te pravna i fizička osoba iz čl. 5. ZoT uz uvjete i na način propisan odredbama tog članka (npr. nositelj obiteljskog poljopri-vrednog gospodarstva, šumoposjednik, profesionalni uzgajatelj riba i ribar, zastupnik, registrirani proizvođač, ustanove i udruge te druge neprofitne ustanove - u daljnjem tekstu: trgovac). Za obavljanje trgo-vine u prodajnim objektima i izvan njih, ako nije drugačije propisano, trgovci moraju ispuniti minimalno tehničke, opće sanitarne i zdrav-stvene uvjete za prodajni objekt, opremu i sredstva pomoću kojih se obavlja djelatnost trgovine3, a oni koji posluju sa hranom i uvjete sukladno propisima o hrani.
2.2. Pregled normativnog uređenje radnog vremena u djelatnosti trgovine
Prvi samostalni i cjelovit Zakon o trgovini kojeg je republika Hr-vatska donijela 1996 g., određivanje radnog vremena u djelatnosti trgovine prepustio je autonomnim odlukama općina i gradova, što je rezultiralo velikom broju različitih načina određivanja početka i zavr-šetka radnog vremena prodavaonica, kao i njihovog rada nedjeljom i u dane državnih blagdana4. Uz pozitivne strane takvog pristupa, pojavile su se i teškoće kako za trgovce -poduzetnike, tako i za po-trošače, ali i nadzorna tijela, jer je svaka općina i grad imala vlastite odredbe o radnom vremenu prodavaonica na svojem području što je otežalo snalaženje poduzetnika, potrošača i nadležnih inspekcijskih tijela u provođenju nazora.
kako bi se onemogućilo različito pa i stihijsko propisivanje radnog vremena od strane pojedinih općina i gradova, 2001 g. izvršene su izmjene i dopune Zakona o trgovini5 prema kojima je ministar nad-ležan za trgovinu dobio ovlaštenje da pravilnikom propiše način i kriterije kojih su se općine i gradovi bili dužni pridržavati prilikom propisivanja radnog vremena prodavaonica na svojem području. Slijedom navedenog, ministar trgovine donio je Pravilnik o radnom vremenu prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo6 kojim je bilo uređeno radno vrijeme u trgovini kroz određivanje dnevnog i tjednog radnog vremena prodavaonica i drugih oblika trgovina, te radno vri-jeme u dane državnih blagdana, a istovremeno su propisani kriteriji temeljem kojih su nadležna tijela općina i gradova mogli propisa-ti drukčije radno vrijeme od onog koje je uređeno tim Pravilnikom.
2 Oblici i način prodaje na malo izvan prodavaonica propisan je odredbom čl. 10. ZoT.
3 Minimalno tehničke, opće sanitarne i druge propisane uvjete, rješenjem na za-htjev trgovca utvrđuje ured državne uprave u županiji odnosno Gradu Zagrebu stvarno nadležnom za trgovinu, a mjesno nadležan prema mjestu poslovanja prodajnog objekta. Iznimno, rješenje nije potrebno za neprofitne pravne osobe (udruge, zadruge, ustanove), u slučaju prigodne prodaje, kao i onda ako je nad-ležni ured za isti prodajni objekt već prethodno donio rješenje o ispunjavanju propisanih uvjeta.
4 Odredbom čl. 19. Zakona o trgovini (Nar. nov., br. 11/96.) bilo je propisano da “radno vrijeme i raspored dnevnog i tjednog radnog vremena prodavaonica i drugih oblika trgovine, radno vrijeme u dane državnih blagdana i neradnih dana u kojem je trgovac dužan poslovati, te radno vrijeme za tržnice, mjesne sajmove, izložbe i druge povremene načina obavljanja trgovine propisuje po-glavarstvo općine odnosno grada.”
5 Zakon o izmjena i dopunama Zakona o trgovini o ( Nar. nov., br. 62/01.).6 N ar. nov., br. 80/01.
Istim Pravilnikom bila je propisana obveza trgovcima prijavljivanja radnog vremena prodavaonica nadležnom tijelu općine/grada na propisanom obrascu i to najmanje 15 dana prije početka primjene takvog radnog vremena.
kako se u praksi pokazalo da i takvo propisivanje radnog vremena dovodi do različitih pristupa ovisno od interesa svake jedinice lokal-ne samouprave, izmjenama i dopunama Zakona o trgovini 2003 g. zakonodavac se odlučio po prvi puta u što većoj mjeri samostalno uređivati radno vrijeme u djelatnosti trgovine.7 Zakon je propisivao najraniji početak i najkasniji završetak radnog vremena za pojedine oblike trgovina, odredio načelnu zabranu rada nedjeljom i blagda-nima te odredio iznimke. Istovremeno, općinama i gradovima je omogućeno da svojim odlukama odrede dežurne prodavaonice na svojem području u kojima bi se nedjeljom i u dane blagdana iznimno mogla obavljati prodaja osnovnih živežnih namirnica i tiska i drugih određenih proizvoda, kao i u vrijeme turističke sezone. Međutim, Ustavni sud republike Hrvatske 2004 g. ukinuo je Zakon o izmje-nama i dopunama Zakona o trgovini iz 2003 g. ocijenivši njegove odredbe protuustavnim, jer su neki oblici i prodajni objekti pa time i trgovci u odnosu na druge, stavljeni u neravnopravni položaj na je-dinstvenom hrvatskom tržištu. Ustavni sud je ocijenio da se takvim uređenjem radnog vremena u djelatnosti trgovine narušava ustavno načela ravnopravnog sudjelovanja svih gospodarskih subjekata na jedinstvenom hrvatskom tržištu, te ograničava poduzetnička i tržišna sloboda koja su temelj gospodarskog ustroja republike Hrvatske.8
Nakon odluke Ustavnog suda (od 2004 g.) odnosno do donoše-nja drugog po redu Zakona o trgovini (do 2008.g.) radno vrijeme u trgovini određivalo se sukladno zakonskom rješenju iz 2001 god., tako da su trgovci obavljali djelatnost u radnom vremenu propisa-nom odlukama općina i gradova, uz obvezu pribavljanja prethodne suglasnosti od nadležnog upravnog tijela općine ili grada ukoliko su odstupali od tako propisanog radnog vremena.
2008. g. donijet je drugi po redu Zakon o trgovini9 (koji je do sada dva puta mijenjan i dopunjavan), a koji je i sada na snazi. Donijeti Zakon je propisivao radno vrijeme u djelatnosti trgovine na jedin-stven način za cijelu zemlju, za sve vrste prodajnih objekata i oblika obavljanja trgovine, određujući najraniji početak i najkasniji završe-tak dnevnog radnog vremena, te utvrdivši nedjelju i blagdane kao bazično neradne dane. No, zbog potrebe redovne opskrbe potrošača osnovnim živežnim namirnicama i tiskovinama, uzimajući u obzir tradicijske običaje kupovine određenih proizvoda u dane pojedinih blagdana (cvijeće, svijeće), uvažavajući potrebe povećane turistič-ke potražnje tijekom turističke sezone, kao i osiguranja redovitom opskrbom naftnim derivatima, sam je Zakon odredio mnogobrojne iznimke za pojedine vrste prodajnih objekata, načine i oblike trgo-vine, koje su mogle raditi izvan utvrđenog radnog vremena, kao i nedjeljom i u dane blagdana. Dio prodajnih objekata bio je izuzet od reguliranja radnog vremena (npr. direktna i pokretna prodaja), a u tu-rističkoj sezoni, općine i gradovi mogli su propisivati drugačije radno vrijeme trgovina na svojem području.
Ustavni sud je svojom odlukom od 19. lipnja 2009 g. ukinuo ve-ćinu odredbi (i) tog Zakona o trgovini koje su se odnosile na određi-vanje radnog vremena10, ali su i dalje ostale važiti odredbe koje su se odnosile na iznimnu mogućnost obavljanja trgovine u pojedinim vrstama prodajnih objekata odnosno oblicima i načinima obavljanja
7 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini (Nar. nov., br. 170/03.)8 Odluka Ustavnog suda republike Hrvatske br. U-I/3824/03.9 Zakon o trgovini objavljen je u Nar. nov., br. 87/08.10 Odlukom Ustavnog suda republike Hrvatske br. U-I-642/09., objavljenoj 01.07.
2009.g. u Nar. nov., br. 76/09., ukinute su kao neustavne odredbe čl. 58. st. 1., 2., 3., 4. i 5., čl. 59., čl. 60. i čl. 62. st. 2. i 3. Zakona o trgovini
9 / 2012166
Pro
pis
i.hr
Radno vrijeme u trgovini, ugostiteljstvu i pojedinim obrtima
trgovine na malo nedjeljom i u dane pojedinih blagdana.11 Međutim, te se odredbe (osim čl. 57. i 61. ZoT) de facto nisu mogle u potpuno-sti primjenjivati, jer je njihova primjena ovisila od onih odredbi ZoT koje je Ustavni sud svojom odlukom ukinuo, tako da je u stvarnosti, određivanje radnog vremena trgovina bilo prepušteno samostalnim odlukama trgovaca. Iako su Ustavni sud i tada nadležno resorno mi-nistarstvo12 isticali da ukidanjem pojedinih odredbi ZoT nije nastala pravna praznina glede uređivanja radnog vremena, jer trgovci prili-kom određivanja radnog vremena svojih prodajnih objekata moraju uzeti u obzir potrebe kupaca, te voditi računa o propisima kojima se uređuju radni odnosi zaposlenih radnika, u praksi se različito po-stupalo, a najčešće su trgovci autonomno određivali radno vrijeme svojih prodajnih objekata.
2.3. Na koji se način prema sada važećem Zakon o trgovini uređuje radno vrijeme u trgovini
Nakon posljednjih izmjena ZoT iz 2011. god. (kojima su ukinute preostale sporne odredbe čl. 58.st.6-8., čl. 58a., i čl. 62. tog Zakona)
13 radno vrijeme u odnosu na pojedine vrste prodajnih objekata, obli-ke i načine obavljanja trgovine, posebice u odnosu na propisivanje najranijeg početka i završetka radnog vremena, zabranu rada nedje-ljom i blagdanima i izuzetke od tih zabrana, više se u ne uređuje tim Zakonom. Preostale su odredbe čl. 57. i 62 ZoT. kojih su se trgovci prilikom određivanja radnog vremena dužni pridržavati. Stoga, trgov-ci samostalno, prema vlastitoj poslovnoj odluci određuju radno vrije-me svojih prodajnih objekata, pri čemu su dužni uzeti u obzir potrebe potrošača, broj radnika zaposlenih u prodavaonici i poštivanje njihov prava temeljem propisa radnog prava. Nadalje, trgovci su dužni na ulazu u prodajni objekti, vidno istaknuti obavijest o radnom vremenu i pridržavati se tako istaknutog radnog vremena.
Prema tome, iako ZoT više detaljno ne određuje najraniji poče-tak i završetak radnog vremena, niti propisuje ograničenja i zabrane rada nedjeljom i u dane blagdana, već trgovac samostalno odluču-je o radnom vremenu svojeg prodajnog objekta, ipak treba reći, da njegova sloboda u određivanju radnog vremena nije apsolutna, već relativna, jer je ograničena odredbom čl. 57. st.1.ZoT. Naime, tom je odredbom propisano da trgovac određuje radno vrijeme prodavao-nice i drugog oblika trgovine na malo (u daljnjem tekstu: prodava-onica) u skladu s ovim Zakonom, pri čemu će uzeti u obzir potrebe kupaca, broj radnika zaposlenih u prodavaonici i poštivanje njihovih prava uređenih ovim Zakonom, Zakonom o radu, drugim propisima, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između poslodav-ca i radničkog vijeća i ugovorom o radu, posebno u pogledu plaće, dodatka na plaću, rasporeda i preraspodjele radnog vremena, pre-kovremenog i noćnog rada, te stanke, dnevnog, tjednog i godišnjeg odmora.
kad je u pitanju radno vrijeme, svakako treba uzeti u obzir i odred-be Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u re-publici Hrvatskoj14 kojim su utvrđeni blagdani, spomendani i nerad-ni dani u republici Hrvatskoj. Odredbomčl.1.st.2.ovogZakonapropisano jedaseudaneblagdanauRepubliciHrvatskojne
11 Nakon odluke Ustavnog suda, ostale su važiti odredbe čl. 57., 58. st. 6. - 8. , čl. 58a., čl. 61. i čl. 62. ZoT, koje su se (osim odredbi iz čl. 57. i 61. ZoT) odnosile na propisivanje iznimaka od načelne zabrane rada nedjeljom i u dane blagdana: Svi sveti, Badnjak i Stara godine za pojedine vrste prodajnih objekata ili oblika obavljanja trgovine na malo.
12 Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva13 Izmjene i dopune ZoT objavljene su u Nar. nov., br. 114/11.14 Nar. nov., br. 136/02., 112/05., 59/06., 55/08., 74/11. i 130/11.
radi.15 Unatoč tome, što je odredbom čl. 1.st.2. ovog Zakona izričito propisano da se u dane blagdana u republici Hrvatskoj ne radi, istim Zakonom nisu propisane odredbe kojima bi se prekršajno sankcioni-rali oni trgovci -poslodavci koji se ovog Zakona ne pridržavaju, a niti su propisane upravne mjere kojima bi nadležni inspektor rješenjem zabranio obavljanje rada u dane blagdana. Štoviše, i sam Zakon po-sredno dopušta mogućnost rada i u dane blagdana, jer je odredbom čl. 5. propisano da “zaposlenici u dane iz članka 1. i 3. ovoga Zakona imaju pravo na naknadu plaće”.
Dakle, prema sada važećem Zakonu o trgovini, trgovci autonomno (samostalno) prema vlastitoj poslovnoj odluci određuju radno vrijeme svojih prodajnih objekata (poče-tak i završetak dnevnog radnog vremena, rad nedjeljom i blagdanom), pri čemu su dužni voditi računa o potrebama svojih kupaca, pravima radnika koji im temeljem propisa radnog prava pripadaju po osnovi radnog vremena, te su dužni na ulazu prodavaonice vidno istaknuti oznakuradnogvremenatesetakoistaknutogradnogvremenaipridržavati.
Dodajemo, da općine i gradovi više nisu nadležni, niti su ovlašteni, svojim općim aktima propisivati (određivati ili ograničavati) rad trgo-vina na svojem području,
Posebno ističemo da trgovci nemajuobvezubilokojemtijeluprijavljivatiradnovrijemesvojihprodavaonica.
Njihova se zakonska obveza sastoji se u tome, da su dužni radno vrijeme koje su odredili vidno istaknuti na ulazu u prodavaonicu, i tog se radnog vremena pridržavati.
2.4. Obveze trgovca glede isticanja obavijesti i pridržavanja određenog radnog vremena
Trgovac je dužan obavijest o radnom vremenu istaknuti ja-sno, vidljivo i čitljivo na ulazu u prodajni objekt ( na ulaznim vratima ili neposredno uz njih).
Obveza isticanja obavijesti o radnom vremenu prodavaonice pro-izlazi ne samo iz odredbe čl. 61.st.2. ZoT, već i iz odredbe čl. 7. st.1. podst.2. Pravilnika o minimalnim tehničkim i drugim uvjetima koji se
15 Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u republici Hrvat-skoj, utvrđeni su slijedeći blagdani: 1. siječnja -Nova godina; 6. siječnja - Bo-gojavljanje ili Sveta tri kralja; Uskrs i Uskrsni ponedjeljak; Tijelovo; 1. svibnja-Praznik rada; 22. lipnja -Dan antifašističke borbe; 25. lipnja - Dan državnosti; 5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja; 15. kolovoza - Velika Gospa; 8. listopada - Dan neovisnosti; 1. studenog - Svi sveti; 25. prosinca -Božić; i 26. prosinca -prvi dan po Božiću, Sveti Stjepan. Istim je Zakonom propisano u čl. 3., da građani republike Hrvatske koji Božić slave na dan 7. siječnja u taj dan, islamske vjeroispovijesti u dane ramazanskog baj-rama i kurban bajrama, te židovske vjeroispovijedi u dane roš Hašane i Jom kipura imaju pravo ne raditi.
1679 / 2012 167
Pro
pis
i.hr
Darko Marečić, dipl. iur.
odnose na prodajne objekte, opremu i sredstva u prodajnim objekti-ma i uvjetima za prodaju robe izvan prodavaonica16 kojom je propi-sano da radno vrijeme treba biti istaknuto jasno, vidljivo i čitljivo na ulazu u prodajni objekt.
Pod prodajnim objektom sukladno odredbi čl. 4. tog Pravilnika, smatraju se: prodavaonica u kojoj se obavlja djelatnost trgovine na malo, skladište u kojem se obavlja djelatnost trgovine robom na ve-liko i na malo; tržnice; i drugi oblici prodaje robe izvan prodavaonica. Pod ulazom u prodajni objekt, smatra se onaj ulaz u prodavaonicu ili drugi prodajni objekt koji je namijenjen kupcima (potrošačima), a ne i drugi ulazi koji služe npr. za unos robe u prodajni objekt.
Odredbama Pravilnika kojima se propisuju minimalno tehnički i drugi uvjeti za pojedinu vrstu prodajnih objekata, propisano je da se i na te prodajne objekte odgovarajuće primjenjuje odredba čl. 7. ovog Pravilnika koje se odnose na opće minimalno tehničke i druge uvjete koje mora ispunjavati svaki prodajni objekt. U tom smislu, i odred-ba čl. 7.st.1. podst.1. Pravilnika kojom se propisuje obveza vidnog isticanja obavijesti o radnom vremenu na ulazu u prodajni objekt, osim na prodavaonicu odnosi i na druge vrste prodajnih objekata: tržnice na veliko, tržnice na malo, objekti odnosno mjesta održava-nja prigodnih prodaja (sajmovi, izložbe i sl.), kioske, prodajne klupe i štandove izvan tržnica i pokretna vozila. Odgovarajuća primjena podrazumijeva da se obavijest o radnom vremenu u slučaju tržnice na veliko odnosno tržnice na malo kao i prodajnih objekata (mjesta) održavanja prigodnih prodaja (sajmova, izložbi i sl.) ističe na ili nepo-sredno uz ulaz u ove prodajne objekte. Obavijest o radnom vremenu u tom slučaju odnosi se na sve trgovce koji obavljaju prodaju unutar tih prodajnih objekata, a odgovornost za neisticanje obavijesti o rad-nom vremenu je na organizatoru takve prodaje. U slučaju obavljanja prodaje iz kioska i pokretnog vozila, obavijest o radnom vremenu treba se istaknuti neposredno uz otvor iz kojeg se poslužuju kupci, obzirom da kupci u iste prodajne objekte niti ne ulaze.
Obavijest o radnom vremenu trgovina je vidljiva ako je istaknuta u visini pogleda kupca prosječne visine i ako nije prekrivena nekim drugim oznakama. Oznaka je čitljiva ako je napisana na hrvatskom jeziku, latiničnim pismom (nema zabrane da uz ovu obavijest, ista ispiše i na nekom drugom stranom jeziku), pisanim ili tiskanim slovi-ma u veličini fonta slova da je prosječnom kupcu čitljiva. Obavijest je jasna ako su na njoj naznačeni podaci o početku i završetku dnevnog radnog vremena, te i radnog vremena nedjeljom i u dane blagdana ako se u te dane radi, odnosno naznaka da je prodajni objekt nedje-ljom i u dane blagdana zatvoren. Oblik odnosno forma i vrsta mate-rijala za izradu obavijesti (staklo, drvo, papir, plastika, aluminij i dr.) nije propisana, već je prepušteno vlastitoj poslovnoj odluci trgovca.Trgovacjedužanpridržavatiseistaknutogradnogvremena.
To znači, da ukoliko iz objektivnih razloga u određeno doba dana ili dane ne bude mogao raditi (prodavaonica je zatvo-rena), treba obavijest o tome istaknuti na isti način kao što je istaknuta i obavijest o radnom vremenu prodavaonice (npr. “U subotu 21.04. 2012 godine - zatvoreno”).
Trgovacjedužan15min.prijezavršetkaradnogvremenapro-davaonice,jednomilivišeputaupozoritikupcekojisezateknuuprostoruprodavaonicenakraj radnogdnevnogradnogvre-menaprodavaonice.Prema naravi stvari, ova se obveza odnosi na
16 Nar. nov., br. 66/09., 108/09. i 8/10.
one prodajne objekte u koje kupci (potrošači) imaju pristup, a ne na druge prodajne objekte u koje kupci nemaju pristup, već se uslužuju iz njih (npr. kiosk, pokretno vozilo) ili se nalaze na otvorenom prosto-ru gdje je obvezu obavještavanja potrošača objektivno nemoguće izvršiti (npr. otvoreni prostori tržnica, sajmišta, prodaja na klupama i štandovima izvan tržnica na otvorenim prostorima). Dodajemo, da je odredbom čl. 61. st.2. ZoT obveza pridržavanja radnog vremena propisana i za kupce, ali za one koji se ove obveze ne pridržavaju, nisu predviđene nikakve prekršajne sankcije. Iz tog razloga, kupci ne bi mogli s uspjehom prigovoriti trgovcu da im nije omogućio kupnju proizvoda nakon završetka radnog vremena prodajnog objekta.
Primjerobavijestioradnomvremenuprodavaonice:
RADNOVRIJEMEPRODAVAONICE:radnim danom: od 6.00 do 20.00 s.Subotom: od 6.00 do 18.00 s.Nedjeljom: od 8.00 do 12.00 s.Blagdanom: zatvoreno
3. Radno vrijeme u djelatnosti ugostiteljstva i turizma
3.1. Osnovne odrednice o obavljanju ugostiteljske djelatnosti
Način i uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost uređeni su odredbama Zakona o ugostitelj-skoj djelatnosti17 (dalje u tekstu: ZUD) i njegovim provedbenim pro-pisima, od kojih posebno ističemo oni koji se odnose na utvrđivanje minimalnih uvjeta, kategorija i posebnih standarda za pojedine vrste ugostiteljskih objekata18. Ugostiteljskom djelatnošću se smatra pri-premanje hrane i pružanje usluga prehrane, pripremanje i usluživanje pića i napitaka, pripremanje hrane za potrošnju na drugom mjestu sa ili bez usluživanja (u prijevoznom sredstvu, na priredbama i sl.) i opskrba tom hranom (catering), te pružanje usluga smještaja.19
Ugostiteljsku djelatnost mogu obavljati trgovačka društva, zadru-ge, trgovci pojedinci i obrtnici koji ispunjavaju uvjete propisane za obavljanje te djelatnosti (ugostitelji) kao i neprofitne pravne osobe taksativno navedene odredbom čl. 3. st.2. ZUD (npr. javne ustanove koje upravljaju nacionalnim parkovima i parkovima prirode, zdrav-stvene ustanove i lječilišta, ugostiteljske obrazovne ustanove i dr.) pod uvjetima i na način propisan odredbama tog Zakona. Pod uvje-tima propisanim ZUD određene ugostiteljske usluge mogu pružati
17 Nar. nov., br. 138/06., 152/08., 43/09., 88/10. i 50/12.18 Npr. Pravilnik o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz
skupine “restorani”, “Catering objekti” i “ Objekti jednostavnih usluga” (Nar. nov., br. 138/06., 152/08., 43/09. i 88/10.), Pravilnik o razvrstavanju, katego-rizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine Hoteli (Nar. nov., br. 88/07., 58/08. i 62/09.), Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji dru-gih vrsta ugostiteljskih objekata za smještaj iz skupine “kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj (Nar. nov., br. 48/08. i 45/09.) i Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata “kampova” iz skupine “kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smje-štaj” (Nar. nov., br. 75/08. i 45/09.).
19 Odredbe ZUD ne primjenjuju se na: pružanje usluga prehrane i smještaja u objektima ustanova socijalne skrbi, zdravstva, odgoja, obrazovanja i drugih sličnih ustanova, Oružanih snaga rH, MUP-a, ako te usluge pružaju njihovi djelatnici isključivo svojim djelatnicima, pripadnicima ili korisnicima.; pripre-manje i usluživanje toplih i hladnih napitaka, bezalkoholnih pića (ne i alkoholnih pića) i jela koje pravne i fizičke osobe organiziraju za potrebe svojih djelatnika u svojim poslovnim prostorijama i prostorima.
9 / 2012168
Pro
pis
i.hr
Radno vrijeme u trgovini, ugostiteljstvu i pojedinim obrtima
fizičke osobe koje nisu registrirane kao obrtnici ili trgovci pojedinci, te pravne osobe koje nisu ugostitelji.
Ugostiteljska djelatnost obavlja se u objektu namijenjenom, ure-đenom i opremljenom za pružanje ugostiteljskih usluga, koji se, obzi-rom na vrstu ugostiteljskih usluga koje se u njima pružaju u skupine. Ugostiteljski objekti s obzirom na vrstu ugostiteljskih usluga koje se u njima pružaju, razvrstavaju se u skupine: hoteli, kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj, restorani, barovi, catering objekt i objekti jednostavnih usluga. Polazeći od načina usluživanja i pretežitosti usluga koje se pružaju u objektu, ugostiteljski objek-ti unutar skupine razvrstavaju se u pojedine vrste.20 Ugostiteljski objekt posluje u jednoj vrsti, a iznimno u dvije, ako su za obje vrste ispunjeni propisani minimalni uvjeti. Ugostiteljski objekti iz skupine “Hoteli” i “kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj” kategoriziraju se u kategorije, ovisno o uređenju, opremi, uređajima, uslugama , održavanju i ostalim elementima. Za ove skupine ugosti-teljskih objekata za smještaj, kao i za ugostiteljski objekti iz skupina “restorani” i “Barovi” ministar nadležan za poslove turizma može ustanoviti posebne standarde i oznake kvalitete.
Ugostiteljski objekt ne može obavljati ugostiteljsku djelatnost bez rješenja nadležnog ureda državne uprave u županiji odnosno Gradu Zagreb (a oni koji se kategoriziraju bez rješenja Ministarstva turiz-ma), osim u slučaju pružanja usluga pripremanja i/ili usluživanja pića i napitaka i/ili hrane, povremeno, za vrijeme trajanja manifestacija, sajmova, prigodnih priredbi i sl., u kojem slučaju ugostitelji i druge fizičke i pravne osobe koje na tom mjestu pružanju ugostiteljske us-luge, moraju pribaviti prethodnu suglasnost mjesno nadležne sani-tarne inspekcije o ispunjavanju sanitarnih uvjeta. Međutim, ukoliko se u upravnom postupku izdavanja rješenja o ispunjavanju propi-sanih uvjeta utvrdi da se u poslovnom prostoru ili objektu za koji je podnesen zahtjev za izdavanje rješenja već obavlja ugostiteljska djelatnost, u tom postupku se ne utvrđuje ponovno ispunjavanje minimalnih uvjeta za vrstu odnosno kategoriju ugostiteljskog objek-ta, pod uvjetom da novi ugostitelj nastavlja obavljati ugostiteljsku djelatnost u istoj vrsti odnosno kategoriji ugostiteljskog objekta, da propisani uvjeti za tu vrstu odnosno kategoriju u međuvremenu nisu izmijenjeni, te da u ugostiteljskom objektu nije došlo do bitnih pro-mjena vezanih za tu vrstu i kategoriju.
20 Unutar skupine HOTeLI ugostiteljski objekti za smještaj razvrstani su u slije-deće vrste: hotel, aparthotel, turističko naselje, turistički apartman, pansion i guest house. U skupini kaMOVI I rUGe VrSTe UGOSTITeLJSkIH OBJeka-Ta Za SMJeŠTaJ ugostiteljski objekti razvrstani su u slijedeće vrste: kamp (kamp, kamp naselje i kampiralište) i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj (soba za iznajmljivanje, apartman, studio apartman, kuća za odmor, prenoćište, odmaralište, hostel, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom i objekt za robinzonski smještaj). Unutar skupine reSTOra-NI ugostiteljski objekti se razvrstavaju u slijedeće vrste: restoran, gostionica, zdravljak, zalogajnica, pečenjarnica, pizzeria, bistro, slastičarnica i objekt brze prehrane). Ugostiteljski objekti iz skupine BarOVI razvrstavaju se u slijedeće vrste: kavana, caffe-bar, noćni klub, disco klub, pivnica, buffet, krčma, konoba i klet). Unutar skupine OBJekTI JeDNOSTaVNIH UGOSTITeLJSkIH USLUGa ugostiteljski se objekti razvrstavaju u slijedeće vrste: objekt jednostavnih usluga u kiosku, objekt jednostavnih brzih usluga, objekt jednostavnih uslu-ga u nepokretnom vozilu ili priključnom vozilu, objekt jednostavnih usluga na kolicima ili sličnim napravama, objekt jednostavnih usluga u šatoru i objekt jednostavnih usluga na klupi). Unutar skupine CaTerING OBJekTI ima samo vrsta i to pripremnica obroka-catering.).
3.2. Normativno uređenje radnog vremena u djelatnosti ugostiteljstva
3.2.1. Općenito o propisivanju radnog vremena u ugostiteljstvu
radno vrijeme u ugostiteljstvu uređeno je odredbama ZUD-a samo u odnosu na ugostiteljske objekte, a ne i u odnosu na objekte za smještaj (sobe, apartmane, kuće za odmor) fizičkih osoba koje pru-žaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu i/ili seljačkom domaćinstvu, koji radno vrijeme određuju samostalno. Odredbom čl. 8. ZUD-a pro-pisan je početak i završetak radnog vremena ugostiteljskih objekata, na način da je ono određeno s obzirom na ugostiteljske usluge koje se u njima pružanju, na ispunjavanje uvjeta za rad noću, smještaju unutar naselja ili poslovanju unutar nekog objekta. ZUD određuje i vrste ugostiteljskih objekta za koje jedinice lokalne samouprave (općina/grad) mogu svojim autonomnim aktima u cijelosti odrediti radno vrijeme ili produžiti odnosno skratiti Zakonom propisano radno vrijeme, te propisuju uvjete pod kojima to mogu činiti.
Odredbe ZUD koje se odnose na propisivanje radnog vremena, ure-đuju jedino najraniji početak i najkasniji završetak radnog vremena u radnom danu, ali ne i radne odnosno neradne dane u tjednu. Stoga ugostitelj može raditi svakog dana u tjednu, nedjeljama i blagdani-ma, vodeći pritom računa da su osigurana prava zaposlenih radnika koja se odnose na određivanje radnog vremena (prekovremenog, preraspodijeljenog i noćnog rada, kao i rada nedjeljom i blagdanima) te isplate plaća i povećane plaće temeljem rada dužeg od punog radnog vremena.
Dakle, u djelatnosti ugostiteljstva, ugostitelj u okviru pro-pisanog raspona dnevnog radnog vremena, sam određuje dnevno radno vrijeme, kao i radne odnosno neradne dane, s tim da je dužan na ulazu u ugostiteljski objekt vidno ista-knuti obavijest o radnom vremenu, radnim i neradnim da-nima i tog se vremena pridržavati. Sukladno ugostiteljskim poslovnim običajima, ugostitelj je dužan gostu koji se u ugostiteljskom objektu zatekne u vrijeme završetka propi-sanog radnog (i/ili istaknutog) radnog vremena, omogućiti dovršenje naručene konzumacije prije isteka radnog vre-mena i to najduže do 30 min (tzv. “vrijeme tolerancije”)21.
21 Ugostitelj ne čini prekršaj prekoračenja propisanog rdnog vremena poslovanja samo ako se radi o prekoračenju do 30 minuta, kao uobičajenom vremenu to-lerancije, kako bi gosti mogli konzumirati već naručenu hranu i piće (Odluka Vi-sokog prekršajnog suda rH br. G-1569/96 od 29.10. 1997.g.). ako je narudžba učinjena prije isteka propisanog radnog vremena, ugostitelj smije poslovati 30 min. duže kako bi gostu omogućio nesmetanu konzumaciju (Odluka Visokog prekršajnog suda rH br. G-2291/00 od 8.11. 2001. g.d)
1699 / 2012 169
Pro
pis
i.hr
Darko Marečić, dipl. iur.
3.2.2. Radno vrijeme ugostiteljskih objekata za smještaj
Ugostiteljski objekti za smještaj iz skupine “Hoteli” (a to su: hotel, aparthotel, turističko naselje, turistički apartmani, pansion i guest house) i kampovi iz skupine ugostiteljskih objekata “kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj” (kamp, kamp naselje i kampiralište) obvezno rade od 0.00 do 24.00 sata svaki dan.
Ugostitelji su dužni organizirati poslovanje navedenih skupina smještajnih objekata na način da su isti otvoreni za goste 24 sata na dan, što se u praksi provodi na način osiguravanja dežurnih (noćnih) recepcionara, portira, sobarice i/ili drugog osoblja. razlog propisiva-nja cjelodnevnog poslovanja treba tražiti u namjeri zakonodavca da omogući gostima posebno turistima da mogu u svako doba dana i noći koristiti usluge smještaja što je od interesa i za ukupni razvoj turističke djelatnosti u cjelini.
Ugostiteljski objekti iz skupine „restorani“ i „Barovi ako posluju unutar smještajnih ugostiteljskih objekata skupine „Hoteli“ ili „kam-povi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj“ jer čine njihov sadržaj, a obuhvaćeni su rješenjem o utvrđivanju minimalnih uvjeta i uvjeta za kategorizaciju navedenih skupina smještajnih ugostitelj-skih objekata, mogu, ali i ne moraju raditi nužno sukladno poslovnom vremenu smještajnih ugostiteljskih objekata (od 0.00 do 24.00 sata) što ovisi o poslovnoj odluci ugostitelja. ako navedeni ugostiteljski objekti nisu obuhvaćeni rješenjem o utvrđivanju minimalnih uvjeta i uvjeta za kategorizaciju ovih smještajnih ugostiteljskih objekata, mogu raditi sukladno radnom vremenu inače propisanom za ugosti-teljske objekte iz skupine “restorani” i “Barovi”22.
22 Mišljenje Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka (klasa: 335-02/07-01/07 od 13.02.2007.g).
3.2.3. Radno vrijeme ugostiteljskih objekata iz skupina “Restorani” i “Barovi”
Ugostiteljski objekti iz skupine “restorani” i “Barovi” mogu raditi od 6.00, do 24.00 sata, odnosno od 0.00 do 24.00 sata ako se nalaze izvan naseljenih područja naselja, a oni koji posluju u zračnim lukama, željezničkim kolodvorima, autobusnim kolodvorima23, benzinskim postajama24 i sl., u radnom vremenu objekta u kojem se nalazi. Ugostiteljski objekti iz skupine “Barovi” koji ispunjavaju uvjete za rad noću sukladno posebnim propisima25 (noćni klub, noćni bar i disco klub) mogu raditi noću od 21.00 do 6.00 sati i to samo u zatvorenim prostorima (ne i na terasi).
Navedeno znači, da ugostiteljski objekti ne moraju nužno raditi u ovako propisanom radnom vremenu, već mogu raditi i u kraćem rasponu od propisanog raspona radnog vremena, o čemu odlučuje ugostitelj samostalno, sukladno poslovnoj odluci.
Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave (općinsko ili gradsko vijeće odnosno skupština Grada Zagreba) može najduže za 2 sata odlukom produžiti radno vrijeme ugostiteljskih objekata iz skupine “restorana” i “Barova”. To znači, da ugostiteljski objek-ti vrste: restoran, gostionica, zdravljak, zalogajnica, pečenjarnica, pizzeria, bistro, slastičarnica, objekt brze prehrane (skupina “resto-rani”) te vrste: kavana, caffe-bar, pivnica, buffet, krčma, konoba i klet (skupina “Barovi”) mogu raditi najduže do 02.00 sata, ako je tako određeno odlukom općine/grada na području kojeg posluju. Iznimno, ove ugostiteljske objekte, izvršno tijelo jedinice lokalne sa-mouprave (načelnik, gradonačelnik) može, na zahtjev ugostitelja rje-šenjem odrediti drugačije radno vrijeme radi organiziranja prigodnih proslava (npr. dočeka Nove godine, svadbi, maturalnih zabava i sl. događanja). To znači, da iako je radno vrijeme ugostiteljskih objekata iz skupina “restorani” i “Barovi” propisano u rasponu od 6.00 do 24.00 sata, da ugostitelj može u zahtjevu predložiti radno vrijeme koje njemu za tu priliku najbolje odgovara (npr. od 18.00 do 5.00 sati) i ukoliko načelnik odnosno gradonačelnik taj zahtjev usvoji i donese o tome rješenje, ugostitelj je može raditi u tom radnom vremenu i organizirati prigodnu proslavu samo u skladu s izdanim rješenjem.26
Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave (načelnik općine odno-sno gradonačelnik) može po službenoj dužnosti za pojedine ugosti-
23 Ova se odredba ne odnosi na ugostiteljske objekte koji posluju na prostoru autobusnog stajališta, jer ona nemaju značenje autobusnog kolodvora. Nai-me, sukladno odredbi čl. 88.st.4. Zakona o prijevozu u cestovnom prometu (Nar. nov., br. 178/04., 48/05., 151/06., 63/08., 124/09., 91/10. i 112/10.) pri-hvat i otprema putnika obavlja se na autobusnim kolodvorima i autobusnim stajalištima, iz čega proizlazi da autobusni kolodvor nije isto što i autobusno stajalište (Mišljenje Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka., kl. 334-09/07-01/13., Ur.br. 530-14-07-02., od 9.3.2007.g.)
24 Odredba čl. 8.s st.1. podst.4. ZUD kojom je propisano da ugostiteljski objekti iz skupina “restorani” i “Barovi” u zračnim lukama, željezničkim kolodvorima, autobusnim kolodvorima i sl., mogu raditi u radnom vremenu objekta u kojem se nalaze, može se primijeniti i na rado vrijeme ugostiteljskih objekata koji se nalaze u sklopu benzinskih postaja. (Mišljenje Ministarstva turizma: kl. 334-09/09-01/57., Urbr. 556-07-02-09-1 od 30.03.2009.g ).
25 Izloženost buci te mjere u cilju izbjegavanja ili ograničavanja štetnog utjecaja prekomjerne buke za zdravlje ljudi, kao i mjere koje s tim u svezi ima nadležna sanitarna inspekcija, propisane su odredbama Zakona o zaštiti od buke (Nar. nov., br. 30/09.) i njegovim provedbenim propisima.
26 ako bi nadležni (gospodarski) inspektor Državnog inspektorata u provođenju inspekcijskog nadzora utvrdio da ugostitelj ne pruća ugostiteljske usluge u svr-
9 / 2012170
Pro
pis
i.hr
Radno vrijeme u trgovini, ugostiteljstvu i pojedinim obrtima
teljske objekte rješenjem najduže za 2 sata odrediti raniji završetak radnog vremena od radnog vremena propisanog za ugostiteljske objekte iz skupina: “Barovi” koji ispunjavaju uvjete za rad noću (noćni bar, noćni klub, disco klub); “restorani” i “Barovi” koji se nalaze izvan naseljenih područja naselja te mogu raditi od 0.000 do 24.00 sata; “restorani” i “Barovi” za koje je odlukom predstavničko tijelo općine odnosno grada propisalo do 2 sata duže radno vrijeme od propisanog ZUD-om.
Jedinica lokalne samouprave u svrhu realizacije ovlaštenja za skraćivanje radnog vremena navedenim vrstama ugostiteljskih objekata, mora odlukom propisati mjerila i kriterije. Prema dosadašnjoj praksi, općine i gradovi kao kriterije i mjerila u svojim odlukama propisuju okolnosti koje se odnose na učestalo zaprimanje pritužbi građana ili susjeda zbog buke iz pojedinog ugostiteljskog objekta, remećenja javnog reda i mira, ponavljanje prekršaja iz ugostiteljstva posebice u odnosu na nepridržavanje propisanog ili istaknutog radnog vremena, usluživanje alkoholnih pića maloljetnicima i sl. Dakle, ukoliko se ispune propisana mjerila i kriteriji, načelnik općine odnosno gradonačelnik može po služ-benoj dužnosti rješenjem skratiti radno vrijeme ugostiteljskih objekata koji ispunjavaju rad noću najviše do 4.00 sata, ugostiteljskih objekata iz skupine “restorani” i “Barovi” koji mogu raditi od 0.00 do 24.00 sata jer se nalaze izvan naseljenih područja naselja do 22.00 sata, a onim ugostiteljskim objektima iz skupine “restorani” i “Barovi” kojima je odlukom omogućen rad do 2.00 sata, skratiti radno vrijeme do 24.00 sata.
Ukoliko ugostiteljski objekt posluje u dvojnoj vrsti tada može raditi u svakoj vrsti sukladno propisanom radnom vremenu za tu vrstu, a radno se vrijeme dviju vrste ne smije preklapati. 27 Npr. ugostitelj koji posluje u vrsti caffe bar i noćni klub, u vrsti caffe bar može raditi najduže do radnog vremena propisanog za tu vrstu, a to je do 24,00 sata ili do 02,00 sata ako je tako propisano odlukom općine/grada. Noćni klub pak može raditi od 21,00 sat pa najdalje do 06,00 sati. Znači, ako je radno vrijeme caffe bara (i terase) istaknuto do 24,00 sata, tada u vrsti noćni klub, ugostitelj može raditi tek nakon 24,00 sata (pa do 06,00 sati).
3.2.4. Radno vrijeme ostalih ugostiteljskih objekata
Predstavničko tijelo (općinsko ili gradsko vijeće odnosno skupština Grada Zagreba) svojom odlukom propisuje radno vrijeme ugostiteljskih objekata iz skupine “Objekti jednostavnih usluga”. Ugostitelj (ili druga fizička ili pravna osoba iz čl. 3. ZUD) samostalno određuje radno vrije-me dugih vrsta ugostiteljskih objekata za smještaj iz skupine “kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj” (soba za iznajmlji-vanje, apartman, studio apartman, kuća za odmor, prenoćište, odmaralište, hostel, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom, objekt za robinzonski smještaj.).
Obzirom da ZUD ne propisuje radno vrijeme za ugostiteljske objekte iz skupine „Catering objekti“ isti mogu raditi od 0.00 do 24.00 sata.
Tabelarniprikazradnogvremenauugostiteljstvu:
hu organiziranja prigodne proslave za što je ishodio rješenje izvršnog tijela općine/grada, tada je obvezan protiv ugostitelja poduzeti propisane upravne i prekršajne mjere.27 Mišljenje Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka kl. 335-02/07-01/7., Ur.br. 530-14-07-02. od 13.02. 2007.g.
RADNO VRIJEME U UGOSTITELJSTVU
0:00 – 24:00obavezno
• Skupina «Hoteli»• Smještajni objekti: kamp,
kamp naselje, kampiralište
0:00 – 24:00mogu
• Ako su izvan naseljenog područja:
- skupina «Restorani»- skupina «Barovi»
Napomena:Izvršno tijelo JLSU može rješenjem skratiti radno vrijeme za 2 sata
6:00 – 24:00mogu
• skupina «Restorani»• skupina «Barovi»
Napomena:� Predstavničko tijelo JLSU može
odlukom produžiti radno vrijeme za 2 sata
� Izvršno tijelo JLSU može rješenjem skratiti radno vrijeme za 2 sata
� Na zahtjev ugostitelja izvršno tijelo JLSU može odobriti radno vrijeme najduže do 6:00 radi organiziranja prigodnih proslava
21:00 – 06:00mogu
• Noćni bar• Noćni klub• Disco club
Napomena:Izvršno tijelo JLSU može rješenjem skratiti radno vrijeme za 2 sata
Unutar radnog vremena objekta u kojem se nalaze
Ugostiteljski objekti koji se nalaze u: • Zračnim lukama• Željezničkim kolodvorima• Autobusnim kolodvorima i sl.
Sukladno radnom vremenu ugostitelja
• Catering objekti• Kuća za odmor• Soba za iznajmljivanje• Planinarski i lovački dom• Svi drugi ugostiteljski objekti
Sukladno odluci predstavničkog tijela JSLU
Objekti jednostavnih usluga
1719 / 2012 171
Pro
pis
i.hr
Darko Marečić, dipl. iur.
3.3. Obveze ugostitelja glede isticanja i pridržavanja radnog vremena
Sukladno odredbi čl. 9. st.1. podst. 2. ZUD., ugostitelj je u obavljanju ugostiteljske djelatnosti dužan vidno istaknuti na ulazu u objekt obavijest o radnom vremenu i radnim, od-nosno neradnim danima i pridržavati se istaknutog radnog vremena, a podst. 7. istog članka propisano je da je ugosti-telj dužan pridržavati se propisanog radnog vremena.
Dakle, ugostitelj je dužan pridržavati se dnevnog radnog vremena propisanog ZUD i odlukom općine odnosno grada ako je donijeta, kao i istaknutog dnevnog radnog vremena svog ugostiteljsko objek-ta (koje može biti identično s propisanim dnevnom radnim vreme-nom one vrste ugostiteljskog objekta u kojoj ugostitelj posluje, ili unutar propisanog raspona, ali nikao prije najranije propisanog po-četka niti kasnije od najduže propisanog završetka radnog vremena), kao i istaknutog rasporeda radnih odnosno neradnih dana. Ovo je razlikovanje važno kod primjene upravnih i prekršajnih mjera koje je nadležni (gospodarski) inspektori ovlašten poduzeti prema ugostite-lju koji se ovih obveze ne pridržava. Naime, ako se ugostitelj ne pridr-žava istaknutog radnog vremena (koje je unutar propisanog raspona dnevnog radnog vremena), snosi samo prekršajnu odgovornost, a ukoliko se ugostitelj ne pridržava propisanog radnog vremena, po-red prekršajne odgovornosti, nadležni će inspektor donijeti usmeno rješenje o zabrani obavljanja djelatnosti u trajanju od 30 dana od dana izricanja usmenog rješenja u sklopu zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru.
Primjerobavijestioradnomvremenucaffebara:
RADNOVRIJEMECAFFEBARA:Ljetnoradnovrijeme:Ponedjeljak - petak: 6.00 - 23.00 s.Subota: 6.00 - 02.00 s.Nedjeljom i blagdanom: 8.00 - 24.00 s.
Zimskoradnovrijeme:Ponedjeljak - petak: 7.00 - 23.00 s.Subotom: 7.00 - 24.00 s.Nedjeljom i blagdanom: 8.00 - 24.00 s.Napomena:Uskrs, Božić i Nova godina: zatvoreno
3.4. Radno vrijeme u turizmuNačin i uvjeti za pružanje usluge u turizmu propisani su odredba-
ma Zakona o pružanju usluga u turizmu28 i njegovim provedbenim propisima. Pod uslugama u turizmu smatraju se: pružanju usluga turističke agencije, turističkog vodiča, turističkog pratitelja, turistič-kog animatora, turističkog zastupnika, turističke usluge u nautičkom turizmu, turističke usluge u seljačkom gospodarstvu ili obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, turističke usluge u ostalim oblicima turističke ponude i ostale usluge koje se pružaju turistima u svezi s njihovim putovanjem i boravkom. Usluge u turizmu mogu pružati: trgovačka društva, zadruge, trgovci pojedinci i obrtnici registrirani za pružanje usluga u turizmu uz uvjet da ispunjavaju uvjete propisane
28 Nar. nov., br. 68/07. i 88/10.
Zakonom o pružanju usluga u turizmu (npr. da ishode rješenje nad-ležnog ureda o ispunjavanju propisanih uvjeta za pružanje pojedinih usluga u turizmu i/ili za vrstu i kategoriju ako je propisana, i/ili pribave rješenje o odobrenju za pružanju tih usluga na određenim lokacijama i dr.). Pod uvjetima i na način propisan tim Zakonom, pojedine uslu-ge u turizmu mogu pružati i ustanove te druge pravne i registrirane fizičke osobe.
radno vrijeme u turizmu, propisano je samo u odnosu na turističkeagencije. Odredbom čl. 13. st.1. toč. 2. Zakona o pružanju usluga u turizmu propisano je da je turistička agencija dužna na ulazu u poslovnicu odnosno poslovni prostor vidno istaknuti radno vrijeme i pridržavati se ista-knutog radnog vremena.
4. Radno vrijeme u pojedinim obrtima
4.1. Osnovne odrednice o obavljanju obrta
Uvjeti osnivanja obrta kao i način njegovog obavljanja propisan je odredbama Zakona o obrtu (dalje u tekstu:ZO)29. Obrtom se smatra samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti kroz oblike vezanog obrta, slobodnog obrta i povlaštenog obrta, a od strane obrtnika (fizičke osobe) sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na trži-štu. Obrtnik obrtničku djelatnost ili djelatnost obavlja u svije ime i za svoj račun, a pritom se može koristiti radom drugih osoba. Iznimno, obrt može obavljati i pravna osoba (trgovačko društvo) koja obavlja obrtničku djelatnost vezanog i povlaštenog obrta, ako to ne čini na industrijski način. Fizičke osobe mogu obavljati djelatnost obrta i kao domaću radinost ili kao sporedno zanimanje, samo osobnim radom, što znači da ne mogu koristiti rad drugih osoba (zapošljavati radni-ke), uz uvjet i na način propisan odredbom čl. 1b. ZO te pribavljanje odobrenja.30
Za obavljanje slobodnih, vezanih i povlaštenih obrta, obrtnik mora imati obrtnicu koju izdaje ured državne uprave u županiji odnosno Gradu Zagrebu stvarno nadležan za obrt i mjesno nadležan prema sjedištu obrta, a za obavljanje povlaštenog obrta i povlasticu koju izdaje nadležno ministarstvo ovisno o djelatnosti obrta. Obrt se može obavljati u sjedištu obrtu i/ili izdvojenom pogonu.
4.2. Normativno uređenje radnog vremena u obrtu
radno vrijeme u obrtu uređeno je odredbom čl. 35. ZO, kojim je propisano da gradsko, odnosno općinsko vijeće po prethodno pri-bavljenom mišljenju područne obrtničke komore može za pojedine obrte propisati raspored početka i završetka radnog vremena. U smislu navedene zakonske odredbe, proizlazi da općine i gradovi mogu, a ne moraju, svojim općim aktom propisati raspored početka i završetka radnog vremena na svojem području, i to za pojedine
29 Nar. nov., br. 77/93., 90/96., 102/98., 64/01., 71/01., 49/03.-proč. tekst., 68/07., 79/07. i 40/10.
30 Odobrenje za obavljanje domaće radinosti ili sporednog zanimanja fizičkoj oso-bi na njen zahtjev, izdaje ured državne uprave u županiji odnosno Gradu Zagre-bu, stvarno nadležnom za obrt, a mjesno nadležan prema mjestu obavljanja domaće radinosti odnosno sporednog zanimanja.
9 / 2012172
Pro
pis
i.hr
Radno vrijeme u trgovini, ugostiteljstvu i pojedinim obrtima
obrte odnosno one za koje smatraju da su od interesa za jedinicu lo-kalne samouprave. Pri tome treba imati u vidu činjenicu, da je radno vrijeme (početak i završetak radnog vremena) za obrte u djelatno-sti trgovine i ugostiteljstva propisan posebnim zakonima, te prema tome, zakoni kojima se uređuje djelatnost ugostiteljstva i trgovina, kao posebni propisi (Lex specialis) za te djelatnosti, imaju prednost. Zbog te činjenice, općine i gradovi temeljem ovlaštenja iz Zakona o obrtu, ne bi mogli određivati radno vrijeme obrta u području trgovine i ugostiteljstva, jer je njihovo radno vrijeme uređeno posebnim pro-pisima, koji imaju prednost u primjeni. Obveza primjenjivanja propi-sanog radnog vremena, odgovarajuće se primjenjuje na sve obrtnike koji obavljaju djelatnost na području grada odnosno općine koja je odluku donijela, te na pravne osobe iz čl. 1. st. 2. ZO, koje obavljaju obrtničku djelatnost ali ne na industrijski način.
Ukoliko se jedinica lokalne samouprave odluči, svojom odlukom urediti radno vrijeme, obvezna je prethodno pribaviti mišljenje po-dručne obrtničke komore na svojem području, koje može, ali i ne mora prihvatiti. Odlukom se moraju odrediti obrti na koje se odlu-ka odnosi, odnosno za koje se određuje radno vrijeme. Odlukom se mogu propisati i dodatne zahtjeve - npr. da obrtnici na koje se od-luka odnosi istaknu obavijest o utvrđenom radnom vremenu svog obrta na vidnom mjestu za potrošače, odrediti uvjete prema kojima se iznimno ne mora primjenjivati propisano radno vrijeme, propisati prekršajne sankcije za one koji se ne obveze ne pridržavaju i dr.), jer za takvo propisivanje nema zapreke. Štoviše, kako odredbama ZO nije sankcioniranje postupanje obrtnika suprotno odredbi čl. 35., poželjno je odlukom propisati prekršaje za one obrtnike koji se ne pridržavaju radnog vremena propisanog odlukom.
ako općina ili grad ne želi koristiti ovlaštenje iz čl. 35. ZO glede propisivanja radnog vremena za pojedine obrte na svojem području, tada obrtnici posluju u radnom vremenu prema vlastitoj odluci, vo-deći i u ovom slučaju računa o potrebama korisnika svojih usluga, te ukoliko imaju zaposlene radnike, o pravima iz odredba propisa koji-ma se uređuju radni odnosi.
Prema tome, obrtnici posluju u radnom vremenu određe-nom sukladno odluci općine odnosno grada na području kojeg obavljaju djelatnost ako je takva odluka donijeta i ako se odnosi na njihov obrt, aukolikotakvaodlukanijedo-nijeta,radnovrijemeposlovanjaobrtaodređujupremavlastitojpoduzetničkojodluci, uzimajući pritom u obzir ne samo potrebe svojih korisnika usluga, već i radno pravne propise koji se odnose za prava radnika iz radnog odnosa, ako se koriste njihovom radom. Oni obrtnici koji obavljaju obrt u području ugostiteljstva i trgovine dužni su poslovati sukladno radnom vremenu propisanom zakonima kojima se uređuje djelatnost ugostiteljstva i trgovine.
Ukoliko je dakle, odlukom općine ili grada propisana obveza ovje-ravanja obavijesti o radnom vremenu (radnim i neradnim danima, početku i završetku radnog vremena) kod nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave ili dostavljanja obavijesti tom tijelu i/ili isticanje obavijesti o radnom vremenu u prostoru u kojem se obavlja obrt, obrtnik je dužan ove obveze izvršiti.
Primjer Odluke o radnom vremenu za pojedine obrte:
Na temelju članka 35. Zakona o obrtu (“Narodne novine” broj 77/93., 90/96., 102/98., 102/98., 64/01., 71/01., 49/03.-proč.tekst., 68/07., 79/07. i 40/10.) i članka 37. Statuta Grada Jastre-barskog (“Službeni vjesnik Grada Jastrebarskog” broj 7/09.) Grad-sko vijeće Grada Jastrebarskog, na 10. sjednici održanoj 01. 08. 2012. godine, donijelo je
ODLUKUoradnomvremenuzapojedineobrtenapodručju
GradaJastrebarskog
I.OPĆAODREDBA
Članak1.Ovom se Odlukom propisuje raspored početka i završetka poje-
dinih obrta na području Grada Jastrebarskog.
II.RASPORED,POČETAKIZAVRŠETAKRADNOGVREMENA
Članak2.Obrti za koje se propisuje radno vrijeme ovom Odlukom su:
� proizvodnja odjeće po mjeri, pribora za odjeću, popravci odjeće;
� proizvodnja obuće po narudžbi, popravak obuće; � stolarski radovi i izrada pvc građevinske stolarije; � popravak satova, nakita i srodnih proizvoda od plemenitog
materijala; � održavanje i popravak motornih vozila; � vulkanizerske usluge (protektiranje guma) i autopraonice; � frizerski saloni i saloni za uljepšavanje; � fotografske usluge i iznajmljivanje videokaseta i diskova; � zabavne igre i parkovi.
Članak3.radno vrijeme obrta iz članka 2. ove Odluke može biti jednokrat-
no ili dvokratno, prema vlastitoj odluci obrtnika.Obrti mogu raditi nedjeljom i blagdanima, osim u dane slijede-
ćih blagdana: 25. prosinca - Božić., 1. siječnja -Nova godina i na Uskrs, kada obrti ne rade.
Prema odluci obrtnika, obrti mogu biti zatvoreni do dva dana u tjednu.
Članak4.radno vrijeme obrta iz članka 2. ove Odluke, obrtnik određuje sa-
mostalno s tim da može radnim danom (od ponedjeljka do subote): � započeti s radom najranije u 06.00 sati; � završiti s radom najkasnije u 22.00 sata.
Nedjeljom i blagdanom obrti mogu raditi najduže do 18.00 sati. Iznimno od stavka 1. i 2. ovog članka, obrt za djelatnost zabavnih
igara i parkova može završiti u sve dane s radom u 22.00 sata, a obrti čija je djelatnost samo iznajmljivanje videokaseta i diskova mogu završiti sve dane u tjednu, nedjeljom i blagdanima do 02.00 sata narednog dana.
Iznimno od stavka 1. i 2. ovog članka, obrti koji posluju u trgo-vačkim centrima, ustanovama, tržnicama na veliko i na malo, kao i na mjestima prigodne prodaje, mogu raditi u radno vrijeme objekta unutar kojih rade.
Članak5.Gradonačelnik Grada Jastrebarskog može na zahtjev fizičke ili
pravne osobe koja obavlja obrt iz članka 2 ove Odluke, a na prijed-www.RiPup.hr
1739 / 2012 173
Pro
pis
i.hr
Darko Marečić, dipl. iur.
5. Obveza pridržavanja radnog zakonodavstva
Trgovac, ugostitelj, vlasnik turističke agencije ili drugi obrtnik, uko-liko zapošljava radnike odnosno za kojeg radnici u radnom odnosu obavljaju određene poslove, smatra se sukladno odredbama Zakona o radu31 (dalje u tekstu: ZOr) poslodavcem, te se na njega primje-njuju odredbe propisa kojim se uređuju radni odnosi, posebice onih koji se odnose na: određivanju radnog vremena (punog, skraćenog, preraspodijeljenog i prekovremenog), noćnog rada, rada nedjeljom i blagdanima); korištenje dnevnog, tjednog i godišnjeg odmora, te dopusta; obračunavanje i isplate plaće, povećane plaće i naknade plaće. U radno zakonodavstvo (propise iz područja radnog odno-sa) kojeg se je poslodavac dužan pridržavati, pored ZOr i njegovih provedbenih propisa32, spadaju opći propisi radnog prava, od kojih
31 Nar. nov., br. 149/09., 60/11. i 82/1232 Npr. Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (Nar. nov.,
br. 37/11.), Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine (Nar. nov., br. 37/11.), Pravilnik o načinu objave pravilnika o radu (Nar. nov., br. 67/10.), Zakon o minimalnoj plaći (Nar. nov., br. 67/08.) i dr.
su svakako najznačajniji granski kolektivni ugovori33, sporazumi sklo-pljeni između poslodavca i radničkog vijeća (ako su sklopljeni), pra-vilnika o radu (kojeg su dužni donijeti poslodavci koji zapošljavaju 20 i više radnika), te pojedinačni akt - ugovora o radu (na neodređeno ili na određeno radno vrijeme) kojeg je poslodavac dužan zaključiti sa svakim radnikom prije početka obavljanja poslova (ili mu predati potvrdu da će se ugovor o radu sklopiti). ako je neko pravo iz radnog odnosa navedenim propisima i aktima različito uređeno, primjenjuje za radnika najpovoljnije pravo, ako Zor ili drugim zakonom nije dru-gačije određeno.
Puno radno vrijeme ne može iznositi (niti se može ugovoriti) više od 40 sati tjedno, osim u slučaju preraspodijeljenog ili prekovreme-nog rada pod uvjetima i na način propisan Zakonom o radu, općim i pojedinačnim aktima kojim se uređuju radni odnosi. Tjedni odmor radnik u pravilu koristi nedjeljom, a ako je potrebno da radnik radi u nedjelju, mora mu se u slijedećem tjednu osigurati dan tjednog odmora. U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega rada i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik na zahtjev po-slodavca mora raditi dulje od punog radnog vremena (prekovremeni rad), najviše sati do 8 tjedno34.
Za prekovremeni i noćni rad, rad nedjeljom , blagdanima ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću.35
radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa, može u roku od 15 dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo odnosno od dana saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje tog prava. Pisane odluke o ostvarivanju prava i obveza radnika a neposredno se uručuju rad-niku ili dostavljaju preporučenom poštom na adresu koju je radnik prijavio poslodavcu. Dodajemo da je čl. 131.st.4. Zor propisano da u slučaju spora u svezi s radnim vremenom, ako poslodavac ne vodi propisanu evidenciju o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće (ili otpremnine) na propisani način, teret dokazivanja radnog vremena leži na poslodavcu.
6. Inspekcijski nadzor i poduzimanje mjera
6.1. Tijelo inspekcije nadležno za obavljanje nadzora
Inspekcijski nadzor nad primjenom propisa kojim se određuje radno vrijeme u djelatnosti trgovine, ugostiteljstva i obrta obavlja-ju viši gospodarski inspektori i gospodarski inspektori (u daljnjem
33 Za djelatnost trgovine: kolektivni ugovor za djelatnost trgovine (Nar. nov., br. 41/98.) čija je primjena temeljem Odluke o proširenju primjene kolektivnog ugovora za djelatnost trgovine (Nar. nov., br. 41/98. i 75/05.) proširena sve tr-govce na području rH; za djelatnost ugostiteljstva: kolektivni ugovor u ugosti-teljstvu (Nar. nov., br. 69/02., 139/4., 75/05. i 95/10.) čija je primjena temeljem Odluke o proširenju primjene kolektivnog ugovora u ugostiteljstva (Nar. nov., br. 69/02., 75/05. i 95/10.) proširena na sve ugostitelje na području rH.
34 Zabranjen je prekovremen i preraspoređen rad maloljetnom radniku. Trudnica, radnica majka - s djetetom od 3 do 7 g. starosti, samohrani roditelj s djetetom do 6 g. starosti i radnik koji radi u nepunom radnom vremenu može raditi preko-vremeno samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile.
35 Plaća se povećava za rad noću 30%, za prekovremeni rad 50%, za rad nedje-ljom 35% u djelatnosti trgovine, odnosno 30% u djelatnosti ugostiteljstva. ako radnik radi u dane blagdana i neradne dane utvrđene zakonom, i za rad na dan Uskrsa, ima pravo na naknadu plaće i plaću uvećanu najmanje za 50%. U ugostiteljstvu za smjenski i dvokratni rad, radnik ima pravo na povećanu plaću za 10%. ako je prisutno više uvjeta istovremeno, dodatci se kumuliraju osim ako je državni blagdan ili neradni dan utvrđen zakonom nedjelja.
log Upravnog odjela za gospodarstvo, zaključkom odrediti druga-čije radno vrijeme od radnog vremena propisanog odredbama ove Odluke.
Zahtjev iz prethodnog stavka ovog članka podnosi se Uprav-nom odjelu za gospodarstvo i mora obvezno sadržavati prijedlog radnog vremena obavljanja obrta.
Članak6.Fizička i pravna osoba koja obavlja obrt iz članka 2. ove Odluke
dužna je Upravnom odjelu Grada Jastrebarskog nadležnom za poslove gospodarstva dostaviti na ovjeru obavijest o radnom vremenu, radnim i neradnim danima.
Obavijest iz stavka 1 ovog članka mora biti jasna, čitljiva i vid-no istaknuta na ulazu u prostor u kojem se obavlja obrt.
III.PREKRŠAJNEODREDBE
Članak7.Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 1.000,00 kn kaznit
će se za prekršaj pravna osoba ako:1) se u poslovanju ne pridržava prijavljenog radnog vremena,2) ne dostavi na ovjeru obavijest o radnom vremenu, radnim
i neradnim danima,3) obavijest o radnom vremenu nije jasna, čitljiva i vidno ista-
knuta na ulazu u prostor u kojem se obavlja obrt. Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna
osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 100,00 do 500, 00 kn.
Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i fizička osoba -obrtnik novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 800,00 kn.
IV.PRIJELAZNEIZAVRŠNEODREDBE
Članak8.Danom stupanja na snagu ove Odluke, prestaje važiti Odluka
o radnom vremenu za pojedine obrte (“Službeni vjesnik Grada Jastrebarskog” broj 2/05.)
Članak9.Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u
Službenom vjesniku Grada Jastrebarskog.
9 / 2012174
Pro
pis
i.hr
Radno vrijeme u trgovini, ugostiteljstvu i pojedinim obrtima
tekstu: gospodarski inspektor) Državnog inspektorata36. Nadzor nad primjenom radno pravnih odnosa poslodavca i radnika obavljaju viši inspektori rada u području radnih odnosa i inspektori rada u po-dručju radnih odnosa (u daljnjem tekstu: inspektori radnih odnosa) Državnog inspektorata37. Ustrojstvo Državnog inspektorata, prava, dužnosti i ovlasti inspektora koji djeluju unutar tog upravnog tijela propisani su odredbama Zakona o Državnom inspektoratu38
6.2. Poduzimanje upravnih mjeraTrgovac, ugostitelj, turistička agencija i drugi obrtnici, dužni su kao
što je navedeno, na ulazu u svoje prodajne odnosno uslužne ili pro-izvodne prostore vidno istaknuti oznaku o radnom vremenu, te se istog radnog vremena, kao i propisanog (ako je propisano) pridržava-ti, jer u protivnom snose predviđene upravne i prekršajne sankcije. Stoga, da bi se od ove odgovornost oslobodili, potrebno je uvijek, u slučaju kada je poslovni prostor zatvoren, takvu obavijest vidno ista-knuti, čak i u slučaju privremene obustave djelatnosti ili drugih razlog (npr. korištenje godišnjeg odmora, bolovanje, nabava robe i sl.).
No, ukoliko gospodarski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzo-ra utvrdi da se ugostitelj ne pridržava propisanog radnog vremena, ugostitelju će usmenim rješenjem koje će izreći odmah, zabraniti pružanje ugostiteljskih usluga u trajanju od 30 dana od dana izricanja usmenog rješenja. kad ugostitelj nije nazočan inspekcijskom nad-zoru, gospodarski inspektor će usmeno rješenje o zabrani daljnjeg obavljanja ugostiteljske djelatnosti izreći njegovom zaposleniku i bez prethodnog izjašnjavanja ugostitelja. I trgovcu koji nije istaknuo ili da se ne pridržava istaknutog radnog vremena, gospodarski inspektor će u provedbi inspekcijskog nadzora, usmenim rješenjem u zapisni-ku, do otklanjanja utvrđenih nedostataka, a najkraće na rok od 30 dana, zabraniti daljnje obavljanje djelatnosti trgovine.
Usmeno rješenje o zabrani obavljanja ugostiteljske djelatnosti, gos-podarski inspektor izvršit će pečaćenjem prostorija, postrojenja, ure-đaja i opreme kojom se obavlja djelatnosti, najkasnije u roku od 24 sata od izricanja usmenog rješenja (do kada je ugostitelj ili zatečeni sudionik dužan osigurati iznošenje pokvarljivih namirnica, te poduzeti i osigurati sve sigurnosne i druge mjere kako ne bi došlo do bilo kakve štete, u protivnom, odgovara za nastalu štetu). I u slučaju usmenog rješenja o zabrani obavljanja trgovine, gospodarski inspektor će rješe-nje izvršiti pečaćenjem prodajnog objekta, opreme i sredstva pomoću kojih se obavlja trgovina, ili na drugi pogodan način (donošenjem rje-šenja o prisilnom izvršenju rješenja novčanom kaznom)39.
36 Odredbom čl. 66.st.2. ZoT propisano je da inspekcijski nadzor nad provedbom ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona provodi Državni in-spektorat i druge inspekcije i carinska tijela sukladno ovlaštenjima utvrđenim posebnim propisima. čl. 39. st.2. ZUD propisano je da inspekcijski nadzor u ugostiteljstvu provode nadležni gospodarski inspektori Državnog inspektorata i drugi inspektori svaki u okviru svoje nadležnosti, sukladno posebnim propi-sima. Isto je propisano i odredbom čl. 57. st.2. Zakona o pružanju usluga u turizmu za provođenja nadzora u području turizma. Odredbom čl. 74. ZO pro-pisano je da nadzor nad primjenom odredbi ovog Zakona i propisa donesenih na temelju njega, provode inspekcije u sklopu svojih nadležnosti propisanih posebnim propisima. čl. 13. st. 1. Zakona Državnom inspektoratu propisano je da inspekcijski nadzor koji se odnosi na primjenu zakona i drugih propisa u po-dručju trgovine, obrta i usluga obavlja viši gospodarski inspektor i gospodarski inspektor (Državnog inspektorata).
37 Odredbom čl. 57.st.2. ZoT propisano je da nadzor nad primjenom radno-prav-nih odnosa poslodavca i radnika obavlja tijelo državne uprave nadležno za poslove rada. Odredbom čl. 15. Zakona o Državnom inspektoratu propisano je da inspekcijski nadzor koji se odnosi na primjenu zakona i drugih propisa u području rada provodi viši inspektor rada i inspektor rada.
38 Nar. nov., br. 116/08., 123/08.-ispr. i 49/11.39 Postupak donošenja rješenja o prisilnom izvršenju (nenovčanih obveza) nov-
čanom kaznom, propisana je odredbom čl. 142. Zakona o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 47/09.)
Iznimno, usmeno rješenje o zabrani obavljanja ugostiteljske djelat-nosti neće se izvršiti, odnosno zapečaćene prostorije, postrojenja i druga oprema za rad će se otpečatiti i prije isteka roka od 30 dana, ukoliko ugostitelj nadležnom gospodarskom inspektoru dostavi dokaz o izvršenoj uplati novčanog iznosa od 30.000,00 kn u korist državnog proračuna. Iznimka od izvršenja usmenog rješenja peča-ćenjem propisana je i u slučaju kad se rješenje o zabrani donijelo trgovcu, pa se usmeno rješenje o zabrani obavljanja trgovine neće provesti, ako trgovac, najkasnije u roku od 5 radnih dana od dana donošenja usmenog rješenja nadležnom gospodarskom inspektoru dostavi dokaze da su utvrđeni nedostaci otklonjeni (istaknuta obavi-jest o radnom vremenu, dana izjava u zapisnik inspektoru da će se ubuduće pridržavati istaknutog radnog vremena), kao i o izvršenoj uplati novčanog iznosa od 30.000,00 kn u državni proračun. U nave-denim slučajevima, gospodarski će inspektor rješenjem obustaviti upravni postupak, a izvršene radnje (odnosno donijeto usmeno rje-šenje o zabrani obavljanja djelatnosti) poništiti.
Usmeno rješenje nadležni inspektor dužan je u pisanom obliku ot-praviti stranci u roku od 8 dana od dana njegovog donošenja, osim ako u zapisniku o kontroli izvršenja rješenja utvrdi da su u tom roku nedostaci otklonjeni. ali i u tom slučaju inspektor mora stranci izdati pisani otpravak usmenog rješenja ako to stranka izričito zahtjeva. Žalba se ne može izjaviti na usmeno rješenje, već samo na njegov pisani otpravak, i ne odgađa izvršenje rješenja.
Zakon o obrtu i Zakon o radu, ne predviđaju upravne mjere (dono-šenje rješenja) kojim bi se obrtniku odnosno poslodavcu zabranilo obavljanje djelatnosti ili naredilo otklanjanje utvrđenih nedostataka odnosno nepravilnosti u slučaju nepridržavanja propisanog radnog vremena i/ili prava koja radnicima pripadaju temeljem radno pravnih propisa s osnova radnog vremena.
6.3. Prekršajne sankcijeOdredbom čl. 70. st.1. podst. 8., st. 2. i 3. ZoT, propisano je da
će se trgovac - pravna osoba koji ne istakne na jasan, vidljiv i čit-ljiv način na ulazu u prodavaonicu radno vrijeme prodavaonice ili se ne pridržava istaknutog radnog vremena prodavaonice kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 250.000,00 kn, a odgovorna osoba u pravnoj kao i trgovac -obrtnik, novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15. 000,00 kn.
Odredbom čl. 45. st. 1. podst. 2. ZUD, propisano je da će se ugo-stitelj - pravna osoba koji vidno ne istakne na ulazu u objekt obavijest o radnom vremenu i radnim odnosno neradnim danima i ne pridr-žava se istaknutog radnog vremena, kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 100.000,00 kn, a odgovorna osoba u pravnoj kao i ugostitelj - obrtnik, novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000, 00 kn. Ista je kazna propisana i slučaju kada se ugostitelj ne pridržava propisanog radnog vremena.40
ako turistička agencija ne istakne na ulazu u poslovnicu ili poslov-ni prostor oznaku radnog vremena ili se istaknutog radnog vremena ne pridržava, turistička agencija u statusu pravne osobe kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 6.000,00 do 50.000,00 kn te u iznosu od 2.500,00 do 10.000,00 kn odgovorna osoba u pravnoj osobi, a turistička agencija u statusu obrta kaznit će se u iznosu od 6.000,00 do 15.000,00 kn. Pored toga, za isti prekršaj kaznit će novčanom kaznom i voditelj poslovnice odnosno osoba koja ga zamjenjuje u iznosu od 2.500,00 do 10.000,00 kn. Za navedeni prekršaj, umje-sto podnošenja optužnog prijedloga nadležnom prekršajnom sudu, inspektor može kazniti na licu mjesta mandatnom kaznom u iznosu od 2.000,00 kn turističku agenciju kao pravnu osobu i odgovornu
40 čl. 45. st.1. podst. 7. i st. 2. i 3. ZUD.-a
1759 / 2012 175
Pro
pis
i.hr
Darko Marečić, dipl. iur.
osobu u pravnoj, te turističku osobu u statusu obrta kao i voditelja poslovnice.
Zakon o obrtu ne propisuje prekršajne sankcije za obrtnika (fizičku i pravnu osobu) koja se ne pridržava rasporeda početka i završetka radnog vremena ako je za obrt koji obavlja, odlukama općine ili grada takvo radno vrijeme propisano. Međutim, prekršajne sankcije mogu se propisati odlukama jedinice lokalne samouprave kojima se uređu-je radno vrijeme za pojedine obrte i u tom slučaju će obrtnik koji se propisane obveze ne pridržava, ipak prekršajno odgovarati.
Prekršajne sankcije za poslodavce koji se ne pridržavaju radno pravnih propisa kojima se utvrđuju prava radnika po osnovi radnog vremena, propisane su odredbama Zakona o radu kroz lakše41, teže42 i najteže43 prekršaje. Za lakše prekršaje predviđena je novčana kazna za poslodavca pravnu osobu u iznosu od 10.000,00 do 30. 000,00 kn, a za odgovornu osobu u pravnoj osobi i poslodavca fizič-ku osobu-obrtnika novčana kazna u iznosu od 1.000,00 do 3.000,00 kn. Za teže prekršaje je propisana novčana kazna za poslodavca pravnu osobu u iznosu od 31.000,00 do 60.000,00 kn., a za odgo-vornu osobu u pravnoj osobi i poslodavca fizičku osobu -obrtnika u iznosu od 4.000,00 do 6.000,00 kn. Za najteže prekršaje propisana je novčana kazna za poslodavca -pravnu osobu u iznosu od 61.000,00 do 100.000,00 kn, a za odgovornu osobu u pravnoj osobi i poslo-davca fizičku osobu -obrtnika u iznosu od 7.000,00 do 10.000,00 kn. U svim ovim slučajevima ako je prekršaj počinjen u odnosu na maloljetnog radnika, iznos novčane kazne uvećava se dvostruko.
7. Zaključakradno vrijeme u djelatnosti trgovine, ugostiteljstva i obrta uređeno
je posebnim zakonima koji se odnose na uvjete i način obavljanja ovih djelatnosti. Dok je radno vrijeme u trgovini u ovom trenutku uglavnom neregulirano na razini države jer ga određuju trgovci sa-mostalno, dotle je u ugostiteljstvu dnevno radno vrijeme ugostitelj-skih objekata u veći regulirano Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti jedinstveno, na razini cijele države. U obrtu, zakonodavac je prepu-stio jedinicama lokalne samouprave svojim odlukama za pojedine obrta na svojem području propišu radno vrijeme.
U svakom slučaju, trgovci, ugostitelji i drugi obrtnici ukoliko zapo-šljavaju radnike, dužni su pri svakom određivanju radnog vremena voditi posebnog računa o pravima radnika koji im temeljem propisa radnog prava pripadaju s osnova posebice prekovremenog i noćnog rada, te rada nedjeljom i blagdanima. Trgovci, ugostitelji i obrtnici pritom su dužni, u svrhu zaštite prava potrošača, na ulazu u poslovne prostorije vidno istaknuti oznaku radnog vremena i istog se pridrža-vati.
41 Lakši prekršaji: ugovor o radu ili potvrda o sklapanju ugovora o radu ne sadrži bitne uglavke propisane ZOr između kojih spadaju i one o radnom vremenu i plaći i dr.
42 Teži prekršaji: neomogućavanje radniku korištenja stanke, dnevnog i tjednog odmor i dr.
43 Najteži prekršaji: ne vođenje propisane evidencije o radnom vremenu, sklapa-nje ugovora s radnim vremenom dužim od propisanog, prekovremeni rad u trajanju dužem od propisanog, provođenje preraspodjele protivno propisanom načinu, ne dostavljanje obračuna u propisanom roku i s propisanim podacima i dr.
Bilješke
