ISS

N 0

351

3688

163. godište ilustrirani književni list za djecu rujan, 2012.

ISPRIČAJ PRIČU

3

SUPER DAROVI SVIM RADOSTAŠIMA!

DAROVI STIŽU UZ BROJ 2

Svi koji se

pretplate na

u školskoj godini

2012./2013. na dar

dobivaju jednu od

navedenih atraktivnih

knjiga u tvrdome

uvezu.

4 5

Hodajući , naš iglić pričao je i kako

izgleda prvi dan u velikom : „za razliku od

nas, moraju biti oprezna jer ulicom jure i

, i . ulicu prelaze samo na

kad se upali svjetlo na ili kad im dopusti

prometni . grozno!“ pričajući, iglić zakorači

na šumsku , a ispred njega projuri na :

„oprez! Žurim se u !“ srećom, je povukla

iglića za školsku i spasila ga od nesreće. „izgleda

da i u moramo pozvati i zamoliti

da raširi i glumi !“ reče . „i gledati

lijevo – desno prije prelaska šumske !“

doda neoprezni iglić.ILU

STR

IRAO

: DAV

ID P

EROŠ

BON

NOT

IGLIĆ I PONAŠANJE U PROMETU

srećko božić

semaFor

na križanju svakom kad ugledaš tri boje,odavno već znamo da semafor to je!

naučili svi smo to još kao mali,na semaforu se šareno svjetlo pali.

kad se na semaforu crveno upali,to znači stop! - i svi su stali.

kad se upali žuto, sva se vozila prenu,svi se pripremaju da uskoro krenu.

zeleno svjetlo znači – krenite!slobodno vozite ravno ili skrenite.

• Prvi semafor na svijetu postavljen je 1868. g. u londonu. radio je na plinski pogon, imao je zeleno i crveno svjetlo i izgledom je podsjećao na željezničke signalne uređaje.• Prvi semafor na struju postavljen je 1912. g. u sad-u, u salt lake cityju.• Prvi Semafor S dodanim žutim svjetlom proradio je 1918. g. u sad-u, u new Yorku.• Prvi semafor u Zagrebu postavljen je početkom 1960-ih na križanju Frankopanske ulice i prilaza gjure deželića u blizini zgrade Hnk-a.

nina birolla

ILUSTRIRALA: PIkA VONČINA

6 7

ribari često u mreži znaduosim srdele naći i oradu.

reče mi jedan, uvjeravam vas,u mreži mu se naš’o i pauk i pas.

zamisli samo kakva bude spačkakad tamo se psu pridruži i mačka.

kakva bi čudna to bila mreža,kad u njoj ne bismo našli i ježa.

možda se jednom nađe (tko zna?)i sandala tvoja s morskoga dna.

kUTAk ZA NAJMLAĐEU RIBARSKOJ MREŽI

tatjana pokrajac-papucci

jadranka gegić

odlučila sam čvrsto, zaroniti tamo gdje je more bilo poseb-no plavo. gdje caruje samo pjesma dupina. na koraljnim stijenama pronašla sam plave školjke. one što svijetle kad sunce prodre u dubine. stavi-la sam ih blizu srca i prespav-ala na suhoj, morskoj travi koju su valovi istrgli iz dubina i bacili na obalu.

ujutro, kad mi je sunce obasjalo lice i razbudilo us-nule oči, moje je tijelo imalo modre ljuske i peraje umjesto nogu. rukama sam se od-gurnula u more i zaplivala sjajnim valovima. slijedila sam pjesmu što je dopirala s visokih hridi, a u sumrak, kad je sunce zapalilo nebo, zaplesala sam kao sirena.

BILA SAM SIRENA

IlUsT

rIrAl

A: D

UBr

AVkA

kOl

ANOV

IĆ

8 9

neposlušan stol, neposlušan stol,ne želi da su na njemušećer, kava, sol.

neposlušan stol, čet’ri noge ima,ali kad obitelj sjedne,on se odmah klima.

neposlušan stol, kao živo biće,pojede ti hranu,popije ti piće.

ta tko još želi to, neposlušnu stvar,umjesto da služi,napravi dar-mar.

neposlušni stole, dosta nam je već,ili budi stol k’o stol,ili ćeš u peć!

stigla nam je izdaleka,ukusna i meka.

rajčica je važna,crvena i snažna,rajčica je prava

svakom fina, svakom zdrava.

svašta mama pravi od rajčice,al’ najbolje su sočne pizze!baka kuha zdravu hranu,

za nju pomidor nema manu,na štednjaku se često kuhaslatko-kisela paradajz juha.a neki je zovu čak i tomato

- kako bilo, svaki nazivza kuhare je pravo zlato!

NEPOSLUŠAN STOLRAJSKA JABUKA

aleksandra kulari

branislav oblučar

RADOSNE kITICE

ILUSTRIRALA

: MILE

NA DODIG

• Pradomovina rajčice je južnoamerička država peru.• najveću je rajčicu 1986. g. uzgojio američki vrtlar gordon graham. težila je 3,51 kg, a završila je u sendvičima za dvadesetero ljudi.• festival La tomatina u španjolskom gradiću bunolu svake godine krajem kolovoza okupi na tisuće ljudi. glavni je događaj dana opće gađanje rajčicama!• najviša stabljika rajčice bila je visoka 19,8 m. rekord je zabilježen 2000. g. u velikoj britaniji.• strogo uzevši, rajčica je voće, a ne povrće.• rajčice mogu biti crvene, žute, zelene, narančaste, a neke su vrste čak i ljubičaste.

12 13

kAZALIŠTARCI

USNULA JESENvjeveriCa: ne bi li već trebala jesen biti? ni sama ne znam kako ću hranu za zimu sakupiti. po ovoj vrućini najbolje mi je u duplju leći i čekati da malo zahladi. meDo: bolje na vrijeme počni skupljati hranu! vidjet ćeš kako će se vrijeme promijeniti u jednom danu.vjeveriCa: lako je tebi brundati! ti se samo moraš udebljati i u brlog leći.meDo: misliš da je meni lako tražiti hranu po ovoj vrućini? ti si još premlada, pa ne vidiš što se događa.Jež: ah, kakva sparina! noge mi klecaju i njuška pada valjda ću uspjeti ovu jabuku dokotrljati do kućnog praga.vjeveriCa: što je vama? to se radi kada jesen dođe i malo zahladi!

Jež: ma kakva jesen? medo ti je dobro rekao, ona je usnula negdje daleko, poslije ove vrućine eto odmah hladne zime.meDo: nedostaje mi jesen, možda i ona nakratko navrati.Jež: (sanjari) šum lišća nošen vjetrom i kapima kiše, kada zemlja diše i sve tako lijepo miriše.vjeveriCa: ipak, neću čekati hoće li se vaše želje ostvariti, hop-skok, hop-skok i pune se duplje žirovima i lješnjacima. zima bi mogla biti duga i hladna, a ja ne želim ostati gladna!

IlUsTrIrAlA: MArsElA HAJDINJAk

nela vrkljan

14 15

LIJEPO PONAŠANJE

16 17

– ustajte, dečki, zakasnit ćete u školu! – rekla je mama čim je otvorila vrata naše sobe. stajala je ondje sekundu, dvije i onda opet ponovila.– ustajte, dečki, zakasnit ćete u školu!kao da je tu rečenicu imala snimljenu negdje u svojoj glavi. pa je dvaput pustila istu snimku.– ali meni se još spava – rekao je moj brat.– i meni – rekao sam ja.– zakasnit ćete u školu! – rekla je mama i treći put.– ali još je rano! – rekao je moj brat.– i meni! – rekao sam ja. pitate se zašto ponavljam sve što moj brat kaže? pa zato što je on stariji od mene. ne puno stariji, jer smo nas dvojica blizanci. i to jednojajčani. tako je on stariji od mene otpri-like pet minuta. malo, istina, ali ipak je stariji. pa zato uvijek tvrdi da je pametniji od mene...– tko rano rani, dvije sreće grabi! – podviknula je.– što ti sad to znači? opet neka tvoja poslovica? – upita moj jednojajčani stariji brat blizanac.– ne gunđajte – rekla je mama. – da ste za pet minuta na doručku. a prije toga se umijte, obucite i složite krevete.poslije toga nije više ništa rekla. izašla je brzo iz sobe i za sobom zatvorila vrata.– kako ona misli da sve to napravimo za samo pet minuta? –

ŠTO JE SREĆA?

upita me brat.– nemam pojma – rekao sam ja.možda smo ipak trebali ustati ranije. barem pet minuta. ali donedavno su bili ljetni praznici, pa nismo morali u školu. i nismo morali rano ustajati. i spavali smo koliko god smo htjeli. pa smo se na-vikli da se ujutro ne možemo probuditi. možda bi bilo bolje kada ne bi bilo ljetnih praznika. tada ne bismo ispali iz forme*. i kakva je to poslovica – tko rano rani, dvije sreće grabi? kako se to grabi sreća? koliko je to rano do-voljno da bi čovjek dvaput zagrabio sreću?– točno u šest sati! – rekao je tata. on ustaje točno u šest sati svakoga jutra. jer mora na posao. koji mu počinje u osam. ali prije negoli ode na posao, mora popiti kavu. i obrijati se. i izabrati kravatu. a to nije nimalo lako jer ih ima cijelu gomilu.– slažem se s tatom – rekla je mama. pa naravno! i ona ustaje u šest svakoga jutra. jer isto mora na posao. i isto joj počinje u osam. a prije negoli ode na posao, isto mora popiti kavu. i mora probuditi mene i moga brata. a to zna potrajati. jedino što se mama ne mora brijati. ali zato mora pomoći izabrati tatinu kravatu.a onda je tata rekao: – svakog dana kada ustanem u šest, zgrabim najmanje dvije sreće!mudro je podigao prst u zrak i nastavio. – prva je sreća sjedeće mjesto u tramvaju.zatim je podigao i drugi prst u zrak. – a druga je sreća dovoljno vremena da u miru pročitam novine.– slažem se – rekla je mama. no ona se do svog posla vozi autom. pa ionako uvi-jek sjedi. jer ne može voziti stojećki. jedino ne znam čita li i ona iste novine.– ali mi do škole idemo pješice, a ne tramvajem – mudro je primijetio moj stariji jednojajčani brat bli-zanac.– i ne čitamo novine – dodao sam ja. jer baš znam da ih ne čitamo.– dosta brbljanja, dečki. kad doručkujete, operite suđe, i pravac škola – ozbiljno će mama.

IlUsTrIrAlA: ŽElJkA MEZIĆ

U koliko sati tati počinje posao? a) u 6:00 sati b) u 7:00 sati c) u 8:00 sati

Kojim prometnim sredstvom tata odlazi na posao? a) tramvajem b) autobusom c) autom

Što mama pomaže tati prije posla? a) obrijati se b) izabrati kravatu c) popiti kavu

Kojim prometnim sredstvom mama odlazi na posao? a) tramvajem b) autobusom c) autom

Što je sreća za starijeg brata blizanca? a) popiti kavu b) pročitati novine c) da može spavati koliko želi

raDosni ZaDatak!nacrtaj crtež ili napiši kratki sastavak

o tome što je za tebe sreća!

ZAOkrUŽI tOčAN ODgOvOr IlUsT

rIrA

lA: p

IkA

VON

ČINA

18 19

* kad si u formi sve ti je lako, kad nisi u formi (kad ispadneš iz forme) sve ti je teško

zoran pongrašić

„zaboravila je na zube?“ – pomislio sam.– i nemojte zaboraviti oprati zube! – izgovorila je odlazeći prema kupaonici.„nije zaboravila na zube...“ – shvatio sam.a moj stariji jednojajčani brat blizanac je rekao: – ako vas baš zanima, za mene je najveća sreća kada mogu spavati koliko god želim. i ta mi je sreća sasvim dovoljna za cijeli dan! ona druga mi uopće ne treba!– slažem se! – rekao sam ja.

repić moj je dosta kratak,zamišljeno reče patak,ni gusakov nije duži,al’ se zbog tog on ne tuži.

KAKAV TKO IMA REP?

zdenka matijaš

kravlji rep daleko seže,gdje on mlatne, muhe bježe,zekin repić mek je, nježan,sive boje ili snježan.

mačkin rep je s njom u skladu,puranov je za paradu,a svojim nam kaže pas,je li sretan il’ ljut na nas.

slabašan je svinjski rep,a nije baš ni lijep,no ni pijetlov nije snažan,al’ se s njime pravi važan.

sanja pilić

IlUs

TrIr

AlA:

IVAN

A GU

lJAŠ

EVIĆ

20 21

moja mama voli sanjariti. moj tata voli pecati ribe. baka je prvakinja u šetnji parkom. ujak voli putovati. i onda dođe početak školske godine. mama prestane sanjariti i krene na posao. tata spremi ribički štap i nabije naočale na nos. počne opet čitati novinske članke i uozbilji se. baka također krene na posao. ujak se vrati s putovanja i zabije se u računalo. školsko zvono zazvoni. otvara se novo poglavlje u našim životima. ups!kako je ljeto samo brzo prošlo, mislim. nije to u redu. prebrzo. taman sam naučio skakati na glavu, penjati se po kamenoj stijeni i skijati na vodi, a sad opet moram učiti o kraljevima i ratovima, čitati knjige i biti pametan.najgore je što moram biti pametan. to se nekako očekuje od mene.to se nekako očekuje i od moje mame, tate, bake i ujaka. prilično je naporno. nije baš ni ugodno.a ni zabavno.ali opet!volim kada mi se marica divi jer znam što je peronospora. ili ornitologija. ili didaskalije. oči joj se uvećaju za tri

AH, OPET ISPOČETKA! broja i samo gleda u mene.iskreno, to mi se možda i više sviđa od skokova na glavu. zato je škola, znači, korisna. a i ti razni poslovi, bakini, tatini, mamini i ujakovi. ne dopuštaju mozgu da se previše odmara. i zato, nakon ljeta sve počinje ispočetka. bunim se i nezadovoljan sam što moram ići u školu, a opet mi je drago. mi ljudi sasvim smo nesavršena bića. nikako nam udovoljiti.jesam li ja sad ispao blesav ili pametan,

pitam se.nemam pojma, ali nije ni važno, jer

moram požuriti da ne zakasnim u školu. ah, ah!

a – ronilac u blizini, držite razmak i krećite se polako.b – prevozimo opasan teret.c – da (potvrda prethodne poruke)d – držite razmak, teško upravljamo brodom.e – skrećemo desno.F – nemamo komunikacijsku opremu. javite se.g – trebamo peljara.H – peljar na brodu.i – skrećemo lijevo/ skrećemo u pristanište.j – požar na brodu, prevozimo opasan teret, držite razmak.k – Želimo razgovarati s vama.l – smjesta se zaustavite. imamo važnu poruku.m – plovilo stoji. ne radi nam pogon.N – ne (negira prethodnu poruku).O – čovjek u moru.p – u luci: neka se posada javi na brod, uskoro isplovlja vamo. na moru: svjetla vam ne rade dobro.Q – sva je posada zdrava, molimo iskrcaj.r – brod stoji. slobodan prolaz.S – plovimo prema naprijed.t – držite razmak, vučemo ribarsku mrežu sa susjednim brodom.U – pozor! opasnost u blizini.v – molimo pomoć.W – molimo liječničku pomoć.X – prestanite sa svim aktivnostima. slijedite naše upute.Y – bacili smo sidro u more.Z – trebamo tegljač.

ABECEDE kOJE VRIJEDESignalna zaStava koja označava početak i kraj poruke.

22 23

osim latiničnim slovima koja učimo u školi, ljudi mogu pisati, govoriti, bilježiti i prenositi poruke nekim drugim oblicima i sredstvima. postoje mnoge abecede koje nam se isprva čine sasvim nejasnima, ali nakon kraćeg proučavanja shvatimo da se i njima može reći nešto lijepo, korisno i važno. sustav međunarodnih pomorskih signalnih zastava abeceda je pomoraca koji plove svjetskim morima. njima se prenose navigacijske i druge poruke s broda na brod ili s broda na kopno. zahvaljujući tehnološkom napretku komunikacija je danas mnogo brža i učinkovitija, ali kad bi se kojim slučajem uređaji pokvarili i kad bi brod ostao bez signala, posada bi komunicirala pomorskim signalnim zastavama.

što kaže jedan mornar drugomu?

(odgovor potraži na str. 43)

POMORSKE SIGNALNE ZASTAVE

ILU

STR

IRAO

: DAV

ID P

EROŠ

BON

NOT

PRIPREMIO: MANE GALOVIĆ

valentina čolićILUSTRIRALA: MARSELA HAJDINJAk

24 25

ŽIRAFINO LJETOVANJE

jedna žirafa željna pustolovine odlučila je napustiti afričku savanu i ljetovati na moru. stigavši u jedan obalni grad, sve joj je bilo isprva malo čudno, ali brzo se navikla hodati uskim kamenim ulicama. ljepoti plavog mora nije se mogla nadiviti, a sunca je bilo napretek, pa joj je i klima odgovarala. divno se smjestila u parku u blizini gradskog trga. najviše joj se svidjelo stablo smokve. budući da ima dugačak vrat, nije se morala namučiti da se zasladi ukusnim plodovima. do tada još nikad nije probala nešto tako slatko i ukusno. kod kuće je jela gorko lišće akacije, a ta stabla izgledaju kao kakvi kišobrani. no domaćini nisu bili oduševljeni neobičnom gošćom. svi su bježali od zalutale žirafe. optuživali bi je da im je pojela sve smokve iz dvorišta. rekli su da od nje nema nikakve koristi nego da samo stvara probleme. jednog jutra prolazila je pokraj djece koja su se penjala na drvo i brala jabuke.– već sam ovdje deset dana, a još nikog nisam upoznala – pomislila je.

– ako im pomognem obrati jabuku, možda će se htjeti družiti sa mnom.

samouvjereno je prišla stablu. glava joj je nestala visoko u krošnji među lišćem. protresla je nekoliko puta stablo. sve jabuke našle su se na travi. mališani su ih samo trebali pokupiti i napuniti košare. međutim, uplašili su se i razbježali se na sve strane. – baš su čudni ti ljudi – zaključila je i utješila se rumenom jabučicom. dok se vraćala u park, začula je zvuk sirene. ugledala je veliko crveno vozilo kako juri po cesti. potrčala je za njim iz znatiželje. kroz prozor na drugom katu visoke zgrade

izlazio je crni dim. na klupčici je sjedila uplakana djevojčica. budući

da su ulice bile jako uske, crveno se vozilo sporo probijalo do kuće. vidjevši

taj strašan prizor, visoka žuta pjegavica spustila je svoj dugačak vrat na pod kako

bi se vatrogasci popeli na njega. zatim ga je podigla prema uplašenoj djevojčici.

jedan je vatrogasac počeo gasiti požar, a drugi primio djevojčicu u naručje. roditelji su bili

presretni i nisu znali kako se odužiti hrabroj žirafi. primili su je u svoje dvorište. svaki dan se igrala s

djevojčicom. izvodile su zajedno svakave vratolomije. na kraju ljeta došlo je vrijeme za žirafin povratak kući. svi

su bili žalosni što su se morali oprostiti od visoke sugrađanke. djevojčici je bilo najteže razdvojiti se, ali znala je da žirafama najbolje živjeti na toplom afričkom suncu. obitelj joj je spremila veliku vreću smokava za put. Žirafa se sa svima lijepo oprostila i napustila gradić na obali. svoje dogodovštine ispričala je susjedu lavu i prijateljici zebri. a slon je svojim velikim ušima sve prisluškivao.

ILUSTRIRAO: MARkO PINJUHEnglesku legendu

preveo Mane Galović

26 27

IZ SVJETSkE DJEČJE kNJIŽEVNOSTI

PRIČA O lJubAVI nekoć davno, na jednom udaljenom otoku živjeli su skladno svi osjećaji i osobine koje poznajemo: sreća, vedrina, tuga, znanje, taština, a zajedno sa svima stanovala je ondje i ljubav. jednoga su dana saznali strašnu vijest da će njihov otok potonuti i zauvijek nestati. svi su hitro prionuli poslu, izgradili sebi brodove, čamce i razna plovila i počeli napuštati otok. svi osim ljubavi...ljubav je namjeravala ostati do posljednjega trenutka. kad se otok već opasno nakrivio i kad je more zaprijetilo da će ga progutati, ljubav je odlučila pozvati pomoć.u tom je trenutku kraj otoka prolazilo bogatstvo.- Hej, možeš li me povesti sa sobom? – upita ga ljubav.- ljubavi, nažalost, ne mogu. u brodu prevozim zlato i dragulje, ovdje nema mjesta za tebe.ubrzo zatim ljubav kraj otoka zapazi brodić s taštinom.- Hej, možeš li me povesti sa sobom? – upita je ljubav.- ne dolazi u obzir. sva si prljava i vlažna, mogla bi mi uništiti brodić – otresito će taština.

nakon toga ugleda tugu koja joj odgovori:- ljubavi, toliko sam žalosna da moram sama otići odavde...u blizini su jedrili radost i sreća, ali uopće nisu ni primijetili kad ih je ljubav dozivala s otoka da joj pomognu. najednom, začula je neki glas.- dođi, ljubavi. ja ću te povesti sa sobom. ljubav brzo uskoči u čamac kojim je upravljala neka njoj nepoznata starica. otok je ubrzo potonuo, a ljubav je bila toliko pod dojmom toga prizora, da se zaboravila upoznati sa staricom. kad su nakon nekoga vremena stigli na kopno, starica šutke izađe iz čamca i nestane prije negoli ju je ljubav išta stigla pitati.u tom je času prolazilo onuda znanje. ljubav ga pozove k sebi te ga upita: - znaš li ti tko mi je to pomogao?- da, to je bilo vrijeme – odgovori znanje.- vrijeme? a zašto baš vrijeme? – začudi se ljubav.znanje se nasmiješi i reče:- zato što vrijeme najbolje zna koliko je ljubav zapravo dragocjena.

28 29

SRETNA SJEMENKA

neki čovjek iziđe sijati sjemenje suncokreta. sjemenje je padalo u unaprijed pripremljene udubine u zemlji. jedna osobito umišljena i izbirljiva sjemenka, neposredno prije nego li će je čovjek baciti iz

ruke, brzo promotri tlo pod sobom.- pa neće me valjda baciti u ovu blatnu zemlju?! – zavapi. – sva ću se zaprljati…

u taj čas poleti iz čovjekove ruke. dok je padala, sjemenka zatvori oči. nije htjela vidjeti nevolju koja će je snaći. odjednom se, uz blagi udarac, prizemlji. kad je otvorila oči, sjemenka se ozarila.

pala je na lijep, čist i gladak kamen.- kakva sreća! – pomisli promatrajući sjemenje koje je upalo duboko u blatnu zemlju.

sljedećih se dana zadovoljno osvrtala, promatrala sunce ponad sebe, smjenu dana i noći i zadivljeno gledala u zvijezde koje su se rojile po nebu. jedno jutro ugleda prelijepe cvjetove suncokreta koji su izvirili iz zemlje.

- otkuda vi? – iznenađeno ih upita sjemenka.- izniknuli smo iz sjemenja! – vedro će mladi suncokreti.

sjemenka ih je promatrala kako su iz dana u dan rasli, bivali sve snažniji i sve viši. kako je vrijeme

protjecalo, osjećala se sve lošije. sunce ju je pržilo. kiša koja je padala, nije se zadržavala na kamenu, nego se slijevala niz njega. zbog toga je uvijek bila žedno. i osjećala je kako se pomalo suši. - i iz mene bi možda mogao niknuti cvijet. prelijepi cvijet – pomisli. – ali kako da u to budem sigurna?potom upita cvjetove: - kako ste vi uspjeli izrasti?- pomogla nam je zemlja. i sunce i kiša – rekoše cvjetovi.

sjemenka namrgođeno pogleda sunce i kišu.- a zašto meni ne pomažete? – upita ih ljutito.- ne možemo ti pomoći dok ne upadneš u zemlju – odgovorili su joj oni.sjemenka se jako snuždila.

jedne noći dok su i sunce i kiša i cvjetovi uokolo nje spavali, sjemenka dopusti povjetarcu da je ponese s kamena. i on ju je lagano, posve lagano spustio na zemlju...

stjepan lice

IlUsTrIrAO: DAMIr FACAN-GrDIŠA

30 31

STRANI JEZICI

voćnjak/orchardder Obstgarten/il frutteto

bik/bullder Stier/il toro

pastir/shepherd/der Schäfer/il pastore

guščići/goslingsdie Gänseküken/le papere

seoska kućafarmhousedas Bauernhausla fattoria

seljak/farmerder Bauer/il contadino

seljanka/farmer’s wife/die Bäuerin/la contadina

pas ovčar /sheepdogder Schäferhundil cane pastore

ovca/sheepdas Schaf/la pecora

patka/duck/die Ente/l’anatra

pačići/ducklingsdie Entenküken/gli anatroccoli

purica/turkeydie Truthenne/il tacchino

praščić/pigletdas Ferkel/il porcellino svinja/pig

das Schweinil porco

pijetao/cockerel/der Hahn/il gallo

pilići/chicksdie Küken/i pulcini

kokoš/hen/die Henne/la gallina

potkova/horseshoe/das Hufeisen/il ferro di cavallo

janje/lambdas Lamm/l’agnello

konj/ horsedas Pferd/il cavallo

ždrijebe/foaldas Fohlen/il puledro

štala/barnder Stal/la stalla

tele/calfdas Kalb/il vitello

krava/cowdie Kuh/la vacca

prikolica/wagonder Wagen/il rimorchio

Seosko gospodarstvo

32 33

europska unija (eu) jedinstvena je zajednica europskih država. nastala je kao rezultat trgovačke suradnje koja je započela 1951.g. između šest država: belgije, Francuske, njemačke, italije, luksemburga i nizozemske. eu danas ima 27 država članica i oko 502 milijuna stanovnika. republika Hrvatska 1.

srpnja 2013. g. treba postati 28. članica eu-a. povodom pristupanja lijepe naše europskoj uniji, ove ćemo školske godine đacima predstavljati zemlje članice eu-a preko velikana i zanimljivosti koje povezujemo s određenom zemljom.

joHannes gutenberg(Mainz, 1358.g. – Mainz, 1468.g.)u svijetu bez knjiga ne bi bilo moguće ništa što nam je danas posve normalno, pohađati školu, prenositi znanje i tako napredovati u svim poljima ljudskoga djelovanja. zahvaljujući johannesu gutenbergu koji je izumio tiskarski stroj, knjige su se mogle neusporedivo brže naći u rukama čitatelja. jedno pismo nije bilo teško napisati, ali za prepisivanje knjige bilo je potrebno mnogo mukotrpnog rada jer se sve radilo ručno – dnevno se moglo prepisati najviše 40 do 50 stranica jedne knjige. gutenberg je došao na ideju da od metala izradi pomične

odljeve slova pa da pomoću njih sastavlja redove i stranice. nakon nekog vremena izradio je prvi tiskarski stroj i na njemu je 1455.g. otisnuo bibliju. njegov je stroj mogao otisnuti oko 240 stranica na sat – cijelu je bibliju otisnuo za oko 6 sati, a dotada su crkveni pisari više godina radili na jednoj bibliji zbog krasopisa i mnogih uresa! gutenbergov je izum tako omogućio lakši protok znanja i ideja, ubrzao znanstveni i kulturni napredak u europi te donio korjenite promjene u društvu.

BerLin – grad za pet!• Berlinski zoološki vrt najveći je zoo na

svijetu! u njemu je više od 1500 vrsta i ima oko 18 000 životinja!• muzejski otok (museuminsel) naziv je dijela otoka spreeinsel na rijeci spree. ime je dobio po nizu poznatih muzeja koji su ondje izgrađeni, a najstariji su s početka 19. st.

• Brandenburška vrata simbol su berlina. izgrađena su krajem 18.st. i danas su jedina preostala gradska vrata iz tog razdoblja.• u-Bahn je mreža njemačkih podzemnih željeznica. godišnje se u berlinu njome preveze oko 500 milijuna putnika!• njemačka je u svojoj povijesti imala više glavnih gradova – aachen, regensburg, nürnberg, Frankfurt, Weimar, bonn, a berlin je sada treći put njemačka prijestolnica.

BraĆa GrimmBraća Grimm, Jacob (1785.-1963.) i Wilhelm (1786.-1859.), bili su njemački znanstvenici, jezikoslovci i kulturolozi i najpoznatiji svjetski skupljači bajki. početkom 19. st. jacob i Wilhelm obilazili su krajeve

današnje njemačke i prikupljali folklorno blago, narodne predaje, bajke, pjesme i priče nastojeći ojačati njemački nacionalni identitet. prvu zbirku bajki Dječje i obiteljske priče objavili su 1812. g., prije točno 200 godina i ova se velika obljetnica obilježava diljem svijeta raznim književnim i kulturnim događanjima, a kod nas je obilježena ljetos na međunarodnom dječjem festivalu u šibeniku prigodnim programom. snjeguljica, pepeljuga, kraljević žabac, ivica i marica, matovilka, cvilidreta... sve su to bajke koje su davno prikupili jacob i Wilhelm, a koje i dan-danas djeca diljem svijeta slušaju jednakom opčinjenošću kao i njihovi vršnjaci prije dva stoljeća.

• nogomet je najpopularniji sport u njemačkoj, a u zemlji je registrirano oko 6,6 milijuna nogometaša – više nego što Hrvatska ima stanovnika!• njemačka nogometna reprezentacija nosi nadimak elf, prevedeno na hrvatski to znači – 11.• njemački su nogometaši triput osvajali sp (1954., 1974., 1990.) i ep (1972., 1980., 1996.). nogometašice su također vrlo uspješne, dvaput su osvajale sp (2003., 2007.) i čak sedam puta ep!• najbolji strijelac reprezentacije, gerd müller zabio je čak 68 golova u 62 nastupa za njemačku!• najviše naslova prvaka njemačke nogometne lige (bundeslige) osvojio je bayern iz münchena – 22.

broj stanovnika:

oko 82 milijuna

glavni grad: berlin

valuta: euro

krilatica: Jedinstvo,

pravda i sloboda

članica eu: među

utemeljiteljima, od

1951.g. (stavi još zastavu

i grb, ubaciti kartu eu s

pozicijom njemačke)

ZAGRLIMO EUROPU

nogomet

prizor iz berlinskog zoo-a

brandenburška vrata

bodemuseummuzejski otok

FOTO

I IL

UST

RAC

IJE:

WIk

IMED

IA C

OMM

ONS,

SHU

TTER

STOC

kP

RIP

RE

MIO

: MA

NE

GA

LOV

IĆ

34 35

ZANIMLJIVOSTI O kONJIMA

kLJUČIĆ ZNANJA

3.koji lik ne upotrebljava metlu u djelu u kojem se pojavljuje?a) Harry potterb) pepeljugac) malik tintilinić

2.zaokruži ispravno napisanu rečenicu:a) u rujnu je prvi dan škole.b) u rujnu je prvi dan škole.c) u rujnu je prvi dan škole.

7.Folklorna manifestacija vinkovačke jeseni održava se u:a) osijekub) vinkovcimac) Đakovu

8.zubi se moraju prati:a) svakih sat vremenab) ujutro i navečerc) jednom dnevno

zaokruži niz sa sve tri pozitivne osobine:a) škrtost, lažljivost, lijenostb) nemarnost, iskrenost, kukavičlukc) poštenje, marljivost, odgovornost

9.na putu do škole moramo biti oprezni:a) u prometub) u parkuc) na igralištu

11.zaokruži sport bez lopte:a) košarkab) plivanjec) tenis

12.koliko slova ima hrvatska abeceda?a) 28b) 29c) 30

4.nestašni dječak iz pjesme za djecu je:a) pero kvržicab) grga čvarakc) mali princ

6.na glavnom zagrebačkom trgu stoji spomenik:a) grguru ninskomb) knezu domagojuc) banu josipu jelačiću

5.ujesen beremo:a) grožđeb) visibabec) jagode

zaokruži ispravno napisan niz riječi:a) večer, noć, mjesečinab) sunčano, oblaćno, vijetrovitoc) jutro, posljepodne, navećer

IlUsTrIrAlA: sANJA ŠANTAk

36 37

1.

10.

tekst priredio: Filip kozina

RODE VOlE VODE!rode svoja gnijezda svijaju mahom u bliz-ini ljudi, na krovovima kuća, drveću ili visokim stupovima, a obvezno na vlažnom području. u Hrvatskoj najviše roda možemo vidjeti u parku prirode lonjsko polje, osobito u selu čigoć, koje je 1994.g. proglašeno europskim selom roda. u slikovi-tome čigoću danas živi više roda nego ljudi – u 45 gnijezda ima više od 200 roda, a mještana je oko 120. više na www.pp-lonjsko-polje.hr

RODA, DAJ PET!

1.

2.

3.

4. 5.

MALENA lJubAVNA PRIČA

Malena i Klepetan iz Brodskoga Varoša najpoznatiji su hrvatski par roda. Zahvaljujući g. Stjepanu Vokiću, danas umirovljenome domaru mjesne osnovne škole, njihova je ljubavna priča obišla svijet. Prije 20-ak godina g. Vokić je pronašao Malenu, imala je prostrijeljeno krilo pa je preuzeo brigu o njoj jer zbog teške ozljede ona više nije mogla ni poletjeti niti sebi pronaći hranu. Izgradio

joj je gnijezdo na školskome krovu do kojega ona dolazi hodajući i svaki je dan hranio. Jedne ju je godine uočio

rodan Klepetan i odmah se zaljubio do ušiju! Odonda se svakoga proljeća vraća s krajnjega

juga Afrike u pitomu slavonsku ravnicu, a vjerna ga Malena željno iščekuje i

s njime uživa u ljubavnom gnijezdu!

Kako rode razgovaraju?Kako rode razgovaraju?

Iako su rode ptice u svakom pogledu, glasaju se sasvim drukčije od svih svojih pernatih rođaka. Rode nemaju pjevalo, organ koji je odgovoran za ptičji poj, pa se najčešće glasa klepetanjem – udara gornjim dijelom kljuna o donji. No neke rode mogu ispuštati glasove koji podsjećaju na siktanje, piskutanje, kriještanje ili cviljenje.

• Postoji 20-ak vrsta roda. Žive na svim kontinentima, osim Antarktike.• Rodino gnijezdo može težiti i do 2 t!• Životni im je vijek 20-30 godina.

• Hrane se ribom, vodozemcima, puževima, gmazovima i insektima, a neke će rode u slast pojesti i pokojeg glodavca ili krticu.

• bijela roda nacionalna je ptica Poljske. Ondje živi oko 100.000 roda!• O malim se rodama jednako brinu i otac i majka i čuvaju ih na smjene – dok jedan roditelj traži hranu, drugi pazi na mlade.

PR

IPR

EM

IO: M

AN

E G

ALO

VIĆ

1. BIJELA RODA – najpoznatija vrsta rode, stanovnica naših

krajeva, osobito uz rijeku Savu. Tijekom selidbe neke bijele rode prelete i do 10.000 km od Europe

do samoga juga Afrike!2. AFRIČKI MARAbu – najveća

roda, visoka oko 1,5 m s ra-sponom krila od 3 m! uglavnom se hrani lešinama, a poznata je po lijepom perju koje se nekad

stavljalo na šešire.3. RODA cIPELAŠIcA – nazva-na je tako po obliku kljuna, koji je dug 20-ak cm i širok 10-ak cm. Njime lovi ribu, kornjače i

vrlo male krokodile!4. cRNOVRATA RODA – je-dina roda koja živi u Australiji,

poznata još i kao jabiru naraste do 1,3 m. Najveća je australska močvarna ptica, mužjaci imaju

crne oči, a ženke žute.5. ABDIMOVA RODA – najman-ja od svih roda, ali ipak naraste do 75 cm visine i teži oko 1 kg. Stalno je nastanjena u Africi, gnijezdi se u zapadnim predje-lima, a potom seli u istočne i

južne predjele.

38 39

FOTO

: WIk

IMED

IA C

OMM

ONS

40 41

ZABAVNI kUTIĆ

Napiši broj 37 na papirić i stavi ga u pernicu. Zamoli prijatelja ili prijateljicu da napiše bilo koji troznamenkasti broj koji sadrži iste znamenke (111, 222, 333...). Nakon toga neka zbroji sve znamenke iz zapisanoga broja (1+1+1=3). Na kraju, neka originalni broj podijeli sa zbrojem i dobit će rezultat 37 (111:3=37, 222:6=37...)!

Spoji parove!

1

3

5

2

4

6

a

c

e

b

d

f

MATEMATIČKA MAGIJA!

KALEIDOSKOP

ZAGONETNI PRIZOR

Što se nalazi na fotografiji?

PR

IPR

EMIO

: MAN

E GA

LOV

IĆ

PRED KOlODVOROM KIP JAHAČA, PONOSIT Mu STAV, TO PUTNIKE KROZ ZAGREB POZDRAVLJA KRALJ _ _ _ _ _ _ _ _!

tomislav je prvi hr-vatski kralj, okrunjen je 925. g. na duvanjskome polju. njegov spomenik kod zagrebačkoga glavnoga kolodvora djelo je hrvatskoga ki-para roberta Frangeša mihanovića. kipar ga je radio punih deset godina (1928.-1938.), a na današnje je mjesto postavljen 1947.g.

37 Spoji brojeve od 1 do 85!

42 43

Jedna vrsta žabe koja živi u Čileu na stražnjici ima mrlje koje izgledaju kao oči. lažnim očima prevari i zaplaši svoje neprijatelje koji misle da se radi o nekoj golemoj žabi! u indijskim kinima ljudi bacaju cvijeće i novčiće na platno kad se pojave njihovi omiljeni glumci.

Astronauti se koriste posebnom zubnom pastom. Nakon pranja zubi mogu je progutati i tako uštedjeti vodu za vrijeme boravka u svemiru. Mauna loa na Havajima najveći je aktivni vulkan na svijetu. Surfanje na valovima potječe s Havaja. Najviši, a ujedno i najbolji valovi, bili su samo za kraljeve. Hokej na ledu potječe iz Kanade, a prve su se hokejaške utakmice igrale na zaleđenim jezerima.

Najstarija pronađena žvakaća guma stara je gotovo 9 000 godina! Majmuni urlikavci, žive u šumama Srednje i Južne Amerike, među najglasnijim su životinjama na svijetu. Njihov zov čuje se i na 3 km udaljenosti! Bademi i breskve spadaju u isti biljni podrazred - amigdale. Riža je osnovna prehrambena namirnica za polovicu čovječanstva. Najviše mobitela po glavi stanovnika ima Švedska. Jedna se violina sastoji od približno 70 drvenih dijelova. Prve su se razglednice pojavile u Austriji

1869. g. Pamuk potječe s indijskog potkontinenta, a prvi su nasadi posađeni na području današnje države Pakistan. Nosite li žuto kad vas snimaju kamere, djelovat ćete veće.

ILUSTRIRAO: DAVID PEROŠ BONNOT

točni odgovori: 1. a), 2. c), 3. c), 4. b), 5. a), 6. c), 7. b), 8. b), 9. a), 10. c), 11. b), 12 . c)

1f, 2d, 3e, 4a, 5c, 6bzagonetni prizor: grožđe

Str. 36-37 Str. 23što kaŽe jedan mornar drugomu?a – ronilac u blizini, držite razmak i krećite sepolako.c – da (potvrda prethodne poruke)

Str. 41

Str. 40 KALEIDOSKOP

RJEŠENJA

UČIMO CRTATI

44 45

46 47

DJEČJA SURADNJA

DA SAM JA OBLAKda sam ja oblak, letio bih preko cijele zemlje. gledao bih ljepotu planina, mora, gradova, sela, jezera i rijeka. divio bih se šarenim kišobranima i smijehu razigrane djece. volio bih da sam oblak, da mogu letjeti slobodno. da mogu dotaknuti zvijezde lagano, poput pera i donijeti mjesec u rukama svojoj simpatiji. baš bih volio biti oblak!

Ivan Rako, 4.r.OŠ August Cesarec, IvankovoUčiteljica: Ružica Žic

JEŽ KOD FRIZERAjež: dobar dan, medo! došao sam si ispuniti želju, pa sam navratio tebi, mome omiljenom frizeru.medo frizer: Želiš li novu frizuru? nema problema! to mi je struka, upravo sam ošišao vuka.jež: o, baš sam sretan zbog frizure nove, a sad jurim vjeverici, tamo se najljepše stvari kroje.medo frizer: navrati opet, ja sam uvijek tu! pozdravi mi vjevericu!

Benedikt Salaj, 3.r.OŠ Vladimir Nazor, BudinščinaUčiteljica: Suzana Ramić

MOJA SIMPATIJAmoja simpatija anja je jako draga. ide u treći razred. ima smeđe, okrugle oči. trepavice su joj crne. lice joj je rumeno i veselo. kosa joj je dugačka, smeđa i zavezana u rep. ja želim da naše prijateljstvo što duže traje.

Rok Kekez, 3.r.OŠ Mato Lovrak, Nova GradiškaUčiteljica: Željka Trlin

MOJA DRAGA DOMOVINAmoja draga domovino, lijepa si kao sunce. volim tvoje ravnice i lijepe visoke planine. volim sve tvoje potoke, rijeke i more. volim tvoje plavo nebo koje se blista od sunca. volim gledati zalaske sunca koji mi sjaje u očima. lijepa moja domovino, volim te kao svoju majku i nadam se da više nikada neće biti rata. sretan sam što sam ja dio tebe i što sam tvoj ponosni sin!

Ivan Didović, 4.r.OŠ Smokvica, o. Korčula

Antea Prižmić, 3. r.

OŠ Smokvica

učiteljica: branka Pecotić

Petra Horvatek, 2. r.PŠ GregurovecKrapinske Toplice

leonardo babić, 3. r.OŠ Eugena Kvaternika, Velika Goricaučiteljica: lidija Detelić

lana Divković, 3. r.OŠ Žuti brijeg, Zagreb

učiteljica: lidija Šoštarko

48 49

Fran Pavlović, 2. r.OŠ ljudevita Gaja, Zaprešić

Daniel Jović, 2. r.OŠ Viktor car Emin, D. Andrijevciučiteljica: Zdravka Tomas

Sara Jertec, 1. r.OŠ V. Nazor, budinščinaučiteljica: Jagoda Šmit

BIT ću učITElJIcAučit ću djecu: kako da pjevajukako da plešukako da pljeskajusve ću ih to naučiti.mam će još jednom postati mama,onda će postati baka,onda ću ja raditi,a ona će se zvati baka renata.tata će jednom postati djed,zvat će se samo djed zvonimir,a ja ću se zvati Helena mama.

Helena Čeč, 5 g.DV Regoč, TenjaOdgojiteljica: Ljiljana Knežević

OlOVKA I GuMIcAolovka: pišem, pišem i pišem, a ti me stalno pobrišeš.gumica: nemoj se na mene žaliti.olovka: zašto nisi luki pokušala iskočiti iz ruke?gumica: jednom sam pokušala i onda me dočekalo oštro ravnalo!olovka: ti me sama ne brineš. s tobom briše luka, je li?gumica: da, ali i tobom upravlja, zar ne?olovka: pa... da!gumica: zašto se svađamo? Hoćemo se pomiriti?olovka: da, ali od sada kad ja pogriješim, onda ćeš me ti ispraviti tako da luka dobije 5!gumica: ok!

Luka Jančić, 2.r.OŠ Trnsko, Zagreb

MODRO JEZEROiz visine plavetnila gledaš stazu koja vodi do tog modrog oka. uokolo ljekovito bilje i zeleni borovi. u njima se ptice gnijezde i vjetrovi plešu. moć veliku ono ima jer mu uvijek želiš biti blizu, nositi ga u srcu. u čemu je tajna nitko ne zna. možda u njegovoj dubini ili u njegovoj modrini.

Ana Selak Zeljko, 3.r.Učiteljica: Mila PušićOŠ Stjepan Radić, Imotski

lorena Kadović, 2. r.OŠ Novi Marofučiteljica: Marina Harmicar

MOJE SELO BOKŠIćbokšić je selo malo,u dvije ulice ono je stalo. jedna je manja, druga je veća,i u toj drugoj moja je sreća.dok šetam kroz ulice dvije,sunce se veselo kroz velike borove smije.ptice veselo pjevaju svoje pjesme,a iz parka dopire veseli smijeh djece.mirisom bogata seoska idila,nad moj se dragi bokšić svila.

Mirta Tkalec, 4. r., OŠ ČakovciUčiteljica: Brigitta Vodopić

50 51

raDost broj 1, rujan 2012. ilustrirani književni list za učenike osnovnih škola • issn 0351 3688 • 63. godište, šk. god. 2012./2013. • list uređuju: drago kozina, mane galović • glavni urednik: drago kozina • pomoćnik glavnog urednika: mane galović • grafička priprema: redpoint • tajnica redakcije:

verica ozimec • nakladnik: naŠa DjeCa d.o.o. za nakladničku djelatnost, velika cesta 90, 10020 zagreb • tel. (01) 39 09 460, faks (01) 39 09 468, internet: www.nasa-djeca.hr, e-pošta: nasa-djeca@nasa-djeca.hr • facebook: radost dječji književni list • za nakladnika: drago kozina • redakcija: tel. (01) 39 09 470, faks (01) 39 09 474, e-pošta: redakcija@nasa-djeca.hr • pretplata: tel. (01) 39 09 464, e-pošta: radost@nasa-djeca.hr • priloge slati na adresu: raDost, p.p. 551, 10001 Zagreb ili e-poštom: redakcija@nasa-djeca.hr • prispjele priloge ne vraćamo. list izlazi svakog mjeseca u školskoj godini osim u srpnju i kolovozu • tiskar: vjesnik d.d., zagreb • cijena primjerka je 14 kn, polugodišnja pretplata 70 kn • cijena za inozemstvo je 50 € (eura) • kunski žiroračun: zagrebačka banka zagreb 2360000-1101217589 • devizni račun: zagrebačka banka zagreb iban: Hr4423600001101217589 • sWiFt: zabaHr2X

KAPlJIcA VODEja sam kapljica vode. nastala sam od rose na listu drveta. skliznula sam s njega u obližnji izvor. voda iz izvora gurala me dalje u potok. dok sam tekla potokom, vidjela sam raznovrsno cvijeće, šarene leptire, visoku, nisku, tanku i debelu travu. vidjela sam još i mnoštvo bubamara, mrava, crva i cvrčaka kako užurbano rade. ubrzo je potok postao sve brži i brži. dospjela sam u rijeku. u rijeci sam vidjela puno riba, malih, velikih, tankih, buljavih, debelih, okastih, s ljuskom, bez ljuske i šarenih. voda me gurala sve dalje i dalje. prevrtala sam se i okretala. vrtjelo mi se u glavi. i odjedanput, mir! dospjela sam u more. oko mene je sve bilo plavo i čarobno. tu želim ostati.

Lucija Brletić, 4.r.OŠ Stjepana Radića, ČaglinPO Ruševo

VITAR PuŠElavanda je zamirisala i brata ruzmarina probudila. ali samo mul mirno stoji i ne mrda nigdi. ča se to tamo vidi? rub stine u moru viri. i mislima se njiše dok smokvu gleda. papaline se okreću i prevrću u moru, ko mala dica. cili se zavičaj ljulja od našeg razigranog vitra. dica trčkaraju našim skalinamin, igraju se i gurkaju. a vitar samo piva i piva. vitar hita morete na naše male mule. ma ča vo vitar puše i zatvara škure. ali dica se isto vanka igraju. sve miriše po lavandi i ruzmarinu. oh, da je bar vako cilie dane...

Ema Rogić, 4.r.OŠ Zadarski otociUčiteljica: Željka Diklan

lucija Iživkić, 3. r.OŠ A. cesarec, Ivankovo

učiteljica: Ružica Žic

Ante Jelinić, 3. r.OŠ Stjepan Radić, Imotskiučiteljica: Mila ljubičić

Dorian Senaši, 3. r.OŠ Grigor Vitez, Osijekučiteljica: Vesna Galić

VODA JE IZVOR ŽIVOTAvoda je plava i svježa.voda je izvor čovjekova života.voda je najvažnija i bez nje nema života na zemlji.pogotovo kad dođe ljeto.tek onda nema puno vode i biljnog života.

Patrick Brkić, 4.r.OŠ Drenje – PŠ Paljevina

NA JEZERU STAKLENOM MODRE ZVIJEZDEMJESEC MLAĐAK

USIDREN. ZRCALE SE DANI

SVE MIJENE BRDAI OBLAKA

NEPOMIČNA NOĆ.GRLICE OSTAVLJAJU PORUKE

KRILCEM ISPISANENA PROZORU

ZA MOJE MALO NEBO.NASLANJAM LICENA ČELO SUNCA,

NA NEUTJEŠNE KIŠE,na DavnU

LJUBIČASTU VEČER...

MOJE MALO NEBO NA PROZORU

Marija Barbarić-Fanuko

IlUsTr

IrAlA: DUBrAVkA kOlANOVIĆ