RADOSTIZVIRE IZ^OVJEKA - hep.hr · PREDSJEDNIK UPRAVE HEP-a GODINAPOTVRDEUSPJE[NOSTI, KONKURENTNOSTIISNAGEHEP-a VRIJEME kada zaokru`ujemo jedno kalendarsko i poslovno razdoblje vrijeme

RADOST IZVIREIZ ÔVJEKASretan Boì}, sretna nova godina,sretan ro|endan, sretno... na{e suuobi~ajene èlje koje upu}ujemo naj-bliìma - prijateljima, kolegama, poz-nanicima. Kada bi se zapitali {toizri~emo kada èlimo sre}u, zapravobi te{ko mogli odgovoriti.

Sre}a, u semanti~kom smislu, naime,izvire iz glagola sretati se, susresti se sne~im ili nekim i, mogli bi re}i, vi{e je"lutrijski" pojam. U korijenskom smi-slu taj glagol zna~i ne{to nepred-vi|eno, ono u ~emu ne{to ili netko nijesudjelovao kao aktivni akter, nego jerije~ o slu~ajnosti, rije~ je o o~ekivanjui nadi da }e se ne{to dogoditi,naj~e{}e dobro jer ~ovjek je u praviluoptimist. U okolnostima kada netko iline{to drugo determinira njegov ìvot ikada u tomu zapravo ne sudjeluje, od-nosno uklju~en je pasivno samo jed-nim njegovim dijelom, ~ovjek nikadnije u potpunosti zadovoljan, uvijek jeu odre|enom smislu zakinut.

S druge strane postoji pojam radostkoji izvire iz glagola raditi. Tu je ~o-vjek potpuno uklju~en kao aktivnisubjekt, on radi i smanjuje udjelslu~ajnosti, on je sutvorac svogaìvota, on je graditelj. U tom smislu

~ovjek upravlja sobom, ne o~ekujesve od drugoga i ìvot doìvljava upunini kroz vlastito stvarala{tvo,stvaranje novoga.

U dana{njem suvremenom po-tro{a~kom prostoru, na{ ìvot u veli-koj mjeri odre|uju drugi. Osvrnimose na blagdan Boì}a {to je, naàlost, postala civilizacijska ~arolijakoja na specifi~an na~in taj blagdanpretvara u veliku reklamu kada namse nude razli~iti blagdanski ànrovi iproizvodi svojevrsna mitologiju. Togadana, naime, moramo biti sretni i za-dovoljni - pa takav je obi~aj - i re-klamna fantazija ~ini sve u poku{ajuda se "ukine" nelagodnost svakod-nevnoga ìvota. Rastrgani izme|umedijskoga govora o postizanjuBoì}ne ~arolije, vlastite predod`be oBoì}u i, kona~no, na{ih mogu}nosti,naj~e{}e nam promakne i{~ekivanaradost, stvara se nelagoda suvreme-noga Boì}a.

Boì} je blagdan obitelji, ljubavi imira. Vra}amo se na po~etak, na ra-dost - Boì}a, ali i svakoga novogdana. Rije~ je o radosti koja izvire iz~ovjeka, iz njegova zadovoljstva oni-me {to stvara i {to vidi da je dobro,bez obzira je li rije~ o njegovoj obite-lji ili o poslu na radnome mjestu, ostvaranju novoga svijeta.

Stoga bih na kraju rado rekla svima:Radostan Boì} i nova 2004. godina!

Ður|a Sušec,Glavni i odgovorniurednik HEP Vjesnika

U OVOM BROJUMirko Bari{i}, predsjednik Uprave Siemens d.d. Hrvatska: Sve {to radimoje u funkciji ~ovjeka i ìvota 4-7

Kolegij direktora HEP grupe: Pozitivan rezultat poslovne 2003. 8

Boì}ni susret HEP-a s poslovnim partnerima 9

Zapo~ela izgradnja TS 110/20(10) kV Dobri 12

HEP dobio dozvole za obavljanje energetskih djelatnosti 13

O TS Ernestinovo: mr. sc. Ivica Toljan, Miroslav Mesi}, @eljko Ko{~ak,Marijan Kalea, mr. sc. Luka Mili~i}, Dinko Zori}, Mihajlo Abramovi} 16-22

Pu{ten u rad CUP Buzet 25

Nastavljena revitalizacija HE Peru}a 32-34

U Splitu otvoren DataCentar 3 38-40

30

47

32

PREDSJEDNIK UPRAVE HEP-a

GODINA POTVRDE USPJE[NOSTI,KONKURENTNOSTI I SNAGE HEP-aVRIJEME kada zaokruùjemo jedno kalendarsko i poslovnorazdoblje vrijeme je zbrajanja rezultata na{ega rada. Godina2003. koja je iza nas, doista mogu re}i, bila je godina zna~aj-nih mnogobrojnih ku{nji za elektroenergetski sustav, ali idoga|aja va`nih za poslovni sustav HEP-a. Prema teìni i broj-nosti takvih doga|aja, ova godina znatno je bogatija od nekoli-ko proteklih godina.

TE[KA GODINA JE IZA NAS

Po~elo je s nepogodom u Dalmaciji kada smo bili suo~eni sa~injenicom da smo nemo}ni kad se u na{ rad umije{ala priro-da. Naime, ve} u sije~nju - zbog dramati~ne kombinacije burei leda i prekida {est visokonaponskih dalekovoda, kao io{te}enih distribucijskih postrojenja najvi{e na podru~ju Kni-na i Obrovca - bila je uskra}ena opskrba elektri~nom energi-jom tom potro{a~kom podru~ju. Nedugo potom, zbog kvarana postrojenju TS Tumbri, i sjeverozapadni dio Hrvatske ostaoje bez napajanja elektri~nom energijom. Zahvaljuju}i velikomtrudu na{ih ljudi, sustavi opskrbe uspostavljeni su u najkra}immogu}im rokovima.

Pamtimo ovogodi{nje iznimno toplo i su{no ljeto kada je zbogispra`njenih akumulacijskih jezera izostala planirana proiz-vodnja hidroelektrana, ali je bila ograni~ena i proizvodnja ter-moelektrana koje koriste vodu rijeke Save kao rashladnu voduza postrojenja. Stoga su najve}i teret ponijele termoelektraneTE Plomin 2 i TE Rijeka. Potro{nja je, izme|u ostalog i zbogsve intezivnijeg kori{tenja klimatizacijskih ure|aja, porasla upojedinim danima ljeta na vi{e od 43 milijuna kilovatsati. Sobzirom na to da su jednake pote{ko}e trpile i ostale europskezemlje, znatni uvoz elektri~ne energije bio je skoro onemo-gu}en.

Zadovoljan sam {to je, usprkos spomenutim pote{ko}ama,na{ sustav izdrào i kupcima je elektri~na energija urednoisporu~ivana. Istodobno, puno ve}i i ja~i sustavi od na{eganisu izdràli. Primjerice, u kolovozu se dogodio najve}i raspaddijela elektroenergetskog sustava SAD-a, kada je bio potpunoporeme}en cjelokupni ìvot na podru~ju osam dràva, u rujnuje u Danskoj i [vedskoj bez elektri~ne energije u mraku ostalopribli`no pet milijuna ljudi, a u Italiji je zbog oteànog uvoza izFrancuske, [vicarske i ostalih susjednih zemalja manjkalo 50TWh elektri~ne energije...

Na{a su postrojenja, povrh svega, ovoga ljeta - kao na àlost inekoliko proteklih - bila izloèna poàrima koji su gutali i na{umreù osobito na srednjedalmatinskim otocima. RadniciHEP-a ponovno su pokazali veliku i nemjerljivu po`rtvovnost iprepoznatljivi hepovski moral, znaju}i da ta turisti~ka podru~jane smiju dugo ostati bez napona.

STARA I NOVA SNAGA U SUSTAVU

Sre}om i na vrijeme, na{i poku{aji za rje{enje dugo godinanerije{enih pitanja koja proizlaze iz vlasni{tva HEP-a u elektra-nama izgra|enim u drugim republikama kona~no su urodiliplodom. Naime, 1. travnja 2003. godine potpisali smo doku-mente o poslovnoj suradnji s Elektroprivredom Bosne i Herce-govine i HEP je nakon 11 godina ponovno po~eo preuzimatielektri~nu energiju iz TE Tuzla IV i TE Kakanj IV. Osim toga, ne-koliko dana kasnije uslijedilo je rje{enje za pet godinauskra}ivanu isporuku elektri~ne energije iz NE Kr{ko, a uzimenovane svoje predstavnike u Nadzornom odboru i UpraviDru{tva, od 7. travnja 2003. godine HEP ravnopravno sa slo-venskim suvlasnikom upravlja radom NE Kr{ko.

U travnju smo na{ sustav obogatili i sa 200 MW elektri~ne i150 MW toplinske snage, jer smo od Parsons Power Grouppreuzeli na kori{tenje Kombi kogeneracijski blok TE-TO Za-greb. Rije~ je o postrojenju koje ostvaruje visoki stupanj djelo-

vanja i koristi ekolo{ki prihvatljivije gorivo - prirodni plin. Ali,rije~ je i o prvom proizvodnom objektu kojeg je HEP u cijelostipripremio, gradio i financirao vlastitim sredstvima od osamo-staljenja Hrvatske.

U studenom smo obiljeìli zavr{etak obnove TS 400/110 kVErnestinovo i priklju~nih dalekovoda u planiranom roku. Usko-ro se o~ekuje i zavr{etak TS 400/220/110 kV @erjavinec, {to}e bitno popraviti sigurnost sustava Slavonije i Baranje i cijeleHrvatske, ali }e omogu}iti i ponovno objedinjavanje prve idruge sinkrone zone UCTE.

U energetskom pogledu, zahvaljuju}i godi{njem porastu po-tro{nje od skoro pet posto, kona~no smo prema{ili prijeratnupotro{nju.

Kako ponuda na trì{tu elektri~ne energije nije vi{e bogata nipovoljna kao nekad, nu`na je izgradnja novih proizvodnih ka-paciteta. To dakako ne umanjuje nu`nost nastavka revitalizacijei o~uvanja postoje}ih postrojenja. Tako|er moèmo re}i da }e2003. godina biti zabiljeèna kao godina u kojoj je, uz manjeiznimke, dovr{ena sanacija ratnih {teta.

HEP - TVRTKA KOJA BRINE O OKOLI[U

Potvrdu da radimo u skladu s na~elima za{tite okoli{a dobilismo kao dru{tveno odgovorna tvrtka na najbolji mogu}i na~in- dràvnom Nagradom za op}i doprinos za{titi okoli{a, tzv.Eko-oskarom. Premda zbog naravi na{ega rada ne moèmo iz-bje}i utjecaj na okoli{, ova nagrada svjedo~i provedbu na{ihobveza o za{titi okoli{a ugra|enih u poslovnu politiku HEP-ajo{ 1996. godine. Prije svega, za{tita okoli{a uklju~ena je urazvojne planove i strategiju HEP-a, a za tu namjenu godi{njeizdvajamo zna~ajna sredstva. Stalno se prate emisije u zrak,vode i tlo i mogu sa zadovoljstvom re}i da su one uvijek manjeod propisima dopu{tenih.

Osim toga, sve hidroelektrane HEP-a dobile su "Zeleni certifi-kat" kao jamstvo o 100 postotnoj proizvodnji elektri~ne energi-je iz obnovljivih izvora, tzv. "zelene energije", ali i kao potvrdukvalitetnog rada i uklapanja tih izvora u okoli{. "Zelena energi-ja" nova je pogodnost za HEP, s obzirom na europsko opredjel-jenje o poticanju proizvodnje elektri~ne energije iz obnovljivihizvora i trgovanje "zelenim certifikatima". Ta pogodnost prven-stveno se odnosi na mogu}nost ostvarivanja ve}e dobiti u po-slovanju, ali i popravljanje na{ega ugleda kao tvrtke koja vodibrigu o okoli{u.

DANAS JE HEP BITNO DRUKÎJI

U proteklom razdoblju u~injeni su bitni, konkretni koraci u pro-vo|enju energetske reforme. Danas su stvoreni novi odnosi,pojavljuju se novi interesi, a uz prilagodbu novom okruènjusustav je cijelo vrijeme morao normalno funkcionirati. S obzi-rom na to da je golemi posao doveden do kraja i za sada supromjene provedene bez pogre{ke, moèmo biti zadovojni sobavljenim zada}ama.

Istina, energetski sektor dijeli sudbinu drugih sektora u Hrvat-skoj koje je u duljem razdoblju obiljeàvala slaba naplativostpotraìvanja, sanacija ratnih {teta i smanjeno investiranje, aosobito niske cijene elektri~ne energije koje jo{ uvijek imaju uodre|enoj mjeri ugra|ena socijalna, nasuprot trì{nim obil-je`jima. Sve to, dakako, negativno utje~e na sigurnost i pouz-danost opskrbe kupaca.

To je posebno zna~ajno u kontekstu sagledavanja na{ebudu}nosti. Energije, a osobito jeftine - vi{e nema na trì{tu.Mi sami moramo u sustavu osigurati novu snagu izgradnjomnovih proizvodnih izvora. Nagla{avam tako|er ~injenicu da }eu idu}em desetlje}u pojedinim na{im elekrtanama iste}ipredvi|eni ìvotni vijek.

HEP je danas bitno druk~ija tvrtka nego li je to bila prije ~etirigodine. Umjesto zatvorene okomito integrirane goleme struk-ture, danas je HEP koncern s vladaju}im i ovisnim dru{tvimatemeljne i sporedne djelatnosti, a TE Plomin i NE Kr{ko suovisna dru{tva u zajedni~kom vlasni{tvu s inozemnim partne-rima. Rije~ je o vrlo sloènoj organizacijskoj strukturi gdjeme|usobni odnosi me|u dru{tvima jo{ nisu dovoljno iscrpnoi kvalitetno definirani. Ja~anje njihovog poloàja i preuzimanjeodgovornosti za poslovanje jedna je od va`nijih zada}a ubudu}nosti.

Druk~ija je i slika HEP-a u javnosti. Oja~ana i artikulirana svi-jest potro{a~a stavlja pred nas sve sloènije zahtjeve. U tomsmislu, na{e opredjeljenje da s udrugama potro{a~a nastoji-mo graditi partnerski odnos pokazuje se kao jedino ispravno.Zbog toga moèmo biti zadovoljni da, unato~ èstokom udarukojem smo bili izloèni pri uvo|enju novog Tarifnog sustava,danas postoji suglasje s potro{a~kim udrugama oko ostvaren-ja svih ciljeva koje smo tada deklarirali.

[to se ti~e kupaca, svima onima koji godi{nje tro{e vi{e od 40GWh elektri~ne energije omogu}en je izbor dobavlja~a, jer suutvr|ene naknade za kori{tenje prijenosne i distribucijskemreè, {to predstavlja svojevrsnu prekretnicu u odnosima uhrvatskom elektroenergetskom sektoru.

O~ekujemo sve ve}i utjecaj kupaca i trì{ta i stoga je potrebankvalitetan plan razvoja, nastavljanje procesa restrukturiranja izna~ajno unaprje|enje podru~ja obrazovanja managementa isvih radnika.

Radnici HEP-a su i do sada pokazali da su svjesni da su prom-jene koje provodimo potaknute poku{ajima pove}anja efika-snosti i produktivnosti i na{eg zajedni~kog nastojanja da na{ojtvrtki osiguramo uspje{nu budu}nost. Uloga hepovih sindikatau tom procesu bila je i ostaje od odlu~uju}e va`nosti. Jednaod na{ih va`nih, skorih zada}a je sklapanje novog kolektivnogugovora.

Danas je, mogu re}i, te{ko razdoblje 2003. godine iza nas.Vjerujem da osigurane pri~uve goriva za rad taremoelektranajesu dovoljno jamstvo za urednu opskrbu u mjesecima kojislijede.

Premda su potvr|ene na{e procjene o skoro 300 milijuna kuna{teta i pove}anih tro{kova zbog posljedica su{e i poàra,2003. godinu HEP }e zavr{iti s pozitivnim poslovnim rezulta-tom i rije{enim brojnim problemima iz proteklog razdoblja. Toje najbolja potvrda uspje{nosti, konkurentnosti i snage HEP-a.Priznanje i zahvalnost za to pripada svim radnicima.

Vjeruju}i da smo spremni i sposobni za jo{ bolje poslovne re-zultate, èlim svim radnicima na{e tvrtke dobro zdravlje, po-slovno i osobno zadovoljstvo i dovoljno motiva za jo{uspje{niji rad u 2004. godini.

poruka

HEP GRADITELJ I ÛVAR VRIJEDNOSTI 3

MIRKO BARI[I], PREDSJEDNIK UPRAVE SIEMENS D.D. HRVATSKA

SVE [TO RADIMO JE U FUNKCIJIÔVJEKA I @IVOTA

NA[ uspjeh ovisi o uspjehu na{ih kupaca...inovacije su na{ìvotni eliksir u svakom trenu i na svakom mjestu kugleZemaljske... usmjereni smo ka profitabilnom rastu i perma-nentnom pove}anju vrijednosti... na{ uspjeh zapo~inje sna{im zaposlenicima... na{e ideje, tehnologije i djelovanjesluì ljudima, dru{tvu i okolini... - temeljna su na~ela po-slovanja koncerna Siemens A.G., pa i Siemensa d.d. Hrvat-ska. Ta poznata i jedna od najstarijih svjetskih tvrtkizapo{ljava pribli`no 450 tisu}a ljudi u 190 zemalja svijeta udjelatnostima s podru~ja elektrotehnike i elektronike i pro-nose}i znanje nosi svoj dio doprinosa za bolji i pravednijisvijet.

Top management Siemensa A.G. vodi iznimnu brigu da suna ~elu njihovih tvrtki ljudi kojima je bliska korporacijskakultura temeljena na spomenutim na~elima, jer ih jedinotada mogu na pravi na~in interpretirati i provoditi. Stoganije slu~ajno da je Mirko Bari{i}, diplomirani inènjerelektrotehnike, na ~elu Siemensa d.d. Hrvatska, gdje su sesusrele snaga na~ela tvrtke i snaga na~ela pojedinca.

Mirko Bari{i} je kao jedan od najmla|ih i najperspektiv-nijih direktora u Tvornici baterija i rasvjetnih tijela Za-greb dobio stipendiju za studij managmenta u BusinessSchool of Columbia, a potom odlazi u SR Njema~kjugdje zapo~inje njegova suradnja sa Siemensom A.G.,gdje se devedesetih godina pro{log stolje}a i zapo{lja-va. Siemens ga upu}uje u Hrvatsku, gdje se najprije ot-vara predstavni{tvo, a nakon osamostaljenja Hrvatske itvrtka Siemens d.d. Kao predsjednik Uprave Siemensa,Mirko Bari{i} dobio je brojne nagrade kao gospodarstve-nik.

Puno je razloga za gostovanje Mirka Bari{i}a u Na{em in-tervjuu Boì}nog broja HEP Vjesnika kada do~ekujemoblagdan obitelji, mira, pra{tanja i razumijevanja - huma-nosti. Naime, u Siemensu njeguju, u odnosu na drugesvjetske tvrtke, svojevrsnu inverznu, odnosno univerzalnu,humanisti~ku filozofiju. ôvjek je, naime, sredi{te svih in-teresa ove tvrtke. O na~elima koja su temelj svih na~elaìvota i rada Siemensa A.G. saznajemo izravno, od prvog~ovjeka hrvatskog Siemensa Mirka Bari{i}a.

HEP Vjesnik: Siemens je velika svjetska tvrtka, sino-nim snage na globalnoj razini. Kakav je osje}aj raditiu Siemensu?

Mirko Bari{i}: Nakon mojih skoro 28 godina rada u Sie-mensu, imam pravo re}i da je Siemens doista velika svjet-ska tvrtka koja svoju veli~inu potvr|uje u kontinuitetu skoro160 godina rada i rasta. Danas ona pokriva skoro cijeli svi-jet. Osim {to imate osje}aj da radite u velikoj i mo}nojtvrtki - to govorim iz vlastitog iskustva, ali vjerujem da takomisle i drugi - paralelno se javlja i obveza da morate bitijako odgovorni, a to je zahtjevno bez obzira {to je rije~ omnogoljudnoj tvtki. Jako se vodi ra~una da feed back odsvakog pojedinca bude na razini ugleda tvrtke. Kada kaèmda me to "optere}uje", prvenstveno mislim na moje obvezeza koje se uvijek trudim da ih ostvarim, jer kona~no zbrojtakvih odnosa daje atribut velike i mo}ne tvrtke. Taj osje}ajuklju~uje obje strane: tvrtka daje puno meni, a ja sam svje-

stan da svoj dio posla moram obaviti na najbolji mogu}ina~in.

HEP Vjesnik: Va{a tvrtka proizvodi temeljne proizvo-de tehni~ke civilizacije. S obzirom na to da je rije~ oproizvodima bez kojih se objektivno ne moè, oni nai-me pospje{uju ~ovjekovu superiornost u ukupnomokruènju, je li to temelj prestià Siemensa ili ne{todrugo?!

Mirko Bari{i}: Kada je rije~ o toj elektrodjelatnosti, uvjet-no re~eno, Siemens je prva tvrtka u Europi, odnosno peta usvijetu. To zna~i jako puno, jer je rije~ o proizvodnoj tvrtki.Siemens nije specijalizirana tvrtka, ona nudi veliki izborraznorodnih proizvoda u toj djelatnosti, ali svi krajnji proiz-vodi Siemensa su u funkciji ~ovjeka i ìvota. Pritom jakovodimo ra~una da sve to bude u humanom smislu, u smislu~uvanja ~ovjeka i njegova okoli{a. Naime, ve} dugo godinaSiemens je najve}i svjetski proizvo|a~ medicinske opreme.Ne treba posebno nagla{avati {to to zna~i i koliko je to uslu`bi ljudima. Mi smo, u podru~ju energetike, {to je vamablisko, uz General Electric jedan od najve}ih proizvo|a~aopreme. U posljednje vrijeme radimo i na procesimaupravljanja, regulacije. Drugim rije~ima, Siemens proizvodisve ono {to u svojoj punini podiè razinu tehni~ke civiliza-cije. Pritom nam nije isklju~ivi cilj proizvesti ne{to, a ne vo-diti brigu o ~ovjeku i njegovu okoli{u, nego upravo obrnutoi upravo nas ta ~injenica ~ini jako prepoznatljivom i cijenje-nom tvrtkom.

HEP Vjesnik: Zadrìmo se na podru~ju sustava uprav-ljanja i regulacije, kao novom iskoraku Siemensa,konkretno u TE Plomin 1, TE Sisak, TE Rijeka, TE-TOZagreb...?

Mirko Bari{i}: Spomenuo sam da Siemens nije specijali-zirana tvrtka, ali kada se uspore|ujemo s pojedinim na{impartnerima, Siemens je daleko oti{ao u informati~koj teh-nologiji.Kada je rije~ o energetskoj ponudi u Hrvatskoj, mismo tu jako prisutni, mislim i uspje{no. To je jako vrijednoza Siemens d.d. Hrvatska. Naime, energetski opus je osobi-to vaàn kao ishodi{te svih ishodi{ta. Bez energije svi smonemo}ni, rekao bih jadni. To je na{a ishodi{na proizvodnja,mi smo na neki na~in i zapo~eli s energijom.

HEP Vjesnik: Zna~i li iskorak Siemensa u podru~jeupravljanja i regulacije nastavak kontinuiteta ATM-a,kojeg je Siemens preuzeo?

Mirko Bari{i}: Da, mi smo dugo godina bili kooperantATM-a i zato smo ga kupili. Na tom podru~ju imamoodre|eno iskustvo i na jednakoj smo razini sa svima onimakoji su danas u svjetskoj {pici.

HEP Vjesnik: Na ~emu se gradi snaga Siemensa?Kada ste govorili o humanoj dimenziji va{ih proizvo-da, po{tuju li se takva na~ela i u va{im tvornicama, uuredima, u svim prostorima gdje rade va{i ljudi?

Mirko Bari{i}: S obzirom na to da ste pitanje postavilimeni osobno, re}i }u da mene moj managerski ugovor ob-

na{ intervju

4 HEP VJESNIK 155, PROSINAC 2003.

SIEMENS PROIZVODI SVE ONO [TO U SVOJOJ PUNINI PODI@E RAZINU TEHNI^KE CIVILIZACIJE, PRITOM NAM NIJEISKLJUÎVI CILJ PROIZVESTI NE[TO, A NE VODITI BRIGU O ÔVJEKU I NJEGOVU OKOLI[U, NEGO UPRAVO OBRNUTOI UPRAVO NAS TA ÎNJENICA ÎNI JAKO PREPOZNATLJIVOM I CIJENJENOM TVRTKOM

SIEMENS A.G. SE DANAS TRANSFORMIRAO U TVRTKU KOJOJ JE SKOROGLAVNI PROIZVOD - ZNANJE. KADA JE ZNANJE GLAVNI PROIZVOD, TO NEMOGU RADITI STROJEVI, NE MO@E RADITI OPREMA, TO MORAJU RADITILJUDI. A, KADA SU LJUDI U PITANJU, ONDA LJUDI KOJI RUKOVODE MORAJUVODITI RAÛNA O SOCIJALNOM ASPEKTU I TO JE U SIEMENSU JAKONAGLA[ENO, TO JE NJEGOVA FILOZOFIJA POSTOJANJA

vezuje da moram apsolutno skrbiti o dvije kapitalne stvari: osocijalnom elementu i o okoli{u. To su, izme|u ostalih, dvi-je vrlo nagla{ene obveze prvog ~ovjeka u jednoj od Sie-mensovih tvrtki. Za{to? Upravo zato jer se danas svestrahovito brzo mijenja. Primjerice, prije deset godina Sie-mens je manje-vi{e izvozio opremu, imao je izvanredneinènjere koji su svu tu opremu montirali i pu{tali u rad. Da-nas je obrnuto i to samo nakon deset godina. Mi smo, nai-me, danas ve} pre{li u sferu softverskih programa,rukovo|enja i vo|enja procesa, opremu ~ak malo i pokloni-mo ako je potrebno. Zna~i, Siemens A.G. se danas transfor-mirao u tvrtku kojoj je skoro glavni proizvod - znanje. Kadaje znanje glavni proizvod, to ne mnogu raditi strojevi, nemoè raditi oprema, to moraju raditi ljudi. A, kada su ljudi upitanju, onda ljudi koji rukovode moraju voditi ra~una o so-cijalnom aspektu i to je u Siemensu jako nagla{eno, to jenjegova filozofija postojanja. Jasno je da ono {to ljudi radene smije voditi uni{tavanju svega oko sebe, ljudi morajubiti prvi koji moraju provoditi kulturu ~uvanja okoli{a i tosvjedo~iti. Sigurno da niti jedna tvrtka ne moè raditi bezostvarivanja profita. Ali definitivno, u Siemensu profit nijena prvom mjestu. Na prvom mjestu je ~ovjek i tako je uvijekbilo. To nije demago{ka floskula, nego na~elo. Siemensoviljudi su njegova snaga, bez obzira {to nas ima 450 tisu}a.

Siemens je istodobno vrlo centralizirana i decentraliziranatvrtka. Sve spomenute vrijednosti ~uvaju se jako centralizi-

rano, a tvrtke su istodobno jako samostalne. Mora postojatidobra organizacija u tvrtki s tolikim brojem ljudi, ali ne te-meljem nekakve militaristi~ke sheme, nego temeljem po-stulata o kojima ja ovdje govorim.

Primjerice, u mom managerskom ugovoru pi{e i da nesmijem imati u uredu PC. Ali ne shvatite to doslovce, negoto zna~i da za mene to netko organizirano priprema, ne smi-jem ja stvarati podatke. Manageri Siemensa ne smiju vozitiautomobil, jer moraju biti koncentrirani na svoj posao, a zato postoje profesionalni voza~i. Osim toga, postoji jo{ je-dan banalan razlog - u Siemensu su manageri osiguranizna~ajnim nov~anim sredstvima, ali ne da voze automobil,jer u slu~aju prometne nezgode ako ih se zatekne za vola-nom izgubili bi premiju. Ovo navodim usput radi ilustracije.

HEP Vjesnik: Kako Siemens uspijeva voditi tolikora~una o ljudima, provoditi jednu takvu filozofiju uozra~ju svjetskog procesa globalizacije? Nije li toipak u opreci s onim {to se govori da su zahtjevi ka-pitala primarni, a voli se govoriti i nemilosrdni. Imateli pokri}a za sve to?

Mirko Bari{i}: Ne bih èlio upasti u zamku koja je, dakako,prisutna danas u svijetu. Postoje dvije vrste, uvjetnore~eno, kapitalizma - ameri~kog i europskog. Ameri~komkapitalizmu se pripisuje ovo nagla{eno na~elo: profit, profit,profit, pa opet profit. S obzirom na to da sam bio student naameri~kom Columbia University, ja ne mogu re}i da je totako bilo ranije, to je novijeg datuma. Amerika nikad ne bipostigla rast i razvoj svoga gospodarstva da joj je ta krilati-ca bila vodilja. Znam da postoje razlike, ali Siemens je uzsvoju dugu tradiciju i core business koji se proteè od me-dicinskih aparata do energetskih sustava kojima pokriva ci-jeli svijet, pravodobno prepoznao da njegov doista glavniproizvod mora biti znanje. Znanje, ponavljam, mogu datisamo ljudi. Mi smo interno s tim ra{~istili. Od na{ih mana-

gera se traì da budu inovativni, eti~ni i odlu~ni, da budumoralni i organizirani. Oni ne mogu biti snaga temeljena namaterijalnim beneficijama. Oni su vrlo kontrolirani. Neèlim biti subjektivan, ali smatram da je ekipa top manage-

ra koja vodi Siemens A.G. jedna od najuspje{nijih i najbo-ljih u svijetu. Uz spoznaju da danas od ukupno {estmilijarda ljudi na Zemlji, tri milijarde ìvi u dubokom siro-ma{tvu, {to zna~i da ne zara|uju ni dva dolara dnevno, nemoète biti velika svjetska tvrtka, a da o toj istini ne voditera~una. Mi propagiramo da se sve svjetske tvrke i subjektikoji proizvode novo dobro organiziraju tako da se uklju~e uublaàvanje tog velikog jaza izme|u bogatih i siroma{nih.To je na{a filozofija, na{e na~elo kojega se ~vrsto drìmo.

S druge strane, da bi mogli opstati, mi podupiremo i drugudoktrinu. Ponovit }u misao jedne od najpopularnijih dama,poslovnih èna u Americi Carle Fiorine, predsjednice tvrtkeHewlett Packard "Gotov si ako se prestane{ boriti za novo".Ali koje novo? Ne novo pod svaku cijenu na {tetu ljudi,nego u smislu da se ne smije stati! To je na{e uvjerenje,na{e na~elo koje Siemens do sada uspje{no provodi.

HEP Vjesnik: Uspijevate li na pravi na~in provodititakvu filozofiju u Hrvatskoj, gdje se ~ovjeka, stjeca-jem okolnosti, u takvom smislu ne po{tuje, gdje je~ovjek dosta zapu{ten?

Mirko Bari{i}: Mi ne bi bili uvjerljivi kada bi samo govori-li, a ne bi takvu filozofiju provodili - svugdje, pa i u Hrvat-skoj. To mogu i posvjedo~iti. Mi smo u doba rata, kada su izHrvatske odlazile mnoge svjetske tvrtke, ovdje osnovali Si-mens d.d. Po~eli smo, kako se to kaè, od nule. Tada smonapravili dvije tri stvari koje bi, kada se na to danas gleda sadistance od 10 do 12 godina, mogle biti pou~ak za Hrvat-sku. Prvo, kada sam razgovarao s ~elnicima Siemensa A.G.koji su donijeli odluku da se ide u Hrvatsku, oni su na-gla{avali da Siemens dolazi u Hrvatsku ne da bi ostaoodre|eno vrijeme pa oti{ao, nego da bi ostao dugoro~no.Drugo, mi imamo iskustva. Evo jednog primjera. Prije 10 ili15 godina, od ukupne proizvodnje Siemensa na svijet je ot-padalo 35 posto, a na Njema~ku 65 posto. Danas, 2003.

godine, od proizvodnje vrijednosti 100 milijarda USD, 80posto otpada na svijet, a 20 posto na Njema~ku. Da bi op-stali u Hrvatskoj, znali smo da moramo stvoriti ravnoteù,odnosno da ovdje moramo prodavati svoje vrhunske proiz-vode, ali i da moramo proizvesti Siemensove proizvodejednake svjetske razine, koje }emo prodavati preko Sie-mensove mreè u cijelom svijetu. Onaj koji do|e samo pro-davati stvara samo jednosmjernu ulicu. Napravili smo prvikorak. Kako je dana{nji Kon~ar 1921. godine zapravo bioSiemens, (usput }u spomenuti da se Fallerovo {etali{tetada zvalo Siemensovo {etali{te), kupili smo svoju neg-da{nju tvrtku "Energetske transformatore" i to ciljano da bimogli plasirati taj proizvod isklju~ivo u izvoz i re}i: gospo-do mi smo tu. To na malom hrvatskom trì{tu nikad ne biuspjeli. Danas imamo uzor suvremene tvornice. Napravilismo i ne{to drugo, jer prepoznali smo nepresu{ni intelek-tualni, tehni~ki potencijal u Hrvatskoj. Zato smo s tri elek-trotehni~ka fakulteta - iz Osijeka, Splita i Zagreba - sklopiliugovore o zapo{ljavanju svih onih ljudi koji su zavr{ili infor-mati~ki smjer. âk smo financirali dogradnju Fakulteta uOsijeku i zaposlili sve apsolvente. U tom pomaku s materi-jalnog ka duhovnom u smislu proizvoda danas imamo 500inènjera, od pribli`no ukupno 1300, koji rade isklju~ivo nasoftverskim programima. Istina, do sada preteìto za potre-be koncerna. Ali, to je hrvatski izvozni proizvod za koji namje koncern u ovoj poslovnoj godini platio 38 milijuna eura.Mi izvozimo hrvatsku pamet. Pokazali smo na malom prim-jeru da smo prekinuli jednu pokoru za Hrvate, a to je odljevmozgova, odlazak mladih ljudi iz Hrvatske. Mi smo zadràliu Hrvatskoj mlade ljude koji rade za cijeli svijet. To je kra-san primjer kako mi svjedo~imo ono {to govorimo i kako toizgleda u praksi. Od na{eg dana{njeg prihoda od pribli`no211 milijuna eura, 42 posto otpada na izvoz. To je snaga,jer se u svakom procesu angaìra novih 80 inènjera.

Mi smo odavno uo~ili na{ prioritet, uvijek je slu`beno odnajmanjeg do najve}eg dijela u Siemensu na prvom mjestu~ovjek. Jako puno se ulaè u {kolovanje ljudi. Nemojte mi-sliti da je uvijek sve idealno, ali je bitno uo~iti tu folozofiju.Nije lako rukovoditi takvim divom s toliko zaposlenih ljudipo cijelom svijetu. Jer organizacija rada je svojevrsna zna-nost.

HEP Vjesnik: Koliko se moè izdràti takav reìm ne-prestane reprodukcije te snage, gdje je granica ra-sta?


MI PROPAGIRAMO DA SE SVE SVJETSKE TVRKE I SUBJEKTI KOJI PROIZVODENOVO DOBRO ORGANIZIRAJU TAKO DA SE UKLJUÊ U UBLA@AVANJE TOGVELIKOG JAZA IZME\U BOGATIH I SIROMA[NIH, TO JE NA[E NAÊLOKOJEGA SE ^VRSTO DR@IMO

OD NA[IH MANAGERA SE TRA@I DA BUDU INOVATIVNI, ETI^NI I ODLU^NI,DA BUDU MORALNI I ORGANIZIRANI, ONI NE MOGU BITI SNAGA TEMELJENANA MATERIJALNIM BENEFICIJAMA I ONI SU JAKO KONTROLIRANI

DA BI OPSTALI U HRVATSKOJ, ZNALI SMO DA MORAMO STVORITI RAVNOTE@U, ODNOSNO DA OVDJE MORAMOPRODAVATI SVOJE VRHUNSKE PROIZVODE, ALI I DA MORAMO PROIZVESTI SIEMENSOVE PROIZVODE JEDNAKESVJETSKE RAZINE, KOJE ]EMO PRODAVATI PREKO SIEMENSOVE MRE@E U CIJELOM SVIJETU

Mirko Bari{i}: Uspijevamo zahvaljuju}i svijesti na{ih ljudikoji rukovode Siemensovim tvrtkama. Hrvatski Siemens jemali, ali je ~injenica da je u ovih deset godina prvi ~ovjekkoncerna bio poslovno dva puta u Hrvatskoj. Primio ga je ina{ prvi Predsjednik i dana{nji Predsjednik dràve. To ne{togovori. Drugim rije~ima, Siemens primjenjuje druk~iju se-lekciju, traì inovaciju, o~ekuje od svojih ljudi da se pomires ~injenicom da su svakodnevne promjene bit dana{njice.Primjerice, pro{le poslovne godine jedna tre}ina proizvodaje dala jednu tre}inu dobiti i to proizvoda koji su nastali uposljednje tri godine, a proizvodimo od energetike do infor-matike. Ta promjena je nama imanentna. Jedan poznatiameri~ki marketin{ki guru je rekao: ako nakon pet ili deset

godina sjednete za isti stol, preko puta }ete imati druge lju-de i razgovarat }ete o drugim stvarima, ali }e sve drugoostati nepromijenjeno. Mi kaèmo da smo profesionalci.Poduzetnici, dakako, ~ine puno dobrih stvari, ali mi mana-geri moramo dobro raditi stvari. Potreban je veliki trud da seradi dobro, a u Hrvatskoj iznimno dobro, jer mi to trebamo.

HEP Vjesnik: Kako Siemens razumijeva konkurenciju,kako je prati, jer svijet ne miruje, svi se èle usmjeritipoput vas, ali i protiv vas?

Mirko Bari{i}: Netko je rekao da kada ne bi bilo konkuren-cije, trebalo bi je izmisliti. Utakmica, to humano natjecanjeod privatnog ìvota na dalje je motor svega. Siemens na-stoji biti maksimalno dobar, bolji od drugih, uz du`nopo{tovanje svih ostalih koji to jednako rade. To je upravospiritus movens i ako tomu pribrojite brigu o svim ranijespomenutim aspektima, to vas ipak izdiè iznad drugih. De-finitivno je svijet orijentiran prema socijalnom, humanom iekolo{kom aspektu koji se vi{e ne mogu zanemarivati. Mismo jako ponosni {to je Siemens jedan od prvih koji touporno provodi. Kada govorimo o svom razvoju i trì{nojutakmici, te aspekte uvr{tavamo na ljestvici prioriteta jakovisoko i znamo da }e to u kona~nici biti apsolutnoodlu~uju}e.

HEP Vjesnik: Kako se mogu aspekti socijalnog, hu-manog i ekolo{kog uklopiti u filozofiju globalizacijekoja promi~e filozofiju unifikacije, zanemarivanja in-teresa malih jedinica, malih naroda...?

Mirko Bari{i}: Razlika je izme|u globalizacije i "globaliza-cije". Opet }u navesti primjer Siemensa. Mi smo donedav-

no bili isklju~ivo koncentrirani na Njema~ku, a danas na ci-jeli svijet. Neizbje`no je stvaranje svjetskog trì{ta. Pritomne moète zanemariti one tri milijarde siroma{nih, i na glo-balizaciju morate gledati s tog aspekta, u smislu doprinosaza smanjenje toga jaza, svojevrsne pacifikacije toga zla kojese zove be{}utno siroma{tvo. U takvu globalizaciju trebavjerovati. Prema na{em mi{ljenju, globalizacija apsolutno{titi ljudski i nacionalni integritet, ne stvara sukob izme|uhumanisti~ke i tehni~ke kulture, nego upravo obrnuto - onese nadopunjuju da se ljudi oplemenjuju. Kada je rije~ oHrvatskoj, mi smo malo pobrkali stvari, jer smo pododre|enim pritiscima, pa se govori o tajkunizaciji. Danas uHrvatskoj ima enormno bogatih ljudi, {to ne zna~i da smo

stvorili progresivni napredak u gospodarstvu. Takve lo{eprimjere treba odbacivati. Nije cilj globalizacije stvaranjesvjetskog globalnog sela bez granica i bez dràva. To je jed-nako kao i obitelj. Ne moète govoriti o svjetskoj obitelji, jersvaka obitelj kao osnovni oblik ljudske zajednice ima svojeupori{te, ona je na neki na~in polazi{te demokracije, hu-manosti i eti~nosti. Da obitelj opstane, ona mora raditi.Jednako je s globalizacijom koja mora stvoriti uvjete da lju-di rade, da skrbe o sebi, da budu samostalni. To Siemenspoku{ava uporno provoditi nekad manje, a nekad vi{euspje{no. To je jedini uvjet opstanka na Planetu. Kada bi,govore}i o radu, uspore|ivali postulate tehni~ke civilizacijei kr{}anske filozofije, ne bi bilo velike razlike.

HEP Vjesnik: Ako ovo {to sada govorite interpretiratekao filozofiju Vas kao osobe i kao ~ovjeka i kao prvog

~ovjeka Siemensa i kao, dakako, uglednog stru~nja-ka s visokim referencama po edukaciji i iskustvu, ali ikao filozofiju Siemensa, kako tuma~ite tvrdnje mno-gih autora koji o globalizaciji govore kao o novomosvajanju svijeta bez oru`ja?

Mirko Bari{i}: Postoji veliki broj ~imbenika. Mi ne govori-mo da "cvjetaju ruè". Vjerojatno ste ~uli za reinènjeringkoji vodi ra~una o druk~ijim vrijednostima. Tu su uvaènieuropski prvaci poput dr. Rieglera, pa Rademachera. Oni sustvorili novi pokret koji poru~uje da globalizacija koja jekrenula tim pravcem kojeg spominjete u Va{em pitanjustvara katastrofalne posljedice. Svijest o tomu je svakimdanom sve ve}a. Zato mi na{a na~ela namjerno stalno na-gla{avamo. Primjerice, kada je rije~ o Siemensu Hrvatska,

mi smo potpuno samostalni i moramo biti odgovorni. Ali nemoèmo provoditi na~ela suprotna od globalnih na~ela.Istina, postoje odre|ene pote{ko}e, jer ìvot pi{e svoju isti-nu ~esto puta na grubi na~in. Ali, u biti se stvara pokret usvijetu kako bi se zaustavila globalizacija koja je krenula kri-vim smjerom. Ja mislim da mi ~ak imamo razloga biti malooptimisti. Svijetom se ne moè vi{e vladati kori{tenjemju~era{njih metoda. To ne ide. Ne èlim u}i u podru~je po-litike, ali danas je puno primjera koji to potvr|uju.

HEP Vjesnik: Je li mogu}e da je ovaj dana{njhi tehni-cizirani svijet humanisti~niji od, primjerice, srednjov-jekovnog svijeta, vjerujete li da se svijet vra}aljudskosti, umjetnosti, afirmaciji? Gdje je granicakako tehni~ka civilizacija ne bi pojela humanisti~kiaspekt?

Mirko Bari{i}: Kada bi me pitali osobno izrekao bih svepohvale za umjetni~ki aspekt Srednjeg vijeka. Vi ga nidanas ne moète zanemariti, jer ne moète stvoriti teh-ni~kog ~ovjeka bez senzibiliteta. Da ne govorim teoretskiopet }u govoriti o primjerima. Siemens A.G. po cijelomsvijetu provodi godi{nji kulturni program na podru~juglazbe, slikarstva, kiparstva, kazali{ta... koje uporno nje-guje - eksterno i interno. Nije slu~ajno da sponzoriramokulturne institucije, da participiramo u socijalnim pro-gramima. Nije rije~ o malim sredstvima. Netko sa straneod ovih dana{njih tajkuna bi rekao da Siemens nemilicetro{i svoja sredstva na gluposti. To nije to~no. Mi smo,primjerice, sponzor Hrvatskog narodnog kazali{ta u Za-grebu i èlimo da se hrvatska i svjetska djela tamo izvodeprigodom Boì}nih blagdana. Kada bi anketirali ljude,oni bi u velikom broju bili protiv toga, ali se ljudi silom~ine sretnima, nemojte me krivo shvatiti. Ne poput Volta-ira, kojeg ja osobno po{tujem i tu nema kompromisa snikim i to se mora provoditi. Danas re}i da je zastarjelaglazba Petra Ilji~a âjkovskog je glupost, jednako kaokada bi izrazili nerazumijevanje za suvremenu glazbukoju mladi ljudi vole. Mora postojati simbioza. Mi doka-zujemo da se ti elementi ne smiju zanemariti. Meni sesvidio va{ napor da ste u program HEP-a prigodomBoì}nog domjenka uvrstili mladu ~elisticu koja je izvo-dila varijacije glazbe klasika. Bez toga nema korespo-dencije s vremenom.

HEP Vjesnik: [to je uvjetovalo takvo stanje u Hrvat-skoj, nemogu}nost da se definiraju pravi prioriteti?

Mirko Bari{i}: Ne bi rekao da je to samo u Hrvatskoj. To jeprisutno svugdje. Nemojte misliti da je, primjerice, u Ame-rici puno druk~ije. Kada bi nedjeljom pro{etali ulicamaNew Yorka ili Harlema, poèlili bi da se u Ameriku vi{e ni-kad ne vratite. Ili kada do|ete u hotel i da vam kaù da nejam~e za va{u sigurnost nakon 19,30 sati? Opet kaèm,Hrvatska mora platiti svoju cijenu. Mi imamo visoku ispoli-tiziranost svega, ideolo{ke nakupine, ideolo{ke manjinekoje iz svega prave svoj posao koji je apsolutno na krivojcrti.

HEP Vjesnik: Tko koga stvara: ~ovjek tvrtku, ili tvrtka~ovjeka? Tko na koga utje~e?!

Mirko Bari{i}: Ovo je dobro pitanje. Ja tu ne vidim grani-cu. Rekao sam, Siemens su ljudi, to nije fikcija, nisu njego-vi CT-i, njegove telefonske centrale...Prema tomu, ne znamgdje po~inje i prestaje granica i tko koga stvara. Sve stvara-ju ljudi. Nara{taji ljudi stvorili su Siemens. O granici semoè govoriti samo u smislu je li pojedini nara{taj ljudi po-sao napravio bolje ili manje dobro, a Tvrtka je posljedica

na{ intervju


HRVATSKA MORAPLATITI SVOJUCIJENU. MI IMAMOVISOKUISPOLITIZIRANOSTSVEGA,IDEOLO[KENAKUPINE,IDEOLO[KEMANJINE KOJE IZSVEGA PRAVESVOJ POSAO KOJIJE APSOLUTNO NAKRIVOJ CRTI

NEIZBJE@NO JE STVARANJE SVJETSKOG TR@I[TA, ALI PRITOM NE MO@ETEZANEMATIRI TRI MILIJARDE SIROMA[NIH - NA GLOBALIZACIJU MORATEGLEDATI U SMISLU DOPRINOSA ZA SMANJENJE JAZA IZME\U LJUDI,SVOJEVRSNE PACIFIKACIJE TOGA ZLA KOJE SE ZOVE BE[]UTNOSIROMA[TVO I U TAKVU GLOBALIZACIJU TREBA VJEROVATI

U CIJELOM SVOM @IVOTU JA SAM UVIJEK BIO SVOJ I BEZ OBZIRA [TO SAM RADIO, UVIJEK SAM BIO NEOVISAN I,NEMOJTE DOSLOVNO SHVATITI, NEPODOBAN KAO BUNTOVNIK. ALI, VRLO LAKO SAM SE UKLOPIO U SIEMENS I,NE BIH @ELIO DA ZVUÎ NESKROMNO, POSTAO SAM PRIHVA]ENA OSOBA, A KAO PREDSJEDNIK UPRAVEHRVATSKOG SIEMENSA, MORAM PROVODITI HRVATSKU NACIONALNU SIEMENSOVU POLITIKU

toga. Kada sam govorio o transformaciji, shvatite to kaometaforu, iz materijalne u duhovnu sferu, kada je znanjeglavni proizvod, onda element ljudi dolazi jo{ vi{e doizraàja.

HEP Vjesnik: Mirko Bari{i}: tko je on, inènjer, me-nadèr, {portski du`nosnik, ~ovjek s interdiscipli-narnim iskustvima, dinami~nom socijalnomsinusoidom... [to je od toga najvi{e?

Mirko Bari{i}: Ukratko, ja sam u cijelom svom ìvotuuvijek bio svoj. Bez obzira {to sam radio, uvijek sam bioneovisan i, nemojte doslovno shvatiti, nepodoban kaobuntovnik. Ali, vrlo lako sam se uklopio u Siemens i, nebih èlio da zvu~i neskromno, postao sam prihva}enaosoba. Do sada nisam nai{ao na otpore i sve {to sam za-stupao se poklapalo i uklapalo u filozofiju tvrtke. Kaopredsjednik Uprave hrvatskog Siemensa, ja moram pro-voditi hrvatsku nacionalnu Siemensovu politiku. Ja samjedan od rijetkih ljudi u Siemensu, koji je pet godinapre{ao iznad obveze umirovljenja. Naime u Siemensupostoji jedna vrsta ljudi koji ne odlaze u mirovinu poput

drugih. Ta metafora da pojedinci ne odlaze u mirovinu jejako istinita. Siemens {titi svoje ljude radi tih vrijednosti.Primjerice, predsjednik Uprave postaje predsjednikomNadzornog odbora Siemensa A.G. Taj model se provodi,dakako, ne za sve. Na{e su beneficije jako ljudske, prim-jerene sredini, socijalno uravnoteène. Meni je Siemensapsolutno pomogao u potpunoj afirmaciji vrijednosnogsustava i nikada ne bih mogao provesti puno toga da ni-sam imao potporu svoje tvrtke. Ali, nisam nikad ni traìone{to mimo sustava vrijednosti. Kada sam tijekom rata ukriti~nim trenucima rekao da Hrvatskoj treba pomo}i dase, unato~ zabrani, mlazni avioni trebaju opremiti suvre-menom elektronikom, to je bilo bespogovorno ostvare-no. Mi smo se branili, bili smo u o~aju kada su nas svinapustili, a svjetska tvrtka Siemens nam je pruìla ruku.Mi smo, primjerice. dali 20 prijenosnih rendgen aparatabesplatno, od Dubrovnika do Vukovara da se pomogne

ljudima, pa makar i neprijatelju, ali uz poruku da seprestane s ubijanjem.

Kada sam nagla{avao da moramo zagovarati socijalni ele-ment u Hrvatskoj, to je tako|er nai{lo na potporu. Mi smosponzori SOS dje~jeg sela, dje~jih domova, kulture, {por-ta... To je to "budi svoj, nikad ne podilazi politi~kim opci-jama". Cijena toga je nekad bila ve}a, a nekad manja, alipreniska u odnosu na ono {to sam postigao. Znalo se dasam uvijek uporan i dosljedan i premda su mi mnogi go-vorili da mi to ne treba, odgovarao sam da ako svipo~nemo prati ruke od svega {to nije moje, u vrijeme kadavampiri vi{e ne lete nego {etaju dogodit }e se da }e netkonapla}ivati 50 eura da u|ete u vlastitu ku}u, a vi }ete re}ida je to normalno. Mora se pruàti otpor.

Mnogi pitaju {to mi radimo, primjerice, u dekriminalizaci-ji {porta. Netko mora poku{ati uvesti reda. Danas je {portpostao politika, biznis i humanost. Postoji i dru{tveni ~im-benik, jer nogometni stadioni su puni u toj Europi kojoj miteìmo. Kako je u nas? Kada netko zapo~ne ra{~i{}avatikrive vrijednosti, govore da mu tu nije mjesto. Ja sam re-

kao da ako nogomet bude u funkciji devastiranja i dije-ljenja Hrvatske, mi }emo ga prestati igrati. Morateprimitivcima dati vrlo radikalan odgovor. Ako se ljudipo~nu ubijati, ako sa zagreba~kim registarskim tablicamavi{e ne smijete u Split i obrnuto i ako je to izvor svih pri-mitivizama, tada se to mora radikalno presje}i. TradicijaHajduka ili Dinama, to je hrvatska vrijednost, a ne izvorzla. [port je univerzum koji povezuje ljude i ne priznajegranice, a s druge strane jako njeguje osje}aj pripadnostinaciji. Ako je {port dio dru{tvenog ìvota, onda on moraimati visoku razinu kulture. Sociolo{ko je pitanje za{to lju-di ne vole i}i u kazali{te, za{to vi{e vole primitivne stvari.[to se dogodilo u pedago{kom smislu?

Kao {to Siemens nije samo sponzor zagreba~kog HNK,nego potporu dajemo i Dubrova~kim ljetnim igrama,Hrvatskom narodnom kazali{tu Split...jednako tako, bezobzira {to sam ja predsjednik nogometnog kluba Dinamozbog svoje tradicije, Siemens je sponzor i Hajduka i Rije-ke, jer smo mi hrvatska, a ne zagreba~ka tvrtka kojapo{tuje tradiciju. Mi smo jasno rekli da ulazimo u {port i udruga podru~ja i zato da se organizirano borimo protiv ko-rupcije, zbog ~ega su me napali. Poznato je da mnogi po-jedinci u Hrvatskoj radije ispod stola prime novce nego damu se izgradi, primjerice, dje~je prihvatili{te. To je bitka iprotiv opakog zla koje se zove korupcija, koja mijenja za-kon vrijednosti. U korupciji je vi{e kriv onaj koji daje negoonaj koji prima. Ako vi èlite stimulirati rad i razvoj, napra-vite to javno, transparentno. Moje je na~elo da ako smodobili veliki posao, primjerice, u Osijeku onda je mojadu`nost primijetiti da imaju problema s dje~jim vrti}ima iSiemens }e javno u znak zahvalnosti izgraditi jedan dje~jivrti}. Ali to nije popularno.

HEP Vjesnik: Ima li Hrvatska {anse?

Mirko Bari{i}: Mi moramo biti jako racionalni i po{teni.U prigodi uspostavljanja nove vlasti, vi{e nitko nema pra-vo, a najmanje politi~ari da govore u ime hrvatskoga naro-da, oni mu moraju sluìti. Njihova je zada}a napravitibolje, da se stanje objektivizira, jer mi ne moèmo podni-

jeti tako velike razlike izme|u bogatih i siroma{nih.Kre}u}i se u jednom dru{tvenom krugu sve vam se ~inijako lijepo, a kada bi do{li u javne ili kuhinje Caritasazgrozili bi se i shvatili bi da velika ve}ina ljudi ìvi u bijedi.Narod }e sam braniti svoje nacionalne interese i nitko nesmije zara|ivati da o tomu pri~a pri~e.

Razgovarali: \ur|a Su{ec iMihovil Bogoslav Matkovi}


MI SMO U SIEMENSU JASNO REKLI DA ULAZIMO U [PORT I U DRUGA PODRU^JA I ZATO DA SE ORGANIZIRANOBORIMO PROTIV KORUPCIJE, KOJA MIJENJA ZAKON VRIJEDNOSTI. AKO @ELITE STIMULIRATI RAD I RAZVOJ,NAPRAVITE TO JAVNO, TRANSPARENTNO

AKO NOGOMET BUDE U FUNKCIJI DEVASTIRANJA I DIJELJENJA HRVATSKE, MI]EMO GA PRESTATI IGRATI. TRADICIJA HAJDUKA ILI DINAMA JE HRVATSKAVRIJEDNOST, A NE IZVOR ZLA. [PORT JE UNIVERZUM KOJI POVEZUJE LJUDE, NEPRIZNAJE GRANICE, NJEGUJE OSJE]AJ PRIPADNOSTI NACIJI

HEP Vjesnik: Kako ovu filozofiju Siemensa, filo-zofiju znanja i demistifikacije primijeniti u Hrvat-skoj gdje je naj~e{}e sve ispolitizirano, a neprepoznaju se dovoljno vlastite vrijednosti?

Mirko Bari{i}: Mi imamo iskrivljene i vrijednosti injihovu razinu. To je danak transformaciji, {to je po-sebno nagla{eno u Hrvatskoj i to se mora platiti. Tu jepitanje opstanka Hrvatske, jer ako nastavimo ovimputem za 30 godina }e nas biti manje od tri milijuna.Bitno je da smo mi to uo~ili i da kaèmo {to treba na-praviti da to sprije~imo. Zakon vrijednosti mora bitiispravan. Ne moète prioritetima proglasiti pojedinela`ne vrijednosti. Prema na{em na~elu vrijednosti,~ovjek koji je materijalno bogat ili koji vozi skupi au-tomobil je persona gratissima, primjerice. To je pot-puno neispravno i treba puno vremena da se topromijeni. Doga|a se to stoga jer nitko ne name}edruk~ije vrijednosti, a pro}i }e puno vremena i trudada se po~nu po{tivati one prave.

HEP Vjesnik: Ima li Hrvatska elektroprivreda{anse da se postavi na Siemensov na~in? Kojaje bolna to~ka HEP-a, prema Va{em mi{ljenju?

Mirko Bari{i}: Dakako, ja imam svoje mi{ljenje.Netko tko radi u Hrvatskoj elektroprivredi, tko podkontrolom ima elektroenergetski sustav, to je privile-gija i golema obveza. Svi|a mi se metafora koju sam~uo - znak jednakosti izme|u suverenosti dràve ielektroenergetskog sustava. Hrvatska elektroprivredaradi u isklju~ivo nacionalnom interesu, za ljude i zatomora apsolutno biti izvan sfere politike. Nikakve poli-ti~ke opcije ne smiju tu postavljati svoje ljude. Tumoraju raditi najpozvaniji i najbolji, to mora biti mo-del kakav je u Siemensu ako ho}ete. Ponovit }u, svakimanager mora biti uporan, inovativan, eti~an, prodo-ran... Ako ih vi mijenjate kako se mijenjaju politi~keopcije, izazvat }ete kaos i potpuno neprimjereni za-kon vrijednost.

Ne moè se prihvatiti politi~ka moda da pod hitnomoramo privatizirati HEP. To su ordinarne glupostikoje govore oni koji ne znaju o ~emu je rije~, to je de-finitivno pomodarstvo, izmi{ljotina koju ~esto radeljudi s ciljem za kojega ja ne bih rekao da je po{ten.Rije~ je o toliko dragocjenom sustavu o kojem se tre-ba voditi najve}a mogu}a briga. Tu veliku odgovor-nost za o~uvanje elektroenergetskog sustava imaju naizborima izabrani narodni zastupnici Hrvatskoga sa-bora i Vlada, koja svojom politikom mora svjedo~itida mora nastati novo vrijeme, novi zakon vrijednosti.Pa, vi{e od 50 posto hrvatskog gospodarskog poten-cijala je u javnim poduze}ima. S tim se ne moè {ali-ti.

Nezamislivo je, naprimjer, da se promjenom Vladeu Njema~koj promijene vode}i ljudi u Siemensu!

PRESTAR SAM DA BIH RADIONE[TO DRUGO

HEP Vjesnik: Ima li ne{to {to biste radili radije,ili {to bi bili, a niste? Postoji li koja neispunjenaèlja, a koja je najve}a èlja ispunjena?

Mirko Bari{i}: Prestar sam da bih radio ne{to drugo.Ali, radio sam upravo ono {to sam trebao. Uvijek je uìvotu manje-vi{e tako, sve do|e na svoje mjesto i ni-kad ne smijete okrivljavati nekog drugoga nego seokrenuti sam sebi. To je i pitanje odgoja. Ja sam ple-bejsko dijete odgajano u spartanskom duhu. Rad iodgovornost usa|eni su mi od ranoga djetinjstva i to~ovjek nosi cijeli ìvot. Znao sam da ne mogu ìvjetiili napredovati na ra~un nekog drugoga, nego samsve poku{avao napraviti to sam. Dakako, ni{ta ne bihmijenjao, premda ima i pogre{aka u ìvotu, ali ljudskije grije{iti - kaù ljudi.

KOLEGIJ DIREKTORA HEP GRUPE

POZITIVAN REZULTATPOSLOVNE 2003.

PETNAESTOGA prosinca ove godine odràn je kolegij di-rektora HEP grupe na kojemu je rezimiran poslovni rezultatHrvatske elektroprivrede u 2003. godini. PredsjednikUprave HEP-a Ivo ôvi} naglasio je da su u proteklom raz-doblju u~injeni konkretni koraci u provo|enju energetskereforme, te je, kako je ocijenio, golemi posao doveden dokraja. I. ôvi} je izrazio svoje zadovoljstvo obavljenimzada}ama, uz ocjenu kako }e ova, po mnogo ~emu speci-fi~na, poslovna godina biti zabiljeèna u povijesti HEP-a.

- Danas je te{ko razdoblje iza nas i stanje je dobro. Osigu-rane pri~uve goriva jamstvo su da ne}e biti pote{ko}a uopskrbi tijekom nadolaze}ih mjeseci. Premda su potvr|eneprocjene o 300 milijuna kuna {teta, godina }e zavr{iti s po-zitivnim poslovnim rezultatom, rije~i su I. ôvi}a.

HEP je, napomenuo je, danas bitno druk~ija tvrtka negoli je to bila prije ~etiri godine. Utjecaj kupaca i trì{ta,kako je kazao, i dalje }e ja~ati i stoga je potreban kvali-tetan plan razvoja, nastavljanje procesa restrukturiranjai zna~ajno unaprje|enje podru~ja obrazovanja. Va`nomzada}om predsjednik Uprave HEP-a ocijenio je i skla-panje novog Kolektivnog ugovora.

- O~ekuje nas pozicioniranje HEP-a u regiji i europskimokvirima. Do sada su poduzeti dobri koraci i uspostav-

ljeni su dobri odnosi s elektroprivredama u susjednimzemljama, zaklju~io je I. ôvi}.

DOBIT U PRVIH DESET MJESECI:23,9 MILIJUNA KUNA

Darko Beli}, ~lan Uprave HEP-a za financijske poslove,izdvojio je podatak da je dobit iz poslovanja u prvih de-set mjeseci 23,9 milijuna kuna (dobit prije poreza je31,2 milijuna kuna, nakon financijskih i izvanrednih pri-hoda i rashoda). Bruto potro{nja elektri~ne energijeve}a je za 4,7 posto, toplinske energije 8,5 posto, a pli-na 12 posto. Prihodi od poslovanja porasli su 8,8 postote iznose 6,5 milijardi kuna.

Zbog rasta potro{nje elektri~ne i toplinske energije teve}e proizvodnje u termoelektranama uslijed nepovo-ljnih hidrolo{kih okolnosti, tro{kovi nabave energetskoggoriva i elektri~ne energije su 7,4 posto ve}i od pro{lo-godi{njih. Pad vrijednosti dolara (9,1 posto od po~etkagodine) pove}ao je financijske prihode te utjecao nasmanjenje financijskih rashoda (kamata po kreditimanominiranim u USD).

Na investicije je utro{eno 1,65 milijardi kuna, a zaidu}u godinu u tu svrhu planirano je 2,100 milijarda

kuna. Potraìvanja HEP-a iznose 1,484 milijarda kuna.Prosje~na neto pla}a u prvih deset mjeseci ove godineporasla je 8,3 posto, {to je rezultat pove}anja vrijedno-sti boda za 4,2 posto (rast BDP u 2002. godini manjejedan postotni bod).

Djelatnost elektri~ne energije ostvarila je dobitak iz po-slovanja od 113,7 milijuna kuna (106,2 milijuna kunanakon financijskih i izvanrednih prihoda i rashoda). To-plinarstvo biljeì gubitak iz poslovanja od 46,4 milijunakuna (37,8 milijuna kuna nakon financijskih i izvanred-nih prihoda i rashoda), a distribucija gubitak od 6,1 mi-lijuna kuna.

Gospodarski plan HEP grupe za 2004. godinu predvi|arast potro{nje elektri~ne energije za 3,5 posto. Po-tro{nja toplinske energije bit }e 2,8 posto, a plina 1,1posto manja. Kako je napomenuo D. Beli}, u tijeku jerevizija rejtinga HEP-a te se tijekom sije~nja o~ekujeobavijest revizora.

O~uvanje cjelovitosti HEP-a ocijenio je va`nim [imeBalabani}, ~lan Uprave HEP-a za distribuciju, naglasiv{ida hrvatsko nacionalno bogatstvo treba biti predmet in-teresa hrvatskog kapitala.

Tatjana Jalu{i}

rezultati


PREMDA SU POTVR\ENE PROCJENE O 300 MILIJUNA KUNA [TETE, GODINA ]E BITI ZAVR[ENAS POZITIVNIM POSLOVNIM REZULTATOM

Direktore HEP grupe na posljednjem zajedni~kom sastanku u godini koja zavr{ava, predsjednik Uprave Ivo ôvi} i mr. sc. Darko Beli}, ~lan Uprave za ekonomske poslove,obavijestili su o proteklim najva`nijim doga|ajima i o~ekivanim poslovnim rezultatima HEP-a u 2003.

BO@I]NI SUSRET S POSLOVNIM PARTNERIMA

HEP JE ISKORAÎO U EUROPU

U POVODU Boì}a, na tradicionalnom prigodnom su-sretu, u zagreba~kom hotelu Opera HEP je okupio svojeposlovne partnere 15. prosinca 2003. godine.

Osvrnuv{i se na proteklu godinu, predsjednik UpraveHEP-a I. ôvi} ocijenio je da je 2003. bila ispunjenadoga|ajima dovoljnima i za dvije godine. Obiljeìle suje brojne izvanredne okolnosti: zimske nepogode usije~nju, raspad EES-a u ju`noj Hrvatskoj, neza-pam}eno su{no ljetno razdoblje, poreme}aj u ospkrbiplina. HEP je sve to uspje{no prevladao, tako da nijebilo poreme}aja u opskrbi kupaca, naglasio je I. ôvi}.Zna~ajnim je ocijenio implementaciju Tarifnog sustava,aktiviranje ovisnih dru{tava u HEP grupi te utvr|ivanjecijena me|u djelatnostima. Uza sve to, HEP je bio naj-ve}i investitor u dràvi, s ulaganjima ve}ima od dvijemilijarde kuna. Izme|u ostalih projekata izdvojio je tra-fostanice Ernestinovo i @erjavinec, koje }e pobolj{atisigurnost opskrbe elektri~nom energijom u kontitnen-talnoj Hrvatskoj, a idu}e godine omogu}it }e i ponovnospajanje jugoisto~ne Europe s jedinstvenim europskimsustavom za prijenos elektri~ne energije. Time }e, na-glasio je predsjednik Uprave, i HEP zauzeti zna~ajnuulogu u europskim tranzitima i trgovanju elektri~nomenergijom. Ovom prigodom tako|er je podsjetio napu{tanje u pogon novog bloka u TE - TO Zagreb, dobi-vanje certifikata za "zelenu energiju" za sve HEP-ove hi-droelektrane, vra}anje vlasni~kog statusa u NE Kr{ko teponovno preuzimanje elektri~ne energije iz elektrana izBiH. HEP je i ovogodi{nji dobitnik dràvne nagrade zaza{titu okoli{a. U protekloj godini, tvrka je provelastrukturno preoblikovanje koje omogu}uje primjenuenergetske reforme, odnosno uvo|enje trì{ta, konku-rencije i razbijanje monopola.

- Energije nema dovoljno, a o~iti je i porast njezine cije-ne. Stoga je nu`no posti}i energetsku suverenost, kojaje jednaka dràvnoj suverenosti jedne zemlje, zaklju~ioje I. ôvi}.

Dr. sc. Goran Grani}, predsjednik Nadzornog odboraHEP-a, zahvalio je svim radnicima, managementu iUpravi HEP-a na postignutim rezultatima u, kako je re-kao, vrlo zahtjevnoj godini. Poru~iv{i da se ne treba bo-jati promjena, kazao je:

- Osim {to je pokazao stabilnost sustava u te{kim okol-nostima, HEP je napravio iskorak prema Europi. Potvrdioje da se reforma moè provoditi u te{kim uvjetima, pro-vode}i svjetske standarde korak po korak.

U prigodnom programu koji je vodila Jelena Buljan, naizvrsno osmi{ljenoj pozornici s prepoznatljivim vizual-nim identitetom HEP-a, uzvanike su zabavljali kvartetLoma Gosa, glazbena skupina Dalmatino te glumci Ve-dran Mlikota, Vid Balog i Adam Kon~i} (uz glazbenupratnju Du{ka Zubalja). Posebno dojmljiv nastup imalaje ~elistica Ana Rucner. Na neuobi~ajenom elektri~nomviolon~elu pokazala je kako elektri~na energija moèpokretati skladne zvuke, {to je simboli~ki ukazalo nauspje{an spoj na{eg "proizvoda" i glazbene umjetnosti.

Tatjana Jalu{i}


HEP JE POTVRDIO JE DA SE REFORMA MO@E PROVODITI U TE[KIM UVJETIMA, PRIMJENJUJU]ISVJETSKE STANDARDE KORAK PO KORAK

Ivo ôvi}: 2003. je bila ispunjena doga|ajima dovoljnima i za dvije godine Dr. sc. Goran Grani}: osim {to je pokazao stabilnost sustava u te{kim okolnostima,HEP je napravio iskorak prema Europi

Posebno dojmljiv bio je nastup Ane Rucner, koja jeelektri~nim violon~elom u suvremenim varijacijamaklasika pokazala kako na{ "proizvod" omogu}uje po-seban izraàj glazbene umjetnosti

Vedran Mlikota varirao je poznatu pjesmu "Ne dajse, Ines" na elektroprivredni na~in, a taj tonalitetbio je dobro prepoznatljiv izabranoj publici

prigoda

KR[]ANSKA GLOBALIZACIJA SOLIDARNOSTI

KRIST – NADA EUROPENARODIMA i ljudima Europe puna su usta – Europe!

Me|utim, u tom razglasu manje sudjeluju ljudi i narodi s

drugih kontinenata gdje poglavito oni brinu svoje brige i

planove. Pa i prosje~ni Europljanin, kako kaè suvremeni

engleski filozof Christopher Dawson, nikad nije previ{e

razmi{ljao o naravi me|unarodne zajednice kojoj pripa-

da. U~ili su ga, smatra i dalje pi{e taj Britanac, u~ili su

prosje~nog Europljanina da usredoto~i pozornost na po-

vijest vlastitoga naroda i na politi~ke i ekonomske pro-

bleme vlastite dràve. Mo`da je zbog toga postao

uskogrudan pa sada i sam traì izlaz u univerzalnijem

ustrojstvu i {irokom sastavu Europske unije, kojoj se i

Hrvatska utje~e u protekle ~etiri godine àrko usijanom

nadom i èljom.

Dawson, pak, drì: prosje~ni Europljanin jo{ uvijek je u

nedoumici. Ne zna se {to bi kazao kada ga pitaju {to je

zapravo Europa, kakvo pravo ona ima postojati i kakvi joj

uvjeti mogu osigurati opstanak. Njegov je zaklju~ak da bi

stoga Europu trebalo shva}ati, ne samo kao ìvu zajedni-

cu naroda, ve} i kao stvarateljicu onoga {to zovemo "su-

vremena civilizacija". Jer... ona je nedvojbeno dala vaàn

doprinos civilizaciji i sve dok to ne shvatimo, ne

moèmo shvatiti ni svijet u kojemu ìvimo.

Napokon, ne moèmo razumjeti ni samu Europu ako ne

prou~imo kr{}ansku kulturnu tradiciju koja je od samoga

po~etka bila jamstvo europskoga jedinstva i izvor njezi-

nih duhovnih te`nji i }udorednih ideala.

Istina je i ~injenica da Europa teì pa i gradi svoj dio puta

prema boljem svijetu. Ali kriza, kriza suvremenog svijeta,

sjena je i velika pratilja svjetskoga, napose europskoga

kretanja. Dawson kaè – dovoljno je ~itati novine i uvjerit

}emo se da rast civilizacije vi{e nije siguran i da je

uzvi{eno nastojanje zapadnog ~ovjeka oko preobraàja

(istoga) svijeta na neki na~in zastranilo.

IZ KARDINALOVE PROPOVIJEDI

Na blagdan Srca Isusova u istoimenoj bazilici u Zagrebu

jedan od najve}ih hrvatskih kardinala Franjo Kuhari}

odrào je 11. lipnja 1999. godine poznatu propovijed. Uz

ostale teme vjerskog i suvremenoga ìvota, zapitao se: U

~emu je kriza svijeta? U ~emu je kriza povijesti? Gdje se

doga|a sav taj mrak povijesti, to nasilje, te mr`nje, ta po-

hota, ta sebi~nost do okrutne pokvarenosti? Gdje su izvo-

ri svih tih ratova, progona, genocida, nesmiljenih

ubojstava i nero|enih? Gdje se sve to doga|a? Na to je i

sam odgovorio:

– U ~ovjekovu srcu. Ba{ zato da izlije~i ~ovjekovo srce,da ga promijeni i oslobodi, da ga ispuni duhom ljubavi imira, Bog je postao ~ovjekom. Isus Krist, Vje~na Rije~ ti-jelom postade u krilu Djevice Majke Marije kao dar O~ev,dar ljubavi. On najsavr{eniji ~in ljubavi izvr{ava svojomsmr}u na kriù i dopu{ta da mu probodu Srce. No to }ebogo~ovje~e Srce Sina Bo`jega postati izvor ìvota, izvorsvetosti, izvor Duha. Isus re~e u~enicima na rastanku:"Bolje je za vas da ja odem: jer ako ne odem, Braniteljne}e do}i k vama; ako pak odem poslat }u ga k vama" (Iv16,7).

Apostol Ivan govori nam koji je program kr{}anskog

ìvota: "Ljubljeni! Ljubimo jedni druge, jer ljubav je od

Boga, i svaki koji ljubi, od Boga je ro|en i poznaje

Boga...". Ba{ u tom probodenom Srcu Sina Bo`jega, kaè

Ivan: "I mi smo upoznali ljubav koju Bog ima prema

nama i povjerovali joj. Bog je ljubav i tko ostaje u ljubavi,

u Bogu ostaje, i Bog u njemu"... Ako Boga ljubimo, ako u

Bogu ìvimo, onda ljubav ìvi u nama. Samo kr{}ani koji

dolaze iz te {kole Probodenog Srca Bo`jega mogu unosi-

ti kvasac obnove u dru{tvo, u sve odnose, u gospodar-

stvo, u politiku, u kulturu.

BO@I]NA VIZIJA

Rije~i na{ega kardinala Kuhari}a odi{u nadom i optimiz-

mom. To je optimizam Boì}a kojem svi kr{}anski vjerni-

ci kli~u: "Danas je ro|en na{ Gospodin. Radujmo se!

Kli~i od radosti pravedni~e, jer se ostvarila na{a nada i

ispunila obe}anje! Veseli se grje{ni~e, jer ti je omo-

gu}eno opro{tenje! Raduj se poganine, jer si pozvan na

ìvot! Sin Bo`ji uzeo je ljudsku narav da bi nas izmirio s

Bogom".

Doista, ro|enje je Isusovo na{a radost i nada. Be~ki kar-

dinal Schönborn je predloìo da se 2004. godine organi-

zira niz susreta i simpozija s temom "Krist - nada

Europe". Mnogi drè, pa i na{ poznati teolo{ku publicist

prof. Radovan Grgec, da se taj prijedlog odnosi i na

kr{}anski i na raskr{}anjeni dio na{eg kontinenta, ali i

~itavog ~ovje~anstva. To bi trebala biti kr{}anska globali-

zacija solidarnosti, ~iji se po~eci nalaze u boì}nim

blagdanima i slavljima ljudskih, osobito na{ih hrvatskih

predaka.

U to je vezana i MOLITVA ZA EUROPU pape Ivana Pavla II.I on, ispunjen optimizmom Boì}a i najvelebnijim dubi-

nama Uskrsa, u vjeri i nadi Svjetlo doziva i Svjetlo vidi:

• Zoro novog svijeta, pokaì se majkom nade i bdij nadnama! Bdij nad Crkvom u Europi: daj da ona bude odrazEvan|elja; da bude istinsko mjesto zajedni{tva, da ìvisvoje poslanje navije{tanja, slavljenja i sluènja Evan|eljanade za mir i radost sviju.

• Kraljice mira, {titi ~ovje~anstvo tre}eg tisu}lje}a!

• Bdij nad svim kr{}anima: da s pouzdanjem nastave naputu zajedni{tva kao kvasac sloge Kontinenta.

• Bdij nad mladima, nadom budu}nosti, da velikodu{noodgovore na Isusov poziv.

• Bdij nad poglavarima naroda: da se zaloè u izgradnjizajedni~kog doma, u kojem }e se po{tivati dostojanstvo iprava svakog pojedinca.

• Marijo, daruj nam Isusa! Daj da ga naslje|ujemo i ljubi-mo! On je nada Crkve, Europe i ~ovje~anstva. On ìvi sanama, me|u nama, u svojoj Crkvi. S tobom govorimo"Do|i, Gospodine Isuse" da nada slave koju je On ulio una{a srca donese plodove pravednosti i mira!

Ovime nije rije~ da se idila, obiteljska saga pa i tzv. mo-

derna bajka Boì}a treba pretvoriti u mit, ve} sve to uni-

jeti u realnost nove ere svijeta napose kr{}anstva, koje

od svoga postanka, dvije tisu}e godina, gradi i uzdiè

LJUBAV, MIR I SVAKO DOBRO – vrhunske vrijednosti

stopljene u sr` Boì}a te Kristovu vjeru u ~ovjeka, ali i

~ovjekovu vjeru u spasiteljskog Isusa Krista.

Josip Vukovi}

boì} 2003


ÊSTITKA PREDSJEDNIKA UPRAVE HEP-a

Dragi zaposlenici Hrvatske elektroprivrede,

Uskoro do~ekujemo Boì}, blagdan obitelji,mira i susretanja. Dolazi vrijeme radosti isve~anosti u na{im obiteljima. U posljed-njim blagdanskim danima {to ih odbrojava-mo u 2003. godini, zaposlenici Hrvatskeelektroprivrede osiguravaju svjetlost i topli-nu u svim domovima u Hrvatskoj, jednakokako su to ~inili svih ovogodi{njih dana.

Godina 2003. nije nam bila naklonjena. Sje-timo se sije~anjske nepogode i na{ih po-strojenja u ju`noj Hrvatskoj okovanihledom, pa potom ovoljetne su{e koja je hi-droelektrane ostavila bez vode, a na

isku{enje stavila na{ sustav pa i sve nas.Sjetimo se pote{ko}a zbog poreme}aja uopskrbi plinom na{ih izvora...

Sre}om i zahvaljuju}i trudu ljudi koji su biliodgovorni na svojim radnim mjestima uHrvatskoj elektroprivredi, na{ sustav jeizdrào u okolnostima kada puno ja~i su-stavi od na{ega to nisu. Moèmo istinskibiti ponosni na uspjeh na{e tvrtke i na{ihljudi.

Hrvatska elektroprivreda je ponovno po-svjedo~ila da je druk~ija od drugih, da jepouzdana u svojoj slu`bi ljudima – svojimkupcima. Na takvoj pouzdanosti moèmo

graditi i imati sigurnu budu}nost u novimokolnostima koje omogu}uju da se u na{ojdràvi pojave drugi dobavlja~i. Povjerenjekoje smo izgradili istinskim vrijednostima,obvezuju nas da budemo jo{ bolji, organizi-raniji, pouzdaniji, konkurentniji...

Zahvaljujem se svima koji su na bilo kojina~in svojim radom doprinijeli ~uvanju su-stava i ugleda Hrvatske elektroprivrede.

@elim vam svima sretan Boì}, obiteljsko iposlovno zadovoljstvo u novoj 2004. godiniu svoje osobno i u ime ~lanova UpraveHrvatske elektroprivrede.

Ivo ôvi}

BO@I]NO-NOVOGODI[NJI PREDMETI HEP-a

IZAZOV KOMUNICIRANJA S OKRU@ENJEMU BO@I]NO-NOVOGODI[NJE vrijeme intenzivno smoizloèni prigodnim medijskim reklamnim porukama, {alje-mo i primamo privatne i poslovne ~estitke, darujemo i bi-vamo darivani... U to vrijeme globalizirana industrijazabave i proizvoda za masovnu uporabu ostvaruje golemuzaradu, a pritom se sluì vrlo ograni~enim spektrom sim-bola koji su naj~e{}e tretirani s potpunim odsustvom kre-ativnosti i izvornosti: boì}no drvce, Djed Boì}njak,jaslice, idili~ni zimski pejza`... Televizijske ku}e i novinenude tvrtkama da izaberu jednu od ponu|enih podloga(izra|enu na temelju spomenutih simbola) na koju se uzuobi~ajeni tekst ~estike otisne ime tvrtke. Ovih nam danastiù ~estitke brojnih poslovnih partnera. Koliko tih ~esti-taka ne koristi {ablonizirane boì}ne simbole; moèmo lise uop}e sjetiti neke posebne ~estitke (a time i njenogpo{iljatelja)?

Doista, poseban je izazov za svakog tko mora komuniciratisa svojim okruènjem izabrati na trì{tu ili proizvesti vla-stite prigodne komunikacijske predmete, u skladu sa svo-jim poslovnim identitetom i zna~ajkama trì{ta (ciljnihgrupa) kojemu se obra}a. Hrvatska elektroprivreda je ovegodine proizvela asortiman boì}no-novogodi{njnih pred-meta polaze}i od nekoliko zahtjeva: inovativ-nost, originalnost, bogati komunikacijskipotencijal, cjelovitost asortimana iuskla|enost s vizualnim i sadràjnim zna~aj-kama promid`benih i komunikacijskih pred-meta tijekom 2003. godine.

HEP GRADITELJ I ÛVARVRIJEDNOSTI

Podsje}amo, okosnica su vizualizacije glavneposlovne publikacije - Godi{njeg izvje{}a -ljudi (lica) koje povezuju elektroenergetskisustavi, simbolizirani isje~cima shematskogprikaza karte sustava (simboli dalekovoda itrafostanica). Ovime je nagla{ena ~injenicada je aktualni poslovni prioritet HEP-a bila iz-gradnja kapitalnih objekata prijenosa elek-tri~ne energije. Jednako tako, poruka je ovevizualizacije da HEP ne investira, ne gradi, neradi zahvate u prostoru zbog vlastitih izdvoje-nih interesa, ve} zbog ljudi (potro{a~a, kupa-ca) i njihovih potreba. Na ovom vizualnomosloncu, uz pridodavanje motiva prirode, iz-vedena je oglasna kampanja kojom je javnost upoznata s~injenicom da je Hrvatska elektroprivreda dobila dràvnunagradu za za{titu okoli{a. Uz taj oglas i odgovaraju}i ra-dijski spot, promoviran je i slogan "HEP graditelj i ~uvarvrijednosti". Jednaki su vizualni elementi kori{teni i u obli-kovanju i opremi {tandova Hrvatske elektroprivrede na Za-greba~kom velesajmu i Konferenciji HYDRO.

Ovi su elementi iskori{teni i u oblikovanju nekolikoboì}no-novogodi{njih predmeta: radnog (trodijelnog)kalendara, uredske kocke s papiri}ima za bilje{ke i poruke(ovi su predmeti izra|eni za potrebe sjedi{ta HEP-a) tejednog novog predmeta i u Hrvatskoj elektroprivredi i nahrvatskom trì{tu. Rije~ je o post-it bloku u koricamaveli~ine kreditne kartice. Ovaj proizvod zamjenjuje dosa-da{nji uobi~ajeni dèpni jednolisni kalendar, jer je kalen-dar otisnut na unutra{njoj stranici korica. Dodatnaprakti~na vrijednost kalendara je, kao i pro{le godine, in-formacija o sezonskim razdobljima vaènja rasporedadnevnih tarifa.

ÊSTITKA KAO IZAZOV ZAPRIMATELJA

Kod sljede}e grupe predmeta, kori{teni su elektroteh-ni~ki simboli objekta i dijelova elektroenergetskog susta-va, ku}ne instalacije i ku}nih elektri~nih ure|aja. Zna~i, uoblikovnom smislu, kori{ten je jednaki "jezik" kao kodprethodno spomenutih predmeta. Poslovna ~estitka je,kao i prethodnih nekoliko godina izra|ena u kvadratnomobliku, obliku znaka Hrvatske elektroprivrede. Premda seu posljednje dvije godine na na{em trì{tu sve vi{e po-

javljuju dopisni proizvodi u kvadratnom obliku, jo{ uvijekse u masi ~estitaka, pozivnica i sli~nih proizvoda svojimoblikom izdvaja i prepoznaje na{ dopisni proizvod. Oveje godine posebnost na{e ~estitke nagla{ena dizajner-skom dosjetkom, specifi~nim preklopom ~estitke, koji jepoput opruge izdiè i usmjerava prema primatelju. Po-sebno je zanimljiv pristup uobi~ajenih boì}nih simbola.Doista, svi su oni zastupljeni na ~estitki: boì}no drvce,boì}ne pjesme, pe~ena purica, {ampanjac, ali tako|ersamo kao (slobodno zami{ljeni) tehni~ki simboli. Sva-kom je primatelju ~estitke ostavljeno da prema vlastitomiskustvu ili ma{ti zamisli (vizualizira) bor oki}en na na~inkako se njemu svi|a, puricu pe~enu prema ku}nom re-ceptu, omiljenu marku {ampanjca... A tu je podsjetnik dani~ega od toga svega ne bi bilo bez elektri~ne energije,bez Hrvatske elektroprivrede. Ni papir na kojemu je oti-snuta ~estitka nije izabran slu~ajno. Kao prvo, rije~ je orijetko kori{tenoj vrsti papira u nas, {to dodatno izdvaja~estitku od ostalih takvih proizvoda. Tako|er, bijele"mrlje" u strukturi papira, s jedne strane asociraju na

snje`ne pahuljice, a s druge strane daju izgled reciklira-nog papira {to nagla{ava okoli{nu orijentaciju Hrvatskeelektroprivrede. Valja jo{ spomenuti da su elektroteh-ni~ki simboli s ~estitke kori{teni i u oblikovanju pozivni-ce za Boì}ni susret s kupcima i poslovnim partnerima teki{obrana, kao vrlo dobro prihva}enog predmeta za po-slovno darivanje. Napominjemo da je sve navedene pre-mete oblikovao Petrak-@aja studio, osim post-it blokakojega je osmislila i izvela tvrtka Publika..

Pri~a o elektri~nim ku}nim ure|ajima, bez kojih nemoèmo zamisliti boì}no ozra~je u svom domu okosnicaje i TV spota s boì}no-novogodi{njom ~estitkom. U spo-tu razli~iti ku}anski aparati dok rade proizvode zvukovekoji u slijedu oblikuju najpoznatiju boì}nu melodiju"Zvon~i}i, zvon~i}i". Spot je osmislio Bruketa & @ini} OM,a prikazuje se u programima HTV-a i Nove TV, u razdobljuod 23. prosinca 2003. do 1. sije~nja 2004. godine.

KALENDAR - PRIÂ O DVIJESVJETLOSTI

Asortiman boì}no-novogodi{njih predmeta zaklju~ujeautenti~ni zidni kalendar. Op}enito, specifi~nost kalen-

dara kao predmeta koji je ~itavu godinuizloèn na zidu i zato mora imati svoju ambi-jentalno-estestku funkciju, odredila je malodruk~iji pristup oblikovanju ovog predmetau odnosu na ostale boì}no-novogodi{njepredmeta HEP-a. No, i kalendar nosi porukuo nezamjenivoj ulozi elektri~ne energije, od-nosno Hrvatske elektroprivrede. Ova je poru-ka prenesena kroz pri~u o svjetlosti, onojprirodnoj i onoj koju stvara ~ovjek. Glavni,veliki motivi kalendara isje~ci su iz prirodekoji ilustriraju fenomen svjetlosti: zalazakSunca, odraz mjese~ine na moru, obasjanakro{nja vo}ke... A kad nastupi mrak, za na-stavak ljepote i ~arolije zaduèn je ~ovjekkoji proizvodi elektri~nu energiju koja dajesvjetlost, ili kako je na predlistu kalendarazapisano: "Elektri~na energija produàvadan. HEP produàva dan." Tu poruku iIustri-raju mali motivi na kalendaru. I ne samo da~ovjek uz pomo} elektri~ne energije osvjet-ljava ljepotu, ve} stvara nove materijalne,ljudske i duhovne vrijednosti. Zato se na

motivima nalaze vrijedna arhitektonska ostvarenja, motiviboì}nog slavlja, uskrsnih obi~aja i {tovanja mrtvih,klapska pjesma... Format kalendara je tako|er kvadratni,zna~i izveden iz znaka Hrvatske elektroprivrede.

S obzirom na to da je ovaj vrhunski proizvod proizvedenbez kompromisa u svim fazama pripreme, od ideje prekooblikovanja do izrade, uklju~uju}i izbor materijala te daje za cjelokupnu produkciju od odluke o proizvodnji doisporuke zadnjim primateljima, trebalo manje od dvamjeseca, valja nabrojiti sve izvo|a~e projekta. Autor fo-tografija je poznati splitski umjetnik kamere Ivo Pervan,oblikovanje potpisuje Petrak-@aja studio kojima je uobradi i pripremi fotografija za tisak pomogao Art studioAzinovi}, a tisak i dorada djelo su tiskare Kratis. Za zami-sao i uvodni tekst kalendara zasluàn je Odjel za odnoses javno{}u HEP-a, koji je sudjelovao u idejnom osmi{lja-vanju i nadzirao proizvodnju svih ovogodi{njih prigodnihpredmeta.

Darko Alfirev

suradnja


KONA^NO ZAPOÊLA IZGRADNJA TS 110/20(10) kV DOBRI U SPLITU

TS JAMÎ SPLITU UREDNU OPSKRBU

U UPRAVNOJ zgradi Distribucijskog podru~ja splitskeElektrodalmacije odràna je 9. prosinca konferencija zanovinare. Direktor DP-a @eljko \erek sa svojim suradnici-ma, Jakovom Matasom, rukovoditeljem Odjela razvoja iinvesticija, Ton~em Cvitanovi}em, rukovoditeljem UredaDP-a i odvjetnikom Ivom Stani~i}em, koji tvrtku zastupa usporovima vezanim za TS 110/20(10) kV Dobri, informira-li su novinare o najzna~ajnijem graditeljskom zahvatu {toje tijekom ovog mjeseca zapo~eo u gradu Splitu. Dakako,rije~ je o upravo spomenutoj trafostanici ~iji je smje{tajna lokaciju gradske ~etvrti zvane Dobri podizao mjeseci-ma medijsku pra{inu.

ISTRA@IVANJA GOVORE DA NEMA[TETNOG UTJECAJA

Uvodno je J. Matas prezentirao studiju (o ~emu smo upro{lom broju opse`no izvijestili) koja je proteklog mjese-ca predstavljena na [estom savjetovanju HK CIGRÉ i kojaiznosi niz podataka o utjecaju Trafostanice na okoli{. Kao~lan Tima za izgradnju TS Dobri i dio autorskog trojca testudije (uz Antu Pavi}a i Mladena Jeli}a), J. Matas je no-vinare upoznao sa svim va`nim zbivanjima koja su pratilatijek nastajanja ovog zna~ajnog objekta, od ro|enja zami-sli prije ~etvrt stolje}a da se gradi na mjestu postoje}eTS 35/10 kV do ovih dana{njih prosvjednih i vrlo neugod-no intoniranih dana. Tako su jo{ jedanput nagla{eni rezul-tati ekspertize utjecaja na okoli{ budu}e TS, koji suutvr|eni mjerenjima u sli~nim ili jednakim objektima(primjerice, zagreba~koj TS uz hotel Sheraton) i koji svigovore jednako:

- Izmjerene i procijenjene razine magnetskog i elektri~nogpolja na mjestima boravka ljudi u okoli{u TS Dobri ne prela-

ze grani~nu razinu postavljenu najradikalnijom primjenomna~ela predostro`nosti, {to zna~i da su manje od svih po-stoje}ih europskih propisa (pa i najstroèg {vicarskog), atako|er su manje od razine koju propisuje hrvatski pravilnik.

ALTERNATIVNE LOKACIJE ZA TS - NEMA

I jo{ jedanput je potvr|eno da je izgradnja nove trafostanicenu`na upravo na urbanisti~kim planom utvr|enoj lokaciji iupravo u sredi{tu energetskog podru~ja kojeg tvori 50.000potro{a~a. Jer , alternativne lokacije - nema. Pritom su ko-lege novinari i slikovno bili upoznati sa smje{tajem ostalihvelikih trafostanica u gradu, od kojih je jedna (TS Su}idar)smje{tena uz zgradu u kojoj su stanari radnici HEP-a, a dru-ga (TS Visoka) uz Poslovnu zgradu splitskog HEP-a, zna~i,uz cjelodnevno mjesto rada radnika HEP-a.

- Uz sve to, mi smo do krajnjih granica iscrpili postoje}ikapacitet i ve} blizu 20 posto prebacili na susjedne ener-getske objekte, rekao je direktor DP-a, @eljko \erek te na-stavio:

- S takvim privremenim rje{enjima vodimo elektroenerget-ski sustav u jako lo{im uvjetima. Zadnjih mjesec i pol danaimali smo dvadeset i ~etiri proboja 35 kV kabela na po-dru~ju Splita, pojedini su koridori bili {est do osam sati beznapajanja, ali ne i potro{a~i. Odgovorno tvrdim da mine}emo dopustiti da do|e do kolapsa sustava. Stoga istvaramo pretpostavke za pra}enje ubrzanog rasta grada.

SPLIT VELIKO GRADILI[TE HEP-a KAOJEDINSTVENA PRIGODA U 40 GODINA

Potom je novinare izvijestio da Program Split, ~ija vrijed-nost doseè 200 milijuna kuna, uklju~uje i rekonstrukcije110 kV kabela (za ~etiri dionice ve} su ishodili gra|evnu

dozvolu) te rekonstrukciju to~aka napajanja, uz raspletsrednjeg napona i pobolj{anja u mreì niskog napona,zna~i izgradnju velikog broja malih GTS 10(20)/0,4 kV injihovu interpolaciju u gradsku mreù.

- HEP je napravio veliko gradili{te u gradu Splitu, a to jeprigoda koja se ukazuje jedanput u ~etrdeset godina, na-glasio je @. \erek te dodao da su sva provedena istraìva-nja jo{ jedanput utvrdila da nema nikakvih {tetnih utjecajaod energetskih objekata i da ljudi ove tvrtke nisu ubojice.

- Kada bih znao da je {tetno za zdravlje i sam bih s ovimljudima nosio transparent, poru~io je.

Na konferenciji je ponovljeno da pravnih zaprjeka za grad-nju vi{e nema, da su svi procesi zavr{eni i da je gradili{tejedini problem u ovom trenutku. Budu}i da su radovi tre-bali zapo~eti 18. srpnja, do dana{njih dana HEP je pla}aopenale od tisu}u eura dnevno. Upoznao je novinare s po-datkom da je u stvaranju Programa Split sudjelovalo blizu150 stru~njaka i znanstvenika, unutar i izvan HEP-a, inè-njera i projektanata s razli~itih instituta i fakulteta.

- Potro{ilo se jako puno energije, ali ja sam sretan jer smodo{li do cilja. Do~ekali smo izgradnju objekta koji trebagra|anima Splita, a ne HEP-u. Po~etkom radova zakora~ilismo u novo vremensko razdoblje - primjenom nove tehno-logije s jamstvom o pedesetogodi{njem ìvotnom vijeku,omogu}ili smo Splitu da dobije objekt kakav i zavrje|uje.Prekida u isporuci elektri~ne energije Split vi{e ne}e imati!

Ima li ljep{e novogodi{nje poruke prvog ~ovjeka Distri-bucijskog podru~ja ìteljima ovoga grada?

Vero~ka Garber

rasplet

USPUT PRIMIJE]ENO

DVOSTRUKA SVIJESTVE] dulje vrijeme uz na{u toliko omraènu Trafostanicu 35/10kV Dobri (na ~ijem }e mjestu niknuti jo{ omraènija110/20(10) kV) netko od prosvjednika je podigao dje~ju ljul-ja~ku. Tako su istodobno na pro~elje trafostanice mogli vje{atiporuke o hepovskom genocidnom pona{anju, a dok bi taj pro-ces trajao uz njen bok su, o~ito bezbri`no, montirali ljulja~kuza dje~icu. Kako bilo da bilo, ako trafostanica utje~e na kvalite-tu ìvota, odnosno {teti zdravlju, ljulja~ki za djecu nikako ovdjenije mjesto. Zar ne?

V.G.

12

Jakov Matas, @eljko\erek i Ivo Stani~i}prigodom konferen-cije za novinare o iz-gradnji TS Dobri

Za vrijeme izgradnjeTS 110/20(10) kVDobri , TS 35/10 kV}e privremeno bora-viti u ovom mon-ta`nom objektu

OSTVARIVANJE ZAKONSKIH OBVEZA

HEP DOBIO DOZVOLE ZAOBAVLJANJE ENERGETSKIHDJELATNOSTI

KRAJEM ove godine, to~nije 22. prosinca, u prostorija-ma Vije}a za regulaciju energetskih djelatnosti pred-stavnicima HEP-a uru~ene su dozvole za obavljanjeenergetskih djelatnosti, kako je propisano Zakonom oenergiji i Pravilnikom o uvjetima za obavljanje energet-skih djelatnosti.

Podsjetimo da su Vije}u opse`nu dokumentaciju s vi{eod 50 tisu}a dokumenata vladaju}e i ovisna dru{tvaHEP grupe predala 18. srpnja 2003. godine. Premda jetada bilo najavljeno da }e postupak obrade biti zavr{endo kraja listopada, to je u~injenbo prije isteka ove po-slovne godine, jo{ uvijek na vrijeme.

U kratkom obra}anju prigodom te sve~anosti, predsjed-nik Vije}a dr. sc. Mi}o Klepo i predsjednik UpraveHEP-a Ivo ôvi} izrazili su zadovoljstvo {to je taj sloènipostupak uspje{no okon~an zahvaljuju}i uzajamnomrazumijevanju stru~njaka HEP-a i Vije}a.

Vije}e je izdalo ukupno 15 dozvola za obavljanje ener-getskih djelatnosti i to:

- HEP-u d.d. za trgovanje, posredovanje i zastupanje natrì{tu,

- HEP Prijenosu d.o.o. za prijenos elektri~ne energije,

- HEP Proizvodnji d.o.o. za proizvodnju elektri~ne i zaproizvodnju toplinske energije,

- HEP Distribuciji d.o.o. za distribuciju elektri~ne ener-gije,

- HEP Opskrbi za opskrbu elektri~nom energijom

- HEP Plinu d.o.o. za distribuciju plina,

- Hrvatskom nezavisnom operatoru sustava i trì{tad.o.o. za vo|enje elektroenergetskog sustava i za orga-niziranje trì{ta elektri~nom energijijom,

- HEP Toplinarstvu d.o.o. za proizvodnju toplinske ener-gije, za distribuciju toplinskom energijom, za opskrbutoplinske energije,

- HEP Toplinarstvu Sisak d.o.o. za proizvodnju toplinskeenergije, za distribuciju toplinske energije i za opskrbutoplinske energije.

Sve dozvole vrijede 15 godina.

\.S.

potvrda

Na radnoj sve~anosti izraèno je zadovoljstvo {to je taj sloèni postupak uspje{no okon~an zahvaljuju}i uzajam-nom razumijevanju stru~njaka HEP-a i Vije}a

13

Ivo ôvi} primio je dozvolu za obavljanje djelatnostivladaju}eg dru{tva HEP d.d.

Dr. sc. Mi}o Klepo uru~io je dozvolu DavorinuKu~i}u, direktoru Hrvatskog nezavisnog operatorasustava i trì{ta

Dozvolu za obavljanje prijenosne djelatnosti primioje Miroslav Mesi}, direktor HEP Prijenosa d.o.o.

ZAHVALA RADNICIMA HEP-a KOJI SU PROTEKLOG LJETA POMOGLI OTKLANJATI [TETEPROUZROÊNE PO@ARIMA

HVARANI PREPOZNALI TRUD RADNIKA HEP-a

SKORO je nemogu}e prisjetiti se ljetnih razdoblja posljed-njih nekoliko godina, u kojima dugotrajna su{a i strahovitipoàri nisu poharali barem jedno od dalmatinskih Distribu-cijskih podru~ja. Ovogodi{nje, sada moèmo ve} re}ilanjsko, srpanjsko i kolovo{ko razdoblje ìvo nam se usjek-lo u sje}anje po crnim oblacima dima koji su se s mora da-nima kretali ka kopnu. Split je, ne samo sluhom primaovijesti sa ve}ine svojih gravitiraju}ih otoka, nego je i ~ulimamirisa, posebice za vjetrovitih dana, bio tu`nim svjedokomnestajanja tisu}a hektara zelenih povr{ina Bra~a, Hvara,Bi{eva, [olte. Kada se tomu pridruì nekoliko manjih poàrana dijelu makarske rivijere, onda nije te{ko zaklju~iti da suse u sredi{tu misli radnika DP-a Elektrodalmacija Split i nje-nih okolnih pogona tih dana ~esto nalazila pitanja: je li i ko-liko je na{e mreè stradalo, imaju li potro{a~i napajanje,jesu li svi na{i ljudi ìvi i zdravi... ? Naime, ovaj je dio HEP-apretrpio i najve}e {tete, posebice njegov najturisti~kiji biser- otok Hvar.

O tomu {to su i kako su na{i ljudi iz hvarskog oto~kog Po-gona, uz pomo} svojih splitskih i omi{kih susjeda, ali i ~el-nih ljudi tvrtke, poduzimali i stvarali kako bi omogu}ilipotro{a~ima napajanja u srcu sezone, ve} smo ispri~ali irije~ju i slikom.

NA HVARU U OZRA^JU DRUKÎJEPRIGODE

Ovih su prosina~kih dana upravo njihov trud i mar bili povo-dom za jo{ jedan posjet otoku, ali ovog puta u puno ugod-nijem okru`ju. Na poziv svojih hvarskih doma}ina,gradona~elnika Starog Grada Viska Haladi}a, gradona~elni-ka Hvara Zorana Doman~i}a te na~elnika op}ina Jelsa iSu}uraj, Maria Gamulina i Sr|ana Ka~i}a-Bartulovi}a, pri-stiglo je izaslanstvo HEP-a: predsjednik Uprave Ivo ôvi},direktor HEP Distribucije d.o.o. Ante Pavi}, ~lan Uprave zaekonomske poslove mr. sc. Darko Beli}, rukovoditelj Odjelaza odnose s javno{}u Mihovil Bogoslav Matkovi}, direktorDP-a Elektrodalmacije @eljko \erek, rukovoditelj Slu`betehni~kih poslova DP-a Vlado Mikuli} te rukovoditelj Pogo-na Hvar Ivo Udovi~i} sa svojim suradnicima.

U sve~anom okru`ju doma}ini su odlu~ili jo{ jedanput izra-ziti svoju zahvalnost Upravi i svim radnicima HEP-a koji suproteklog ljeta pomogli otklanjati {tete prouzro~ene poàri-ma, kako je to lijepo ispri~ao V. Haladi}, zaèljev{i svojimposjetiteljima dobrodo{licu u najstarijem gradu na isto~nojobali Jadrana, drevnom Farosu, na jednom od deset naj-ljep{ih otoka svijeta.

- U Starome Gradu je smje{ten Pogon Hvar te je suradnjalokalne samouprave s radnicima i rukovodstvom HEP-a uvi-jek bila dobra. To se posebice o~ituje u akcijama koje provo-dimo na ure|enju komunalne infrastrukture, tako da je HEPjedan od rijetkih subjekata s kojima pronalazimo zajedni~kiinteres. Primjer takve suradnje je riva u gradu, gdje smo uproteklih nekoliko godina mi financirali gra|evinske radove,a HEP elektromonta`ne i na taj na~in oslobodili rivu od ne-potrebnih ìca i uljep{ali grad ure|enjem pro~elja zgrada. Iove godine uloèno je mnogo novca u kabliranje i zatvaranjeodre|enih prstenova, kako bi se na najbolji na~in osiguralaneprekidna opskrba potro{a~a elektri~nom energijom, {to jeposebno va`no u turisti~koj sezoni kada se takve pogre{kene smiju napraviti - rekao je starogradski gradona~elnik teobjasnio koliko je ulaganje HEP-a zna~ajno za hvarsko go-spodarstvo.

- Budu}i da smo ovoga ljeta, a i prija{njih godina poharanikatastrofalnim poàrima, za svaku je pohvalu anga`man rad-nika HEP-a u sanaciji izgorenih stupova, kako bi se na najbrìna~in ublaìla ve} ionako velika {teta. Drìmo da }ete nana{em otoku nastaviti sa zapo~etim ulaganjima te da zahval-juju}i va{em znanju i sredstvima ne}e do}i do pote{ko}a uopskrbi potro{a~a, za {to smo vam unaprijed zahvalni, zak-lju~io je V. Haladi}.

KAKO POMIRITI PRO[LOST ISADA[NJOST?

U ulozi dvostrukog doma}ina I. Udovi~i} upoznao jenazo~ne s etapnim razvitkom elektrifikacije otoka, od dav-ne 1924. godine pa sve do dana{njih dana te naglasio daotok danas ima jednu prijenosnu 110/35 kV trafostanicu idvije distribucijske 35/10 kV. Na otoku je tako|er iz-gra|eno 98 malih TS 10/0,4 kV ukupne instalirane snage25 MVA.

Rukovoditelj Pogona Hvar prikazao je shemu najzna~ajni-jih potro{a~a u gospodarstvu te glavne zna~ajke potro{njeu turisti~koj sezonskoj {pici. Naglasio je da upravo turi-sti~ko gospodarstvo strahuje od poreme}aja u opskrbi, jerse ono u pravilu doga|a u spomenutom razdoblju i prijetinaru{avanju na{eg turisti~kog ugleda.

- Na otoku su prisutni problemi sanacije, rekonstrukcije iizgradnje novih mreà srednjeg i niskog napona. Naime,ve}ina prostora uvr{tena je u kategoriju barem za{ti}enogprirodnog krajolika, pa je problem pronalaènje lokacija...Energetiku jo{ uvijek, pto se ti~e kori{tenja prostora, treti-raju kao va`nu neva`nu stvar. Problem je kako pomiritipro{lost i sada{njost. Arhitektura u kojoj se odvija ìvot jetradicijsko graditeljstvo, kulturna ba{tina prema kojoj seodnosimo s po{tovanjem... pa je izvedba ne samo nad-zemne, nego i podzemne mreè pravo umje}e. Morate uuskim uli~icama romanskoga naslije|a smjestiti kabelskivod u {umi ostalih instalacija (voda, telefon, kanalizacija) ito u srcu arheolo{kog nalazi{ta. Na{i su gradovi pravi "bu-nari" pro{losti. ... Stoga je I. Udovi~i} sa zadovoljstvomnaglasio ostvarenu dobru suradnju s lokalnom zajednicomi prakti~ki svakodnevne kontakte te nastavio: - Na{e je naj-ve}e dobro ljudski potencijal, {to se i pokazalo ovoga ljeta.S obzirom na to da {pica turisti~ke sezone traje dva mjese-ca i u to su se vrijeme doga|ali poàri, mi smo maksimal-no angaìrali ljude, i dan i no}, i uz obe}anje dano na{emdirektoru da }emo i golim rukama dràti ìce samo da seturisti~ka sezona odradi .

HEP DOPRINOSI ZADR@AVANJUSTANOVNIKA NA OTOKU

Pozdravljaju}i sve nazo~ne te posebice sve kupce elek-tri~ne energije otoka Hvara, prvi ~ovjek DP-a @eljko \ereknaglasio je kako su poàri proteklog ljeta bili samo segmentunutar svekolikih ulaganja u hvarsku energetsku infrastruk-turu.

- Svjesni smo da se tu uistinu ìvi samo tri mjeseca, ali daako èlimo zadràti stanovni{tvo na otocima to moramo ra-diti i graditi. Brojke }e pokazati da smo u posljednje tri godi-ne uloìli vi{e od 20 milijuna kuna u ovaj otok te dodatnihjedan milijun godi{nje na odràvanje i pribli`no dva milijunagodi{nje na priklju~ke i sli~no...

Objasnio je da se polaganjem podmorskog kabela izDrvenika do Su}urja premostio jedan iznimno veliki na-ponski problem. Potom je zahvalio doma}inima na pot-pori koju su pruìli na{im radnicima pri dolasku na otoktijekom sanacije od poàra, obe}av{i da }e najkasnije dokraja sije~nja 2004. godine svi radovi na obnovi mreàbiti dovr{eni. Zahvalio je na razumijevanju i UpraviHEP-a.

- Kazali smo da - ako ve} nekoliko puta za redom isti ob-jekti stradaju u poàrima - zaboravimo tro{kove i napusti-mo takav na~in obnove pa pri|imo kabliranju. Odgovornotvrdim da }emo i ubudu}e voditi ra~una o svakoj dioniciotoka Hvara, zaklju~io je @. \erek.

prigoda


Ivi ôvi}u uru~ena je Zahvalnica jedinica lokalne sa-mouprave s podru~ja otoka Hvara namijenjena Upra-vi i radnicima HEP-a

ZA SVE [TO SU I KAKO SU NA[I LJUDI IZ HVARSKOG POGONA, UZ POMO]SVOJIH SPLITSKIH I OMI[KIH SUSJEDA, ALI I ÊLNIH LJUDI TVRTKE,PODUZIMALI I STVARALI KAKO BI OMOGU]ILI POTRO[AÎMA NAPAJANJEELEKTRI^NOM ENERGIJOM U SRCU SEZONE, ZAHVALILI SU ÊLNICI LOKALNEUPRAVE UIME GRADOVA I OP]INA, STANOVNIKA OTOKA I NJIHOVIH GOSTIJU

POSEBNO TE[KO STANJE MRE@E UPRIOBALJU I NA OTOCIMA

Direktor HEP Distribucije d.o.o. Ante Pavi} objasnio je daje distribucijska mreà u vrlo lo{em stanju u velikom di-jelu dràve te da se posjednjih nekoliko godina vi{estru-ko pove}alo ulaganje, ~ak za tri do ~etiri puta. Tako|er jenapomenuo da su planovi HEP-a vrlo ambiciozni, s obzi-rom na to da smo posebno osjetljivi na potrebe kupaca isvjesni da sada{nje stanje ne zadovoljava ...

- Posebno je te{ko stanje u priobalju i na otocima, jertamo muku mu~imo s posolicom, poàrima... Mi smo sestrate{ki odredili da to pitanje rje{avamo tako da pojedinedijelove mreà, ne samo one koje treba rekonstruirati, ka-bliramo, rekao je A. Pavi} i podsjetio na zna~ajna ulaga-nja u podru~jima vi{estrukog sezonskog optre}enja(Murter, Vodice). To su podru~ja gdje je zabiljeèn po-rast potro{nje za 30 posto. O svemu tomu trebat }e voditira~una pri obnovi distribucijskih mreà i objekata, s timda su aktivnosti usmjerene u stvaranje potpuno novogodnosa HEP-a prema kupcima, prije svega u smislu in-formiranja, ali i davanja razli~itih usluga.

HEP NADVLADAO OZBILJNE IZAZOVEPredsjednik Uprave Ivo ôvi} izrazio je zadovoljstvo dola-skom na otok Hvar i ~injenicom da je netko drugi primije-tio da su ljudi HEP-a dali sve od sebe kako bi ublaìli te{kostanje izazvano vatrom.

– Ove smo godine bili izloèni pote{ko}ama kao nikad ra-nije, ali mogao bih parafrazirati onu "Tukle su nas nevereod rata, ali nisu slomile struju u Hrvata". Po~elo je s le-dom, redukcijama plina, pa su{om i nedostatkom voda,poàrima...ali uspjeli smo nadvladati takve ozbiljne izazo-ve, rekao je I. ôvi}. Naglasio je da su {tete od su{e blizu300 milijuna kuna djelomice ublaène i da }e ova tvrtkaiskazati na kraju godine pozitivan poslovni rezultat. Spo-menuo je da porast potro{nje u Hrvatskoj iznosi pet po-sto, posebice u malom poduzetni{tvu te da se takavporast moè o~ekivati i na Hvaru.

– Iznimno mi je drago {to ste nas pozvali, rado smo seodazvali i vjerujem da }emo sve pote{ko}e rje{avati iubudu}e kako smo to ~inili dosad, ako ne i jo{ bolje -zaklju~io je I. ôvi}.

HVARANI OÊKUJU DALJNJUUSPJE[NU SURADNJU

Potom su hvarski ~elnici pohvalili dosada{nju suradnjute izrazili nadu da }e se ona nastaviti, primjerice, na po-dru~ju op}ine Su}uraj u rje{avanju niskonaponskemreè mjesta te djevi~anskih, jo{ neelektrificiranih uva-la na podru~ju Jelse i Staroga Grada u uklapanju ener-getike u novoizgra|ene kanalizacijske koridore. Nadajuse da }e HEP na podru~ju grada Hvara nastaviti i nada-lje pratiti ostale infrastrukturne izvo|a~e, kako se ulicene bi raskopavale vi{e puta. Mr.sc. Darko Beli} upoznaoje doma}ine s novoosnovanom tvrtkom HEP ESCO koja}e nastaviti dosada{nju suradnju upravo na spomenu-tim poslovima te jo{ jedanput pohvalio ljude PogonaHvar koji nisu pitali za radno vrijeme i doba dana i stogaim Uprava HEP-a zahvaljuje na vrijedno obavljenom po-slu.

Nakon potpisivanja zahvalnica, koje su doma}ini uru~ili~elnicima HEP-a, doma}ini su goste poveli na obilazakpoàri{ta. Tamo su se svi mogli izravno uvjeriti u to~nosttvrdnje da }e na{i radnici obnoviti sve {to je proteklogljeta vatra progutala.

Vero~ka Garber


NOVI KOLEKTIVNI UGOVOR JO[ NA ÊKANJU

PREGOVARANJE ZAPELO NAVRIJEDNOSTI BODAU SIJE^NJU 2004. godine se o~ekuje nastavak pregovo-ra HES-a i poslodavca o novom Kolektivnom ugovoru zaradnike HEP-a, koji je zapeo na usugla{avanju stavova ovrijednosti boda, jedinom preostalom dvojbenom pita-nju. Hrvatski elektrogospodarski sindikat je na sastankusvoga Sredi{njeg odbora 18. prosinca 2003. godine od-bio prijedlog poslodavca da vrijednost boda bude petkuna (4,8 kuna uz uskla|ivanje s rastom bruto dru{tve-nog proizvoda). HES to smatra neprihvatljivim te ne odu-staje od svoga zahtjeva da bod iznosi 5,20 kuna.

Podsjetimo da je 11. prosinca 2003. godine odràn sa-stanak predstavnika ~etiriju HEP-ovih sindikata s poslo-davcima svih dru{tava k}erki HEP grupe radi pregovorao novom Kolektivnom ugovoru. Me|utim, pregovorimaje naposlijetku pristupio samo HES, dok su ostali sindi-kati odustali s obrazloènjem da je upitno imaju lisada{nja Uprava HEP-a i Vlada Republike Hrvatske (uodlasku) mandat za pregovaranje i sklapanje Kolektiv-nog ugovora.

T.J.

Predstavnici HES-a i poslodavca nisu se uspjeli dogovoriti o vrijednosti boda u novom Kolektivnom ugo-voru, a nastavak pregovora slijedi u sije~nju

Prigoda za susret s oto~anima ovoga puta nisu bile pote{ko}e u opskrbi elektri~ne energije, nego zahvala grado-na~elnika Staroga Grada, Hvara i na~elnika op}ina Jelse i Su}urja za trud radnika HEP-a i iznimne napore u sani-ranju te brzo osposobljavanje u ovoljeto{njem velikom poàru o{te}enih energetskih postrojenja otoka Hvara

MR. SC. IVICA TOLJAN, ^LAN UPRAVE HEP-a ZA PRIJENOS

REKONEKCIJA NAKON PROBNOGPOGONA OD DVA MJESECA

NAKON sve~anog obiljeàvanja zavr{etka obnove TSErnestinovo i priklju~nih dalekovoda, nakon ubrzane di-namike radova za dostizanje planiranog roka svih sudio-nika okupljenih u timovima, u ovom broju HEP Vjesnikau razgovorima s povodom donosimo mi{ljenja klju~nihljudi o vrijednosti te Trafostanice za hrvatski i za elektroe-nergetske sustave susjednih zemalja, odnosno za cjelo-kupni UCTE. Zapo~injemo s prvim ~ovjekom Projekta,mr. sc. Ivicom Toljanom, ~lanom Uprave HEP-a za prije-nos. (Razgovor s Darinkom Bagom, predsjednikomUprave Kon~ar Elektroindustrije d.d. i predstavnikomKon~ar Konzorcija nismo uspjeli pripremiti za ovaj brojHEP Vjesnika zbog njegove odsutnosti zbog bolesti, pa}emo to u~initi u sije~anjskom broju.)

HEP Vjesnik: Obnovljena Trafostanica 400/110 kVErnestinovo i priklju~ni dalekovodi, pokazalo se, bioje opseàn i sloèn projekt koji je ostvaren u planira-nom - rekordnom roku od samo 18 mjeseci. Jeste liprigodom polaganja temeljnog kamena 13. oùjka2002. godine doista vjerovali da }e se to uspjeti?Kakva su, naime, iskustva drugdje?

Mr. sc. Ivica Toljan: Osobno sam vjerovao da }emo touspjeti, {to ne mogu re}i za mnoge na{e kolege. Prijepolaganja temeljnog kamena, na sastanku na{eg Kolegi-ja direktora se nakon pojedina~nog o~itovanja 40 postodirektora izjasnilo da taj posao ne}emo uspjeti napravitina vrijeme, u okviru 18 mjeseci. Unato~ tomu, odlu~ilismo da ipak hrabro krenemo u ostvarenje Projekta. Poka-zalo se da je to bila dobra i iznimno va`na odluka. [to seti~e roka, iskustva u izgradnji takvih objekata drugdje supribli`no jednaka. Moram re}i, da je Kon~ar-Konzorcij utom poslu imao vi{e iskustva, sve se moglo napravitipuno leèrnije. Ali, imali smo razumijevanja, jer su senakon dugo godina u kratkom roku morali reorganizirati ipreustrojiti.

HEP Vjesnik: Koji su temeljni razlozi ka{njenjazavr{etka TS 400/110 kV @erjavinec i kakve su - datako kaèmo - {tete, jer TS Ernestinovo, premda jezavr{en i njen 400 kV dio, radi samo sa 110 kV dije-lom? Kako se to odraàva na timing povezivanja prvei druge sinkrone zone UCTE?

Mr. sc. Ivica Toljan: Temeljni razlog ka{njenja je neispo-ruka visokonaponskih prekida~a Kon~areve tvornice Elektro-tehni~ke visokonaponske opreme u planiranom roku, a svedrugo je napravljeno u okviru plana. Izravne {tete nemamo,premda bi bilo bolje da su radovi zavr{eni u roku, jer bi tadaimali vi{e vremena za probni pogon od dva mjeseca, {to jepotrebno provesti prije po~etka procesa rekonekcije. Nadamse da }e prije rekonekcije biti, ipak, sve dovr{eno uredno ijo{ uvijek na vrijeme.

HEP Vjesnik: Na ~ekanju je i dalekovod 400 Hrvat-ska-Ma|arska gdje je do zavr{etka TS @erjavinec upogonu samo jedna trojka?

Mr. sc. Ivica Toljan: îm se zavr{i TS @erjavinec izapo~ne proces uklju~enja, uklju~it }e se i druga trojka400 kV dalekovoda TS @erjavinec -TS Heviz.

HEP Vjesnik: Izvr{ni tim za resinkronizaciju prve idruge sinkrone zone UCTE, gdje ste Vi supredsjeda-telj sa Jiri Feistom, istina, najavio je resinkronizacijukrajem 2003., odnosno po~etkom 2004. godine, s timda su se predvi|ale najve}e pote{ko}e u sustavimaBosne i Hercegovine i Srbije i Crne Gore. Jeste liutvrdili kako }e se voditi srpski, makedonski, gr~ki ialbanski blok?

Mr. sc. Ivica Toljan: Da, to smo utvrdili. Naime, to subile glavne teme sastanaka Izvr{nog tima za resinkroniza-ciju. Jedan blok }e biti Slovenija, Hrvatska i Bosna i Her-cegovina, s tim da smo dogovorili da koordinator togbloka bude Slovenija kao i do sada, do tri mjeseca nakonobavljene rekonekcije. Nakon toga, na{ je prijedlog daHrvatska preuzme koordinaciju bloka. Srbija i Crna Gora iMakedonija je drugi blok koordiniran od Srbije i CrneGore, gr~ki blok koordinira Gr~ka, a Albanija jo{ nije ~lanUCTE-a. Njeno priklju~enje i vo|enje brige o radu njiho-vog sustava je na dnevnom redu UCTE-a. Trenuta~no jealbanski elektroenergetski sektor u vrlo te{kom teh-ni~kom i organizacijskom stanju.

HEP Vjesnik: S obzirom na ~injenicu da je hrvatskielektroenergetski sustav svojevrsni most ili tampon

izme|u tih dviju zona, zna~i li to da }e na{ sustav mo-rati kompenzirati sva odstupanja jugoisto~nog odrada ostalog dijela UCTE-a, odnosno da }e nositi naj-ve}i teret?

Mr. sc. Ivica Toljan: Nakon rekonekcije mi }emo biti je-dinstveni elektroenergetski sustav i morat }emo vrlo pre-cizno definirati {to treba ~initi u slu~aju odstupanja odpravila rada i kako }emo me|usobno funkcionirati. To jevrlo zahtjevan i izazovan posao koji traì dodatne razgovorei dogovore izravno izme|u nas i susjednih elektroprivred-nih tvrtki. Hrvatski elektroenergetski sustav }e, kao sustavu ~vori{tu, zacijelo nositi najve}i teret i za to se tehni~ki,kadrovski i organizacijski pripremamo. U tijeku je velikiprojekt hardversko-softverskog osuvremenjivanja vo|enjasustava kod Operatora sustava, koji }e nam zajam~itikori{tenje kvalitetnih alata kako bi mogli dobro, pouzdanoi sigurno voditi na{ sustav. Dakako, bit }e nam puno teènego do sada. Ali, to kupci ne smiju osjetiti, jer je to na{radni problem kojeg }emo rije{iti. Unato~ spomenutimmogu}im pote{ko}ama, biti umreèn u sustav UCTE pruàve}e mogu}nosti trgovanja elektri~nom energijom. Ve}imumreàvanjem ostvaruje se temeljna misija UCTE, zbog~ega je i krenulo spajanje elektroenergetskih sustava kakobi se mogli sigurnije voditi.

HEP Vjesnik: Za kori{tenje hrvatske prijenosne mreèutvr|ene su naknade - mreàrine - koje vrijede od 1.studenog ove godine. [to je s naknadama zakori{tenje prijenosne mreè za tranzit, koje u Europinisu ujedna~ene?

Mr. sc. Ivica Toljan: Treba razlu~iti naknade za kori{tenjeprijenosne mreè unutar Hrvatske - mreàrine i naknade zatranzit, prijenos elektri~ne energije preko hrvatske prijeno-

sne mreè za tre}u stranu. Vije}e za regulaciju energetskihdjelatnosti je utvrdilo naknade za kori{tenje prijenosnemreè, a naknade za tranzit su trenuta~no najve}i problemi prva to~ka dnevnoga reda na sastancima UCTE i ETSO.Naime, mehanizam obra~una tih naknada nije jednosta-van, jer je rije~ o fizi~ki i ekonomski te{ko prepoznatljivimvrijednostima. Za stru~njake je veliki problem kakopo{teno izra~unati tro{kove tranzita, a da istodobno budumotiviraju}i i transparentni za sve zemlje. To je tzv. doku-ment CBT/ Border Tariffication, koji je obvezan za sve ~la-nice ETSO-a. Za Hrvatsku nije, jer jo{ nije ~lan ETSO-a, ali}e vrlo brzo postati pridruèni ~lan. Kada to postanemo, iHrvatska }e morati primjenjivati metodologiju za obra~untranzita, jednaku u cijeloj Europi. Naime, nakon {to smoposlali Pismo namjere za pridruìvanje ETSO-u, dobilismo odgovor s uvjetima koje moramo zadovoljiti. Ve}inunjih mi moèmo ve} sada zadovoljiti i vjerujem da }emonakon {est mjeseci mo}i postati pridruèni ~lan. To je vrlova`no za HEP, odnosno za Hrvatsku, jer postajemo dio Eu-rope puno brè od ostalih zemalja jugoisto~ne Europe.

HEP Vjesnik: Najva`nije, ali najsloènije pitanje jesvakako razgrani~enje me|u djelatnostima. Ho}e lise - moè li se rije{iti to pitanje - s obzirom na struk-turu i organizaciju elektroenergetske djelatnosti uHrvatskoj?

Mr. sc. Ivica Toljan: Trenuta~no je, prema zakonskoj re-gulativi, prihva}eno postoje}e stanje. Mislim da se to mo-glo kvalitetnije rije{iti. Mi smo u Prijenosu, jo{ prije ~etirigodine, imali definiran prijedlog kako mi vidimo rje{enjetog pitanja razgrani~enja. U Proizvodnji i Distribuciji suimali druk~iji prijedlog. No, mi prvenstveno moramouvaàvati isklju~ivo interese hrvatskog elektroenergetskogsustava, HEP-a i Hrvatske kao dràve. Kada bi zanemarilipojedina~ne interese djelatnosti, vjerujem da bi se razgra-ni~enje moglo vrlo brzo i kvalitetno rije{iti, a tehni~ki je tolako provedivo. Iznad svega moramo voditi brigu o teh-ni~koj sigurnosti i ekonomskoj opravdanosti u cijeloj tojpri~i. Za sigurnost sustava nije dobro kada se mije{aju in-gerencije. Ja o~ekujem da }e se to pitanje vrlo brzo moratikvalitetnije rije{iti.

HEP Vjesnik: [to planirate dalje? TS Konjsko, TS Me-lina i TS Tumbri dugo su u pogonu. Pripremate li te-meljitu revitalizaciju postrojenja primjenom novihtehnologija?

Mr. sc. Ivica Toljan: Na{i klju~ni poslovni ciljevi u slje-de}oj godini su rekonstrukcija TS Jarun, obnova 110 kVmreè oko Zagreba, koja je jo{ na drvenim stupovima,zavr{etak projekata Split i Rijeka i priprema TS Konjsko,kao druge ~vorne to~ke preko TS Mostar, za resinkroniza-ciju. U TS Melina je rekonstrukcija postrojenja zapo~ela.Vjerujem da }e spomenuta postrojenja uspjeti raditi ured-no i sigurno prema planovima, bez obzira na usporedneradove zamjena i rekonstrukcija stare opreme. Klju~ni pro-blem u prijenosnoj mreì su stari prekida~i koji su u fun-kciji vi{e od 30 godina i veliki broj njih moramozamijeniti. Tu vidim veliki izazov za hrvatsku elektroindu-striju - da napravi hrvatski proizvod svjetske kvalitete iprimjerene cijene.

Pripremila: \ur|a Su{ecSnimio: I.S.

razgovor s povodom


MIROSLAV MESI], DIREKTOR HEP PRIJENOSA d.o.o.

POVE]ANA POUZDANOSTSIGURNO je da }e postojanje dvije velike trafostanice naj-vi{ega napona u hrvatskoj najbolje osjetiti prijenosna djelat-nost, jer sustav postaje pouzdaniji i time njihov rad, koji senaj~e{}e odvija daleko od o~iju kupaca, djelotvorniji. No, otomu najbolje govori prvi ~ovjek tvrtke HEP Prijenos d.o.o.Miroslav Mesi}.

HEP Vjesnik: Izme|u mnogobrojnih pogodnosti posto-janja TS Ernestinovo (i TS @erjavinec), moète li izdvo-jiti za sustav prijenosa onu najve}u?

Miroslav Mesi}: Transformatorske stanice Ernestinovo i@erjavinec povezuju veleprijenosnu mreù 400 kV s preosta-lim dijelom prijenosne mreè (220 i 110 kV) i omogu}ujuprijenos velikih koli~ina kod nas proizvedene ili uvezeneelektri~ne energije iz prijenosne mreè prema distribucijskojmreì, odnosno izravnim kupcima.

Najve}a pogodnost postojanja ovih transformatorskih stani-ca, dakako, je pove}anje pouzdanosti pogona elektroener-getskog sustava radi sigurne opskrbe kupaca elektri~nomenergijom.

HEP Vjesnik: Tijekom ovih 18 mjeseci izgradnje na obagradili{ta, kako je bio organiziran krovni Tim HEP-a?

Miroslav Mesi}: Krovni Tim HEP-a, odnosno HEP Prijenosad.o.o. ~ini najuè rukovodstvo tvrtke i posebno imenovanivoditelji izgradnje svakog objekta.

Osnovna uloga krovnog Tima je pra}enje tijeka izgradnje, {tose ostvaruje na redovitim sastancima s izvo|a~ima radova, stim da se odmah reagira u slu~aju odstupanja od postavlje-nih ciljeva. Dakako, ~lanovi Tima su redovito obilazili gradi-li{ta.

Glavni teret izgradnje sa strane HEP-a ponijeli su svakako ne-posredni sudionici izgradnje na terenu, a to su voditelji iz-gradnje, glavni nadzorni inènjeri, nadzorni inènjeri i njihovipomo}nici te specijalisti~ke slu`be Prijenosnih podru~jaOsijek i Zagreb.

HEP Vjesnik: Jeste li zadovoljni radom tih timova?

Miroslav Mesi}: Sigurno Vam je poznato da ovakvi objektiveli~inom i sloèno{}u spadaju u red najzahtjevnijih teh-ni~kih pothvata. Radi velikog broja aktivnosti i sudionika -izvo|a~a radova i investitora - i iznimno kratkog roka izgrad-nje, koordinacija radova predstavlja definitivno najva`niju inajteù zada}u.

Moram priznati da nisam uvijek bio zadovoljan s koordinaci-jom posla na gradili{tu, koja je radi razli~itih razloga pone-kad zakazala, a naj~e{}e zbog neuskla|enosti tijeka izradeizvedbenih projekata, isporuke opreme i izvo|enja radova,{to je u sustavu ugovaranja "klju~ u ruke", kakav je ovdje pri-mijenjen, glavna zada}a izvo|a~a radova.

Kako je izgradnja odmicala, tako je i taj sloèn i odgovoranposao na gradili{tu postajao uskla|eniji i bolji, ~emu su uve-like doprinijeli, uz izvo|a~a radova, i svi sudionici izgradnjeiz HEP-a.

HEP Vjesnijk: [to bi izdvojili kao odlu~uju}i trenutak usustizanju roka za zavr{etak radova na TS Ernestino-vo?

Miroslav Mesi}: Nije pretenciozno re}i da je skoro svakidan bio odlu~uju}i u sustizanju iznimno kratkog roka zazavr{etak radova na TS Ernestinovo, jer rije~ je o samo 18mjeseci.

Prema mom osobnom mi{ljenju ipak bih kao odlu~uju}i tre-nutak izdvojio ono {to se doga|alo u rujnu ove godine, kadasu gra|evinski radovi na upravlja~koj zgradi i vanjskom po-strojenju, kao i isporu~ena visokonaponska oprema kao kri-ti~ne to~ke izgradnje u najve}em dijelu sustigli rokove iomogu}ili ostalim sudionicima izgradnje nesmetani nasta-vak radova.

HEP Vjesnik: Je li i koliko je rokovima pogodovalaokolnost postojanja odre|ene infrastrukture u TS Erne-stinovo, premda je poznato da je lak{e izgraditi novuku}u nego staru?

Miroslav Mesi}: Postojanje odre|ene infrastrukture u TSErnestinovo (ograda, prometnice, plato, temelji aparata,uzemljiva~i, o{te}ene gospodarske zgrade) zna~ilo jepo~etno manje tro{kove izgradnje i povoljnije uvjete izgrad-nje glede ispunjenja ugovorenog roka.

Iskustva su pokazala da su prilagodbe postoje}ih temelja iposebice svih gospodarskih zgrada u objektu bile dugotrajnei tehni~ki te{ko izvodljive i da su radi toga nerijetko uspora-vale izgradnju, odnosno ko~ile daljnji tijek razvijanja izgrad-nje.

Jednako tako, na{u po~etnu ideju da se racionalno iskoristipostoje}i uzemljiva~ morali smo vrlo brzo napustiti, jer jenjegova zamjena radi velikog broja o{te}enja bila nu`na.

Zaklju~no se moè re}i da je postoje}a infrastruktura defini-tivno smanjila tro{kove izgradnje, olak{ala pristup i kretanjepo gradili{tu, ali i oteàla tijek izgradnje radi sloènosti prila-godbe svih gra|evinskih objekata, {to sveukupno nije bitnopogodovalo ispunjenju ugovorenog roka.

HEP Vjesnik: Koliko }e zimske okolnosti usporitidovr{etak TS @erjavinec?

Miroslav Mesi}: S obzirom na to da je glavnina radova uvanjskom postrojenju zavr{ena, zimske okolnosti ne}e u ve-likoj mjeri usporiti dovr{etak TS @erjavinec. Do zavr{etka ob-jekta i pu{tanja u pogon postrojenja 400 i 110 kV, koje seplanira krajem prvog tromjesje~ja sljede}e godine, jo{ supreostala ispitivanja postrojenja i pode{avanja primarne i se-kundarne opreme, {to se u najve}em dijelu obavlja u zatvo-renom prostoru.

Ipak, treba napomenuti da ispunjenje tog roka radi velikogbroja polja, aparata i signala zahtijeva veliko angaìranjeizvo|a~a radova.

HEP Vjesnik: Na{a velika i vrijedna TS Tumbri,kona~no }e mo}i odahnuti. Planirate li revitalizaciju tetransformatorske stanice?

Miroslav Mesi}: Da, dobro ste primijetili. Pu{tanjem u po-gon TS @erjavinec dijelom }e se rasteretiti i TS Tumbri, kojaje od 1978. godine jedina veza sjeverozapadne Hrvatske iZagreba s mreòm 400 kV i na nju priklju~enih elektrana, od-nosno susjednih mreà.

I sami znate da kvar u TS Tumbri u najve}em broju slu~ajevaizaziva raspad, najprije dijela elektroenergetskog sustava, apotom u odre|enim scenarijima i {ire.

Radi njezinog zna~aja u sustavu pro{lih godina obavljena jeparcijalna revitalizacija postrojenja 400 kV i 110 kV, od kojih

su najzna~ajnije zamjene sabirni~kih sustava 400 i 110 kV,zamjena prekida~a, sekundarne opreme i vlastite potro{njepostrojenja 400 kV.

Sve to obavljeno je prakti~no bez prekida pogona, {to svje-do~i o doista velikoj umje{nosti svih sudionika u obavljanjurevitalizacije postrojenja, koji izvode - kako to mnogi naziva-ju - "operacije na ìvo".

Predstoji zamjena prekida~a i sekundarne opreme postrojen-ja 110 kV, a niti zamjena u~inskih transformatora 400/110kV, 300 MVA nije daleko.

S obzirom na klju~nu ulogu TS Tumbri u prijenosnoj mreì ielektroenergetskom sustavu, o~ito ne moèmo govoriti o ve-likom predahu, ali s povoljnijim pogonskim uvjetima svaka-ko moèmo ra~unati.

HEP Vjesnik: Koje su kriti~ne to~ke u hrvatskoj prijeno-snoj mreì?

Miroslav Mesi}: Najkriti~nija to~ka i opasnost za pogon sugolemi zaostaci u obnavljanju postoje}ih dalekovoda i tran-sformatorskih stanica, od kojih su pojedini stariji od 40 go-dina, a, primjerice, dalekovodi 110 kV na drvenim stupovimau okolici Zagreba predstavljaju opasnost za pogon i okoli{.

Razlog akumuliranog zaostatka u obnavljanju prijenosnemreè, koji ve} sada odgovara vrijednosti ve}oj od jedne mi-lijarde kuna bila je nu`nost hitne sanacije ratnih o{te}enjaprijenosne mreè, ali i vi{egodi{nja nepromijenjena cijenaelektri~ne energije.

Prema va`nosti, sljede}a kriti~na to~ka je zastarjela opremaza daljinsko upravljanje u Nacionalnom dispe~erskom centrui mre`nim centrima upravljanja {to, s obzirom da bi posljedi-ce ve}eg zastoja u funkciji daljinskog upravljanja objekatamogle biti katastrofalne, traì neodgodivu i brzu akciju.

I na kraju popisa kriti~nih to~aka, {to bi prema va`nosti za-pravo moglo biti i na po~etku su, dakako, kadrovi. Prosje~nastarost prenosa{a je vi{e od 50 godina!? Ako se starosnastruktura ne popravi barem minimalno, osobito pod-mla|ivanjem kadrova u strukturi montera, tehni~ara i inèn-jera, bojim se da }emo se suo~iti s velikim problemima kakou svakodnevnom pogonu, tako i u obavljanju ukupne prijeno-sne djelatnost.

S obzirom na to da je glavna misija prijenosne djelatnostio~uvanje i stalno pove}avanje raspoloìvosti prijenosnemreè, postupno rje{avanje spomenutih kriti~nih to~aka trebabiti temelj strategije i planiranja razvoja prijenosne djelatnosti.


razgovor s povodom


SVJEDOÂNSTVO

Nakon {to je postrojenje oìvilo, premijer Ivica Ra~an je uPogonskom dnevniku napisao:

@ELJKO KO[ÂK, RUKOVODITELJ SLU@BE ZA PRIPREMU IIZGRADNJU PRIJENOSNE MRE@E HEP PRIJENOS d.o.o. IKOORDINATOR OPERATIVNOG VO\ENJA PROJEKTA TSERNESTINOVO (I TS @ERJAVINEC)

NAPORAN I STRESAN POSAOBRZO SE ZABORAVI

STVARANJE bilo kojeg objekta koji sluì ljudima, a osobitoelektroenergetskog koji pove}ava sigurnost opskrbe elek-tri~nom energijom, svakog sudionika takvog stvaranja novogaispunjava zadovoljstvom. Dakako, to zadovoljstvo tim je ve}eako je rije~ o ljudima koji su izravno uklju~eni u posao, jer unjih postoji spoznaja, odnosno razumijevanje {to je sve treba-lo napraviti da bi se do{lo do kraja. Jedan od takvih ljudi je,izme|u ostalih, @eljko Ko{~ak, koji je koordinirao operativnovo|enje Projekta TS Ernestinovo i Projekta TS @erjavinec.

HEP Vjesnik: Krovni tim, Operativni timovi, Odjeli za iz-gradnju Osijek i Zagreb... puno ljudi, puno sastanaka, ajedan cilj - pratiti rokove na oba gradili{ta! [to bi Vamprvo palo na pamet kada bi Vas pitali {to Vam je u 18mjeseci obnove TS Ernestinovo i priklju~nih dalekovodabilo iznimno zahtjevno?

@eljko Ko{~ak: Ostvarenje Programa Ernestinovo i Programa@erjavinec zahtijevalo je uspostavu posebne organizacijevo|enja oba ova projekta s obzirom na zna~aj tih projekata zasiguran i pouzdan rad elektroenergetskog sustava u RepubliciHrvatskoj, kao i va`nosti tih trafostanica za povezivanje s elek-troenergetskim sustavima susjednih dràva (Ma|arska, Srbija iCrna Gora, Bosna i Hercegovina). Uspostava odgovaraju}e or-ganizacije vo|enja oba ova projekta uvjetovana je opsegom isloènosti poslova koje je trebalo obaviti u relativno kratkomvremenu, odnosno. za 18 mjeseci.

Treba nagalasiti da Program Ernestinovo u ovoj fazi obuhva}aobnovu TS 400/110 kV Ernestinovo te obnovu devet dalekovo-da (tri dalekovoda 400 kV, jedan dalekovod 220 kV i pet dale-kovoda 110 kV) u ukupnoj duljini od 150 km, pri ~emu jepreduvjet za po~etak obnove dalekovoda bilo razminiranje tra-sa dalekovoda (razminirano je pribli`no 1,5 milijuna ~etvornihmetara trasa).

Program @erjavinec, uz izgradnju TS 400/220/110 kV @erjavi-nec, obuhva}ao je izgradnju uvoda DV 220 kV Mraclin - Cir-kovce u TS @erjavinec, uvod u DV 110 kV Jertovec - Resnik uTS @erjavinec te izgradnju novih DV 2x110 kV @erjavinec - Du-bec i DV 110 kV @erjavinec - Dugo Selo.

Na razini HEP Prijenosa d.o.o., koordinaciju aktivnosti naostvarenju spomenuta dva programa obavljao je Krovni tim ~iji~lanovi su bili ~elni ljudi HEP Prijenosa d.o.o. pod vodstvom~lana Uprave za prijenos i predsjednika Nadzornog odbora

HEP Prijenos d.o.o. mr.sc. Ivice Toljana. Operativni sastanciKrovnog tima i vode}ih ljudi Kon~ar - Konzorcija odvijali su sejedanput tjedno.

Za operativno vo|enje realizacije programa za oba gradili{tabili su zaduèni voditelji projekata sa svojim timovima, koji suprovodili zaklju~ke Krovnog tima.

Radovi na obnovi TS Ernestinovo uspje{no su obavljeni te je4. studenog 2003. godine bila spremna za ulazak u pogon.Radovi na obnovi devet dalekovoda iz Programa Ernestinovoprakti~ki su bili zavr{eni u srpnju 2003. godine, odnosnotako|er u ugovorenom roku.

Izgradnja TS @erjavinec nije se uspjela u cijelosti dovr{iti do 4.studenog 2003. godine, dok je izgradnja dalekovda iz Progra-ma @erjavinec zavr{ena u listopadu 2003. godine, odnosnoprije ugovorenog roka.

Cjelokupno ostvarenje oba projekta bilo je iznimno zahtjevno,{to se posebno odnosi na obnovu, odnosno izgradnju trafosta-nica, s obzirom na doista veliku sloènost tehni~kih rje{enja, stim da moramo biti svjesni da smo posljednju trasnformator-sku stanicu naponske razine 400 kV izgradili prije skoro 25godina.

HEP Vjesnik:: Moète li potvrditi da su gra|evinski ra-dovi, premda se to mo`da tako ne ~ini, prema opsegu idinamici bili odlu~uju}i za ukupni posao?

@eljko Ko{~ak: Ne, gra|evinski radovi, bez obzira na opseg isloènost, nisu bili odlu~uju}i. Problema u dinamici izvo|enjagra|evinskih radova je bilo prvenstveno zbog ka{njenja u izra-di izvedbenih projekata vezanih uz odabir i isporuku opreme.

HEP Vjesnik: Uobi~ajeno je u nas da, nakon progla{enjadovr{etka radova, ostane jo{ neizvr{enih poslova. Je lito slu~aj s TS Ernestinovo?

@eljko Ko{~ak: Postupak uklju~ivanja TS Ernestinovo u elek-troenergetski sustav Republike Hrvatske na naponskoj razini400 kV vezan je uz dovr{etak izgradnje TS @erjavinec i mogaoje zapo~eti u planiranom roku. Taj je postupak vrlo sloèn itraì ispunjenje brojnih preduvjeta, a potrebno je i odre|enovrijeme, s obzirom na potrebne zahvate u prijenosnoj mreì.Manji dio jo{ neizvr{enih poslova nije bio zapreka da se TSErnestinovo pusti u pogon.

HEP Vjesnik: Koje bi sli~nosti, odnosno razlike mogli iz-dvojiti uspore|uju}i oba gradili{ta, u smislu koordinaci-je i operativnog provo|enja?

@eljko Ko{~ak: Organizacija vo|enja obnove TS Ernestinovo iizgradnje TS @erjavinec bila je strate{ki postavljena na jednakina~in, barem {to se ti~e HEP Prijenosa d.o.o. Svako gradili{teimalo je svojih posebnosti, jer izme|u obnove i izgradnje novetransformatorske stanice postoje bitne razlike.

Moram naglasiti da su se radnici Izgradnje, kao i njihovistru~ni suradnici iz HEP Prijenosa d.o.o. maksimalnoangaìrali kako bi zajedno s izvo|a~em radova izgradili dvijekvalitetne i suvremene transformatorske stanice, primjerenenjihovoj ulozi u elektroenergetskom sustavu Republike Hrvat-ske.

HEP Vjesnik: Tko Vam je bio dragocjena desna ruka?

@eljko Ko{~ak: Na oba objekta to su bili, u prvom redu, vodi-telji projekta, kao i svi nadzorni inènjeri koji su sudjelovali uostvarenju oba projekta.

HEP Vjesnik: Prema Va{oj prosudbi, kada }emo mo}iobiljeìti zavr{etak izgradnje TS @erjavinec?

@eljko Ko{~ak: Uklju~ivanje TS @erjavinec u elektrenergetskisustav naponske razine 400 kV i 110 kV trebao bi zapo~eti uoùjku ili travnju 2004. godine, ovisno prvenstveno o vremen-skim uvjetima, jer je zimsko razdoblje iznimno nepogodno zavanjske radove. Uklju~enje postrojenja 220 kV u elektrenerget-ski sustav trebalo bi se ostvariti do kraja prve polovice 2004.godine.

HEP Vjesnik: Moè li ovakav dinami~an i stresan na~inrada u izgradnji kompenzirati osje}aj, u pravom smislurije~i, stvaranja postrojenja koje sluè ljudima?

@eljko Ko{~ak: Zavr{etak izgradnje svakog objekta, a poseb-no kad je rije~ o kapitalnim objektima prijenosne mreè, kao{to su TS 400/110 kV Ernestinovo i TS 400/220/110 kV @erja-vinec s pripadaju}im dalekovodima, svakog ~ovjeka, pa prematomu zacijelo i mene, ispunjava velikim zadovoljstvom tako dase napori i stresan na~in rada brzo zaborave.

Naime, mi gradimo ovakva postrojenja da bi osigurali sigurnonapajanje elektri~nom energijom svakog kupca u RepubliciHrvatskoj na {to sam iznimno ponosan.

Pripremila: \ur|a Su{ec

razgovor s povodom


UKLOPNIÂRI U TS ERNESTINOVO\URO Ibriks, koji s HEP-om dijeli svojih 28 godina rada i Sa{a Ivi~in koji u HEP-u radisedam godina - imaju ~ast biti uklopni~ari u novoobnovljenoj TS Ernestinovo. Dakakoda nisu slu~ajno odabrani, nego su povjerenje svojih nadre|enih "zaradili" svojim pro-

fesionalnim i ozbiljnim odnosom prema poslu. S obzirom na ugra|enu novu tehnologi-ju, pro{li su obuku i s ovim novim velikim postrojenjem se druè od po~etka listopada2003. godine.

\.S.

MARIJAN KALEA, TEHNI^KI DIREKTOR PRIJENOSNOGPODRU^JA OSIJEK

NAJVI[E BI ME RADOVALAVELIKA TERMOELEKTRANANA NA[EM PODRU^JUKADA bi se pitali tko je ponovnim oìvljavljavanjem TSErnestinovo bio najzadovoljniji, najradosniji, najponosniji,naj... to bi, izme|u mnogih, bio Marijan Kalea, jedan odnajuglednijih stru~njaka HEP-a. Nakon Domovinskog rata,koji je u povijesti ratovanja bio jedan od najokrutnijih, kadase bespo{tedno ru{ilo crkve i objekte za{ti}ene kulturneba{tine, a dakako nije bilo milosti ni za elektroenergetskeobjekte koji sluè ljudima, nije bilo lako vratiti se u prostorkoji ni sli~io nije onomu na kojemu je od 1974. godine u64 mjeseca stvarana TS Ernestinovo u okrilju Elektroslavo-nije. Osobito je te{ko bilo onima koji su izravno sudjelova-li u njenoj izgradnji, poput M. Kalea. Potom vi{egodi{nje~ekanje da se u|e u minama zaga|eni prostor i ostatkepostrojenja pokrivena korovom. Kona~no, sve je to iza nasi Trafostanica je opet zasjala, u doslovnom i prenesenomzna~enju. U prigodi zavr{etka Projekta Ernestinovo, M. Ka-lea nam je rekao.

HEP Vjesnik: TS Ernestinovo je ponovno osposoblje-na za rad. S obzirom na ~injenicu da ste bili jedanod vode}ih sudionika njene prve izgradnje, svjedokste njenog zaposjedanja od neprijatelja tijekom Do-movinskog rata, a i jedan od kreatora privremenogsustava koji je nakon gubitka Ernestinova omogu}iouredno napajanje elektri~nom energijom Slavonije iBaranje, {to zapravo za Vas osobno zna~i tajDoga|aj?

Marijan Kalea: Dobro ste rekli Doga|aj s velikim po~et-nim slovom. To je za mene osobno doista Doga|aj, kojisam sanjao u mnogim snovima. Ponajvi{e u samomefini{u - koji jo{ nije potpuno zgotovljen, jer treba se jo{priklju~iti 400 kilovoltni napon, ali se vi{e ni{ta ne moèisprije~iti njegovu okon~anju. Presretan sam bio kada jePredsjednik Vlade 17. studenog uklju~io prekida~ u TSErnestinovo i time povezao, na razini 110 kV, Osijek s Vin-kovcima, koji nisu bili izravno povezani tijekom 12 godinapora}a, a povijesno su pri tom naponu povezani jo{ odpo~etnih {ezdesetih godina pro{log stolje}a.

HEP Vjesnik: Jeste li u vrijeme kada ste spa{avalisustav mogli naslutiti da }e drvenjaci i privremenetransformacije trajati tako dugo?

Marijan Kalea: Iskreno, s mojim ìvotnim iskustvom,znao sam da }e to privremeno trajati dugo - ne mo`da toli-ko koliko je bilo u stvarnosti. Uvijek privremena rje{enjatraju dulje nego li se prvobitno pomi{lja ili prièljkuje.Kada bih ponovno sudjelovao u rje{avanju privremeneopskrbe vodovima na drvenim stupovima, vodoravne gre-de na tim vodovima ne bih izveo u drvetu, nego bih kori-stio za to tra~nice s ina~e ratom devastiranih èljezni~kihpruga, dakako uz suglasnost H@-a, koju bismo najvjerojat-nije dobili.

HEP Vjesnik: Koliko je bila utemeljena opcija da se400 kV trafostanica premjesti malo zapadnije?

Marijan Kalea: Krajem 1992. godine pripremljena je TS400/110 kV Krndija, kao nadomjesna transformacija zaprivremeno okupiranu TS Ernestinovo. To je bio jednostav-

ni objekt, s jednim prekida~em 400 kV i {est polja 110 kVte jednim transformatorom 300 MVA. Sve to smo dovelido ugovora sa "Siemensom". Stajala bi ukupno manje od20 milijuna tada{njih njema~kih maraka i bila uspostavlje-na za pribli`no godinu dana. Da se to efikasno provelo,mirnije bi do~ekali obnovu TS Ernestinovo, koju bismo utom slu~aju obnovili djelomice suèno i imali bi dvijetransformacije 400/110 kV u Slavoniji i Baranji s po jed-nim transformatorom 300 MVA u svakoj. Do ugovora sa"Siemensom" nije do{lo, jer se vod 400 kV dijelom nalaziona okupiranom podru~ju zapadne Slavonije i nije bilo jam-stva da ga banda ne}e prekinuti i time onemogu}itikori{tenje TS Krndija. Lokacija TS Ernestinovo, usprkos 85postotnoj razorenosti, objektivno je bila najpovoljnija zaobnovu, jer se tu nalazio rasplet tri voda 400 kV i deset vo-dova 110 kV, {to bi - u slu~aju pomicanja lokacije - uimovinsko-pravnom smislu i u smislu lokacijske igra|evinske dozvole, predstavljalo pote{ko}e s nesagledi-vim posljedicama u smislu vremenskih rokova.

HEP Vjesnik: Moète li objasniti elektroenergetskukoncepciju Slavonije i Baranje? Za{to je na tom po-dru~ju izostala izgradnja jednog ve}eg temeljnogproizvodnog objekta?

Marijan Kalea: Moramo se vratiti otprilike 35 godinaunatrag. Do tada se elektroenergetika u Hrvatskoj razvija-la preteìto na doma}im izvorima primarne energije (hi-droelektrane, termoelektrane uz rafinerije i ugljenokop uPlominu), a Slavonija i Baranja nisu imale tih izvora. Sto-ga je krajem {ezdesetih godina pro{log stolje}a do{lo dotzv. saborskog programa razvoja prijenosne mreè naslavonsko-baranjskom podru~ju, prema kojemu je iz-gradnja objekata te mreè dobila prioritet kakav je imalaizgradnja elektrana na drugim podru~jima Hrvatske.Okon~anje tog programa zna~ilo je transformatorsku sta-nicu 110/35 kV u svim ve}im tada{njim op}inskim sre-di{tima s barem dva dovoda iz mreè 110 kV i snagomtransformatora dvostruko ve}om od vr{ne potra`nje teudvostru~enje transformatora 220/110 kV u TS \akovo iudvostru~enje voda 220 kV prema Bosni. Uz kasniju iz-gradnju TS Ernestinovo, mi smo s uèg slavonsko-ba-ranjskog gledi{ta bili zapravo dobro opskrbljeni. Imalismo otprilike 1100 MW mogu}nosti dobave u mreù 110kV uz potra`nju od pribli`no 350 MW, zna~i trostruku re-dundanciju. Druga je stvar, s hrvatskog stajali{ta gleda-no, da bi bilo korisno - i danas je tako - da su proizvodnjai potra`nja na pojedinim podru~jima uravnoteène te daje i u Slavoniji i Baranji korisno izgraditi jedan termo-energetski objekt ve}e snage.

HEP Vjesnik: Uz interventni vod iz Siklosa i vezom sBosnom i Hercegovinom te TS Ernestinovo, postièli se prijeratna sigurnost napajanja i rezerva u su-stavu Slavonije i Baranje?

Marijan Kalea: Dodao bih i vod 400 kV prema Srbiji,ako se u pitanju razumijeva i obnovljen 400 kV vod pre-ma Bosni i Hercegovini. I rekao bih da }e se posti}i pri-

bli`no jednaka redundancija spram vr{nog optere}enja,koje sada iznosi malo vi{e od 400 MW. Ukupnemogu}nosti dobave u mreù 110 kV }e biti ve}e premaprijeratnim za prijenosnu mo} voda prema Siklosu, zna~inajmanje za pribli`no 50 MW. Ta ukupna mogu}nost do-bave za sada je ugroèna time {to nije dovr{ena obnova400 kV voda na bosanskoj strani i time {to je obnovljensamo jedan vod 220 kV prema Bosni (a ne oba), ~ime je600 MVA instaliranih u Ernestinovu i 300 MVA instalira-nih u \akovu zapravo nesigurno, {to }e se vjerojatnorije{iti u Bosni do polovice idu}e godine. Mi smo obno-vili 400 kV vod i drugi vod 220 kV prema Bosni, sve doSave.

HEP Vjesnik: Kao dugogodi{nji elektroprivrednikmoète li ukratko elaborirati vje~nu dvojbu {to jeprije - koko{ ili jaje, odnosno proizvodnja ili prijenos?

Marijan Kalea: Za mene tu dvojbe nema: jedinouskla|eni razvoj proizvodnje i prijenosa vodi dobromelektroenergetskom sustavu. Najop}enitije, ako nemaproizvodnje - nema se {to prenositi, ako nema prijenosa- zalud proizvodnja! Kratkoro~nije gledano, odre|enuprednost moèmo dati prijenosu, jer ako postoje po-dru~ja s djelomice sigurnom proizvodnjom, odnosnodobavom - moè se pristupiti izgradnji prijenosnog pote-za prema tom podru~ju i time osigurati predah za dugo-ro~nije proizvodno rje{enje (primjerice vod 400 kVTumbri-Heviz ili ve} spomenuta izgradnja prijenosnemreè do Slavonije).

HEP Vjesnik: [to }e u tom smislu za Slavoniju i Ba-ranju, za Hrvatsku zna~iti jo{ jedan interkonekcijskivod Ma|arska-Hrvatska o kojemu se pregovara?

Marijan Kalea: Najjednostavnije: moèmo odga|ati iz-gradnju drugog voda 400 kV na potezu @erjavinec-Erne-stinovo dulje vremena, jer }e redundanciju osiguravatima|arska mreà, a mogu}nosti trgovanja elektri~nomenergijom sa svim zemljama iz izravnog i neizravnogokruènja bitno se pove}avaju. Za taj dvostruki vod pre-ma Ma|arskoj, prigodom obnove TS Ernestinovo, dogra-dili smo i potpuno opremili dva polja 400 kV.

HEP Vjesnik: Nakon zavr{etka TS Ernestinovo, kojije Va{ jo{ neostvareni cilj?

Marijan Kalea: Radovalo bi me najvi{e da doìvim iz-gradnju velike termoenergetske jedinice u Slavoniji i Ba-ranji.

Priremila: \ur|a Su{ecSnimio: I.S.

razgovor s povodom


MR. SC. LUKA MILI I], PREDSJEDNIK UPRAVE DALEKOVODA d.d.

DALEKOVOD JE UVIJEK KORAK -DVA ISPRED DRUGIH

^LAN Kon~ar-Konzorcija bila je i tvrtka Dalekovod d.d.koja je u okviru Programa obnove TS Ernestinovo obno-vila 400, 220 i 110 kV dalekovode, odnosno: DV 400 kVErnestinovo-@erjavinec, Ernestinovo-Mladost i Ernesti-novo-Ugljevik, DV 220 kV \akovo-Grada~ac te DV 110kV Ernestinovo-\akovo/1, Ernestinovo-Osijek 1/2, Erne-stinovo-Valpovo, Ernestinovo-Vinkovci te Ernestino-vo-Na{ice. O tom opse`nom poslu i nategnutom roku odsamo 15 mjeseci, o Dalekovodu razgovaramo s njego-vim prvim ~ovjekom, mr. sc. Lukom Mili~i}em.

HEP Vjesnik: Tvrtka Dalekovod je dugogodi{njiprovjereni partner HEP-a - da tako kaèmo - u do-bru i u zlu. Koje bi specifi~ne poslove izdvojili u do-bru, a koje u zlu?

Mr. sc. Luka Mili~i}: U pravu ste. Dalekovod je nastao1949. godine izdvajanjem iz tada{nje elektroprivrede.Odlukom tada{njeg predsjednika dràve, dobio je zada}uda se osposobi za izgradnju elektroenergetskog sustava,kojega zapravo nije ni bilo. Od tada sa HEP-om, koji serazvijao i mijenjao svoje ime i organizaciju, dijelimo idobro i zlo.

Rekao bih ipak vi{e dobro, jer zla i nije bilo {to se ti~enas i na{ih me|usobnih odnosa. Mi smo se paralelnorazvijali. Naime, od 139 zaposlenih sa priru~nom radio-nicom za odràvanje "mehanizacije", ako se tako moènazvati, Dalekovod se razvio - mogu slobodno re}i - usvjetski prepoznatljivu tvrtku s izvozom u pribli`no 80 ze-malja. HEP se, pak, razvio u diva koji je ustostru~io svojemogu}nosti proizvodnje, prijenosa i distribucije elek-tri~ne energije.

Od nekada{njih nekoliko desetaka inènjera vjerujem dadanas u HEP-u radi na tisu}e visokostru~nih kadrova, {topredstavlja respektabilan stru~ni potencijal.

Kako rekoh, zla prakti~ki nije ni bilo osim onoga kad namje recesija predstavljala zajedni~ki objektivni problem, aposebno zla koje nam je donio rat na ovim prostorima. Tozlo smo svladavali na poseban na~in. Inatom! Nadljud-skim naporima! êsto se mogla ~uti poruka neprijatelja:"Ne moète vi sru{iti koliko mi moèmo popraviti, pa ma-kar i provizorno". Mi u Dalekovodu smo posebno ponosnina to razdoblje, jer smo uz pomo} HEP-a ostvarivali doi-sta skoro nemogu}e. Moram naglasiti, ~esto i na prvojcrti boji{nice, na pu{komet neprijatelja. Pri tomu, zah-valjuju}i sposobnosti i prisebnosti na{ih ljudi, nitko nijeizravno stradao od oru`ja i zbog toga sam posebno sre-tan.

Uvjeren sam da je i u HEP-u svima postalo jasno {to Da-lekovod zna~i i {to sve moè napraviti, posebno kadazapne i u izvanrednim okolnostima, tako da sam uvjerenda na{ zajedni~ki suìvot i razvoj ima i dalje dobrubudu}nost.

HEP Vjesnik: Moète li re}i da Vam je Slavonija iBaranja prirasla srcu, mo`da vi{e od drugih po-dru~ja, osobito zbog tog nagla{enog anga`manaDalekovoda u izgradnji privremenih rje{enja tije-kom rata?

Mr. sc. Luka Mili~i}: Ne! Nikako! Svaki dio "Lijepena{e" je za nas jednak. To nije nikakavo ~udo. Prvo, svakije na svoj na~in lijep. Prelijep! U svakome od tih krajevasmo bili sudionici izgradnje elektroenergetskih, pa i dru-gih, prometnih i telekomunikacijskih objekata. Svugdjesmo, zna~i, ostavili traga i dio sebe. S druge strane, sva-ki taj dio je nama omogu}io na{ kontinuirani razvoj i takonas vezao. Ono {to nas je najvi{e vezalo za sve na{e kra-jeve je neponovljivo prijateljstvo, koje smo stekli sudje-luju}i u tako zna~ajnim projektima. I to ne samoprijateljstvo sa sudionicima u projektima, nego i s lokal-nim ljudima koji su zbog svoje raznolikosti te kulturne ipovjesne ba{tine bitno razli~iti, ali nama na svoj na~indragi i prirasli srcu.

Kako vi{e voljeti Slavonca i njegov "be}arac" od dalma-tinskog ribara i njegove pisme? I zato je moj odgovor napo~etku bio tako kategori~an.

HEP Vjesnik: Je li na me|unarodnom javnom nat-je~aju za obnovu priklju~nih 400 kV, 220 kV i 110kV dalekovoda iz programa Ernestinovo izbor Dale-kovoda bio upitan?

Mr. sc. Luka Mili~i}: Mislim da nije. Dalekovod se toli-ko puta dokazao, tako da ima malo tvrtki u svijetu koje semogu mjeriti s nama kada je u pitanju rok i kvaliteta. Akotomu pribrojimo i doma}i teren, bila bi sramota da smoizgubili tu utakmicu.

Ja bih Vama, kao potpuno informiranom novinaru, mo-gao postaviti protupitanje: jeste li u HEP-u ili njegovomokruènju susreli nekoga tko je rekao da je izbor Daleko-voda bila pogre{ka investitora?

Vjerujem da su i do Vas sada u ovoj prigodi, kao i ranijeu mnogim drugim prigodama, a posebno u izvanrednimokolnostima - do{le samo pohvale na ra~un Dalekovoda,kao {to su do{le i do nas. Mi se time ponosimo, a to namdaje snagu i èlju za budu}e natje~aje.

Nastojimo uvijek pratiti razvoj i mogu}nosti drugih i bitiuvijek bolji, brì i jeftiniji. Na{a ulaganja u tehnologiju iljude nam za sada omogu}avaju da pratimo taj trend, anadam se da }e tako biti i ubudu}e.

HEP Vjesnik: Koji su va{i najve}i konkurenti i imateli ih uop}e u Hrvatskoj?

Mr. sc. Luka Mili~i}: Kakvo pitanje! Imamo ih bezbroj usvim na{im djelatnostima, od onih velikih do takozvanihtvrtki "fax i mobitel".

Velike ne}emo nabrajati i ne bojimo ih se, kako doma}ihtako i inozemnih.

Ako su tvrtke ozbiljne i rade ozbiljne kalkulacije, onda jeto pitanje sposobnosti i kapaciteta, a tu je Dalekovod to-liko jak da drugi razmi{ljaju o nama, a ne mi o njima.Malo je tvrtki koje u svom programu mogu pruìti uslugu"klju~ u ruke". Tu je Dalekovod ve} korak - dva ispredsvih. Na{e pravilo "PARS PRO TOTO" rijetko tko moèpratiti.

Opasni su oni koji ne znaju posao i javljaju se na nat-je~aje nude}i damping cijene. Tu im zakonska regulativa,koja je prema mom osobnom mi{ljenju potpuno neprim-jerena, ponekad pogoduje.

êsto se natje~aji radi toga ponavljaju, a ~esto i pro|u nanesre}u investitora, koji onda muku mu~i da takav"izvo|a~" na|e kooperante koji }e posao zavr{iti i tonaj~e{}e nekvalitetno.

Na kraju to ispadne puno skuplje od onoga {to su nudiliozbiljni izvo|a~i, a kad se gleda malo dugoro~nije i cije-ni za nekvalitetu pribroji novac za popravke, odràvanjeili, nedaj Boè, i ponovnu izgradnju - onda je to katastro-fa za sve sudionike u poslu, a posebno za investitora iprovjerene izvo|a~e. Oni drugi ionako ulaze jednokratnou takve poslove. Tragedija je {to se uvijek na|u nove "faxi mobitel" tvrtke.

HEP Vjesnik: U Va{em nadahnutom obra}anju pri-godom obiljeàvanja zavr{etka radova, transfor-matorsku stanicu ste nazvali "ljepotica", {to jemo`da za ljude koji nisu elektroenergetske prove-nijencije takav epitet za vodove, prigu{nice i tran-sformatore... neshvatljiv?

Mr. sc. Luka Mili~i}: Ve} sam Vam rekao da nema veli-ke razlike me|u objektima koje gradimo. Nije ~udnovato{to sam spomenuo "ljepoticu" u Ernestinovu.

Prvo, to je specifi~an objekt koji je bio tako uni{ten da jeizgledao sablasno. Svi oni koji su vidjeli poru{eno Erne-stinovo, ostali su malo iznena|eni da je u relativno krat-kom roku ponovno izgra|ena jo{ suvremenija i jo{ ve}atrafostanica koja ìvot zna~i.

Mi koji pamtimo razaranja i trud koji smo zajedno s he-povcima uloìli da bi Slavonija imala kakvo - takvo na-pajanje i sami smo ostali malo zate~eni kada smo se uve~ernjim satima 17. studenoga pribliìli Ernestinovu is vrlo velike udaljenosti vidjeli objekt okupan u svjetlo-sti.

A jo{ kada smo vidjeli Trafostanicu u njenom kona~nomobliku... Te{ko je bilo suzdràti divljenje i ponos {to smouspje{ni sudionici u ne~emu {to je nepravedno bilo ne-stalo kao koristan objekt, bez kojega ne moè ni Slavoni-ja, ni Hrvatska, i kao uspomena onih koji su je gradilisedamdesetih godina pro{log stolje}a. To su trenuciushi}enja kada se lako otmu izrazi poput ovoga "ljepoti-ca" - jedan objekt. Pa zar nije "ljepotica"?

To {to mi sutra moèmo i drugom objektu pri{iti sli~anepitet, to samo pokazuje koliko unosimo sebe u posaokoji radimo. Uvijek ga radimo znanjem, srcem i s ljubav-lju.

HEP Vjesnik: îme tuma~ite ~injenicu da posaonaj~e{}e obavite prije planiranog roka, {to se do-godilo i u ovom konkretnom slu~aju?

Mr. sc. Luka Mili~i}: Stvari su vrlo jednostavne. Uovom poslu smo 55 godina i nara{tajima se prenosiloznanje i spoznaja {to zna~i jedan elektroenergetski ob-jekt. To nije va`no samo za investitora koji, dakako, èlizavr{iti objekt {to prije. To je va`no za svakog ~ovjekakoji tu ìvi i radi, za svako gospodarstvo, za sve nas. A tekkad se on zavr{i prije roka, to su nemjerljive prednosti.Naime, objekt prije u funkciji zna~i vi{e novaca. Vi{e no-vaca zna~i ve}e mogu}nosti investiranja, odnosno vi{eposla za dobre izvo|a~e.

Za nas zavr{iti objekt u roku nije samo stvar prestià,nego stvar na{ega respekta prema investitoru. To je i re-

razgovor s povodom


ferenca za budu}e poslove. Na kraju, to je i manjetro{kova izgradnje, {to i nama ostavlja prostora za zaradui ulaganje u razvoj. Vidite kako se krug vrlo brzo zatvara.

Na{ cilj je daljnjim ulaganjem u tehnologiju stvoriti pre-duvjete za takve odnose, a obrazovanjem mladih kadrovastvoriti temelj u ljudskim potencijalima koji }e te odnosepreuzeti i kontinuirano unaprije|ivati.

HEP Vjesnik: Moète li u nekoliko re~enica pred-staviti Dalekovod d.d.? Osim HEP-a, koji su va{inajva`niji partneri u Hrvatskoj i u inozemstvu?

Mr. sc. Luka Mili~i}: Dalekovod je dioni~ko dru{tvo svrlo velikim temeljnim kapitalom. To je bogatstvo koje jestvoreno u ovih 55 godina na{eg poslovanja. Zaposleni ibiv{i zaposleni, njih pribli`no 900, su vlasnici 85 postoDalekovoda, s tim da niti jedna fizi~ka osoba nema vi{eod jedan posto vlasni{tva.

Takav oblik vlasni{tva osigurava nam visoki interes sva-koga za ukupni uspjeh Dru{tva, a Upravi pruàmogu}nost dono{enja primjerenih odluka, koje u sebiuvijek sadrè interes razvoja Dru{tva kako bi moglo prati-ti trendove i mogu}nosti konkurencije, a osigurava se iosobno zadovoljstvo dioni~ara.

ôvjek je uvijek na prvom mjestu, a kada on to spozna,on to nastoji vratiti dvostrukom mjerom.

Ove godine }emo ostvariti vi{e od jedne milijarde ukup-nog prihoda, {to }e nas uvrstiti na vrlo visoko mjesto lje-stvice tvrtki u Hrvatskoj. To je svake godine novi izazov.Zadovoljstvo je vidjeti svoju tvrtku tako visoko rangiranu iposebno cijenjenu od strane investitora.

Osim HEP-a, veliki investitori u Republici Hrvatskoj sunam HAC, HC, H@, tvrtke koje se bave telekomunikaci-jam. Moram naglasiti da postoji i ~itav niz manjih inve-stitora. U izgradnji objekata smo prisutni u pribli`nodeset zemalja, a najve}i investitori su nam BiH, Sloveni-ja, Njema~ka, Albanija, Rusija i Srbija.

Od na{ih proizvoda izvozimo pribli`no 50 posto proiz-vodnje i prisutni smo u pribli`no 80 zemalja svijeta. Je-dan smo od najve}ih proizvo|a~a ovjesne i spojneopreme u svijetu. To smo mi, ukratko - Dalekovod.

HEP Vjesnik: Ho}ete li mo}i na pravi na~in iskori-stiti referencu obnove dalekovoda iz projekta Erne-stinovo za daljnje poslove?

Mr. sc. Luka Mili~i}: Za nas je to samo jedna od mno-gobrojnih referenci, jer - kako sam rekao - na{ uspjehgradimo kroz tijekom dugog niza godina, a na{e planira-mo dugoro~no.

Nemamo vremena zanositi se pojedina~nim uspjesima.Na{i ljudi ~esto pakiraju opremu i strojeve i premje{tajuih na novi objekt, odnosno zapo~inju s novim izazovomdok jo{ traju sve~ana otvaranja na prethodnom objektu.Samo tako se moè uspjeti i i}i naprijed.

Na kraju ovog ciljanog razgovora, dopustite mi da iskori-stim ovu prigodu i zaèlim svim na{im investitorima, aposebno hepovcima i ~itateljima HEP Vjesnika sretanBoì} i uspje{nu novu 2004. godinu. S obzirom na to da imi u Dalekovodu rado ~itamo HEP Vjesnik, èlim sre}u iuspjeh svim dalekovoda{ima.

Na kraju, i Vama èlim uspjeh u Va{em poslu i zahvalju-jem na mogu}nosti da u HEP Vjesniku progovorim zaVa{e ~itatelje.

Pripremila: \ur|a Su{ec


SRETAN SAM JER SAM PONOVNOUÎNIO NE[TO VRIJEDNO ZA HEP,SLAVONIJU I HRVATSKUNA GRADILI[TU TS Ernestinovo i priklju~nih dalekovoda,sve konce u rukama drào je Dinko Zori}. voditelj Projektaobnove TS Ernestinovo i priklju~nih dalekovoda i glavninadzorni inènjer. Dakako, sve odluke krovnog, odnosnokoordinacijskih timova spu{tale su se u ingerenciju ljudikoji su brinuli da se to na gradili{tu i provede, da svaki ko-mad opreme do|e na svoje mjesto te da izvo|a~i jedandrugomu ne smetaju. O svemu tomu saznajemo izravno odD. Zori}a.

HEP Vjesnik: Kako ste organizirali posao na gradi-li{tu, odnosno kako je tim funkcionirao?

Dinko Zori}: Imenovani ljudi u Tim za obnovu TS 400/110kV Ernestinovo te u Tim za obnovu priklju~nih dalekovoda,dobro su pogo|eni, jer je rije~ o stru~nim, vrlo vrijednim iljudima odanim poslu. Timovi su svoje operativne sastankeodràvali najmanje jedanput tjedno, a uz ~lanove Tima izHEP-a svakom sastanku prisustvovali su i predstavniciizvo|a~a radova. Na sastancima se sva problematika razma-trala vrlo potanko, s tim da je za sve aktivnosti odre|ivan roki odgovorna osoba, odnosno analiziralo se {to je i kakou~injeno. Na taj na~in svi ~lanovi Tima su bili informirani osvemu. Uz to, nadzorni inènjeri nisu mogli napu{tati gradi-li{ta sve dok se na njima odvijala bilo kakva aktivnost.

HEP Vjesnik: S obzirom na to da je rije~ o na~elu"klju~ u ruke", je li bilo pote{ko}a u podjeli ovlasti sTimom izvo|a~a i koji su bili najve}i problemi tijekomizgradnje?

Dinko Zori}: Moram priznati da doista nije bilo nikakvihpote{ko}a u suradnji s Timom izvo|a~a, jer smo mi zapravoradili od po~etka kao jedan zajedni~ki tim koji je sura|ivaovrlo korektno. Kod obnove ovako sloènog objekta normal-no je da ima ve}ih i manjih problema, no najve}e problemesmo imali s temeljenjem nosa~a aparata i s izradom kosihkrovova na zgradama. Tu se, {to je normalno kod prisutnostivi{e izvo|a~a na jednom objektu, pojavljivalo da odre|eniposao nije ni~iji. No, zahvaljuju}i uspje{noj suradnji i teprobleme smo uspje{no rje{avali.

HEP Vjesnik: Jeste li imali dovoljno vremena za pri-preme ili ste puno toga rje{avali "u hodu"?

Dinko Zori}: Dovoljnog vremena za pripremu u praviluuvijek manjka. Ali, mi smo se na po~etku dogovorili da neinzistiramo na kompletnim izvedbenim projektima, nego dasu dovoljni separati tih projekata {to smo ih, nakon revizijekoju smo radili takore}i preko no}i, odobravali ili odbijali.Na takav na~in smo vrijeme za pripremu pojedinih radova tenarud`bu opreme skratili na najkra}e mogu}e vrijeme.

HEP Vjesnik: Elektroprojekt, Gradnja, Kon~ar-Konzor-cij... tko je ~ije ka{njenje najvi{e kompenzirao?

Dinko Zori}: Nakon ovako sjajno obavljenog posla ostajemi da sve izvo|a~e pohvalim i da im se ovim putem zahva-lim na vrlo velikom trudu i znanju, a probleme okoodre|enih ka{njenja moèmo zaboraviti.

HEP Vjesnik: Koliko je tona i kakve je opremeugra|eno u postrojenje TS Ernestinovo, odnosnopriklju~ne dalekovode?

Dinko Zori}: U obnovu TS Ernestinovo ugra|eno je ukup-no: 2.250 tona ~eli~ne konstrukcije i opreme, 4.064 pro-

stornih metara betona, 31.000 metara uèta za uzemljenje,71 tona cijevnih i uàdnih vodi~a, 371 komad pojedina~nougra|ene primarne opreme, 139 komada ormara sekundar-ne opreme i 201.000 metara signalnih i napojnih kabela

U obnovu priklju~nih dalekovoda ugra|eno je ukupno:1.197.500 kg ~eli~no re{etkaste konstrukcije, 3.072 pro-stornih metara betona, 32.300 komada izolatora, 590.000metara faznog vodi~a i 310.000 metara za{titnog uèta.

HEP Vjesnik: Koje su prednosti ugra|ene nove tehno-logije, u odnosu na tehnologiju ugra|enu prigodomizgradnje prve TS Ernestinovo?

Dinko Zori}: Sva oprema - primarna i sekundarna -ugra|ena u obnovljenu TS Ernestinovo je najsuvremenijaoprema preteìto Kon~ar - Konzorcija i ostalih proizvo|a~ai u mnogomu se razlikuje od one koja je bila ugra|ena se-damdesetih godina u prvu TS Ernestinovo. Pro{lo je 30godina, a tijekom tog razdoblja tehnika je zna~ajno napre-dovala. Pojedina~ne usporedbe, naime, zahtijevale bipuno prostora.

HEP Vjesnik: Jesu li zavr{etkom fizi~kih radova nagradili{tu prestali i razlozi za postojanje Tima?

Dinko Zori}: Na àlost, Timu za obnovu TS Ernestinovopredstoji, osim kolaudacije objekta, i isho|enje dopunegra|evinske dozvole s obzirom na napravljene izmjene.

HEP Vjesnik: Nakon uspje{nog zavr{etka takvog iz-nimno sloènog posla, kako se osje}a prvi izvr{ni

~ovjek?

Dinko Zori}: Poslije velikog zadovoljstva koje me ispunilonakon izgra|enih dalekovoda 110 i 220 kV na drvenim stu-povima i trafostanica 220/110 kV i 110/35 kV, ~iju sam iz-gradnju vodio u ratnoj 1991. i 1992. godini, koji suosigurali napajanje elektri~nom energijom isto~ne Slavoni-je, ponovno se osje}am sretno i zadovoljno {to sam u~inione{to vrijedno za HEP, za Slavoniju i za Hrvatsku.


DINKO ZORI], RUKOVODITELJ ODJELA IZGRADNJE PRPOSIJEK I VODITELJ PROJEKTA OBNOVE TS ERNESTINOVO I

PRIKLJU^NIH DALEKOVODA I GLAVNI NADZORNI IN@ENJER

MIHAJLO ABRAMOVI], DIREKTOR PRIJENOSNOG PODRU^JAOSIJEK

OD DRVENIH STUPOVA DOGLAVNE ^VORNE TO^KEOVOG DIJELA EUROPE

NAKON obnove TS 400/110 kV Ernestinovo, s pripa-daju}im dalekovodima 400,220 i 110 kilovolta (te iz-gradnje nove TS 400/220/110 kV @erjavinec) zna~ajno}e oja~ati interkonekcijska komponenta u prijenosnojmreì HEP-a. O zna~aju TS Ernestinovo, razgovaralismo s direktorom Prijenosnog podru~ja Osijek, Mihaj-lom Abramovi}em.

HEP Vjesnik: Kako je izgledala prijenosna mreàu Slavoniji i Baranji od izgradnje prve Transfor-matorske stanice u Ernestinovu do Domovinsko-ga rata?

Mihajlo Abramovi}: Izgradnjom TS Ernestinovo ipriklju~nih 400 i 110 kV dalekovoda omogu}ilo seSlavoniji i Baranji, pa i cijelom elektroenergetskomsustavu Hrvatske, pouzdano napajanje elektri~nomenergijom. TS Ernestinovo bila je povezana na zapadnidio elektroenergetskog sustava 400 kV dalekovodomErnestinovo – Tumbri te sa deset priklju~nih dalekovo-da 110 kV na TS Ernestinovo. Visokonaponska mreàbila je upetljana s mogu}no{}u dvostrukog napajanjasvih 110 kV trafostanica, osim TS @erjavinec.

HEP Vjesnik: [to je izgubljeno ratnim razaranji-ma i kako je mreà funkcionirala bez TS Ernesti-novo?

Mihajlo Abramovi}: Ratnim razaranjima od 1991. go-dine uni{tena je i oplja~kana Trafostanica Ernestinovo u80 postotnom opsegu te je uni{tena i o{te}ena tre}inasvih dalekovoda 400, 220 i 110 kV. U takvim okolnosti-ma, velikom anga`manom radnika Prijenosnog po-dru~ja Osijek, Odjela izgradnje i tvrtke Dalekovod d.d. urazdoblju od 1991. do 1993. godine, izgra|eno je pri-bli`no 30 km 110 kV dalekovoda i 10 km 220 kV dale-kovoda na drvenim stupovima te dvije privremenetransformacije 220/110 kV i 110/35 kV. Tim zahvatimaspojeni su i premo{teni te dovedeni u funkcionalnostanje preostali ispravni dijelovi dalekovoda te ostvare-na mogu}nost napajanja Slavonije i Baranje na 220 kV i110 kV naponu. Iznimno je karakteristi~an bio daleko-vod 220 kV, koji je povezivao TS Mraclin i TS \akovo, astavljen je u funkciju kao kombinacija jednog dijela 400kV Ernestinovo - Tumbri, 10 km dalekovoda na drvenimstupovima te uz poja~anu izolaciju dijela 110 kV dale-kovoda na betonskim stupovima. Meni nije poznata usvijetu takva kombinacija dalekovoda za temeljno napa-janje Slavonije i Baranje, sve do obnove TrafostaniceErnestinovo.

HEP Vjesnik: Kako se ta mreà obnavlja?

Mihajlo Abramovi}: Po~etni koraci obnove zapo~elisu 1997. godine u vrijeme mirne reintegracije isto~neSlavonije, kada su obnovljeni i pu{teni u pogon daleko-vodi Valpovo – Beli Manastir i Vinkovci – Vukovar te setime isto~na Hrvatska ponovno spojila na elektroener-getski sustav Hrvatske. Godine 1999. obnovljeni su ra-dovi nulte etape obnove, raskr~ivanjem vanjskog iunutra{njeg prostora i odvoza razorenog materijala,ogra|ivanjem i uzemljenjem ograde, uspostavom elek-tri~nog, vodoopskrbnog i kanalizacijskog priklju~ka.Gradili{te je tako bilo pripremljeno za obnovu. U ljeto2000. godine donesena je Odluka Uprave HEP-a, na~elu s predsjednikom Ivom ôvi}em te ~elnih ljudiHEP-a Prijenos d.o.o., tada{nje Direkcije za prijenos,Ivice Toljana i Miroslava Mesi}a o radikalnom i sveo-buhvatnom pristupu obnovi Trafostanice Ernestinovo ipriklju~nih dalekovoda. Prva faza obuhva}ala je nuàn iprijeko potreban dio obnove dijela 110 kV prijenosnemreè Slavonije i Baranje. Ovom odlukom je obuh-va}eno razminiranje i obnova sedam dalekovoda umreì ukupne duljine 130 km. Tim zahvatom, u vrijed-nosti 70 milijuna kuna, ublaèno je postoje}e stanjeprivremenih ratnih dalekovoda na drvenim stupovima ipredstavljalo je uvod u definitivnu obnovu TrafostaniceErnestinovo s priklju~nim dalekovodima 400 i 110 kV.Tijekom 2001. godine okon~ana je ova prva faza obnovesedam 110 kV dalekovoda. U studenom te godine, ra-spisan je me|unarodni javni natje~aj za obnovu Trafo-stanice Ernestinovo i priklju~nih dalekovoda. Izboromizvo|a~a radova Kon~ar-Konzorcij sa njegovim ~lanica-ma, zapo~ela je dugo o~ekivana obnova. Potpisan jeUgovor 13. oùjka 2002. godine u nazo~nosti tada{njegpremijera Ivice Ra~ana. U studenom 2003. godine, Tra-fostanica je obnovljena i spremna za pogon. U idu}emrazdoblju o~ekuje se njeno potpuno uklju~enje u pogonna razini 400 i 110 kV. Zbog zahtjevnih zahvata na mreì400 i 110 kV, postupno }e se pu{tati u pogon obje na-ponske razine.

HEP Vjesnik: U ~emu je specifi~nost obnoveostvarene u rekordnom roku?

Mihajlo Abramovi}: Trafostanica Ernestinovo je ob-novljena u rekordnom roku zahvaljuju}i velikomanga`manu svih sudionika, od Uprave HEP-a, predsjed-nika Nadzornog odbora HEP-a Prijenosa d.o.o. i njego-vog direktora Miroslava Mesi}a sa suradnicima, Sektoraza potporu, Odjela izgradnje na ~elu s voditeljem Timaza obnovu Dinka Zori}a, velikog broja stru~nih suradni-ka Prijenosnog podru~ja Osijek, kao i izvo|a~a radovatvrtke Dalekovod d.d. i Kon~ar – Konzorcija. Izdvojit }u

samo pojedine radove na povr{ini pribli`no 260x320 m.Po{ljun~ano je 50000 ~etvornih metara platoa, ukupnoasfaltirano 2800 ~etvornih metara pristupnih cesta i sta-za, izva|eno 344 temelja, sanirano 493 te izgra|eno886 novih temelja. Ugra|eno je 640 tona ~eli~ne kon-strukcije; opremljeno je 400 kV postrojenje s deset po-lja, 110 kV sa {esnaest polja i 35 kV s devet polja.Ugra|ena su dva transformatora po 300 MVA te pri-gu{nica od 100 MVar. Specifi~nost obnove TrafostaniceErnestinovo je u tomu da su se trebale uvaàvati posto-je}e konfiguracije na terenu, kako u 400 i 110 kV po-strojenju, tako i u gra|evinskim objektima koji su biliiznimno o{te}eni ili potpuno uni{teni. U izvedbenomdijelu Trafostanice Ernestinovo primijenjena su posebnarje{enja, jer nije bila u pitanju klasi~na izgradnja novogobjekta, nego su se uvaàvanjem postoje}eg stanja tre-bala primijeniti nova tehni~ka rje{enja i nove tehnologi-je.

HEP Vjesnik: Koliko je HEP uloìo u obnovu?

Mihajlo Abramovi}: HEP je uloìo kroz prvu fazu dijelaobnove 110 kV dalekovoda 2000/2001. godine pri-bli`no 70 milijuna kuna, a obnovom Trafostanice Erne-stinovo i priklju~nih dalekovoda jo{ pribli`no 400milijuna kuna.

HEP Vjesnik: Najavljeno je da }e godina koja jepred nama biti zna~ajna i u europskim okvirimakada je u pitanju Trafostanica Ernestinovo.

Mihajlo Abramovi}: Obnovom TS Ernestinovo, koja zapodru~je Slavonije i Baranje, kao dio elektroenerget-skog sustava prijenosne mreè Hrvatske zna~i ìvot,omogu}eno je kvalitetno i pouzdano napajanje na{ihkupaca elektri~nom energijom. Povezivanje na 400 kVnaponu na{eg elektroenergetskog sustava, omogu}enoje i povezivanje sa susjednim dràvama, Srbijom iCrnom Gorom, Bosnom i Hercegovinom te u idu}emrazdoblju izgradnjom 400 kV dalekovoda prema Pe}uhus Ma|arskom. Ovim povezivanjem omogu}eno je da400 kV interkonekcijska mreà na ovom podru~ju Euro-pe bude povezana sa cijelom regijom, uklju~uju}i Ru-munjsku, Bugarsku pa sve do Gr~ke. O~ekujemotijekom 2004. godine ostvarenje ovog povezivanja na400 kV naponu, ~ime TS Ernestinovo postaje jedna odglavnih ~vornih to~aka ovog dijela Europe.

Svega ovoga ne bi bilo bez napora Uprave HEP-a, ~elnihljudi HEP-Prijenosa d.o.o., Tima za obnovu TS Ernesti-novo, stru~nih suradnika Prijenosnog podru~ja Osijek teizvo|a~a radova svih ~lanica Kon~ar-Konzorcija.

Pripremio: Denis Karna{

razgovor s povodom


SPECIFI^NOST OBNOVE TS ERNESTINOVO JE U TOMU DA SU SE TREBALE UVA@AVATI POSTOJE]E KONFIGURACIJENA TERENU, KAKO U 400/110 kV POSTROJENJU, TAKO I U IZNIMNO O[TE]ENIM ILI POTPUNO UNI[TENIMGRA\EVINSKIM OBJEKTIMA

ZAPOÊLO UKLANJANJE PRIVREMENIH 110 kVDALEKOVODA

RU[E SE LEGENDARNIRATNI DRVENJACI!

SVI ONI 110 kv dalekovodi, koji su na svojim drvenim stupovima za Osijek i okolicu tijekom Domovin-skoga rata zna~ili spas, jer su im donosili elektri~nu energiju, ovih se dana demontiraju i to u ukupnojduljini trase od skoro 25 kilometara. Podsjetimo se da su dalekovodi, poznati i kao "ratni", podizani uvrijeme najè{}ih bombardiranja slavonske metropole 1991. i 1992. godine. U to vrijeme opasnosti, unjihovom postavljanju sudjelovali su nerijetko stavljaju}i i svoj ìvot na kocku, uz tvrtku Dalekovod iradnici Prijenosnog podru~ja Osijek.

Naime, tvrtka Dalekovod Zagreb u lipnju 2003. godine obnovila je sve dalekovode u Programu obnoveTransformatorske stanice Ernestinovo, prespojeni su ~eli~no-re{etkasti dalekovodi ispred TS Ernestino-vo, i spojeni u TS. Na taj su na~in svi 110 kV dalekovodi na drvenim stupovima, koji su izgra|eni za Do-movinskog rata, stavljeni izvan funkcije i zapo~elo je njihovo ru{enje.

- Prvi dalekovod ima ratni naziv 505/4 koji je spajao TS Osijek I sa TS Na{ice, sada se ru{i. Nakon ski-danja faznih vodi~a, reù se drveni stupovi, a ukupna je duljina toga voda 4,9 kilometara. Slijede ru{enjedalekovoda ratnih oznaka 505/1 duljine 3,7 km, 505/2 duljine 8,4 km i 505/3 duljine 4,6 km. Dalekovod505/5 u duljini od 4,7 km sru{en je pro{le zime. Ukupna duljina predvi|ena za ru{enje je 21,6 km, ~emumoèmo dodati i 4,7 km dalekovoda 505/5, pa dolazimo do duljine od skoro 25 km. Time bi svi 110 kVdalekovodi na drvenim stupovima u okolici Osijeka bili sru{eni. Zavr{etak ovih radova predvi|en je zavelja~u 2004. godine, rekao nam je Nikola Jaman, rukovoditelj Odjela odràvanja PrP Osijek.

Do stavljanja dalekovoda Ernestinovo - @erjavinec pod 400 kV napon u funkciji }e ostati samo 200 kVdalekovodi na drvenim stupovima i to ratnih oznaka 1505/3 u duljini od 12,2 km i 1505/2 duljne 600metara.

Istodobno s tim radovima zapo~elo je ru{enje transformatorske stanice 110/35 kV, ratne oznake 505Osijek Retfala.

- Demontaà sekundarne opreme na toj TS je zapo~ela, a demontaà visokonaponske opreme i prijevoztransformatora 22 MVA u TS Valpovo obavit }e se u sije~nju 2004. godine. Svu demontaù na TS Valpo-vo obavljaju radnici na{eg Odjela za odràvanje, saznajemo od N. Jamana.

Ru{enjem va`nih, izdr`ljivih drvenjaka, zatvara se jedna dragocjena stranica domi{ljatosti i kreativnostiljudi iz ratne povijesti prijenosa elektri~ne energije u Slavoniji i Baranji.

Denis Karna{

doga|aj

I posljednji vodi~DV 110 kV 505/4nestaje s trase

Dalekovod 110 kV505/4 izgra|en ti-jekom rata odlaziu povijest

RAZMJENA ISKUSTVA NOVOG ISTAROG RUKOVODSTVAPREDSJEDNIK Uprave HEP-a Ivo ôvi} bio je u prigodi upoznati slavon-ske znalce koji su dugo godina rukovodili Elektroslavonijom, tvrtkomkoja je objedinjeno skrbila o proizvodnji, prijenosu i distribuciji elek-tri~ne energije i o distribuciji plina te bila uzor dobro organizirane i prim-jereno stru~no utemeljene organizacijske jedinice negda{njeg ZEOH-a.

\.S.

PONOSNI[OKAC

KADA do|ete uTS Ernestinovo,susrest }ete se sponosnim [ok-cem koji }e vamna vratimazaèljeti dobro-do{licu, svegazdravlja i vese-lja, onako kakoto [okci ~ine -otvorenoga srcai po{tovanja zasvakog dobro-namjernika.

\.S.

^LANOVI POSADE TS ERNESTINOVOPRIGODOM sve~anosti zavr{etka obnove TS Ernestinovo, me|u mnogo-brojnim gostima najvi{e uo~ljivi su bili na{i radnici u odorama HEP-a,koje se zbog ìvopisnih boja prepoznaju nadaleko. To su ~lanovi posadekoja }e skrbiti o obnovljenom postrojenju: Zlatko Divi}, Ivica Kusec, Kru-no Bu~anac i Benedikt Bodi{.

\.S.


DALEKOVOD OTVORIO CINÂONICU U DUGOM SELU

KONKURENTNI I NASVJETSKOM TR@I[TUPREDSJEDNIK Republike Hrvatske Stjepan Mesi} je 19.prosinca 2003. godine pustio u rad cin~aonicu tvrtke Da-lekovod, izgra|enu u Dugom Selu pokraj Zagreba. Cin~ao-nica, jedna od najsuvremenijih u Europi, omogu}it }ecin~anje proizvoda Dalekovoda ali i proizvoda svih metalo-prera|iva~a iz {ire regije. Potpuno automatizirano postro-jenje, kapaciteta 30 tisu}a tona godi{nje, s mogu}no{}ucin~anja elemenata duljine do 12,5 metara, po{tujevrhunske standarde u za{titi okoli{a. Ukupno ulaganje,ostvareno kreditom Zagreba~ke banke, iznosi 22 milijunaeura, a zavr{eno je u roku od 18 mjeseci.

Dimenzije kade u velikom pogonu (13000x1800x2800mm) omogu}avaju cin~anje vrlo velikih proizvoda. Malipogon, potpuno automatiziran, predvi|en je za cin~anjevij~ane robe i drugih komada dimenzija do 600 mm. Rad ucin~aonici se trenuta~no odvija u jednoj smjeni sa 70 rad-nika, a planira se da }e uskoro u dvije smjene tu raditi njihstotinu. Cin~aonica je organizirana kao dru{tvo s ogra-ni~enom odgovorno{}u u stopostotnom vlasni{tvu Dale-kovoda d.d. Zagreb.

- Otvorenje proizvodnog pogona s najsuvremenijom svjet-skom tehnologijom je prekretnica koju smo o~ekivali, na-glasio je predsjednik S: Mesi}. - Svi su do sada uHrvatskoj zazirali od ulaganja u proizvodnju, kapital je dola-zio preteìto u banke i hotele. Ovo je poziv svima da to ~ine,da od isklju~ivo uvozne dobijemo izvozno orijentiranu pri-vredu. êstitaju}i dioni~arima i managementu Dalekovodakoji je, kako je ocijenio, imao viziju, Predsjednik je izrazioèlju da proizvodnja i izvoz budu put kojim }e Hrvatska i}i.

Izgradnjom cin~aonice ostvaren je dugogodi{nji san svihdalekovoda{a, jer je time zaokruèna cjelokupna proizvod-nja Dalekovoda. Sa svojim proizvodima on sada postajekonkurentan i na svjetskom trì{tu, izdvojili su predstavniciove tvrtke ~ije poslovanje obuhva}a projektiranje, proiz-vodnju, izgradnju i inènjering elektroenergetskih objekata

visoke, srednje i niske naponske razine, ovjesne i spojneopreme za dalekovode, metalnih konstrukcija za stupove ihale, opreme za autoceste i èljeznice te reflektorskih i an-tenskih stupova za {portska borili{ta i GSM operatore.

"Posljednjom rje~ju tehnike" nazvao je ovaj objekt Vinko]urkovi}, voditelj projekta izgradnje cin~aonice. Velikidio sredstava, posebno je izdvojio, uloèn je u za{tituokoli{a. Primijenjena je najsuvremenija svjetska tehnolo-gija te svi procesi zadovoljavaju najstroè europske pro-pise u pogledu za{tite okoli{a i za{tite na radu. Svasredstva za ~i{}enje i pripremu robe za cin~anje se recik-liraju te nema nikakvih ispu{tanja opasnih tvari u okoli{.

- Ovaj zahtjevan proizvodni objekt bila je jedna od "kockicau mozaiku" Dalekovoda koja je nedostajala, a sada jesnaàn poticaj njegovom daljnjem razvoju, ocijenio je mr.sc. Luka Mili~i}, predsjednik Uprave Dalekovoda. Kako jerekao, otvorenje cin~aonice imat }e pozitivne u~inke i na

ostale metaloprera|iva~e u Hrvatskoj. Dalekovod, naglasioje, èli postati vode}a tvrtka u svojoj djelatnosti u ovomdijelu Europe te }e stalno ulagati u razvoj. U praksi }e, re-kao je mr. sc. L. Mili~i}, nastojati potvrditi slogan koji jepratio sve~ano otvorenje cin~aonice: "Vrijednost je u traj-nosti".

Tatjana Jalu{i}

koraci


"ZA 1000 RADOSTI"

PRIKUPLJENO 1,6 MILIJUNA KUNAO TIJEKU akcije Za 1000 radosti Hrvatskog Caritasa na Konferenciji za novinare, odràne 10.prosinca 2003. godine u Tajni{tvu Hrvatske biskupske konferencije, govorili su zadarskinadbiskup mons. Ivan Pren|a, predsjednik Hrvatskog Caritasa i Mario Bebi}, ravnatelj Hrvat-skog Caritasa. Tada je re~eno da se vi{e od 50 uglednih hrvatskih tvrtki uklju~ilo u ovu akci-ju, me|u kojima je i Hrvatska elektroprivreda te da se na donacijski se telefon javilo vi{e od90.000 ljudi.

Umjesto nekontroliranog tro{enja, ljudi bi trebali imati vi{e sluha za plemenitost darivanja,naglasio je mons. Ivan Pren|a. Tom prigodom je najavljena donacija i prodaja 1000 sadnicaHrvatskih {uma 13. prosinca, ru~ak za 1000 obitelji 14. prosinca u organizaciji HrvatskogCaritasa i Hrvatske obrtni~ke komore te zavr{etak akcije s koncertom Prljavog kazali{ta 21.prosinca pred zagreba~kom Katedralom. Gra|ani mogu jo{ uvijek pozivom na donacijski te-lefon broj 060 801 801 darovati 3,66 kuna.

Na kraju naglasimo da se ovom plemenitom akcijom ukupno prikupilo 1,6 milijuna kuna,kojima }e se pomo}i najugroènijim obiteljima u Hrvatskoj. Time je jo{ jedanput potvr|enoda u Hrvatskoj postoji izniman senzibilitet za siroma{ne koji trebaju pomo}, jer ljudi se radoodazivaju na ovakve organizirane akcije.

D. Jurajev~i}Vi{e od 50 uglednih tvrtki, me|u kojima i HEP, uklju~ilo se u akciju Za 1000 radosti

Cin~aonica u Dugom Selu izgra|ena je prema naj-vi{im svjetskim standardima

PredsjednikRepublikeStjepanMesi} te Vin-ko ]urkovi} imr. sc. L.ukaMili~i} iz Da-lekovoda pri-godomsve~anog ot-vorenjacin~aonice

Glavni izvo|a~i:projekt i isporuka tehnolo{ke opreme: GIMECOS.p.A., Milanoarhitektonsko gra|evinski projekti: WITTING d.o.o.,Zagrebgra|evinski radovi: TEHNIKA, Zagreb, s kooperanti-maizrada i montaà ~eli~ne konstrukcije te motaà teh-nolo{ke opreme: Dalekovod d.d., Zagreb

PU[TEN U RAD CUP BUZET

JO[ JEDAN KORAK DO SDV ISTRADUGOGODI[NJA te`nja i plan u DP Elektroistri je izgradnjaSustava daljinskog vo|enja (SDV), koji }e obavljati funkcijunadzora i upravljanja elektroenergetskom mreòm na razini10,20 i 35 kV na podru~ju cijele Istre. Prva faza za ostvarenjetog kona~nog cilja je izgradnja centara daljinskog upravljanja(CUP) po pogonima.

U kona~noj fazi CUP-ovi pogona }e se preko jedinstvene pro-cesno - poslovne informati~ke mreè povezati na SDV u Puli.

Upravljanje 10 i 20 kV mreòm u pojedinom pogonu tijekomradnog vremena obavlja CUP pogona. Izvan radnog vremenaupravljanje mreòm svih pogona preuzima SDV u Puli.

Izgradnjom CUP-ova smanjuje se broj i trajanje prekida kodpotro{a~a, sigurnije i brè mijenjaju se uklopna stanja mreè ufunkciji najekonomi~nijeg prijenosa snage i kod planiranih ineplaniranih radova. Sanacija mreè uslijed prekida zbog ha-varija u TS svodi se na puno kra}e vrijeme nego do sada.Energetske analize kori{tenjem podataka iz SCADA sustava bit}e puno kvalitetnije.

NAKON CUP-a U BUZETU NA REDU SULABIN I ROVINJ

Do sada su izgra|eni CUP-ovi u Puli, Pore~u, Bujama i Pazinu,a uo~i zavr{etka ove kalendarske godine, pu{ten je u pogonCUP Buzet. Jo{ preostaje izgradnja CUP -a u Labinu i Rovinju.

Naime, na prelasku iz osamdesetih u devedesete godine, bu-zetski dio istarskog distributera pre{ao je na 20 kV napajanje.Bilo je to u dvije faze - 1989. i 1992. godine. Do danas jedinoje to podru~je u Elektroistri s 20 kV naponom. Me|utim, sadana taj napon prelaze intenzivno i ostali pogoni.

OPTI^KI PRSTEN ISTRE OBUHVATIT ]E SVETS 110/X kV I POGONE ELEKTROISTRE U

JEDINSTVENOJ MRE@I HEP-a

Opremu za buzetski CUP isporu~io je Kon~ar-KET, a sastoji seod dvostrukog ra~unalskog sustava (glavno - pri~uvno) indu-strijskoga tipa, sustava skretnica i UKV radio opreme. SCADAsustav je PROZA R/F, proizvodnje tako|er Kon~ar-KET.

U ovoj fazi CUP Buzet upravlja s TS 20/0,4 kV Ro~ i TS 20/0,4kV Hotel Mirna, koje su povezane simplex radio vezom prekodigipitora @bevnica.

Za 2004. godinu, u planu je uklju~ivanje u CUP Buzet TS35/20 kV Buzet (opti~kim nitima), TS 20/0,4 kV Ljevaonica,TS 20/0,4 kV Sv. Stjepan i TS 20/0,4 kV Fontana koje }e sepovezati na postoje}u simplex radio mreù. Nakon toga obav-ljat }e se upravljanje bitnim linijskim rastavlja~ima i bitnim TS20/0,4 kV.

Tako|er je u planu povezivanje CUP-a Buzet na SDV Pula (u ti-jeku je povezivanje CUP-a Pore~ na pulski SDV). U prvoj fazipovezivanje }e se odvijati postoje}om HT mreòm - frame re-lay.

U kona~noj fazi (2004/05.) izgradit }e se opti~ki prsten Istre,koji }e povezivati sve trafostanice 110/x kV i sve pogone Elek-troistre u jedinstvenu opti~ku mreù HEP-a.

Prigodom pu{tanja u rad CUP-a Buzet, toga je dana otvorenInformati~ki centar u Buzetu, smje{ten u negda{njoj prostorijiza sastanke Pogona Buzet, a suvremeno opremljena u~ionicaotvorena je za 30 studenata s buzetskog podru~ja Visoke teh-ni~ke {kole u Puli - Politehni~ki studij.

Elektroistra je, ustupiv{i svoj prostor mladima, pomogla ustvaranju boljih uvjeta njihovog studija, dok su opremu dodi-jelili razli~iti sponzori.

Ruà @mak

novo

Vladimir Mo{nja,rukovoditeljOdsjeka vezaElektroistre prigo-dom sve~anostipu{tanja u radCUP-a Buzet

Suvremenoopremljena u~io-nica za bolje uv-jeti studiranjazahvaljuju}i Elek-troistri i razli~itimsponzorima

25

[VICARSKA LICENCA ODLAZI NA KORÛLU

MALA TVRTKA ZA VELIKI POSAO

U Vije}nici grada Dubrovnika 12. prosinca biljeìmozna~ajan poslovni doga|aj kojem su prisustvovali:pomo}nik ministra za inozemna ulaganja u Ministarstvuvanjskih poslova Svjetlan Berkovi}, ùpan Dubro-va~ko-neretvanske ùpanije Ivan [prlje, pro~elnik ùpa-nijskog Upravnog odjela za gospodarstvo ipoduzetni{tvo Branko Negodi}, predstavnici gospodar-ske i obrtni~ke Komore, HEP-a, Grada i @upanije. Ovoli-ku pozornost zasluìo je dolazak do sada najve}e{vicarske investicije, ne samo u Dubrova~ko-neretvan-sku ùpaniju, nego u Hrvatsku uop}e. Za nju se svojimreferencama i iznimnim zalaganjem izborila jedna malatvrtka, ELRA iz Vele Luke na Kor~uli. Kako joj je touspjelo, duga je pri~a, koja se ve} nekoliko godina od-vija na relaciji Vela Luka - Njema~ka - [vicarska.

POÊLI S NIJEMCIMA, NASTAVILI SA[VICARCIMA

Poduzetnik Ante Radovi} kupio je, prije nekoliko godi-na, Tvornicu elektronskih ure|aja (TEU) u ste~aju. Na-kon podmirenja svih potraìvanja obnovio ju je, nazvaoELRA i potpisao Ugovor o kooperaciji s njema~komtvrtkom Siemens. Prema tom ugovoru, njema~ki div isvjetski lider u proizvodnji elektroopreme, ustupio jevelalu~koj tvornici ve} kori{tenu traku za proizvodnjudvotarifnih trofaznih brojila prema svojoj licenci. Tako jesa trideset radnika, u listopadu 1997. godine, zapo~elaproizvodnja, odnosno sklapanje mjernih ure|aja oduvezenih dijelova. Me|utim, zbog strukturalnih promje-na u Siemensu, koji odustaje od ovog dijela svog proiz-vodnog programa, ELRA se ponovno na{la na raskri`ju.Izme|u dva puta, od kojih jedan vodi u ste~aj, a drugizna~i isplivati i opstati, vlasnik i direktor Ante Radovi}jo{ jedanput je pokazao svoj poduzetni duh i ustrajnostda o~uva vrijedna radna mjesta i mladim ljudima osigu-ra egzistenciju na rodnom otoku. Mnogobrojni poku{ajida se prona|e novi respektabilni poslovni partnerkona~no su sretno ostvareni. Dobra vila za velalu~kutvornicu ovoga puta bila je {vicarska tvrtkaLANDIS+GYR, prva u proizvodnji mjernih ure|aja usvjetskim razmjerima. U konkurenciji nekoliko hrvatskihtvrtki, ELRU su, bez dvojbe pedantni {vicarski stru~njaci

procijenili najozbiljnijim i najspremnijim potencijalnimpartnerom u ovom dijelu Europe.

[VICARSKA LICENCA JAMÎ I[VICARSKU KVALITETU

Na sve~anom potpisivanja ugovora izme|uLANDIS+GYR-a kojeg je zastupao Peter Kessel, do-predsjednik tvrtke i ELRE, koju je predstavljao vlasnik idirektor Ante Radovi}, sve je odisalo dobrim namjera-ma i optimizmom i u ove predblagdanske dane donijelonadu u razvoj, ne samo na{eg turizma ve} i malog isrednjeg poduzetni{tva, bez kojeg nema postojanoggospodarstvenog procvata. Uzvanicim se prvi obratioAnte Radovi} ponosan na uspjeh svoga malog tima kojije u Hrvatsku privukao licencu kojom }e mo}i opskrblji-vati hrvatsko i trì{ta susjednih dràva. Kao najva`nijeje izdvojio mogu}nost da se, uz postoje}ih trideset, vrlobrzo zaposli i dodatnih dvadeset mladih stru~njaka.

Dopredsjednik tvrtke LANDIS+GYR Peter Kessel tomprigodom je rekao:

- Drago mi je da sam danas ovdje s vama i da razlogna{eg susreta nije turisti~ke naravi ve} konkretan posao,kooperacija s ELROM. LANDIS+GYR ima dugu suradnjuna podru~ju biv{e Jugoslavije, pa sam ponosan da ovomkooperacijom nastavljamo tu tradiciju, kako s HEP-om,tako i s drugim klijentima. Povijest na{e tvrtke po~inje pri-je vi{e od sto godina kada smo je 1896. godine osnovaliu srcu [vicarske. Premda smo imali vi{e programa, glav-ni nam je bio proizvodnja elektri~nih brojila. Kretanje kapi-tala je dovelo do toga da smo 1998. godine prodaniSiemensu, ali 2002. godine smo u~inili korak natrag i po-novno samostalno djelujemo kao vode}i svjetski proiz-

vo|a~ mjernih ure|aja. Formula na{eg uspjeha je u spojutehni~kih inovacija i najsuvremenije tehnologije i za-jam~ene {vicarske kvalitete. Raduje nas suradnja s Hrvat-skom i s va{om tvrtkom. Uskoro otvaramo i ELRIN ured uZagrebu, koji }e nam omogu}iti neposrednije i efikasnijekontakte s kupcima.

PRIJAM KOD GRADONAÊLNICE

Neposredno prije potpisivanja ugovora, predstavnike{vicarske tvrtke (Petera Kessela, dopredsjednika i Breti-slava Mestana, direktor prodaje za ovaj dio Europe),Svjetlana Berkovi}a, pomo}nika ministra, Antu Rado-vi}a, direktora ELRE i Miroslava Mesi}a, direktora HEP -Prijenosa d.o.o., je primila gradona~elnica DubrovnikaDubravka [uica. U kra}em razgovoru informirala je ino-zemne goste o obnovi turisti~kih kapaciteta u Gradu,kao i o prometnoj izoliranosti ove regije te ih pozvala daposjete ovaj jedinstveni grad i u ljep{im vremenskimuvjetima. Gradona~elnicu su uzvanici upoznali s poje-dinostima Ugovora koji donosi vrijednu investiciju uDubrova~ko-neretvansku ùpaniju.

KUPUJMO HRVATSKO !

[to poru~iti svima onima koji su potencijalni kupciELRINIH proizvoda, prvenstveno HEP-u i to njegovoj di-stribucijskoj djelatnosti? Kao ro|ena velalu{ka, osobnoim èlim puno poslovne sre}e i da uspiju na svom mu-kotrpnom putu, a kao novinar HEP-a citirat }u sloganHrvatske gospodarske komore, sro~en u dvije jednostav-ne, ali obvezuju}e rije~i koje nam jedino mogu donijetikvalitetniju i sigurniju budu}nost: Kupujmo hrvatsko!

Marica @aneti} Malenica

iskorak


ELRA RADI VE] SEDAM GODINA I OPSKRBLJIVALA JE HEP MJERNIM URE\AJIMA, A DOBIVANJEMLICENCE OD LANDIS+GYR-a, LIDERA U PROIZVODNJI OVIH URE\AJA, MO]I ]E PONUDITIVRHUNSKI PROIZVOD, KAKO HEP-u, TAKO I OSTALIM PARTNERIMA

Sve~ano potpisivanjeUgovora izme|uLANDIS+GYR, kojeg jezastupao Peter Kessel,dopredsjednik tvrtke iELRE, koju je predstav-ljao vlasnik i direktorAnte Radovi}

Sudionikesve~anogpotpisivanjaUgovora pri-mila je gra-dona~elnicagrada Du-brovnika Du-bravka [uica

REKLI SU...

SVJETLAN BERKOVI], pomo}nik Ministra za vanjskeposlove:

- Ovo je jedna od prvih licenci koja dolazi iz inozemstvai, prema rije~ima {vicarskog veleposlanika u Hrvatskoj,koji je u zadnji trenutak bio sprije~en biti ovdje s nama,ovo je do sada najve}e {vicarsko ulaganje u na{oj zem-lji. Ja sam posebno sretan {to kapital odlazi u Velu Luku,odakle sam podrijetlom.

BRANKO NEGODI], pro~elnik Upravnog odjela za go-spodarstvo i poduzetni{tvo Dubrova~ko-neretvanskeùpanije:

- Samo osnivanje ELRE prije nekoliko godina u oto~nommjestu i zapo{ljavanje tamo{njeg stanovni{tva bio je do-bar poslovni potez. Osnovna slabost njihove suradnje sa"Siemensom" je bila u tomu {to nisu imali svog udjela uproizvodnji mjernih satova, ve} su ih samo sastavljali. Toje onemogu}avalo izvoz uz povoljnije uvjete na trì{tebiv{e Jugoslavije, pa im je konkurencija prijetila i vjero-jatno bi se bili uskoro ugasili. Ovo dana{nje sklapanjeugovora o poslovnoj suradnji sa [vicarcima omogu}avaim ugradnju i odre|enog broja doma}ih elemenata u

novi proizvod, ~ime on dobva status hrvatskog proizvo-da, pa samim time i povla{teni izvozni poloàj za svedràve biv{e Jugoslavije. A kada velalu~ki proizvod po-stane konkurentan u izvozu, proizvodnja }e postati eko-nomski opravdana i omogu}it }e otvaranje novih radnihmjesta, ~ime je tvrtki ELRA osigurana obe}avaju}abudu}nost. Ako se dokaù kvalitetom, u {to osobno nedvojim, ELRI se pruà mogu}nost da postane dobarpartner inozemnim investitorima te da preuzme glavnuproizvodnu i distributivnu ulogu na podru~ju biv{e Ju-goslavije, pa i {ire.

MIROSLAV MESI], direktor HEP- Prijenos d.o.o.:

- Mogu samo re}i da je HEP otvoren za suradnju. Miove proizvodu kupujemo ve} trideset godina i to od ino-zemnih proizvo|a~a, a to {to }emo sada imati idoma}eg proizvo|a~a svakako }e utjecati na na{edaljnje odluke. Uz jednaku kvalitetu doma}i proizvodmogao bi biti jeftiniji, a time i konkurentniji, a to su krite-riji bitni za nabavu.

PETER KESSEL, dopredsjednik tvrtke LANDIS+GYR:

- Hrvatska je za nas vrlo va`no trì{te za mjerne ure|aje izato smo sretni {to moèmo zapo~eti suradnju s tvtkom

iz Vele Luke. Oni }e proizvoditi na{e trofazne elek-troni~ke ure|aje, a to }e donijeti nova radna mjestana lokalnoj razini. Ponosni smo {to prvi ostvaruje-mo suradnju u tom podru~ju. Nadamo se da }emoudovoljiti kriterijima HEP-a i podmiriti njihove po-trebe na obostrano zadovoljstvo. Ra~unamo naHEP i na{u suradnji koja }e se, nadamo se,uspje{no razvijati.

ANTE RADOVI], vlasnik i direktor tvrtke ELRA:

- ELRA radi ve} sedam godina i opskrbljivala jeHEP mjernim ure|ajima. Dobivanjem licence odLANDIS+GYR-a, lidera u proizvodnji ovih ure|aja,mo}i }emo ponuditi vrhunski proizvod, kakoHEP-u, tako i partnerima u dràvama biv{e Jugo-slavije. Na{a proizvodna suradnja temelji se nanajsuvremenijoj tehnologiji koja zadovoljava svesada{nje zahtjeve struke, a anticipira i budu}e. Ovoje tek prvi na{ korak. U planu nam je i pruànje ser-visnih usluga za ove ure|aje te dobivajanje pravana prodaju opreme za ba`darnice, kao i pro{irenjeproizvodnog programa na mjerne ure|aje za topli-narstvo.


Pogoni tvrtke ELRA iz Vele Luke koji rade ve} sedam godina i opskrbljuje HEP mjernim ure|ajima, a do-bivanjem licence LANDIS+GYE mo}i }e ponuditi vrhunski proizvod

SPLITSKA SLU@BA ZA IZGRADNJU I USLUGE DP-a U HE SENJ:ZAMJENA KABELSKE GLAVE 110 KV

KORISNA SURADNJAPROIZVODNJE I DISTRIBUCIJE

POÊTKOM prosinca Slu`ba za izgradnju i usluge DPElektrodalmacija Split primila je poziv iz PP HE Zapad -Pogon HE Senj s upitom moè li popraviti ili zamijeniti ka-belsku glavu 110 kV, tip ABB Kabeldon APEC 1452 B, upolju G 2 - faza "R". Slu`ba je potom poslala Matu Miji}a,svog stru~njaka, na uvi|aj i procjenu kvara te obilazak

skladi{ta kako bi se utvrdilo da Elektrana posjeduje rezer-vnu kabelsku glavu i dostatne rezerve kabela na sinusoida-ma u njenom tunelu. I, dakako, nakon netom obavljeneizrade kabelskih zavr{etaka istoga tipa, a jo{ vi{e napon-ske razine - 220 kV - u HE Zaku~ac, zaklju~eno je da rad-nici splitske Slu`be to mogu izvesti.

@URAN POSAO PRIJE VELIKIHDOTOKA

@urno je okupljena ~etvero~lana stru~na ekipa: ZoranKrn~evi}, Vinko Brali}, Miro Zebi} i ve} spomenuti M.Miji}. Razlozi za veliku ùrbu, prema rije~ima direktoraPogona HE Senj Josipa Brklja~i}a, su veliki dotoci i na-punjene derivacije sustava Hidroelektrane, a samim time iprijetnja od mogu}eg prisilnog prelijevanja. Stoga je upetak ujutro zapo~elo skidanje starog kabela s postolja,osloba|anje pri~uvnog kabela sa sinusoida i pripremazavr{etka kabela za popravak. Mjesto rada je, kako smo ra-nije spomenuli, polje generatora 2. Tijekom subote je fazapripreme zavr{ena i to navla~enjem deflektora za obliko-vanje polja i postavljanjem na postolje, a potom se navuk-lo porculansko tijelo na glavu i postolje i stavljeno jesilikonsko ulje u kabelski zavr{etak. On je zatvoren, a na-kon sat vremena - kada su ljudi iz Hidroelektrane spojilizavr{etak na postrojenje - generator je sinkroniziran namreù i pu{ten u rad. îtav je ovaj radni proces budno i sosje}ajem pune odgovornosti pra}en okom doma}ina,posebice rukovoditelja Pogona Daria [krgati}a i zamjenikaposlovo|e elektroodràvanja Mile Prpi}a.

Ono {to mi jo{ moèmo spomenuti je da je ovaj ozbiljanposao obavljen u nepuna dva dana (ali odra|ena do ve~er-njih sati), na obostrano zadovoljstvo njegovih sudionika ida sigurno zna~i po~etak jedne prave poslovne suradnje.

- Najzna~ajnije u svemu ovomu je da se pokazalo kako na{iljudi mogu kvalitetno i brzo servisirati najsloènije posloveiz montaè elektroenergetske opreme i pribora te da namangaìranje vanjskih stru~njaka nije uvijek nu`no, zaklju~ioje M. Miji}.

Vero~ka Garber

HEP HEP-u

OZBILJAN POSAO OBAVLJEN U NEPUNA DVA DANA (ALI ODRA\ENA DOVEÊRNJIH SATI) NA OBOSTRANO ZADOVOLJSTVO NJEGOVIH SUDIONIKASIGURNO ZNAÎ POÊTAK JEDNE PRAVE POSLOVNE SURADNJE

28

Nova kabelska glava 110 kVProboj 110 kV kabela na spoju izolacije i poluvodlji-vog spoja

Zoran, Vinko i Miro pripremaju kabel za izgradnju kabel-skog zavr{etka

OBNOVLJENA TS 35/10(20) kV LASLOVO

SUVREMENA TEHNOLOGIJA JAMÎPOUZDANOST POSTROJENJATIJEKOM Domovinskoga rata znatno o{te}ena TS35/10 kV Laslovo potpuno je obnovljena i pu{tena urad 19. prosinca 2003. godine. Transformatorsku jestanicu u rad pustio doajen Elektroslavonije sada umi-rovljenik, Vlado Pavlov, a na prigodnoj su sve~anostisve nazo~ne pozdravili direktor DP ElektroslavonijaDamir Karavidovi} i rukovoditelj Slu`be za tehni~keposlove Viktor Klari}.

Ukupna vrijednost investicije iznosi pribli`no tri miliju-na kuna, a od idejnog rje{enja, projektiranja doizvo|enja elektromonta`nih radova sve su obavili radni-ci Elektroslavonije Osijek s kooperantima KONÂR -KET, INEM, Dalekovod Zagreb i osje~kim gra|evinskimtvrtkama.

Na sabirnice 10 kV priklju~eno je pet, preteìto zra~nihdalekovoda od kojih ~etiri opskrbljuju kupce na po-dru~ju DP Elektroslavonija, a to su izvodi za Ernestino-vo, Laslovo, Hrastin i Vrbik, dok se izvodom za Podrinjeopskrbljuju kupci s podru~ja DP Elektra Vinkovci.Obnovom je obuhva}eno glavno postrojenje na 35 kV i10(20) kV strani s vakuumskim prekida~ima, a dosa-da{nja 10 kV oprema je zamijenjena sa 20 kV opremomu jednakim dimenzijama. Tako|er su izolirani vanjskipriklju~ci energetskih transformatora 35/10 kV, za

za{titu postrojenja od kvarova koje mogu uzrokovatiptice i male ìvotinje. Sekundarni sustav nadzora,elektri~nog upravljanja, mjerenja, relejne za{tite, au-tomatike te alarmne signalizacije ostvaren je mikro-procesorskom tehnikom s terminalima polja REF 541.Sustav pomo}nog istosmjernog napona ~ine visoko-frekventni ispravlja~i u paralelnom radu i zatvoreneolovne aluminijske baterije. Komunikacijsko poveziva-nje TS Laslovo - DUC Osijek ostvareno je svjetlovod-nom vezom.

Obnovljeni su i dalekovodi 35 kV od napojne staniceOsijek 2, preko Ernestinova do Laslova, ukupne duljine18 km. Tim rje{enjima u ovo je postrojenje ugra|enanajsuvremenija tehnologija danas poznata u Europi, pa}e se znatno pove}ati pouzdanost i raspoloìvost po-strojenja i sigurnost opskrbe kupaca elektri~nom ener-gijom. S obzirom na to da se objekt sada nalazi usustavu daljinskog vo|enja, prekidi u isporuci elek-tri~ne energije svest }e se na najmanju mogu}u mjeru.

D. Karna{

novo zamijenilo staro


ZAMIJENJEN PODMORSKI 20 kV KABEL TS PUNTA CORRENTE - TS CRVENI OTOK

OÛVANO PRIOBALJE I PODMORJEPUNTA Corrente nalazi se u prelijepom parku prirode uRovinju, ~ijem se ure|enju poklanja posebna pozornost.Vra}a mu se sjaj iz vremena kada su plemenita{i iz vilana Crvenom otoku dolazili u svoje konju{nice i jahali pe-rivojem.

Izme|u Punte Corrente i Crvenog otoka jo{ 1986. godinepoloèn je podmorski jednoìlni kabel, a duljina pod-morskog dijela trase iznosi 550 metara. U tijeku skorodva desetlje}a, zbog ko~arenja brodica i nepropisnogsidrenja te ja~ih morskih strujanja (naziv corrente zna~istrujanje) dolazilo je do fizi~kog o{te}ivanja kabela, paga je trebalo zamjeniti kako bi se osiguralo kvalitetno na-pajanje hotela koji se nalaze na Crvenom otoku. Vlasnikhotela je Jadran - turist koji je i investitor zamjene starogi polaganja novog podmorskog kabela. Prema granskojnormi HEP-a izabran je podmorski kabel XHE40/2312(20)24 kV 3X70/16mm2 Cu.

S obzirom na to da se dio gra|evinskih radova trebao iz-voditi u parku prirode kako se obala ne bi devastirala, pri-mijenjen je novi na~in bu{enja podmorja i priobaljaspecijaliziranim strojevima (takve strojeve za bu{enje uHrvatskoj jedino ima HT TKC Split), uz naknadnouvla~enje dviju PHD cijevi (promjera 125) za visokona-ponske kabele te dvije HD cijevi promjera 50 za opti~kikabel. Bu{otine su sa svake strane obale pribli`ne duljineod 140 metara. Radove je izvela tvrtka "Cesta" iz Splitakao nositelj radova, uz kooperante iz HT TKC Split kaopodizvo|a~a radova. Elektromonta`ne radove obavili su

monteri iz Pogona Rovinj u suradnji s Obrtom za pod-morske radove "Krajcar" iz Faàne.

Novi troìlni kabel uspje{no je poloèn i ve} mjesec danaje u pogonu. Izva|eni su i svi ranije poloèni jednoìlni ka-beli zbog za{tite i ~isto}e podmorja.

Ruà @mak

F. Buri} iz Jadran-turista (investitor) i M. Vrsaloviciz HTKC Split (podizvo|a~) nadgledali su postav-ljanje kabela

Lazi} i Krajcar - stari morski vuci i znalci svoga zanata

Monteri prigodom polaganja kabela u Rovinju

ME\UNARODNA KONFERENCIJA UJEDINJENIH NARODA O KLIMI

GLOBALNI KOMPROMIS SJEVER-JUG SPASIO KYOTO PROTOKOLPOÊTKOM prosinca 2003. godine u Milanu je odrànaMe|unarodna konferencija UN-a o klimi, na kojoj jesudjelovalo pribli`no pet tisu}a izaslanika iz 188 zemal-ja. S obzirom na ~injenicu da su Sjedinjene Ameri~keDràve jo{ ranije istupile iz Kyoto protokola, kojim supredvi|ene mjere za smanjenje emisija stakleni~kih pli-nova i sprje~avanja globalnog zagrijavanja na Planetu,razumljivo je da se s velikom pozorno{}i o~ekivaloo~itovanje Rusije o njegovoj ratifikaciji. Naime, SADstvaraju ~ak 36,1 posto svjetske emisije stakleni~kihplinova, a Rusija 17,4 posto.

Bez ratifikacije Kyoto protokola SAD-a i Rusije, dva naj-ve}a proizvo|a~a stakleni~kih plinova koje zajednostvaraju vi{e od polovice emisija, mala je vjerojatnostpostizanja potrebnih uvjeta da Kyoto protokol stupi nasnagu. Naime, do sada ga je ratificiralo 119 dràva semisijom stakleni~kih plinova od 44,2 posto, ali moèstupiti na snagu tek kada ga ratificira 55 dràva potpi-snica na koje je 1990. godine otpadalo najmanje 55posto ukupne emisije stakleni~kih plinova.

NAJAVE O PRISTUPANJU RUSIJE KYOTOPROTOKOLU, NA@ALOST, NISU SE

OSTVARILE

Bez obzira na upozorenja Joke Waller-Huntera, izvr{nogtajnika Konvencije o klimi UN-a da je 2003. jedna oddviju najtoplijih godina, a da stakleni~ki plinovi uzrokujuporast prosje~ne temperature na Planetu, najavu zamje-nika ruskog ministra gospodarstva Muhameda Tsihanovao mogu}em pristupanju Rusije Kyoto protokolu demanti-rao je savjetnik ruskog predsjednika Vladimira Putina,Andrej Ilarionov. Rusija ne moè ratificirati Kyoto proto-

kol u njegovu sada{njem obliku, obrazloìo je A. Ilario-nov, jer bi njegova primjena ograni~ila ekonomski rast igospodarski razvoj zemlje.

Premda, o~ito, Kyoto protokol ne}e stupiti na snagu, {tozna~i da se koli~ina ispu{tenih stakleni~kih plinova do2012. godine, kako se predvi|alo, ne}e smanjiti za osamposto u odnosu na razinu iz 1990. godine, na stol je stav-ljena rezervna varijanta - globalni kompromis Sjever-Jugkako bi se spasio Kyoto protokol. Naime, dvadeset indu-strijski razvijenih zemalja svijeta potvrdilo je svojeobe}anje iz srpnja 2001. godine o svojoj pomo}i zem-ljama u razvoju. Zemlje Europske unije te Kanada, [vi-

carska, Norve{ka, Novi Zeland i Island }e do 2005. godi-ne donirati 410 milijuna dolara siroma{nim zemljama sciljem borbe protiv one~i{}enja, prvenstveno zraka.

HRVATSKOJ ODGOVARA ODGA\ANJEPRIMJENE KYOTO PROTOKOLA

Prate}i doga|aje oko Kyoto protokola, ranije smo iscrpnou HEP Vjesniku pisali o obvezama Hrvatske. Naime, Proto-kolom je predvi|eno da bi Hrvatska do 2010. godine mo-rala smanjiti emisije CO2 za pet posto, u odnosu na 1990.godinu {to je te{ko ostvarivo i stoga nije ratificirala Proto-kol. Me|utim Hrvatska je istodobno, radi termoelektranakoje je izgradila u drugim dràvama biv{e Jugoslavije iradi absorpcija {uma, zatraìla pove}anje emisija za refe-rentnu 1990. godinu za 7,4 milijuna tona CO2.

^lanovi Konvencije o klimi iscrpno su upoznati sa hrvat-skim zahtjevom i obrazloènjem i ako se zahtjev ne prih-vati, zadane obveze mogla bi ostvariti jedino trgovanjememisijama ili izgradnjom jedne nuklearne elektrane od1000 MW. Stoga, nestupanje Protokola na snagu, zapra-vo, odgovara Hrvatskoj koja o~ekuje da }e se ipak zahtjevrije{iti u njenu korist.

\.S.

granice rasta i opstanka


DRUGA STRANA BRIGE ZAOKOLI[

ULAGANJA UOÛVANJE OKOLI[ASMANJUJUPROFITABILNOSTZATOPLJENJE Planeta, ~emu smo svi mi svjedoci osobi-to ove 2003. godine, pripisuje se emisijama tzv. stakle-ni~kih plinova u atmosferu izgaranjem fosilnog goriva urazli~itim industrijskim aktivnostima. Zbog temeljnogcilja rasta i razvoja te stvaranja profita, ugroèni su i sveoskudniji izvori pitke vode.

OSIM INVESTICIJSKOG I REJTING ZAOKOLI[

U vrijeme sve ve}e razine ekolo{ke svijesti, mnoge indu-strijske tvrtke prisiljene su na sve ve}a ulaganja u za{tituokoli{a koja, dakako, izravno utje~u na njihove financijskerezultate. Stoga je sve ve}e zanimanje tih tvrtki za procje-nu konkretnih utjecaja tih tro{kova. Stoga ne ~udi pojavlji-vanje agencija za ocjenu rejtinga za{tite okoli{a, kojedjeluju poput agencija za ocjenu investicijskog rejtinga.

Premda, ipak, zbog pote{ko}a u odre|ivanju kvantitativ-nog utjecaja tro{kova zaga|enja okoli{a na financijskerezultate, kada okoli{ni rejtinzi ne mogu ulaga~ima datiprecizne vrijednosti koje bi se mogle upotrijebiti za ana-lizu poslovanja tvrtke, rje{enje je kori{tenje sloènihekonomskih modela koji u obzir uzimaju brojne poveza-ne ~imbenike poput iscrpljivanja prirodnih bogatstava ilizaga|enja zraka. Oni pomaù tvrtkama da bolje razumijukako njihova djelatnost utje~e na okoli{, da se mogu

uspore|ivati s konkurentnim tvrtkama, a ulaga~i moguodre|ivati relativnu izloènost riziku pojedinih djelatnostii tvrtki.

NAJVE]I TRO[KOVI CO2 U VELIKOJBRITANIJI U DJELATNOSTI

PROIZVODNJE I DISTRIBUCIJEELEKTRI^NE ENERGIJE

Mala britanska tvrtka Truscot jedna je od prvih razvila ta-kav model i predstavila ga ulaga~ima, odnosno razvila jesustav koji prikazuje utjecaj tro{kova zaga|enja okoli{a imetodu kako ih primijeniti na financijske rezultate tvrtke.Model uklju~uje i neizravne utjecaje koji se pojavljuju unabavnom lancu, kao i tro{kove zaga|enja koje stvarasama tvrtka. Da je ove potonje mogu}e kvantitativnoprocjenjivati pokazuje primjer o tro{kovima CO2. Naime,Ministarstvo za{tite okoli{a Velike Britanije procjenjujeda tro{kovi CO2 iznose 55 dolara po toni koju tvrtke pro-izvode i emitiraju u okoli{. Kada bi tvrtke morale pla}atite tro{kove, znatno bi se smanjila njihova dobit, jer kadase zbroje svi tro{kovi, oni su daleko ve}i od cjelokupnedobiti koju su ostvarile tvrtke indeksa FTSE 100 u pro{lojgodini. Pritom bi najvi{e bila pogo|ena djelatnost proiz-

vodnje i distribucije elektri~ne energije, gdje bi tro{koviiznosili skoro 30 posto prihoda. Veliki zaga|iva~ je i turi-sti~ka industrija, gdje bi na tro{kove CO2 otpalo 15 postoprihoda. Iznena|uje ~injenica da djelatnost proizvodnje iprerade nafte ne bi bila najvi{e pogo|ena, kako bi se mo-glo o~ekivati. Ve}ina ostalih djelatnosti bi pretrpila rela-tivno male tro{kove (jedan do dva posto prihoda), ali bioni znatno utjecali na njihovu profitabilnost, primjerice,veliki trgova~ki lanci bi mogli izgubiti tri ~etvrtine dobiti.

Istina, u svim kalkulacijama postoje jo{ brojni tro{kovizaga|enja okoli{a koji se ne mogu odrediti. Tako, primje-rice, model ne uklju~uje tro{kove zaga|enja koji nastajukori{tenjem proizvoda od strane kupaca i tro{kove recik-liranja. Za to su potrebni iscrpniji podaci od onih kojetvrtke objavljuju u financijskim izvje{}ima. Mnogi soci-jalno orijentirani ulaga~i smatraju da bi brojke koje ob-javljuju tvrtke poput Truscota mogle pove}ati svijestulaga~a i fond managera o va`nosti tro{kova zaga|enja idugoro~nog rasta cijena dionica.

(Ur)(Izvor: Privredni vjesnik, 27. listopada 2003.)

Snim

io:I

van

Su{e

c

EUROPSKA SHEMA TRGOVANJAEMISIJAMA UGLJI^NOG DIOKSIDA

ODABRANA POLITIKA ZAZAUSTAVLJANJEKLIMATSKIH PROMJENAKAKO ograni~iti ispu{tanje CO2, stakleni~ke plinove, globalno zatop-ljenje i sve posljedice koje ono izaziva? To je pitanje oko kojega se ve}dugo godina znoji najmnogoljudnija svjetska organizacija - Ujedinjeninarodi. Jedno od rje{enja, kao europski pilot-projekt i primjer za druge,primijenit }e se idu}e godine kao najambicioznija strategija za{titeokoli{a. Rije~ je o trgovanju emisijama uglji~nog dioksida. Naime, uokolnostima odre|enih najvi{ih razina ispu{tanja CO2, sve tvrtke kojeprema{e tu granicu morat }e pla}ati nezaboravne kazne ili }e, pak, mo-rati kupovati dodatna dopu{tenja - dozvole. Naime, Kyoto protokol ~ijaje primjena ponovno odgo|ena, dopu{ta trgovanje dozvolama me|uzemljama, ali je mogu}e i trgovanje vi{kovima u okviru pojedinih pro-jekata, ostvarenima zahvaljuju}i ve}oj energetskoj efikasnosti ilikori{tenja obnovljivih izvora energije (u zemljama u razvoju ili tranzi-cijskim ekonomijama). Procjenjuje se da }e vi{kove ruskih, ukrajinskihi dozvola tranzicijskih zemalja srednje i isto~ne Europe kupovati zemljeEU, Japan i Kanada.

EMISIJAMA ]E TRGOVATI 12 TISU]A EUROPSKIHINDUSTRIJSKIH POGONA (?!)

S obzirom na ~injenica da }e planom trgovanja emisijama CO2 me|uzemljama-~lanicama EU za malo vi{e od godinu dana biti obuhva}eno12 tisu}a industrijskih pogona, rije~ je o najve}em i najambicioznijemizazovu. Me|utim, i u SAD-u se ispipava teren kroz inicijative poputChicago Climate Exchange i program Massachusetts za smanjivanjeemisija iz elektrana. U Japanu se izra|uje sustav za trgovanje pravimana emisije CO2, kojim bi trebalo biti obuhva}eno 100 tvrtki, dok su tak-vi programi ve} utvr|eni u Velikoj Britaniji i Danskoj.

Trgovanje emisijama uglji~nog dioksida nalazi svoje upori{te uuspje{nosti projekta trgovanja emisijama sumpornog dioksida na veli-kom ameri~kom trì{tu, provedenog u proteklom desetlje}u.

Trgovanje emisijama op}enito se smatra tro{kovno najefikasniji na~insmanjivanja emisija CO2. Naime, poti~u se one tvrtke koje imajumogu}nosti za zna~ajno smanjivanje emisija uz niske tro{kove s tim davi{ak dopu{tenih koli~ina emisija mogu prodavati onim tvrtkama kojeto ne mogu tako efikasno provesti.

Kako je va`no na vrijeme prepoznati koristi od trgovanja, s obzirom na~injenicu da oni koji krenu na vrijeme mogu o~ekivati rezultate dobrogposlovnog poteza, pitanje je koliko su i jesu li uop}e europske tvrtkedovoljno upoznate s europskom shemom. Naime, ako se zna~ajnasmanjenja emisija CO2 trebaju provesti do 2008. godine, tvrtke kojeèle usko~iti u taj vlak bi trebale ve} danas u investicijskim planovimapredvidjeti ulaganja u novu tehnologiju i ga{enje starih postrojenja.

Svaka trgovina, a osobito trgovina dozvolama koje }e svojim tvrtkamadodjeljivati nacionalne vlade, uz o~ekivanje njihove velikodu{nostizbog za{tite konkurentnosti svojih tvrtki, mora biti strogo nadzirana.Stoga }e Europska komisija morati pregledati sve planove i pobrinutise da vlade ne upotrijebe svoje sheme trgovanja.

PREDVI\A SE PORAST CIJENA ELEKTRI^NEENERGIJE ZA 40 POSTO!

Kreatori i zagovornici sheme trgovanja emisijama CO2 na rezultateanalize konzultantske ku}e McKinsey s najavom pove}anja cijeneelektri~ne energije za 40 posto, odgovaraju da }e to zapravo biti kori-sno, jer ako se tro{kovi emisija CO2 ne prebace na potro{a~e/kupce,tada }e izostati i motivi za smanjenje potro{nje elektri~ne energije. Sdruge strane, kriti~ari europske sheme tvrde da }e samo mali diosredstava prikupljenih pove}anom cijenom elektri~ne energije biti iutro{en u smanjivanje emisija CO2.

No, pri~ekajmo konkretne rezultate europske sheme, o ~emu }e ovisitiprimjena i u ostalim zemljama svijeta, ali i po~etak rje{avanja proble-ma klimatskih promjena.

(UR)

trgovanje emisijama


IZAZOVI

OPTERE]ENI ZRAK NA PRODAJU!TRGOVANJE emisijom - emisije se mogu zabraniti, ilise moè s njima trgovati. Drugi je postupak vjerojatnodjelotvorniji. Donosimo portret tzv. "trgovine emisi-jom", koji se od 2005. uvodi u Europi.

Pribli`no jedna milijarda tona CO2 ove }e godine bitiizba~ena u atmosferu. Najve}i dio potje~e iz elektrana iindustrijskih postrojenja (vidi grafi~ki prikaz). S tim usvezi, potrebno je poduzeti i odgovaraju}e mjere zaza{titu klime. Upravo to i ~ini "trgovanje emisijom." Onoobvezuje sve korisnike postrojenja s izgaranjem dobi-venom toplinskom snagom ve}om od 20 MW (u Nje-ma~koj je pribli`no 4500 takvih postrojenja) napridràvanje tzv. ~imbenika ispunjenja. Oni predvi|ajupostupno smanjenje izbacivanja CO2. Cilj Savezne vla-de je do 2012. smanjenje emisije za 21 posto, u odno-su na 1990. godinu. Tomu treba doprinijeti {to jemogu}e prilagodljivije i jeftinije postupanje s emisi-jom. Kako bi to trebalo funkcionirati, pokazuje sljede}iprimjer.

ZAMISAO: PRODAVANJENEISKORI[TENOG EMISIJSKOG

PRAVA

Poduze}e A i poduze}e B trebaju smanjiti emisiju CO2,svako za 10 posto. Za poduze}e A to nije nikakav pro-blem, jer to omogu}uju tehnolo{ki povoljni preduvjeti.âk i 20 postotno smanjenje emisije bilo bi mogu}e uzmalo ve}e izdatke. Poduze}e B, naprotiv, trebalo bi na-maknuti velika financijska sredstva da bi moglo ostvaritizahtjevanih 10 posto. Rje{enje problema: poduze}e Aostvaruje 20 posto u{tede CO2 i prodaje svoje neisko-ri{teno emisijsko pravo poduze}u B. Zadani cilj sman-jenja emisije postignut je i na ovaj na~in, ali uz manjetro{kove!

Do 2004. sve dràve-~lanice EU moraju izraditi nacio-nalni plan optimalne podjele. Ovdje je rije~ o pitanjukojim }e korisnicima i koliko biti podijeljeno besplat-nih potvrda. Mjerodavne su koli~ine emisije u razdob-lju od 2000. do 2003. godine. U iznimnim slu~ajimaova bi "early actions" mogla uvaìti ~injenicu da jenetko ve} ranije uredio svoje postrojenje sukladnonajvi{oj razini suvremene tehnike. S dodijeljenimpotvrdama mo}i }e se potom od sije~nja 2005. dvo-strano trgovati na burzi.

[TETE I KORISTI[to time dobivaju poduze}a? "U prvom redu puno posla,jer se prija{nje emisije moraju sada naknadno pro-su|ivati i o tomu izdati potvrda!", predvi|a stru~njak ha-nnoverskog enercitya Michael Kranz. Nakon toga do}i }eu prvi plan strategijsko pitanje: kupiti potvrdu ili smanjitiemisiju? Potpuno neobi~na okolnost - do sada je u sre-di{tu pozornosti bila samo cijena goriva i cijena elek-tri~ne energije!

Uzbudljivo }e biti jo{ dugo. Da bi se ostvario cilj Sa-vezne vlade o smanjenju CO2, dràva }e nastojati izda-vati {to manje potvrda. Poduze}a }e, zna~i, moratira~unati s novim ulaganjima i osuvremenjivati svojapostrojenja ili kupovati dodatne potvrde. Ne treba bitiprorok da bi se prepoznala ~injenica: kolikogod da }e tatrgovina emisijom biti djelotvorna, to jama~no ne}e po-jeftiniti elektri~nu energiju.

Izvornik: energie & business (SWH, Hannover)10/2003

Pripremio @eljko Medve{ek

Aktivnosti u trgovanju emisijom

Prosinac 2002. - Odluka Vije}a ministara EU ouvo|enju trgovanja emisijom

Do oùjka 2004. - Utvr|ivanje nacionalnih planovaprimjene

Do sredine 2004. - Premje{tanje smjernice (direk-tive) u nacionalno pravo

Do rujna 2004. - Dodjela emisijskih prava u oblikupotvrda

Sije~anj 2005. - Po~etak trgovanja emisijskimpotvrdama u cijeloj Europi

NASTAVAK REVITALIZACIJE HE PERU]A

ZAMJENOM I OBNOVOMPOSTROJENJA DO DRUGE MLADOSTI

U SKRA]ENOJ pri~i o HE Peru}a moè se pro~itati njenìvotopis - da je izgra|ena u gornjem toku Cetine prije~etrdeset i tri godine, 14 kilometara uzvodno od Sinja.Akumulacija je dobivena izgradnjom nasute brane visine65 i duljine 425 metara u kruni, volumena 540 hmkubi~nih, a strojarnica je izgra|ena popre~no na tok rije-ke Cetine, s dva agregata. Vodne turbine s okomitim vra-tilom su tipa Francis i izlazne snage od 21,3 MW.

Kao po~etak njenog komercijalnog pogona zabiljeèn je25. studenog 1960. godine. Radila je sve te godine umiru i samozatajno, a potom se ratne 1991. o njoj sva-kodnevno govorilo i pisalo, jer je 17. rujna bila okupira-na, odnosno dan poslije je zatvoren zatvara~ natemeljnom ispustu. Zadnji neprijateljev ~in nemo}i biloje aktiviranje eksploziva u kontrolnoj galeriji brane 28.sije~nja 1993. godine. Tijekom te godine sanirani suagregati i ponovno pu{teni u pogon.

Te{ko o{te}ena brana postavljala je svoje uvjete rada,pa je razina akumulacije bila vrlo niska (330,00m.n.m), a agregati su radili s minimalnom snagom od1,8 MW, odnosno na razini manjoj od tehni~kog mini-muma. Sva pozornost bila je usmjerena na obnovu bra-ne, {to je dovr{eno po~etkom 1995. godine. Saniranjebrane s glinenobetonskom dijafragmom u sredi{njemdijelu omogu}ilo joj je nadvi{enje za jedan i pol metar,~ime je pove}an volumen akumulacije za 33 milijunaprostornih metara.

OSAM OZBILJNIH RAZLOGA ZAREVITALIZACIJU OPREME

Nakon sanacije brane, na red je do{la i oprema, koja jeve} bila u iznimno lo{em stanju. Zapo~inju intenzivnepripreme zamjene i obnove njenog energetskog dijela.

Osnovni razlozi za zamjenu i obnovu svode se na slje-de}e: zbog dotrajalosti opreme smanjena je pogonskaspremnost Elektrane, izolacija generatora i blok tran-sformatora je na kraju ìvotnog vijeka, postrojenjimase upravlja ru~no, pa se ne mogu uklopiti u budu}idaljinski sustav upravljanja, rotori turbina izloèni sueroziji zbog kavitacije i u~estalog nastajanja pukotina,nose}i leàj podloàn je o{te}enjima (lju{tenje i pu-canje bijele kovine), visoka razina buke i vibracijaoteàva uvjete rada pogonskom osoblju, hidrauli~kisustavi koriste velike koli~ine ulja za pogon {to je pri-jetnja okoli{u, nadvi{enje brane omogu}uje rad turbi-na na vi{em padu.

U razdoblju od 1995. do 2003. godine obavljena je:zamjena klasi~nog 110 kV postrojenja novim metalomoklopljenim i plinom SF6 izoliranim postrojenjem,zamjena magnetskog regulatora napona digitalnim re-gulatorom napona, zamjena sustava istosmjernog raz-voda 220 V i 48 V, rekonstrukcija mosne dizalice 1000+ 100 kN, rekonstrukcija sustava vlastite potro{nje 400V, 50 Hz, rekonstrukcija pogona zatvara~a na temeljnomispustu , izgradnja LAN IT mreè (optika), izgradnja te-lekomunikacijske mreè i razvoj novog turbinskog roto-ra s ve}im stupnjem djelovanja.

PROGRAM ZAMJENE I OBNOVE

Na temelju studioznih ispitivanja i ocjene stanja izra|enje Program rekonstrukcije postrojenja kojim je obuh-va}ena: izrada tehni~ke dokumentacije, odnosno izradacjelokupnog projekta rekonstrukcije, rekonstrukcija tur-bina, predturbinskog zatvara~a i sustava regulacije, ge-neratora, sustava uzbude i digitalnog regulatoranapona, spojnih vodova generator - blok transformator,

i blok transformatora, izgradnja novog sustavaupravljanja, signalizacije, za{tite i mjerenja te sustavatelekomunikacija, procesnog i poslovnog sustava, re-konstrukcija pomo}nih pogona, rekonstrukcija RP 35kV, adaptacija upravlja~ke prostorije (uklopnice), iz-gradnja uredskog prostora i preure|enje radioni~kihprostora.

Slijedom ovog Programa, Tim za rekonstrukcijuzapo~eo je ugovaranje poslova s izvo|a~ima radova iisporu~iteljima opreme. Do 1. studenog 2003. godineugovorena je: izrada glavnih i izvedbenih projekata,zamjena i obnova turbina, predturbinskih zatvara~a i su-stava regulacije turbina, zamjena generatora, sustavauzbude i digitalnih regulatora napona, zamjena spojnihvodova generator-blok transformator, zamjena bloktransformatora, kao i poslovi osiguranja (QA) i kontrolekvalitete (QC) i konzaltinga.

Prema rije~ima Ante Kli{mani}a, ~lana Tima zaduènogza opremu USZMR, u tijeku je izrada ugovorene doku-mentacije za isporuku, montaù i pu{tanje u pogonopreme upravljanja signalizacije, za{tite, mjerenja i re-gulacije (USZMR).

SURADNJA PROJEKTANATA,IZVO\AÂ RADOVA, ISPORUÎTELJAOPREME I KONTROLORA KVALITETE

Ovaj opseàn vi{egodi{nji projekt predvi|a da se turbi-na A pusti u pogon u listopadu 2004. godine, a turbinaB u lipnju 2006. U njegovu realizaciju uklju~eni su broj-ni isporu~itelji roba i usluga. Glavni od njih su:ELEKTROPROJEKT d.d. Zagreb (izrada glavnog i izved-benog projekta zamjene i obnove postrojenja HEPeru}a), Konzorcij poduze}a u sastavu: Institut za elek-

pomla|ivanje


ZAMJENOM I OBNOVOM OPREME HE PERU]A POSTI@E SE, UZ MNOGE DRUGE, GLAVNI CILJ -PROSJE^NA GODI[NJA PROIZVODNJA POVE]AT ]E SE ZA PRIBLI@NO 15 POSTO (18,2 MILIJUNA kWH)

...i otpremanje predturbinskog zatvara~aVa|enje...

troprivredu d.d., Ekonerg Institut za za{titu okoli{ad.o.o., KONÂR Institut za elektrotehniku d.d., Institutgra|evinarstva Hrvatske d.d. i Marting d.o.o. (posloviosiguranja i nadzora kvalitete i konzalting usluge, pre-gled tehni~ke dokumentacije, preuzimanje opreme pre-ma verificiranim QA programima, nadzor naddemontaòm i montaòm opreme, nadzor nad pu{ta-njem u pogon, nadzor tijekom probnog pogona),LITOSTROJ E.I. Ljubljana (zamjena i obnova dviju Fran-cis turbina, zamjena sustava turbinske regulacije i re-konstrukcija predturbinskog zatvara~a), KONÂRInènjering za energetiku i transport d.d. (zamjena i ob-nova dvaju generatora, zamjena i obnova postoje}ih su-stava uzbude generatora novim sustavima samouzbudes digitalnim regulatorima napona, i zamjena opreme uzvjezdi{tu i izvodima generatora), SIEMENS d.d. (zam-jena postoje}ih blok transformatora novim transforma-torima na dvije proizvodne jedinice) i KONÂR -Metalne konstrukcije d.d. (zamjena postoje}ih spojnihvodova novim, oklopljenim, fazno pregra|enim spojnimvodovima s malim nadtlakom zraka na dvije proizvodnejedinice).

TURBINE ]E SE OBNOVITI,GENERATORI ZAMIJENITI

[to sve obuhva}a rekonstrukcija turbine, predturbin-skog zatvara~a i sustava turbinske regulacije objasnio jeIvan Zeli}, zamjenik voditelja Tima:

- Ti radovi su vrlo opse`ni i zahtjevni, a svode se nazamjenu turbinskog rotora, rekonstrukciju sprovodnogaparata, zamjenu brtve turbinskog vratila, zamjenu tur-binskog vode}eg, nose}eg i generatorskog vode}egleàja, zamjenu kompletnog sustava turbinske regulacije- digitalni turbinski regulator i kompletan hidrauli~ki dioregulacije i upravljanja, rekonstrukciju uleì{tenja pred-turbinskog zatvara~a, zamjenu hidrauli~kog upravljanjapredturbinskim zatvara~em, te zamjenu vratila.

Generatori se, pak, kompletno zamjenjuju, kao i sustavuzbude i regulatora napona.

"TAJ SAN O SLAPU DA BI MOG'OSJATI, I MOJA KAPLJA POMA@E GA

TKATI"

I kao {to se do sada vi{e puta nagla{avalo, zamjenom iobnovom opreme HE Peru}a postiè se, uz mnoge dru-ge, glavni cilj: prosje~na godi{nja proizvodnja pove}at}e se za pribli`no 15 posto (18,2 milijuna kWh).

- Da bismo postigli zadani cilj, svi mi koji na bilo kojina~in sudjelujemo u ovom sloènom projektu moramobiti jedan veliki, ali jedinstveni i uigrani TIM, nagla{avadirektor Pogona HE Peru}a Josip Macan, koji je i vodi-

Za sada sve ide prema planu, {to potvr|uju nasmijana lica Tone Glava~a (Li-tostroj), Ante Jerkana, Josipa Macana, Ante @upi}a i Nikole Anu{i}a

Va|enje i otpremanje rotora turbine

33

telj Projekta, kao i Tima za provo|enje rekonstrukcije.Pjesni~ki raspoloèn usporedio je ~aroliju timskog radas poznatim Cesari}evim stihovima o slapu i njegovomtkanju, u kojem svaka kap ima svoje mjesto i ulogu.

Vidjev{i toga dana na djelu Josipa, Ivana, Antu, Marija,Jo{ka, Borisa, Branku i Gordanu, odnosno dio Tima kojije u ove predblagdanske dana poku{avao zaokruìti {tovi{e konkretnih radnih zadataka, mogu - kao vanjskipromatra~, koji }e ih cijelo vrijeme revitalizacije dràtina oku - zaklju~iti: sinergije, o kojoj govori voditeljTima, ima u dovoljnim koli~inama. Nadamo se da }eona svojim silnicama privu}i i sve one koji na bilo kojina~in mogu pomo}i uspje{nom ostvarenju Projekta ko-jim }e zapo~eti novi ìvot vi{e od ~etiri desetlje}a stareelektrane.

Ciljevi koji }e se posti}i zamjenom i obnovom postro-jenja su:

• pove}anje sigurnosti i pouzdanosti Elektrane,

• produljenje ìvotnog vijeka Elektrane,

• pove}anje snage agregata i proizvodnje elektri~neenergije,

• zamjena dotrajale opreme novom na razini najnovijihtehnolo{kih i tehni~kih dostignu}a,

• o~uvanje okoli{a zbog primijenjenih rje{enja kojimase pouzdanije sprje~ava zaga|ivanje,

• pobolj{anje uvjeta rada,

• automatizacija Elektrane uz pobolj{anje stupnja dje-lovanja i

• priprema Elektrane za uklju~enje u budu}i sustav da-ljinskog upravljanja.


pomla|ivanje

VRIJEDNI LOKALITET PERU]A

ÛVAJMO PERU]U !UMIROVLJENI profesor zem-ljopisa sinjske gimnazije Veli-mir Borkovi} imao je jakeosobne pobude da kao u~en,human, obziran i konzervativnoodgojen ~ovjek, na svoj na~inprikaè lokalitet Peru}a. U~inioje to upravo ove godine, u pri-godi desete obljetnice oslo-bo|enja Peru}e iMe|unarodne godine voda istoga ne ~udi upozoravaju}inaslov njegove publikacije(vlastita naklada, Split, 2003.):ûvajmo Peru}u.

Smje{tena izme|u Sinja i Vrli-ke, Peru}a je, prema autorovumi{ljenju, provocirala istovremeno geografe, povjesni~are ipoliti~are, ~ak i lingviste brojnim nedoumicama. Stoga objedi-niti sva ova vi|enja u jednom eseju poput ovog, nije jedno-stavno, jo{ manje zahvalno. Uvijek }e ne{to ostatinedotaknuto, nejasno, neuvjerljivo ili nedovoljno obja{njeno.Zato se autor i zadovoljio time da svoj rad odredi tek kaopoku{aj cjelovitijeg i vi{edimenzionalnog sagledavanjaPeru}e. Za{av{i u njenu pro{lost, zaustavio se negdje u 18.stolje}u kada su se vodenicama i stupama pridruìli i prvi in-dustrijski pogoni i rudarska okna. Sredina dvadesetoga sto-lje}a donosi radikalne promjene u krajobraz i ìvot ovogpitomoga kraja. Izgradnjom najve}e umjetne akumulacije ukr{u i hidroelektrane, Peru}a postaje tehni~ki i znanstveni feno-men u svjetskim razmjerima, a stanovni{tvo Cetinske krajineokre}e novi list svoje povijesti.

Slijedi iscrpna kronologija ratnih zbivanja, miniranje brane ipoku{aj njenog ru{enja u sije~nju 1993. godine te njenospa{avanje u vrlo pogibeljnim uvjetima. Premda nije elektro-privrednik, prof. Borkovi} je dao i osnovne podatke o obnovibrane, te o revitalizaciji Elektrane koja je zapo~ela prije nekoli-ko godina.

Me|utim, kako on Peru}ko jezero sagledava i kao najve}i inajvrjedniji rezervoar slatke vode u Hrvatskoj, rekao je pone{toi o kvaliteti te vode, izraàvaju}i svoje strahove za sudbinuPeru}e na temelju sada{njih pokazatelja.

Esej zavr{ava navode}i faktore ugroze koji prijete Peru}i. Pre-ma njegovu mi{ljenju to su kako slijedi.

• Naselje novo Potravlje koje se stvara uz dràvnu cestu D1,udaljeno je samo stotinu metara od jezera (fekalne vode pro-drijet }e kroz kr{ku podlogu do jezera).

• Zabrinjava intenzivan uzgoj ribe u jezeru, koji je, istina, tekzapo~eo, jer se umjetnim hranjenjem riba mijenja zate~enabiolo{ka supstanca vode, {to }e dovesti do izumrije}a autoh-tone poto~ne pastrve, a puno ve}a {teta moè nastati uslijednama jo{ nepoznatih biokemijskih procesa u vodi.

• Masovni turizam, za koji se pojedini lokalni du`nosnicizalaù, nepopravljivo bi zagadio ovaj najve}i rezervoar pitkevode.

• Fekalne i kanalizacijske vode Vrlike su svedene u vodotokZdu{ te Vusi}, koji svu prikupljenu prljav{tinu izlije u Cetinu700 metara prije utoka u Peru}ko jezero, uz napomenu da oh-rabruju zapo~eti radovi na izgradnji pre~ista~a.

Svoja ozbiljna upozorenja Velimir Borkovi}, kao dobronamje-ran, savjestan i svjestan promatra~, zavr{ava sljede}om upo-zoravaju}om porukom:

- Otrijeznimo se i dok je jo{ na{ opstanak u na{im rukama osi-gurajmo svojim potomcima barem ~a{u pitke vode. ûvajmoPeru}u!

Na ure|enju ove publikacije prof. Velimiru Borkovi}u zna~ajnupomo} pruìo je i na{ umirovljeni kolega Toni Grabovac kojije, naàlost, umro neposredno prije njenog izlaska iz tiska.


Stiè i montira se tzv. slijepa prirubnica koja }e zami-jeniti predturbinski zatvara~ dok je na obnovi i omo-gu}iti nesmetani rad drugog agregata

34

IZ POGONA SKRAD: S DVIJE STRANE DR@AVNE GRANICE

RAZGRANIÊNJE SE BLI@I KRAJURASPADOM SFRJ i nastankom suverenih dràva Slove-nije i Hrvatske, Pogon Skrad DP Elektroprimorja Rijeka iElektra Ko~evje ostali su susjedi kao i prije, ali sada sdvije strane dràvne granice. Novo stanje zahtijevalo jeelektroenergetsko razgrani~enje, odnosno izgradnjubrojnih novih elektroeneretskih objekata na hrvatskojstrani te priklju~enje na distribucijsku mreù HEP-ahrvatskih mjesta, koja su se napajala iz Slovenije.

Radovi na razgrani~enju zapo~eli su 1994. godine iz-gradnjom niskonaponske mreè iz TS 20/0,4 kV Opajki- niskonaponski izlaz za selo Tu{ki. Niskonaponskamreà izvedena je da drvenim stupovima s elkalex ka-belom duljine 450 metara.

Idu}e, 1995. godine zapo~eli su radovi na izgradnji 20kV kabelskog voda TS 20/0,4 kV Plemenita{-TS 20/0,4kV Zape} - TS 20/0,4 kV Blaèvci u duljini od 2.890metara, TS 20/0,4 kV Blaèvci s pripadaju}om zra~nomniskonaponskom mreòm te 0,4 kV podzemnim kabe-lom za selo [tefanci u duljini od 1846 metara. Radovina tim objektima zavr{eni su u 1996. godini te su po-tro{a~i elektri~ne energije u selima Zape}, Blaèvci i[tefanci prilju~eni na distribucijsku mreù RepublikeHrvatske. Te godine zapo~ela je i izgradnja TS 20/0,4kV Mandli, TS 20/0,4 kV Ple{ce i TS 20/0,4 kV LoàcTurkovski s pripadaju}im priklju~cima u niskonapnskimmreàma.

Nakon toga izgra|eni su i TS 20/0,4 kV Mikuli s 20 kVpriklju~kom i niskonaponskom mreòm, 20 kV prik-lju~ak TS 20/0,4 kV Papeì, TS 20/0,4 kV Hrvatsko s 20kV priklju~kom i niskonaposnkom mreòm, 20 kV pod-zemni kabelski vod TS 20/0,4 kV Brod na Kupi 2, TS20/0,4 kV Kuèlj te TS 20/0,4 kV Zamost s 20 kV pod-zemnim kabelskim raspletom i niskonaponskommreòm.

Jo{ }e se, u okviru izgradnje prometnice za selo Hrvat-sko, u trupu prometnice poloìti 35 kV kabelski vod du-ljine 3.500 metara i 20 kV kabelski vod duljine 3.250metara, ~ime }e se ostvariti preduvjeti za izmicanjezra~nog DV 35 kV Delnice - Gerovo i zra~nog DV 20 kVZamost, Hrvatsko - Turke s podru~ja Republike Sloveni-je,

Tijekom 2004. godine planirani su radovi na izmicanju20 kV dalekovoda za TS 20/0,4 kV Ga{parci s podru~jaSlovenije i izgradnji 20 kV kabelskog voda Golik - Belo- êdanj - Podstene - Zavrtak duljine 6.900 metara.

Za finaciranje izgradnje ovih objekata o~ekuje se osigu-ranje kreditinih sredstava.

JEZIK TEHNIKE - UTEMELJENJE ZARAZUMIJEVANJE

Unato~, diplomatski re~eno, ne ba{ idili~nih odnosadvaju susjednih dràva Slovenije i Hrvatske, radnici Po-gona Skrada rije~kog Elektroprimorja i susjedne slo-venske Elektre Ko~evje, ne samo da vrlo dobro sura|ujuna elektroenergetskom razgrani~enju ve} i rade uozra~ju dobrosusjedskih i prijateljskih odnosa. Pred-stavnici dvije susjedne Elektre redovito se sastaju najednoj ili drugoj strani granice, analiziraju ono {to jenapravljeno, dogovaraju nove poslove i druè se kaopravi susjedi i prijatelji. I jedni i drugi govore jezikomtehnike i zato se dobro razumiju. Kabel je kabel, kilovat

kilovat, a trafostanica trafostanica i u Sloveniji i u Hrvat-skoj. Tehnika je stvar koja ne podnosi granice, re}i }ena obje strane. Ukoliko se tomu pribroji da mnogi Gora-ni godinama rade u Elektri Ko~evje, utoliko je jasnije daodnosi i ne mogu biti druk~iji, nego prijateljski.

Susret elektra{a-prijatelja organiziran je prije kvalifika-cijske utakmice za europsko nogometno prvenstvoizme|u Slovenije i Hrvatske, pa su se mogle ~uti {alena ra~un toga tko }e prije u Europu. Sada znamo, u no-gometnu Europu oti{la je Hrvatska, ali to sigurno ne}enimalo pokvariti njihove odnose.

LOKVARSKA [PILJA - OTKRI]E ZASLOVENCE

Posljedni susret koji je posluìo sa poslovno dogova-ranje, ali i neobvezno druènje organiziran je u Skradu.Nakon radnog dijela, doma}ini na ~elu s rukovoditeljempogona Skrad Vlatkom Hora~ekom, poveli su svoje slo-venske prijatelje u obilazak Lokvarske {pilje. Na ~eluslovenskog izaslanstva bio je predsjednik Uprave Elek-tro Ljubaljane Vincenc Jan{a, a s njim su bili pomo}nikizvr{nog direktora za Ko~evje, Milan Mlakar te rukovodi-telji inènjeringa, odràvanja i razvoja u Elektri Ko~evjeSre~ko Miheli~, Du{an Lun|er i Borut êsnik.

Odu{evljenje ljepotom Lokvarske {pilje gostiju iz Slo-venije, koji imaju u svijetu poznatu Postojnsku jamu,dakako zna~e puno vi{e od pohvala prosje~nih posjeti-telja {pilje. Mnogi od njih namjeravaju ponoviti posjet,

a pozvat }e i svoje prijatelje da i oni vide tu ljepotu Lok-varske {pilje.

Lokvarska {pilja jo{ jedan je od brojnih dokaza da mi neznamo po{tivati niti na pravi na~in promicati na{e pri-rodne ljepote. âk je nekoliko ljudi koji ìve u Skraduprvi put vidjelo [pilju koja im je u neposrednom su-sjedstvu. A {pilja koju je slu~ajno otkrio trgovac JakovBolf iz Lokava 1912. godine doista je jedinstvena.

Istraèna dubina {pilje je 1.200 metara, a posjetiteljimogu obi}i blizu 900 metara podzemnih galerija. [piljase sastoji do ~etiri galerije, ali su samo tri dostupneposjetiteljima, koje su prepune prekrasnih prirodnoisklesanih oblika. êtvrta galerija, istraèna ali nedo-stupna posjetiteljima, dobila je naziv "Djevi~anska"zbog o~uvanosti izvornog oblika. U ostalim dvoranama,naàlost mnogo je o{te}enih siga, oìljaka i tragova ne-stru~nog i nekontroliranog istraìvanja u samompo~etku. Temperatura u {pilji je izme|u 6,5 i 8 stupnje-va Celzijusovih tijekom cijele godine. Visinska razlikaod ulaza do krajnje to~ke dostupne posjetiteljima je140 metara. Zanimljivo je da je u {pilju elektri~nosvjetlo uvedeno 1935. godine.

Ra~una se da je {pilja stara izme|u 20.000 i 25. 000godina. Flora i fauna jo{ nisu znastveno istraèni aliprisutne su plijesni, alge, spiljski leptiri, {i{mi{i i pa-uci.

Ivica Tomi}

suradnja


Gosti iz Slovenije sa svojim doma}inima iz Skrada ispred ulaza Lokvarske {pilje

Ljepota oblika koju samo priroda tako zna isklesati

ZAVR[ENA OBNOVA AGREGATA U HE JARUGA

NADMUDRIVANJE SA SEDROM

KADA je u travnju ove godine pu{ten u rad obnovljeni

agregat HE Jaruga broj 2, bilo je planirano odmah se

prihvatiti i revitalizacije agregata broj 1. Me|utim,

kako ponekad planirano ne bude i lako ostvarivo, tako

ni agregat broj 2 nije dopustio da ga se naglo ostavi i s

poslom ode dalje. Tako je tijekom lipnja, zbog nata-

loène sedre, do{lo do blokade turbine i agregat broj 2

se morao ponovno rastavljati. Sedra, kao temeljni fe-

nomen NP Krka, najintenzivnije se taloì upravo na

u{}u rijeke Krke, a specifi~ni vremenski uvjeti (iznim-

no toplo vrijeme) u svibnju i lipnju o.g. pogodovali su

njenom pove}anom taloènju na turbini.

NEPRIJATELJ BROJ 1HIDROMEHANI^KE OPREME

Sude}i prema problemima u radu postrojenja zbog se-

dre, ona je najve}i neprijatelj cjelokupne hidroopreme

u HE Jaruga. Stoga su stru~njaci Turboin{tituta napra-

vili odgovaraju}e konstrukcijske zahvate na agregatu

broj 2 koji }e omogu}iti njegov normalan rad, bez ob-

zira na taloènje sedre, pa je ovaj agregat ponovno

pu{ten u pogon 7. studenog 2003. godine. Dakako,

ovim je bitka sa sedrom dobivena, ali ne i rat. Problem

je rije{en tako da se rukavci lopatica podmazuju po-

sebnom ekolo{kom ma{}u, za ~iju je uporabu dobive-

no odobrenje od Dràvne uprave za vode te da se dva

puta dnevno obavlja potpuno zakretanje lopatica. Sa

sedrom }e se posada i dalje trebati redovito boriti, od-

nosno ~istiti lopatice svakoga ljeta, za {to }e biti po-

trebno nabaviti odgovaraju}i ure|aj (vodeni put).

Jednaki obnoviteljski zahvati obavljeni su i na agrega-

tu broj 1. To zna~i da je zamijenjen unutra{nji sadràj

turbine (sve osim ku}i{ta, tzv. ba~ve), hidrauli~ka re-

gulacija te je obavljen kapitalni remont generatora

(premotavanje namota polova uzbude).

Agregat broj 1 pu{ten je u redoviti pogon 13. prosinca

o. g., pa je tako pomla|ena Elektrana spremna

do~ekala blagdane. Na revitalizaciji agregata 1 okupili

su se isti izvo|a~i kao i na agregatu 2, a to su: Turbo-in{titut (s Brodarskim institutom kao kooperantom) i

MG servis. Dakako, uz nezaobilaznu posadu Elektrane.

Revitalizacijskim zahvatima pove}ana je snaga oba

generatora sa ~etiri na pet MVA, a snaga agregata s

2,8 na 3,7 MW, te, ujedno, produèn ìvotni vijek elek-

trane za 25 do 30 godina. Tako|er su nestale i vibraci-

je koje su tresle strojarnicu pri radu agregata prije

revitalizacije.

POSLA JE BILO I NA BRANI

Istodobno s radovima u strojarnici odvijali su se i ra-

dovi na brani. Tako su radi sprje~avanja protoka kod

vrlo velikih voda povi{ena ~etiri ulazna zatvara~a, a

popravljeno je i brtvljenje deset tablastih zatvara~a na

bazenu. Obavljena je i AKZ fine re{etke, za koju je

tako|er karakteristi~no zna~ajno nakupljanje sedre ti-

jekom godine. Ure|aj kojim bi se ~istile lopatice tur-

bina, posluìo bi i za njeno ~i{}enje. Jo{ tijekom ljeta

pomla|ivanje


Radovi na tablastim zatvara~ima

ulazne gra|evine

Nakupine sedre u dovodnom tunelu

o~i{}en je dovodni tunel od vrlo impresivnih nakupina

sedre koje su utjecale i na smanjenje protoka.

POÎNJU PRIPREME ZA 110.RO\ENDAN

Nakon kra}eg predaha od naporne 2003. godine, ve} se

uvelike planiraju daljnji zahvati.

- U 2004. i 2005. godini nastavljamo s revitalizacijomelektrane, kaè direktor Pogona HE na Krki Kaja Krstu-

lovi}, kako bi u kolovozu 2005. u novom "ruhu"do~ekala i proslavila svoj 110. ro|endan, kojim obi-ljeàvamo i 110 godina elektroprivredne djelatnosti uHrvatskoj.

Radovi, planirani tijekom idu}e dvije godine, odnose se

na:

• izmije{tenje re{etke na bazenu,

• izradu betonske konstrukcije,

• montaù ~istilice naplavina,

• promjenu upravljanja i pogona tablastih zatvara~a,

• kompletiranje sustava dobavne vode,

• revitalizaciju cjelokupnog upravljanja u jedinstvenu

cjelinu.

Nova, 2004. godina bit }e za HE Jaruga prekretnica i

prema jo{ jednoj odluci, koju su zajedno donijeli od-

govorni ljudi NP Krka i rukovodstvo HE Jaruga. Naime,

prema utvr|enom programu s Nacionalnim parkom,

sljede}e sezone HE Jaruga otvara svoja vrata posjeti-

teljima NP.

Od prvog ~ovjeka Pogona doznali smo i jo{ jednu no-

vost. Naime, krajem ove godine elektrane u sastavu Po-

gona HE na Krki (HE Miljacka, HE Golubi} i HE Jaruga)

su, preko centralne radio veze na Promini, priklju~ene

radio vezom u SDV sustav HEP-a.

Marica @aneti} MalenicaSnimili: Sanimir Sari} i

Goran Lau{i}


Pjeskarenje fine re{etke na vodnoj komori Po~etak revitalizacije agregata broj dva

Ovako je izgledala strojarnica HE Jaruga pri kraju revitalizacije Remontni radovi

U SPLITU OTVOREN DATACENTAR 3

KVALITETNO I SIGURNOPRU@ANJE SVIH IT USLUGA

OD PRVE privremene postave ERC-a u sada{njem SPIPO Split pro{lo je ve} trideset godina. Tijekom vremena,ona se postupno nadogra|ivala u neodgovaraju}im pro-stornim i tehni~kim uvjetima, i to u jednoj prostoriji jed-ne od na{ih poslovnih zgrada u Splitu. Godinama sestrpljivo radilo u neprimjerenim uvjetima i godinama senadalo preseljenju u odgovaraju}i prostor s informacij-skom i telekomunikacijskom opremom i pomo}nim po-gonima. Naime, sna`niji prodor PC ra~unala uzrokovao jeznatno pove}anje broja korisnika priklju~enih na infor-mati~ku mreù HEP-a, u svrhu redovitog obavljanja po-slova i radnih zadataka. Posljedica toga je nagli porastzahtjeva za podacima i takvim uslugama velikog informa-cijskog volumena i sve ve}im brzinama prijenosa po kva-litetnijim i brìm komunikacijskim mreàma. Kori{tenjemnovih servisa informati~kih tehnologija (IT) kao {to su:internet, intranet, e-mail, te raznih down-loadanjaizme|u PC korisnika, nastala su nepremostiva zagu{enja,osobito na PDH (pleziokrona digitalna hijerarhija) dijelutransmisijske mreè HEP-a.

Po~etkom 2000. godine zate~eno je stanje brzine prije-nosa podataka od 9,6 do 28,8 kbit/s po postoje}oj infra-strukturi transmisijske mreè veza HEP-a, {to je postaloosnovnom preprekom daljnjem razvoju informatizacijetelekomunikacijskih usluga. Bilo je i potrebno ugovoritisve ve}i broj iznajmljenih linkova i privremenih iz-najmljenih kanala ili Frame-Relay veza kod javne mreèHT-a brzine prijenosa od 128 kbit/s izme|u elektroener-getskih objekata i postrojenja, poslovnih objekata u Dal-maciji, kao i na magistralnom pravcu prema HEP-u uZagrebu. Sve to za posljedicu je imalo neefikasan sustavi znatnije pove}anje tro{kova telekomunikacijskih uslu-ga.

DJED MRAZ "[IROKE RUKE"

Pruànje informati~kih usluga korisnicima HEP-a prik-lju~enim na spomenuti ra~unski centar ovako se vi{enije moglo nastaviti. Nakon svakog neuspjelogpoku{aja preseljenja ERC-a u prikladnije i ve}e prosto-re, a bilo ih je nekoliko, jedino {to im je ostajalo i jedi-no {to im nitko nije mogao oduzeti, bila je èlja. Aprema onoj Coelhovoj ako ne{to iskreno èli{ (i dovo-ljno dugo) cijeli svijet se uroti da se to i ostvari, i split-skim informati~arima se krajem 2003. godine, ispunilanjihova èlja. Ne znam koliko su e-mail poruka slaliDjedu Mrazu, ali sam se uvjerila da je bio {iroke ruke.Predstoje}e blagdane uveselio im je daruju}i im noviDataCentra 3 Split, smje{ten u prizemlju i na prvomkatu zapadnog dijela postoje}e zgrade HEP-a u Gundu-li}evoj ulici, zajedno s prijenosom i reinstalacijomzate~ene informati~ke opreme.

UPORNO[]U I SURADNJOM DOZAJEDNI^KOG CILJA

DataCentar 3 Split izgra|en je suradnjom Sektora za po-slovnu informatiku Zagreb, SPI PO Split i HEP Telekoma

ostvarena èlja

NAKON SVAKOG NEUSPJELOG POKU[AJA PRESELJENJA ERC-a U PRIKLADNIJE I VE]E PROSTORE, A BILO IH JENEKOLIKO, JEDINO [TO JE SPLITSKIM INFORMATIÂRIMA OSTAJALO I JEDINO [TO IM NITKO NIJE MOGAO ODUZETIBILA JE @ELJA, A PREMA ONOJ COELHOVOJ AKO NE[TO ISKRENO @ELI[ (I DOVOLJNO DUGO) CIJELI SVIJET SE UROTIDA SE TO I OSTVARI, I NJIMA SE TO OSTVARILO KRAJEM 2003.

Mr. sc. Branimiru Deli}u pripala je ~ast otvaranja Data centra

38

Marko Znaor govorioje o zna~enju centra

@eljko Kova~ je pred-stavio aplikaciju onadzoru neprekidnognapajanja

te splitskih podru~ja: PP HE Jug, PrP-a i DP Elektrodal-macije. Dakako, izgradnji je prethodila izrada iscrpnesnimke i ocjene postoje}eg stanja, definiranje ciljeva iizrada odgovaraju}e projektne dokumentacije.

Tim za izgradnju DataCentra 3 vodio je Marko Znaor kaoglavni nadzorni inènjer i osoba koja je, prema ocjenisviju, bila inicijator i spiritus movens ovoga projekta.Odgovorna osoba bio je @eljko Kova~, zaduèn za opre-mu i programsku potporu IT, a ~lanovi Tima bili su jo{ inadzorni inènjeri: Silvije Me{trovi} (gra|evinski i zanat-ski radovi), Vanja Lukas (opremanje i uzdignuti pod),Miljenko Lipoti} (klimatizacija), Sre}ko Filkovi} (teh-ni~ka za{tita, vatrodojava i ga{enje poàra), Pero Duv-njak, Edo Mlikota i Marijana Mami} (energetika i UPS) iViktor Merc (LAN IT), dok je projektnu administraciju vo-dila Vesna Cokari}.

Projektiranje DataCentra 3 Split bilo je povjereno timuProjektnog biroa Split koji je koordinirao glavni projek-tant Mirko Ivan~i}, dok su isporu~itelji opreme i izvo|a~iradova bili: Bumes, Brodomerkur, Instaling, Sem i Viaggiiz Splita te Tehnomobil i Computers Systems CS iz Za-greba.

KONSOLIDACIJA INFORMATI^KE ITELEKOMUNIKACIJSKE INFRASTRUKTURE

HEP-a

Sve~ani ~in pu{tanja u rad DataCentra 3 Split zapo~eo je19. prosinca 2003. godine, uvodnim izlaganjem MarkaZnaora, voditelja projekta i glavnog nadzornog inènjera.Govore}i o liberalizaciji telekomunikacijskog trì{ta isada{njem telekominikacijskom okruènju, naglasio jeda je Hrvatska podnesenim zahtjevom za priklju~enje EUte potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruìvanju,izme|u ostalog prihvatila i proces prilago|avanja svojihzakona liberalizaciji telekomunikacijskog trì{ta premaeuropskom modelu. Tako je HT privatiziran i u ve}inskomje vlasni{tvu Deutche Telecoma, a u podru~ju pokretnetelefonije (GSM) za sada su dva koncesionara, i to: HTmobile, koji je i vlasnik analognog telekomunikacijskogsustava i VIP-net, koji je privatno poduze}e u ve}inskomvlasni{tvu Mobilcom Austrija.

Govore}i o telekomunikacijskom sustavu HEP-a naglasioje da je sada{nje telekomunikacijsko okruènje za HEPskupo i nezadovoljavaju}e te da smo ostavljali enormneiznose privatnim koncesionarima, posebice u fiksnimmreàma koje sada imaju monopolni poloàj.

Stoga je nu`na, kaè Marko Znaor, konsolidacija informa-ti~ke i telekomunikacijske infrastrukture HEP-a, koja }e seposti}i uspostavom:

• êtiri DataCentra: Zagreb, Osijek, Split i Rijeka

• Sredi{njeg centra za nadzor i upravljanje ukupnomHEP-ovom IT mreòm (Information Technology) WAN, LAN,SDH, PDH, RR, PBX, IP ... posredstvom Network OperationCentra (NOC), te upravljanje mre`nim uslugama, serverima,zajedni~kim bazama podataka i aplikacijama.

U interesu je HEP-a da rje{enje ovoga zadatka dalje neodga|a te da pravodobno omogu}i postoje}oj kadrovskojIT strukturi ustrojavanje kvalitetnog, sigurnog i trì{noprihvatljivog sustava pruànja svih IT usluga i to najprijeunutar HEP-a.

Posredstvom DataCentra 3 Split je:

• ostvarena integracija zajedni~kih baza podataka, si-stemske i aplikacijske programske potpore organizacijaHEP-a na podru~ju Dalmacije,

• organiziran nadzor i upravljanje WAN/LAN mreòmHEP-a na podru~ju Dalmacije: konfiguriranje, accounting,

otklanjanje kvarova, otkrivanje, biljeènje, obavje{tavanjei ispravljanje problema na IT mreì i

• osigurana kontrola pristupa i upravljanje sigurno{}uHEP-ove IT mreè na podru~ju Dalmacije u svrhu o~uva-nja integriteta i povjerljivosti informacija.

POJEDINE BAZE RADE, POJEDINESPREMNE ZA RAD, A POJEDINE TEK

UVJETOVANE

@eljko Kova~, rukovoditelj SPI PO Split i odgovorna oso-ba za realizaciju ovog zna~ajnog projekta, govorio je okonsolidaciji DataCentra 3 Split s obzirom na hardwa-re/software (Alpha Serveri i SAN Storage) i s obzirom naDataBase posluìtelje:

- Za sada rade Baze PP HE Jug, PrP Split i DP Elektrodal-macija, spremna je za rad Baza DP Elektra Zadar, a uvje-tovane su Baze DP Elektra [ibenik, DP ElektrojugDubrovnik i Pogona HE Dubrovnik. Pu{tanjem u rad ovogDataCentra:

• pu{ten je u rad i GigabitEthernet bacbone u Dalmaciji(sigurnost postignuta petljastom strukturom mreè, kori-sti se CWDM tehnologija, povezuju se sve TS i HE te DP),

• mreà je osigurana s backup ISDN vezama,

• omogu}eno je kori{tenje novih servisa u mreì (VoIP –povezivanje telefonskih centrala kroz IP; VLAN – logi~korazdvajanje korisnika u mreì; DHCP – dodjeljivanje adre-sa ra~unalima na svim LAN-ovima),

• omogu}en je brì dohvat Internet servisa (jedinstveniproxy server, aplikacijski interner serveri) i

• omogu}eno je priklju~ivanje novih korisnika na IP oko-snicu (mjerenje, regulacija, video nadzor, upravljanje isli~no).

Sve re~eno potkrijepio je i prezentacijom aplikacije kojase odnosi na nadzor besprekidnog napajanja.

VIDEO NADZORNI SUSTAVI

Vrlo zanimljiv primjer aplikacije video nadzora prisutni-ma je prikazao Sre}ko Filkovi}, ~lan Tima zaduèn zatehni~ku za{titu, vatrodojavu i ga{enje poàra.

- U ovom sustavu primijenjene su vrhunske svjetsketehnologije na trì{tu sigurnosnih video nadzornih su-stava. Sustav je jednostavan za uporabu, a primjenjujevrhunsku video nadzornu tehnologiju. Ovakvi sustavi vi-deo nadzora zadovaljavaju vrlo {iroke potrebe, od malihizoliranih susatva opremljenih s nekoliko kamera, pa dokompleksnih sustava koji se sastoje od niza me|usobnopovezanih umreènih sustava video nadzora. Sustav vi-deo nadzora je koncipiran na takav na~in da prakti~kinije va`no gdje se nalazi nadzorni centar. Glavnu komu-nikacijsku osnovicu ~ini poslovna ra~unalna mreàHEP-a, koja omogu}ava bilo kojem ra~unalu u HEP-ovojmreì pristup bilo kojoj kameri, bez obzira gdje se onanalazi. Za pristup kameri je potrebna odgovaraju}a za-porka.

Ure|aj za digitalno video snimanje predstavlja temeljbilo kojeg suvremenog sustava za video nadzor. Ovdjeupotrijebljeni digitalni video snima~ je ure|aj renomira-nog proizvoda~a "Geutebrück", a ima veliki kapacitetmemorije, te podupire spajanje do 32 kamere. Ako jepotreban ve}i broj kamera od 32, tada se dodaje jo{ je-dan ure|aj te se ure|aji me|usobno umreàvaju. Kakoovakvi sustavi u zadnje vrijeme postaju sve popularniji,jer u sebi integriraju snima~, multiplekser i detektorpokreta, oni postaju standard u tehnici video nadzora.Upravo ta potankost jedna je od najva`nijih odlikaDVR-a.

Prednosti sustava temeljenih na DVR-u su velike - odrelativno brze instalacije do krajnje jednostavnog ruko-vanja ("user friendly"). Snima~ koristi operacijski sustavMS Windows XP, koji je danas ra{iren u uporabi te svakikorisnik koji koristi ovakav ili sli~an susav u svakodnev-nom radu moè za vrlo kratko vrijeme ovladati rukova-njem ure|aja. Za razliku od klasi~nih video sustava,podaci snimljeni na DVR su trajni, pouzdani i vi{estrukodostupniji od podataka snimljenih tradicionalnim susta-vom temeljenih na VHS-u. Ure|aj za digitalno video sni-manje dovoljno je povezati sa èljenim brojem kamera inadzornim ekranom kako bi se kreirao kompletan sustavza video nadzor.


Otvaranju Centra bili su prisutni informati~ari, ali i drugi zainteresirani

Uporabom video nadzornih sustava postiè se efikasnaza{tita osoba i imovine, vizualna kontrola na lokalnoj ibilo kojoj udaljenosti, vrhunska tehnologija video nadzo-ra, jednostavnost uporabe, prilagodljivost bilo kojim po-trebama, uporaba LAN-a za potrebe prijenosainformacija i sigurnost koja se temelji na kori{tenju za-porki.

ZNAÂJ RAÛNALSKE MRE@E ZAOBRAÛNSKA I ENERGETSKA MJERENJA

Aplikaciju koja govori o uporabi ra~unalske mreè u seg-mentu mjerenja, kako obra~unskih tako i energetskih, uPrP-u Split i PP HE Jug prezentirao je @eljko ]osi}, ruko-voditelj Odjela mjerenja splitskog PrP-a:

- Postoje}a aplikacija za prikupljanje obra~unskih podata-ka “C2000”, koja je u uporabi od 1997. godine, obavljafunkciju prikupljanja podataka s brojila te njihovo memo-riranje u petnaestminutnim intervalima. Podaci se prikup-ljaju u regionalnom centaralnom ra~unalu putemmodema i telefonskih linija, {to je uvjetovalo nizpote{ko}a i nedostataka. Prozivaju se svi objekti na po-dru~ju Dalmacije, uklju~uju}i objekte PP-Jug-a i PrPSplit-a.

U dana{njim uvjetima, kada je osigurana ra~unalska ko-munikacija, mogu}e je nadograditi postoje}i sustav takoda se svi objekti mogu vidjeti “on-line”, odnosno per-manentno s obzirom na mogu}nost ethernet priklju~ka(LAN / WAN). Ovakvim tehni~kim rje{enjem obra~unskipodaci bili bi raspoloìvi u petnaestminutnim intervali-ma, ili - prema potrebi - za odre|ene to~ke i u znatno

kra}em vremenu. Preduvjet za kori{tenje raspoloìvihra~unalskih komunikacija je nabava djela opreme i na-dogradnja programske potpore od proizvo|a~a "Landis& Gyr".

[to se, pak, ti~e sustava energetskih mjerenja europska isvjetska praksa, a i njihova zakonska regulativa, uvjetujepotrebu redundantnog sustava obra~unskog mjerenja zasva mjerna mjesta na visokom naponu. U okviru redudan-tnog sustava mogu se dobiti informacije za potrebe nad-zora, upravljanja odnosno dispe~inga, kvalitetnije analizeEES-a, ispada ili odstupanja, odnosno zaga|enja u mreìEES-a.

Tako|er je baza podataka u realnom vremenu vrlozna~ajna za pra}enje gubitaka EES-a po svim segmenti-ma i razinama mreè. U segmentu upravljanja sustavanudi kvalitetnije podatke, koji se mogu dalje koristiti za iz-radu algoritama koji prepoznaju nepravilnosti u mreì i re-agiraju automatskim upravljanjem sustavom, {to je trendrazvoja u svijetu.

Va`nost sustava energetskih mjerenja je zna~ajna za kon-trolu obra~unskog mjerenja te zamjena i pomo} u procje-ni za vrijeme kada dijelovi sustava “C2000” nisudostupni. To je iznimno va`no u razmjeni sa svim subjek-tima kao {to su me|udràvna razmjena, velepotro{a~i idistribucijska podru~ja.

Sustav energetskih mjerenja, kori{tenjem komunikacijara~unalskom mreòm i digitalnih mjernih pretvornika,omogu}ava nadzor mreè i pra}enje kvalitete elektri~neenergije te uo~ava potro{a~e koji generiraju smetnje na

mreì EES-a. Tako|er omogu}ava dobivanje svih potreb-nih podataka:

• napona linijskih i faznih, struja po fazama, frekvencije,cosØ, analize vi{ih harmonika, snage radne, jalove i pri-vidne, energije radne, jalove i prividne, pra}enje promje-na napona, struja, snaga, frekvencije,

• sadrì normu EN 50 160 vezanu za kvalitetu elektri~neenergije, kao i odredbe 1996 CBEMA – ITIC,

• ima mogu}nost snimanja distorzija valnog oblika, kao itranzijenata te njihovo analiziranje (valni oblik, analizaharmonika i fazorski dijagram, numeri~ki prikaz...).

Svi navedeni podaci se pohranjuju u bazu podataka teomogu}avaju svim definiranim korisnicima njihovokori{tenje.

OVO JE "SANTA LEDA" – VIDIMO TEKNJEN MANJI DIO

Novi i suvremenoo opremljeni DataCentar 3 Split u rad jepustio mr. sc. Branimir Deli}, direktor Sektora za poslov-nu informatiku, naglasiv{i njegov zna~aj u za~etku raz-vojnih procesa koji tek slijede:

- Ovo je poput sante leda, ono {to se vidi puno je manjeu odnosu na ono {to se jo{ skriva. Priznajem da sammalo "ljubomoran" na vas u Splitu, jer mi u Zagrebu jo{nemamo ovako ne{to. Za tri do ~etiri mjeseca bit }ezavr{en i DataCentar u Rijeci, a na onaj u Osijeku jo{ tre-ba pri~ekati odre|eno vrijeme.


ostvarena èlja


REKLI SU…@ELJKO KOVA^, rukovoditelj SPI PO Split:

Kao posljedica velike popu-larnosti interneta i velike upo-rabe opti~kih vlakana, uDalmaciji su izgra|ene novemre`ne arhitekture LAN (Lo-kal Area Network) i WAN, te-meljene na paketskimkomutacijama, koje omo-gu}avaju sigurne i vrlo fleksi-bilne podatkovne i ostale telekomunikacijske usluge, jerse porastom broja valnih duìna po jednom opti~komvlaknu pove}avaju opti~ki prijenosni kapaciteti i brzineprijenosa po vi{e valnih duìna. êste promjene u teh-nologiji i mre`nim uslugama osnovni su pokreta~ prom-jena u planiranju, definiciji i primjeni razli~itiharhitektura i elemenata lokalnih informati~kih mreà(LAN) i globalnih mreà (WAN). Pu{tanjem u rad Data-Centra 3 Split i HEP-ove ethernet Giga-bitne telekomu-nikacijske mreè po HEP-ovim opti~kim kabelima uDalmaciji, iskori{tena su suvremena tehni~ka rje{enjaza kvalitetnije pruànje usluga IT. Zadovoljeni su sviosnovni preduvjeti kompjutoriziranog obavljanja znat-nog dijela poslova posredstvom zajedni~kih aplikacijaHEP-a.

MARKO ZNAOR, voditelj projekta i njegova dobra vila:

Rade}i u PP HE Jug i sura|uju}i s grupom mladihinènjera, uo~io sam da se organiziranje, prijenos isku-stava i provedba kvalitetne pripreme i odràvanja elek-troenergetskih objekata i postrojenja za proizvodnju,prijenos i distribuciju elektri~ne energije ubudu}e nemoè obavljati ekonomi~no, brzo i na siguran na~in bezuspostave kompjutoriziranog sustava upravljanja poslo-vima odràvanja, ni bez kvalitetnog IT sustava, kakav

sada imamo u Dalmaciji. Zauspje{an rad jo{ je potrebnoprovesti konsolidaciju organi-zacije i sistematizacije s raspo-re|ivanjem stru~nih kadrova.@elim naglasiti da smo svi mizadovoljni i radosni {to jeponu|eno projektno rje{enjeizgradnje DataCentra 3 Splitprihva}eno i {to je u vrlo kratkom roku (od 1. srpnja do19. prosinca 2003. godine) realizirano, a Centar pu{tenu rad.

Ovim putem zahvaljujem se ~lanovima Uprave HEP-a naukazanom povjerenju i na pruènoj potpori. Jednako takozahvaljujemo se svim projektantima, isporu~iteljimaopreme, izvoditeljima radova i nadzornim inènjerima nauspje{noj izgradnji DataCentra 3 Split, na{em zajed-ni~kom projektu, koji }e od danas omogu}avati pruànjepravodobnih i kvalitetnih informati~kih i telekomunikacij-skih usluga unutar HEP-a na podru~ju Dalmacije, i premaHEP-u u cjelini. Treba naglasiti i iznimno dobru suradnjusvih sudionika u projektu izgradnje, odnosno organizacij-skih dijelova HEP-a.

SRE]KO FILKOVI], ~lan Tima za izgradnju zaduèn zatehni~ku za{titu, vatrodojavu i ga{enje poàra:

Video nadzor je iznimno efika-san i afirmiran na~in za{titeimovine i osoba te suzbijanjakriminala. Napredna digitalnatehnologija omogu}ava upora-bu najsuvremenijih nadzornihsustava kojima se djelotvornomogu za{tititi razli~iti objekti, patako i postrojenja Hrvatske elek-troprivrede. Video nadzorni sustavi omogu}uju potpunu

vizualnu kontrolu objekta, izravno na lokaciji, ali i na uda-ljenosti putem ra~unalne i telekomunikacijske mreè kojaje u HEP-e iznimno fleksibilna i razgranata, jer se prostirena podru~ju ~itave dràve. Kori{tenjem novog gigabitnogLAN-a u Dalmaciji je omogu}en prijenos video informa-cija sa 100Mb/s na Ethernet gigabitnu mreù, a time ineometano kori{tenje svih resursa LAN-a za sve korisni-ke.

@ELJKO ]OSI], rukovoditelj Odjela mjerenja PrP-aSplit:

Raspoloìvo{}u ra~unalske mreè stvoreni su uvjeti kojiomogu}avaju prijenos informacija u realnom vremenu.To predstavlja napredak, kakoza obra~unska mjerenja, takoi za energetska, odnosno re-dundantni sustav. Stvorene sumogu}nosti dostave informa-cija dispe~erima, kao i svimostalim partnerima, manage-mentu te omogu}ava raspo-loìvost kvalitetnije kontrole inadzora mreè po segmenti-ma u realnom vremenu, kao i pra}enje kvalitete elek-tri~ne energije.

Ovim iskorakom i kori{tenjem raspoloìvih bazaobra~unskih i energetskih mjerenja omogu}ava seizra~un i pra}enje gubitaka u realnom vremenu, racio-nalno gospodarenje elektri~nom energijom, kao teme-ljnim parametrom poslovanja unutar i izvan HEP-a teprimjena sloène regulative koja ima pravno ekonomskeposljedice. Mnogi su ovo osporavali, ali ~injenica je dabez ovoga ne moèmo naprijed. Kori{tenje takvog stan-darda infrastrukture i tehnologije u ovom segmentusvrstava HEP u rang najnaprednijih svjetskih elektropri-vreda.

ÂSOPIS EGE

BROJNE ZANIMLJIVE I KVALITETNOOBRA\ENE TEME

U PROSTORIMA HEP Toplinarstva 10. prosinca o.g. promo-viran je novi broj ~asopisa EGE. Tom je prigodom, nakonpozdravne rije~i urednika Branka Ilja{a, s temama ovog bro-ja nazo~ne iscrpnije upoznao glavni urednik Ante [imuno-vi}.

Ovaj peti broj ~asopisa EGE, naglasio je, na ~ak 196 strani-ca - {to je najve}i broj do sada - pokrio je mnoge zna~ajneteme. Izme|u ostaloga to su toplinarstvo grada Zagreba, re-konstrukcije rafinerija u Rijeci i Sisku, TE Plomin, raspadielektroenergetskih sustava, novi Zakon o gra|enju i druge.

Branimir Poljak, direktor HEP Toplinarstva d.o.o., u svom seobra}anju osvrnuo na mnogo toga u~injenoga u toplinar-stvu tijekom ove i pro{le godine. Tako je krajem pro{le go-dine zagreba~ko naselje Gajnice spojeno na Centralnitoplinski sustav, a ove godine i {est zgrada naselja Pre~ko,dok }e sljede}e godine i preostalih 17 zgrada, odnosno sveone koje budu za to zainteresirane. B. Poljak je najavio iidu}e korake HEP Toplinarstva - zamjenu svih parovoda ugradu s vrelovodima najkasnije do 2010. godine, po~etakkori{tenja tehnolo{ke pare i za hla|enje, a u fazi je natje~ajaponuda opskrbe toplinom i rashladnom energijom za KBCRebro, ~ime }e se zapo~eti i sa zdravstvenom energetikom.[to se ti~e mjerenja, zakonska je obveza da svi novi objektimoraju imati mjerenja topline u stanu, a pau{alno mjerenje

i pla}anje grijanja postaje pro{lost. HEP Toplinarstvo nam-jerava standard toplinarstva odràti na europskoj razini. Zasada, osim Zagreba, Siska i Karlovca stanje na tom po-dru~ju ne zadovoljava u manjim gradovima, ocijenio je B.Poljak najaviv{i dono{enje Zakona o proizvodnji i distribuci-ji toplinske energije, koji }e biti temelj za organizaciju tvrtkiza grijanje u Hrvatskoj. Novi Tarifni sustav tako|er je vezanuz novi Zakon, a temelj su mu zapadnoeuropske zemlje.Naime, cijene topline ovisit }e o veli~ini potro{a~kog po-dru~ja, izvorima i drugom. Dono{enje Zakona i Tarifnog su-stava o~ekuje se tijekom 2004. godine.

Robert Vuk potanko je objasnio zna~ajke odràvanja va`nihkomponenti Centralnog toplinskog sustava. Preventivnoodràvanje sustava iziskuje iscrpno planiranje i kvalitetnulogistiku. Svaki zastoj u radu bilo kojeg dijela sustava do-vodi do problema u opskrbi manjeg ili ve}eg broja po-tro{a~a, pa takvi prekidi vi{estruko {tete isporu~iteljuusluge, kao i korisnicima usluga koji postaju nepovjerljivi.Na kraju je Vjekoslav [kovrlj govorio o frekvencijski uprav-ljanim crpkama kao doprinosu {tednji energije.

Nakon prezentacije EGE-a svi nazo~ni, osobito brojnijimu{ki dio publike, mogli su uìvati u dojmljivom nastupuplesne grupe Bolero.

D. Jurajev~i}

CROATIA EXPO 2005.

"KAP VODE - ZRNO SOLI"U MUZEJU Mimara, 8. prosinca o.g. pred brojnim uzvani-cima odràna je javna prezentacija projekta Croatia EXPO2005, Aicci, Japan, s kojim }e Hrvatska sudjelovati naSvjetskoj izlo`bi EXPO 2005. u Japanu.

EXPO u Japanu }e trajati od 25. oùjka do 25. rujna 2005.godine s glavnom temom mudrost prirode, a na{ }e se na-stup odràvati pod sloganom Kap vode - zrno soli. Ve} jeprijavljeno 127 zemalja, a procjenjuje se da }e izlo`bu ti-jekom 185 dana posjetiti 15 milijuna posjetitelja.

Projekt su predstavili japanski veleposlanik u HrvatskojKaname Ikeda, Ivica Mari~i}, hrvatski povjerenik za EXPO,arhitekt Branko Sila|in te Dalibor Marinis, jedan od autoraprojekta. Uzvanicima je prikazan i dvanaestminutni video-spot, koji prikazuje hrvatski paviljon za EXPO, ~iji su autoriarhitektonski studio 3LHD, fotograf Damir Fabijani} i mul-timedijalni umjetnik Dalibor Martinis. Hrvatski paviljonrazdijeljen je na dvije etaè i nekoliko prostorno-scenskihcjelina. Koncepcija predstavljanja Hrvatske na ovoj Svjet-skoj izlo`bi temelji se na temi solane, koja se ogleda sdvije strane. Jedna je pri~a o soli koja je sadràna u svakojkapi morske vode, a druga o soli koja se dobiva isklju~ivoljudskim radom, a predstavljene su dvije najstarije solanena Mediteranu - Stonska i Pa{ka. Jednom rije~ju - suìvotprirode i ~ovjeka je mogu}. Najve}a }e senzacija zacijelobiti podizanje gledatelja s platformom na kojoj stoje, a popoljima solane projicirat }e se zra~ne slike znamenitosticijele Hrvatske - krajobrazi, more, gradovi, brodovi, poljap{enice, urbana struktura Dubrovnika, nogometna utakmi-ca, jedrili~arska regata, slavonsko kolo, pa{ka ~ipka... Au-

tori su simboli~ki povezali tradiciju i suvremenu tehnolo-giju zrcaljenu u simbolici globalne mreè interneta.Simbolika je prisutna i u za{titnom znaku, crvenom kva-dratu smje{tenom u crvenom krugu, gdje se i{~itava kap-ljica vode i kristal soli, ali i Hrvatska u Japanu.

Novost japanske izlo`be su paviljoni, koje }e izgraditidoma}ini, a svaka }e ih zemlja popuniti svojim sadràji-ma. Hrvatska }e zauzeti prostor od 486 ~etvornih metara.Svi }e se paviljoni na kraju reciklirati, a samo dva-tri ostat}e u parku.

Recimo i to da za nastup Hrvatske u Japanu treba osigurati35 milijuna kuna, od ~ega }e Vlada Republike Hrvatske iz-dvojiti 28 milijuna kuna iz prora~una, a preostalih sedammilijuna kuna organizatori o~ekuju od sponzora.

Uzvanicima su se kratko obratili predsjednik Nacionalnogodbora za EXPO Ivica Mari~i}, veleposlanik Japana uHrvatskoj Kaname Ikeda, izaslanica predsjednika Mesi}a

Ivana Kova~evi} te autor hrvatskih paviljona na prija{njimsvjetskim izlo`bama u Lisabonu i Hanoveru, arhitekt Bran-ko Sila|in, koji je autorima nastupa u Aichiju predao na-sljednu simboli~nu palicu.

Dragica Jurajev~i}

BrankoIlja{, ured-nik EGE-a,pozdravioje sve na-zo~ne

BranimirPoljak, di-rektor HEPToplinar-stva d.o.o.govorio jeo brojnimovogo-di{njimpostignu-tim uspje-sima

Uzvanicima se obratio i Ivica Mari~i}, nacionalni povje-renik za EXP0

Javnoj prezentaciji projekta Croatia EXPO 2005 nazo~ili su brojni uzvanici

promocija

41

IZBORNA SKUP[TINA REGIONALNOG ODBORA ZA SREDI[NJU HRVATSKU UDRUGEHRVATSKIH BRANITELJA HEP-a 1990. - 1995.

ZVONIMIR VAVRO PONOVNO PREDSJEDNIK

U SISA^KOM hotelu Panonia 17. prosinca 2003. godineodràna je Izborna skup{tina Regionalnog odbora za sre-di{nju Hrvatsku u nazo~nosti 46 sabornika, gostiju izostalih regionalnih odbora i predsjednika UHB HEP-a Stje-pana Tvrdini}a.

Nakon izbora radnog predsjedni{tva u sastavu Stanko Ara-lica, predsjednik te ~lanovi Mario Cigrovski i Vlado âle idrugih radnih tijela Skup{tine, dosada{nji predsjednikROSH-a Zvonimir Vavro podnio je izvje{}e o dvogo-di{njem radu Predsjedni{tva ROSH.

U tom je razdoblju Predsjedni{tvo, naglasio je, radilosukladno prihva}enom Programu rada i Financijskomplanu te odràlo 21 sjednicu. Za uspje{nu realizacijuPrograma osnovana su povjerenstva za potpore, {port ipromid`bu. Temeljem Pravilnika o potporama, ~lanoviROSH-a su ostvarili nekoliko vrsta potpora, s tim da jenajvi{e pozornosti poklanjano pomo}i ~lanovima zalije~enje teìh oboljenja te za sanaciju {teta na stambe-nim objektima. Te potpore, kao i one za lije~enje djece teza djecu poginulih i nestalih branitelja dodjeljivane suprema novom Pravilniku o potporama, ~ime je postignu-to da je pomo} namijenjena doista onima kojima je bilanajpotrebnija.

ROSH potpunu pozornost posve}uje {portskim aktivnosti-ma te druènjima branitelja uz {port i zabavu. Predsjed-ni{tvo je prihvatilo i Pravila za sudjelovanje u {portskimigrama, {to je dodatno motiviralo ve}i broj ~lanova nasudjelovanje. Tako su 2002. godine odràne 3. {portskeigre ROSH-a u Vara`dinu, u kojima je sudjelovalo 120natjecatelja. Te su godine odràni i {portski susreti UHBHEP-a Memorijal Branko Andro{ na Bjelolasici, gdje jedoma}in bio ROSH.

Tijekom 2003. godine zapo~eti su i susreti me|u ogranci-ma u koji su uklju~ivani svi ~lanovi bez obzira na {portskesklonosti. Naime, prema rije~ima Z. Vavre, to je dobra pri-goda za me|usobnmo upoznavanje i druènje ~lanova,kao i za razmjenu iskustava i razgovore o braniteljskim te-mama.

Ove su godine odràne i 4. {portske igre ROSH-a u Rovinju,a {portska godina zavr{ila je 4. {portskim susretima Me-morijal Branko Andro{ u Ba{kom Polju, ~iji je doma}in bioROJH. Pribli`no 200 ~lanova ROSH organinizirano su po-sjetili 18. studenoga Vukovar, gdje su poloìli vjence i za-palili svije}e poginulim vukovarskim braniteljima. Z. Vavroje izvijestio nazo~ne i o postavljenoj Spomen-plo~i u DP

Elektra Bjelovar poginulom branitelju iz Ogranka Bjelovar.Nadalje je napomenuo kako se afirmiranju UHB HEP-a ujavnim medijima i HEP Vjesniku nije posvetilo dovoljnoprostora, premda su pojedine njihove aktivnosti bile zabi-ljeène u na{em glasilu. Napomenuo kako je u tijelimaUHB HEP-a zadovoljavaju}i udjel ~lanova ROSH, koji suzajedno s predsjednikom Stjepanom Tvrdini}em sudjelo-vali i u razgovorima s poslovodstvom HEP-a oko rastastandarda ~lanova i ostvarivanja njihovih prava te o tijekurestrukturiranja i privatizacije HEP-a. Na kraju, Z. Vavro jenaglasio da mogu biti zadovoljni s u~injenim u proteklomdvogodi{njem razdoblju, jer je postignut osnovni cilj -dràti se zajedno radi svih onih koji su svoje ìvote dali zaHrvatsku.

Predsjednik Nadzornog odbora ROSH-a Vjekoslav Sovi}govorio je o financijskom poslovanju ROSH-a u proteklomrazdoblju. U raspravi, koja je uslijedila, Stipe Su~i}, pred-sjednik Nadzornog odbora UHB HEP-a, je ustvrdio da jeROSH kao najve}i regionalni odbor prednja~io i u brojnimpokrenutim aktivnostima. Vrijeme zriobe je pro{lo, nasta-vio je, {to se daljnjim radom mora i potvrditi, a kako zaHEP dolaze teà vremena, Udruga mora za sebe prona}imjesto. Stanko Aralica, tajnik UHB HEP-a, je naglasio kakosu se isprofilirali kao Udruga, uskladili me|usobne odno-se i rije{ili probleme. Zahvalio je svima na uspjesimaUdruge, posebice predstavnicima ROSH-a u njoj. [to seti~e financijske strane, rekao je da je svaka kuna pametnoutro{ena te da za sljede}u godinu Udruga namjerava traìtiod Uprave vi{e sredstava kako bi mogli jo{ bolje raditi ipodmirivati potrebe svojih sve starijih ~lanova.

Skup{tina je prihvatila i predloène izmjene Pravila o raduROSH-a, koje su - kako je naglasio Z. Vavro - vi{e teh-ni~ke naravi. Naime, pokazalo se da su tri dopredsjednikau Predsjedni{tvu nedovoljna za sve aktivnosti, pa se pre-dlaè da Predsjedni{tvo ubudu}e ima pet, odnosno spredsjednikom i tajnikom ukupno sedam ~lanova. Jedna-ko tako je predloèno da Program rada i Financijski plandonosi Predsjedni{tvo, a ne Skup{tina kao do sada. Te suizmjene jednoglasno prihva}ene.

Nakon davanja razrje{nice dosada{njem Predsjedni{tvuROSH-a, na dnevni red je do{ao izbor novog predsjednika,~lanova Predsjedni{tva i Nadzornog odbora. Za predsjedni-ka je predloèn samo jedan kandidat, dosada{nji predsjed-nik Zvonimir Vavro, a sabornici su javnim glasovanjem

jednoglasno potvrdili njegov ponovni izbor za predsjedni-ka ROSH-a. Izabrano je i pet dopredsjednika.

Potom se raspravljalo o kandidatima ROSH-a za predsjed-nika UHB HEP-a, Sredi{nji i Nadzorni odbor. Kao kandidatza predsjednika Udruge predloèn je Zvonimir Vavro, kojizbog brojnih obveza nije mogao prihvatiti kandidaturu,{to je i prihva}eno. Za kandidate ROSH-a za Sredi{nji od-bor Udruge od ~etiri predloèna kandidata tajnim glaso-vanjem su potvr|eni Vlado âle, Zoran [u}ur i StjepanTvrdini}. Tako|er su potvr|ena i po dva kandidata za Nad-zorni odbor i Sud ~asti te 50 sabornika za Izbornuskup{tinu Udruge, koja }e se odràti u velja~i 2004. godi-ne.

Zvonimir Vavro, stari i novi predsjednik ROSH-a, zahvalioje svima na ukazanom ponovnom povjerenju obe}av{i jo{bolji Program rada u slu`bi svih na{ih ~lanova.

Na kraju se nazo~nima obratio i Stjepan Tvrdini}, pred-sjednik UHB HEP-a, zahvaliv{i svim aktivnima u tijelimaUdruge, a posebno glavnom tajniku Udruge Stanku Arali-ci. Ovaj Regionalni odbor, premda najve}i, nije bio favori-ziran od strane Udruge, koja djeluje na dobrobit svihsvojih ~lanova iz sva ~etiri regionalna odbora,rekao je teiskazao nadu da }e i novoizabrani ljudi nastaviti raditijednako dobro i odràvati dosada{nji tempo. S. Tvrdini}je upoznao nazo~ne i dokle se stiglo s nastojanjem da sena ulazu u poslovnu zgradu sjedi{ta HEP-a u Zagrebu po-stavi spomen-obilje`je poginulim braniteljima iz HEP-a.Sve je spremno, ali se nije nai{lo na razumijevanje Upra-ve HEP-a oko mjesta za spomen-obilje`je. S. Tvrdini} jeizrazio nadu da }e neka druga Uprava imati vi{e sluha zato.

Na kraju se, kao i obi~no, svima obratio [ime Samodol,glasnogovornik Udruge rekav{i u svom prepoznatljivompjesni~kom stilu vi{e ni{ta me|u nama nije skriveno, ni{tapogodbeno i pod upitnikom, sve je ve} jasno. Nismo samisebi svrha i to se potvr|uje. Ja sam dao, ti si dao, mi smodali, ali najvi{e oni koji su za Domovinu ìvot dali.

Poslije slu`benog dijela uslijedio je onaj, jednako vrijedan ivaàn, neslu`beni dio Skup{tine. A to je uvijek prigoda dase branitelji bolje me|usobno upoznaju, razmijene misli iprobleme, prisjete davnih doga|aja, dogovore oko nekihzajedni~kih ciljeva. U svakom slu~aju, ovakva vrst druènjaje dragocjena i za pojedince i za Udrugu u cjelini.

Dragica Jurajev~i}

slijed


Zvonimir Vavro ponovno je izabran zapredsjednika ROSH-a

Stjepan Tvrdini}, predsjednik UHB HEP-a, iskazao jenadu da }e i novoizabrani ljudi u ROSH nastaviti ra-diti kvalitetno

Radno predsjedni{tvo na ~elu sa Stankom Aralicom odradilo je dobro svojuzada}u

UTEMELJENA PODRU@NICA NEZAVISNOG SINDIKATA UDP ELEKTROPRIMORJE RIJEKA

SINDIKALNA KONKURENCIJADOBRODO[LA JE POSLODAVCUOD 25. studenog 2003. godine u DP Elektroprimorje RijekaHES je dobio konkurenciju. Naime, utemeljena je podru`nicaNezavisnog sindikata i u DP Elektroprimorje Rijeka Osniva~kojskup{tini nazo~ilo je 70 od ukupno stotinu ~lanova ovoga sin-dikata koliko ih je bilo u~lanjeno do odràvanja Skup{tine.Rije~ je preteìto o biv{im ~lanovima HES-a koji su, nezado-voljni radom ovog sindikata, pre{li u novoutemeljeni.

Predsjednik Nezavisnog sindikata Luko Marojica rekao je daje taj sindikat osnovan prije 12 godina te da je imao zna~ajnuulogu u postupku utemeljenja HEP-a, ali da su se u me|uvre-menu pojavili i drugi sindikati. Jednako tako je naglasio da jeNezavisni sindikat, koji ima pribli`no 3200 ~lanova, neovisano poslovodstvu i vladaju}im strukturama te {titi prava i inte-rese radnika, ne samo u cjelini ve} i prava svakog pojedinog~lana sindikata.

Govore}i o kolektivnom pregovaranju, L. Marojica je rekao dasu aktualnim Kolektivnim ugovorom, koji Nezavisni sindikatnije potpisao, odre|ena prava radnika smanjena, a pojedinapotpuno ukinuta te da su radnicima HEP-a ukupna prava od2000. godine smanjena za pribli`no 30 posto. Naglasio je daje kod kolektivnog pregovaranja najve}i problem neslaganjesindikata HEP-a, naglasiv{i da je teè posti}i suglasnost

izme|u tri sindikata nego izme|u sindikata i poslodavca.Tako|er je poru~io da }e Nezavisni sindikat ustrajati na ispla-ti razlika koje poslodavac duguje radnicim temeljem, kako jekazao, nezakonitim na~inom otkazanog Kolektivnog ugovora,ma koliko to trajalo. U tom smislu, objasnio je, ~lanovi kojisu pre{li iz HES- a i ve} su podnijeli sudsku tu`bu ni{ta ne}eizgubiti, jer se sudski postupak nastavlja. Ako odvjetnikHES-a koji je do sada vodio postupke otkaè punomo}, ~la-novi Nezavisnog sindikata samo potpisuju novu punomo}odvjetniku kojeg }e angaìrati Nezavisni sindikat i postupakse normalno nastavlja. L. Marojica je objasnio da je HESutuìo poslodavca samo za 2001. godinu dok Nezavisni sin-dikat potraùje razlike i za prvu polovicu 2002. godine i na-dalje.

Pozdravljaju}i ~lanove novoutemeljenoga sindikata, direktorElektroprimorja Vitomir Komen rekao je da je sindikalna kon-kurencija dobrodo{la te pozvao novi sindikat da se usporedos borbom za radni~ka prava bori i protiv nerada u HEP-u.

Za predsjednika podru`nice NSHEP-a u Elektroprimorju iza-bran je Vlado Serdar, a u izvr{ni odbor Vasja Pinzovski i Da-vor Tomljanovi}. U Nadzornom odboru su Branka [tic, VericaMarkovi} i Dubravko Beretin, a rizni~arka je Marica Salopek.

Prema rije~ima predsjednika novoutemeljene podru`nice uElektroprimorju Vladimira Serdara, brojno stanje Po-dru`nice jo{ uvijek je prakti~no nemogu}e precizno utvrditi,barem za sada, jer se mijenja iz dana u dan pristupanjemnovih ~lanova.

Ivica Tomi}

promjene


IZBORNA SKUP[TINA UHB HEP-a 1990.-1995. ROZH

PREDSJEDNIK IVAN TOMLJANOVI]

NA skup{tini Regionalnog odbora za zapadnu Hrvatsku UHB HEP-a 1990.-1995., odrànoj uprostorijama Termelektrane Rijeka u Kostreni, za novog predsjednika Regionalnog odboraizabran je Ivan Tomljanovi} iz Senja, koji je ovu du`nost ve} obna{ao u dva mandata.

Ivica Brklja~i}, predsjednik ROZH u protekle dvije godine, je podnose}i izvje{}e o radurekao da je ostvarena ve}ina planiranih aktivnosti te da su se sredstva za rad Udrugetro{ila racionalno. Najvi{e sredstava na podru~ju ROZH utro{eno je kao pomo} pri kupnjiud`benika za djecu branitelja koja poha|aju osnovnu ili srednju {kolu. Preostala sredstvautro{ena su za pomo} braniteljima, lije~enje i {portske susrete. I. Brklja~i} se i kriti~kiosvrnuo na odre|ene propuste u radu, posebice na smanjeno zanimanje za odlazak na{portske susrete u pojedinim dijelovima HEP-a

Novoizabrani predsjednik Ivan Tomljanovi}, zahvaljuju}i na povjerenju, izrazio je nadu da}e Udruga i ubudu}e raditi kao do sada ili jo{ bolje. ^lanove skup{tine pozdravili su i taj-nik Udruge Stanko Aralica, predsjednik Stjepan Tvrdini}, Franjo Luli}, predsjednik ROJHTiho Lasi}, [ime Samodol te doma}in direktor TE Rijeka Adriano Fischer.

Za dopredsjednike ROZH izabrani su Mladen Olbina, Nevio Bu~i} i Slavko Damjani}, zatajnika Ivica Erbi}, a u sredi{nja tijela UHB HEP-a Igor Kalac, Ivica Erbi}, Ivica Brklja~i} iDarko Crnkovi}.

Ivica Tomi}

UHB HEP-a 1990.-1995. PODRU@NICA DP ELEKTROPRIMORJE RIJEKA

OBILJE@EN DAN UDRUGE

^LANOVI UHB HEP-a Podru`nica DP Elektroprimorje Rijeka obiljeìli su dan Udruge pola-ganjem vijenaca na spomen plo~u dvojici poginulih branitelja Elektroprimorja u Domo-vinskom ratu, Dejanu Luki}u i Milanu Katalini}u te sve~anim okupljanjem u prostorijamaElektroprimorja.

Pozdravljaju}i nazo~ne, predsjednik Podru`nice Denis Smojver naglasio je da Podru`nicaima 202 ~lana te da su ~lanovi sudjelovali na {portskim susretima ROZH u Rovinju i Me-morijalu Branko Andro{ u Ba{kom Polju, ali da je odziv ~lanstva bio slabiji nego prija{njihgodina.

Kako je ova godina bila izborna, D. Smojver je izvijestio o novoizabranim du`nosnicima.Za predsjednika Podru`nice ponovno je izabran Denis Smojver, za potpredsjednika Du-bravko Beretin, a za tajnika Mladen Zuzi}. Novi predsjednici ogranaka su: u Rijeci BorisDe{i}, u Opatiji Silvano Zorzenon, u Krku Zoran Linardi}, u Skradu @arko Grguri}, u pogo-nu Cres-Lo{inj @eljko Aleksa, u Rabu Sre}ko Kupari} i u Crikvenici Ivica @irovec.

D. Smojver se zahvalio poslovodstvu Elektroprimorja na razumijevanju i potpori, a brani-telje je pozdravio direktor Elektroprimorja Vitomir Komen. Sve~anosti su bili nazo~ni i ro-ditelji poginulih branitelja.

I.T.

Stari i novi predsjednik: nasmije{eni Ivica Brklja~i} uspje{no je vodio branitelje u pro-tekle dvije godine i ozbiljni Ivan Tomljanovi}, pred kojim je sada odgovorna duòst

Polaganje vijenaca i paljenje svije}e ispod spomen plo~e poginulim braniteljima

^lanovi novoutemeljene podru`nice Nezavisnog sindikataradnika HEP-a u DP Elektroprimorje Rijeka na Osniva~kojskup{tini

Skup{tinom su predsjedavali (s lijeva na desno) novoi-zabrani predsjednik Vlado Serdar, predsjednik NSRHEPLuko Marojica i ~lan izvr{nog odbora Vasja Pinzovski

POZIV TEHNOS-a

IMAJU LI RADNICI HEP-a SINDIKAT?TREBALO je pro}i skoro 70 godina da bi stotine mili-juna ljudi ìve}i u komunizmu kao obe}anom rajushvatilo da u takvu raju odavno ìve njihove vo|e, doksu oni i dalje u zabludi, a ìve vrlo te{ko. Mo`da bi semoglo re}i da je to danas stvar pro{losti i da se okotakvih tema vi{e ne treba zamarati nego ih ostavitipovjesni~arima? U tom kontekstu postavljam pitanje:imaju li radnici HEP-a sindikat?

Prate}i rad i ulogu sindikata u europskim zemljama,moglo bi se re}i da radnici HEP-a nemaju sindikat.Mo`da bi se moglo re}i da poslodavac ima sindikat, aradnici purice i izlete. Stoga vjerujem da ~lanovima,nazovimo, sindikata ne}e trebati 70 godina da biodlu~no odbacili rad takvih, nazovimo, sindikata.

Naime, vodstvo i sindikalni povjerenici moraju ìvjetis radnicima, upoznati njihov rad, uvjete takvog rada,moraju saslu{ati njihove zahtjeve, a ne zatvarati se uurede, pisati priop}enja na koja, u pravilu, nema od-govora. ^lanovi sindikata ne smiju dopustiti da se nji-hovo vodstvo odvoji od njih, ~lanovi moraju znati {to ikako radi njihovo vodstvo, kako ih zastupaju, s kakvimprijedlozima izlaze u pregovore s poslodavcem, prim-jerice, prigodom kolektivnog pregovaranja i do kojemjere mogu prihva}ati kompromisna rje{enja. ^lanovisindikata moraju znati u koje svrhe se tro{i njihova~lanarina, postoji li {trajka~ki fond i mnogo toga dru-goga.

SVE MANJA PRAVA U KOLEKTIVNIMUGOVORIMA

Toleriranje svega spomenutoga dovelo je do toga dasu pla}e radnika HEP-a najniè od postojanja tvrtke uodnosu na javni sektor. Sve je to rezultat poslu{neUprave HEP-a i pokornoga Sindikata, koji je potpisivaokolektivne ugovore sa sve manjim pravima za radnike.Primjerice, posljednji potpisani Kolektivni ugovor usvojim odredbama ne sadrì ~ak ni temeljno pitanje, ato je najnià vrijednost rada za svaku tipiziranu grupuposlova. Bez tog elementa, odnosno odredbe svaki jekolektivni ugovor bezvrijedan i sramotan za radnike.

Radnici HEP-a moraju znati, a vjerojatno to znaju, dasu pla}e radnika u elektroprivredama drugih europskihzemalja pri samome vrhu ili u vrhu pla}a u tim dràva-ma. Za razinu pla}a radnika Hrvatske elektroprivredeisklju~ivi je i jedini krivac sindikat i ~lanovi koji traèpromjene su u pravu.

Primjerice, nedavno je u Hrvatskim po{tama potpisanKolektivni ugovor sa poslodavcem i to sa znatnove}im pravima nego {to su ih imali ranije, a to je prvitakav Ugovor potpisan bez {trajka. O~ito je posloda-vac bio svjestan kakva bi bila {teta za poduze}e ako neprihvati zahtjeve sindikata.

Dok skoro svakodnevno slu{amo informacije opove}anju pla}a za 10 do 15 posto u javnim podu-ze}ima u Hrvatskoj, istodobno radnici HEP-a ostvari-vanje njihovih prava traè na sudovima, a ishod jeupitan, jer }emo u kona~nici svi mi to platiti. Stoga jecini~no da ~elni{tvo najve}ega sindikata HEP-a pozivasvoje ~lanstvo na utuìvanje HEP-a zbog neostvarenih

materijalnih prava za 2001. godinu, a istodobno jepotpisnik Kolektivnog ugovora sa znatno manjim pra-vima nego {to radnici potraùju putem sudova. Po-stavljam pitanje: za{to ste potpisali Kolektivni ugovor,a znali ste da se pravna pravila ne mogu mijenjati dokse ne donesu nova?

KAKO DALJE?

TEHNOS je na svojoj redovnoj Skup{tini odrànoj 21.listopada o.g. zaklju~io da je stanje sindikalnoga or-ganiziranja i djelovanja u HEP-u neodrìvo te da toradnicima svakim danom donosi sve ve}u {tetu i svemanje pla}e. Polaze}i od zate~enoga stanja u HEP-u ukojem su radnici ostali bez kolektivnoga ugovora, bezmogu}nosti utjecaja na rje{avanje svoga gospodar-skog i socijalnog poloàja i prava iz rada i u svezi s ra-dom, bez valjanih informacija o stanju u HEP-u, bezpriznatih prava s osnova sloènosti poslova i uvjetarada, bez mogu}nosti pregovaranja o svojoj pla}i imnogo toga drugog treba u~initi kako slijedi.

1. Slijede}i iskustva sindikalnih kolega u svijetu, po-sebice onih udruènih u Svjetsku sindikalnu federaci-ju i UNI-Europu, utvr|eno je da organiziranostsindikata u globalnim uvjetima mora doìvjeti promje-ne kako bi sindikati bili sposobni osgovoriti na izazoveglobalizacije i restrukturiranje sektora usluga kaoop}e pojave u zemljama u tranziciji.

2. Uvaàvaju}i postoje}e stanje s kojim nismo zado-voljni, TEHNOS mijenja na~in organiziranja ~lanovatako da se na prvo mjesto stavlja strukovno na~elo or-ganiziranja i djelovanja i to kroz organiziranje slje-de}ih strukovnih sindikata unutar HEP-a:

- Sindikata inènjera i visokostru~nih operatera

- Sindikata slu`benika i namje{tenika

- Sindikata radnika i tehni~ara elektro, strojarskih iostalih radni~kih zanimanja u HEP-u

- Sindikat smjenskih i terenskih radnika (montera)

3. Svjesni ~injenice da je sektorsko, odnosno strukov-no na~elo jedini odgovaraju}i model sindikalnogadjelovanja koji omogu}uje u~inkovito djelovanje usektorski organiziranom HEP-u kao HEP grupi, poziva-mo sve radnike da preispitaju svoje dosada{nje ~lan-stvo u sindikatu i da iskoriste nove mogu}nostiorganiziranja.

4. Takav na~in organiziranja nije usmjeren protiv niko-ga, ali je protiv sindikalnih sukoba i podvojenosti,protiv politi~koga pamfletizma i kratkovidnosti, protivsindikalnoga parazitizma i sindikalne birokracije, a zasolidarnost me|u sindikatima i za snagu svih strukov-nih sindikata, odnosno za solidarnost i snagu svihradnika.

5. Takvo na~elo organiziranja nema za cilj razbijanjesindikata, nego stvaranje jedinstva putem jedinstvenekoordinacije u kojoj su zastupljeni svi strukovni sindi-kati i u kojoj se struke ne sukobljavaju nego ispomaùi podupiru u ostvarivanju svojih prava i ciljeva.

S opisanim aktivnostima TEHNOS zapo~inje odmahnakon kolektivnih godi{njih odmora radnika, a osim

toga priprema i prijedlog izmjena i dopuna za novi ko-lektivni ugovor HEP-a.

Kako bi predstoje}i pregovori za novi kolektivni ugo-vor bili kvalitetniji i utemeljeni na to~nim podacima,TEHNOS }e od poslodavca traìti sljede}e podatke:

- masa sredstava za bruto pla}e (mjese~no) iz ukupnemase sredstava za pla}u,

- ukupan broj radnika u HEP-u koji rade na neo-dre|eno i odre|eno vrijeme,

- sredstva koja se izdvajaju iz mase sredstava za stalnidodatak na pla}u (toplin obrok),

- bruto pla}e za mjesec prema sistematizaciji:

• poslovi, bodovi-koeficijent, broj izvr{itelja po grupiposlova

• minuli rad 0,65 po godini staà-ukupno,

• dodatak za no}ni rad - ukupno

• dodatak za rad nedjeljom - ukupno

• dodatak za rad subotom - ukupno

• dodatak za rad u drugoj smjeni - ukupno

• dodatak za rad blagdanom i neradnim danom -ukupno

• naknada za blagdane i neradne dane

• dodatak za posebne uvjete rada - ukupno

• naknada za bolovanje do 42 dana - prosjek

• pripravnost za hitne intervencije

• regres za godi{nji odmor

• boì}nica i uskrsnica

• otpremnina u slu~aju otkaza

• jubilarne nagrade

6. Stimulacija - ukupni iznos

7. Managerske pla}e - ukupno i za koji broj izvr{itelja

8. Prosje~na pla}a s managerskim pla}ama i bez njih

Od poslovnih rashoda traìt }emo podatke o:

- materijalnim tro{kovima

- tro{kovima sirovina i materijala

- tro{kovima prodane elektri~ne i toplinske energije

- ostalim vanjskim tro{kovima.

Jednako tako traìt }emo podatke o ostalimn tro{kovi-ma poslovanja.

Od financijskih rashoda, traìt }emo podatke o kama-tama, te~ajnim razlikama i sli~nim tro{kovima.

U TEHNOSU smatramo da bez tih podataka i tipizacijei vrednovanja radnih mjesta - pregovori nisu mogu}i.Ako bi poslodavac ignorirao takve na{e zahtjeve,TEHNOS }e morati organizirati sindikalne pritiske, uk-lju~uju}i i {trajk.

Miljenko Prugove~ki,Predsjednik TEHNOS-a

pouke i poruke


DP ELEKTROSLAVONIJA I KUPCI ELEKTRI^NE ENERGIJE

NAGRA\ENI UREDNI PLATCIU VE] tradicionalnoj akciji uo~i Boì}a, koju pripremaSlu`ba za prodaju i odnose s potro{a~ima DP Elektrosla-vonije, uru~eni su pokloni jedanaestorici najurednijih pla-taca elektri~ne energije. Kako je na podru~ju koje pokrivaElektroslavonija vi{e tisu}a redovitih plataca, kriteriji zanagrade bili su doista o{tri. Naime kupci unatrag ~etiriobra~unska razdoblja nisu smjeli imati niti lipe duga pozavr{nom obra~unu (naj~e{}e su iznos i preplatili akonta-cijskim obrocima) te moraju imati ispravan priklju~ak imjerno mjesto.

Svaki je kupac na prigodnoj sve~anosti dobio svoj broj, abrojeve su izvla~ili brojni okupljeni novinari. Tako jenajvrjedniju nagradu - hladnjak "Zanussi", dobio Josip Va-lentin iz \akova, dok su mikserom nagra|eni: Filip He~imo-vi}, Franjo Magli~i}, Kre{o Ra{i}, Marija Zeljak i RozaBra~i} iz Osijeka, Nada Adamovi} iz Belog Manastira, MatoAndrakovi} iz Valpova, Jure Sabljak iz Orahovice, Zlatko Ba-log iz Donjeg Miholjca i Drago Pavlovi} iz Velimirovca.

Nagrade su uru~ili direktor Elektroslavonije Damir Karavi-dovi} i rukovoditelj Slu`be za prodaju i odnose s po-tro{a~ima Miroslav Radko.

- Ovo su pokloni od srca i povjerenja prema vama kupci-ma, a vi i dalje budite promicatelji na{e tvrtke u svom su-sjedstvu. Samo s takvim odnosima moèmo biti zadovoljnii mi kao davatelji usluge i vi kao kupci, poru~io je tom pri-godom D. Karavidovi}.

Na podru~ju Elektroslavonije ukupno je 144 tisu}e kupa-ca, a ukupan je dug ku}anstava i gospodarstva na krajustudenog 2003. godine iznosio 51 milijun kuna. Du`nikaje u kategoriji potro{nje ku}anstvo s vi{e od jedne kune -60 tisu}a na kraju mjeseca, a 80 tisu}a po zaduènju no-vog obroka. Od toga 5.000 duguje vi{e od tisu}u kuna.

Isklju~eno je pribli`no 1.300 kupaca, a zabiljeèna su 133slu~aja neovla{tene potro{nje elektri~ne energije. Nekoli-ko desetaka kupaca ka`njeno je prema sudskoj presudi zakra|u elektri~ne energije kaznom od tri mjeseca zatvora ilina {est mjeseci ku{nje.

D. Karna{

prigode

UMIROVLJENICI DP ELEKTRA ZAGREB

LIJEPO JE ZNATI DA NISI ZABORAVLJENUMIROVLJENICI zagreba~ke Elektre i ove su se godine u velikom broju okupili natradicionalnom predblagdanskom druènju u svojoj Elektri. Restoran je bio prena-pu~en, a bio je u tu svrhu kori{ten i susjedni hodnik. No, kako je rekao u pozdravnojrije~i Ante Star~evi} predsjednik Podru`nice umirovljenika Elektre Zagreb, umirov-ljenici se nisu htjeli sastati nigdje drugdje nego ba{ u Gunduli}evoj 32. Pa makarim bilo i tijesno. Najva`nije je znati da nismo zaboravljeni, naglasio je. Jo{ jedanputje upoznao svoje kolege da se svi koji se èle pridruìti nekoj od brojnih aktivnosti(kazali{te, izleti, toplice...) koje organizira njihova Podru`nica mogu se javiti njiho-voj tajnici Nevenki Deur. Po~etkom godine ve} kre}e i izlet u Samobor za fa{nik.

Okupljenima se uime DP Elektra Zagreb obratio Milan-Emil Vujec, rukovoditeljOdjela za kadrove, zahvaliv{i im na njihovom radnom doprinosu, uz napomenu daElektra misli na svoje negda{nje kolegice i kolege. Na kraju je svima poèlio ~estitBoì} i puno zdravlja u novoj 2004. godini.

Umirovljeni elektra{i nastavili su se druìti u veseloj atmosferi, uz glazbu i pri-sje}anje na dobra stara radna vremena.

D. Jurajev~i}

Direktor DP Elektroslavonija Osijek Damir Karavidovi} uru~io je mikser Juri Sabljaku iz Orahovice kao nagraduza pravodobno pla}anje ra~una za isporu~enu elektri~nu energiju

Milan-Emil Vujec pozdravio jeumirovljenike uime DP Elektra Za-greb i zahvalio im na njihovu rad-nom doprinosu

Umirovljeni elektra{i i ove su segodine okupili u velikom broju usvojoj Elektri

AnteStar~evi},predsjednikPodru`niceumirovljeni-ka DP Elek-tra Zagreb:umirovljeni-ci su èlilibiti u svojojElektri, pamakar imbilo tijesno

45

NEKONVENCIONALNI IZVORI ENERGIJE (5)

SVEMOGU]I ILI NEMOGU]IPRIBLI@NO jednako zna~ajno, kao poticanje kori{tenja nekon-vencionalnih izvora, ovaj autor smatra otvorenost javnosti i ener-getske struke prema kori{tenju ugljena u Hrvatskoj (dakako, iprema {to u~inkovitijem kori{tenju svekolike energije).

NESTA[ICA UGLJENA ZNATNO KASNIJEOD NESTA[ICE OSTALIH FOSILNIH

GORIVAPrema Nacionalnom energetskom programu Hrvatske, udjel ug-ljena predvi|a se da }e porasti sa sada{njih nekoliko postotakana pribli`no 12 posto u 2030. godini u bilanci ukupne energije.Do te se godine u svijetu ne sagledava zaustavljanje porastakori{tenja ugljena. Godine 1991., udjel ugljena ve}i od 30 postoimaju Danska, Gr~ka, Irska i Njema~ka, a izme|u 20 i 30 postoVelika Britanija, Luxemburg, [panjolska i Belgija. Samo su Italijai Francuska tada imale malo manji udjel od 10 posto, od svih~lanica tada{nje Europske zajednice. Je li dobro odmjereno dami postignemo udjel ugljena manji od onog koji je ve}ina za-padnoeuropskih zemalja (imale one vlastitog ugljena ili ne, bileone turisti~ke zemlje ili ne) postigla 40 godina ranije?

Sada{nje poznate svjetske rezerve ugljena svojim energetskimsadràjem ~ine pribli`no dvije tre}ine ukupnih rezerva fosilnihgoriva, a sada{nja svjetska potro{nja ugljena ~ini samo jednutre}inu godi{nje potro{nje fosilnih goriva te }e nesta{ica uglje-na nastupiti znatno kasnije od nesta{ice ostalih fosilnih goriva.

CIJENA UGLJENA JE NAJSTABILNIJAME\U FOSILNIM GORIVIMA

Ugljen je najpravednije raspore|en po Zemljinoj povr{ini - trinajve}a svjetska izvoznika ugljena: Australija, Sjeverna Amerikai Ju`na Afrika pripadaju me|usobno udaljenim i prakti~ki neovi-snim geostrate{kim podru~jima. Pribli`no jedna tre}ina svjetsketrgovine ugljenom predstavlja uvoz u zemlje Europske unije te jeEuropa fizi~kim i poslovnim prometnim ustrojstvom bitno "okre-nuta" ugljenu.

Cijena ugljena od svjetske energetske krize najstabilnija jeme|u fosilnim gorivima. Primjerice, uvozna cijena ugljena uNjema~koj 1973. godine bila je 55, a 1995.godine 79,5 nje-ma~kih maraka po toni - ostvaren je porast uvozne cijene zasamo pribli`no 45 posto te njeno smireno kretanje treba o~eki-vati i u sagledivoj budu}nosti. U istom razdoblju, uvozna cijenasirove nafte u Njema~koj porasla je za pribli`no 126 posto, a pri-rodnog plina za ~ak 200 posto (Energie Daten '96, Bundesmini-sterium fuer Wirtschaft, Bonn, 1996, str.68). U doba zenitacijena (1985.), kada je plin bio 8,5 puta skuplji nego u 1973.godini, nafta je bila pribli`no 7,5 puta skuplja, a ugljen malomanje od tri puta.

NA[EM MENTALITETU PRIMJERENIPRAKTI^NI PRIMJERI EFIKASNOG

KORI[TENJA ENERGIJEU svezi s promicanjem kori{tenja obnovljivih izvora u nas, valja-lo bi provesti multidisciplinarno istraìvanje o razlozima na{egpotpuno neefikasnog ostvarivanja bilo ~ega. Jo{ bolje: o na~inukakva iznimno uspje{nog ostvarenja dru{tvenog nastojanja unas (autor bi volio da moè iznijeti primjer ~ega takvog).

Ovaj autor smatra da su na{em mentalitetu primjereni upornoponavljani, malobrojni po vrstama, a na {to {irem frontu pro-vo|eni, dobro i ciljano izabrani, razumljivi i jednostavni, prak-ti~ni primjeri efikasnog kori{tenja energije i kori{tenjaobnovljivih izvora. Najva`nijim u promociji, izdvaja se potrebaformiranja javnog stava o presti`nosti takvih primjera (jer jedinotime mogu protuma~iti zamah primjene satelitskih TV-prijemni-ka ili mobitela u nas). Pilot - projekti su vi{e okrenuti stru~nojjavnosti i laicima-sladokuscima.

{to je {to


PROJEKTI ZA [IROKU JAVNOSTRADI razumijevanja zalaganja o mogu}im projektimaza {iroku javnost, navodim nekoliko primjera.

• Po~etkom svake {kolske godine, distribuiranje letkaupu}enog svim u~iteljima u osnovnim {kolama, kojimih se upu}uje da u okviru nastave o prirodi pou~eu~enike osnovnoj pri~i o energiji (na tom letku je, da-kako, iznesena ta pri~a, ali za njezin sadràj trebalo biraspisati natje~aj i pomno izabrati najbolje rje{enje).Uporna energetska edukacija je uvijek raspoloìva, anepretjerano rastro{na mjera, za kojom bi trebalo po-sezati od vrti}a i osnovne {kole - do odraslih u proiz-vodnji, uslugama, upravi, doma}instvima i javnimmedijima. Nevjerojatno je koliko je povr{nosti i ele-mentarnog energetskog neznanja prisutno u naj~e{}edobronamjernim, ali neutemeljenim javnim zalaganji-ma u energetskom sektoru.

• U svim prostorima za potro{a~e svih distribucijskihjedinica HEP bi trebao postaviti obvezne police na ko-jima bi bili izloèni slogovi letaka o energiji, efika-snom kori{tenju energije i o nekonvencionalnimizvorima, koji su pomno sadràjno fundirani i atraktiv-no vizualno oblikovani, u jednom ustaljenom logotipute kontinuirano osvjeàvani novim i dopunskim izda-njima.

• Korisnike dràvnog prora~una i energetske tvrtketrebalo bi obvezati na u~inkovito kori{tenje energije uvlastitom poslovanju, kako bi se osiguralo naj{ireemitiranje poruka o energetskoj suzdr`ljivosti vlastitimprimjerom (primjerice: kori{tenje {tedljivih àrulja,nerastro{no kori{tenje suzdr`ljivo izabranih automo-bila, favoriziranje kori{tenja javnog prijevoza, posve-ma{nje kori{tenje informati~ke tehnologije zakomuniciranje uz izbjegavanje putovanja ili kori{tenjekvalitetne toplinske izolacije zgrada).

• Osigurati u svakoj priobalnoj op}ini jedan besplatnikomplet potrebne opreme, besplatnu izradu projektate davanje savjeta i nadzora pri montaì, koju bi do-brovoljno izvelo jedno doma}instvo, ugra|uju}i ko-lektorski sustav za zagrijavanje sanitarne tople vodekori{tenjem Sun~eva zra~enja. Na}i prikladan na~inizbora tog doma}instva, izme|u dobrovoljno prijavlje-nih kandidata i to provu}i tijekom idu}ih pet godina(zna~i, svake godine pokriti petinu op}ina). Svakaop}ina morala bi donijeti odluku o eventualnoj zabra-ni primjene kolektora u povijesno-za{ti}enim urbanimmjesnim cjelinama i na takvim pojedina~nim objekti-ma. Ovaj autor smatra klju~nom masovno kolektorsko

kori{tenje Sunca u Dalmaciji, prije nego {to tamodo|e plinifikacija. U Solunu su kolektori (u viduskromne crno obojene stare limene ba~ve) instaliranii u potleu{icama na rubu grada, koje se od tog kolek-tora razlikuju samo po na~inu kori{tenja starih limenihba~vi: za kolektor su iskori{tene cjelovito, a za zidovei krovove ku}ica moraju se prethodno razrezivati i iz-ravnati. Koliko je danas kolektora u Solinu?

• U svim gradovima uvoditi parkirali{ne kartice kojese prodaju u automatima, ~ija je opskrba elektri~nomenergijom rije{ena fotonaponskim ure|ajem (poputtakvog rje{enja u Zagrebu ili Osijeku).

• Valja omogu}iti Vladi da propi{e minimalnu ener-getsku u~inkovitost koju moraju postizati proizvodikoji koriste energiju, ako se namjeravaju staviti natrì{te u Hrvatskoj.

• Valja poticati recikliranja (staklo, papir, aluminij, bi-jeli lim, umjetne mase) i vi{ekratno kori{tenje materi-jala (primjerice, ambalaè za pi}a i mlijeko), kaojedne od mjera efikasnijeg kori{tenja energije i sma-njenja emisije {tetnih tvari.

• Pojedine dru{tvene obveze ili olak{ice trebalo bi po-vezati s dohodovnom energetskom u~inkovito{}u sub-jekta tih obveza ili olak{ica.

• Zbog sna`nog razvojnog favoriziranja plina, treba se~uvati da plinifikacijom neoprezno ne istisnemo og-rjevno drvo (danas pribli`no pet posto u primarnoj bi-lanci) u malim mjestima Gorskog kotara, Like idrugim tradicionalno {umskim podru~jima, u kojimaje kori{tenje ogrjevnog drveta danas etablirano. U tak-vim podru~jima bi trebalo o~uvati kori{tenje ogrjev-nog drveta: poticati modernizaciju zagrijavanja,atraktivniju pripremu ogrjevnog drveta (primjerice,briketiranje) i bolju organizaciju njegove distribucije.

• Na svim podru~jima obnove nakon ratnih razaranjanastalo je stotinu tisu}a stanova u stanju elementarnegra|evinske obnovljenosti koja se zgotovljava - u pra-vilu - na jednaki na~in: bez zavr{ne obrade fasade, pabi dobro do{la posvema{nja akcija oko poticanjazavr{ne obrade takvih fasada sa zahtjevnom toplin-skom izolacijom. To je prigoda da se, bez velikaodga|anja, donese zakonodavno rje{enje prema koje-mu se stimulira pove}ana toplinska izolacija pri obnovizgrada nakon ratne razorenosti, jer bi se time postigaododatni dràvni interes.

Marijan KALEA

KLIMA SE KLIMA

U iznena|uju}em odstupanju od uobi~ajeno suhopar-nih isporuka statisti~kih i znanstvenih izvje{taja,Svjetska meteorolo{ka oganizacija (WMO) upozorilaje 2. srpnja 2003. godine da vremenske promjene uz-rokuju divljanje svjetske klime koja uzima danak uljudskim i ekonomskim `rtvama. Organizacija je pro-na{la da nepredvidljivo vrijeme, prouzrokovano glo-balnim zatopljenjem, vi{e nije pretskazanje. To jesada stvarnost. Tijekom protekle godine, WMO, dioUjedinjenih naroda, dokumentirala je rekordno visokei niske temperature te neobi~no te{ke klimatskedoga|aje, od valova vru}ine bez precedensa u Indiji,do poplava u Sri Lanki i tornada u Sjedinjenim Ame-ri~kim Dràvama. Izjavili su da su njihovi nalazi uskladu s kompjutorski oblikovanim previ|anjima kli-matskih obrazaca koje }e proizvesti globalno zatop-ljenje, a re~eno je da u budu}nosti treba o~ekivati ijo{ nestabilnijeg vremena.

Izvor podataka: London Independent, 3. srpnja 2003.

No, na sajmovima automobila ba{ i nema nekakve iz-nimne navale vozila s alternativnim propulzijama.Vi{e svenazo~na nego edukativna TV prikazuje namsjaj i blje{tavilo novih modela, ali ispod slike prolazipripovijest o sve vi{e kilovata, o sve ve}im radnimvolumenima i o sve brìm i sna`nijim igra~kama. Pri-mijetili ste da se pri vrhu va`nijih i ~e{}e isticanih po-dataka pojavljuje i ubrzanje. Od nula do sto na sat utoliko ili onoliko sekunda. Kako bi promet trebao bitivi{e ili manje reguliran, doista me zanima ~emu takvaliteta realno sluì. Mnogo je toga potrebno da seubrzanju skine jedna sekunda. Cijena vozila to jasno

odraàva. A gdje se u stvarnome ìvotu ta sekundadade korisno primijeniti? Mnogo je vjerojatnije da seisticanjem veli~ina koje u praksi nemaju ba{ nigdjenikakve svrhe èli dodatno oglupaviti one kojima, usvakodnevnoj poplavi senzacija, nije potpuno jasno{to je dobro a {to nije. U nas i danas, redovita je po-java da se promet odvija (dva)desetak postotaka brènego je znakovima odre|eno. To je tako uobi~ajenoda vas mrko gledaju kada vozite dopu{teni maksi-mum, jer pritom naj~e{}e smetate onima koje znako-vi ograni~enja brzine ne zanimaju. Treba se sjetiti dasu ograni~enja brzine primjerena najboljim mogu}imuvjetima na svakom dijelu prometnice - zna~i, kad jesuho, sun~ano, vedro, nezakr~eno i ako cesta nijemasna ili blatnjava. Uz to, i kad se ispravno vozilokotrlja na novim gumama. Kada i gdje }ete prona}isve te okolnosti - istodobno?

Uz brzine idu i sva ostala pretjeravanja, pa nije ~udo danas u na{emu grabljenju krupnim koracima u jo{ ve}ebesmislice od ubrzanja moè, ~ini se, sprije~iti jedinoklima. Proizvodnja po{asti je u punom zamahu, a izasvega ~u~i sirova zarada nekolicine bezli~nih stvorovakojima odgovornost za ovaj svijet ne predstavlja ni{tavrijedno spomena. A ljudi, oni se sami nikada ne}e za-nimati za sporije, jeftinije i ekonomi~nije. Jer to nijesenzacija. Ukratko, do daljnjega ni{ta od vodikovih}elija. Spaljujte klimu.

POPLAVA I DUGO SJE]ANJE

Za stanovni{tvo grada Libis u ê{koj Republicistra{na poplava 2002. godine vi{e je od ru`nasje}anja. To se pretvorilo u moru koja traje. Libis jesmje{ten nedaleko kemijskih postrojenja Spolana, u

sredi{njoj Bohemiji, koja je ispustila vi{e od 1.100funta otrova u Elbu kad su poplavne vode naplaviletvorni~ke prostore. Sada dràvna veterinarska komisijaotkriva da su odre|eni ìvotinjski proizvodi iz Libisa,kao jaja, piletina i riba, zaga|eni pesticidom DDT kojije zabranjen u regiji jo{ od sedamdesetih godinapro{log stolje}a, a prona|ena je i ìva, PCB i HCB(heksaklorbenzen). Hrana uzgojena u privatnim vrtovi-ma tako|er je, ~ini se, zaga|ena. Ipak, ljudi Libisagledaju na to filozofski. Kako kaè jedan, 'Oduvijeksmo znali da }e nam kemikalije iz Spolane nanijetinekakvu {tetu. Oduvijek je bilo smrada u zraku. Alipod komunizmom nije se ni{ta moglo protiv toga. Ni-smo sretni, ali smo ovdje. [to nam je ~initi?'

Izvor podataka: Prague Post, Courtney Powell, 3. lip-nja 2003.

U novovjekomu mahanju snopovima osobnih, grup-nih, podru~nih, nacionalnih i ljudskih sloboda, smi{lje-na je demokracija, ili u malo rije~i, ure|enje gdjenarod, eh, vlada sobom, posredstvom predstavnikaprobranih iz interesnih grupa ili stranaka. Time je svi-ma dopu{teno da se ne slaù. Vladarima je, kao i do-tad, najvi{e va`no da su na vlasti i to ~e{}e zbogprivilegija nego zbog poslova koje bi odgovorno imaliobavljati. U tom se pogledu, ~ini se, ne da puno na-praviti. Dok sebi dopu{taju ugodnosti, stvaraju}i od-govaraju}e propise, dopu{taju i drugima da se protivtoga bune; sve dok se to doga|a u okvirima civilizira-noga pona{anja. Ljudima ostaje da govore, pa ako nepomogne, onda da vi~u. Ako ne pomogne, moguuloìti prigovor posredstvom zastupnika, a kad ne po-mogne, mogu iza}i na ulicu i zaprijetiti sirovom silom,

kugla na kosini (XII.)

Pregr{t svakodnevnih sli~ica na{eg svijetaSkuplja~, prevoditelj i komentator: M. Filipovi}

47

Snimio: Ivan Su{ec

ili prekidom rada, to jest stvaranja koristi za gluhe navrhu.

îni se da bi dobro organizirana tu`ba protiv odgovor-nih za nepravilno odlaganje otrovnih tvari mogla uoz-biljiti nekoliko gluhih iz kluba Lako ]emo. Jedino jeupitno moè li se organizirati da proces do|e na reddok su tuìtelji jo{ prirodno me|u nama i moè li seprocedura dostizanja pravde provesti dok postupaknije pre{ao granice apsurda.

U ê{koj bi to mo`da bilo i izvedivo, dok negdje drug-dje i ne bih prognozirao pravedan, brz i normalanishod. Ali dobro bi do{lo nekoliko jako zapamtivih kaz-ni.

MORSKA BOLEST

Jednom davno, najve}e kontinentalno more na svije-tu, rusko Aralsko more, ubrzano se su{i i vjerojatno }enestati u jedva petnaest godina, prema studiji mo-skovskog oceanolo{kog instituta [irsov. Od 1960. go-dine, more se vodno osiroma{ivalo branama naglavnim opskrbnim rijekama, i sada ga ima jedva~etvrtinu od onoga {to je bilo prije pola stolje}a. Jo{se i raspolovilo na dva dijela: na Sjeverno i Ju`noAralsko more. Potonje je preteìto i napu{teno, jer secijena obnavljanja pokazala nedosti`nom. Oba dijelapate od pove}ane slanosti, a povla~enje mora izloìloje goleme slane ravnice koje su izvorom pra{inskiholuja {to raznose bolest. Svakoga dana vjetar odnese200.000 metri~kih tona soli s raskrivena dna na su-sjedna poljoprivredna podru~ja, te{ko o{te}uju}iagrikulture.

Izvor podataka: News24.com, 22. lipnja 2003.

Opet o ~ovjekovu uplitanju u ulogu i raspored voda nasvijetu. Zamislimo samo jednostavan mehanizam:uteg koji visi na konopcu, a konopac je na zemljipri~vr{}en to~no ispod utega. Along comes the mou-se, ~ovjek kojega zanima samo grickanje konopa. Netreba dugo ra~unati {to u bliskoj budu}nosti slijedi, zarne?

Nestaje jedno more i pojavljuje se nova slana pustinja,jer nije vi{e mogu}e napajati, prati ili okretati turbine.Istodobno, ljudi nisu doista zainteresirani da gasesvjetlo u sobi iz koje su netom iza{li - pa za petnaestminuta opet }e tamo ne{to trebati. Nije zanimljivougra|ivati slavine koje zatvaraju vodu ~im pusti{ polu-

gu, jer smo navikli umivati se ili sapunati dok vodaneprekidno te~e. Curi slavina? Ah, tih par kapi...

Postoje neizmjerne rezerve energije u dosada{njimsustavima. Ugasimo svako drugo uli~no svjetlo. Ugra-dimo {tedljiva tro{ila. Sluìmo se energijom samo kadsnaga ruku ne pomaè: svak' moè odrezati kri{kukruha bez struje. Baterije iz fotografske bljeskalicemoèmo u tranzistorskom radioprijemniku iskoristitido samoga kraja prije bacanja. Recikliranje ~uva pri-rodne izvore sirovina.

Automobile moèmo voziti bez naglog ubrzavanja: ni-kamo ne}emo sti}i toliko ranije da bi se isplatilo. Onikoji jure najve}im su dijelom ili lo{i organizatori svoje-ga vremena i posla, ili obi~ne budale koje ne mogu za-misliti posljedice neodgovorne vo`nje, pa su zapravovrijedni saàljenja ili ismijavanja. [tednja u svakommogu}em obliku, to je na~in kojim moèmo otklonitisiroma{tvo. Besmisleno tro{enje kao znak dru{tveno-ga statusa pojam je koji treba potonuti u povijest, je-danput zauvijek, kao razdoblje u kojemu se ~ovjekpokazao nedostojnim dobroga ìvljenja.

SRPOM I GENOM

Dugo i ùdno o~ekivani pregled genetski modificira-nih usjeva (GM) koji je obavila Britanska vlada, otkrioje da su bezopasni za prehranu, ali predstavljaju ozbi-ljnu prijetnju okoli{u. Izvje{taj na 300 stranica proiz-vod je Odbora s 24 znanstvenika i savjetnika inadaleko je najiscrpnija studija GM plodova do da-nas.

Kao utjeha zagovornicima GM, prona|eno je da tran-sgeni~ki prehrambeni proizvodi zasad ne predstavljajuznatnu prijetnju ljudskome zdravlju. Ipak, izvje{tajpokre}e mnoga okoli{na pitanja, kao {to je vjerojat-nost da GM kontaminira organi~ke usjeve. Najalar-mantniji okoli{ni problem, prema izvje{taju,predstavlja prijetnja ìvotinjama zbog ultramo}nihuni{tava~a korova, koje GM usjevi podnose kako sukreirani.

Rasprostiranje GM usjeva moglo bi dovesti dopove}ane uporabe tih herbicida, koji bi iskorijenilibiljke i insekte presudne za stani{ta i prehranu ptica idivlja~i.

Widespread use of GM crops could lead to more useof such herbicides, which could wipe out plants and

insects critical to the habitat and diet of farmland birdsand other wildlife.

Izvor podataka: London Independent, Michael McCarthy,22. lipnja 2003.

Duga se desetlje}a pripremalo ono {to nam sada po-staje svakodnevno. Znanost se rabila u svakojakenamjene, a najvi{e za lov na standard. Bilo je va`nostvarati automate, naizgled osloba|ati ~ovjeka rada inapora, a u te se svrhe uzimalo iz naizgled neiscrpnihizvora. îm je komu uspjelo smisliti {togod elektri~no,pa ~ak i bedasto}u kao {to je elektri~na ~etkica za zubeili no` za rezanje kruha, na drugom se kraju pokazalapotreba za novim ugljenokopom ili hidroelektranom.Potro{nja je postala i na àlost ostala pokazateljemmo}i, bogatstvo je postalo ljudskom kvalitetom, a ra-stro{nost je i danas u krugovima manje pametnih qua-int, in, guba i super.

I eto nas u svijetu na struju. Svi su, do neke mjere, za-posleni uga|aju}i drugima, da bi zavrijedili uga|anjekoje im dolazi. U svijetu proizvodnje stremi se vrhunci-ma koji su nastali nesavjesno - {akom i kapom. Nu`nopostade jednako besmislenome, skriveno iza nepovre-divih ljudskih praava. A najnepovredivije ljudsko pravojest da proizvodi gladna usta, potpuno bez ikakva obzi-ra na izvore koji }e ih hraniti. I normalno, pojave se iz-vori bez ikakva obzira - nije bilo izbora.

Ve} nas toliko dugo hrane plastikom, da se GM proiz-vodima nitko ne bi trebao ~uditi. Masovna piletina izkoje pri pe~enju ve} ispadaju kosti nas ne zabrinjava,jer nema izbora. A mljeveno meso u drive-through re-storanima ili pri burekdìji... ne bih dalje o toj temi.Svakodnevno je na na{emu jelovniku salata iz vrtovapokraj prometnica, a kladim se da bi C-14 pokazaokako je stara nekoliko milijuna godina. @ivotinje zaprehranu ~ovjeka hranimo nevjerojatnim koktelima li-jekova i boostera. Prirast je nenormalno brz, a zamisli-te i adrenalin koji se u tkivu gomila zbog groznih uvjetatih groznih ìvota.

To je, zna~i, to {to }emo pojesti i dati na{oj djeci dajedu. Preko svega namazat }emo uàsnu re~enicu"Valjda Tako Mora Biti", i misliti o ~emu drugom.

Pa za{to bi nas onda toliko smetala GM hrana? Ima tkobi trebao misliti o tomu, zar ne? Za to su valjdapla}eni. Klju~ni problem je kondicional. Klju~na rije~ jevaljda.

OSNOVAN ZBOR NOVINARA GLASILA TVRTKI HRVATSKOG NOVINARSKOG DRU[TVA

OVOGA PUTA MISLIMO OZBILJNOU ZAGREBU je 4. prosinca 2003. godine kona~noosnovan Zbor novinara HND glasila tvrtki. Nakonnekoliko bezuspje{nih poku{aja da se novinari tvrtkiokupe, i kao poseban ceh unutar HND-a osmislesvoje djelovanje, jo{ jedanput smo poku{ali prevla-dati malodu{nost da se tu ni{ta ne moè napraviti ida smo, sude}i prema svemu, ipak novinari drugogreda u okviru mati~nog dru{tva. Premda odazivna{ih kolega na poziv Izvr{nog odbora HND, koji jeprihvatio prijedlog Inicijativnog odbora da nas oku-

pi, nije bio izniman, ipak nas je bilo dovoljno za osni-vanje Zbora.

Za predsjednika Zbora izabran je Vlado [obota izZET-a koji }e nas predstavljati na sljede}ojSkup{tini HND-a u Opatiji. Utvr|eni su prioritetnezada}e i to: izjedna~iti status novinara glasila tvrtkisa statusom novinara u ostalim sredstvima javnogpriop}avanja, omogu}iti ravnopravan trerman ~la-novima Zbora prigodom kandidiranja za nagrade

HND prema kriterijima struke i osmisliti Programrada za 2004. godinu.

Ovako organizirani bit }emo u mogu}nosti uklju~iti seu rad specijaliziranih informati~kih radionica, stru~nihskupova i seminara, kako u Zagrebu tako i u Me|una-rodnom obrazovnom centru HND u Opatiji. Jednakotako, dogovorili smo razmjenu me|usobna iskustva, sobzirom da ve}ina uredni{tava u tvrtkama radi usli~nim uvjetima i susre}e se sa sli~nim problemima.

[email protected].


ANKICA CVEK, BAJKOPISACI JO[ PUNO TOGA

ZNATI@ELJA I Û\ENJE NADSVIJETOM, OTKRIVANJEIZA[LA je iz tiska zbirka bajki "Bajke plave ki{e" Ankice Cvek. A tko je ona? Ekonomistica u Planu i analiziu DP Elektroistra. Kako suhoparno zvu~i za suptilnu du{u osobe s po~etka pri~e. Kad sam je prvi puta su-srela. a bilo je to davno, osjetila sam da je druk~ija, posebnija, neuhvatljiva, naizgled zatomljena. Upravobi A. Cvek mogla posluìti kao primjer za staru izrjeku izgled vara, jer mirna izvana, a unutra "kuha" duh,veliki, ra{ireni, raznoliki ...

Dugonoga, vitka, tamnokosa, krupnih plavih o~iju, po ro|enju Slunjanka, odrasla u Dugoj Resi, izu~iteljskih obitelji, ~etvrto i najmla|e dijete. Nakon gimnazije razmi{ljala je o Zagrebu, o studiju kompa-rativne knjièvnosti i povijesti likovne umjetnosti. No, huk mora i krik galebova, nadahnu}a plavetnih mor-skih dubina (koje su u nekom od njezinih prija{njih ìvota puno zna~ile) doveo ju je u Pulu, na studijekonomije. U slobodno je vrijeme trenirala TEA-KWON-DO i tu upoznala Daria, ìvotnog suputnika i ocadviju lijepih k}erki - Jelene (dipl.oec.,) i Marine (studentice druge godine ekonomije). One su vje~itanjezina inspiracija, one su ono toplo, ono blago, savr{enstvo nastavka njezinog habitusa, one su .... ONO!

ORIGAMI, JEDRENJE, CRTANJE, ASTROLOGIJA, SANSKRT,JOGA... DUPINI...

êtvrt stolje}a u brojkama i statisti~kim podacima nadopunjavala je raznovrsnim aktivnostima. Voli i zna:origami (japanska vje{tina pravljenja figurica od papira), jedrenje (god. '87. suprug i ona zavr{ili su {kolujedrenja Mladena [uteja), zavr{ila je te~aj crtanja, Astrolo{ku {kolu Damira Joveti}a, te~aj sanskrta (sta-roindijski jezik), redovito prakticira jogu i meditaciju, volonter je u Dru{tvu na{a djeca, a iznad svega voli- dupine. Godine 1995. provela je dva tjedna u Velom Lo{inju u bazi "TETHYS" - dijelu istraìva~kog insti-tuta iz Milana. Godinu ranije usvojila je svog prvog dupina, a kasnije jo{ tri. U svakom njezinom nakituprisutan je dupin. I - "ski~e" od Pariza do Indije!

A sada jo{ jedno otkri}e - bajke! Izabrano ih je sedam, a predstavljene su 20. listopada u Galeriji "Cvaj-ner" u povodu Me|unarodnog dana djeteta pod naslovom "Odrasli za djecu, djeca za djecu, djeca za odra-sle". Kreativno istraìva~ki tim (KIT) "Grm" je udruga gra|ana koja profesionalno obavlja "neprofesionalne"stvari. Okuplja mlade`, koja prepoznaje bi}e na{eg grada, a iskazuje kroz pisana djela, sliku, glazbu, glu-mu...

A kako i za{to je do{lo do objavljivanja bajki - saznajemo od Jelene, starije Anki~ine k}erke:

- Dok sam bila mala, mama mi je pri~ala bajke. One najljep{e bile su one koje je izmi{ljala. Jednoga danana{la sam stari, ve} poùtjeli bloki}, a u njemu mamine bajke. U tajnosti sam ih prepisala na kompjutoru,uvezala i poklonila mami za ro|endan. Prije nekoliko godina de~ko i ja odnijeli smo bajke u KIT "Grm". Vo-diteljice KIT-a po jednu bajku poslale su u istarske osnovne {kole i polaznicima Likovne radionice pulskezajednice Talijana. Nastalo je "more" likovnih radova inspiriranih radnjom iz bajki. Predivni {areni dje~ji ra-dovi, a trebalo je odabrati samo nekoliko.

VA@NO JE ZADR@ATI DIJETE U NAMANa dan predstavljanja "Bajke plave ki{e" Ankica Cvek bila je preplavljena emocijama. Okruèna svojomobitelji, dragim prijateljima, djecom koja su sudjelovala u crteìma i brojnim gostima, rekla je:

- Moje mi k}erke govore da sam ve}e dijete od njih. Ne ljutim se, jer zar nije predivno ako iz nas barem po-nekad viri dijete. Ipak volim vi{e pisati nego li govoriti. Pa sve ono {to bih trebala re}i, radije }u napisati unekoj drugoj knjizi.

Kad se prvo uzbu|enje sti{alo, razgovarala sam s Ankicom. Na pitanje je li se nadala i ikad pomislila da binjezine bajke mogle ugledati svjetlost dana, odgovorila je:

- Jesam, ali bilo je to na po~etku njihova nastojanja. âk sam na bloki}u napisala: budu li ikada izdane, ob-vezno nek' se tiskaju u plavoj boji. Kasnije sam na to zaboravila. A kako su nastajale! Jelena je bila malena,bili smo na ljetovanju u Kominu kraj Plo~a. Dok sam je hranila, a za to je trebalo umije}e, pri~ala sam jojizmi{ljene moje bajke. Pokraj mene sjela je jedna starija èna. Ja mlada, onako zbunjena, a ona }e menitu`nim glasom: nikada mi nitko nije pri~ao bajke. To me ponukalo da zapi{em tu prvu bajku. A kasnije, kadgod bi me "dotakla" inspiracija, pisala bih, ne samo za djecu, ve} i za sebe - za ono unutra{nje dijete umeni. Za to otkri}e rekla bih da je rije~ o dje~joj znatièlji i ~u|enju nad svijetom, èlja za igrom, èlja za ot-krivanjem. Svatko u sebi nosi ne{to, samo treba krenuti, èljeti ne{to otkriti. Krene{ ... i otkriva{, ne{to {tote vu~e i povu~e. Moj Dario kaè: ti si kao more... sad tu sad tamo, pa mirna, pa uzburkana... nepredvidi-va. Ali, on voli more!, s vragolastim smje{kom rekla je Ankica.

Predstavljanje slikovnice imalo je i humanitarnu svrhu, budu}i da se prodavala po 40 kuna (koliko su iz-nosili tro{kovi tiska), a prihod od prodaje Ankica je namijenila Domu za odrasle "Villa Maria" za po-bolj{anje ìvotnih uvjeta korisnika. Akciji se priklju~io i Sindikat DP Elektroistre otkupiv{i 80 slikovnica,koje su djeci poklonjene za blagdan Svetog Nikole.

Ruà @mak

na{i izvan HEP-a

S MOJE PONISTRE

IMATE LI SEF?PRETPOSTAVLJAM da rijetki hepovci imaju u stanu sef, a korisnika bankovnog sefajo{ je manje. Svakako je najmanje onih koji su pro~itali knjigu iz koje }u citiratiodlomak.

"Jedan [kot poveo me u zalagaonicu i od vlasnika zatraìo zajam od deset dolara."Kolike }e biti kamate?" upitao je [kot. "[est posto" - glasio je odgovor. Kao osigu-ranje povrata pozajmice [kot je na pult stavio gomilu potvrda o vlasni{tvu dionica.Vlasnik zalagaonice je na to rekao: "Nije potrebno ostavljati toliko osiguranje za po-sudbu od samo deset dolara", a [kot je odgovorio: "Samo ih Vi zadrìte i dajte mipotvrdu jer mo`da }u poslije do}i posuditi jo{." Nakon izlaska iz zalagaonice, [kotsvog prijatelja upita: "Na kojem bi jo{ mjestu u Kaliforniji dobio sef za 60 centigodi{nje?"

Odlomak je to iz knjige Investiranje, autora Leona Richardsona, velikog stru~njaka zaulaganja koji je prvu dionicu kupio kao siroma{ni trinaestogodi{njak. U svojih 77godina ìvota stvorio je 17 multinacionalnih kompanija s vi{e od 100.000 zaposle-nih.

Za{to navodim pri~u o sefu i za{to navodim podatke o Richardsonu?

Prije malo vi{e od deset godina Hrvatska je krenula u kapitalizam. Koliko smo pro{lii gdje smo do{li? Pro{li smo sve i sva{ta, a do{li smo malo dalje od nigdje. Za{to?(Stalno ne{to pitam.) Razloga je, ako sam to~no prebrojao, 1.527, a samo su tri bit-na: neznanje, nepo{tenje i ~ekanje da nam netko drugi ili tre}i rije{i gospodarske iìvotne probleme. I ho}e. Rije{it }e nam stranci sve, ali onako kako njima odgovara.Zato, za po~etak, knjigu u ruke. Pro~itajte Richardsonovo Investiranje: 1. dio - Zlatnapravila uspje{nog ulaganja i 2. dio - Nekretnine, dionice, zlato ili poduzetni{tvo.Ne}e Vam odnijeti puno vremena: u obje knjige ukupno je 270 stranica za laike pi-sanog teksta. Ako tri posto hepovaca koji pro~itaju knjigu, bude uspje{no u investi-ranju kao Richardson, bit }e nam svima puno bolje. [teta {to }e me poslu{ati samopetorica, pa od boljitka ne}e biti ni{ta. Ili se mo`da varam? Ma, nagovorit }u ja nekena ~itanje...

P.S: Evo jedne re~enice iz knjige: "Ja volim kupovati dionice tvrtke kojom i budalamoè upravljati, jer kona~no, jedan od tih }e i upravljati tvrtkom."

Dr. Aèn

VI[AK ZAPOSLENIHI u Hrvatskoj se posljednjih godina puno govori i pi{e o outsourcingu. Rije~ je opostupku eliminiranja organizacijskih dijelova odnosno djelatnosti, a time i rad-nih mjesta, koji su teret poslovanju jer se takve usluge ili radovi mogu dobitibrzo i jeftino na trì{tu. Zna~i, svrha outsourcinga trebala bi biti smanjenjetro{kova. Budu}nost outsourcinga, ako je suditi prema sada{njem trenutku, iz-gledna je i u HEP grupi. Kako }e se to provesti? Krenimo kronolo{kim redom.

Ne trebaju nam ~ista~ice jer îsto d.o.o. ~isti sve u {esnaest. I nema zafrkancijes ~ista~icama koje se izmotavaju samo da ne ~iste. Ne trebaju nam stolari i pitu-ri jer za obradu drva i bojanje zidova i stupova na trì{tu postoji vojska drvodjel-skih i li~ila~kih obrtnika. Ne trebaju nam projektni uredi i automehani~arskeradionice, jer projektanata i automehani~ara ima na svakom kantunu. Ne trebajunam skladi{ta i skladi{tari, jer na{i dobavlja~i mogu dostaviti robu u pravo vrije-me na pravom mjestu. Samo poèli{, za`miri{ i sve je tu. Ne trebaju namra~unovo|e jer nam knjige mogu voditi Knjigovo|a d.o.o. i Ra~unovo|a d.o.o.Nema pogre{ke kod njih (kao da kod na{ih ima?). Ne treba nam {alter-sala jer sepla}anja mogu obaviti preko banaka, interneta, po{te i FINE. Ne trebaju nampravnici, jer odvjetnika ima kao jesenskih ki{a (a jeftini su malo sutra). Ni infor-mati~ari nam ne trebaju, jer pametne informati~ke tvrtke ni~u svakog dana okonas. Ni uredni{tvo HEP Vjesnika nam ne treba. Pa, ve} jedan Vjesnik imamo.Savjetnici nam pogotovo ne trebaju, jer ve}ina nikoga ne savjetuje, a korisnumanjinu mogu uspje{no zamijeniti konzultantske ku}e. Monteri koji se ne mogupenjati po stupovima nam ina~e ne trebaju, a ne trebaju ni oni koji se mogupenjati jer ih mogu zamijeniti monteri iz Montera d.o.o. Inènjeri za{tite na radune trebaju nam, jer ih uspje{no mogu zamijeniti specijalizirane tvrtke sigurnostipri radu. Tko nam je jo{ ostao? Direktori. Pa ne trebaju nam ni oni, jer nemaju skime rukovoditi, a na{im resursima mogu upravljati manageri iz managerskeagencije. êkajte malo. Mislim da smo pretjerali! Nisu vi{ak radnici nego out-sourcing. Gdje je taj insourcing?! Hitno ga aktivirajmo!

Dr Aèn


MIRELA [PANJOL MARKOVI], SAVJETNICA ZA GOVORNI[TVO I KOMUNIKACIJU

RETORIKA U STOLJE]U E-MAILA?MNOGI vjerojatno smatraju da je retorika u na{em stol-je}u elektronike i tehnolo{kog napretka izumrla vje{tina.Me|utim, sve ve}i interes koji vlada za te~ajevima go-vorni{tva svjedo~i da se iskonska, neposredna ljudskakomunikacija ne moè ni~im nadomjestiti. [tovi{e, onapostaje sve zna~ajnija, ne samo na politi~koj sceni negoi u poslovnom svijetu, u kojemu uvjeravaju}i, persuaziv-ni element jezika dolazi sve vi{e do izraàja. Razvojtrì{nog, konkurentnog gospodarstva u Hrvatskoj namet-nuo je i na{im managerima potrebu u~enja govorni{tva:oni, naime, sve vi{e moraju znati kako uvjeravanjem, re-torikom upravljati ljudskim resursima, kako voditi svesloènije sastanke, snalaziti se u konfliktima i pregovori-ma... te je sve ve}i broj onih koji se za pomo} obra}ajuMireli [panjol Markovi}, savjetnici za govorni{tvo i ko-munikaciju.

M. [panjol Markovi} zavr{ila je studije germanistike i fo-netike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Retorikom seaktivno po~ela baviti 1992. godine u suradnji s prof.dr.Ivom [kari}em. Na Fakultetu nove filologije u Tübingenu,Odsjek za retoriku, kao gost-docent, stipendist DAAD-a,stekla je znanstvenu podlogu te uvid u teoriju i praksuizu~avanja i podu~avanja retorike. Radila je u SUVAG-u,u [koli stranih jezika, kao voditeljica {kole i predava~,gdje je vodila i otvoreni te~aj govorni{tva za gra|anstvo.Predavala je retoriku u Otvorenom sveu~ili{tu te u Mini-starstvu za europske integracije, kao konzultant u eduka-ciji djelatnika i du`nosnika. Sura|ivala je u Slu`bi zajezik i govor na HTV-u u pripremi novinara i urednika zajavni nastup. Trenuta~no je nezavisni konzultant za retori-ku i komunikacije u tvrtki "Ciceron" te predaje na poslov-nim {kolama (Poslovna znanja, LSPR - London School ofPublic Relations). U suradnji sa SPEM-om pokre}e "Tre-ning centar za retoriku", prvi takve vrste u Hrvatskoj. Ciljjoj je, kako kaè, pribliìti retoriku {to {irem krugu ljudi,razvijaju}i i njeguju}i najljep{e i najprirodnije {to nam jedano - mo} govorenja.

Za{to retorika danas, u svijetu savr{ene tehnologi-je i novih na~ina komuniciranja?

- Retorika, odnosno govorni{tvo, stara je disciplina kojapotje~e jo{ iz anti~ke Gr~ke. Nastajala je u vrijeme pojavedemokracije, prvih politi~kih sustava, kada se po~injepo{tovati misao i rije~ naroda - demosa. Tada je govorprepoznat kao mo}no sredstvo kojim se na ljude moè ut-jecati. Suvremenu retoriku tako|er povezujemo s razvojemdemokracije. Nije stoga ~udo da je retorika na visokomstupnju razvoja ba{ u zemljama zapadne demokracije,gdje sluì kao sredstvo utjecaja na bira~e. Osim toga, po-sebice je va`na u pravu, osobito anglosaksonskom, gdjeporota donosi presudnu odluku o ne~ijoj nevinosti ili kriv-nji. U Njema~koj, Engleskoj, posebice u Americi, najpoz-natije izjave, najve}i govori i najbolji govornici proiza{li suupravo iz pravosu|a. U povijesti je, me|utim, ~esto dola-zilo i do zloupotrebe retori~kih sredstava - mo}nom rije~juvo|ene su nacije, ljudima se manipuliralo, ratovalo, na-stojalo promijeniti javnu misao.

Razvojem vi{estrana~ja po~etkom devedesetih godina20. stolje}a, retorika ponovno po~inje nalaziti svoje mje-sto u Hrvatskoj. Naime, u takvom je dru{tvu potrebnojavnost uvjeravati u prednosti odre|ene stranke, {to po-goduje razvoju teorije i prakse govorni{tva u politi~komìvotu. Na{i politi~ari, manageri i stru~njaci u zadnje vri-jeme sve su svjesniji ~injenice da nije dovoljno znati,

nego se to mora znati i re}i, prenijeti. U sudaru s razvije-nim europskim trì{tem i oni shva}aju da mogu i morajubiti bolji i uvjerljiviji. Stoga i oni moraju u~iti kako se go-vori, uvjerava, kako se bolje prezentira - posebice u pro-daji, marketingu... Dobar govor, {to je vrlo va`no, utje~ena imid` pojedinca, a ako on predstavlja tvrtku, to moèpresudno utjecati na imid` tvrtke. Ukratko, umije}e go-vorenja i educirani manager bitno utje~u na profit tvrtke.Osim toga, nitko nije imun ni na pozitivan vlastiti imid`.Govorni{tvo se, zna~i, u~i iz osobnih i profesionalnih raz-loga, a u~inak te vje{tine je mjerljiv novcem. Govor jeroba kao i svaka druga - na trì{tu se moète bolje ililo{ije prodati, ovisno o tomu koliko ste umje{ni u govo-renju.

Tko bi bio dobar govornik i kako se to postiè?

- Dobar govornik je onaj tko u odre|enom trenutku moèuvjeriti svoje slu{a~e u svoju ideju.To je onaj kojemu sevjeruje, koji ima dobar glas - {to se moè vje`bati, tkozna dobro profilirati svoju publiku. On zna {to sve dobargovor mora sadràvati, zna prepoznati manipulaciju. Toje onaj koji ima smisla za humor, tko zna brzo reagirati naprigovore. To je onaj tko poznaje efekte u govorni{tvu.

Moè li se to doista nau~iti?

- "Poeta nascitur, orator fit" ili: "Pjesnikom se ra|a, go-vornikom se postaje", sentenca je koja dobro kazuje dase govorni{tvo u~i, kao i sve drugo, na seminarima ite~ajevima, treninzima u okviru poslovnih {kola, na jav-nim predavanjima...

Za{to se u nas dugi niz godina ignorirala naobraz-ba iz retorike u obrazovnom sustavu i poslovnomsvijetu?

- To {to na{ {kolski sustav nije prepoznao zna~aj {kolo-vanja iz tog podru~ja, proizlazi iz na{ih povijesnih okol-nosti. Ako imamo samo jedan proizvod, jednu partiju,jednu monopolnu tvrtku, retorika nam nije niti potrebna.Me|utim, razvojem konkurencije razvija se potreba zauvjeravanjem. U drugim zemljama je praksa potpunodruk~ija - tamo djeca ve} u osnovnoj {koli polaze debat-ne klubove i op}enito je kultura javnog govora na punovi{oj razini. Na{e privatne {kole prve su prepoznaleva`nost uvo|enja programa govorni{tva i debatnih klu-bova. Kao izborni predmet ove su vje{tine vrlo visokovrednovane kod mladog nara{taja.

Koji bi bili ciljevi govorni{tva?

- Niste postigli cilj ako ste samo prenijeli informaciju. Toje, recimo, standardna pogre{ka na{ih sveu~ili{nih pro-fesora: do|u, pro~itaju i odu s predavanja. Takvi se profe-sori mo`da cijene kao stru~njaci, ali se njihovapredavanja ne pamte. Pamte se ona predavanja i oni go-vornici koji su prenijeli informaciju, zabavili publiku,opustili ju i pokrenuli na akciju, bilo da je rije~ o kupnjiproizvoda, glasa ili o promjeni ne~ijeg mi{ljenja ili sta-vova. Nije dobar govor onaj koji zaboravimo nakon petminuta, nego onaj koji pamtimo danima.

Obi~no su dobri govornici karizmati~ne osobe, {irokenaozbrazbe, ali i oni u ~ijem govoru je vje{tina jasno vid-ljiva. Veliki govornici u Hrvatskoji nisu skrivali da su u~ilipravila govorenja da bi bili uvjerljivi. I u trenutku kad namse ~ini da netko govori potpuno spontano, bez pripreme,moèmo naslutiti da iza toga, naoko spontanog govora,stoji duga priprema i poznavanje teorije i prakse govor-ni{tva. To je prava vje{tina.

Koja su pravila dobrog govora - {to se to u~i na se-minarima govorni{tva?

- U~i se kako se javno nastupa, potom postupak pripre-me govora, neverbalna komunikacija, uspostavljanje od-nosa s novinarem kod intervjua, {to s rukama, nogama,pogledom, mikrofonom... U~i se kako izbje}i neugodnapitanja, reagirati kod napada i optu`be, kako se brani iizraàva stav u raspravama, kako se vje`ba glas i dikcija,koja su pravila, strategije i vrste pregovora u poslovnompregovaranju, kako ostaviti dobar dojam na slu{a~a...Sve do onih tehni~kih potankosti - kakav nakit staviti, akoji ne. To su jako zanimljivi seminari. Snimaju se kame-rom, da bi uz pomo} savjeta trenera, pa i cijele grupe,polaznici mogli pobolj{ati svoj govorni status. Kod ku}ese moè vje`bati ispred ogledala. Moèmo utjecati naglas, koristiti vje`be za ~itanje...

Najva`nije je da vas ta publika u tom trenutku razumije.Prilagodba publici je jedan od najva`nijih trenutaka reto-rike. Treba izbjegavati komplicirane strane izraze - jedno-stavnost je klju~na rije~. Poruka mora biti jasna, jer valjaznati da se u komunikacijskom kanalu puno toga gubi.Zato kaèmo da poruku treba ponavljati tri puta.

Koji su elemetni dobroga govora?

- Dobar govor mora imati uvod, argumentaciju, saètak iefektan zavr{etak. To nam pokazuju i primjeri iz svjetskeprakse. Kad je rije~ o upe~atljivom zavr{etku, sjetimo sesamo Kennedyja u Berlinu - njegove rije~i "Ich bin einBerliner", re~enica je koju pamtimo i citiramo deset-lje}ima. Premda te{ko da moèmo nau~iti govoriti ba{onako kako su govorili Churchill ili M. Thatcher, mimoèmo i trebamo na}i svoj osobni stil. Jedino osob-nost, a ne kopiranje uzora, je smisao naobrazbe iz retori-ke. Biti svoj, uz pomo} teorije, to je prema mommi{ljenju, smisao govorni{tva.

Moramo znati tko nam je publika, kako treba izgledatiprezentacija, koliko podataka moè sadràvati, koliko jeva`na slika i metafora.

Grije{e li na{i politi~ari i poslovni ljudi kad ~itajugovore? Moè li se govor ~itati?

- Ne, jer je to potpuno druk~iji ànr. Govor mora biti jed-nostavan, misli treba nekoliko puta ponavljati, re~enicemoraju biti kra}e, jednostavnije. Stalno se treba ~utiosnovna nit vodilja. Za razliku od toga, u tekstu sedopu{taju sloèniji oblici. Napisan tekst nikada ne zvu~idobro kad ga govorimo.

Moèmo re}i da iz Gutenbergove ere pisanja ponovnodolazimo u eru govorni{tva. Tehni~ka revolucija }e nasnau~iti govoriti. âk i e-mail sve vi{e dobiva govorni

razgovor s povodom


oblik: u njemu su jednostavne, kratke, jasne poruke, kaou govoru, jer se u dana{njem svijetu nema vremena. Uizgovorenoj re~enici moè biti 12 do 15 rije~i - u tekstukoliko ho}e{ - sve preko toga izaziva "buku u kanalu".

Koliko je va`na sposobnost slu{anja?

- Dobar komunikator zna da nije sve u govorenju, nego iu slu{anju. Zato i imamo dva uha i jedna usta. Neke info-macije moèmo prenijeti samo ako znamo slu{ati potre-be publike. Ni{ta ne}emo prodati ako nismo ~uli {to na{apublika - klijenti, glasa~i, porota... - treba. Aktivnoslu{anje se tako|er vje`ba. Zapanjuju}e je koliko se in-formacija gubi pri slu{anju. Kad to shvatimo, znat }emoda nikada nije dovoljno ponavljanja, da neprestano trebaponavljati sredi{nju misao.

Govorenje nije monolog, nego komunikacija, {to podra-zumijeva dobro me|usobno razumijevanje. Znamo kolikoje interna komunikacija va`na u suvremenoj tvrtki. Stogaje bitno - kako {to bolje prenijeti informaciju suradnici-ma, da bi nam rad bio jednostavniji. Jer, "zidovi" suobi~no komunikacijske prirode. Tvrtka koja ima dobru in-ternu komunikacije puno bolje kotira na trì{tu, a da negovorimo o njenom imidù. Suvremene tvrtke ne bismjele biti oko{tali rigidni sustavi u kojima nitko s nikimne razgovara, niti to poku{ava.

I na{ "put u Europu" podrazumijeva poznavanje komuni-kacijskih procesa i bez toga }emo te{ko uspijeti obranitivlastite interese. Samo o na{im pregovara~kim sposob-nostima u procesu pregovaranja s EU ovisi koliko }emodobro uspjeti "ispregovarati", za dobro svih nas, kako}emo uspjeti prezentirati na{e interese. Zato moramopoznavati pregovara~ke procese. Ne moramo manipuli-rati, ali moramo prepoznati manipulaciju da se mi poslijene bi osje}ali izigranima i prevarenima.

U komuniciranju je poznata va`nost neverbalne ko-munikacije, no saznanja o njoj jo{ uvijek ne koristi-mo dovoljno?

- Godine 1960. u slu~aju nadmetanja Nixona i Kennedyautvr|en je zapanjuju}i utjecaj neverbalne komunikacijena bira~e. Razlike u radijskim i TV nastupima kandidatabile su odlu~uju}e u izboru ameri~kog predsjednika.Kennedy, koji je bio bolji komunikator, imao izraènijugestu, bolji kontakt s o~ima i publikom, polu~io je boljerezultate. Kaè se da 78 posto poruke dobivamo putemneverbalne komunikacije, 13 posto otpada na glas i dik-ciju, a ostalo, samo devet posto, na sadràj govora.

Neverbalna komunikacija je napose va`na u pregovara-nju. Amerikanci su do savr{enstva doveli ~itanje govoratijela sugovornika u pregovorima. Neispravno interpreti-ranje sugovornikovog pona{anja moè se mjeriti gubit-kom u milijunima dolara. I Japanci su jako senzibiliziraniza neverbalnu komunikaciju. Ho}e li se sugovornik na-sloniti i prekriìti ruke ili se nagnuti prema vama, na kojustranu su mu okrenuta koljena, gdje su ruke... osnovna jeporuka koju vam sugovornik o vama {alje. Dakako, po-stoje kulturne razlike koje treba poznavati da ne bi do{lodo neispravne interpretacije i nesporazuma, {to je va`nou nekim me|unarodnim kompanijama, u protokolu, poli-tici... Kad je rije~ o neverbalnoj komunikaciji, i na na{ojteleviziji je ve} vidljivo {kolovanje novinara, spikera, ma-nagera, pa sve rje|e moèmo vidjeti, primjerice, davanjeintervjua s prekriènim rukama. Sve manje je onih koji }edati intervju s rukama u dèpovima. Neverbalna komuni-kacija daje, valja znati, poruke koje primamo na nesvje-snoj razini, a moramo ih osvijestiti, jer su jako va`ne.

Tatjana Jalu{i}


OSORSKE GLAZBENE VEÊRI -DVA PRISTUPANEDAVNI stru~ni posjet arhipelagu Cresa i Lo{inja pruìoje niz dojmova o mre`nim, reljefnim, morskim i meteoro-lo{kim pojavama znakovitim za to podneblje. Dubokouvu~eno u more, cresko-lo{injsko oto~je zvano je u antik-no doba Apsyrtides, a danas u vrijeme turizma bi mumo`da bolje pripadao naziv hrvatske Polinezije. Od brojnihdojmova izdvojimo za ovu rubriku detalj uo~en u staromgradu Osoru, nekad ponosnoj metropoli arhipelaga, a da-nas malom mjestu po broju ìtelja u ve}em dijelu godine.Ipak, ljeti turisti i doma}i povratnici oìve grad, a posljed-njih deset i vi{e godina kolorit i prepoznatljivost mu dajuOsorske glazbene ve~eri. Osor tako ljeti postaje gradomglazbe, a sredi{nji trg ure{en je kipovima na temu glazbepoput Me{trovi}eve svira~ice violine ili spomenika JakovuGotovcu kiparice Marije Ujevi}. Kao spiritus movensure|enje Osora izdvaja se poznati TV reìser DanijelMaru{i}.

U vrijeme male stanke u Osoru tijekom obilaska oto~nemreè, pri~a nam inènjer i kolega iz davnih studentskihdana, Vladimir Pain, da je ~esto i rado udovoljavao èljamaD. Maru{i}a, a sve u cilju da se ne naru{i ljepota pala~aglavnoga osorskog trga – sredi{ta Glazbenih ve~eri. Tako sukod polaganja nadzemnih izoliranih niskonaponskih vodovapo fasadama pala~a zahtijevali da proizvo|a~ (Elka-Zagreb)izradi pla{t kabela posebne boje, koja bi se najbolje prila-

godila boji kamena osorskih pala~a. Uspjeh se moè vidjetina priloènoj fotografiji kamene pala~e na kojoj posebni ka-bel prolazi skoro nevidljiv tik ispod ruba krova. Kabeli po fa-sadi negda{nje osorske vije}nice, a sada osorskog muzeja,tako|er su bili neuo~ljivi, dok nedavno kamena fasada nije,naàlost, prekrivena `bukom. U svakom slu~aju, HEP-ovimonteri su i ovim malim detaljem pokazali smisao za este-tiku, uklapanje u okoli{ i za{titu starine, a sve i pod cijenupove}anih tro{kova.

Me|utim, poanta ovog foto-zapisa je u onomu {to se do-bro uo~ava na onoj fotografiji sa HEP-ovom instalacijomtik ispod krova pala~e. Naknadno je oko jedan metar nièod opisanog kabela jedan drugi korisnik (ne}emo muspominjeti ime) bez imalo obzira instalirao potpuno crnikabel uo~ljiv u svakoj prigodi i pod svakim svjetlom. Su-sjedni reflektor napaja se okomitim skoro nevidljivim spo-jem iz gornje HEP-ove instalacije. Re}i }emo samo daonaj doljnji, "crni" kabel ne prenosi energiju, ve} druguvrst prijenosa, vrlo dobro naplativoga! A u dana{nje vrije-me kada je – kako neki kaù – zavladala religija maksimi-ziranja profita i minimiziranja tro{kova, ilustrirani primjerarogancije naoko se jako dobro uklapa. Samo je pitanje -dokle?

Ante Sekso-Telento

Detalj osorske fasade s dva pristupa Jakov Gotovac Marije Ujevi} kao daoslu{kuje glazbu Osorskih glazbenih ve~eri

Tehni~ki direktor lo{injskog DP-a Vladimir [ain pred osorskom vije}nicom-muzejom

fotozapaàj

USPOMENI @ELJKA FRANU[I]A@eljko Franu{i} bio je direktor "Elektrojuga" u razdob-lju 1991-1993, zna~i u najteèm razdoblju novije povi-jesti Grada i @upanije: u uvjetima srpsko-crnogorskeagresije, u vremenu razaranja i ìvotne ugroènosti.Imenovan je na direktorsku du`nost protiv svoje volje,prihvatio je to kao radni zadatak i gra|ansku obvezu– a to je, jedno i drugo, uzorno provodio. Zapalo ga jebdjeti o temeljnoj dubrova~koj i ùpanijskoj infrastruk-turi, u izolaciji od ostalog dijela hrvatskog elektroener-getskog sustava – odvojenoj, ba{ u najteìm danima, iod podsustava ju`ne Hrvatske (Dalmacije, kao i Herce-govine), koji je i sâm bio odvojen od ostaloga dijelaHrvatske. Vodio je "Elektrojug" kroz osamdeset i petjesenskih dana 1991. potpunog izostanka opskrbe Gra-da elektri~nom energijom, a @upanije i dvostruko dulje– odràvaju}i sustav {to je bilo mogu}e vi{e pogonskispremnijim. (@elio bih u tom smislu podsjetiti, kaoprimjer morala i odgovornosti u poduze}u koje je go-spodin Franu{i} vodio, na tragi~nu sudbinu tehni~kogdirektora Stijepa îkata i montera Andrije Crn~evi}akoji su poginuli na radnom zadatku; malo je tehni~kihdirektora, ako ijedan, koliko znam, tako stradalo uDomovinskom ratu.)

Vodio je gospodin Franu{i} "Elektrojug" i u obnovi ti-jekom 1992. dok i posljednji potro{a~ nije bio prik-lju~en na mreù. Osiguravao je logisti~kirekonstrukciju priklju~ka HE Dubrovnik i tek je preba-civanjem proizvodnje jednog njenog generatora u du-brova~ku mreù po~etkom srpnja 1993. osiguranaenergija za cijelo podru~je (pa i veliki dio Dalmacije).

Iskusio je gospodin Franu{i} samo odgovornost fun-kcije, nikakve blagodarnosti, i to je pod(ob)nosio s ve-drinom, skromno{}u i jednostavno{}u. Njegovosvakodnevno javljanje preko lokalnih radiovalova utim beznadnim danima pamte pu~ani i gra|ani od Pe-lje{ca do Konavala. Povijesno nevrijeme otkrilo jestru~ne i ljudske kvalitete gospodina Franu{i}a i u~ini-lo ga jednim od simbola onoga duha po kojemu smoopstali: djelovati i ne klonuti, znati (struku) i pomo}i(~ovjeku). Vlastitim izborom ostao je sa svojim su-gra|anima i bio je me|u onima koji su pona{anjem idjelovanjem odràvali moral u mjesecima srpsko-crno-gorske prijetnje doslovce iznad glave. Ostala je za-pam}ena ta jednostavna prisutnost gospodinaFranu{i}a, njegove rije~i smirenja (kada se malo tko

javljao), ohrabrenja koje su one zna~ile, vjere u pobje-du i solidarnosti.

Rekao je u jednom svom razgovoru knjièvnik Fe|a[ehovi} (autor i "Dubrova~kog ratnog dnevnika. Zlekobi zaborava", 1994. - kronike znakovita podnaslo-va!): "...Ne vjerujem tako|er da ve}ina na{ih gra|ana,poglavito oni koji nisu napu{tali Grad, ne pamti jav-ljanje preko lokalnog radija direktora gradske elektro-privrede. On nije bio u stanju zadovoljiti na{u ùdnjuza strujom, ali je svojim javnim obra}anjem ispunjavaomra~ne domove sugra|ana svjetlom divne, gotovo po-etski zgusnute rije~i u koju smo vjerovali i osje}ali nje-zinu snagu koja nas je pozivala u zajedni~ku èlju daizdrìmo i opstanemo. Je li se itko od nekada{njih ~la-nova gradskog kriznog stoèra sjetio predloìti tog ~ov-jeka za neku od nagrada?..." ("Slobodna Dalmacija", 8.srpnja 1997.) I prilog S javno{}u na "ti" iz "SlobodneDalmacije" od 28. prosinca 1991. (!) je dokument izvremena o Franu{i}evom shva}anju i obavljanjudu`nosti.

I Franu{i} je vodio dnevni~ke bilje{ke tih dana, svoj"ratni raport": one su fragmentarno i objavljivane u"HEP Vjesniku" (Dubrovnik dalek i sam? – 19. svibnja1992.) i "Dubrova~kom vjesniku" (790 dnevni~kih rat-nih zapisa – 30. oùjka 2002.). Napisao je rekapitula-ciju "Elektrojuga" u Domovinskom ratu prigodomobiljeàvanja stogodi{njice Hrvatske elektroprivrede.

@eljko Franu{i} rodio se 24. sije~nja 1933. u Dubrovni-ku. [kolovao se u Dubrovniku i Splitu, diplomirao je"jaku struju" u Zagrebu. Radio je u "Kon~aru", pa u[kolskom centru Hrvatske elektroprivrede, a od 1975.je u "Elektrojugu". Krajem 1993. je umirovljen. Umroje nenadano, 26. studenoga 2003. u Dubrovniku.

Bio je predlagan za Nagradu Dubrovnika i za NagraduDubrova~ko-neretvanske ùpanije.

Visok, vitak, sonornog glasa, markantan, modernemu{ke ljepote, topao u razgovoru, hedonist, nenamet-ljiv, dru{tven. Iz njega je izbijalo veselje u susretima spoznanicima i kolegama. Vi|evali smo ga s rado{}u una{im posjetima jugu Hrvatske, na stru~nim skupovima;o~ekivali smo ga na nedavnom Savjetovanju CIGRÉ uCavtatu, kada je prostrujila nenadana vijest. Odlaskom@eljka Franu{i}a Dubrovnik je prazniji, nestao je jedanod gospara plemenitog kova, kolega i prijatelj.

Zdenko Tonkovi}

prijatelju


STRANKA UMIROVLJENIKA U HRVATSKOM SABORU

ZA UMIROVLJENIKE DOLAZE BOLJI DANINA PARLAMENTARNIM izborima odrànim 23. stude-

nog 2003. godine dogodile su se mnoge promjene pa i

poneko iznena|enje. Tu spada, prije svega, pojava

Hrvatske stranke umirovljenika kao parlamentarne

stranke, na listi na kojoj su u Hrvatski sabor izabrana tri

predstavnika. U predizbornim predvi|anjima raznih

agencija za ispitivanje javnog mnijenja, ona nije izazi-

vala pozornost, dok u predizbornoj promid`bi njezin rej-

ting sve vi{e dolazi do izraàja. U svim izborima do

danas, umirovljenici su se polarizirali na dvije najja~e

opcije: Hrvatsku demokratsku zajednicu – HDZ i Soci-

jaldemokratsku partiju (SDP). I u ovim izborima, ali u

daleko manjoj mjeri, svoje su glasove dali tim stranka-

ma ne vjeruju}i u snagu vlastite stranke – Hrvatske

stranke umirovljenika. Ona je – pozivaju}i umirovljeni-

ke da svoj glas daju svojoj stranci – nagla{avala da nas

je vlast HDZ osiroma{ila i oplja~kala, a vlast Koalicije

na ~elu sa SDP-om prevarila. Zbog toga nema nikakvog

razloga i po tre}i puta glasovati protiv sebe. To je ned-

vojbeno izazvalo veliko razo~arenje kako kod HDZ-a, a

jo{ vi{e kod Koalicije.

JO[ NEISKORI[TENVELIKI GLASA^KI

RESURS UMIROVLJENIKA

Hrvatska stranka umirovljenika iza{la je na izbore u svih

11 izbornih jedinica. Zajedni~ki nastup umirovljeni~kih

udruga, HSU okupila je preko Zajedni~ke izjave, koju su

potpisali: Matica umirovljenika Hrvatske (MUH), Sindi-

kat umirovljenika Hrvatske (SUH), Dru{tvo Hrvatski

umirovljenik, Koordinacija umirovljeni~kih udruga jav-

nih poduze}a Hrvatske, Umirovljeni~ka udruga MUP-a i

Udruga civilnih invalida rada.

Od ukupnog broja umirovljenika koji iznosi 1.049.861

za HSU je glasovalo samo 98.352 umirovljenika ili 9,36

posto pa je ipak HSU osvojila tri parlamentarna mjesta.

Zamislimo koliki glasa~ki resurs za stranku nije isko-

ri{ten!?

Podatak pokazuje koliki potencijal glasa~kog tijela umi-

rovljenika postoji koji treba iskoristiti na budu}im i svim

lokalnim i ùpanijskim izborima.

HSU u Hrvatskom saboru zastupat }e: dr.sc. Josip Su-

dec (potpredsjednik MUH-a i HSU-a izabran u III. izbor-

noj jedinici u Vara`dinu), Dragutin Pukle{ (predsjednik

HSU-a Osje~ko-poè{ke ùpanije) i Silvano Hrelja

(predstavnik Saveza sindikata RH za Istarsku i Primor-

sko-goransku regiju).

Zbunjuje ~injenica da prag nisu pre{li, pa time nisu iza-

brani predsjednik HSU-a Vladimir Jordan, predsjednik

Sindikata umirovljenika Hrvatske Ivan Nachtigal, kao ni

predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske Vladimir

Lokmer.

Zna~aj izbora umirovljenika u Hrvatski sabor najo~itije

je do{ao do izraàja kada se predsjednik HDZ-a Ivo Sa-

nader zatekao u ulozi mandatara za sastavljanje Vlade.

Skoro da su glasovi umirovljenika odlu~ivali o sastav-

ljanju Vlade HDZ-a.

Tijekom izborne promid`be, HSU je javnosti predo~ila

svoj program, koji je definiran kroz tri cilja: interesni

ciljevi – materijalni status umirovljenika, politi~ki cilje-

vi stranke, gospodarski ciljevi stranke.

CILJEVI UMIROVLJENIKA

Navest }u samo interesne ciljeve:

- Revidirati na~ela raspodjele BDP-a. Osigurati jedna-

kost i ravnopravnost svih gra|ana u raspodjeli vrijedno-

sti. Svi gra|ani moraju nositi teret dru{tvenih davanja

razmjerno svojim mogu}nostima.

- U mirovinskom sustavu, umjesto sada{nje restriktivne

politike mora se po{tivati zakonski pristup rje{avanju

problema mirovina na znanstvenim spoznajama.

- Pravo na mirovinu zara|enu radom i uplata doprinosa

je imovinsko pravo za{ti}eno Ustavom (nije socijala).

- Postupno potpuno izvr{enje Odluke Ustavnog suda od

12. svibnja 1998. godine. Temeljni korak u tomu mora

biti izdavanje rje{enja umirovljenicima o pripadaju}oj

razini mirovine po zakonu i o pripadaju}oj razini mirovi-

ne te duga dràve pojedinom umirovljeniku do ostva-

renja te razine, ura~unavaju}i i sva ostvarena izvanredna

primanja, te rokove i na~in za vra}anje duga.

- Uskla|enje mirovina provoditi samo na temelju rasta

pla}a zaposlenih u RH.

- Uz redovito uskla|ivanje, osigurati i godi{nje izvan-

redno pove}anje mirovina za postotak rasta BDP-a sve

dok se ne dostigne da prosjek mirovina u odnosu na

prosjek pla}a bude kao 1993. godine, odnosno pri-

bli`no 100 : 70 posto.

- Dodatak od 100 kn + {est posto lipanjske mirovine iz

1998. godine uklju~iti u mirovinsku osnovicu.

- Izboriti pravo bra~nom drugu, za slu~aj smrti, uz svoju

i na do 60 posto njegove mirovine.

- Mirovine sada{njih umirovljenika tako|er nisu prih-

vatljive, jer se ra~unaju na temelju tzv. najniè mirovine

koju utvr|uje Vlada.

- Izjedna~iti uvjete stjecanja mirovina za sve kategorije

umirovljenika jednako, kako za starosne, tako i za inva-

lidske.

- Osigurati potpunu zdravstvenu za{titu i oslobo|enje

od participacije za lijekove i lije~enje.

Na temelju iznesenog programa, vo|eni su razgovori i

potpisan je Sporazum s predstavnicima HDZ-a kao iz-

bornog pobjednika koji }e sastaviti Vladu.

Sporazumom se utvr|uje da }e Vlada u prvih 100 dana

svojega mandata: promijeniti formulu za uskla|enje mi-

rovina tako da se one uskla|uju s rastom pla}a svih za-

poslenih u RH. Dodatak na mirovinu 100 kn + {est posto

}e se uklju~iti u mirovinsku osnovicu onih na koje se to

odnosi, a Vlada }e do lipnja 2004. godine izraditi i pre-

dloìti zakon o provedbi Odluke Ustavnog suda i povratku

duga umirovljenicima, predloìti zakonsku odluku o iz-

vanrednom pove}anju mirovina za iznos rasta BDP-a, sve

dok prosje~na mirovina ne dostigne iznos 70 posto

pla}a, s tim da je zajedni~ki cilj da one 1. sije~nja 2005.

dostignu 50 posto iznosa pla}a zaposlenih u Hrvatskoj. U

tijeku 2004. godine Vlada }e predloìti izmjene Zakona o

MIO-u kojima }e se ispraviti uo~ene manjkavosti, mirovi-

nu }e tretirati kao Ustavom zajam~enu imovinu, objektiv-

nije ustrojiti Upravno vije}e HZMO, uvesti red me|u

raznim vrstama mirovina, rije{ti status umirovljeni~kih

domova, pokrenuti reformu zdravstvene za{tite tako da

sve osobe starije od 65 godina budu oslobo|ene partici-

pacije u tro{kovima lije~enja i lijekova.

Zastupnici HSU-a u Hrvatskom saboru podupirat }e pri-

jedloge Vlade te za njih glasovati u skladu s ovim Spo-

razumom i programom svoje stranke. O svim drugim

pitanjima potpisnice Sporazuma }e se konzultirati u ko-

ordinaciji klubova zastupnika.

Petar Kuzelepotpredsjednik gradske org. HSU-Zagreb

umirovljenici


SVAKA EMOCIJA IMA VA@NU ULOGU!

SRETNA DJECASVE do nedavno, na{oj je kulturi manjkao mehanizam koji binam omogu}io ispravno razumijevanje emocija. Na sre}u,stvari se polako mijenjaju, pa nam danas stoje na raspolaga-nju mnoga saznanja koja se ti~u na{ih emocija.

U svom ~istom obliku, emocije se sastoje od brojnih tjelesnihosje}anja koje doìvljavamo u odre|enim okolnostima. Njihovintenzitet se kre}e u rasponu od onih najsuptilnijih do onihnajsna`nijih. Emocije su uvijek prisutne i prate nas u svakojìvotnoj okolnosti. Prema tomu, kako uvijek ne{to osje}amo,emocije predstavljaju simptom ìvota!

Razlikujemo ~etiri osnovne emocije - ljutnju, strah, tugu i ra-dost. Sve ostale emocije su mje{avina ovih ~etiriju osnovnih.Postoje tisu}e i tisu}e kombinacija, od ljubomore (koja jemje{avina ljutnje i straha) do nostalgije (koja je mje{avina ra-dosti i tuge). ôvjek je doista zanimljiv stvor!

Kod novoro|en~adi emocije tek po~inju poprimati osnovnekonture. Roditelji sa razvijenijom mo}i zapaànja primjetit }ekako njihova ~eda u prvim mjesecima ìvota izraàvaju vrloodre|ena emotivna stanja: kako vri{te od straha, kako liju suzeod tuge, kako pocrvene od bijesa ili kako se glasno smiju odradosti.

@IVOT BEZ OSJE]AJA BIO BI PUNOJEDNOSTAVNIJI

Mala djeca nisu inhibirana - ona slobodno, lako i prirodnoizraàvaju svoje osje}aje, a posljedica takvog prirodnog pri-stupa je da ona naj~e{}e brzo prebole negativne emocije. Kadje u pitanju dru{tveni ìvot, djeca su prisiljena u~iti od roditeljai svoje osje}aje konstruktivno usmjeravati onako kako to raderoditelji. Razumijevanje emocija pomo}i }e nam bolje shvatitivlastitu djecu.

Ponekad poèlimo biti oslobo|eni svih osje}aja, jer bi tadaìvot bio puno jednostavniji. Posebno nas ìvciraju negativniosje}aji, kao {to su bijes ili tuga, koji nam nanose toliko bola.Za{to nas je priroda obdarila tim nabojima? Zato {to svakaemocija ima svoju va`nu ulogu!

Uzmimo, primjerice, LJUTNJU ili bijes. Zamislimo osobu kojanikada nije bijesna ili ljuta. Kako bi se takva osoba pona{ala dajoj automobil parkiramo na nogu? Ta bi osoba mirno ~ekala dase vratimo iz trgovine ili po{te i da se odvezemo s njene noge!Zacijelo, bijes ili ljutnja nam sluè suprostavljanju opresije,borbi za svoja prava. Bez ljutnje i bijesa bili bismo sluge i ro-bovi. Ve}i nego {to smo to sada! Ljutnja i bijes su na{i instinktiza slobodu i samoodrànje.

STRAH tako|er ima va`nu ulogu. Da nije straha sigurno se nebiste vozili po pravoj strani ceste. Strah vas sprje~ava izlaga-nju nepotrebnim opasnostima. Ako dvojite u korisnost straha,sjetite se kako ste se osje}ali u automobilu koji je vozio naiz-gled neustra{iv voza~. Strah nas usporava, on nas prisiljavazastati, razmisliti i, kona~no, izbje}i opasnost, ~ak i onda kadna{a svijest jo{ nije ni po~ela sagledavati sve posljedice ne-kog ludo hrabrog ~ina.

TUGA je emocija koja nam pomaè preboliti gubitak. Onanas, pojednostavljeno re~eno, pro~i{}ava od jada koji nas jeobuzeo zbog gubitka nekoga ili ne~ega. Kemijske promjenekoje se doga|aju pri tugovanju pomaù na{em mozgu priosloba|anju bola zbog nastalog gubitka, a nama omogu}ujunastavak normalnog ìvota. Zna~i, tek nam tuga moè omo-gu}iti ponovno suo~avanje sa ìvotom. Prema tomu, u nor-malnim okolnostima bijes nam pomaè u vra}anju slobode,strah nam jam~i sigurnost, a tuga nam omogu}ava i nakonvelikih gubitaka nastaviti normalan dru{tveni ìvot. Ove triemocije imaju klju~nu ulogu u postizanju sre}e. êtvrtaemocija, radost, stupa na scenu kad zadovoljimo sva ovaprethodna osje}anja.

NASILJE - BIJES KOJI JE OTI[AOPOGRE[NIM SMJEROM

Svoju djecu moèmo nau~iti kako da {to bolje shvate i ovlada-ju svim negativnim emocijama.

Prirodna reakcija djeteta obuzetog ljutnjom, bijesom ilisrd`bom, jest poku{aj fizi~kog razra~unavanja, odnosno uda-ranja stvari i osoba koje se na|u u blizini, odnosno koje su tak-vu emociju izazvale. Da bismo mogli opstati u svijetu koji nasokruùje, prisiljeni smo svoje prirodne reakcije malo modifici-rati. U tomu va`nu ulogu imaju upravo roditelji, koji moraju in-tervenirati tako da svoju djecu nau~e pona{anju koje imposlije ne}e {tetiti. Razmislite na trenutak kakva bi trebala bitireakcija odraslog ~ovjeka na srd`bu? Sve se svodi na vje{tinukojom na{u reakciju dovodimo u ravnoteù. Zna~i osoba kojumaltretiraju mora biti u prigodi izraziti svoje negodovanje navrijeme, prije nego {to nagomilana srd`ba dovede do èstoke inasilne reakcije. Srd`ba ili bijes nije jednako {to i nasilje. Na-silje predstavlja bijes koji je oti{ao pogre{nim smjerom.

Odrasla osoba nau~ila je upravljati svojom srd`bom tako dasvoj cilj postigne bez nepotrebnog vrije|anja ili {tete za dru-ge. Ako na{e dijete nije sklono iskaljivanju bijesa, okolina }ega vrlo brzo proglasiti mlakonjom i meku{cem, slabi}em ilisli~nim pogrdnim imenom. Jednako tako, ako na{e dijetesvoj bijes pokazuje ~esto i uz poja~anu primjenu nasilja pra-tit }e ga glas nasilnika i sva|alice. Zbog toga je djecu po-trebno nau~iti kako uravnoteìti tu nezgodnu emociju. U~enjemoè potrajati nekoliko godina, a najbolje je po~eti ve} odprve godine ìvota.

KAKO OVLADATI SRD@BOM?

Evo nekoliko savjeta kojima }emo djeci pomo}i da ovladajusvojom srd`bom:

- Nau~ite djecu da se umjesto rukama i nogama sluèrije~ima. Kad je dijete bijesno onda neka to glasno kaè.

- Pomognite svom djetetu da potraì uzroke svog bijesa. Raz-govarajte sa svojim djetetom kako biste doznali {to je prouz-ro~ilo izljev bijesa. Manjoj djeci }ete morati pomo}i kako bi seprisjetili zbog ~ega su se razljutili. Vidjet }ete da }e vrlo brzobiti u stanju re}i vam zbog ~ega se ljute. Na taj na~in, rije~i }ezamijeniti sve druge razdra`ljive akcije.

- Dajte im do znanja da slobodno smiju izraziti svoje osje}aje(ali i da samo izraàvanje ne}e puno toga promijeniti).

- Nau~ite dijete kako se konflikti ne mogu rje{avati udara-njem protivnika. Budite izravni i nedvosmisleni kad djetetuobja{njavate da rije~i imaju prednost pred udarcima ifizi~kim obra~unavanjem.

- Pomognite djeci da jasno i bez straha iskaù svoje zahtjeve.Djeca ~e{}e kukaju i pla~u zbog onoga {to ne èle. Treba impomo}i da jasno traè ono {to èle.

- Dajte djeci pozitivan primjer. Kona~no, djeca }e prijeu~initi ono {to radite nego ono {to im govorite. Zato impokaìte svojim primjerom kako da se pona{aju. Zna~i,kada ste ljuti i bijesni onda to glasno recite i svojoj djeci.Pravite se ljuti i vi~ite i prije nego {to vas uhvati pravi bijes.Na taj na~in i va{a }e djeca znati da se bijes moè izraziti ida je i on samo prolazna pojava.

Djeca }e nau~iti puno vi{e od onog roditelja koji ne skrivasvoje emocije nego od onoga koji je uvijek razuman isuzdràn. Djeca se moraju "uìvo" uvjeriti da su i njihovi ro-ditelji samo ljudska bi}a.

Na djecu se moète iskreno naljutiti a da pri tomu ne mora-te upotrebljavati ru`ne rije~i, uvrede ili psovke. Procesu~enja ovladavanja bijesom moè potrajati i zato ako kodsvoga djeteta zamijetite po~etne znakove suzdràvanja bije-sa, znajte da ste na dobrom putu. Ve} i izjava "Jako samljut!" zna~i jako puno, jer puno je odraslih ljudi koji jo{ uvi-jek nisu u stanju nau~iti osnovne lekcije iz kontrole svojesrd`be.

ISPLAÎTE TUGU

Kad je rije~ o tuzi, onda stvari izgledaju sli~no. Svako pret-jerivanje {teti. Narod kaè da je dobro isplakati se kad jetuga prevelika. Isti narod tvrdi da je prekomjerno plakanje~udna pojava. Oni koji se suzdràvaju od javnog izraàvanjatuge smatraju se "tvrdima", "pravim mu{karcima", ali i "bez-du{nicima". Onoga koji pla~e preko svake mjere djeca }eprozvati "pla~ljivkom".

Pla~ nam je ponekad jednako potreban kao i zrak kojidi{emo. Oni koji nikad ne pla~u ne da nisu ~vrsti i postoja-ni, ve}, naprotiv, ìve u pro{losti, postaju nepristupa~ni,boje se emocija drugih ljudi i svega {to ima bilo kakve vezesa smr}u ili nekim drugim gubitkom. Ako se znate dobroisplakati, onda ste u stanju svladati svaku tugu, ali i svedruge nevolje koje }e vas sna}i. ôvjek pla~u}i osloba|akemikalije iz porodice endorfina, koje blokiraju receptorebola i tako stvaraju neku vrstu blagotvorne anestezije kojanam pomaè prebroditi najteè trenutke na{eg ìvota. Ta sekemikalija moè na}i i u samim suzama. Njen sastav i dje-lovanje vrlo je srodan i jednako mo}an kao morfij.

Tuga ima svoj prirodni tijek na koji skoro da i ne moèmoutjecati. Jedino {to u trenucima tuge moèmo u~initi je bitiprisutni i tako pruìti potporu djetetu koje tuguje. Ponekaddijete voli da ga u trenucima tuge roditelj drì za ruku ili daga ~vrsto zagrli. No, doga|a se i da dijete u takvim trenuci-ma èli biti samo.

Ako vam se ~ini da je tuga opravdana onda recite svom dje-tetu: "Dobro, ispla~i se. Bit }e ti bolje. I ja sam tu`na i pla~emi se".

~ovjek


STRAH NAS TJERA DA MISLIMO

Strah je ne{to bez ~ega bismo te{ko preìvjeli. Od ìvotne jeva`nosti da djeca nau~e kada treba stati i ne srljati u opasnost.Jednako tako, moramo ih pripremiti za izbjegavanje pogibe-ljnih okolnosti. To je osobito va`no za djecu koja ìve u velikimgradovima gdje na njih vrebaju brojne opasnosti, od brzih au-tomobila do kojekakvih ~udaka i manijaka.

No, prevelika doza straha tako|er moè predstavljati velikuopasnost - jer djeca moraju biti osposobljena za normalanìvot u kojem }e znati traìti {to im pripada. Djeci trebamo ob-jasniti da je svijet koji nas okruùje relativno sigurno mjesto zaìvot, ako njime ispravno "rukujemo". Zato djecu moramo pri-premiti za izazove koji pruàju velika zadovoljstva - {port, stva-rala{tvo, putovanja i druge aktivnosti.

Strah ima dva zadatka. Prvi, da na{u pozornost usredoto~i naopasnost i drugi, da nas "nabije" energijom potrebnom za"~asno povla~enje". Jednom rije~ju, strah nas tjera da misli-mo.

Evo nekoliko metoda kojima djeci moèmo pomo}i u svlada-vanju straha.

- Sa djecom treba razgovarati o svemu {to ih zanima. Pri tomutreba biti strpljiv i opu{ten. Ne smije se zanemariti dje~ja intu-icija. Vrlo ~esto je dje~ji strah potpuno opravdan. Strah fun-kcionira poput vrlo osjetljivog radara i u pro{losti je bio odneprocjenjive pomo}i na{im davnim precima.

- Treba poku{ati objasniti sve elemente koji kod djeteta izazi-vaju strahove. Ustanoviti kroz aktivan razgovor {to je potrebnou~initi kako bi dijete ponovno osje}alo sigurnost.

- Ako je strah djeteta neosnovan, ne smije se oklijevati, negoim dobro objasniti o ~emu je zapravo rije~. Ne smije ih se po-dupirati u njihovom neutemeljenom strahovanju od ~udovi{takoja se skrivaju pod krevetom.

- Ako su vam djeca neprestano prestra{ena, poku{ajte doznati{to se stvarno skriva ispod povr{ine. Isku{ajte svoju vje{tinu"aktivnog slu{anja" pa }ete mo`da otkriti pravi uzrok strahovava{e djece.

Djeci je odre|ena doza straha nu`na, jer ih upravo strah {titi odrazli~itih opasnosti. Me|utim, djecu ne smijemo optere}ivatina{im strahovima koji trebaju ostati isklju~ivo na{a briga. Njihtreba podu~iti o tomu kako }e razmi{ljati kad se na|u u opa-snosti. O potencijalnim opasnim okolnostima moramo s njimarazgovarati.

LA@NE EMOCIJE

Svi dobro znamo da postoji razlika izme|u prave i tobo`njeemocije. Mnoga djeca koriste se tobo`njim emocijama kakobi ne{to dobila od svojih roditelja ili kako bi postigla èljenicilj. Svaka od emocija ima svoj falsifikat ili la`nu kopiju kojupsihoterapeuti zovu iznu|iva~kom emocijom. Tako srd`ba po-staje neobuzdano dre~anje za~injeno lupanjem ruku i toptan-jem nogu, tuga postaje durenje, a strah postaje plahost. To sula`ne emocije koje roditelj mora biti u stanju razliikovati odpravih i nepatvorenih emocija.

Koristi od neobuzdanog dre~anja djeca otkrivaju slu~ajno. Onose javlja kao posljedica frustracija i rezultiraju}eg izljeva bije-sa. êsto djeca i sama budu iznena|ena èstinom takvih izlje-va. O roditeljima da ne govorimo! Oni reagiraju prirodno: da biumirili svoje potomke oni poseù za svim sredstvima.

U svijetu odraslih nema jedinki koje su, ili koje bi htjele bitikontinuirano sretne. Zato bi bilo pogre{no takav cilj postavljatipred na{u djecu. Poku{ate li svoju djecu u~initi trajno sretnomi vi i va{a djeca }ete, zapravo, biti vrlo nesretni. Ono {to stvar-no èlimo jest dijete koje je sposobno za borbu koju zovemoìvotom.

Zadovoljstvo moè biti cilj, ali taj se cilj naj~e{}e postiè bor-bom sa iskustvima i emocijama koje nam ìvot donosi.

Ante-Ton}i Despot, dr. med.


ZAMJENA TRAFOSTANICE 10/04 kV U DP ELEKTRA PO@EGA

STARA DAMA ODLAZI UZASLU@ENU MIROVINUSTUPNA trafostanica 10/0,4 kV, broj 174, u Mihaljev-cima pokraj Pleternice, izgra|ena daleke 1968. godi-ne, nakon 35 godina neprekidnog rada odlazi upovijest. (A njezin trafo, Kon~areve proizvodnje, u re-mont u Osijek). [ibana snjegovima, ki{om i vjetrom,izloèna àrkom Suncu i hladnom ledu, dobit }e ovihdana zasluènu zamjenu.

U DP Elektra Poèga radna ekipa u dogovoru s poslo-vo|om Mirkom Vei}em priprema odlazak na teren.Rukovoditelj Odràvanja Slavko Be{li} daje posebneupute i poslovni krug je u trenutku prazan, bezslu`benih vozila i ostale mehanizacije. Poslovo|auzima putni nalog, klju~eve Landrovera te kre}emodo spomenute trafostanice. Usput, M. Vei} u skla-di{tu HEP-a provjerava ima li potreban materijal.

Lijepo jutro, a na{ landravac pun goriva grabi krozVidovce, Dervi{agu i Kuzmicu, gdje su vrijedni rad-nici DP Elektra Poèga zamijenili zra~ne elektri~nevodove zra~nim i podzemnim kabelima. Prolazimopokraj stare zapu{tene hidroelektrane u Kuzmici, iz-gra|ene 1912. godine, na ~ijoj sjevernoj strani vi{enije u funkciji trafostanica te ju je zamijenila nova.Stoga bi se sada mogao provesti prijedlog da se odnje napravi ùpanijski tehni~ki muzej u cilju unap-rje|enja tehni~ke kulture.

Zvoni prijenosni telefon, M. Vei} zaustavlja se pokrajceste, daje upute radnicima o zatrpavanju kanalaspojnice u Vidovcima. Kre}emo dalje kroz Pleterni-cu, tako|er pokraj stare konzervirane mini hidroelek-trane od 35 kVA. Na àlost, kanal od brane docentrale je zasipan (trebalo je staviti cementne cijevipromjera barem 70 cm pa bi grad Pleternica imao be-splatnu rasvjetu; Koliko nam vode drugomu u nepovratode!). Lijepom novoasfaltiranom cestom vozimo daljekroz Resnik i Svilnu prema Buku. Prolazimo pokraj no-vih p~elinjaka i vo}njaka s vinogradima. Oko nas, prek-rasna priroda i obra|ena polja. Na vlatima mladep{enice svjetlucaju se kao biseri kapljice jutarnje rose.U selu Buk suvremena je tvornica mlijeka, na pravom jemjestu, jer su obronci Dilja odli~ni za ispa{u stoke. Uselu Kaleni} puno je zapu{tenih ku}a i vo}njaka, punoje neobranih jabuka i dunja. Uz cestu su sa stablakro{nje jabuka radnici Elektre bri`ljivo okresali graneoko elektri~nih vodova.

Skre}emo lijevo na kamenom posipani put prema Mi-haljevcima. S obje strane plave se trnine i mame nassvojim trpko slatkim plodovima iza prvih mrazova i sni-jega. Put nas vodi kroz gustu {ikaru posje~ene stoljetnebukove i hrastove {ume. Na vrhovima brda ostalo je jo{visokih stabala iznad kojih caruju sokolovi. Ulazimo uMihaljevce (poznato i po dokumentarnim filmskim za-pisima HTV-a o ìvotu na selu). U uvozu {taglja kom-bajn, pod svodovima trijema vijenci nanizanog duhana,{ljivik i dvori{te puno raznovrsne ìvadi koja veselokljuca kukuruz i ~upka travu. U selu ìvi pribli`no tride-set obitelji koje se preteìto bave poljoprivredom.

Usred sela, kod raspela na odvojku seoskog sokaka je irazlog na{eg dolaska: stupna trafostanica 10/0,4 kV, s

Kon~arevim transformatorom, rastavlja~em i ostalomopremom. Nju je u pro{lom stolje}u, 1968. godine, uvrijeme intenzivne elektrifikacije trideset sela uisto~nom dijelu Poè{ke doline izgradio poslovo|atada{nje Elektroslavonije Ivan Draènovi} sa svojimradnicima. Izlazimo iz Landrovera. M. Vei} provjeravaupravlja~ki ormari}. Hrastovi stupovi i sva oprema do-bro su izdràli sve neda}e i jo{ je sve upotrebljivo. Nopokraj stare, vidi se i nova stupna betonska trafostanica,na ~ije }e betonske vilice do}i novi Kon~arev transfor-mator i rastavlja~ s potrebnom opremom. Kako sazna-jem, na cijeloj dalekovodnoj trasi postavljeni su novistupovi s betonskim nogarima, a u selu su umjestozra~nih vodi~a zra~ni kabeli koji bolje odolijevaju vre-menskim nepogodama.

Vra}amo se. Sunce je obasjalo vrhove Dilj gore, a li{}ebreze, bukve i hrasta na izmaglici prelijeva se u svimduginim bojama. Zaustavljamo se uz ve} spomenutujabuku i krijepimo usta i du{u ukusnim ekolo{ki podob-nim plodovima.

- Ovaj posao je teàk i naporan, kaè M. Vei}, - ali ima isvoje ljepote jer je ~ovjek na terenu vezan uz prirodu.

I na kraju, gle ~uda! U Dervi{agi skre}emo u sporednisokak gdje se radi elektri~na mreà, kad ono pred namajato nojeva ~upka travu i kroz duge trepavice znatièljnonas gleda. Kao da smo u Africi, a ne u Zlatnoj dolini!

Ivan Maruszki

postrojenje

NATJECANJE U KUGLANJU POVODOM DANA HEP-a

NAJBOLJI KUGLA I ELEKTRE ZAGREBPo~etkom prosinca odràno je natjecanje u kuglanju povodom Dana HEP-a. Pod budnim suda~kimokom sudaca Zagreba~kog kugla~kog saveza, snage su odmjerile ~etiri mom~adi: PrP Zagreb, EL-TO,Elektra Zagreb i Posebne toplane.

Natjecanje je odràno sukladno pravilima narodnog na~ina na {esterostaznoj kuglani po osam kugla~ai svaki je imao pet hitaca. Bila je to jedna od boljih utakmica.

Prvo mjeseto osvojila je mom~ad Elektre Zagreb s postignutih 624 ~unja, druga je bila mom~ad PrPZagreb s 549 ~unjeva, tre}e mjesto osvojili su kugla~i EL-TO s 543 ~unja, a ~etvrta je bila mom~ad Po-sebnih toplana s 429 ~unjeva.

Najboljima je pokale uru~io Zvonko Mulkovi} iz Elektre Zagreb. Nakon napornog slu`benog-{portskogdijela u kuglani "Pongra~evo" uslijedio je onaj opu{taju}i u kuglani EL-TO, koja je ina~e poznata po do-brom "{timungu".

Miljenko Musa

{port


Mali kulinarski atlas svijeta (12)

TAJLANDârobna kuhinja Zemlje slobodeZemljopisni poloàj i povijest Kraljevine Tajland (Muang Thai) obja{nja-vaju tajnu tajlandske kuhinje, koja se smatra jednom od najboljih na svije-tu, odmah iza kineske!

Povijest Tajlanda povezana je s plemenom Thai koje je u 1. tisu}lje}upr.n.e. doselilo iz jugozapadne Kine. Kasnije, u 14. stolje}u, na tim pro-storima jugoisto~ne Azije nastaje jedinstvena dràva Sijam, tada naj-mo}nija u Indokini ali koju slabe stalni sukobi s Kambodòm i drugimzemljama. S kolonizacijom Azije u Sijam stiù i Portugalci, Nizozemci iEnglezi. Od 1896. Sijam je nezavisna dràva, a 1939. godine mijenja na-ziv u Tajland ili, doslovno prevedeno, Zemlju slobode.

Od pribli`no 60 milijuna stanovnika 75 posto su Tajlan|ani, a 14 posto Ki-nezi. Na formiranje tajlandske kuhinje osim Kine (preuzet na~in pripre-manja hrane, upotreba mnogih za~ina, serviranje itd) znatno su utjecali isusjedi, od Mianme (Burma) do Indije (od koje je preuzet curry, premda umalo druk~ijem sastavu).

Tajlandsku kuhinju odlikuje bogatstvo sastojaka i profinjeni okus, za nas~esto preljut. Tajland je ina~e najve}i izvoznik riè pa ne ~udi da ona pre-vladava me|u namirnicama, a uz nju se naj~e{}e koriste jo{ kokos (oso-bito mlijeko u kojem se i kuhaju mnoga jela!), paprika ~ili, riba i ribljiumak dobiven fermentacijom nasoljenih riba... Me|u najomiljenijim jeli-ma su curryji s mno{tvom za~ina (i do do 20), potom slatko-kiseli umaci iposebno juhe. Jedna od najboljih juha na svijetu je juha od tapioke s ra-kovima ~iji recept slijedi.

JUHA OD TAPIOKE S RAKOVIMASastojci: 15 dag svinjetine, 20 dag mesa od rakova (svjeìh ili iz konzer-ve), 9 dag tapioke u zrnu, 4 - 5 {alica ju{ne osnove ili vode, 1 `lica ribljegumaka, prstohvat papra, 1 mladi luk sa zelenjem ili list zelene salate.

Priprema: Zrna tapioke namo~ite i neka stoje 2 sata u vodikoju poslije dodajte juhi. U ve}oj posudi zakuhajte ju{ni te-meljac ili vodu, dodajte svinjetinu narezanu na trake imije{ajte vilicama da se meso raskomada. Dodajte ribljiumak i tapioku te povremeno mije{ajte da se zrna ne prilije-pe za dno. Kad se tapioka rastopi i juha zgusne dodajte ra-kove i jo{ jedanput prokuhajte te posipajte s nasjeckanimlukom ili listom salate.

PIKANTNO PILESastojci: 1 srednje veliko pile. Za marinadu: 3 `lice sojinog umaka, 2 `liceribljeg umaka, 1/2 `li~ice |umbira (ingvera) u prahu, 1/2 `li~ice cimeta uprahu, 1/4 `li~ice karanfili}a u prahu, 1/2 `li~ice korijandera u prahu, 1/2`li~ice crnog papra u prahu, 1/4 `li~ice anisove zvijezde i 1/3 `li~ice ka-jenske ili neke druge ljute paprike u prahu.

Priprema: Pomije{ajte sve sastojke i time natrljajte pile izva-na i iznutra te ostavite da odstoji 4 - 5 sati uz povremeno ok-retanje. Pile poloèno le|ima na mreù pecite na ro{tilju ili upe}nici 40 - 50 minuta na srednjoj temperaturi. Pe~eno pilerazreìte na 12 dijelova i servirajte vru}e uz riù.

SALATA S VODENIM KESTENIMASastojci: 3 `lice ulja, 1 reànj ~e{njaka, 2 mlada luka, 10 dag svinjetine, 6svjeìh oguljenih {kampa, 4 `lice sojinog umaka, 2 `lice {e}era, 2 `lice li-munovog soka, 1 1/2 {alice vodenih kestena (iz konzerve), sol i papar pookusu, prstohvat glutaminata (nije obvezno), nekoliko listova salate i 1`li~ica narezanog per{ina.

Priprema: [kampe o~istite i nareìte, svinjetinu nareìte nakomadi}e, mladi luk na koluti}e, vodene kestene na kockice,a ~e{njak zgnje~ite. Na ulju poprìte luk i ~e{njak, dodajtesvinjetinu i {kampe te mije{ajte dok sastojci ne buduzape~eni. Dodajte sojin umak, {e}er, limunov sok i kuhajte 2- 3 minute na visokoj temperaturi. Dodajte vodene kestene ipreostale sastojke (osim per{ina), mije{ajte i pecite jo{ 1-2minute.

Na pladanj poloìte listove salate, na njih zape~ene vodenekestene, posipajte nasjeckanim per{inom i posluìte.

Putuje i kuha: Darjan Zadravec(U sljede}em nastavku: île)

Najvi{e ~unjeva sru{ili su kugla~i Elektre Zagreb

Drugi su bili zagreba~ki prijenosovci Kugla~i EL-TO osvojili su tre}e mjesto

Pokali urukamanajboljih

PONOVNO IZLO@ENE GROBNI^KE FIGURICE MARGARETE KRSTI]

NA VRELU SVOJE GROBNI[]INEDUGOGODIŠNJA radnica Elektroprimorja Margareta Krsti} o kojoj smo u HEP Vjesnikuve} pisali povodom njezine prve samostalne izlo`be kerami~kih figura i slika pro{le godi-ne u Jelenju, ove je godine ponovno javnosti predstavila svoje radove. Najprije ih jeizloìla u Kapeli ùpnog stana Jelenje, a potom u Centru za kreativno osmi{ljavanje slo-bodnog vremena mladih u Rijeci. Predmeti i slike od keramike i batik svile izloèni su, za-jedno sa starim grobni~kim narodnim no{njama i predmetima iz ku}ne radinosti podnazivom "Koreni".

Evo {to je o ovoj izlo`bi napisao akademski slikar Robert Mijali}:

"Izlo`ba je nova, ali preokupacije i motivi "stari", ili bolje re~eno konstantni, prepoznatljivi ineiscrpni. Margareta je opet na vrelu svoje Grobni{}ine, pri~a nam o teàcima, ora~ima,koscima...ali i sija~ima, ènama koje kopaju, nose breme i ~uvaju ognji{te i tradiciju.

I ovog je puta repertoar motiva i tehnika vrlo {irok; terakota, bijela glina, kombinacija jed-noga i drugoga, engobe, prozirne glazure, podglazurne boje, reljefi, figure, skupine figu-ra... {kolski primjer temeljito obavljenog posla. Biljeì Margareta grobni~ku pro{lostoljetnusvakodnevicu stra{}u etnologa, {krbne "grobni{}ice" naginju se nad zemljom istesane utehnici galstro gline. Vrsta je to gline "starija", rustikalnija ~ak i od terakote, kao stvorena dapodcrta oporu i grubu stvarnost selja~kog ìvota.

Uz keramiku Margareta njeguje i slikanje na svili, ovaj put rije~ je o staroindijskoj tehnicibatika, vosak se veselo i neobvezno razlijeva po svili i stvara koloplete linija u kojima pre-poznajemo "grajske" motive, crkvu u Cerniku, Jelenju, malin u Martinovu selu... U batikuMargareta nam otkriva onu snovitu i intimnu Grobni{}inu, kao nu`ni kontranpunkt teà~kioporoj keramici, potreban da zaokruì njenu pri~u o Grobniku, pri~u o punini ìvita."

Ivica Tomi}

na{i izvan HEP-a

DP ELEKTROLIKA GOSPI]

SVETI NIKOLA SE VRATIONAKON vi{e godina, u DP Elektrolika Gospi}, zablagdan Svetog Nikole organizirana je sve~anost da-rivanja djece. U dogovoru roditelja i sindikalne po-dru`nice pribavljenji su lijepi i bogati pokloni, naradost i veselje pedesetoro djece radnika Elektrolike.

Da bi ugo|aj bio potpun, pojava Svetog Nikole iKrampusa izazvala je razli~ite reakcije djece, od stra-ha do odu{evljenja. Na kraju se ispostavilo da ni vragnije tako "crn" kao što izgleda, pa je i Krampus dijeliopoklone.

Nakon nekoliko sati druènja, svi su se razi{li sa�eljom da ova druìna ne zaobi|e naše prostorijeniti dogodine.

Ivica Brkljaèiæ

57

Margareta Krsti} okruèna svojim umjetni~kim djelima

Izlo{ci s izlo`be "Koreni" u Rijeci

OBILJE@ENA 40. OBLJETNICA AKTIVA DDK ELEKTROPRIMORJE RIJEKA

ÊTRDESET GODINA SPA[AVAJU @IVOTEOVE godine Izvje{tajna godi{nja skup{tina Aktiva DDKElektroprimorje Rijeka bila je sve~anija nego ina~e zbogposebne prigode - obiljeàvanja 40. obljetnice djelovanjaovog Aktiva za primjer, koji okuplja ljude plemenitih pobu-da.

Podnose}i izvje{}e o radu u godini na izmaku, dugogo-di{nji predsjednik Aktiva DDK Elektroprimorje Rijeka Da-vor Simone rekao je da su dobrovoljni darivatelji krviElektroprimorja, njih 89, do 28. studenog 2003. godinedarovali 187 doza krvi.

- Odazvali smo se svim akcijama Savjeta DDK Rijeka kojidjeluje pri Gradskom odboru Crvenoga krià te zadràlipro{logodi{nji prosjek darivanja krvi Rije~koj transfuziji od15 doza mjese~no, a da ni jednog trenutka nismo ometaliproces rada u Elektroprimorju, rekao je D. Simone. Pritomje pohvalio Savjet DDK pri gradskoj organizaciji Crvenogakrià koji obiljeàva 50. obljetnicu postojanja, kao jedinomjesto u Hrvatskoj pa i {ire, na kojemu se moè ~uti glasdobrovoljnoga darivatelja krvi.

Osim toga, D. Simone je naglasio da od ove godine AktivDDK Elektroprimorje Rijeka ima vlastitu informati~ku kar-toteku u bazi podataka Oracle koju su uz njegovu pomo}izradili dobrovoljni darivatelji krvi Neven Cuculi} i MateDu{kovi}.

Na kraju, u svom osobitom i dobro poznatom stilu, D. Si-mone je zaklju~io da je darovana krv strate{ki materijalsvake dràve, ali da je dobrovoljni darivatelj, naàlost, jo{uvijek izvan tog strate{kog zna~aja. Onima koji jo{ nisupostali dobrovoljni darivatelji krvi D. Simone je poru~io:

- U~inite ne{to za zajednicu, umjesto da se samo àlite ikukate da ni{ta ne valja. Darujte krv ili posjetite stariju oso-bu! Budite aktivni s osmjehom na licu.

Nagla{avaju}i da u Elektroprimorju postoji razumijevanjeza dobrovoljne darivatelje spomenuo je da je i ove godineAktiv dobio pet novih darivatelja. To su: Damir Valenta,Dorjan Mo~ini}, Ivo Lipov{ek, Mihovil Ivas i Ivan Muì}.

U povodu 40. godina kontinuiranog djelovanja, Aktiv DDKElektroprimorja primio je zahvalnicu Hrvatskog Crvenogakrià za poticanje i razvijanje svijesti o potrebi darivanjakrvi te pomo} u organiziranju akcija dobrovoljnog dariva-nja krvi. Dugogodi{njem predsjedniku Aktiva Davoru Si-moneu uru~ena je zahvalnica Crvenog krià zaorganizaciju i poticanje dobrovoljnog darivanja krvi.

Ovom su prigodom podijeljena i priznanja najzaslu`nijimdarivateljima. Tako su Biserka Sto{i} i Davor Simone do-bili priznanja za 75 puta darovanu krv, Nera Pavlakovi} iEduard Ple{e za 50 puta, a Boris De{i} postao je ~lan no-voosnovanog KLUBA 100 i primio ga je predsjednik Repu-blike Hrvatske.

U povodu 40. obljetnice Aktiva DDK Elektroprimorje Rije-ka pripremljena je izlo`ba fotografija koje podsje}aju na~etiri desetlje}a humanosti dobrovoljnih darivatelja krvi izove sredine. Izlo`ba je izazvala veliku pozornost svih dari-vatelja, ali i ostalih radnika Elektroprimorja. Za proteklih40 godina, naime, Elektroprimorje je pretrpilo bezbrojpromjena i preustrojavanja, ali za sve to vrijeme, ra~una-ju}i i ratno, taj je Aktiv tiho i zamozatajno prikupljao dra-gocjenu teku}inu i spa{avao ljudske ìvote. Njima jenajve}a zahvalnost spoznaja da u ìlama mnogih ljudi te~eupravo njihova krv.

Ivica Tomi}

~ovjek ~ovjeku


Visoka priznanja Crvenoga krià Aktivu DDK Elektroprimorjai njegovu predsjedniku

Humanist ostaje humanist u svakom dijelu svijeta. Dobro-voljni darivatelj krvi Elektroprimorja Dubravko Polo~ek od-selio je u Australiju, ali i tamo daruje krv. Svojim kolegamau Rijeci poslao je propagandni materijal DDK Australije

^lanovi Aktiva DDK Elektroprimorja na godi{njoj Skup{tini kojom je obiljeèna i 40.obljetnica njegova postojanja

^lan Kluba 100 Boris De{i} uru~ujepriznanje Biserki Sto{i} za 75 darivanja

Dobitnici priznanjaza vi{estruko dari-vanje krvi s pred-sjednikom Kluba100

DDK Elektropri-morje - fotografi-ja iz osamdesetihgodina pro{logstolje}a

PLAVA VRPCA VJESNIKA VLADIMIRU BRNEÎ]U IZ ELEKTROPRIMORJA

JUNAK GODINE - HEPOVAC!

POÊTKOM prosinca 2003. godine, dispe~eru u PogonuOpatija DP Elektroprimorje Rijeka Vladimiru Brne~i}u, o~ijem pothvatu smo iscrpno pisali u HEP Vjesniku,uru~ena je Plava vrpca Vjesnika ~ime je i slu`beno pro-gla{en junakom godine u pojedina~noj konkurenciji zapothvate spa{avanja ljudi i imovine na moru. Pod-sje}amo da je V. Brne~i} uz veliku pomo} svoje suprugeSilvane, 14. lipnja 2003. godine na regati Fijumanka, iz-vukao iz mora te{ko ozlije|enog Nikolu Cvjetkovi}a,tako|er radnika HEP-a, preciznije radnika PrP Opatija.(HEP Vjesnik "HEP-ovac spasio HEP-ovca")

Juna~kom bra~nom paru Brne~i} je visoko priznanje,jedinstveno u svijetu, uru~io glavni urednik VjesnikaKre{imir Fija~ko, koji je naglasio da je Plava vrpca Vje-snika koja se dodjeljuje 37. put ljudima koji su spremnistaviti svoje ìvote na kocku da bi spasili tu|e ìvote iliimovinu, jedina takva nagrada u svijetu,a Vjesnik jedinoglasilo koje nagra|uje takve pothvate.

Zahvaljuju}i se na nagradi skromni Opatijac VladimirBrne~i} rekao je da se u takvim trenucima puno ne raz-mi{lja ve} djeluje te da je njegova reakcija bila reakcija~ovjeka koji je ro|en na moru i koji more neizmjernovoli i po{tuje, a njegova supruga Silvana je nagra|enagromoglasnim pljeskom jer je rekla da joj je teè govo-riti pred punom dvoranom nego {to joj je bilo spa{avatipovrije|enog ~ovjeka iz mora.

Vrijedno je naglasiti da su Brne~i}i dobili Plavu vrpcu ukonkurenciji mnogih drugih junaka mora, me|u kojimaje bila i Spli}anka Snjeàna Ivani{evi} koja je spasila odutapanja petomjese~no ~edo, koje je zajedno s kolici-ma palo u more. I Snjeàna je nagra|ena toplim plje-skom svih prisutnih prigodom sve~anosti dodjele Plavevrpce.

U mom~adskoj konkurenciji, Plavu vrpcu Vjesnika do-bila je sedmero~lana hrvatska posada danskog broja"Benty" koja se hrabro nosila sa smrtnom opasno{}u uratom zahva}enoj Liberiji, gdje je bio otet njihov brod.Uime posade priznanje je primio kapetan broda JosipAborghetti.

I ostali kandidati za Plavu vrpcu Vjesnika zasluùju bitispomenuti. To su Zapovjednik policijskog broda P-116 iz[ibenika Jadran Huljev te policajci Ante Duki} i Ivica Fra-ni} progla{eni ~udotvorcima, jer su reanimirali utoplje-nicu koja je ve} bila progla{ena mrtvom. Kandidati zanagradu bili su i kapetani iz Rogoznice i Primo{tena AnteMjali} i Ante Huljev koji su spasili u oluji dvojicu nau-ti~ara s u havariji stradale nizozemske jahte, kao i timstru~njaka za ùrne intervencije Instituta pomorske me-dicine Hrvatske ratne mornarice, specijaliziran za re-kompresijsko lije~enje u barokomori, predvo|enipukovnicima doc. dr. sc. Nadanom M. Petrijem i speci-jalistom pomorske medicine Dejanom Andri}em.

Ponosni smo {to su hrabrost Brne~i}a, osim nas uHEP-u, prepoznali i mnogi drugi. Ali, za razliku od nas,oni su im i iskazali zahvalnost.

Ivica Tomi}

pomorski pothvat


JUNA^KOM BRA^NOM PARU BRNEÎ] JE VISOKO PRIZNANJE, JEDINSTVENO U SVIJETU, URUÎO GLAVNI UREDNIKVJESNIKA KRE[IMIR FIJA^KO, KOJI JE NAGLASIO DA JE PLAVA VRPCA VJESNIKA KOJA SE DODJELJUJE 37. PUTLJUDIMA KOJI SU SPREMNI STAVITI SVOJE @IVOTE NA KOCKU DA BI SPASILI TU\E @IVOTE ILI IMOVINU, JEDINATAKVA NAGRADA U SVIJETU, A VJESNIK JEDINO GLASILO KOJE NAGRA\UJE TAKVE POTHVATE

Glavi urednik Vjesnika Kre{imir Fija~ko dodjeljuje Plavu vrpcu Brne~i}ima

Stisak dvije ju-na~ke desnicedvojice iskusnihmorskih vukovakapetana Abor-ghettija i Vladi-mira Brne~i}a

Organizatori, kan-didati i dobitniciPlave vrpce Vje-snika

kriàljka


Odgonetka kriàljke iz pro{log broja (vodoravno):

Gostoprimstvo, Isto~no od raja, akonitin, Enes, nalet, kistar, Crisan,Zenden, a, Cetinjani, njo, realitet, Coen, L(uka) B(ona~i}), I, anorak, A,ora{ar, R(adek) B(rodarec), lug, fotka, Giacomo, I, larma, Krpan, Sharon,Ian, No, crta, `, He, Edi, emirat, L, Moni, Lesbos, antene.

ZASJALA PRVA ELEKTRI^NA @ARULJA U PODVELEBITSKOM SELU STARÊVI]A POD

BABE DOVELE STRUJU U SELOS ÊTVORO LJUDI I PET PASA

KAKO do}i do sela Star~evi} Pod? Otprilike ~etrdeset kilo-metara od Senja prema Karlobagu, umjesto da skrenetedesno i dospijete do Jablanca otkuda plovi trajekt za otokRab, skrenete lijevo u planinu i vozite {est-sedam kilome-tara po uskom asfaltnom putu, dakako stalno uz brdo, apotom pet kilometara po makadamu i - stigli ste. Do~ekat}e vas negostoljubiv kamenjar, obrastao oskudnim rasli-njem i stare ku}e ukopane u strminu, s jedne straneza{ti}ene visokom liticom s otvorenim pogledom premamorskoj pu~ini i otocima. Vidik od kojeg zastaje dah. Pri-vilegij na tako lijep pogled, ipak, nemaju samo bogovi iorlovi. ôvjeku koji prvi put s padina Velebita pogledaprema moru odmah na um dolaze Maùrani}evi stihovi:"Oro gnijezdo vrh timora vije/ u ravnici slobode mu nije."

STARÊVI]A SVUGDJE VI[E NEGO URODNOMU SELU

@ivjeli su ovdje ljudi stolje}ima slobodni kao orlovi, siro-ma{ni ali zadovoljni, zdravi i sretni. No, prevelika udalje-nost od bilo kojeg ve}eg mjesta, odsje~enost u zimskimmjesecima, oskudica, bura i dru{tvena nebriga u~inili susvoje. A onda je jedan pametnjakovi}, zna se i za{to, za-branio drànje koza. A od ~ega ìvjeti? Danas je, ra~una-ju}i i obli`nje groblje, Stra~evi}a svuda vi{e nego urodnomu selu. Naselili su mje{tani ovoga sela mnogehrvatske gradove, ali i skoro sve kontinente. I napokon,mjesec i pol prije Boì}a 2003. godine, u Stra~evi}a Poduzasjala je prva elektri~na àrulja. I odmah su preko vikendapo~eli dolaziti stari da pokaù {to je njihovo, a mladi daobnavljaju zapu{tene ku}e.

BOROVCI I [TOKI]I JO[ NA ÊKANJU

Mi smo put Star~evi}a Poda krenuli u ~etvrtak 18. prosin-ca 2003. godine. Dan je bio prekrasan, sun~an i topao paje vo`nja uskom asfaltiranom cesticom koja je kao zmijazavijala oko brda i penjala se sve vi{e, predstavljao pravozadovoljstvo. A kako i ne bi kad je, sa svakim svladanimmetrom nadmorske visine, pogled na more bio sve ljep{i.Uskoro je nestalo asfalta, ali put je bio suh i tvrd i penjaose i dalje u njedra planine. U jednom trenutku visoke sti-jene ukrado{e nam more iz o~iju i opazismo skupinu ku}akoje su se uklapale u okoli{ kao vojnici u maskirnim odo-rama, pa se ne daju opaziti dok u njih ne udarite nosom. Izjednog dimnjaka izvijao se bijeli trag dima koji nam jeukazao na nazo~nost ljudskih bi}a u ovom divljem i suro-

svjetlost Boì}a


DO[LA JE STRUJA, SVE SE OBNAVLJA. LJUDI DOLAZE PREKO VIKENDA I GRADE. SVAKO DOLAZI GLEDAT GDJE JENJEGOVO. STARI DOLAZE POKAZATI MLA\IMA [TO JE NJIHOVO, A OVI OBNAVLJAJU. NEMA VI[E KRIZE ZA OVOSELO. AKO PRODU@ITE MALO DALJE, VIDJET ]ETE I SELO MARAMA. TAMO JO[ NITKO NE @IVI STALNO, ALI KU]ESE, TAKO\ER, OBNAVLJAJU I LJUDI ]E DO]I. TELEFON IMAMO, VODU SMO DOVELI IZ ÂTRNJA, A SADA KADIMAMO STRUJU FALI NAM JO[ SAMO ASFALT I BIT ]E NAM LIPO KA U RAJU. NIKUD JA NE IDEM ODAVDE. GDJE MIMO@E BITI LIP[E?

RADNICI Elektrolike predvo|eni Miletom Stilinovi}em,rukovoditeljem karloba{kog pogona, u rekordnom suroku doveli struju, prvi put u povijesti sela Star~evi}aPod i Marama, u kojima je do sada ìvjelo samo ~etvoroljudi i pet pasa. U izgradnju trafostanice i niskonaponskemreè utro{eno je 800 tisu}a kuna. Ni mjesec dana na-kon uvo|enja struje po~ela je obnova mnogih ku}a uovim selima i, prema o~ekivanjima mje{tana, selo }euskoro oìvjeti. To je bio povod da se zaputimo putomdo ljudi koji su mislili da su ih svi napustili. A nisu.

Branka Star~evi} s psima pazi na stado od 60 ovaca

Betonski stupovi i ìce. Kona~no!!!

vom, ali prelijepom predjelu. To je to, pomislili smo, alismo se brzo razo~arali. Tu su krovovi i dimnjaci, ~ak i dim,ali nigdje nema ìca. Ovdje nema struje. Kasnije smo doz-nali da su to sela Borovci i [toki}i koji jo{ ~ekaju na dola-zak elektri~ne energije.

MJESTO GDJE ZEMLJU ORU DIVLJESVINJE, A MEDVJEDI @ELE DOBRO JUTRO

Dva-tri kilometra vo`nje kroz divlju ljepotu i odjedanput nacesti ugledasmo ènu sa {tapom i dva psa koji su veseloobigravali oko nje. Pozdravimo i upitamo za put. Da, napravom smo putu, veli nam nasmijana, ljubazna èna,Branka Star~evi}, ro|ena u Sabljacima kod Josipdola kojaje nakon 37 godina ìvljenja u Zagrebu sa suprugom do-selila u njegovo rodno selo Stra~evi}a Pod, na mjestogdje su bogovi rekli laku no}, gdje lisica donosi po{tu,zemlju oru divlje svinje, a medvjedi èle dobro jutro.

- Ja sam ovdje s psima i 60 ovaca, a naprijed u selu vam jemoj mu` Slavko. Ako ga ne vidite, samo ga pozovite, samje, javit }e se, kaè nam Branka umiruju}i razigranu kujuhrvatskog ov~ara i njezinog jo{ razigranijeg potomka,mje{anca koji je ve} ve}i od mame. Uvrnuo se na oca, veli-kog Karla koji }e nam zaèljeti dobrodo{licu kad stignemou selo. Na na{e pitanje gdje su ostali mje{tani, Branka,koja je zaradila mirovinu u zagreba~kom Exportdrvu i gdjei danas radi njezina jedina k}i - inènjerka {umarstva, kaènam da su oti{li k lije~niku. Kad 71-godi{nja Kata i74-godi{nji Marko odu k doktoru, u selu ostaju samo60-godi{nja Branka i njezin pet godina stariji mu` Slavkoi, dakako, pet pasa i ostalo blago. Ali, Branki nitko ne bidao {ezdeset godina. îni se da je ova simpati~na zagre-ba~ka Li~anka za deset godina ìvota u planini ako ne ob-rnula, onda svakako zaustavila proces starenja.

HVALA BOGU, SADA JE TU I STRUJA

- Kada smo oti{li u mirovinu, suprug je odlu~io do}i tu idohraniti mater koja je sama sa svojih 85 godina starostiìvjela u selu. Doìvjela je 95. Pridruìla sam mu se i ja ustaroj ku}i u kojoj se rodio, a kasnije smo sami svojim ru-kama dogradili novi dio i namjestili se. Hvala Bogu, sada jetu i struja. Evo ba{ danas je nema, jer ne{to rade i jamalo-malo pa pogledam, je li stigla. A deset godina samìvjela bez nje. Kako je to ~udno!

Na pitanje, tko je najzaslu`niji za dovo|enje struje Brankasa smje{kom veli: Babe su dovele struju, ali to, molim vas,nemojte zapisati. Krenuli smo u akciju 1994. godine. Po-mogao nam je pokojni general Janko Bobetko, jer su 22mladi}a iz ovoga sela sudjelovala u Domovinskome ratu.Napravljen je projekt, a onda je sve stalo. Kasnije je mojmu` ponovno krenuo u akciju preko ro|aka i prijatelja, zvaoje novinare... Tada sam se angaìrala i ja preko svojih èn-skih veza, ali to ne smijete pisati (smijeh) i eto, babe sudovele struju. Sretni smo.

DRVA SPREMNA ZA ZIMU, MO@EOKOVAT SELO U LED I SKRITI GA U

SNJE@NOJ ME]AVI

Produàvamo dalje ispra}eni veselim laveòm pasa kojisu tr~ali za na{im automobilom do iza prvog zavoja kakobi bili sigurni da smo oti{li. Jo{ nekoliko zavoja i prednama su trafostanica, betonski stupovi, ìce, ku}e - civili-zacija. Doma}in i trenuta~no jedini stanovnik sela nemora naprezati pogled da nas opazi prije ulaska u selo.Najavljuje nas lave` pasa. Pred nas je ispred trafostaniceistr~ao veliki Karlo koji ~uva selo i svoju skotnu kuju kojajo{ nije dobila ime, ali Slavko nam otkriva da }e zato {to jetako umiljata, vjerojatno dobiti lijepo ènsko ime Sun~ica.Tu je jo{ jedan tre}i pas, ali vezan. Vjerojatno je jako opa-san, pa je sigurnije da je na lancu.

svjetlost Boì}a

Obiteljski al-bum na zidu izahvalnostBogu

SlavkoStar~evi} uobnovljenojrodnoj ku}i.Tu su sadastruja, àru-lja, televizor,hladnjaci,bojler... Lipoka' u raju

Ovo je na{atrafostanica,ponosno kaèSlavko

62

Slavko Star~evi}, 65-godi{nji umirovljenik Exportdrvado~ekuje nas ispred dogra|ene i obnovljene rodne ku}esa {irokim, gostoljubivim osmijehom na licu, rumen odsvjeèg i ~istog planinskog zraka pokraj gomile drva kojuje pripremio za zimu koja moè svakoga dana okovati selou led i skriti ga u snje`noj me}avi. Gledaju}i na{egdoma}ina kako izgleda i kako se kre}e, ne moèmo ne po-misliti da }e ovaj ~ovjek ~ija je majka doìvjela 95. sigur-no do~ekati i stotu. ôvjek zdrav, snaàn i pun energije.Poziva nas u ku}u, nalijeva pi}e i razgovor kre}e.

NEKAD SE OD PLA]E DOBRO @IVJELO

- Od 1957. do 1991. godine ìvio sam u Zagrebu. Bila su todobra vremena. Moja tvrtka bavila se uvozom i izvozom.Pla}e su bile sjajne. Mogao sam jedno vrijeme od jednepla}e kupiti fi}u, a mo`da i stojadina. Lipo se onda ìvilo.Bilo nas je u tri tisu}e ljudi. Sada ih je ostalo jo{ stotinjak,imovina rasprodana, sve je propalo. Supruga i ja smo oti{liu mirovinu, ali ona je bila pametnija pa je zadràla dionice.Ja nisam, ali sam neki dan vidio na televiziji da im vrijednostraste. Tamo nam je ostala raditi k}erka. Ovih dana je o~eku-jemo ovdje, a onda ide na put u Francusku. Posao joj jeodli~an. Stalno putuje.

Ovce i koze su tu, psi i koko{i. Moè li se jo{ {to proizve-sti?

- Te{ko. Poku{ao sam s krumpirom, ali su ga svaki put pre-orale i obrale divlje svinje. Zasadio sam tre{nje, ali medviddo|e i sve polomi. Uzme i ko{nicu i razbije je. Pasa seni{ta ne boji. Sre}a, do sada nije dirao u blago.

MOMCIMA IZ ELEKTROLIKE SVAKA ÂST

Pitali smo i Slavka tko je najzaslu`niji za dovo|enje strujene spominju}i malu tajnu o "babama". Svaka ~ast ènama,ali zna se tko u ku}i nosi hla~e.

- Najvi{e nam je u po~etku oko projekta pomogao generalBobetko, a kasnije Josip Lemi} i Mile Stilinovi}. Momcimaiz Elektrolike svaka ~ast. Kako su samo brzo sve napravilida ne vjeruje{. A Stilinovi}? Kod njega se radi, nema maj-ci... Onakvi nam ljudi trebaju svuda. Ljudi koji znadu raditi ikoji su odgovorni za posao. Momci su odli~ni, nema {to!Koja stru~nost i koja brzina! Nevjerojatno.

A {to struja zna~i za ovo selo Slavko nam je pokazao u {et-nji.

-Vidite gore ispod one ku}e ispod brda. Sve se obnavlja.Ljudi dolaze preko vikenda i grade. Svako dolazi gledatgdje je njegovo. Stari dolaze pokazati mla|ima {to je njiho-vo, a ovi obnavljaju. Nema vi{e krize za ovo selo. Ako pro-duìte malo dalje, vidjet }ete i selo Marama. Tamo jo{ nitkone ìvi stalno, ali ku}e se, tako|er, obnavljaju i ljudi }edo}i. Telefon imamo, vodu smo doveli iz ~atrnja, a sadakad imamo struju fali nam jo{ samo asfalt i bit }e nam lipoka u raju. Nikud ja ne idem odavde. Gdje mi moè bitilip{e? Eno tamo je lipo groblje gdje su ukopani moj otac,djed, pradjed i {ukundjed. Uskoro }u i ja tamo izgraditigrobnicu. [to }u u Zagrebu? Samo da k}eri stvaramtro{kove, a osim toga, ({iroki osmijeh) tamo me mogu ispaliti, a ovdi }u po~ivat u miru do kad je svita i vika.

Prije odlaska iz sela posje}ujemo groblje. Ovdje je mnogovi{e Star~evi}a nego u selu. Po~ivaju u miru Bo`jem. Nji-hova posljednja ovozemljaska po~ivali{ta pokrivena sumramornim plo~ama. Njihovi potomci, rasuti diljem svijetanisu zaboravili one koji su im dali ìvot, odhranili ih i odgo-jili da mogu opstati u golemom negostoljubivom svijetu io~uvati svoje obi~aje, tradiciju i sje}anje na rodni kraj.

U selo Star~evi}a Pod stigla je struja i vratila ìvot. Uskoro}e ovdje biti vi{e ~eljadi nego pasa.

Ivica Tomi}

Veleban pogled sa strmina Velebita na morsku pu~inu

Ovo selo jo{ ~eka struju, ovdje jo{ nikad Boì} nije do~ekan uz elektri~no svjetlo

Privilegij na ovakav pogled imaju samo bogovi, orlovi i rijetki ljudi

63

Documents

RADOSTIZVIRE IZ^OVJEKA - hep.hr · PREDSJEDNIK UPRAVE HEP-a GODINAPOTVRDEUSPJE[NOSTI, KONKURENTNOSTIISNAGEHEP-a VRIJEME kada zaokru`ujemo jedno kalendarsko i poslovno razdoblje vrijeme