Rana habilitacija djece sa ošte ćenj em sluha filerečenice od jedne rije či boga ćenje leksike. oko 19 – 21. mjeseca 1. Doba postavljanja pitanja po činje: Šta je to? Ko je

Prof. Dr. habil. Annette Leonhardt

Rana habilitacija djece sa oštećenjem sluhaoštećenjem sluha

Da li novoron đenčad mogu da čuju?

Šta je čulo sluha?

• Sposobnost da čujemo je rezultat rada mozga• Uho je “samo” prenosni organ

Učiti kako da čujemo

Razvoj čula sluha

Novorođenče reaguje

• jedva vidljivo na glasovne nadražaje odnosno• samo na jake zvuke.

1 – 3. mjesec

• promjena ponašanja pri iznenadnom glasnom šumu (0;1)

• predznaci ranih razlikovanja u upotrebi glasa (0;1)• predznaci ranih razlikovanja u upotrebi glasa (0;1)• traženje izvora zvuka poznatih šumova pokretima

očiju (0;2 bis 0;3)

4 – 6. mjesec

• lagani pokret glave u smjeru izvora zvuka (0;4)• glasno smijanje (0;4)• prestanak plača/vriske nakon puštanja muzike (0;5)• početak komunikacije sa odraslima (0;6)

7 – 9. mjesec

• reakcija na dozivanje (0;7)• upotreba glasa, da bi se bilo u centru pažnje (0;8)• svjesno lokalizovanje izvora zvuka pokretima glave

(0;7 bis 0;8)• osvrtanje na razgovor odraslih (0;8)

10 – 12. mjesec

• glasovna reakcija na muziku (0;11)• reakcija na tiho obraćanje sa udaljenosti od 1m (0;11)

u 2. godini života

Pokazuju nagovještaj dobrog raspoloženja ili neraspoloženja na različite načine šumova, zvukova, jezikajezika

1 – 3. godina života

•postepeno razvijanje sposobnosti pažljivog slušanja(npr. razlikovanje jačine glasa, visine glasa, boje zvuka)•imitiranje, ponavljanje•imitiranje, ponavljanje•postupno razvijanje svijesti o jeziku i sposobnosti za razlikovanje fonema

Djetetu koje nema problema sa sluhom su potrebni sazrijevanje i iskustvo u toku prve tri godine života, da bi postepeno razvilo sposobnost pažljivog slušanja

Od posebnog značaja: prvih 18 mjeseci životaOd posebnog značaja: prvih 18 mjeseci života(plastičnost dječjeg mozga, proces stvaranja mijelinskog

omotačai razvoj sinapsi u mozgu)

Nakon 3. godine života

dalje sazrijevanje, izdiferenciranje

pjevanje, muziciranje, pjevanje, muziciranje, izučavanje nekog stranog jezika,izučavanje pisma(fonema i grafema)

Učenje govora

1. Prvi plač novorođenčeta(prvi udisaj)

Vriska i plač “mladog” odojčeta

•na početku ne/ malo oblikovano•na početku ne/ malo oblikovano•„bezizražajno“vikanje/plakanje

od 6. nedjelje

emotivno obojeni elementi u glasuNezadovoljstvo – prodoran glasZadovoljstvo – blag glasZadovoljstvo – blag glas

prvi osmjeh → početak društvenog kontaktaradosno uzbuđenje → “oživljavanje” motorike= koprcanje iz zadovoljstva

3 – 5. mjesec = 1. faza tepanja

6 – 8. mjesec = 2. faza tepanja

1. faza tepanja

„instinktivno“ tepanjemnogo zvonkih glasova i glasova koji podsjećaju na

pucketanje prstiju, coktanje jezikompucketanje prstiju, coktanje jezikom

Grupni rad

1. faza tepanja• konduktivna (provodna) nagluvost – oštećenje zračne i koštane • konduktivna (provodna) nagluvost – oštećenje zračne i koštane

vodljivosti zvuka• perceptivna nagluvost• potpuna gluvoća• jednostrano ostećenje sluha

2. faza tepanja

Čulo sluha dobija značajniju ulogu.spoznaja drugih / samospoznaja

Grupni rad

2. faza tepanja• konduktivna (provodna) nagluvost – oštećenje zračne i koštane • konduktivna (provodna) nagluvost – oštećenje zračne i koštane

vodljivosti zvuka• perceptivna nagluvost• potpuna gluvoća• jednostrano ostećenje sluha

2. faza mucanja

• ritmičko ponavljanje uspjelih nizova glasova• „ponovno/pažljivije slušanje“ nizova glasovadijalozi tepanjem

2. faza mucanja

• prvobitni glasovi koji odgovaraju grgutanju, pucketanju, mljackanju, klicanju i ljubljenju

• prvobitni glasovi nadmašuju na početku glasovni sistem maternjeg jezika

Glasovni sistem se sve više prilagođava glasovnom sistemu maternjeg jezika.

2. faza mucanja

8/9. mjesec

reduciranje na glasovni sistem maternjeg jezika

2. faza mucanja

Rezime 2. faza tepanja

„Čulo sluha“ zauzima značajan položaj.

Imitiranje je povezano sa:Imitiranje je povezano sa:1. auditivnom spoznajom2. optičkim pregledom glasova3. razvojem motorike govornih organa.

od 9. mjeseca

Raste sposobnost primjećivanja i moć pamćenja za to kako zvuči glas i riječ

Krajem 1. prve godine života dijete reaguje na„Maši, maši!“„Ne, ne!“„Gdje je … ?“…

Postupanje na osnovu date situacije

Ponude za dijeteGdje je lopta? – Tamo je lopta!……

„Hvatanje“ i proširivanje dječjih izraza

oko 1. godine života

prve smislene riječi

13 – 15. mjesec

30 – 40 riječirečenice od jedne riječi

bogaćenje leksike

oko 19 – 21. mjeseca

1. Doba postavljanja pitanja počinje: Šta je to?Ko je to?

brzo bogaćenje leksičkog fonda kaosocijalni proces

(dijete je “upućeno” na odrasle)

Jezički razvoj 2 – 3. godina života

doba vrtoglavog jezičkog razvojagreške u artikulaciji su normalnerazvojem uslovljeno mucanje razvojem uslovljeno mucanje


2;1 – 2;6 godina

Početak 2. razdoblja postavljanja pitanja: „zašto?“

sazrijevanje oko 3 godinesazrijevanje oko 3 godineproduži se do u 4. godinu života


3 – 4. godina života• nezavisno složene rečenice/ zavisno složene reč.• deklinacija / konjugacija se učvršćuju• prvi nadređeni pojmovi• glagoli u različitim vremenima

• artikulacija dijelom sa greškama



• komplikovane sintaksičke strukture• građenje genitiva, (većinom) ispravno građenje

množinemnožine



• skoro ispravna konjugacija i deklinacija• složeni pridjevi: „riesengroß“ – veoma velik, ogroman

(u njem. se ta riječ sastoji od dvije riječi)(u njem. se ta riječ sastoji od dvije riječi)„kohlrabenschwarz“ – crn kao ugalj

• brojevi• redni brojevi

Jezički razvoj 3 – 6. godina

Okolina ima funkciju uzorapjevanje / muziciranjeslikanjeposmatranje okolinebajkebajkekomične pričerime…

Psihosocijalni aspekti rane dijagnostikedijagnostikePosljedice skrininga novoro đenčadi na oštećenja sluha za djecu, roditelje idefektologe

Skrining novoro đenčadi na ošte ćenja sluha

• Od 01.01.2009. uvedeno kao obavezno.

Uticaji skrininga novoro đenčadi na ošte ćenja sluha na

1. ranu habilitaciju

• sa stanovišta defektologa• sa stanovišta defektologa

• sa stanovišta roditelja

2. jezički razvoj

• standardizovani intervjui

• defektolozi

Metode istraživanja

• roditelji

• testovi za procjenu jezičkog razvoja

Uticaji skrininga novoron đečadi na ošte ćenja sluha na ranu habilitaciju

• sa stanovišta defektologa1. promjene u radu u periodu rane habilitacije 1. promjene u radu u periodu rane habilitacije 2. rad sa djetetom3. problemi

1.Promjene u radu u periodu rane habilitacijehabilitacije

Broj djece koja moraju učestvovati u habilitaciji raste(10 - 20%).

Quelle: Hessisches Sozialministerium (2001): Unser Baby ist da! Ratgeber für gehörlose Eltern.

Roditelji•se ophode “otvorenije” / prirodnije sa oštećenjem sluha•se ophode “otvorenije” / prirodnije sa oštećenjem sluha

• učešće u dječjim radionicama, na igralištu

• nema “sakrivanja” oštećenja sluha


roditelji• drugi izvori informacija (internet!)

„od defektologa kao izvora informacija (Ludwig 2003) do interneta“„od defektologa kao izvora informacija (Ludwig 2003) do interneta“

Posljedice:• autonomija roditelja raste• samostalniji u donošenju odluka (nabavljanje slušnih

aparata, kohlearni implanti, znakovni jezik gluvih,…) • suočavanje sa oštećenjem sluha

• Rad sa djetetom je blizak prirodnom razvoju.• Težišta rane habilitacije kod odojčadi: Rad sa roditeljimaRad sa roditeljima

• odnos roditelji-dijete

• problemi u organizaciji (faze spavanja i buđenja)

• Odluka o ugradnji kohlearnog implanta dolazi ranije, djelimično bez prethodne ugradnje slušnih aparata

Problem: Suočavanje sa oštećenjem sluha opada.

2. Rad sa djetetom

• veoma individualno• orjentisano na porodične resurse(cjelovitost, izgradnja

odnosa roditelji-dijete)odnosa roditelji-dijete)• nema ograničavanja vremenom (pristupanje vrtiću i školi

“čak daleko”)• izgradnja društvene mreže

3. Problem i

• nedostatak smjernica i uputstava• promjenljivi ritam spavanja i buđenja• promjenljivi ritam spavanja i buđenja• razgraničavanje defektolog-porodica


Rezultati ispitivanja roditelja• sa stanovišta roditelja

1. opšte informacije1. opšte informacije2. dijagnoza/nabavka tehničkih aparata3. rana habilitacija4. problemi

1. Opšte informacije

• broj ispitanih roditelja: 12 (6 dječaka/6 djevojčica)• starost djece: 9 - 25 mjeseci

• 3 djece sa jakim oštećenjem sluha (svi sa obije strane imaju kohlearni implant)

• 7 djece sa umjerenim oštećenjem sluha• 2 djece sa lakim do umjerenim oštećenjem sluha

Skrining � u fazi “novog”građenja porodice pridružuje se defektolog

defektolog-dijete

defektolog-roditelji

roditelji-dijete

• roditeljska patnja se smanjuje, manje razlika u odnosu na čujuću djecu

• držanje roditelja je pouzdanije• držanje roditelja je pouzdanije• „konfrontacija“ sa oštećenjem sluha pri

• polasku u vrtić

• polasku u školu

• nedovoljno suočavanje sa smetnjama kod rane nabavke kohlearnog implanta

• „popravka“ oštećenja sluha• „popravka“ oštećenja sluha• svakodnevnica: „jezik“ se više naglašava / više se obraća pažnja

na njega


2. Dijagnoza / ugradnja tehni čkih aparata

• Kritika:

• mogućnost greški kod BERA testiranja ( testiranja auditivno

evociranih potencijala)

• vremenski raspored u klinici• vremenski raspored u klinici

• dugo čekanje na neophodne preglede

• nepažljivo/bezosjećajno saopštavanje dijagnoze

• primjetna/uočljiva urođena oštećenja sluha � personal klinike

smiruje(plodna voda u uhu,…)

• saopštavanje dijagnoze se doživljava kao šok

• ali: bez osjećaja, da se nešto “propustilo”• ali: bez osjećaja, da se nešto “propustilo”

• danas postoje dobre mogućnosti za kompenzaciju


• podešavanje slušnih aparata nije uvijek optimalno(na početku pogrešno namješteni � dijete odbija slušne

aparate…)aparate…)

• razdoblje saznavanja/ispitivanja(i slušni aparati se “ispituju”…)

• često neophodne nove olive (termini kod tehničara za izradu slušnih aparata-akustičara)

• nejasnoće u vezi sa finansijama (doplata, gubitak slušnih aparata, uređaji za frekventnu modulaciju,…)

3. Rana habilitacija

• Put do rane habilitacije je nejedinstven.


Rana habilitacija

• se doživljava pozitivno(kontakt osoba, izvor informacija,…)

• nejasno,šta treba postići kod odojčadi (dobro za • nejasno,šta treba postići kod odojčadi (dobro za roditelje, manje za dijete)

• kućna njega – pozitivna je mobilnost defektologa(defektolog dolazi kući)

4. Problem i

• vremenski resursi• stalno je neophodna inicijativa/ angažovanje roditelja• osjećaj bespomoćnosti nakon dijagnoze• osjećaj bespomoćnosti nakon dijagnoze• uzroci oštećenja sluha (pitanje krivice) • opterećujuće rasprave sa osiguravajućim društvima

Uticaji skrininga novoro đenčadi na ošte ćenja sluha na razvoj jezika

• test za procjenu jezičkog razvoja SETK 2 (za djecu od dvije god)/SETK 3-5 (tri do pet god) (2 puta; razmak: 6 mjeseci)razmak: 6 mjeseci)

• 9 djece (6 : 3)

• 2 djece sa lakim do umjerenim oštećenjem sluha

• 5 djece sa umjerenim oštećenjem sluha

• 2 djece sa teškim oštećenjem sluha

6 djece – test za procjenu jezičkog razvoja za djecu od dvije god.

• četiri dijela testa

• razumijevanje riječi (U1)

• razumijevanje rečenica (U2)• razumijevanje rečenica (U2)

• produkcija rije či (U3)

• produkcija rečenica (U4)

� upozorenje na riskantan jezički razvoj

broj djece koja spadaju u rizičnu grupu (lijevo)dva puta rađeni testovi (ispod tabele)U1 = razumijevanje riječi U2 = razumijevanje rečenicaU3 = produkcija riječi U4 = produkcija rečenica

broj djece koja spadaju u rizičnu grupu (lijevo)dva puta rađeni testovi (ispod tabele)U1 = razumijevanje riječi U2 = razumijevanje rečenicaU3 = produkcija riječi U4 = produkcija rečenica

3 djece SETK 3-5 (test za provjeru jezi čkog razvoja za djecu od 3 do 5 god)• četiri testa

• razumijevanje rečenica (U1)

• dekodiranje semantičkih relacija (U2)• dekodiranje semantičkih relacija (U2)

• pravila građenja riječi(U3)

• fonološka radna memorija za nizove grafema i fonema koje ne

grade riječi u tom jeziku (U4)

2

3Anz

ahl d

er R

isikok

inde

r na

ch S

ETK 3

-5

broj djece koja spadaju u rizičnu grupu(lijevo) test rađen dva puta (u određenom vremenskom razmaku) desnoU1 = razumijevanje rečenica U2 = dekodiranje semantičkih relacijaU3 = pravila građenja riječi U4 = fonološka radna memorija

za nizove grafema i fonema koje ne grade riječi u tom jeziku

0

1

U1 (1) U1 (2) U2 (1) U2 (2) U3 (1) U3 (2) U4 (1) U4 (2)

Untertests zu jeweils zwei Testzeitpunkten

Anz

ahl d

er R

isikok

inde

r na

ch S

ETK 3

-5

Trendovi iz jezi čkih ispita

• jezički razvoj bliži se normi(odgovara relativno brzo normi) (odgovara relativno brzo normi)


skrining novorođenčadi na oštećenja sluha

rana nabavka slušnih pomagala

odličan jezički razvoj

Rezime

1. Rana habilitacija• ima više vremena na raspolaganju• roditelji i defektolozi su “opušteniji”• roditelji i defektolozi su “opušteniji”• vrijednost rane habilitacije na početku nejasna roditeljima• suštinski element: savjetovanje roditelja

• „Defektolog se igra sa djetetom.“• „Logoped razgovara sa djetetom.“

Rezime

• novi koncepti su neophodni• kohlearni implant kao „popravka“ – suočavanje sa

kohlearnim implantom dolazi kasno• poboljšati međusklop

„klinika/ljekar“ �� „savjetovalište/ surdopedagogija“

2. Jezički razvoj

• približavanje normi

Rezime

• približavanje normi


Struktur a rane habilitacije Struktur a rane habilitacije

Struktura rane habilitacije male djece sa ošte ćenjem sluha

• pedagoško audiološka savjetovališta(najčešće u centrima za njegu čula sluha)(najčešće u centrima za njegu čula sluha)

rana habilitacija•kod kuće•u institucijama za ranu habilitaciju

kursevi za roditelje i djecu

Zadaci pedagoško - audiološkog savjetovališta

1. registrovanje djece sa oštećenjem sluha u najkraćem mogućem roku

2. objašnjenje oštećenja sluha sa stanovišta pedagogije i eventualno drugih zastupljenih smetnji

3. pomoć pri navikavanju na slušni aparat i preciznom namještanju slušnog aparata


4. kontinuirana dijagnostika psihičkog i motoričkog 4. kontinuirana dijagnostika psihičkog i motoričkog razvoja djeteta i stalno praćenje najboljeg načina za njegu

5. savjetovanje roditelja6. obučavanje roditelja za preuzimanje kućne njege7. pojedinačna habilitacija/terapija djeteta sa

oštećenjem sluha

Zadaci pedagoško - audiloškog savjetovališta

8. pratiti djecu sa oštećenjem sluha u vrtićima, 8. pratiti djecu sa oštećenjem sluha u vrtićima, integrativnim vrtićima, običnim školama


9. saradnja sa različitim institucijama (npr. zdravstvenim 9. saradnja sa različitim institucijama (npr. zdravstvenim službama, klinikama, bolnicama, posebno sa odjeljenjima za novorođenčad, vrtićima, školama, samostalnim centrima za kohlearne implante)

10.uspješni odnosi sa javnošću u svrhu dobijanja informacija o postojećim ponudama

Rana habilitacija

• obuka / savjetovanje roditelja

• početak: neposredno nakon otkrivanja oštećenja sluha

• sadrži: razjasniti oštećenja sluharazjasniti eventualne dodatne smetnjeprocesna dijagnostika

Rana habilitacija u roditeljskoj ku ći

• uobičajena okolina• uobičajena okolina• pedagog upoznaje životne prilike djeteta

Kursevi za roditelje i djecu

• društveni kontakti• društveni kontakti• dopuniti i proširiti ranu habilitaciju

ambulantno / stacionarno

Ciljevi kurseva za roditelje i djecu

• priprema na prelazak sa kućnog vaspitavanja na • priprema na prelazak sa kućnog vaspitavanja na vrtić

• više vremena za dopunjavanje dijagnoze odnosno postoje mogućnosti za dugoročna posmatranja

• habilitacija pojedinca i grupe

Sadržaji kurseva za roditelje i djecu

• dalji pregledi i posmatranja djece• dalji pregledi i posmatranja djece• podsticanje njihovog socijalnog razvoja• intenzivno školovanje čula sluha• pokretanje/otpočinjanje prvog svjesnog govora• poboljšanje motorike i ritmike• upoznavanje sa novim materijalima i tehničkim

pomagalima

Položaj roditelja

• Model - laika (70-te godine)� stručnjaci upućuju roditelje� stručnjaci upućuju roditelje

• Model koterapeuta� stručnjaci imenuju/određuju roditelje za stalnu stručnu saradnju u razvoju djeteta

• Model partnerstva i saradnje� stručnjaci rade zajedno sa roditeljima

Diskusija

Šta su osobine partnerske saradnje?

Osobine partnerske saradnje

• saradnja kroz obostrano poštovanje• obije strane unose sposobnosti i informacije• otvorena razmjena znanja i kompetencija• otvorena razmjena znanja i kompetencija• zajedničko donošenje odluka• priznanje svake porodice i svakog djeteta sa

posebnim potrebama kao jedinstvenih individua• međusobna razmjena osjećanja

Hvala na pažnji!

Documents

Rana habilitacija djece sa ošte ćenj em sluha filerečenice od jedne rije či boga ćenje leksike. oko 19 – 21. mjeseca 1. Doba postavljanja pitanja po činje: Šta je to? Ko je