umski rasadnik
umski rasadnik Rasadnik je posebno ureena povrina tla, na kojem
se kroz sustav tehnoloko - tehnikih postupaka, proizvode sadnice za
odgovarajuu gospodarsku granu (umarstvo, pejzanu arhitekturu,
voarstvo i dr.). umski rasadnik slui za proizvodnju sadnica za
poumljavanje goleti, osnivanje plantaa, melioracije degradiranih
uma i ikara, erodiranih terena, jalovita, i dr.
Sadraj[sakrij]
1 Povijest umskih rasadnika 2 umski rasadnici u Hrvatskoj 3
Vrste umskih rasadnika 4 Objekti u umskim rasadnicima
Povijest umskih rasadnika [uredi]
umski rasadnik u Poljskoj
Rasadnik u Walesu, Velika Britanija Prvu knjigu o rasadnicima
pod nazivom Seminarium napisao je 1530. Charles Estienne. Nagli
procvat rasadniarske proizvodnje poinje krajem 19. st. Veina
rasadnika, danas proizvode i etinjae i listae, ukrasno drvee i
grmlje. Ima i rasadnika koji su specijalizirani samo za jedno od
toga, ak za samo jednu vrstu. Danas u svijetu, mnoge zemlje imaju
razvijenu rasadniku proizvodnju, no za istaknuti je od europskih
zemalja Nizozemsku i Dansku, te SAD. Razvoj rasadnike proizvodnje u
Hrvatskoj, vezan je za poetke poumljavanja naega kra. Prvi rasadnik
za proizvodnju umskih sadnica osnovan je 1879.u Sv. Mihovilu na
podruju Senja. Godinji kapacitet bio je od 1.8 do 2.0 milijuna
sadnica. Uglavnom su se proizvodile sadnice crnoga bora i neto
listaa. Ubrzo poslije toga, podizani su i ostali npr. rasadnik
Kesten (u Senjskoj drazi), Podbadanj (Crikvenica) itd. Neki od nih
su i danas aktivni (Podbadanj).Sve do kraja II. svjetskog rata
umske sadnice proizvode se u privremenim umskim rasadnicima, u
kojima se uglavnom radilo runo. Najvie su se proizvodile sadnice
etinjaa, i to nepresaenice. Samo na podruju kra proizvodile su se,
sadnice obloenog korijena. Najvei broj postojeih rasadnika osnovan
je ezdesetih godina ovoga stoljea. U njima je uvedena suvremena
tehnologija proizvodnje. Velika panja se posveuje porijeklu i
kvaliteti sjemena, kontroli plodnosti tla te mjerama zatite.
umski rasadnici u Hrvatskoj [uredi]Nau rasadniku proizvodnju
karakterizira veliki broj malih, slabo opremljenih i neravnomjerno
rasporeenih rasadnika. Danas su registrirana 43 rasadnika sa
ukupnom povrinom od 443 ha. U 26 rasadnika proizvode se etinjaa i
llistae, u 9 rasadnika samo listae, a u 8 samo etinjae. Vie od
polovice rasadnika ima bruto povrinu manju od 10 ha, 6 rasadnika
ima povrinu od 15 do 20 ha, a 7 rasadnika ima preko 20 ha.
Najvei rasadnici za proizvodnju listaa (topole i vrbe) su:
"Vinjevac" i "Topolje" u Upravi uma Osijek, te "Zaluje" u Upravi
uma Vinkovci, a najvei rasadnici listaa i etinjaa su: "Hajderovac"
u Upravi uma Poega, "Zelendvor" u Upravi uma Koprivnica, "Otarije"
Uprava uma Ogulin i jo neki manji rasadnici. Rasadnik umarskog
fakulteta osnovan je 1922. na povrini od 1 ha. Ta povrina se s
vremenom mijenjala, tako da fakultet danas raspolae s rasadnikom
Maksimir - Ravnice povrine 2.5 ha i rasadnik Dotrina povrine 1 ha.
Osnovna namjena tih rasadnika je edukacija studenata umarstva.
Vrste umskih rasadnika [uredi]
Privremeni umski rasadnici osnivaju se, gdje su povrine za
poumljavanje ograniene. U njima se uglavnom proizvodi jedna ili
dvije vrste drvea, a njihova povrina se kree od nekoliko ari do
pola hektara. Po zavretku poumljavanja oni se naputaju i osnivaju
se novi. Stalni umski rasadnici osnivaju se radi potreba za
poumljavanjem velikih podruja u duem periodu. U njemu se proizvodi
vei broj drvenastih vrsta. Povrina stalnih umskih rasadnika je vea
od nekoliko desetina hektara; radovi su mehanizirani, primjenjuju
se mjere za odravanje plodnosti tla, potrebni su objekti (upravna
zgrada, staklenici, garae, hladnjae i dr.)
Objekti u umskim rasadnicima [uredi]Ako se radi o privremenom
rasadniku, dovoljna je samo jedna drvena koliba, za spremanje
najnunijeg runog alata i sklonite za radnike u sluaju loeg vremena.
U stalnim rasadnicima kao i rasadnicima za proizvodnju parkovnih
sadnica, osniva se kompletno ekonomsko dvorite sa svim neophodnim
objektima:
slubene prostorije za upravitelja rasadnika i radnike, garae za
smjetaj strojeva i orua, skladite za gorivo, pesticide, umjetno
gnojivo, nadstrenice za sortiranje, pakiranje, vezivanja, i sl.,
prostorije sa ormarima sa radnike, kupaonice i sl. staklenici i
plastenici razliitih konstrukcija hladnjae za skladitenje mladih
biljaka do prodaje ili isporuke kupcima, spremanje plemki i podloga
i sl.
Povijest umskih rasadnika [uredi - ]Prvu knjigu o rasadnicima,
pod nazivom Seminarium, napisao je 1530. Charles Estienne. Nagli
procvat rasadniarske proizvodnje poinje krajem 19. st. Veina
rasadnika danas proizvodi i etinjae i listae, ukrasno drvee i
grmlje. Postoje i rasadnici koji su specijalizirani samo za jedno
od toga, ak za samo jednu vrstu. Danas u svijetu mnoge zemlje imaju
razvijenu rasadniku proizvodnju. Od evropskih zemalja treba
istaknuti Holandiju i Dansku, a od ostalih SAD
Sjemenarstvo i rasadnici SJEMENARSTVO Sakupljanje i proizvodnja
umskog sjemena na naem podruju ima dugogodinju tradiciju i datira
jo od 1952. godine izgradnjom trunice tipa Bosna, gdje se truenje
vrilo na vrlo jednostavan i primitivan nain. Neto kasnije u
suradnji sa Institutom za umarska istraivanja u Sarajevu izdvojene
su i prve sjemenske sastojine. Prilikom izbora sjemenskih objekata
vodilo se rauna da budu zastupljena razliita stanita, podloge,
nadmorske visine, ekspozicije, a sam izbor sastojina je vren prema
Sveznim uputstvima i kriterijumima. Tada je izdvojeno i
osposobljeno 25 sjemenskih objekata sa ukupnom povrinom od 1.649
ha. U toku 2000. godine pokrenuta je inicijativa za reviziju
postojeih i izdvajanje novih sjemnskih sastojina. Predloeno je 20
novih sjemenskih objekata uglavnom autohtonih vrsta uz strunu
konsultaciju i pregled umarskog fakulteta u Sarajevu, koji su
obavili sve terenske radove. Meutim pored autohtonih izdvojeno je
nekoliko sastojina alohtonih vrsta kao to je Panieva omorika,
dulgazija i ari. Obnova i podmlaivanje naih uma zahtjevali su i
organizovaniju i kvalitetniju proizvodnju sadnog materijala, a
samim tim i proizvodnju sjemena. Meutim sa zastarjelom tehnologijom
i opremom nije se moglo proizvesti sjeme koje bi garantovalo
uspjenu rasadniku proizvodnju. Zbog toga smo se odluili za nabavku
moderne trunice firme BCC vedske proizvodnje. Trunica je smjetena u
krugu Lagera u Bugojnu. Objekat je napravljen od tvrdog materijala
sa instaliranom kompletnom infrastrukturom potrebnom za normalnu
proizvodnju. Sastoji se od velike prostorije gdje je smjetena
oprema za truenje, laboratorije, hladnjae, pomonog magacina i
tavana koji je predvien kao magacinski prostor za smjetaj iarica.
Kapacitet ovog magacima je oko 75 tona iarica. Tavan je spojen sa
jednim vertikalnim boksom sa prostorijom gdje je smjetena sljedea
oprema :
Ureaj za suenje iarica i sjemena; Ureaj za truenje i
raskriljavanje; Kompresorska stanica; Filter za prainu sa ureajem
za usisavanje;
Posljednjih godina uspjeli smo kompletirati opremu nabavkom
ureaja za ienje i kalibriranje sjemena. Doradom sjemena u gore
navedenim ureajima dobije se potpuno isto i zdravo sjeme ija
klijavost moe dostii maximalnu vrijednost (100%). Kada je proces
preiavanje zavren sjeme se prosui pakuje u demione i odlae u
hladnjau. U sklopu trunice nalazi se i hladnjaa za odlaganje i
uvanje sjemena na odreenoj temperaturi koja je zadana na 4 oC.
RASADNICI U okviru Sektora za uzgoj sjemensko rasadniku
proizvodnju, integralnu zatitu i ekologiju nalaze se tri rasadnika
i to u Busovai, Travniku i Bugojnu, gdje se proizvodi veoma
kvalitetan sadni materijal za:
poumljavanje i podizanje novih umskih kultura ozelenjavanje i
ukraavanje parkova i drugih zelenih povrina.
Godinja proizvodnja je oko 2,500.000 komada sadnica, koje
koristimo za vlastite potrebe kao i za domae i strano trite. Popred
klasinih sadnica veliku panju posveujemo i proizvodnji
kontejnerskih sadnica sa obloenim korjenovim sistemom (nisule i
kasete), i na taj nain se produava sezona poumljavanja, to je jako
bitno za izvravanje planova umsko uzgojnih radova. Za poslove u
rasadnikoj proizvodnji ukljueni su struni ljudi sa bogatim i
dugogodinjim radnim iskustvom, takoer raspolaemo sa dobrom
mehanizacijom i tehnikom opremom. Struni kadar kao i kompletnu
mehanizaciju rasporeujemo prema potrebama i zahtjevima rasadnika
unutar preduzea. Rasadnik Busovaa datira iz 1960.-ih I ima povrinu
od 16, 6 ha na kojoj se uzgajaju umske i hortikulturne sadnice. U
suradnji sa umarskim fakultetom iz Sarajeva zdravstveno stanje
sadnica se nadgleda i kontrolira, te preventivno titi. Svaka biljka
u tijeku proizvodnje prolazi odreene faze uzgoja, da bi se to bolje
klimatizirala i adaptirala na uvjete gradske sredine i naim
klimatskim uvjetima. U ponudi imamo veliki broj vrsta, kako
liarskih tako i etinarskih, a svake godine ponudu obogaujemo novim
vrstama.
Zatita uma od bolesti, tetoina i korova Home bolesti, tetoina i
korova
UME > Zatita uma > Zatita uma od
Zatita uma od bolesti i tetoina se sprovodi u skladu sa Zakonom
o zatiti bilja, godinjim planom rada i dugoronim programom saradnje
sa Institutom za nizisko umarstvo i ivotnu sredinu u Novom Sadu.
Aktivnost na praenju poave navedenih tetnih faktora i njihovom
suzbianju, ostvarue se u okviru sledeih segmenata: 1. Zatita od
tetnih faktora u rasadnicima, zasadima, kulturama, plantaama i
semenskim obektima. Sprovodi se putem redovnih kontrola
zdravstvenog stanja obekata, diagnoze tetnih organizama,
ocenjivanja stepena ugroenosti, davanja uputstava operativi za
preventivne i represivne mere i neposredno preduzimanje propisanih
mera. 2. Aktivnost na poslovima prognozno-izvetane slube (PIS).
Zakonom o zatiti bilja i Uredbom o vrenju prognozno-izvetanih
poslova regulisane su obaveze u okviru prognozno-izvetane slube.
Institut za nizisko umarstvo i ivotnu sredinu predstavlja
regionalni centar za obavljanje prognozno-izvetanih poslova na
podruu Vovodine. Prikupljanje podataka o poavi i toku populacinih
nivoa bolesti i tetoina se obavlja u saradnji strunjaka Preduzea i
Instituta. Saoptenja o oekivano poavi bolesti i tetoina se od
strane Instituta dostavljau periodino, a ista su dostupna i putem
interneta. 3. Suzbianje korovske vegetacie u rasadnicima i zasadima
topola i obnovljenim umama hrasta lunjaka. Predstavljau ozbiljan
problem u umarstvu, a posebno u rasadnicima, mladim kulturama i
obnovljenim umama hrasta lunjaka. Iziskuu velika sredstva za
sprovoenje mehanikih mera suzbianja, a mogunosti primene hemiskih
mera zatite su ograniene usled malog broa selektivnih herbicida za
vrste umskog drvea, prisustva divljai, kao i ogranienja uslovljenih
ekolokim razlozima. Navanie bolesti umskog drvea u rasadnicima,
zasadima i umama Preduzea
Bolesti topola i vrba: Dothichiza populea, Marssonina brunnea,
Melampsora sp. Bolesti hrasta: Microsphera alphitoides. Bolesti
etinara: Heterobasidion annosum, Lophodermium seditiosum,
Lophodermium pinastri, Dothistroma pini.
Dothichiza populea
Marssonina brunnea Navanie tetoine umskog drvea
Microsphera alphitoides
Aphidide sp., Byctiscus sp., Paranthrene tabaniformis,
Hyphantria cunea, Helicomya saliciperda, Cryptorrhynchus lapathi,
Noctuidae sp., Portethria dispar, Operophthera brumata, Hibernia
defoliaria, Chyisomeldeae sp., Ppyllodecta vitellinae, Tortrix sp.,
Balaninus sp., Neodiprion sertifer, grice i druge.
Melasoma populi
Operophthera brumata
Portethria dispar
Uzgoj i zatita Petak, 07 Januar 2011 14:53 Sluba za uzgoj i
zatitu uma se nalazi u okviru Tehnikih poslova JP PD ZDK d.o.o
Zavidovii i svoje aktivnosti obavlja kroz dva odjeljenja:
Odjeljenje za uzgoj i zatitu uma - Odjeljenje za rasadniku
proizvodnju i sjemenarstvo Rukovodilac slube uri Alma dipl.ing.um.
tel/032 877-834 1. Odjeljenje za uzgoj i zatitu uma
Djelatnost Odjeljenja za uzgoj i zatitu uma inicira, predlae,
prati i analizira provoenje svih aktivnosti i mjera uzgoja i zatite
uma u poslovnim jedinicama-umarijama, to podrazumijeva: Praenje
provoenja vaeih zakonskih propisa iz oblasti uzgoja i zatite uma -
Ustrojavanje evidencija iz oblasti uzgoja i zatite uma, praenje i
analiza periodinih i godinjih izvjetaja
- Praenje provoenja mjera zatite uma i umskog zemljita ( od
umskih poara, biljnih bolesti, tetnih insekata i drugih tetnih
biotskih i abiotskih faktora) - Provoenje preventivnih mjera zatite
uma, praenje zdravstvenog stanja, nabavka zatitnih sredstava za
suzbijanje tetnih insekata, Izrada cjenovnika i normativa Uee u
izradi godinjih planova iz oblasti uzgoja i zatite uma - Sve druge
aktivnosti vezane za oblast uzgoja i zatite um U svim poslovnim
jedinicama- umarijama organizacija zatite uma se vri prema
planovima za tekuu godinu, odnosno i poslije prelaska uvarske slube
u Kantonalnu upravu za ume (KU) nastavljeno je provoenje mjera
zatite uma. Provode se sljedee aktivnosti na zatiti uma i umskog
zemljita: - Provoenje sanitarne sjee u cilju sprijeavanja
razmnoavanja tetnih insekata, irenja uzronika biljnih bolesti i
drugih tetnih organizama. Podaci o doznaci sanitarnog uitka se
nalaze u Slubi za projektovanje, koja vri poslove doznake. - Vri se
nabavka, rasporeivanje, osmatranje i odravanje feromonskih klopki u
cilju praenja i suzbijanja populacije velikog i malog smrevog
potkornjaka. Ukupno je postavljena 521 klopka na cijelom podruju
kojim gospodari JP PD ZDK d.o.o. Zavidovii. - Organizacija zatite
uma od poara se izvrava prema planovima zatite i programima mjera
poslovnih jedinica za tekuu godinu. - Uspostavljanje i odravanje
umskog reda, to podrazumijeva preduzimanje preventivnih mjera u
cilju sprjeavanja umskih poara, razmnoavanja tenih insekata i
biljnih bolesti, tetnog djelovanja vjetra, snijega i drugih
abiotikih i biotikih faktora. Ove mjere se provode kontinuirano
kroz sve aktivnosti gospodarenja umama i umskim zemljitem. 2.
Odjeljenje za rasadniku proizvodnju i sjemenarstvo
Osnovne djelatnosti odjeljena su proizvodnja umskog i
hortikulturnog sjemena i proizvodnja umskog i hortikulturnog sadnog
materijala. Proizvodnja sadnog materijala umskih i hortikulturnih
vrsta drvea i grmlja se vri u etiri registrovana rasadnika, a to
su: Rasadnik Olovo, Rasadnik epe, Rasadnik Zavidovii i Rasadnik
Teanj. Ujedno rasadnici su nosioci i aktivnosti proizvodnje
sjemena. Preduzee ima registrovanu djelatnost proizvodnje sjemena i
upisano u Registar proizvoaa umskog i hortikulturnog sjemena
Rjeenjem Federalnog ministarstva broj UP-I-07-1-26-16/10 od
24.09.2010. godine, kojim stie pravo da se bavi proizvodnjom
normalnog umskog sjemena: obine jele, smre, panieve omorike, zelene
duglazije, bijelog bora, crnog bora, aria, bukve, bijelog jasena,
gorskog javora, javora mlijea, gorskog brijesta, malolisne
lipe,
hrasta kitnjaka, divlje trenje, brekinje i bagrema. Sjeme se
sakuplja u priznatim sjemenskim objektima kojih imamo 48 i to na
podruju poslovnih jedinica: umarija Olovo (16 objekata), umarija
Kakanj (7 objekata), umarija epe (6 objekata), umarija Zavidovii (9
objekata) i umarija Teanj (10 objekata).
