Upload
others
View
37
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
KRIVA ZAGREVANJA
Dovedena toplota (podeok na apscisi iznosi 4 kJ)
ledled i tečna voda (topljenje)
tečna voda
tečna voda i para
(isparavanje)
vodena para
Te
mpera
tura
(°C
)
ENERGETSKE PROMENE
KOJE PRATE PROMENE FAZA
gas
tečnost
čvrsto
isparavanje kondenzacija
topljenje mržnjenje
sublimacija depozicijaenergija
sistema
DEFINICIJE
Faza, p, je svaki homogeni deo sistema, uniforman posvojim fizičkim osobinama i hemijskom sastavu u celojzapremini, koji od ostalih homogenih delova razdvajajugranice tj. površine na kojima jedino dolazi do naglepromene osobina ili sastava.
Broj nezavisnih komponenata, c, u sistemu je najmanjibroj nezavisno promenjljivih sastojaka neophodnih dase odredi sastav svake pojedine faze.
Broj stepeni slobode, F, predstavlja broj intenzivnihpromenjljivih kao što su T, p i x koje se mogu menjatinezavisno u odreĎenim granicama, a da se broj faza uravnoteži ne menja.
KOMPONENTE
Postoji samo fizička ravnoteža → broj nezavisnih komponenata jednak
je ukupnom broju prisutnih hemijskih vrsta.
Dolazi do hemijske reakcije izmeĎu prisutnih vrsta (postoji jedna ili više
hemijskih ravnoteža) → broj nezavisnih komponenata jednak je ukupnom
broju prisutnih komponenata umanjenom za broj hemijskih ravnoteža.
CaCO3(s) ↔ CaO(s) + CO2(g)
p = 3 (dve čvrste i jedna gasovita faza)
broj prisutnih hemijskih vrsta = 3
c = 2 (broj prisutnih hemijskih vrsta – broj hemijskih ravnoteža = 3 - 1)
KOMPONENTE I FAZE
Komponente: elementi ili jedinjenja pomoću kojih se može izraziti
sastav svake faze (npr., Al i Cu)
Faze: fizički i hemijski odvojene oblasti ( i ).
legura aluminijum-bakar
(tamnija faza)
(svetlija faza)
TERMODINAMIČKA RAVNOTEŽA
Ravnotežni uslovi izmeĎu faza i
Oblik
ravnoteže
Ekstenzivni
parametar
Intenzivni
parametar
Ravnotežni
uslov
Termička S T T = T
Mehanička V p p = p
Hemijska ni i =
TERMIČKA RAVNOTEŽA
Ne postoji prenošenje toplote izmeĎu faza, jer je temperatura u svim
fazama ista.
Uslov ravnoteže:
.
.
constn
constV
i
0 dSTdSTdq
TT
MEHANIČKA RAVNOTEŽA
Ne postoji kretanje unutar sistema, što je ispunjeno kada je pritisak
u svim fazama sistema isti.
Uslov ravnoteže:
.
.
constT
const
0 dVpdVpdw
pp
HEMIJSKA RAVNOTEŽA
Nema promene sastava u bilo kojoj tački, što je ispunjeno kada su
hemijski potencijali svake od komponenata isti u svakoj od faza.
Uslov ravnoteže:
.
.
constT
constp
0 iiii dndndG
ii
FAZNE TRANSFORMACIJE
Primena zakona termodinamike na fazne transformacije čistih
supstancija: kako znamo koja je faza prisutna na datom pritisku i
temperaturi?
Gibsova energija može dati odgovor: spontani procesi imaju
negativnu promenu Gibsove slobodne energije.
TERMODINAMIČKA RAVNOTEŽA
I HEMIJSKI POTENCIJAL
Najstabilnija je faza sa najnižim hemijskim potencijalom.
FAZNI DIJAGRAMI
Grafički prikaz koji opisuje uslove u sistemu (stabilne faze) kao
funkciju nezavisno pormenljivih, kao što su temperatura, pritisak
i sastav.
Pokazuje oblasti pritiska i temperature u kojima su faze
termodinamički stabilne.
Najčešće se koriste u nauci o materijalima za predviĎanje
osobina sistema pri različitim uslovima, kao i za dizajniranje
postupaka obrade
TERMODINAMIČKI STABILNE FAZE
Mala promena T ili p može
favorizovati jednu fazu u odnosu
na druge. PrevoĎenje jedne faze
u drugu je fazna transformacija.
Fazni prelaz se dešava sa
opadanjem (spontani) ili bez
promene (ravnoteža) Gibsove
energije.
^
T
TTC
P
b)
G
Č
p
T
BRZINE FAZNIH PRELAZA
U gasovima i tečnostima ove promene mogu da se dese brzo, ali u čvrstom
stanju termodinamička nestabilnost može ostati “zamrznuta” u sistemu.
Primer: dijamant i grafit.
Metastabilne faze: Termodinamički nestabilna faza može opstati zbog
kinetičke smetnje.
Spontanost prelaza
Termodinamika može predvideti
spontanost fizičkih transformacija, ali
ne i brzinu.
Brzine prelaza
Kinetika predviĎa brzinu kojm se
transformacija dešava ali ne i
spontanost.
GIBSOVO PRAVILO FAZA
Gibs (1876.) je pravilo faza izveo na osnovu termodinamičkih razmatranja,
nezavisno od koncepta atomske i molekulske strukture.
veza p, c i F
Stanje sistema sa p faza i c komponenata u ravnoteži je odreĎeno ako su
odreĎeni temperatura, pritisak i sastav u svakoj fazi.
F = ukupan broj promenljivih – broj zavisno promenljivih
c 11
c 12
c 1c
c 21
c 22
c 2c
c p1
c p2
c pc···
···
···
···
···
···
GIBSOVO PRAVILO FAZA
Ukupan broj promenljivih = c·p + 2
c·p – sastav svake faze
2 – temperatura i pritisak
Broj zavisno promenljivih = p + c·(p - 1)
Sastav svake faze je odreĎen c - 1 promenljivom.
Termodinamički uslov za ravnotežu:
p j-na
c·(p – 1) j-na
i
ix 1
p
iii 21
2 pcF
FAZNI DIJAGRAM: C = 1
Jednačine koje se koriste za dobijanje dijagrama stanja:
• Gibsovo pravilo faza
• Klauzijus-Klapejronova jednačina
Jednokomponentni sistemi (promenljive veličine su p i T)
dvovarijantni sistem (površ)
jednovarijantni sistem (kriva)
nonvarijantni sistem (tačka)0,3.3
1,2.2
2,1.1
32,1
Fp
Fp
Fp
ppcFc
KRITIČNA TAČKA I TAČKA KLJUČANJA
Otvoren sistem: para se slobodno širi u okolinu – ključanje (napon pare
je jednak spoljašnjem pritisku).
Normalna tačka ključanja (p =1 atm ; npr., voda: Tk = 100oC)
Standardna tačka ključanja (p =1 bar; npr., voda: Tk = 99.6oC)
Zatvoren sistem:
(b) porast temperature porast gustine
(c) kritična temperatura: gustine dve faze
izjednačene, granica izmeĎu faza nestaje
(superkritični fluid)
NAGIBI GRANICA FAZA
Faze i u ravnoteži:
Klapejronova jednačina:
TpTp ,,
0
0
dpVVdTSS
dpVdTSd
mmmm
mm
VT
H
V
S
dT
dp
fp
fp
fp
fp
GRANICA ČVRSTO-TEČNO
mtop
čm
tm
mtop
čm
tm
H
VVT
L
VVT
dP
dT
,,
)()(
constVconstH mtopmtop ,,
1
2,
12 lnT
T
V
HPP
tm
mtop
1
12
1
12
1
2 1lnlnT
TT
T
TT
T
T
1
12,
12T
TT
V
HPP
tm
mtop
KLAUZIJUS-KLAPEJRONOVA JEDNAČINA
Faza gasovita, a gas se ponaša
kao da je u idealnom stanju:
p
RTT
H
TV
H
VT
H
dT
dp fp
g
fp
fp
fp
2
ln
RT
H
dT
pd fp
21
12
11lnln
TTR
Hpp
TEČNO-PARA I ČVRSTO-PARA
• Clausius-Clapeyron-ova jednačina primenjena na isparavanje i sublimaciju.
– Za sublimaciju zamenjujemo subH za ispH
– Pretpostavke/ aproksimacije su:
• V Vg i
• Vg RT/p
)(
,
čm
gm
msub
VVT
L
dT
dp
2
,
2
,ln
RT
H
RT
L
dT
pd msubmsub
gtgč
mispmsub
dT
dp
dT
dp
HH
,,
p
RTVVVV gtg
DIJAGRAM FAZA ZA VODU
Temperatura
topljenja opada
sa porastom
pritiska
(vodonične veze).
Nastanak mraza: kada temperatura vlažnog vazduha opada, para se kondenzuje
i nastaje rosa. Daljim spuštanjem temperature, rosa očvršćava i nastaje mraz.
Nastanak inja: kada je vlažnost vazduha vrlo niska (za vreme hladnih zimskih dana)
sniženje temperature vodi pravo iz područja pare u područje čvrste faze. Vodena
para direktno očvršćava u led, odn. inje.
FAZNI DIJAGRAMI ZA SUMPOR I FOSFOR
Enantiotropija Monotropija
rombični
monoklinični
trm
mm
L
VVT
dP
dT
,
)(
crveni fosfor
beli fosfor
PRIMER
Standardna Gibsova energija formiranja metalnog belog kalaja (-kalaj)
iznisi 0,00 kJ/mol na 25 oC i 1 atm, a nemetalnog sivog kalaja (-kalaj)
+0.13 kJ/mol na istim uslovima. Koja je faza termodinamički stabilna na
25 oC i pri pritisku od 1 atm?
Rešenje:
Termodinamički stabilna faza je ona niže Gibbs-ove energije, što je
(beli) kalaj na 25 oC i pri pritisku od 1 atm.
ALOTROPNE MODIFIKACIJE UGLJENIKA
Polimorfizam - sposobnost da se formira više od jedne kristalne strukture
(kod elemenata - alotropija)
grafit dijamant fuleren