TIKVEŠ / OSIJEK, 2013.TIKVEŠ / OSIJEK, 2013.TIKVEŠ / OSIJEK, 2013.

KOPAČKI RIT KOPAČKI RIT JUČER, DANAS, SUTRAJUČER, DANAS, SUTRA

2013.2013.

KOPAČKI RIT JUČER, DANAS, SUTRA

2013.

ZBORNIK SAŽETAKAZBORNIK SAŽETAKA2. SIMPOZIJA2. SIMPOZIJA

ZBORNIK SAŽETAKA2. SIMPOZIJA

POKROVITELJI

ISBN 978-953-57324-1-9

1960

ZBORNIK SAŽETAKA2. SIMPOZIJA

KOPAČKI RITJUČER, DANAS, SUTRA

2013.

Tikveš / Osijek, 2013.

ZBORNIK SAŽETAKA2. SIMPOZIJAKOPAČKI RIT JUČER, DANAS, SUTRA 2013.

Izdavač:Javna ustanova “Park prirode Kopački rit”Titov Dvorac 1, 31328 Lug, Hrvatka

Uredništvo:Doc. dr. sc. Siniša OzimecBoris Bolšec, prof.Sonja Kučera, mag. agro.Vlatko Rožac, prof.

Znanstveni odborDoc. dr. sc. Siniša Ozimec – predsjednikProf. dr. sc. Jasna Vidaković – dopredsjednicaProf. dr. sc. Stjepan KrčmarProf. dr. sc. Darko MayerDoc. dr. sc. Mirna Habuda StanićDr. sc. Elvira Kovač Andrić

Organizacijski odborDamir Opačić, dipl. ing.Prof. dr. sc. Vlado GuberacProf. dr. sc. Enrih MerdićProf. dr. sc. Zdenko BiđinProf. dr. sc. Ivan DragičevićSonja Kučera, mag. agr.Vlatko Rožac, prof.Boris Bolšec, prof.

Pokrovitelji:PRIVREDNA BANKA ZAGREBFOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST

Fotografija na naslovnici:Domagoj Topić

Grafička priprema i tisak:Foto art d.o.o.

Naklada:200 primjeraka

ISBN 978-953-57324-1-9

MARINA BIĐIN, VLATKO ROŽAC, MARINA TIŠLJAR, VLADIMIR SAVIĆ, ZDENKO BIĐINRezultati preliminarnog istraživanja proširenosti nekih virusa u ptica Parka prirode „Kopački rit“

MATEA BISTROVIĆ, NATAŠA TURIĆ, ENRIH MERDIĆUsporedba učinkovitosti metoda uzorkovanja vodenih kornjaša (Dytiscidae) u Parku prirode “Kopački rit”

LIDIJA CVITANKlima Parka prirode „Kopački rit“

TAMARA DADIĆ, ŽELJKO ŠRENG, DRAŽEN BRLEKOVIĆVodni režim Parka prirode „Kopački rit“

IVAN DRAGIČEVIĆ, DAVOR PAVELIĆ, DARKO MAYER, ALAN VRANJKOVIĆProgram istraživanja i praćenja recentne sedimentacije u Parku prirode „Kopački rit“

STJEPAN KRČMARUloga atraktanata u faunističko-ekološkim istraživanjima obada (Tabanidae)

ALMA MIKUŠKA, TIBOR MIKUŠKA, ADRIAN TOMIK, DARIO HORVATRestauracija Ribnjaka Podunavlje – preliminarni rezultati istraživanja faune ptica

SINIŠA OZIMEC, VLATKO ROŽACPrikaz rasprostranjenosti makrofitske vegetacije u Parku prirode „Kopački rit“ u razdoblju 2010. – 2013. godine

DRAGOMIR PFEIFERŠumske površine na području Parka prirode „Kopački rit“

5

7

9

10

11

13

14

16

18

Sadržaj

BOŠKO PRIBIČEVIĆ, ALMIN ĐAPO, TOŠA NINKOV, SRĐAN KOLAKOVIĆProjekt DREAM (Danube River REsearch And Management) i moguće uključivanje Parka prirode „Kopački rit“

IVAN RADELJAK, BRANIMIR BARAČ, ZDENKO TADIĆ Revitalizacija vodnih tijela i upravljanje vodnim režimom Parka prirode „Kopački rit“

NATAŠA TURIĆ, GORAN VIGNJEVIĆ, ENRIH MERDIĆNATURA 2000 vrsta vodenog kornjaša (Graphoderus bilineatus De Geer, 1774) u Parku prirode „Kopački rit“

JASNA VIDAKOVIĆ, MELITA MIHALJEVIĆ, DUBRAVKA ČERBA, FILIP STEVIĆ, TANJA ŽUNA PFEIFFER, DUBRAVKA ŠPOLJARIĆ, BARBARA VLAIČEVIĆ, IVANA TURKOVIĆ ČAKALIĆDreissena polymorpha, školjkaš Ponto-kaspijske regije u Parku prirode „Kopački rit“

20

22

24

26

5

Rezultati preliminarnog istraživanja proširenosti nekih virusa u ptica Parka prirode „Kopački rit“

MARINA BIĐIN1, VLATKO ROŽAC2, MARINA TIŠLJAR3, VLADIMIR SAVIĆ3, ZDENKO BIĐIN1

1Sveučilište u Zagrebu, Veterinarski fakultet, Zavod za bolesti peradi s klinikom, Heinzelova 55, 10000 Zagreb, (e-mail: mbidin@vef.hr)2 Javna ustanova ‘’Park prirode Kopački rit’’, Titov dvorac 1, 31328 Lug3 Hrvatski veterinarski institut, Centar za peradarstvo, Heinzelova 55, 10000 Zagreb

SažetakPark prirode „Kopački rit“ stanište je mnogih vrsta ptica selica i stanarica, koje zajedno s ostalim životinjskim i biljnim vrstama pridonose posebnosti tog ekosustava. Proljetne i jesenske migracije ptica sastavni su dio sezonskih promjena unutar Parka, i uz izmjenu i kretanje ptica mogu pridonijeti prijenosu i širenju raznih infektivnih uzročnika. Da bi se dobio uvid u proširenost određenih ptičjih virusa, od kojih su neki i uzročnici zoonoza, započelo se s pretraživanjem uginulih ptica nađenih na području Parka. Istraživanjem su obuhvaćene lešine slijedećih vrsta ptica: kraljić, crvendać, crnoglava sjenica, kos, sjenica, labud, orao štekavac, škanjac, rječni galeb, drozd, kobac, žuta strnadica, veliki svračak, mrka crvenrepka, brgljez, veliki djetlić i žuta pastirica. Lešine su razuđene i makroskopski pretražene, a organi su pojedinačno uzorkovani za potrebe epizootiološkog istraživanja proširenosti astrovirusa, parvovirusa, hepadnavirusa, cirkovirusa, pikornavirusa, ptičje influence i virusa zapadnog Nila. Organi su isto uzorkovani za patohistološku pretragu, kojom će se upotpuniti nalaz molekularne dijagnostike. Za dokaz virusa korištena je lančana reakcija polimeraze (PCR), uz specifične početnice i uvjete reakcije za svaki pojedini virus. Pretražene lešine su bile negativne na virus ptičje influence i virus zapadnog Nila, čime su isključene zoonoze kao mogući uzroci uginuća nađenih lešina. Niti jedan uzorak nije bio pozitivan na parvo-, cirko- i pikornaviruse. Suprotno tome, po prvi put je dokazan astrovirus u crvendaća, čiji je genom djelomično sekvenciran i pokazuje određene osobitosti u odnosu na do sada poznate ptičje astroviruse. Svojstva dokazanog virusa odredit će se daljnjim molekularnim i filogenetskim analizama virusnog genoma. Prvi put je potvrđen i hepadnavirus u žute pastirice i mrke crvenrepke. Hepadnavirusi su uzročnici hepatitisa B u

6

sisavaca i ptica, i od ptičjih vrsta su do sada najviše istraživani u pataka, koje su poslužile kao model za istraživanje mehanizma infekcije, kliničkih i patoloških promjena uzrokovanih virusom hepatitisa B u ljudi. Genom dokazanog hepadnavirusa je gotovo u potpunosti sekvenciran, i pokazuje najviše nukleotidne i aminokiselinske sličnosti sa skupinom hepadnavirusa pataka. Histopatološkom pretragom dobiti će se detaljniji uvid u moguće patološke promjene izazvane prirodnom infekcijom ovim virusom, dok će se značaj i proširenost hepadnavirusa u divljih ptica utvrditi daljnjim istraživanjima. Zaključno, divlje ptice na području Parka prirode „Kopački rit“ su nosioci nekih virusa, od kojih su do sada dokazani astrovirus i hepadnavirus, što ujedno otvara niz novih pitanja vezanih za epizootiologiju i kliničku patologiju bolesti. Postignuti rezultati ovog ograničenog istraživanja opravdavaju daljnje napore koji bi trebali rasvijetliti ulogu slobodnoživućih ptica u epizootiologiji različitih viroza i širenja nekih zoonoza.

Ključne riječi: epizootiologija, ptičji virusi, zoonoze, molekularna dijagnostika

7

Usporedba učinkovitosti metoda uzorkovanja vodenih kornjaša (Dytiscidae) u Parku prirode “Kopački rit”

MATEA BISTROVIĆ, NATAŠA TURIĆ, ENRIH MERDIĆ

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za biologiju, Cara Hadrijana 8a, 31000 Osijek (e-mail: matea.bistrovic@gmail.com)

SažetakVodeni kornjaši prilagodili su se životu u vodi oblikom tijela, nogama s dlačicama za plivanje i različitim prilagodbama dišnog sustava. Nastanjuju sve kopnene vode, od plitkih stajaćica do litoralnih zona jezera i rijeka tekućica pa im upravo područje Kopačkog rita, jedno od najvećih fluvijalno-močvarnih područja u Europi, pruža povoljne životne uvjete i mnoštvo različitih mikrostaništa. Njihova dosadašnja istraženost je u porastu u odnosu na prošlo desetljeće, ne samo na području kanala već i na samom poplavnom području Parka prirode. Usprkos poteškoćama uzorkovanja zbog nepristupačnosti terena na području istraživanja, postoji širok raspon metoda za uzorkovanje vodenih kukaca koje daju velik doprinos u istraživačkim radovima. Na ovom području korištene su dvije metode uzorkovanja, metoda poteza ručnom mrežom i metoda klopka-boca s atraktantima; konzerviranom tunjevinom i mačjom hranom. Dosadašnji rezultati pokazali su da je metoda poteza ručnom mrežom najučinkovitija jer se u kratkom vremenu može uzorkovati velik broj jedinki i vrsta. Za kvantitativnu metodu klopka-boca dobro je poznato da je pogodna za uzorkovanje velikih kornjaša koji su dobri plivači i teško ih je uzorkovati aktivnim lovom pomoću mreže. Cilj istraživanja je usporediti učinkovitost dviju metoda uzorkovanja obzirom na brojnost jedinki, sastav vrsta te veličinu uzorkovanih jedinki. Istraživanje je provedeno u vremenskom razdoblju od travnja do listopada 2012. godine. Nakon obrade 231 uzorkovane jedinke, utvrđeno je ukupno 22 vrste iz porodice vodenih kornjaša (Dytiscidae). Metodom poteza ručnom mrežom uzorkovano je ukupno 113 jedniki, dok je metodom klopka-boca s atraktantima uzorkovano ukupno 118 jedinki (89 tunjevina : 23 mačja hrana). Utvrđeno je da je konzervirana tunjevina učinkovitiji atraktant nego mačja hrana te da je metoda klopka-boca visoko selektivna metoda za srednje velike i velike predatorske vrste Acilius sulcatus, Dytiscus dimidiatus, Dytiscus circumcintus te Cybister lateralimarginalis. Uspoređujući veličinu uzorkovanih jedinki utvrđeno je da je metoda aktivnog poteza mrežom

8

najučinkovitija za uzorkovanje malih vrsta vodenih kornjaša, a metoda klopka-boca s atraktantima za srednje velike i velike predatorske vrste kornjaša. Ovo istraživanje potvrdilo je da su obje metode potrebne kako bi se u potpunosti istražila fauna nekog područja te je u budućnosti potrebno provesti i druge metode uzorkovanja koje su već godinama poznate u drugim zemljama, kako bi uvećali doprinos istraživačkom radu entomofaune Kopačkog rita.

Ključne riječi: vodeni kornjaši, metode uzorkovanja, mreža, klopke, tunjevina, mačja hrana

9

Klima Parka prirode „Kopački rit“

LIDIJA CVITAN

Državni hidrometeorološki zavod, Grič 3, 10000 Zagreb, (e-mail: lidija.cvitan@cirus.dhz.hr)

SažetakU cilju zaštite prirode na području Parka prirode „Kopački rit“ valja poznavati klimatske prilike na njegovom području, te njima prilagoditi ljudske djelatnosti kako bi se iskoristilo prednosti klime, ali i zaštitilo od njenih nepovoljnih obilježja. Postavljanje klimatološke postaje Kopački rit na području Tikveša provedeno je u skladu sa spomenutim ciljem. No, s klimatskog aspekta ova postaja radi relativno kratko (od 2004. godine), a u njenom je radu bilo i prekida. Stoga klimatske prilike Kopačkog rita ovdje prikazujemo na temelju meteoroloških podataka iz najnovijeg klimatskog razdoblja (1981.-2010.) s obližnje glavne meteorološke postaje Osijek. Uspoređuju se i meteorološki uvjeti iz preklapajućih razdoblja rada postaja Kopački rit i Osijek, te se ukazuje na nužnost nastavka kontinuiranih i dugotrajnih meteoroloških mjerenja u Tikvešu kako bi se upoznale specifičnosti mikrolokacije Kopačkog rita. Klimatske prilike s aspekta temperature zraka ovdje se prikazuju na temelju srednjih i ekstremnih mjesečnih i godišnjih temperatura, te procjene očekivanih maksimuma i minimuma temperature zraka. Oborinske prilike se opisuju na temelju: srednjih mjesečnih i godišnjih količina oborine, maksimalnih dnevnih količina, procjene očekivanih maksimalnih dnevnih količina, srednjeg broja dana s nekoliko odabranih pragova za dnevnu količinu oborine te srednjeg broja dana sa snijegom. Prikaz relativne vlažnosti zraka temelji se na prikazu srednje mjesečne i godišnje relativne vlažnosti zraka, te broja dana s visokom i niskom relativnom vlažnošću zraka, a naoblake na prikazu srednje mjesečne i godišnje naoblake, te srednjem mjesečnon i godišnjem broju oblačnih i vedrih dana. Vjetrovne prilike se opisuju na temelju razdiobe smjera i jačine vjetra po sezonama i ukupno u cijeloj godini.

Ključne riječi: Kopački rit, Osijek, mikrolokacija, klimatsko razdoblje

10

Vodni režim Parka prirode „Kopački rit“

TAMARA DADIĆ1, ŽELJKO ŠRENG1, DRAŽEN BRLEKOVIĆ2

1Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Građevinski fakultet, Crkvena 21, 31000 Osijek (e-mail: tamaradadic@gfos.hr)2Hidroing d.o.o., Tadije Smičiklasa 1, 31000 Osijek

SažetakPark prirode „Kopački rit“ nalazi se između tokova rijeka Drave i Dunava. Njegov opstanak i ekološka ravnoteža ovise o učestalosti izlijevanja velikih voda Dunava, dok Drava ima puno manji značaj. Upravo je taj vodni režim ovih rijeka osnovni preduvjet opstanka Kopačkog rita. Stoga se u radu analiziraju dionice Drave (kao pritoka Dunava) i Dunava na dionici toka između 1380. i 1433. rkm. Od izuzetnog su značaja visoki vodostaji i maksimalni godišnji protoci tih rijeka pri kojima se plavljenje i odvija; iz tih je razloga poseban naglasak stavljen na njihovu analizu. Također se ukazuje na veličinu plavljenja pri različitim povratnim razdobljima što direktno utječe na opstanak bioloških zajednica toga prostora. Ovisno o stupnju plavljenja Kopačkog rita mijenjaju se i komponente vodne bilance.

Ključne riječi: Kopački rit, vodni režim, Dunav, Drava, vodostaj, protok, plavljenje

11

Program istraživanja i praćenja recentne sedimentacije u Parku prirode „Kopački rit“

IVAN DRAGIČEVIĆ, DAVOR PAVELIĆ, DARKO MAYER, ALAN VRANJKOVIĆ

Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Pierottieva 6,10000 Zagreb (e-mail: ivan.dragicevic@rgn.hr)

SažetakCilj izlaganja je detaljno prikazati i pojasniti aktivnosti, koje će se odvijati u sklopu kompleksnih istraživačkih radova u Parku prirode „Kopački rit“, a odnose se na istraživanje i praćenje recentne sedimentacije.Kopački rit se može smatrati područjem s vrlo zamršenim prirodnim osobitostima.U geomorfološkom smislu nastao je kao posljedica plavljenja Dunava i Drave. Prirodni režimi tih rijeka bitno su promijenjeni, prvenstveno zbog hidrotehničkih zahvata, ali i zbog izraženih klimatskih promjena. U području Kopačkog rita i u njegovom širem okruženju kroz zadnjih dvjestotinjak godina načinjeni su brojni kanali i nasipi. Antropogenim zahvatima „prirodni“ su rubni uvjeti promijenjeni pa se Kopački rit intenzivno mijenja, odnosno jezera i bare postaju sve pliće. Sudeći po intenzivnom zamuljivanju i zatrpavanju nekih fokova (Nađhat i Renovski fok) i Kopačkog jezera (zapadni dio) te dijelova Čonakut foka, kao i fokova unutar inundacijske ravni Dunava sjeverno od fluvio-močvarne nizine, očito je da u recentnom razvoju prostora dominiraju procesi organogeno-mineralogene akumulacije. Naseljava se i širi vegetacija, neki dijelovi su sve duže izvan vode i preoblikuju u vlažna kopnena staništa. Tako Kopački rit kakvog znamo postupno nestaje. Ukoliko se to područje želi zadržati u postojećem stanju, na promjene koje su posljedica ljudske aktivnosti trebat će odgovoriti također „inženjerskim“ mjerama. One moraju biti vrlo pažljivo isplanirane po vrsti, obimu i dinamici, kako ne bi rezultirale neželjenim posljedicama. Da bi se mogao izraditi program učinkovitih, ali i prihvatljivih mjera za očuvanje Kopačkog rita, nužno je provesti detaljna sedimentološka istraživanja i istraživanja geodinamičkih promjena s ciljem upoznavanja prostorne i vremenske dinamike sedimentacijskih procesa. S tim ciljem treba definirati brzinu taloženja, kao i geometriju i prostorni raspored sedimentnih tijela te analizirati uzorke sedimentiranog materijala iz različitih dubina i dijelova Parka prirode. Uz to je nužno kvantificirati

12

geodinamičke pokrete, a naročito njihove vertikalne komponente s kojima je u direktnoj vezi odlaganje recentnih taloga.Preliminarna istraživanja recentne sedimentacije u dijelovima Parka prirode, koje je proveo Rudarsko-geološko-naftni fakultet tijekom 2010. i 2011. godine, pokazuju vrlo brzo zatrpavanje jezerskih prostora i smanjivanje vodenih površina. Zbog toga bi bilo nužno u kontinuitetu nastaviti pratiti i kvantificirati recentnu sedimentaciju i geodinamičke promjene u cijelom području Parka. Istraživanja su predviđena za vremenski period od 4+1 godina. Četiri godine bilo bi potrebno za terenske, laboratorijske i kabinetske radove. U petoj godini načinila bi se interpretacija dobivenih rezultata te na terenu provjerili možebitni nejasni rezultati. Elaborirali bi se svi rezultati i izradio prijedlog budućih aktivnosti.

Ključne riječi: Kopački rit, recentna sedimentacija, budućnost parka prirode

13

Uloga atraktanata u faunističko-ekološkim istraživanjima obada (Tabanidae)

STJEPAN KRČMAR

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za biologiju, Cara Hadrijana 8a, 31000 Osijek (e-mail: stjepan@biologija.unios.hr)

SažetakIstraživanja učinkovitosti sintetskih i prirodnih atraktanata pri uzorkovanju obada (Tabanidae) različitim klopkama, na području Osječko-baranjske županije provode se od 2001. godine, na postajama unutar Parka prirode „Kopački rit“ i šumskog revira „Monjoroš“ u Zmajevcu. U istraživanjima provedenim 2001., 2002. i 2004., godine Malezove klopke te modificirane Manitoba klopke s atraktantom 1-okten-3-olom uzorkovale su signifikantno više obada od klopki opskrbljenih s acetonom, amonij hidroksidom, odstajalim konjskim urinom, smjese konjskog urina i acetona, te praznih klopki. U istraživanjima obavljenim 2005. godine najviše obada uzorkovano je u klopkama s odstajalim kravljim urinom, 2006. u klopkama s 4-metilfenolom, 2008. u klopkama s 1-okten-3-olom i odstajalim agarećim urinom, dok je 2010. najviše obada uzorkovano urinom ždrijebne kobile. Godine 2011., 2012. i 2013. istraživanja su provedena modificiranim nitoba klopkama i kutija klopkama uz uporabu 1-okten-3-ol-a, te su doprinjela uzorkovanju novih vrsta za faunu istraživanog područja. Novo zabilježene vrste obada na rubnim dijelovima Parka prirode „Kopački rit“ su: Silvius alpinus (Scopoli, 1763), Atylotus flavoguttatus (Szilády, 1915) i Haematopota crassicornis Wahlberg, 1848.

Ključne riječi: Obadi, Tabanidae, Kopački rit, Hrvatska

14

Restauracija Ribnjaka Podunavlje – preliminarni rezultati istraživanja faune ptica

ALMA MIKUŠKA1, TIBOR MIKUŠKA2, ADRIAN TOMIK2, DARIO HORVAT2

1Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za biologiju, Zavod za zoologiju, Cara Hadrijana 8a, 31000 Osijek (e-mail: amikuska@biologija.unios.hr)2Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode, Gundulićeva 19a, 31000 Osijek

SažetakRibnjaci Podunavlje nalaze se u sastavu Parka prirode „Kopački rit“ i služili su kao utočište za mnogobrojne vrste ptica tijekom nepovoljnih hidroloških uvjeta u poplavnom području Dunava. Promjenom vlasničke strukture 2005. godine proizvodnja ribe je bila obustavljena, a ribnjaci su uglavnom ostali suhi, što je dovelo do njihova djelomičnog obraštanja drvenastom vegetacijom, te gubitka vlažnih i močvarnih staništa. Time su se izgubila odgovarajuća staništa za ptice močvarice, osobito za svojte koje gnijezde na plutajućoj vegetaciji ili u poplavljenim tršćacima i šaševima. Tijekom 2011. godine su Svjetski fond za prirodu (WWF) i Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode, uz financijsku pomoć The Coca-Cola Company, započeli dvogodišnji projekt restauracije pod nazivom „Obnova močvarnih staništa na području Mure, Drave i Dunava“. U sklopu projekta uklonjena je drvenasta vegetacija iz ribnjaka, te su oni tijekom 2012. ponovno napunjeni vodom. Tijekom restauracije provođen je redoviti monitoring faune ptica koji se nastavlja i danas kako bi se valorizirale mjere restauracije. Od početka restauracije do kraja 2012 godine, ukupni broj zabilježenih vrsta ptica se na ribnjacima povećao za +28 % (sa 90 na 116), a broj vrsta ptica močvarica za +23 % (sa 47 na 58). Broj vrsta sa značajnim nacionalnim koncentracijama povećao se za +56 % (sa 16 na 25). Tijekom 2013. godine hidrološki uvjeti su bili još povoljniji nego tijekom 2012. To je omogućilo ponovno gniježđenje strogo zaštićenih svojti poput crnogrlog gnjurca, Podiceps nigricollis (najmanje 3 para); divlje guske, Anser anser (najmanje 15 parova); bjelobrade čigre, Chlidonias hybridus (najmanje 227 parova u dvije kolonije) i riječnog galeba, Larus ridibundus (najmanje 50 parova). Također je zabilježeno gniježđenje devet parova modrovoljke Luscinia svecica, odnosno 10 % nacionalne gnijezdeće populacije ove ugrožene gnijezdarice na području

15

Hrvatske. Tijekom jesenske seobe zabilježene su značajne koncentracije čaplji, žličarki i crnih roda: žute čaplje, Ardeola ralloides (66 primjeraka); bijele čapljice, Egretta garzetta (257); sive čaplje, Ardea cinerea (351); bijele žličarke, Platalea leucorodia (200); crne rode, Ciconia nigra (37) kao i orla štekavca, Haliaeetus albicilla (20 primjeraka). Ovim praćenjem stanja faune ptica prije, za vrijeme i nakon izvođenja zahvata restauracije potvrđena je uspješnost projekta u obnovi vlažnih i močvarnih staništa.

Ključne riječi: Ribnjaci Podunavlje, Kopački rit, restauracija, fauna, Aves

16

Prikaz rasprostranjenosti makrofitske vegetacije u Parku prirode „Kopački rit“ u razdoblju 2010. – 2013. godine

SINIŠA OZIMEC1, VLATKO ROŽAC2

1Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet, Zavod za lovstvo, ribarstvo i pčelarstvo, Kralja P. Svačića 1d , 31000 Osijek (e-mail: sinisa.ozimec@pfos.hr)2Javna ustanova “Park prirode Kopački rit”, Titov dvorac 1, 31328 Lug

SažetakNa biološku raznolikost i ekološka obilježja Parka prirode „Kopački rit“ utječe prvenstveno hidrološki režim Dunava, a potom i Drave. Mozaični prostorni raspored kopnene, vodene i močvarne vegetacije u Parku u stalnoj je dinamičnoj izmjeni, ovisno o učestalosti, intenzitetu i trajanju poplava, te sušnih razdoblja. Današnje plavno područje, površine 142 km2, nalazi se između desne obale Dunava (rkm 1412.-1382.), lijeve obale Drave (rkm 15.-0.) i nasipa: Drava-Dunav i Zmajevac-Kopačevo. Terenska istraživanja vodenih i močvarnih staništa, s pripadajućom vegetacijom, provedena su na odabranim lokalitetima u razdoblju 2010.-2013. godine. Utvrđeno je da postoji periodičnost u zastupljenosti i rasprostranjenosti pojedinih biljnih zajednica, što je posljedica izraženih fluktuacija klimatskih i hidroloških parametara u novije vrijeme. U proljeće i ljeto 2010. prevladavali su optimalni uvjeti za razvoj vegetacije plitkih močvara (red Oenanthetalia aquaticae) i vodenjarske vegetacije (red Lemnetalia). Produljeno sušno razdoblje i nizak vodostaj u ljeto 2011. uzrokovali su nagle promjene u sastavu vegetacije, pa su na muljevitom ili pjeskovitom dnu presušenih bara, kanala i ribnjaka dominirale amfibijske zajednice niskih šiljeva (sveza Nanocyperion). Slično je zabilježeno i tijekom jeseni 2012. na presušenoj obali dijela Kopačkog jezera. Pojava poplave i dulje zadržavanje visokih vodostaja tijekom ljeta, kada je voda topla, pogoduju razvoju i širenju vodenjarske i zakorijenjene vodenjarske vegetacije (red Potamogetonetalia). To je naročito bilo izraženo u ljeto 2013., kada su u prvoj polovini lipnja naglo porasli vodostaji Dunava i Drave. Visoki vodostaji zabilježeni su na vodomjernoj postaji Batina (+770 cm, 14. lipnja) i Osijek (+514, 15. lipnja), a čitavo plavno područje Parka bilo je ispunjeno vodom. Budući da je istjecanje vode iz rita bilo polagano, visoke temperature zraka i vode potaknule su bujni razvoj vegetacije vodenjara. Primjerice,

17

kretanje kanalom Čonakut mjestimično je bilo otežano zbog gustog obraštaja vegetacijom vodenjara na površini vode, u kojoj je prevladavala vodena paprat, nepačka (Salvinia natans).

Ključne riječi: makrofiti, vegetacija, Kopački rit, Dunav

18

Šumske površine na području Parka prirode „Kopački rit“

DRAGOMIR PFEIFER

Hrvatske šume d.o.o. , Uprava šuma Podružnica Osijek, Prolaz J. Benešića 1, 31000 Osijek, (e-mail: dragomir.pfeifer@hrsume.hr)

SažetakGospodarenje šumama u Hrvatskoj ima tradiciju dužu od dvije stotine godina i obavlja se temeljem šumskogospodarskih planova. Svakih deset godina za sve se šume revidiraju prethodni, odnosno izrađuju novi šumskogospodarski planovi. Cilj ovog rada je dati pregled podataka o šumama na području Parka prirode „Kopački rit“ prikupljenih pri izradi trenutno važećih šumskogospodarskih planova. Šume i šumska zemljišta na području Parka nalaze se u gospodarskim jedinicama: „Kopačevske podunavske šume“; „Tikveške podunavske šume“ i „Dvorac-Siget“ na desnoj i gospodarskoj jedinici „Bačke šume“ na lijevoj obali Dunava. Svi podaci o šumama odnose se samo na površine na desnoj obali Dunava jer za površine na lijevoj obali u Hrvatskoj ne postoji važeći program gospodarenja. Od ukupno 15.330,31 ha obuhvaćenih programima gospodarenja, šumskim vrstama drveća i grmlja obraslo je 5.984,31 ha. Preostale površine razvrstane su kao neobraslo proizvodno (7.613,19 ha), neobraslo neproizvodno (230,16 ha) i neplodno (1.502,65 ha) zemljište. Od ukupne obrasle šumske površine, plavljenju je izloženo 71,1 % ili 4.253,08 ha, dok je nasipima zaštićeno preostalih 28,1 % ili 1.731,23 ha. Najzastupljenije šume na području Parka su sjemenjače vrbe, koje se nalaze na 1.666,31 ha ili 27,8 % obrasle površine. Zatim slijede sjemenjače domaćih topola s 1.140,48 ha (19,1 %), kulture vrba s 927,61 ha (15,5 %), sjemenjače hrasta lužnjaka sa 627,84 ha (10,5 %), sjemenjače poljskog jasena s 421,46 ha (7,0 %) obrasle površine. Preostala površina obrasla je sjemenjačama i panjačama američkog jasena i bagrema, kulturama crnog oraha, crne johe i euroameričke topole, te šikarama. Šumske su sastojine prostorno raspoređene u skladu s ekološkim uvjetima, u prvom redu dinamikom i intenzitetom plavljenja. Na području Posebnog zoološkog rezervata „Kopački rit“, koji je najizloženiji poplavnoj vodi, prevladavaju sjemenjače vrbe s udjelom od 56,8 %. Na nešto višem poplavnom području izvan rezervata prevladavaju sjemenjače domaćih topola s udjelom od 38,9 %, uz značajni udjel kultura vrba (26,2 %) i sjemenjača vrba (16,0 %). Na području branjenom od poplava prevladavaju sjemenjače hrasta lužnjaka

19

s udjelom od 35,0 %. Prema starosti, prevladavaju stare, zrele sastojine s udjelom 46,7 %. Udjel starih sastojina će se u budućnosti povećavati jer se iste zbog propisanih mjera zaštite prirode na najvećem dijelu površine neće pomlađivati. Srednjedobne sastojine (s udjelom 34,5 %) su dobro zastupljene. Mlade sastojine s ukupnim udjelom od 18,8 % su slabo zastupljene. Razlozi su izostanak obnove starih, zrelih sastojina, kao i stvaranja mladih sastojina prirodnim putem, što nije slučaj samo sa sastojinama vrbe na području rezervata.

Ključne riječi: Kopački rit, šume, gospodarenje, starost, pomlađivanje

20

Projekt DREAM (Danube River REsearch And Management) i moguće uključivanje Parka prirode „Kopački rit“

BOŠKO PRIBIČEVIĆ1, ALMIN ĐAPO1, TOŠA NINKOV2, SRĐAN KOLAKOVIĆ2

1Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, Zavod za geomatiku, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, (e-mail: bpribic@geof.hr)2Univerzitet u Novom Sadu, Fakultet tehničkih nauka, Departman za građevinarstvo i geodeziju, Trg Dositeja Obradovića 6, Novi Sad, Srbija (e-mail:ninkov.tosa@gmail.com).

SažetakDREAM Projekt (Danube River REsearch And Management) će pružiti okrilje i infrastrukturu za široki skup istraživačkih tema. Ove teme su međusobno povezane i pokrivaju nekoliko disciplina, od temeljnih istraživanja, koje su zastupljene kroz napredne hidrauličke laboratorije i sofisticiranim 3D modelima visoke računalne tehnologije, do primijenjenih istraživanja. Tu se planiraju obraditi terenski podatci za ublažavanje hidroloških ekstrema i poboljšanje postojećih situacija u režimu voda, sedimentnom režimu, riziku od poplava, problemu suša, revizija bio-inženjerskih mjera, obnova vodotoka i poplavnih ravnica, i sl. Sva relevantna sveučilišta i istraživačke institucije duž Dunava i pritoka u slivu su potencijalni partneri, u jakoj povezanosti s javnim i privatnim sektorom (ministarstva, regije, hidroelektrane, uprave za vode, nevladine organizacije, parkovi prirode...). Mreža Dunavskih istraživačkih ustanova bi trebala biti formirana u okviru Dunavske rektorske konferencije, CASEE mreže, ICPDR i uključiti akademije znanosti. U ovom radu prikazuju se istraživanja koja je moguće provesti u okviru DREAM projekta na širem području Parka prirode „Kopački rit“. Krajnji korisnik rezultata istraživanja koja bi provodili Sveučilište u Zagrebu i Univerzitet u Novom Sadu bila bi Javna ustanova „Park prirode Kopački rit“. Iz Republike Hrvatske su do sada u ovaj projekt uključeni Sveučilište u Zagrebu (PMF) i Sveučilište u Osijeku. Predložena su sljedeća glavna istraživanja: 1) nastavak geodinamičkih istraživanja na širem području Parka prirode „Kopački rit“ i Gornje Podunavlje (Republika Srbija) kako bi se detaljnije odredili recentni tektonski pokreti interdisciplinarnom analizom ocijenila njihova povezanost i utjecaj

21

na ugroženost temeljnog fenomena Parka prirode; 2) istraživanje Vemeljskog Dunavca primjenom niskofrekventne tehnologije geološkog dubinomjera kojima bi se odredile količine i prostorna distribucija sedimenata u Dunavcu; 3) istraživanje količina i kvalitete sedimenata u Dunavu i inundacijama i njihov utjecaj na plovne putove i ekologiju sustava u inundacijama, uz korištenje suvremene tehnologije za prikupljanje podataka (LIDAR za zrak, tlo i vodu; digitalni dubinomjeri; geološki dubinomjeri; georadarska tehnologija,...). Navedena istraživanja su prijavljena u Danube DREAM projekt u sklopu PA7 – Priority Area 7 (Knowledge Society).

Ključne riječi: Danube, DREAM, geodinamika, Vemeljski dunavac, geološki dubinomjer

22

Revitalizacija vodnih tijela i upravljanje vodnim režimom Parka prirode „Kopački rit“

IVAN RADELJAK, BRANIMIR BARAČ, ZDENKO TADIĆ

Hidroing d.o.o., Tadije Smičiklasa 1, 31000 Osijek (e-mail: ivanr@hidroing-os.hr)

SažetakIznimnu vrijednost Parka prirode „Kopački rit“ određuju prirodni poplavni događaji u području nastalom pod utjecajem dviju velikih rijeka, Dunava i Drave. Područje je pod neprekidnim utjecajem toka voda koje daju ritam stvaranja i razaranja na području Parka. Čovjek je svojom djelatnošću načinio bitne izmjene koje značajno utječu na mogućnost rijeka da ovaj prostor oblikuju isključivo silama prirode. Uočeni trendovi na promatranom području Parka ukazuju na potencijalno smanjenje retencijskog kapaciteta poplavnog područja, s čime je posredno povezano i smanjenje bioraznolikosti područja.Uvažavajući trendove morfoloških promjena na rijekama, kao i čovjekov utjecaj, vidljivo je da je dugoročno upitna opstojnost Parka prirode „Kopački rit“ u obliku u kakvom ga danas poznajemo. Zbog vidljivog trenda smanjenja močvarnih i vodenih površina na području Parka za trajanja malovodnih razdoblja rijeka Drave i Dunava te ubrzanih procesa povećanja šumskih površina na prostorima gdje su se nalazile trajne vodene površine u prošlosti, uočena je potreba izrade Plana upravljanja vodnim tijelima i vodnim režimom za potrebe revitalizacije i očuvanja cjelokupnog područja Parka. U dosadašnjoj praksi provođena su brojna istraživanja flore i faune Kopačkog rita, ali nisu nikada sustavno provođena istraživanja hidroloških i vodnih obilježja kao niti dinamika plavljenja, smanjenje područja pod vodom i stalna degradacija jezerskih površina rita (Bijelo jezero koje je nekada površinom dominiralo područjem). Ovaj rad je prilog očuvanja Parka u današnjem obliku provedbom sljedećih aktivnosti: snimanja geodetskog i hidrografskog stanja vodenih tijela i područja Parka prirode; uspostavu dugoročnog praćenja hidroloških i hidrauličkih parametara na glavnim vodnim tijelima Parka; izradu podloge za prijedlog mogućeg sustava upravljanja vodnim režimom na prirodno plavljenom području Parka prirode „Kopački rit“. Sustav praćenja i analiza u osnovi će se vezati uz mogućnost revitalizacije postojećih vodenih tijela

23

na području Parka te njihovo povezivanje s vodama Drave i Dunava. S obzirom na uočene negativne trendove rijeka Drave i Dunava, rad analizira i alternativne mogućnosti distribucije voda na području Parka u malovodnim razdobljima u cilju povezivanja vodnih tijela i osiguranja vodnosti.

Ključne riječi: Kopački rit, vodni režim, hidrološki parametri, upravljanje

24

NATURA 2000 vrsta vodenog kornjaša (Graphoderus bilineatus De Geer, 1774) u Parku prirode „Kopački rit“

NATAŠA TURIĆ, GORAN VIGNJEVIĆ, ENRIH MERDIĆ

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za biologiju, Cara Hadrijana 8a, 31000 Osijek (e-mail: nturic@biologija.unios.hr)

SažetakKornjaši koji najmanje jedan stadij životnog ciklusa provedu u vodi nazivamo vodenim kornjašima. Načinom života vezani su uz kopnena vodena staništa, a mnoge vrste zbog specifičnih zahtjeva prema staništu koriste se kao pokazatelji kvalitete vodenih ekosustava. Promjenom kvalitete staništa, neke od ovih vrsta danas su ugrožene te se nalaze na popisima ugroženih i zaštićenih vrsta (IUCN, NATURA 2000 i dr.). Predatorska vrsta vodenog kornjaša Graphoderus bilineatus je rijetka vrsta i pred izumiranjem skoro na području cijele Europe. Trenutno je vrsta navedena u Bernskoj konvenciji, Direktivi o staništima te i u IUCN-ovom Crvenom popisu kao osjetljiva vrsta (VU). Samo tri stara nalaza ove vrste poznata su prije 2005. godine u Hrvatskoj, kada je prvi recentni nalaz uzorkovan na poplavnom području Parka prirode Kopački rit. Na osnovi nalaza iz Kopačkog rita, provedeno je tijekom 2010. godine istraživanje kojim se utvrdila raširenost i nulto stanje vrste u Hrvatskoj. Ciljevi istraživanja su: provjeriti prisutnost vrste na području starih nalaza, istražiti prisutnosti vrste na novim potencijalnim područjima u kontinentalnoj Hrvatskoj (Kopački rit, Lonjsko polje, Spačvanski bazen), izrada modela povoljnosti staništa za vrstu i provjera točnosti modela na područjima visoke vjerojatnosti pojavljivanja vrste. Vrsta je uzorkovana u Kopačkom ritu, gdje već postoji recentni nalaz iz 2005. godine, ali je uzorkovana i u Lonjskom polju. Prema modelu povoljnosti staništa, vrsta je moguće šire rasprostranjena u kontinentalnoj Hrvatskoj na područjima kompleksa močvarnih i poplavnih staništa, međutim, potrebna su dodatna terenska istraživanja na područjima visoke vjerojatnosti pojavljivanja vrste kako bi se provjerila točnost modela. Nalazi vrste Graphoderus bilineatus su velika prirodna poplavna područja, koja imaju veliku vrijednost zbog očuvanosti staništa, s tim da su brojna znanstvena istraživanja dokazala da su to područja velike biološke raznolikosti. Daljnjim istraživanjima je potrebno uspostaviti redovni monitoring vrste na području novih nalaza i izraditi program za praćenje

25

stanja vrste na biogeografskoj razini, te smjernice za ocjenu statusa očuvanosti vrste prema članku 17. Direktive o staništima.

Ključne riječi: vodeni kornjaši, Graphoderus bilineatus, NATURA 2000, poplavna područja

26

Dreissena polymorpha, školjkaš Ponto-kaspijske regije u Parku prirode „Kopački rit“

JASNA VIDAKOVIĆ, MELITA MIHALJEVIĆ, DUBRAVKA ČERBA, FILIP STEVIĆ, TANJA ŽUNA PFEIFFER, DUBRAVKA ŠPOLJARIĆ, BARBARA VLAIČEVIĆ, IVANA TURKOVIĆ ČAKALIĆ

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za biologiju, Cara Hadrijana 8a, 31000 Osijek, (e-mail: javidako@inet.hr)

SažetakDreissena polymorpha (Pallas, 1771) (Bivalvia), školjkaš Ponto-kaspijske regije, još od 19. st. uspješno se širi vodama Europe, pa tako i Hrvatske. Vrsta je vrlo uspješna u širenju areala i razvijanju stabilnih zajednica, posebno na različitim tipovima čvrstih podloga. Jedan od ciljeva naših dugogodišnjih istraživanja flore i faune voda Parka prirode „Kopački rit“, bio je utvrđivanje prisutnosti i praćenje širenja invazivnih vrsta. Dreissena polymorpha je pronađena u sedimentu te u obraštaju na makrofitima i srušenim stablima. Iako u bentosu i fitofilnim zajednicama nije činila veći udio u pronađenoj fauni, utvrđena je u velikom broju na umjetnim podlogama (stakalca) uronjenim u vodu s ciljem praćenja dinamike naseljavanja i razvoja obraštaja. Ovaj školjkaš je uspješan kompetitor; hrani se procjeđivanjem i ima velik utjecaj na alge i cijanobakterije u stupcu vode, kao i na autotrofnu komponentu obraštaja. S obzirom na važnost obraštajnih zajednica kao izvora kisika, hrane te skloništa vodenim beskralježnjacima, ključno je proučiti međusobne odnose pojedinih komponenti obraštaja. Istraživanjima u 2008. godini, utvrđen je utjecaj prekomjerno razvijene zajednice Dreissena polymorpha na razvoj stabilne zajednice i prirodnu sukcesiju autotrofne komponente obraštaja te razvoj vrsta otpornih na disturbancije. Temperatura vode, dostupnost hrane te hidrološke promjene prepoznati su kao značajni čimbenici za razvoj zajednice ovog školjkaša. Praćenje prisutnosti i brojnosti populacija školjkaša Dreissena polymorpha kao potencijalne invazivne vrste važno je radi sprječavanja njenog mogućeg prekomjernog razvoja i negativnih utjecaja na očuvanje ravnoteže i biološku raznolikost ritskog ekosustava.

Ključne riječi: Dreissena polymorpha, invazivne vrste, poplavno područje, obraštaj

BILJEŠKE

BILJEŠKE

BILJEŠKE

BILJEŠKE

BILJEŠKE

BILJEŠKE