Razumijevanje sistema: Od Bertalanffyja do Ortege y Gasseta*

PrethodnopriopćenjeUDK[1:57]:168.4Bertalanffy,L.von[1:94]:168.4OrtegayGasset,J.

Primljeno16.9.2015.

NikolinaIrisFilipovićKomolačka16,HR–[email protected]

Razumijevanje sistema: Od Bertalanffyja do Ortege y Gasseta*

SažetakPočetak 20. stoljeća određen je dubokim potresanjem temelja na kojima je bilo sazdano svo znanje akumulirano tijekom prethodna tri stoljeća u okviru napretka znanosti i tehnike započetog u 17. stoljeću. Dva su imena, između ostalih, vrlo značajna za ovaj slijed događanja – Ludwig von Bertalanffy i José Ortega y Gasset. Kroz dvije različite perspektive ovaj rad pokazuje gotovo istovremena nastojanja dvojice znanstvenika, dvojice intelektualaca, koji su, uz pomoć mnogih svojih prethodnika (pa i suvremenika) koji su ih nadahnjivali, iznijeli teorije u mnogočemu različite od dominantnog svjetonazora epohe u kojoj su živjeli i stvarali. Zajednički je nazivnik Bertalanffyja i Ortege y Gasseta u okviru ovog rada pojam sistema, koji se nastoji ocrtati iz obje perspektive kako bi se u konačnici povukle paralele i uočile sličnosti (ali i različitosti) filozofske misli jednoga i drugoga. U okviru ovoga rada sistem je, u najširem smislu, princip po kojem se događa i odvija život, kod Bertalanffyja promatran primarno iz biološke perspektive, a kod Ortege y Gasseta iz one povijesne.

Ključneriječiznanost,filozofija,biologija,sistem,organičnost,perspektivizam,život,povijest,LudwigvonBertalanffy,JoséOrtegayGasset

Uvod

Pojamsistem (grč.sýstēma:udruživanje;cjelina)ufilozofijinijeništanovo.Koristi se jošodPlatona inastavljasekoristiti tijekomcijelepovijesti filo-zofijeidanas.Njegovajeupotrebaimalasvojemjestoiuprirodnojfilozofijikaoiumodernojznanosti.Takođerjeprisutanuprirodnimznanostimakaoiudruštvenimihumanističkim.Ipak,sistem,kakogarazumijevaLudwigvonBertalanffy,imasvojuvlastitupovijest,odkojećemodiopokušatirazotkritiuovomeradu.NajvećanovostBertalanffyjevogshvaćanjasistemaje»pridjev«kojijeon»otkrio«damupripadakadaseradioonomečimeseusvojimbio-loškimistraživanjimabavio,dakle,oživotuisvimoblicimakojimupripadaju.Takojesistemuovomsmislupostao»otvorenisistem«,paćeondasveonoštoježivozacijeloimatikarakteristikeotvorenogsistema(tomožebitiživotinja,biljka,čovjek,stanica,Zemlja,aunekomsmisluizajednicajedinki/pojedinacatedruštvo).Kojesutokarakteristikeištoihtakvimačini,jednajeodosnovnih

*Istraživanjapredstavljenauovomraduprove-denasuuokviruPotpore istraživanja»Poli-tičketemeufilozofijiOrtegeyGasseta«,brojHP022,voditeljdoc.dr.sc.TomislavKrznar,financiranoodstraneSveučilištauZagrebu.

Ovajječlanakizrađenusklopuznanstvenogprograma Znanstvenog centra izvrsnosti zaintegrativnu bioetiku, koji se ostvaruje priFilozofskomfakultetuSveučilištauZagrebukaoinstitucijinositeljiciCentra.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA140God.35(2015)Sv.4(687–698)

N.I.Filipović,Razumijevanjesistema:OdBertalanffyjadoOrtegeyGasseta688

temaovogarada,arazrađujeseunjegovomprvomdijelu.OnoštoBertalanffyusvomeradunijenidotaknuo,aštoJoséOrtegayGasset,možemoreći,cijelisvojživotrazvija,jestpitanjepovijestiinjenekonstitutivneulogeurazumije-vanju ljudskogaživota.Uovomesmislu, analizira senjegovonajznačajnijedjelovezanouzovopitanje,naime,esejPovijest kao sistem.Kakavjepaktosistemipočemujeznačajanzačovjeka,osnovnajetemadrugogadijelaovogarada.Uprvomedijelu,osimvećrečenog,opširnije jeopisanživotLudwigavonBertalanffyja,sposebnimnaglaskomnanjegovegodinestudiranjatera-nije radove koji su temeljni za uspostavljanje i razvijanje njegove teorije osistemima.Ovajdiozauzimaznačajanprostorradazbogtogašto,premaauto-ričinimsaznanjima,mnogiodovihbiografskihpodatakajošnisu»otkriveni«uokvirudomaćegfilozofskogdiskursatesuutomsmisluznačajnizaispravnorazumijevanjenjegoveidejeo(otvorenim)sistemimakojuseovdjeiznosi,kaoizapovezivanjeoveidejesradomiidejamaJoséaOrtegeyGasseta.

1.LudwigvonBertalanffy(1901.–1972.)

Život Ludwiga vonBertalanffyja protkan jemnogim teškim i konfliktnimdogađajimakojiostavljajugorakokusčitajućidetaljanprikazuizvrsnojknji-ziDavidaPouvreauaThe Dialectical Tragedy of the Concept of Wholeness: Ludwig von Bertalanffy’s Biography Revisited.1Jedanod razloga tomuza-sigurno je ičinjenicašto jeusvomživotnomvijekuproživioobasvjetskarata,isveonoštojesvakiodnjihznačiozaznanstveniikulturninapredaktogperioda.Pitanjenapretkaodnosiloseondadakakoinanjegovosobniiprofesionalniživot, sobziromda jebioznanstvenik, i todobar, svestran iizrazitopredanradu.Osimtoga,Bertalanffyjebioivrloambiciozan, takodajesjednestraneposjedovaogenij,asdrugevelikuželjudatajgenijpro-nađesvojemjestouovomsvijetu.Sjednejestranebiovrlokulturaniko-operativan,asdrugeinerijetkokonfliktan,koristoljubivi,moglobisereći,nesmotren.2 Ipak, njegovamu je upornost priskrbilamnoge dobre odnosesdrugimznanstvenicimaifilozofimasvogadoba,kaoimnogepozicijenarazniminstitucijama,štomujeomogućilodanjegoveidejeiotkrićapronađusvojputu svijet.Taj svijeton jevidiocjelovitim i,ponajprije,povezanimnasvimčovjekuznanimrazinama,arazlogzatozasigurnomožemonaćiusamimpočetcimanjegovihinteresa.

1.1. Obrazovanje i interesi

Pouvreau navodi kako je Bertalanffy još kao adolescent pokazivao veli-ko zanimanje za biologiju te je čak posjedovao svoj vlastiti laboratorij smikroskopom,gdje je proučavao svijet biljaka i životinja.Studentskego-dine (1920.–1926.)proveo jenadvasveučilišta,Sveučilištuu Innsbrucku(1920.–1924.) iSveučilištuuBeču (1924.–1926.),gdje jena svojojprvojgodinislušaokolegijeizbotanike,filozofije3ipovijestiumjetnosti,doksenarednetrigodineposvetioisključivostudijufilozofijeipovijestiumjetnos-ti.TijekomtogperiodaBertalanffy je takođerčitao iproučavaonjemačkeautorekojisusebavilimistikom,kaoštosuMeisterEckhart,NikolaKuzan-ski,ParacelsusiJakobBöhmeteGoetheiSchopenhauer(naosnovučegajenapisao i svojprvičlanak1923.godine), auživao je iu raduOswaldaSpenglera.StudiranjeuBečubilojemalomanjenadahnutoštosetičesa-mihkolegija te jeovdje sveukupno studirao sprekidima samodva seme-stra,pohađajućipovijestumjetnostiinjemačkuknjiževnostnaprvojgodinite isključivo filozofiju na drugoj. Što se ovogposljednjeg tiče, najviše je



vremenauložioslušajućikolegij»Filozofijarenesanseiracionalizma«kodprofesoraRobertaReiningeratekolegij»Logikaiepistemologija«kodpro-fesoraMoritzaSchlicka,podčijomćesupervizijomnapisatiiobranitisvojudoktorskudisertaciju.Za to vrijeme studija uBeču, navodiPouvreau,Bertalanffy je uspostavioodnosesčlanovimabiološkoginstitutaVivarium,kojije»bioorijentiranpre-mainterdisciplinarnimieksperimentalnimstudijimamorfogenetskihproble-ma koji napuštaju deskriptivnu i komparativnu biologiju u korist potragezakauzalnimobjašnjenjima«,4ausvojimosnovnimpostavkamanaglašenosuprotstavljenonimdarvinističkim ineo-darvinističkim.»Njegovoosnov-nostajalištejedaorganizammorabitishvaćenkaosistemkojiuspostavljaaktivan odnos sa svojomokolinom, i damorfogeneza treba biti shvaćenakao produkt epigenetskih procesa.«5 Značajna ličnost na tom institutu zaBertalanffyjabiojebiologPaulA.Weiss(1898.–1989.),skojimjeutovri-jemevrločestoraspravljaoosamojidejisistema,kaoinjegovojteorijskojipraktičnojprimjeniubiologiji.Weissusvojojdoktorskojdisertacijiiz1922.ocrtavaopćuteorijuorganiziranihsistema,začijuosnovnuidejumnogodu-guje »Gestalt teoriji« razvijenoj u Njemačkoj na Psihološkom institutu uBerlinu.6

1

U uvodu ovog djela Pouvreau objašnjavakako je ovo prva biografija o Ludwigu vonBertalanffyju koja uključuje dodatne mate-rijale (članke, pisma, razgovore), koji su unesretnom slijedu povijesnih događaja, svedo ovog njegovog istraživanja i poduhvata,biliizgubljeni,akojiosiguravajuobjektivni-jiprikazBertalanffyjevogživotaodonihdosadanapisanih(pretežitouoblikudoktorskihdisertacija,sprvomtakvomizrađenom1979.godine).Usp.Pouvreau,David:The Dialectical Tragedy of the Concept of Wholeness: Ludwig von Bertalanffy’s Biography Revisited,ISCEPublishing,USA,2009.

2

Sobziromnaovoposljednje,bitnojespome-nutinjegovuvezusnacional-socijalističkomNjemačkom za vrijeme II. svjetskog rata.Kulminacijaoveveze razvilase1941.godi-ne,kadjeBertalanffyučasopisuDer Biologe,službenomglasilunacional-socijalističkebio-logije, objavio članakukojemsvojaotkrićavezanauzorganizmičkukoncepcijukojuraz-vija u svojoj biologiji eksplicitno vezuje uznacional-socijalistički svjetonazor, otvorenogaopravdavajući, pa čak i zagovarajući. »UovomčlankuBertalanffypokušavapredstavi-ti‘organizmičku’biologijukaoujednoiizraziznanstvenoopravdanjenacional-socijalistič-kevizijesvijeta.Oneksplicitnopovezujesvojkoncept hijerarhijskog reda s fašizmom, po-zdravljajućisuvremeniprekids‘atomističkimkoncepcijamadržaveidruštva’ukorist‘bio-loške’koncepcijekoja‘prepoznajecjelovitostživota i ljudi’ i ‘zadovoljava nadu’ takvogprekida,kojegjezagovaraood1928.nadaljeusvojojknjiziKritische Theorie der Formbildung.«Pouvreau,D.:The Dialectical Trage

dy of the Concept of Wholeness: Ludwig von Bertalanffy’s Biography Revisited,str.73.Ipak,bitnojenaglasitikakojeovobilajednaodsveukupnodvijerasističkeizjaveuslužbe-nimpublikacijama,kojimase,kakoje jasnoizostalihdetaljanjegovogživota tog razdo-blja,višepokušavaodomoćipozicijekojaćemuomogućitiradnomjesto(sobziromdajeu tom trenutku imaovećblizu40godina, ajošnijeimaostabilnozaposlenje)negoštojetimeizražavaosvojaosobnauvjerenja.Tako-đer,urazdobljunakonrata,zavrijemedena-cifikacije, pokušao je prethodna nastojanjaopovrgnuti,odnosnoopravdatinuždom.

3

»Štosetičenjegovefilozofskeizobrazbe,onase odvila s Franzom Hillebrandom (1863.–1926.)izlogike,teorijeznanjaipsihologije;isAlfredomKastilom(1874.–.1950)izfilozo-fijereligijeimetafizike–obafilozofaizškoleFranza Brentana (1838.–1917.).« Pouvreau,D.: The Dialectical Tragedy of the Concept of Wholeness: Ludwig von Bertalanffy’s Biography Revisited,str.19.

4

Isto,str.22.

5

Isto,str.23.

6

U sklopu ovog Instituta djelovao je i Wolf-gang Köhler (1887.–1967.), u ovom razdo-bljuinjegovdirektor,kojijenastojaoproširiti»njegovdjelokrugizvanpsihologijeusmjerusistemologije– izrazkoji je skovao1927.–uspostavljajućiopćesistemičkeprincipekojibisemogliprimijenitinapsihologijujednakokaoinafizikuibiologiju.«Ibid.



Bertalanffyje1.ožujka1926.obraniosvojudoktorskudisertacijupodnaslo-vomFechner und das Problem der Integrationen höherer Ordnung – Ein Versuch zur induktiven Metaphysic,ukojojjezacrtaoosnovnesmjernicesvojesistemičke7misli,kojajepolakosazrijevaladonosećisvevišeplodovakakosunjegovživotikarijeraodmicali.

1.2. Rani radovi

Većinanjegovihradovausamompočetkunakondisertacijebilajeposvećenafilozofiji,uključujućiinjegovuprvuknjigu,objavljenu1928.godine,posve-ćenukardinaluNikoliKuzanskom,kojimujeiudaljnjemraduostaovelikainspiracija.PrviobjavljeniradnapodručjubiologijeBertalanffydonosiistegodinepodnaslovomKritische Theorie der Formbildung (engleskinaslov:Modern Theories of Development),dajućiprvenstvenouvoduteorijskubio-logiju:

»Razrješenjetrenutnogkritičnogstanjabiologijestogamožejedinobiti traženouteorijskomrazjašnjenju.Teorijskomišljenjemorabitiprepoznatokaoneophodansastavnidioznanosti.«8

Također,Bertalanffy u ovom radu razvija svoje stajalište kako je osnovnosvojstvoživihbićanjihovaorganizacija(zarazlikuod»atomističkog«pristu-paklasičneznanosti,kojanaglasakstavljanapojedinačnedijeloveorganizmakaokonstitutivnezashvaćanjeorganizmaucjelini),teshodnotomeisvoju»organizmičku«filozofiju(aibiologiju),gdjesuočitinjegovinaporida(po-novno)uspostaviodnosizmeđuznanostiimetafizike.Ovaćeorganizmičkakoncepcijakasnijepolučitiiosnovunjegovogznanstvenognastojanja,općuteorijuosistemima.Pouvreaunaglašavakako

»Kritische Theorie der Formbildung ipaknijeograničenanaepistemološkarazmatranja.Ra-dikalna kritika dominacije ‘atomističkog’, determinističkog i redukcionističkog – ukratko,‘mehanicističkog’–pristupaorganizmuodredilajezaBertalanffyjasamoneophodantrenutak,svakakoesencijalan,općenitereorijentacijesvjetonazorakojapogađanesamobiologijuizna-nostucjelini,negotakođerikulturu.ZaBertalanffyja,kojijesmatraodajesvaznanostnužnospecifičnainkarnacijaodređenogsvjetonazora,kritika‘mehanicizma’ujednojenužnotakođerikritika‘atomiziranog’i‘mehaniziranog’društva.«9

Većpremaoveprvedvijeknjige,uključujućiitreću,objavljenu1930.godinepodnaslovomLebenswissenschaft und Bildung(engleskinaslov:Life Science and Education),ukojojjošjasnijenegouprijašnjimradovimanaglašavavažnostbiologijezasuvremenuznanostalijednakotakoikulturu,možesenaslutitiinterdisciplinarnikarakternjegovogistraživanjaiznanstvenogpro-mišljanja.UdaljnjemraduBertalanffyseposvećujeistraživanjuidefiniranjuteorijskebiologijetejetako1932.godineobjavljenanjegovaknjigaTheoretische Biologie(engleskinaslov:Theoretical Biology).OviprviBertalanffyjeviradoviznačajnisuzaovajradutolikoštoprikazujunjegovanajranijanastojanjakojavrlojasnocirkulirajuokopodručjabiolo-gije, kakoveć i vidimoprema tri odukupno četiri naslovanjegovihprvihobjavljenihknjiga.OvajslijeddogađajapredstavljaBertalanffyjevetemelje,koji subiliodlučujućizakonačansmjerkojim jekrenuo.Taj smjerdoveogajenaputopćeteorijeosistemima,kojananekinačinpredstavljakrununjegovogznanstvenogiprofesionalnogdjelovanja.Institucionalizirajućiovuteoriju1954.godineuorganizacijupočetnonazvanuDruštvozaunapređiva-njeopćeteorijeosistemima(Society for the Advancement of General Systems Theory),10Bertalanffyjedoživiosvuslatkoćusvojihprijašnjihnaporadoživ-ljenihtijekomuspostavljanjakorespondencijasraznimznanstvenicima,pro-



nalaženjaznanstvenihnamještenjatenastojanjaokoartikulacijeiafirmacijesvojihznanstveno-filozofskihradova.

1.3. Opća teorija o sistemima

Općateorijaosistemimaposvojojosnovnojforminitijesamoteorija,nitisamoznanstvenametoda,većjeijednoidrugo.Teorija11jeutolikoštoobjaš-njava i usmjerava osnovne uvide i spoznaje dobivene promatranjem razli-čitih vidova stvarnosti, u ovom slučaju različitih sistema (živih i neživih).Znanstvena jemetodautolikoštoseusvojimteorijskimnastojanjimavodispoznajamadobivenimeksperimentimailogičko-matematičkimanalizamaurazličitim»odjeljcima«suvremeneznanosti.Upravosuovi»odjeljci«onoštoOpćateorijaosistemimanastojinadići,»unificirajući«suvremenufragmen-tiranuznanostuonoštosedanasnazivasistemskom znanošću.12Osnovazaovajambiciozanpoduhvatbilajesuradnjaznanstvenikakakoprirodnihtakoihumanističkihidruštvenihznanosti,kaoštosuekonomistKennethE.Boul-ding,matematičarAnatolRapoport,neurofiziologRalphW.Gerardtebiologi filozofLudwig vonBertalanffy, između ostalih.Djelokrug i dosegOpćeteorijeosistemimaširokjeipozamašan,aovdjećemose,jernamprostornedozvoljavadrugačije,osvrnutinaBertalanffyjevdoprinosovojteoriji.

1.3.1. Život kao otvoreni sistem

JednoodprvihBertalanffyjevihznanstvenihiteorijskihostvarenjabilajevećspomenuta »organizmička biologija« i »organizmička filozofija«, koja je iukasnijimnjegovimradovima i razvijanju idejabilanezaobilaznapostaja.Njenaosnovnaidejakrijeseusljedećemobjašnjenju:

»Zadatakbiologijeje,prematome,uspostavitizakonekojiupravljajuredomiorganizacijomuokvirimaživoga.Štoviše,kakoćemovidjetiubrzo,ovizakonićebitiistraženinasvimrazinamabiološkeorganizacije–nafizičko-kemijskojrazini,narazinistaniceivišestaničneorganizacije,inapokonnarazinizajednicakojesesastojeodmnogopojedinačnihorganizama.«13

7

Prevedenopremaeng.systemic,pouzorunaeng.organismic,kojiseuovomraduprevodikao‘organizmički’.

8

Bertalanffy,Ludwigvon:Modern Theories of Development,OxfordUniversityPress,Lon-don,1933.,str.4.

9

Pouvreau, D.: The Dialectical Tragedy of the Concept of Wholeness: Ludwig von Bertalanffy’s Biography Revisited,str.29.

10

Višeosamojpovijestiiokolnostimanastankaovogdruštva,teključnimznanstvenicimave-zanimuznjegovoutemeljenjeusp.autoričinčlanakFilipović,Nikolina:»Promjenaznan-stveneslikesvijetaukontekstuopćeteorijeosistemima«,Nova prisutnost,god.12(2014)br.3,str.401–411.Napomena:zanazivdruštva(Society for the Advancement of General Systems Theory)tre-baseoslanjatinaovajčlanak,osvježennovimuvidima,dobivenimapremabiografijiD.Po-

uvreaua,The Dialectical Tragedy of the Concept of Wholeness: Ludwig von Bertalanffy’s Biography Revisited

11

»Teorijanije samo rezultat poopćavanjapo-jedinačnih stanja stvari nego je prije sveganadilaženje podataka, opažanja i iskustava.Teorijaspomoćutranscendiranja,apstrahira-njaiidealiziranjapostižeobilježjeopćenitosti,kojetrebarazlikovatiodempirijskogapoop-ćavanja.«Filozofski leksikon,LeksikografskizavodMiroslavKrleža,Zagreb,2012.

12

Zavišedetaljaosistemskimznanostimavidimrežnu stranicu organizacije international Society for the Systems Sciences (ISSS):http://isss.org/world/.

13

Bertalanffy, Ludwig von:Problems of Life: An Evaluation of Modern Biological and Scientific Thought, Martino Publishing, USA,2014.,str.15.



OvajzadatakBertalanffyjesavjesnoispunioitogajedovelodoobjašnjenjaživogorganizmakaootvorenogsistema,14čijajeprvaiosnovnakarakteristi-kasamoregulacija(ilisamoorganizacija).

»Svakiživućiorganizamjeuosnoviotvorenisistem.Onodržavasamogasebe,uneprestanompritjecanjuiotjecanju,izgrađivanjuirazgrađivanjusastavnihdijelova,nikadbivajući,dokgodježiv,ustanjukemijskei termodinamičkeravnoteže,većodržavanutakozvanojdinamičkojravnoteži(eng.steady state,op.a.)kojaserazlikujeodovogposljednjeg.«15

TimeBertalanffydarvinističkuteorijučininedostatnompokazujućikakosuzaproceseevolucijejednakoznačajnekarakteristikeimanentnesamomorga-nizmukaoionekojesenalazeunjegovojokolini.»Živiorganizamjehijerar-hijskiporedakotvorenihsistemakojisamogsebeodržavauizmjenisastavnihdijelovaposredstvomsvojihsistemskihstanja.«16

Sobziromdajeupitanjimaživogaprimaranproceskojiseodvijausamomorganizmu–koncept»primarneaktivnosti«kaosuprotstavljenprocesu»pri-marnereaktivnosti«–dokuistovrijemeonkaotakavpostojijedinoiisključi-vouodređenojokolini,takovišenemožemogajitinadu,smatraBertalanffy,da ćemo spoznati ultimativnu stvarnost spoznavši najmanji sastavni dio testvarnosti(štojeunjegovovrijemebiladominantnatendencija,kakofizikeikemije,takoibiologije,nasvimnjenimpodručjima),većjeonasakrivenau cjelini relacija i procesakoji seodvijajuna svim razinama.Na toj točkikompleksnostivišenepostoje,akosuikadaipostojali,jednostavniodgovori.Život, u onom biološkom smislu kojim seBertalanffy ovdje bavi, počinjeobilovatikarakteristikamakojeseprelijevajuuvrijednostiteumjestoposje-dovanjastatičnihsvojstava,»oživljava«udinamičnojmeđuigri»svegaštosemiče«,odstanice,padobiocenoze.Bertalanffyjeusvomraduvođentežnjomzacjelovitošću,kojasepomaljaizsvakogkutaizkojegjegledao,dokseniujednomnepokazujeusvompunomsvjetlu.Unatočtome(ilibašzbogtoga)izbjegavaupastiurelativizam,tvrdećikako»‘cjelovitost’ raspršujesamusebenasvakiodsvojihdijelova ičovjek,napose,možedjelomičnonaslutitiistinekojetranscendirajunjegovebiološkeikulturneodrednicekroznjegovemodele«.17Sobziromnaovemodele,Berta-lanffyrazvijapozicijukojunazivaperspektivizam,akojuje,kakonavodiPou-vreau,razviojošukasnim1920-imgodinamanakončitanjaradovaSpengleraiUexküllateraznihneo-kantovskihautora,suprotstavljajućisetimeempirizmuiracionalizmu.Ovajperspektivizamontemeljinauvidimakakojesvakoljudskoznanjeograničenoodređenimmodelomkojegsekoristipripromatranjuiistra-živanjustvarnosti,jerupravotajmodelnužno,dakle,imasvojaograničenja.UpravoOpćomteorijomosistemimaBertalanffy(usuradnjismnogimdru-gimznanstvenicima,odkojihsunekinavedeniranijeutekstu)želidatijedanširokimodel, obuhvatniji od onih razvijenih do tada, institucionalizirajućionoštojetadabilo»uzraku«,svjeromdasudjelujeustvaranjunoveepohetvrdećida»misudjelujemounečemuštojevjerojatnonajobuhvatnijenasto-janjedosadapoduzeto,dasedostignesintezaznanstvenogaznanja«.18

UskladusovimznanstvenimznanjemBertalanffyupozorava,nastavljajućisenadefinicijuživogorganizma(vidjetigore,fusnotabroj17):

»Ovadefinicijasvakakonijeiscrpljujuća.Onazanemarujetrećeobilježjebitnozaživesisteme,naime, njihov povijesni karakter. S ovim ograđivanjem,međutim, ona odgovara zahtjevimapotrebnimaznanstvenomdefiniranju.«19

Stogaćemoupitanjimapovijesti,aostajućinapitanjimasistemaiživota,po-segnutizadrugimznanstvenikomfilozofomkojijenaovapitanjačitavsvojživotnastojaoodgovoriti.



2.JoséOrtegayGasset(1883.–1955.)

OrtegayGassetje,kadabismogovorilirječnikomklasičneznanosti,nastaviotamogdjejeBertalanffystao.KadabismopakgovorilirječnikomOrtegeyGasseta,reklibismodajeonpotpunozavršiotamogdjejeBertalanffystao,i počeo sasvim iznova, na potpuno drugačijim osnovama.U stvarnosti, nijednoodtoganijeupotpunostiprihvatljivo,sobziromdaOrtegayGasset,posvemusudeći,nijeuopćepoznavaoradLudwigavonBertalanffyja,iakojeimaonekasličnauvjerenjakaoion,advojicasuseivrlosličnoizražavala,samopolazećiizdrugeperspektive.DokjeBertalanffyjevosnovnidoprinos,kakosmovidjeli,ostvarennapod-ručjubiologije,dakleprirodnihznanosti,JoséOrtegayGassetsvojježivotposvetiofilozofiji isvojaostvarenja,prematome,postigaouokviruhuma-nističkih i društvenih znanosti baveći se, osim filozofijom,novinarstvom ipolitikom,pišućijednakoesejekaoistručneradove.OrtegayGassetistinskijesvjedoksvogavremena,nesamosvojimživotomiaktivnimsvjedočenjemokolnostiukojimaježiviovećisvojomfilozofskommišlju.MnogesuvećknjigeoOrtegiyGassetunapisane,kakotvrdiJohnT.Graham,ujošjednojtakvojknjizinaslovaA Pragmatist Philosophy of Life in Ortega y Gasset,aovdjenećemoocrtavatinjegov»sveobuhvatnisistemmisli«,20veććemogasedotaknutiuonimtočkamarelevantnimzanjegovonajznačajnijedjelokadseradiofilozofijipovijestii»povijesnomumu«,naime,zaesej»Povijestkaosistem«.FilozofskisistemOrtegeyGasseta,navodiGraham,specifičanjeukontekstufilozofije jernepredstavljazaokruženucjelinu,većkonstantnozbivanje,usredinikojegasenalazinjegovosobniživot,njegovapovijest,njegovosta-jalište.Mnogibi,pamoždaionsam,zamjerilinjegovufilozofskumisaona-zvatisistemom,iOrtegayGassetnikadajenijeprikazaokaotakvu(jedanodrazlogajeitajštosufilozofskisistemiunjegovodobabilisuvišezatvoreni

14

Otvorenisistemisuradikalnosuprotstavljenizatvorenim sistemima, koji su obično pred-met istraživanja klasične fizike, a koji zbogPrvogzakonatermodinamikepostižutermo-dinamičkuravnotežu,kojapovećavaentropi-ju dotičnog sistema, uzrokujući u konačnicinjegovusmrt,dokseotvorenisistemiodrža-vajustabilnimaustanjimadalekood ravno-teže, održavajući tzv. dinamičku ravnotežu(eng.steady state).

15

Bertalanffy, Ludwig von: General System Theory: Foundations, Development, Applications,GeorgeBraziller,NewYork,1968.,str.39

16

Bertalanffy,L.von:Problems of Life,str.129.

17

Pouvreau, D.: The Dialectical Tragedy of the Concept of Wholeness: Ludwig von Bertalanffy’s Biography Revisited,str.140.

18

Bertalanffy,L.von:General System Theory,str.9.

19

Bertalanffy, L. von: Problems of Life, str.129.

20

UspomenutojknjiziJohnT.GrahamdetaljnorazrađujesvojuosnovnumisaoofilozofskomsistemuOrtegeyGassetakaoonomukojisemožepodvestipodzajedničkinazivfilozofija života, koja je već imala svoje prethodnike(Schlegel,KierkegaardiNietzsche,akasnije,premastudijiDie Lebensphilosophieiz1958.njemačkog filozofa O. F. Böllnowa, kakonavodiGraham,iBergson,Dilthey,Simmel,Scheler i,napokon,OrtegayGasset, svedopojaveegzistencijalističkefilozofije,nakojujeovaočitoimalavelikutjecaj),akojojsamOrtegayGassetnije»volio«pripadati.»Na-kon1934.,Orteganijenastaviojavnovezivatisvojanastojanjadaobjasniživotdualističkiiracionalistički s naslovnim imenom ‘filozo-fijaživota’.«Graham,JohnT.:A Pragmatist Philosophy of Life in Ortega y Gasset,Uni-versity of Missouri Press, Columbia, MO,1994.,str.343.



ijednostrani,atosekosilosnjegovimuvjerenjemotomeštojefilozofijaištoježivot).Međutim,Grahamuspomenutojknjizivrloiscrpnoipedantno»dokazuje«sistematičnostnjegovemisli.SistemOrtegeyGassetaje,prematome,otvorenisistem:»Ičitavsistemjenezavršennakraju,kao‘otvoreni’sistemkojisenamjerava‘nastaviti’.«21OvojesasvimuskladusuvjerenjimaOrtegeyGasseta:

»Zanjega,mišljenjejecjeloživotniprojektkonstantnograstaiprilagodbe.ZarazlikuodHegelailiComtea,onjesmatraosvoju,isvakudrugufilozofiju,kaovezanuuzvrijeme,nikadapsolut-nu,inikadzavršenudoklegodživotnijezavršio.«22

Upravose izovihriječinazireosnovanjegovefilozofije,naime,život, i tokaotemeljnastvarnost,kaoonoizčegasvepočinjeibezčeganičegadrugognema.OvimeOrtegayGassetradikalnozaokrećeusmjerudotadanepozna-tom(slijedećiipakuvelikeDiltheya),skrećućisputapopločenogpojmovimakaoštosubitak(pa i tu-bitak) isvijest,ujedno takođerskrećućipažnjunajedinstvenost,sudbonosnost, ikompleksnostživota.Takoonumuvijekve-zujeuzkonkretanživot,noistotakoiuzkonkretneokolnostikojetajživotoblikuju,izražavajućiovoprvokao»vitalnium«,aovoposljednjekao»po-vijesnium«,kojipakizovogprvogproistječe.Ovaj»dualizam«onnaziva»radikalnaujedinjenadualnost«,kojaprožimačitavunjegovumisao:

»Orteginaontologijabilajedualnakao‘jaiokolnost’;njegovaepistemologijabilajedualnakaovitalniumipovijesnium.Njegovnaglasaknaujedinjenosti,međutim,biojejoškarakteristič-niji–nesamokaoživotkojiobuhvaćačovjekaisvijetvećikao‘jedinstvoonogaznatiibiti’.Ujedinjenost i dualnost(iličakpluralnost)sukarakteristikekojesurazdvojilenjegovufilozofijuživotaodsvihdrugihiučinilejejedinstvenom…«23

IakojeOrtegayGassetuovomsmisluuokvirimafilozofijezaistabiojedin-stven,ipakjeonmnogazapažanjaodobuivremenuukojemježiviodijeliosasvojimsuvremenicima,štonapodručjufilozofije,štonapodručjuprirod-nihidruštvenihznanosti.JedanodtihsuvremenikasvakakojeiLudwigvonBertalanffy.Onoštojezajedničkoovojdvojicivelikihmisliocaiplodnihpi-sacajestkritikadobakojemsuisamipripadali,akojajeumnogomeslična.DokjeBertalanffyoštricusvoje(konstruktivne)kritikeprvenstvenousmjeriopremapodručjubiologije,nastojećiobjasnitiživot izperspektive»organiz-mičkekoncepcije«,kritikaOrtegeyGassetausmjerenajenapodručjefilozo-fijekojujeondosada,proučivšičitavunjezinupovijest,smatraoočiglednoneplodnomtejekaosuprotnosttomepostavioživotutemeljebilokakveuop-ćemogućefilozofije.Upravojeovaidejausredištuprverečenicenjegovogeseja»Povijestkaosistem«.24

2.1. Povijest kao sistem

Filozofija je zaOrteguyGasseta više nešto što se nekimau životudogo-dinegoneštoštosvatkotkopoželimožekrozživot»izgraditi«.Toštojeusredištunjegovemisliupravoživotobjašnjavanjegovouvjerenjekakosuupovijestifilozofijemnogipotpunopromašilismisao,ilibaremnisupogodiliusredištesmisla,atojeondaisto.Filozofija,prematome,nemožebitidovršenizatvorensistem,kaoštoniživotnikada,dokgodtraje,nemožebititakav,kolikogod tajsistemproširiosvojegranice.Onamorabitiotvorensistem,čija jeosnovnapretpostavka individualan,sasvimosobanživot.Ovajživotsatkanjeprvenstvenooduvjerenjakoja

»…dokimnedostajeartikulacijesalogičkogilistrogointelektualnogstajališta,ipakposjedujuvitalnuartikulaciju,onifunkcionirajukaouvjerenjapočivajućijedninadrugima,kombinirajući



sejednisdrugimatvorećicjelinu:ukratko,onaseuvijekpredstavljajukaopripadniciorganiz-ma,strukture.«25

Lakojeizovogashvatitikakoonajtkoihimateškomožeuvjerenjakontroli-rati,jošmanjeposjedovati,iakoonautemeljuodređujuživotkakavćenetkoproživjeti,prematomeifilozofijukakvućefilozofzasnovati.Kakoobjasnitiovotemeljnoodređenječovjeka(dakle,život)kojeonsâmnemaukontroli,kaoštonekontroliranionoodčegajetajživotprimarnosatkan,jer»umjestodadržimosvojauvjerenja,mijesmoona«?26

OrtegayGassetnaovopitanjeodgovarapovijesnimumom,pokazujućikakoonupravonužnoproizlaziizovogtemelja,izživota,izvitalnoguma.Čovjekživiuvremenu,onjesnjimeslijepljenkaokožastijelom,kao»jasokolnosti-ma«.Povijest je, prema tome, kao osnovni derivat vremena, kao onopro-življeno,ključnazaspoznaju,uopćezamogućnost(pro)življenogaživotaizkojegaovaspoznajatekmožeproizaći.ZaOrteguyGassetaprirodneznano-stinisumoglerećibašništaočovjeku.Znanostse,premanjemu,kaorazumuglavnomsvodinafizičko-matematičkuznanost,pričemubiologijazanjomkaska, ne doprinoseći i ne ističući se ni po čemuposebnomniti ključnomzačovjeka.Štoviše,onsmatradajenjihovovrijeme,kadseradiočovjeku,»prošlo«,adaknjemunikadanijenidošlo:

»Fizičkaznanostnemožebacitisvjetlonaljudskielement.Vrlodobro.Ovojednostavnoznačidasemoramoosloboditi,radikalnoosloboditi,odfizičkog,prirodnogpristupaljudskomele-mentu.Prihvatimoumjestotogaovousvojnjegovojspontanosti,baškaoštogavidimoinaila-zimo na njega.Drugim riječima, krah fizičkog uma ostavlja put čistim za vitalni, povijesnium.«27

MalojerećidaseBertalanffysovimenebi(baremneupotpunosti)složio.Ipak,onjeuvremenudošaomalokasnijeodOrtegeyGassetaitihjedva-desetakgodinabiloključnodasebiologijarazvijekaoznanostodvojenaodklasične,njutnovskefiziketerazvijekompleksnijeshvaćanježivihorganiza-ma,patimeiživotaopćenito.TosenajprijemanifestiralokaoorganizmičkabiologijaaondaifilozofijauBertalanffyjevimranimradovimaiz1920-ihi1930-ihgodina,štojepakdovelodoopćeteorijeosistemimau1950-ima,kakojegorenavedeno.Iakojeesej»Povijestkaosistem«nastaosredinom1930-ih,otprilikeuvrijemeBertalanffyjeve»organizmičkefaze«,toipaknijebilodovoljnodaOrtegayGassetrazvijedrugačijauvjerenjakadajeriječoznanostimaopćenito,abiologijinapose.Zarazliku,dakle,odBertalanffyja,kojijeosnovnespoznajenapodručjubiologije,ukontekstuotvorenihsiste-ma,smatraoključnimazaznanstvenorazumijevanježivota,atimečovjeka,

21

Isto,str.22.

22

Isto.

23

Graham, J. T.: A Pragmatist Philosophy of Life in Ortega y Gasset,str.346.

24

»Ljudskiživotjeneobičnarealnostuveziko-jegajeprvastvarkojasetrebarećitadajeontemeljnarealnost,usmisludanjemumoramopripisatisvedruge,sobziromdasesvedruge,djelatneilivjerojatne,morajunaovajilionaj

načinpojavitiunutarnjega.«OrtegayGasset,José:History as a System and Other Essays toward a Philosophy of History,W.W.Nor-ton&Company,NewYork–London,1961.,str.165.

25

Isto,str.167.

26

Isto,str.174.

27

Isto,str.183.



paidruštva,OrtegayGassetje»odustao«odznanosti28teključnomutomsmisluvidiopovijest.

»Uovoj inicijalnoj neograničenostimogućnosti koja karakterizira onoga koji nema prirode,ističesesamojednanepromjenjiva,pre-uspostavljena,idanalinijakojomonmožecrtatisvojput,samojednagranica:prošlost.Eksperimentikojejevećpoduzeosasvojimživotom,sužava-jučovjekovubudućnost.Akoneznamoštoćeonbiti,znamoštonećebiti.Čovjek živi određen prošlošću. Čovjek, riječju, nema prirode; ono što ima je… prošlost.«29

Ovaj»historicizam«,kojitakolakoizazivaosjećajnesigurnostikaorezultatkrajnjepromjenjivosti,moždaibezumnosti,OrtegayGassetbraniobjašnje-njemkakoovapromjenjivostnestojisamazasebe(utombislučajuupravopala,nebivajućivišeosnovnimdijelomživotakaotemeljnerealnosti),većpredstavljasvojevrstanpreduvjetzaonoštosmatraneodvojivimodživota,naime,progres kojibezovekonstantnepromjenjivostinebibiomoguć.Ovojeupravotemeljnozaživot,ukolikoganeželimo(izg)ubitiu»nepromjenji-vombitku«,»beskonačnomumu«,»nepomičnompra-počelu«.Takoopasnostodrelativizma,nakojuupozoravaGrahamdasečestopripisujehistoricizmu,OrtegayGassetotklanjatvrdećida»promjenjivostanjeimatakosvojuonto-loškuvrijednostičar«.30

Nije li ova krajnja otvorenost života i njegova »izloženost« progresu poduvjetima konstantne promjenjivosti upravo ono na što ukazujeBertalanffykadgovorioživomorganizmukaootvorenomsistemu?OdgovaramomišljuOrtegeyGasseta:

»Povijest je sistem, sistem ljudskih iskustava povezanih u jedan, nepromjenjiv lanac. Stoganištanemožebitijasnoupovijestidoksvenijejasno.(…)Povijestjesistematičnaznanosttetemeljnerealnosti,mogživota.Onajestogaznanostsadašnjostiunajsnažnijeminajkonkretni-jemsmisluriječi.(…)Prošlostsamja–podčimemislim,mojživot.«31

Naovajcitatpakodgovaramonovimpitanjem:kolikojemogućeusporeditipovijestibiologijukadajeriječorazumijevanjučovjeka?Vjerojatnodoonemjereukojojijednaidruga,unastojanjudatoučine(razumijučovjeka),do-lazedoidejesistema,itoonogotvorenog,nepredvidivog,možemoslobodnoreći,neukrotivog.

Zaključak

Iakonadvijerazličitestrane,BertalanffyiOrtegayGassetutemeljusuisto-mišljenici.DajeOrtegayGassetpoznavaoBertalanffyjevrad(kakoranitakoionajkasniji),zasigurnonebitakononšalantnoodbaciočitavuznanostkaopotpunonesposobnu ineplodnukadseradiopitanjimaživota. Ipak,on jujeodbacio jeronauistinuunjegovovrijemenijebila sposobnaodgovoritinatapitanja,jednakokaoštotonizaBertalanffyjanijebilaustanjuučiniti.JedinajerazlikautomeštojeOrtegayGassetokrenuoleđai,»opravšiodtogaruke«,nastaviodaljeputemfilozofijeipovijesti,dokjeBertalanffyisto»uzeousvojeruke«te,podpovoljnimokolnostimaštojeosimfilozofombioibiologom,dopriniourazvojutadašnjeznanostiusmjerukojijeobećavaojedinstvorazličitihznanstvenihpravaca.Sdrugestrane,OrtegayGassetpo-zabavio seonime štopakBertalanffynijeni dotaknuo,naime,poviješću32kaokonstitutivnomkadseradioljudskomelementu.KolikojeBertalanffyusvomeradudotaknuoovajelement,akolikoOrtegayGasset,ostajedapro-sudimoubudućimradovima.KaonaznakuspomenimoovdjeriječiOrtegeyGasseta,kadajenastojaopojasniti»svoj«povijesnium,da»dosadaonoštosmoimaliodrazumanijebilopovijesno,ištosmoimaliodpovijestinijebilo



racionalno«,33 parafrazirajući ga uBertalanffyjevo ime, pri čemu iz svegadosadarečenogzacijelonećemopogriješitiakozamislimodabimogaorećikako»dosadaonoštosmoimaliodznanostinijebiloživo,ištosmoimaliodživotanijebiloudomeniznanosti«.Takosuobojicazakoračilaunepoznato,želećisepribližitionomenaizgled takopoznatomisvakodnevnom,naime,primarnoživotu,aonda ičovjeku.To ih jepakdovelona isti trag iakosukrenuliizrazličitihpočetnihpozicija.Adasunjihdvojicabilasamojedniodmnogihkojisudoživjelineštovećeodnjihsamihiodpojedinačnihspoznajadokojihsudošli,svjedočeislijedećeriječiekonomistaKennethaE.Bouldin-ga,suosnivačaDruštvazaunapređenjeopćeteorijeosistemima,napisaneupismuLudwiguvonBertalanffyju:

»Izgledadasamdošaodoistihzaključakakaoiti,iakosamtomepristupaoizsmjeraekonomijeidruštvenihznanostiprijenegoizbiologije–dapostojineštoštosamzvao‘općaempirijskateorija’(eng.general empirical theory,op.a.),ili‘općateorijaosistemu’(eng.general system theory,op.a.),utvojojizvrsnojterminologiji,kojaimaširokuprimjenjivostumnogimrazličitimdisciplinama.Siguransamdaimamnogoljudidiljemsvijetakojisudošli,usrži,doistogsta-jalištakaoimi,alismoširokorazasutiimeđusobnosenepoznajemo,zbogčegajetakoteškoprijećigranicedisciplina.«34

Ovimradomhtjeloseipakpribližitionoštojeuvremenubilorazasuto,iupri-ličitidijalog izmeđuBertalanffyja iOrtegeyGasseta,dijalogkojinadilazigranicevremenaipojedinačnog,ortegijanskirečeno,vitalnoguma.

Literatura

Bertalanffy,Ludwigvon:Modern Theories of Development: An Introduction to Theoretical Biology,Harper&Brothers,NewYork,1962.

Bertalanffy,Ludwigvon:General System Theory: Foundations, Development, Applications,GeorgeBraziller,NewYork,1968.

Bertalanffy,Ludwigvon:»TheHistoryandStatusofGeneralSystemsTheory«,The Academy of Management Journal,god.15(1972)br.4,str.407–426.

Bertalanffy,Ludwigvon:Problems of Life: An Evaluation of Modern Biological and Scientific Thought,Martino,SAD,2014.(pretisakdjelaiz1952.,Wiley,NewYork).

Filipović,Nikolina:»Promjenaznanstveneslikesvijetaukontekstuopćeteorijeosiste-mima«,Nova prisutnost,god.12(2014)br.3,str.401–411.

28

Jednakokaoodprirodnihznanosti,OrtegayGasset je »odustao« i od duhovnih znanosti(koje su svoj vrhunac dosegle u klasičnomnjemačkom idealizmu), tvrdeći kako su onesamodrugastranaistemedalje.Naime,duhjesamo»sjeo«namjestoprirode,ostajućiida-lje»stvar«,kakokažeOrtegayGasset.Isto,str.197.

29

Isto,str.217.

30

Isto,str.220.

31

Isto,str.221,223.

32

CjelokupnafilozofijaOrtegeyGasseta,koja,osimpovijesti,sadržavaidrugebitnefilozo-

fijskeperspektivekonstitutivnezanjegov»fi-lozofskisistem«(kaoštosupragmatizam,fe-nomenologijaiegzistencijalizam),premašujedoseg ovog rada te se za uvid u spomenutočitateljaupućujenaovdjeobilnokorištenu icitiranuknjiguJohnaT.Grahama,A Pragmatist Philosophy of Life in Ortega y Gasset.

33

OrtegayGasset,J.:History as a System and Other Essays toward a Philosophy of History,str.231.

34

Bertalanffy,L.von:General System Theory,str.14.



Filozofski leksikon, ur. Stipe Kutleša, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb,2012.

Graham,JohnT.:A Pragmatist Philosophy of Life in Ortega y Gasset,UniversityofMis-souriPress,Columbia,MO,1994.

International Society for the Systems Sciences, dostupno na: http://isss.org/world/, danpristupa18.12.2015.

Krznar,Tomislav:»Lov– sport ilidestrukcija?Tragommisli JoséaOrtegeyGasseta«,Filozofska istraživanja,god.29(2009)br.3,str.461–475.

Laszlo,Ervin(ur.):The Relevance of General Systems Theory: Papers Presented to Ludwig von Bertalanffy on his Seventieth Birthday,GeorgeBraziller,NewYork,1972.

Lelas,Srđan:Promišljanje znanosti,Hrvatskofilozofskodruštvo,Zagreb,1990.

OrtegayGasset,José:History as a System and Other Essays toward a Philosophy of History,W.W.Norton&Company,NewYork–London,1961.

Pouvreau,David:The Dialectical Tragedy of the Concept of Wholeness: Ludwig von Bertalanffy’s Biography Revisited,ISCEPublishing,USA,2009.

NikolinaIrisFilipović

Understanding the System: From Bertalanffy to Ortega y Gasset

AbstractThe beginning of the 20th century was marked by deep disturbances of grounds on which all the knowledge, accumulated during past three centuries within progress of science and technics started in the 17th century, was established. Two names are, among others, significant for this process – Ludwig von Bertalanffy and José Ortega y Gasset. Over two different perspectives, this paper shows almost simultaneous endeavors of two scientists, two intellectuals, who have brought theories, with the aid of many of their predecessors (as well as contemporaries) that were the source of inspiration for them, in many ways different from the dominant epoch in which they lived and created. The common denominator for Bertlanffy and Ortega y Gasset in this paper is the notion of system, which will be delineated from both perspectives in order to finally draw parallels and note similarities (as well as differences) of philosophical thought of one and the other. Within this work, system is, in a broadest sense, principle by which life occurs and carries out, for Bertalanffy observed primarily from a biological perspective, and for Ortega y Gasset from a historical one.

Key wordsscience,philosophy,biology,system,organic,perspectivism,life,history,LudwigvonBertalanffy,JoséOrtegayGasset

Documents

Razumijevanje sistema: Od Bertalanffyja do Ortege y Gasseta*