SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA

ZAVRŠNI RAD br. 929

RAZVOJ PROGRAMA ZA DOHVAT I

PREZENTACIJU INFORMACIJA NA

POKRETNOM UREĐAJU S OPERACIJSKIM

SUSTAVOM ANDROID

Matko Kuna

Zagreb, lipanj 2009.

Sadržaj

Uvod ....................................................................................................................................... 1

1. Operacijski sustav Android ............................................................................................ 2

1.1. Osnovne značajke .................................................................................................. 2

1.1.1. Arhitektura ..................................................................................................... 3

1.2. Struktura aplikacije u Androidu ............................................................................. 5

1.2.1. Activity .......................................................................................................... 6

1.2.2. Service ........................................................................................................... 6

1.2.3. Broadcast receiver .......................................................................................... 7

1.2.4. Content provider ............................................................................................ 7

1.2.5. Datoteka manifest .......................................................................................... 8

1.2.6. Aktivacijska komponenta – Intent ................................................................. 8

1.2.7. Životni ciklus activityja ................................................................................. 9

1.3. Razvoj aplikacije u Androidu .............................................................................. 11

1.3.1. Općenito o korisničkom sučelju .................................................................. 12

1.3.2. Izgledi .......................................................................................................... 13

1.3.3. Izbornici ....................................................................................................... 14

1.3.4. Dijalozi ......................................................................................................... 15

1.3.5. Obavještavanje korisnika ............................................................................. 16

2. Sportska prognoza za Android ..................................................................................... 18

2.1. Opis sustava ......................................................................................................... 19

2.1.1. Dijagram slučajeva uporabe ......................................................................... 20

2.1.2. Komunikacija među komponentama ........................................................... 21

2.1.3. Programska izvedba poslužiteljske aplikacije ............................................. 22

2.1.4. Baza podataka .............................................................................................. 24

2.1.5. Aplikacija za rukovanje bazom podataka .................................................... 25

2.2. Sportska prognoza LIVE ..................................................................................... 26

2.2.1. Korisničko sučelje ........................................................................................ 29

2.2.2. Programska izvedba ..................................................................................... 32

Zaključak ............................................................................................................................. 34

Literatura .............................................................................................................................. 35

Sažetak ................................................................................................................................. 36

Ključni pojmovi ................................................................................................................... 36

1

Uvod

Operacijski sustav Android je još uvijek novost u svijetu pokretnih uređaja. Konkurencija

je drugim operacijskim sustavima za pametne pokretne uređaje kao što su Appleov iPhone

OS te razne izvedenice Windows Mobilea i Symbiana. Android karakterizira otvorena

arhitektura sa specifičnim odnosom između aplikacija i prikaza na ekranu te mogućnost da

se promijeni i svaka uobičajena aplikacija koja dolazi s operacijskim sustavom, što govori

dovoljno o fleksibilnosti koju pruža.

Praktični dio ovog završnog rada je aplikacija za Android, no prije svega treba se dobro

upoznati s njegovim načinom funkcioniranja i strukturom aplikacije kako bi se mogle

demonstrirati njegove mogućnosti.

Aplikacija predstavlja nadogradnju Java aplikacije za pokretne uređaje izrađene na

studentskom projektu, no s njom, osim u osnovnom konceptu, nema mnogo dodirnih

točaka. Radi se o sustavu koji omogućuje sudjelovanje u igrama na sreću putem pokretnog

uređaja, s tim da se sva komunikacija odvija putem bežičnog internetskog prijenosa

podataka. Korisniku aplikacije omogućena je uplata kladioničkog listića sa svog osobnog

pokretnog uređaja, kreiranje nedovršenog listića, pregled starih uplata, definiranje postavki

praćenja pojedinih događaja koje uključuju slanje obavijesti korisniku o novim događajima

ili ishodima završenih događaja i prikaz ponuđenih događaja razvrstanih po sportovima i

zemljama odigravanja na zahtjev, pri čemu se vodi briga o korisnikovoj privatnosti i

sigurnosti.

Sve navedeno prilagođeno je operacijskom sustavu Android – posebnostima vezanim uz

prikaz dijelova aplikacija te njihovu komunikaciju i pokretanje. Cilj svega ovoga je

predstaviti Android kao platformu koja podržava kreativnost i inovativnost programera i

koja će biti laka za korištenje i zabavna – kako za programera tako i za korisnika.

Rad se bavi proučavanjem operacijskog sustava Android i načina izrade aplikacija za njega

te izradom sustava za sudjelovanje u igrama na sreću uključujući i korisničku aplikaciju za

Android.

Prvo poglavlje opisuje posebnosti ovog operacijskog sustava, dok su u drugom opisani

izrađeni sustav i aplikacija.

2

1. Operacijski sustav Android

Tvrtka Google izradila je operacijski sustav Android, a Open Handset Alliance izdao je

Android alat za izradu softvera (engl. Software Development Kit, skraćeno SDK) 12.

studenog 2007. i zanimanje za njega neprestano raste. To je programski složaj koji

uključuje operacijski sustav, middleware i ključne aplikacije. SDK sadrži alate i sučelja za

programiranje aplikacija (engl. Application Programming Interface, skraćeno API) koji su

potrebni za razvoj aplikacija na Android platformi koristeći programski jezik Java.

1.1. Osnovne značajke

Android je zamišljen kao operacijski sustav koji će u potpunosti i na najefikasniji način

iskoristit sve resurse i mogućnosti koje mu pruža uređaj na kojemu je instaliran. Dizajniran

je otvoreno, pa tako svaka aplikacija može koristiti sve osnovne funkcionalnosti uređaja

kao što su ostvarivanje poziva, slanje tekstualnih poruka ili, primjerice, korištenje

ugrađenog fotoaparata. Programer aplikacija može izmijeniti cijeli operacijski sustav u

tolikoj mjeri da isti više nema veze s uobičajenim.

Osnova mu je Linux jezgra (engl. kernel) koja koristi specifični virtualni stroj dizajniran

kako bi optimizirao korištenje memorije i hardverskih resursa uređaja koji ga pokreće.

Prednosti toga što je programeru sve dostupno je i to što se nove nadolazeće tehnologije

mogu lako implementirati.

Virtualni stroj sustava zove se Dalvik Virtual Machine i temeljen je na registru, za razliku

od Java Virtual Machinea (skraćeno JVM) koji je temeljen na stogu. DalvikVM je

interpreter, a radi s Dalvik Executable (*.dex) podacima. Pokreće klase kompilirane Java

kompilatorom koje se pretvaraju alatom „dx“ u njemu potreban format. Sve to je

napravljeno s ciljem istovremenog izvođenja više virtualnih strojeva koji koriste malo

memorije kako bi očuvali stabilnost sustava – međusobno se štite kako aplikacija koja se

ruši ne bi za sobom povukla druge. DalvikVM je temeljen na registru jer su procesori za

pokretne uređaje prilagođeni za registarski rad koji omogućava brže izvođenje aplikacija

po cijenu veličine programa koji su veći nakon kompilacije.

3

Sve aplikacije imaju jednaku važnost – operacijski sustav ne pravi razliku između

temeljnih aplikacija i onih instaliranih naknadno. Ta značajka pogoduje korisniku jer može

organizirati sustav po vlastitim željama. Komunikacija u sustavu temelji se na takozvanim

intentima, porukama na koje se reagira određenom radnjom. Za svaku aplikaciju ili njen

dio, može se definirati na koje poruke treba reagirati. Više aplikacija može reagirati na istu

poruku. U tom slučaju sustav pita korisnika koju aplikaciju želi da obradi dolazeći intent.

Kako je svuda naglasak na jednostavnosti, ni izrada aplikacija za Android nije iznimka.

Programer može jednostavno pristupiti svemu što treba, pa se multimedijske aplikacije

mogu napraviti lakše nego za neke druge operacijske sustave. Aplikacije mogu dohvaćati

podatke s Interneta te ih, primjerice, kombinirati s nekim podacima koje se nalaze na

pokretnom uređaju. Lako se može pristupiti GPS prijemniku, kameri ili vanjskoj memoriji

za pohranu podataka, što će u skoroj budućnosti biti olakšavajuća okolnost za razvoj

usluga temeljenih na lokaciji. Također je važna i podrška za razne video i audio formate te

formate slika koje dolaze s Androidom.

Sustav sadrži još i integrirani open source web preglednik, 2D i 3D grafičke biblioteke s

podrškom za hardversku akceleraciju, SQLite sustav za upravljanje i pohranu relacijskih

baza podataka. Upravlja GSM telefonijom, Bluetooth, EDGE, 3G i WiFi tehnologijama,

ugrađenim fotoaparatom, GPS prijemnikom, akcelerometrom za automatsku rotaciju slike

– sve ovisno o uređaju na kojem je instaliran.

1.1.1. Arhitektura

Komponente operacijskog sustava Android dijele se u pet cjelina, kao što je prikazano na

slici 1.1:

• aplikacije,

• aplikacijski okvir (engl. application framework),

• biblioteke,

• Android runtime,

• Linux jezgra.

4

Sl. 1.1 Arhitektura operacijskog sustava Android

Aplikacije čini skup osnovnih aplikacija kao što su e-mail klijet, SMS program, kalendar,

Internet preglednik i druge. Sve aplikacije napisane su u programskom jeziku Java.

Arhitektura aplikacije je napravljena na način da pojednostavi ponovnu upotrebu

komponenti. U aplikacijski okvir spadaju skup elemenata prikaza (engl. Views) koji se

koriste pri izradi aplikacije kao što su liste, gumbi, polja za unos teksta itd., zatim

pružatelji sadržaja (engl. Content Providers) koji omogućuju aplikacijama pristup

podacima drugih aplikacija, upravitelj resursa (engl. Resource Manager) koji omogućuje

pristup ostalim resursima kao što su slike ili dokumenti koji određuju izgled, upravitelj

obavijesti (engl. Notification Manager) koji pruža aplikacijama mogućnost prikaza

obavijesti u traci stanja, upravitelj aktivnosti (engl. Activity Manager) koji upravlja

životnim ciklusom aplikacije i brine se o navigacijskom stogu i drugi.

Biblioteke sadrže skup C/C++ biblioteka koje koriste razne komponente operacijskog

sustava među kojima su System C biblioteka, 3D biblioteke, SQLite i ostale.

U Android Runtime pripadaju osnovne biblioteke koje omogućuju većinu funkcionalnosti

osnovnih biblioteka programskog jezika Java. Svaka aplikacija se odvija u vlastitom

procesu i ima vlastitu instancu Dalvik virtualnog stroja koji se oslanja na Linux jezgru.

5

Android koristi Linux verziju 2.6 za osnovne usluge sustava kao što su sigurnost,

upravljanje memorijom i procesima, mrežni stog i upravljački programi. Jezgra ima i ulogu

apstraktnog sloja između hardvera i softverskog stoga.

1.2. Struktura aplikacije u Androidu

Aplikacije za Android pišu se u programskom jeziku Java. Kompilirani kôd se arhivira u

Android package, označen .apk sufiksom, zajedno sa svim podacima i datotekama nužnim

za aplikaciju. U takvom obliku se aplikacija distribuira i instalira na pokretne uređaje.

Svaka aplikacija radi u vlastitom Linux procesu koji Android pokreće kada se treba izvršiti

bilo koji dio koda aplikacije, a gasi ga kada više nije potreban. Aplikacije se izvršavaju

neovisno jedna o drugoj jer svaka koristi vlastiti virtualni stroj. Također, svaka ima svoj

Linux identifikator (ID). Opće postavke su takve da podatke iz aplikacije vidi jedino sama

aplikacija i korisnik koji je trenutno koristi. Moguće je promijeniti postavke tako da dvije

aplikacije dijele identifikator te tako mogu vidjeti i podatke druge aplikacije. U tom slučaju

može se definirati da obje aplikacije rade u istom procesu kako bi se uštedjeli resursi

sustava.

Važna značajka Androida je da aplikacija može koristiti elemente druge aplikacije (ako se

definiraju dozvole od strane prve aplikacije). Time se smanjuje potreba za pisanjem istih

dijelova u različitim aplikacijama, jer je moguće pokrenuti samo dio aplikacije koji je

potreban drugoj. Android to omogućava na način da ne postoji samo jedna točka ulaska za

svaku komponentu aplikacije – ne postoji main() metoda, već je svaka aplikacija

napravljena od osnovnih komponenti koje sustav može instancirati i pokrenuti po potrebi.

Postoje četiri vrste takvih komponenti, to su:

• Activity,

• Service,

• BroadcastReceiver,

• ContentProvider.

Svaku aplikaciju koja se dizajnira za Android potrebno je razložiti na ove osnovne

elemente i definirati kada i kako se pojedini element pokreće.

6

1.2.1. Activity

Activity predstavlja grafičko korisničko sučelje, ekran koji korisnik u tom trenutku vidi. To

može biti, primjerice, lista s koje korisnik nešto treba odabrati, prikaz slika u albumu ili

ekran u kojem se namještaju postavke neke aplikacije. Aplikacija za pisanje tekstualnih

poruka mogla bi imati jedan activity u kojem se piše poruka, drugi u kojem se prikazuju

kontakti iz imenika i treći za pregled poslanih poruka. Svaki od njih je nezavisan dio

aplikacije iako rade zajedno i dio su iste aplikacije. Svaki od njih je podklasa osnovne

klase Activity.

Koliko će aplikacija imati activityja ili bilo kojih drugih osnovnih komponenti i kako će

one surađivati, stvar je dizajna i namjene aplikacije. Obično aplikacija ima početni activity

koji se prikazuje korisniku kada pokrene aplikaciju. Prelazak s jednog na drugi izvodi se

tako da trenutni activity pokrene onaj koji je potreban.

Pri izradi activityja svakom je dodijeljen njegov vlastiti prozor, koji je inicijalno postavljen

da pokrije cijeli ekran, no to se, naravno, može promijeniti. Svaki activity može koristiti

dodatne elemente prikaza kao što su primjerice pop-up prozori koji zahtijevaju korisnikovu

interakciju ili prozor u koje se prikažu detaljnije informacije o elementu koji je korisnik

trenutno odabrao.

Vizualni sadržaj prozora ima hijerarhijski organiziran sadržaj elemenata prikaza koji su svi

izvedeni iz osnovne klase View. Svaki element pripada određenom prostoru pravokutnog

oblika unutar prozora. Pojam hijerarhijski odnosi se na elemente prikaza, pa tako element

prikaza roditelj organizira i sadrži izgled i raspored elemenata prikaza djece. Postoji skup

gotovih elemenata prikaza sadržanih u Androidu kao što su gumbi, polja za unos teksta,

izbornici, check-boxovi i drugi. Hijerarhija tih elemenata organizira se metodom

Activity.setContentView().

1.2.2. Service

Komponenta service nema grafičko sučelje nego radi u pozadini. Njen životni ciklus nije

ograničen trenutnim prikazom sučelja na ekranu kao kod activityja, ona radi u

neodređenom vremenskom razdoblju. Koristi se za zadatke koji se mogu izvoditi u

pozadini, kao na primjer sviranje glazbe u pozadini dok korisnik radi nešto drugo. Može se

koristiti za dohvat podataka preko mreže ili za izračun nekih podataka koje može isporučiti

activityju koji ih treba. Svaki service je podklasa osnovne klase Service.

7

Dobar primjer je media player aplikacija, koja reproducira pjesme poredane u listu.

Aplikacija bi imala nekoliko activityja u kojima bi se mogle praviti liste, pokretati

reprodukcija i mijenjati postavke, no samu reprodukciju ne bi bilo pametno izvesti unutar

activityja jer se pretpostavlja da ih korisnik često mijenja, a od takve aplikacije se očekuje

da se glazba može nastaviti reproducirati i kada korisnik promijeni activity ili pokrene

neku drugu aplikaciju. To se može izvesti tako da activity aplikacije pokrene service koji

se izvodi u pozadini. Kada korisnik napusti activity u kojemu je pokrenuo reprodukciju,

ona se nastavlja i dalje jer service još uvijek radi. Moguće je povezati se s već pokrenutim

serviceom. Za vrijeme te veze može se s njime komunicirati putem sučelja koje pruža. U

tom sučelju bi se, primjerice, moglo omogućiti da korisnik pauzira, zaustavi ili započne

reprodukciju ispočetka.

Kao i activity i ostale komponente, i service se izvodi u glavnoj dretvi procesa aplikacije.

Kako u ovakvim slučajevima ne bi blokirali druge komponente korisničkog sučelja, mogu

stvoriti novu dretvu za radnje za koje se zna da zahtijevaju više vremena.

1.2.3. Broadcast receiver

Zadatak komponenti ovog tipa je da primaju obavijesti o višeodredišnom razašiljanju

(engl. broadcast) i reagiraju na njih. U radu aplikacija i sustava pojavljuje se mnogo takvih

obavijesti, npr. obavijest da ponestaje napona u bateriji, da se promijenila vremenska zona,

da su, aplikacijama koje ih trebaju, dostupni podaci prikupljeni s Interneta. Aplikacija

može imati bilo koji broj broadcast receivera koji mogu odgovarati na sve informacije

koje se smatraju važnima. Osnovna klasa svakog od njih je BroadcastReceiver.

Ove komponente također nemaju grafičko sučelje, ali mogu pokrenuti određeni activity

kao odgovor na informaciju koju su dobili ili umjesto toga mogu koristiti upravitelja

obavijesti. Takve obavijesti mogu se prikazati na različite načine – kao treperenje

pozadinskog svjetla, vibracija pokretnog uređaja, reprodukcija određenog zvuka. Na traci

stanja pojavi se ikona koju korisnik može odabrati kako bi pročitao obavijest.

1.2.4. Content provider

Ova komponenta se koristi za isporuku skupa podataka aplikacije drugim aplikacijama. Ti

podaci mogu se pohraniti u datotečni sustav kao datoteka ili u obliku SQLite baze

podataka. Osnovna klasa je ContentProvider koja sadrži standardni skup metoda koje

8

omogućuju aplikacijama preuzimanje ili pohranu tipova podataka s kojima rade. Aplikacije

ne pozivaju te metode izravno, nego pomoću objekta ContentResolver. Taj objekt

može komunicirati sa svakim content providerom na način da on upravlja komunikacijom.

Operacijski sustav se brine o tome je li proces pokrenut ili ga treba pokrenuti svaki puta

kada se pojavi zahtjev koji treba obraditi aplikacija koja trenutno nije aktivna. Također,

ako ne postoje instance koje su potrebne, a dio su aplikacije koja treba obraditi zahtjev,

Android ih sam stvara.

1.2.5. Datoteka manifest

Da bi se komponenta aplikacije mogla pokrenuti, Android mora znati da ta komponenta

postoji. To je izvedeno na način da aplikacija deklarira svoje komponente u manifest

datoteci koja je povezana s paketom Android aplikacije .apk. Ta datoteka je strukturirana

XML datoteka i uvijek se zove AndroidManifest.xml, za sve aplikacije. U njoj je

definirano još mnogo drugih stvari kao što su imena biblioteka s kojima aplikacija treba

biti povezana i dozvole koje se dodjeljuju aplikaciji. Android ne vidi komponente koje nisu

deklarirane u manifest datoteci te se one stoga ne mogu izvoditi.

1.2.6. Aktivacijska komponenta – Intent

Asinkrona poruka kojom se aktivira pojedina komponenta naziva se intent. To je objekt

klase Intent u kojemu je sadržaj poruke. Za activity i service ta poruka, između ostalog,

sadrži ime radnje koja se zahtijeva i URI (engl. Uniform Resource Identifier) datoteke nad

kojom ta radnja treba biti obavljena, dok za broadcast receiver sadrži ime radnje koja je

objavljena (npr. može obavijestiti strane koje ga osluškuju da je pritisnut gumb za

pokretanje kamere).

Za aktivaciju svake od komponenti postoje različite metode. Activity se pokreće tako da se

intent objekt pošalje metodi Context.startActivity() ili

Activity.startActivityForResult(). Česta je situacija da jedan activity

pokreće drugi. Ako očekuje neki rezultat od activityja kojeg poziva, koristi drugu

navedenu metodu. Rezultat se također vraća kao intent objekt. Activity koji reagira na

intent, može provjeriti koji intent ga je pokrenuo metodom getIntent(). Service se

pokreće metodom Context.startService(). Metodom

Context.bindService() može se uspostaviti veza između pozivajuće komponente i

9

servicea. Višeodredišno razašiljanje pokreće se tako da se intent objekt pošalje metodi

Context.sendBroadcast(), Context.sendOrderedBroadcast() ili

Context.sendStickyBroadcast().

Intent objekt može eksplicitno navesti ime ciljane komponente – u tom slučaju Android

pronalazi tu komponentu na temelju deklaracija u datoteci manifest i aktivira je. U slučaju

da ciljana komponenta nije imenovana, Android pronalazi najbolju komponentu koja

odgovara tom intentu. To čini tako da intent objekt uspoređuje s intent filtrom

potencijalnih ciljnih komponenti. Filtri obavještavaju operacijski sustav o tome koje vrste

intenta mogu obraditi, što je zapisano u manifest datoteci.

Komponenta može imati neograničen broj intent filtara. Ako nema nijedan, moguće ju je

aktivirati jedino intentom koji eksplicitno imenuje tu komponentu kao ciljnu.

1.2.7. Životni ciklus activityja

Postoje tri stanja u kojima se activity može naći:

• aktivno stanje ili stanje izvođenja – kada je prikazan na ekranu (to je stanje kada

korisnik koristi njegove mogućnosti)

• pauzirano stanje – još uvijek je vidljiv korisniku, no trenutno ga ne koristi. To je

slučaj kada je drugi activity „iznad“ njega, koji je transparentan ili ne pokriva cijeli

ekran. U slučaju da operacijski sustav ima premalo slobodne memorije, može

„ubiti“ takav activity.

• zaustavljeno stanje – drugi activity ga je potpuno prekrio. Još uvijek su sačuvane

sve informacije o stanju. Ovakvi activityji se često „ubijaju“ kada sustavu treba

memorije.

Prelazak iz jednog stanja u drugo događa se pozivom jedne od ovih metoda:

• void onCreate()

• void onStart()

• void onRestart()

• void onResume()

• void onPause()

• void onStop()

• void onDestroy()

10

Kako activity može prijeći iz stanja u stanje prikazano je na slici 1.2.

Sl. 1.2 Dijagram stanja activityja

Sve prethodno navedene metode mogu se nadjačati (engl. override) te se tako može

definirati što treba učiniti kada se promijeni stanje. Jedina nužna metoda je onCreate()

jer se u njoj definiraju početne postavke.

11

Na dijagramu možemo vidjeti tri važna puta:

• cijeli životni ciklus activityja – odvija se između prvog poziva onCreate()

metode do prvog poziva onDestroy() metode. Obuhvaćeno je sve od

definiranja početnih postavki na početku do oslobađanja zauzetih resursa.

• vidljivi ciklus activityja – odvija se između metoda onStart() i onStop().

Korisnik vidi activity na ekranu, što obuhvaća slučajeve kada je korisnik s njime u

interakciji i kada je activity vidljiv iako trenutno nije aktivan.

• aktivni ciklus activityja – odvija se između poziva metoda onResume() i

onPause(). U ovom slučaju, korisnik je u neposrednoj interakciji s activityjem .

Activity se stvara metodom onCreate(), a pokreće metodom onStart(). Tada

activity radi, tj. u aktivnom je stanju. Metodom onPause() prelazi u pauzirano stanje iz

kojega se u aktivno može vratiti pozivom metode onResume(). Da bi se vratio u prvi

plan iz stanja kada se ne vidi na ekranu, mora se pozvati metoda onRestart(). Gasi se

metodom onDestroy().

Operacijski sustav se brine za pohranu stanja activityja ako ga treba srušiti kako bi

oslobodio memoriju. Da bi to bilo moguće, treba implementirati metodu

onSaveInstanceState(), koju Android poziva kada postoji mogućnost da će

activity biti srušen – dakle prije poziva onPause() metode. Stvara se Bundle objekt u

koji se pohranjuje trenutno stanje activityja u obliku parova ime-vrijednost. Kada se taj

activtiy ponovo pokreće, Bundle objekt se predaje metodama onCreate() i

onRestoreInstanceState() (koja se izvršava nakon onStart() metode) kako bi

se moglo vratiti stanje u kojem je activity bio prije nego je srušen.

1.3. Razvoj aplikacije u Androidu

Svaka aplikacija mora imati korisničko sučelje. Android stavlja na raspolaganje velik izbor

elemenata grafičkog korisničkog sučelja. U ovom poglavlju opisat će se većina elemenata

korištenih u praktičnom dijelu ovog rada.

12

1.3.1. Općenito o korisničkom sučelju

U aplikaciji za Android korisničko sučelje se sastoji od objekata tipa View i ViewGroup.

Tih elemenata ima mnogo, a zajedničko ime je da su svi podklase osnovne klase View.

Podklase se zovu widgeti i one su objekti korisničkog sučelja koji se mogu implementirati

(primjerice polja za unos teksta ili gumbi). Klasa ViewGroup je osnova za podklase koje

se zovu izgledi (engl. layouts), a one nude različite vrste arhitekture izgleda kao što su

linearna, tablična ili relativna.

View objekt je struktura podataka čija obilježja pohranjuju parametre izgleda i sadržaj za

specifični pravokutni dio ekrana. Kao objekt u korisničkom sučelju, pojedini element

prikaza je također i točka interakcije za korisnika i primatelj događaja interakcije.

Korisničko sučelje activityja definira se kao hijerarhija View i ViewGroup elemenata,

kao što je prikazano na slici 1.3. Gradi se od unaprijed definiranih widgeta i izgleda ili

vlastitih izrađenih elemenata prikaza.

Sl. 1.3 Hijerarhija elemenata prikaza

Da bi se elementi prikazali na ekranu, unutar activityja se mora pozvati metoda

setContentView() i proslijediti referenca korijenskom objektu. Android pomoću te

reference izmjeri i nacrta hijerarhijsko stablo, a korijenski čvor zatim zahtijeva da čvorovi

djeca nacrtaju sami sebe – svaki ViewGroup čvor poziva svaki svoj čvor dijete da to

učini. Android parsira elemente izgleda po redu, instancira elemente prikaza i dodjeljuje ih

čvorovima roditeljima. Kako se crtaju redom, ako postoji preklapanje između elemenata

bit će vidljivi oni koji su na tom području posljednji nacrtani.

13

1.3.2. Izgledi

Uobičajeni i najjednostavniji način definiranja izgleda i hijerarhije elemenata prikaza je

korištenje XML datoteke izgleda, koja pruža dobar i lako čitljiv pregled strukture. Svaki

element u toj datoteci je ili View ili ViewGroup objekt. Elementi prikaza se mogu

stvarati i izravno iz aplikacije i njima se može upravljati u samom kodu.

Ime XML elementa je jednako Java klasi koju taj element predstavlja (npr. <TextView>

element stvara TextView u korisničkom sučelju), a imena atributa odgovaraju

metodama. Kada u komponentu aplikacije učitamo resurs izgleda, Android inicira te

runtime objekte koji odgovaraju elementima u datoteci izgleda. Prednost deklariranja

korisničkog sučelja XML datotekom je u tome što se time odvaja prikaz aplikacije od koda

koji upravlja njenim ponašanjem. Takva datoteka izgleda ovako:

<?xml version="1.0" encoding="utf-8"?> <LinearLayout xmlns:android="http://schemas.android.com/apk/res/android" android:layout_width="fill_parent" android:layout_height="fill_parent" android:orientation="vertical" > <TextView android:id="@+id/text" android:layout_width="wrap_content" android:layout_height="wrap_content" android:text="Ovo je TextView" /> </LinearLayout>

Elementi prikaza se mogu organizirati na više različitih načina koristeći različite grupe

elemenata prikaza, kao što su LinearLayout, RelativeLayout, TableLayout,

GridLayout i drugi. Svaki od njih pruža jedinstven skup parametara izgleda koji

određuju pozicije elemenata prikaza i strukturu izgleda.

Svaka datoteka izgleda ima točno jedan korijenski element koji je objekt tipa View ili

ViewGroup. Svi ostali objekti ili widgeti dodaju se kao elementi djeca te se tako

postupno gradi struktura stabla. Kada se aplikacija kompilira, svaka XML datoteka izgleda

se kompilira u resurs elemenata prikaza, koji se mora učitati u kodu aplikacije na ovaj

način:

public void onCreate(Bundle savedInstanceState) { super.onCreate(savedInstanceState); setContentView.(R.layout.main_layout); }

14

U ovom slučaju, kao resurs se učitava XML datoteka main_layout.xml, što se događa

pri svakom pokretanju activityja (jer Android poziva metodu onCreate() pri svakom

pokretanju activityja).

Svaki View i ViewGroup objekt podržava skup raznih XML atributa. Neki od njih su

specifični za pojedine View objekte, no njih imaju i objekti koji nasljeđuju tu klasu. Neke

atribute imaju svi objekti jer ih nasljeđuju od korijenske klase. Svi ostali smatraju se

parametrima izgleda i opisuju orijentaciju View objekta. View objekt može imati integer

ID koji je jedinstvena identifikacijska oznaka tog elementa prikaza u stablu kojemu

pripada. Pri kompiliranju aplikacije, ID se referencira kao integer, no u XML datoteci se

definira kao string.

1.3.3. Izbornici

Aplikacijski izbornici su često korišten dio korisničkog sučelja pomoću kojeg se mogu

koristiti funkcije aplikacije i mijenjati njene postavke (Sl. 1.4). Struktura im se također

stvara pomoću hijerarhije elemenata prikaza, no nju se tako ne definira. Umjesto toga,

definiraju se onCreateOptionsMenu() ili onCreateContextMenu() metode za

activity i deklariraju se elementi koje se žele uključiti u izbornik. Pri pokretanju će Android

automatski stvoriti hijerarhiju elemenata prikaza i nacrtati svaki element izbornika. Kao i

izgled aplikacije, elementi izbornika se također mogu definirati u XML datoteci.

Sl. 1.4 Primjer izbornika u Androidu

15

U Androidu postoje tri osnovne vrste aplikacijskih izbornika:

• izbornik opcija – osnovni skup elemenata izbornika za activity. Otvara se kada se

pritisne gumb MENU na uređaju koji ima operacijski sustav Android.

• izbornik konteksta – predstavlja listu elemenata izbornika koja se može pojaviti

kada se duže pritisne određeni element prikaza.

• pod-izbornik – predstavlja listu elemenata izbornika koju prikaže element izbornika

opcija ili izbornika konteksta. Ne podržava ugniježđene pod-izbornike.

1.3.4. Dijalozi

Dijalog je obično mali prozor koji se pojavi iznad trenutno aktivnog activityja, koji ode u

stanje pauze dok dijalog preuzme svu interakciju s korisnikom. Koriste se za obavijesti i

kratke aktivnosti koje su u neposrednom odnosu s aplikacijom koja se izvodi. Primjer se

može vidjeti na slici 1.5.

Sl. 1.5 Primjer dijaloga u Androidu

Android API podržava sljedeće vrste dijaloga:

• AlertDialog – dijalog koji može upravljati s jednim, dva ili tri gumba i s listom

elemenata koji se mogu odabrati radio gumbom ili check-boxom. To je preporučeni

tip dijaloga jer može napraviti većinu korisničkih sučelja tipa dijaloga.

16

• ProgressDialog – dijalog koji prikazuje indikator tijeka (engl. progress wheel,

progress bar). Kako on samo proširuje mogućnosti AlertDialoga, može koristiti i

gumbe.

• DatePickerDialog – dijalog koji omogućuje korisniku da odabere datum.

• TimePickerDialog – omogućuje korisniku da odabere vrijeme.

Ako se želi napraviti novi tip dijaloga, kao osnova se uzme osnovni objekt Dialog koji se

može uređivati kao i bilo koji activity – XML datotekom. Takav dijalog može sadržavati

bilo koji element prikaza, uključujući i gore navedene podklase.

Kada se dijalog želi prikazati, treba se pozvati metoda showDialog(int) iz activityja,

pri čemu joj se predaje argument tipa integer koji je jedinstveni identifikator dijaloga koji

se želi prikazati, ali nije obavezan. Dijalog se zatvara pozivom metode dismiss().

1.3.5. Obavještavanje korisnika

U radu aplikacije mogu se pojaviti situacije kada je potrebno korisnika obavijestiti o

događaju koji se upravo dogodio u aplikaciji. Neki događaji zahtijevaju korisnikov

odgovor dok drugi to ne traže.

Postoje tri vrste takvih poruka:

• Toast obavijest – kratka poruka koja dolazi iz pozadine. Koristi se za obavijesti o

uspješnosti neke radnje (primjerice, da je datoteka pohranjena).

• Obavijest trake stanja – stalni podsjetnici koji dolaze od aplikacija koje rade u

pozadini i očekuju da korisnik reagira na tu obavijest kada njemu to bude

prikladno.

• Obavijest dijaloga – obavijesti povezane s activityjem. Ako aplikacija obavlja neki

posao čiji završetak korisnik mora pričekati (kao npr. učitavanje datoteke),

obavještava ga o tome prozorom u kojemu je prikazan indikator tijeka.

Toast obavijest se samo kratko prikazuje ispred trenutnog activityja, zauzima malo

prostora i ne mijenja stanje activityja – on se i dalje vidi i ostaje interaktivan. Može ga

koristiti i service koji radi u pozadini i bit će prikazan i ako aplikacija nije aktivna. Ova

vrsta obavijesti ne podržava nikakav oblik interakcije, jer za tu namjenu postoji obavijest

trake stanja. Primjer toasta prikazan je na slici Sl. 1.61.6.

17

Sl. 1.6 Primjer toast obavijesti

Obavijesti trake stanja postavljaju ikonu na traku stanja operacijskog sustava (koja može

sadržavati kratki tekst) i proširenu obavijest u prozor „Notifications“. Kada korisnik

odabere proširenu poruku, Android šalje intent koji se definira za tu vrstu obavijesti, a

najčešće je to pokretanje activityja.

18

2. Sportska prognoza za Android

Sportska prognoza je sustav koji omogućuje sudjelovanje u igrama na sreću korištenjem

osobnog pokretnog uređaja s operacijskim sustavom Android. Korisniku su na

raspolaganju dvije aplikacije za Android, koje mu omogućuju uplatu kladioničkog listića

sa svog pokretnog uređaja te niz mogućnosti vezanih uz ovu vrstu igara na sreću.

Kako bi se usluga mogla koristiti, potrebno je instalirati dvije aplikacije za Android na

osobni pokretni uređaj te se registrirati u kladionici kao korisnik usluge. Aplikacije vode

korisnika kroz cijeli proces uplate listića – od prijave na sustav, pregleda događaja i

filtriranja po sportovima i kategorijama do realizacije uplate i praćenja pojedinih rezultata.

Sve informacije koje su mu potrebne korisnik može dobiti na svoj pokretni uređaj u bilo

koje vrijeme. Komunikacija s poslužiteljskom aplikacijom kladionice se odvija bežičnim

internetskim pristupom (Wi-Fi, EDGE, UMTS).

Pojednostavljeni prikaz komponenti sustava može se vidjeti na slici 2.1.

Sl. 2.1 Komponente sustava Sportska prognoza

19

2.1. Opis sustava

Sustav Sportska prognoza sastoji se od pet komponenti. Središnja komponenta, koja

upravlja logikom, obrađuje zahtjeve, šalje potrebne podatke korisničkim aplikacijama i

upravlja svom ostalom komunikacijom je poslužiteljska aplikacija i ona pripada sustavu

kladionice. Sva komunikacija s bazom podataka, čak i upis novih događaja u bazu, odvija

se preko ove aplikacije. Ona je i poslužitelj i klijent, jer osim što čeka i obrađuje zahtjeve

korisničkih aplikacija, šalje podatke o novim događajima (ako su za to namještene

postavke) kada se oni unesu u bazu podataka.

Glavni dio praktičnog dijela ovog rada je aplikacija za Android po imenu Sportska

prognoza LIVE. Ta korisnička aplikacija omogućuje namještanje postavki praćenja

pojedinih sportova. Postavke se šalju poslužiteljskoj aplikaciji koja ih sprema u bazu.

Korisnik tako može definirati želi li primati obavijesti o novim događajima koji se unesu u

bazu. Također može aktivirati praćenje rezultata događaja s listića koji je uplatio.

Aplikacija je usko povezana s drugom korisničkom aplikacijom po imenu Sportska

prognoza, čijem pregledniku može proslijediti primljene događaje koje korisnik može

staviti na novi listić.

Aplikacija za Android, Sportska prognoza, pruža svu funkcionalnost vezanu uz kladioničke

listiće. Omogućuje dohvat događaja koji se mogu filtrirati po sportovima i kategorijama,

kreiranje novog listića, spremanje nedovršenih listića (na koje se mogu i dodavati događaji

koje primi aplikacija Sportska prognoza LIVE), pregled odigranih listića te upravljanje

opcijama vezanim uz prijavu na sustav kladionice.

Aplikacija za rukovanje bazom podataka služi za lakši i pregledniji unos podataka u bazu.

Pazi na podatke koji se unose i onemogućava unos nepotpuno definiranog događaja.

Podatke ne unosi direktno, nego preko poslužiteljske aplikacije. Ima mogućnost unosa

ishoda događaja nakon što se odigra.

U bazu podataka pohranjuju se svi podaci važni za kladionički sustav – informacije o

korisnicima usluge, njihovim postavkama praćenja, uplaćenim listićima te događajima s

kojima se može sudjelovati u igri, čiji su svi podaci u jednoj tablici. Događaji su

podijeljeni u kategorije kako bi korisnik mogao definirati praćenje i dohvat samo

određenih sportova. Pristup bazi ima samo poslužiteljska aplikacija.

20

Dijagram prikazan na slici 2.2 daje uvid u poslove koje obavljaju pojedini dijelovi sustava.

Sl. 2.2 Dijelovi sustava i njihove funkcionalnosti

2.1.1. Dijagram slučajeva uporabe

Sl. 2.3 Dijagram slučajeva uporabe za sustav Sportska prognoza

Slika 2.3 prikazuje dijagram slučajeva uporabe sustava.

21

Korisnik aplikacija za Android ima na raspolaganju niz mogućnosti. Korištenjem

aplikacije Sportska prognoza može bežičnim internetskim pristupom dohvatiti podatke o

događajima s kojima može sudjelovati u igri. Prije dohvaćanja može odrediti koje događaje

želi, tako što koristi filtar događaja po sportovima i kategorijama. Iz primljene liste

događaja, odabire one koje želi te kreira novi listić. Listić ne mora uplatiti, već ga može

spremiti kao nedovršeni i mijenjati ga ili uplatiti kasnije. Kada se za to odluči, upisuje u

listić iznos kojim želi sudjelovati u igri i šalje ga poslužiteljskoj aplikaciji kladionice koja

potom listić pohranjuje u bazu podataka kladionice. Vrši se naplata iznosa koja se također

evidentira u bazi. Uplaćeni listić se pohranjuje i u aplikaciji, kako bi ga korisnik kasnije

mogao pregledati, ako to želi.

Aplikacija Sportska prognoza LIVE proširuje mogućnosti sustava slanjem obavijesti o

događajima koje korisnik može definirati u aplikaciji. Može odabrati želi li pratiti rezultate

događaja koji su na uplaćenom listiću i može uključiti primanje obavijesti o novim

događajima koji se unesu u bazu. Događaje koje želi pratiti može filtrirati po sportovima.

Nakon što definira postavke, šalje ih poslužiteljskoj aplikaciji kladionice koja podatke o

praćenju sprema u bazu. Poslužiteljska aplikacija šalje korisniku obavijest kada se odigra

događaj koji je na njegovom listiću, a obavještava ga i o tome je li listić dobitan ili ne, kada

se završe svi događaji s uplaćenog listića. Kada se u bazu unese novi događaj, a korisnik

ima aktivirano praćenje njegove kategorije, šalje se obavijest o novom dostupnom

događaju. Iz obavijesti korisnik može proslijediti događaj aplikaciji Sportska prognoza,

koja ga prikazuje u svom pregledniku i iz kojega može dodati na novi ili nedovršeni listić.

Broj listića koje korisnik može uplatiti nije ograničen.

2.1.2. Komunikacija među komponentama

U sustavu postoje četiri komunikacijska toka. Jedini dvosmjeran tok je između aplikacija

za Android i poslužiteljske aplikacije. Aplikacija Sportska prognoza komunicira s

poslužiteljskom aplikacijom prilikom (filtriranog) dohvaćanja parova i prilikom uplate

listića. U oba slučaja, korisnička aplikacija se ponaša kao klijent i šalje zahtjeve koje

poslužiteljska aplikacija obrađuje te šalje odgovore.

U slučaju komunikacije Sportske prognoze LIVE i poslužiteljske aplikacije, obje imaju

uloge i klijenta i poslužitelja. Sportska prognoza LIVE ima ulogu klijenta kada šalje

podatke o postavkama, no u slučaju primanja obavijesti, ima ulogu poslužitelja koji

neprestano očekuje nove obavijesti.

22

Komunikacija između dviju korisničkih aplikacija se uspostavlja kada Sportska prognoza

LIVE šalje podatke o primljenom novom događaju aplikaciji Sportska prognoza, koja ga

prikazuje u svom pregledniku i iz njega stvara novi ili nadopunjuje nedovršeni listić.

Aplikacija za rukovanje bazom podataka komunicira s bazom posredstvom poslužiteljske

aplikacije, koja jedina izravno komunicira s bazom i izvršava sve upite. Komunikacija je

jednosmjerna jer aplikacija unosi ili novi događaj u bazu, ili ishod odigranog događaja.

Povratnu poruku o uspješnost upisa dobiva poslužiteljska aplikacija.

2.1.3. Programska izvedba poslužiteljske aplikacije

Poslužiteljska aplikacija zove se SocketServerSP. Napravljena je u Eclipse razvojnoj

okolini (verzija 3.4.2) u programskom jeziku Java. Ova aplikacija je središnji dio sustava i

komunicira sa svim ostalim komponentama. Sastoji se od pet klasa (Sl. 2.4):

• SocketServer.java,

• ConnectionHandler.java,

• MessageHandler.java,

• DBConnector.java,

• NotificationSender.java.

Prva navedena klasa, SocketServer, glavni je dio poslužiteljske aplikacije. Za svako

spajanje na poslužiteljsku aplikaciju koje iniciraju korisničke aplikacije ili aplikacija za

rukovanje bazom, ova klasa stvara novi objekt ConnectionHandler koji upravlja

stvorenom vezom i kojemu se kao parametar predaje stvorena konekcija. Veza služi za

razmjenu podataka između aplikacija ili za upis podataka u bazu.

ConnectionHandler također ima važnu ulogu. Osim što upravlja stvorenom vezom,

omogućuje višenitno izvođenje na način da svaki objekt ove klase stvara novu nit, čime se

omogućava prihvaćanje više veza odjednom. Objekt ove klase razmjenjuje poruke sa

stranom koja je inicirala vezu koristeći ulazni i izlazni tok podataka koji se stvara na

temelju dobivene veze preko priključnice. Zadaća ove klase je i upisivanje i mijenjanje

podataka u bazi – promjene se događaju prilikom unosa novih događaja putem aplikacije

za rukovanje bazom, slanja novog listića iz aplikacije Sportska prognoza i slanja postavki

praćenja iz aplikacije Sportska prognoza LIVE.

23

Klasa MessageHandler je pomoćna klasa koja služi ConnectionHandleru za slanje

poruka. Napravljena je zbog preglednije podjele poslova i bolje kontrole nad izvođenjem

slanja poruka. Metoda sendMessage() omogućuje slanje više vrsta objekata – stringovi

koji služe kao kontrolne poruke te pojedinačno i grupno slanje novih događaja u obliku

liste objekata tipa VirtualEvent.

DBConnector je klasa koja upravlja unosom, dohvatom i promjenama podataka u bazi.

Pri stvaranju svake nove veze, ConnectionHandler instancira novi objekt ove klase

koji uspostavlja vezu s bazom metodom setDBConnection(). Svaka komunikacija s

bazom se odvija pozivanjem odgovarajućih metoda. Tako se primjerice kod prijave

korisnika na sustav uspoređuju uneseni podaci s onima u bazi metodom

checkLoginInformation(), unos podataka u bazu od strane aplikacije za rukovanje

bazom vrši se metodama insertInBase() i setEventResult(), uplata novog

listića izvršava se metodom insertNewBetInDB(), a za namještanje praćenja služe

metode setTrackInDB() i setResultTrackInDB().

Posljednja klasa, NotficationSender, predstavlja klijentski dio poslužitelja koji se

spaja na korisničku aplikaciju Sportska prognoza LIVE. Zadužena je za slanje obavijesti o

novom događaju u ponudi ili rezultatu odigranog, ako je korisnik aktivirao praćenje.

Važno je spomenuti i klasu VirtualEvent, koja se koristi kao eksterna .jar datoteka u

obje korisničke i u poslužiteljskoj aplikaciji. U njoj je definiran format poruke kojom se

razmjenjuju podaci o događajima u sustavu. Sadrži sve informacije o pojedinom događaju

te korisnikov odabir koji se odnosi na taj događaj (engl. tip).

Sl. 2.4 Klasni dijagram poslužiteljske aplikacije

24

2.1.4. Baza podataka

Baza podataka u ovom sustavu zove se „spbaza“. To je MySQL baza izrađena u Eclipse

razvojnoj okolini, verzija 3.4.2, sa SQL Explorer pluginom. Za uređivanje je korišten i

program MySQL GUI Tools 5.0.

U bazi se pohranjuju podaci o korisnicima sustava, njihove postavke praćenja i stanje na

računu, podaci o uplaćenim listićima i podaci o događajima koji su dostupni korisnicima.

Četiri stalne tablice čine ovu bazu (Sl. 2.5):

• tablica „evidencija“ – služi za pohranu podataka o listićima koji su u igri.

• tablica „login“ – sadrži podatke o korisnicima sustava koji su bitni kladionici.

Vrijednost atributa USER_ADDRESS je podatak o trenutnoj IP adresi i vratima na

kojima korisnik čeka obavijesti ako je aktivirao opcije praćenja u aplikaciji

Sportska prognoza LIVE. U atribute TRACE_CHECK i

TRACE_RESULT_CHECK se zapisuje je li korisnik aktivirao praćenja.

• tablica „parovi“ – u njoj su zapisane sve informacije vezane uz pojedini događaj

(kategorije, imena sudionika, vrijeme odigravanja i ponuđeni koeficijenti).

• tablica „pref_sport“ – služi za definiranje postavki praćenja. Svaki događaj ima

oznaku sporta i kategorije (npr. zemlja odigravanja). Postoji i tablica „pref_categ“

pomoću koje se može implementirati praćenje po dodatnim kategorijama.

Sl. 2.5 Primjer stanja baze podataka s jednim uplaćenim listićem

25

Za svaki uplaćeni listić u bazi se stvara nova tablica koja u sebi ima informacije o

identifikacijskom broju svakog događaja koji je na listiću, tip za pojedini događaj koji je

korisnik odigrao, pripadajući koeficijent i stupac koji označava je li rezultat evidentiran.

Kao ilustracija tablice, na slici 2.6 se može vidjeti izgled tablice „login“.

Sl. 2.6 Tablica login

2.1.5. Aplikacija za rukovanje bazom podataka

Jednostavna aplikacija, imena BazaGUI, napravljena je kako bi se pojednostavio unos

podataka o novim događajima u bazu. Napravljena je u Eclipse razvojnoj okolini u Java

programskom jeziku. Aplikacija ne može direktno unositi podatke u bazu, nego to čini

posredstvom poslužiteljske aplikacije. Ta odluka donesena je iz sigurnosnih razloga.

Aplikacija se sastoji od dvije klase:

• BazaGUI.java – klasa u kojoj je definiran izgled aplikacije

• SocketClientGUI.java – klasa kojom se aplikacija spaja s poslužiteljskom

aplikacijom i u kojoj se šalju poruke koje iniciraju unos podataka u bazu.

Na slici 2.7 je prikazan izgled ove aplikacije.

Sl. 2.7 Aplikacija za rukovanje bazom podataka

26

2.2. Sportska prognoza LIVE

Ova aplikacija za operacijski sustav Android usko je vezana za aplikaciju Sportska

prognoza. Proširuje mogućnosti sustava za sudjelovanje u igrama na sreću dodajući

mogućnosti praćenja ishoda događaja s uplaćenog korisnikovog listića i praćenja novih

događaja koji se pojave u ponudi kladionice.

Pri svakoj promjeni postavki praćenja, aplikacija zahtjeva od korisnika prijavu na sustav

bez mogućnosti pamćenja prijave. To je napravljeno iz sigurnosnih razloga, kako nitko

osim korisnika ne bi mogao promijeniti postavke praćenja. Korisniku su na raspolaganju

dvije opcije praćenja. Može odabrati koje sportove želi pratiti tako da iz liste ponuđenih

odabere one koji ga zanimaju. U izbor je uključena i opcija praćenja svih sportova.

Pritiskom na gumb, šalje odabrane postavke poslužiteljskoj aplikaciji koja podatke

zapisuje u bazu. Druga opcija uključuje praćenje ishoda s uplaćenih listića.

Može se reći da je to klijentska aplikacija, jer šalje zahtjeve poslužitelju, a on ih obrađuje.

No aktivacijom opcija praćenja, ova aplikacija postaje i svojevrsni poslužitelj – aktivira

stalno osluškivanje na IP adresi i vratima koje pošalje poslužiteljskoj aplikaciji. Na toj

priključnici očekuje obavijesti, koje mogu biti dvije vrste:

• tekstualna obavijest – sadrži podatke o rezultatu pojedinog događaja ili o ishodu

odigranog listića (dobitan ili nije dobitan). Obavijest se pojavljuje u traci stanja

operacijskog sustava.

• tekstualna obavijest i objekt VirtualEvent – obavještava o novom događaju u

ponudi kladionice (koji je iz kategorije sporta za koju korisnik ima aktivirano

praćenje). Otvaranjem cijele poruke, korisnik može vidjeti zadnju pristiglu

obavijest i ukupan broj pristiglih te iste odbaciti ili proslijediti pregledniku

aplikacije Sportska prognoza, iz koje se događaji mogu staviti u novi ili postojeći

nedovršeni listić. I ova obavijest se pojavljuje u traci stanja.

Iz svega navedenog se može zaključiti da postoje dva toka komunikacije – dvosmjerni sa

poslužiteljskom aplikacijom i jednosmjerni s aplikacijom Sportska prognoza.

27

Sl. 2.8 Slijedni dijagram uobičajenog scenarija

Na slijednom dijagramu prikazanom na slici 2.8 može se vidjeti tko s kime komunicira.

Prikazan je uobičajeni scenarij koji, naravno, ne obuhvaća svu komunikaciju koja se može

pojaviti.

Ovaj scenarij prikazuje komunikaciju u ovom dijelu sustava u slučaju da se sve radnje

obave uspješno, kako bi se pojasnio tijek radnji. Nisu prikazane kontrolne poruke. Pri

svakom unosu ili promjeni postavki, u aplikaciji Sportska prognoza LIVE potrebno je

28

upisivati korisničke podatke koji se provjeravaju u bazi podataka. Nakon toga moguća je

pohrana postavki. O svakom novom unesenom događaju, poslužiteljska aplikacija odmah

obavještava korisničku aplikaciju. Za pregled pristiglih događaja, aplikacija koristi

preglednik druge korisničke aplikacije, koji pokreće slanjem odgovarajućeg intenta. Pritom

se aktivira samo ta komponenta aplikacije Sportska prognoza. Time je iskorištena jedna od

osnovnih značajki operacijskog sustava Android – svaka aplikacija može pokrenuti dio

druge aplikacije koji treba, bez da se pokreće cijela aplikacija.

Sl. 2.9 Slijedni dijagram programske izvedbe aplikacije Sportska prognoza LIVE

29

Slijedni dijagram na slici 2.9 služi kao pojašnjenje pojedinih elemenata dijagrama sa slike

2.8. Prikazuje radnje koje se odvijaju unutar aplikacije Sportska prognoza LIVE i njenu

strukturu. Detaljniji opis programske izvedbe navedene aplikacije je u poglavlju 2.2.2.

2.2.1. Korisničko sučelje

Aplikacija Sportska prognoza LIVE koristi više standardnih elemenata prikaza

operacijskog sustava Android. Pokretanjem aplikacije otvara se početni ekran, koji je

prikazan na slici 2.10.

Sl. 2.10 Početni ekran aplikacije

Cijeli ekran ima tip izgleda LinearLayout. Elementi prikaza od kojih se sastoji ovaj

ekran su tri TextViewa, dva check-boxa i dva gumba. TextView elementi su definirani

kao resursi u XML datoteci strings.xml. U main.xml datoteci definiran je izgled

cijelog ekrana i svih elemenata prikaza. Moguć je odabir vrijednosti raznih atributa za sve

elemente, od uobičajenih kao što su veličina i stil slova i položaj u odnosu na druge

elemente do vrijednosti razine transparentnosti pojedinog elementa, dodavanja sjena i

omogućavanja zvučnih efekta. Svi elementi imaju definirane visinu i širinu, čije su

vrijednosti ili fill_parent ili wrap_content. Gumb za praćenje rezultata je

onemogućen dok god se ne odabere ta mogućnost u check-boxu iznad.

Sve postavke se pamte i nakon izlaza iz aplikacije. To je izvedeno pomoću Androidovog

objekta SharedPreferences. On omogućuje pohranu i ponovno učitavanje

30

primitivnih tipova podataka koji se pohranjuju u parovima ključ-vrijednost. U slučaju ove

aplikacije se tako pamti odabir check-boxova koji omogućuju praćenje(ključ je tipa

boolean) i onih koji definiraju koje sportove korisnik prati. Za čitanje i upisivanje tih

vrijednosti koristi se metoda getSharedPreferences().

Kada korisnik odabere check-box za praćenje sportova, prikazuje se dijalog tipa

AlertDialog, koji je prikazan na slici 2.11.

Sl. 2.11 Dijalog za odabir sportova

Kao resurse koristi podatke iz datoteke arrays.xml. Svaki sport ima svoj check-box čija

se vrijednost također pamti u objektu SharedPreferences. Ako nijedan sport nije

odabran, korisniku je na početnom ekranu na raspolaganju opcija „Otkaži praćenje

sportova“. Kada odabere sportove iz dijaloga, gumb se mijenja u „Aktiviraj praćenje

sportova“. Kako bi mogao poslati postavke poslužiteljskoj aplikaciji, mora prvo unijeti

svoje korisničke podatke u dijalogu koji se pojavi kada se pritisne bilo koji od dva gumba.

Izgled tog dijaloga definiran je datotekom login_dialog.xml, a sastoji se od dva

elementa TextView, dva gumba i dva EditText elementa.

Obavijesti koje aplikacija može primati od poslužiteljske aplikacije su obavijesti trake

stanja. One se prikazuju neovisno o tome je li aplikacija aktivna ili nije. Kada obavijest

stigne, u traci stanja pojavi se ikona, a odmah pored nje obavijest da je primljen događaj.

Kada korisnik otvori traku stanja, prikazuje se cijela obavijest u kojoj je ispisan posljednji

događaj koji je pristigao od korisnikovog zadnjeg pogleda te ukupan broj novih pristiglih

31

obavijesti. Ako se iz prikazanog prozora odabere obavijest, šalje se intent aplikaciji

Sportska prognoza te se svi pristigli događaji prosljeđuju njenom pregledniku, u kojemu se

mogu birati događaji koji se želi staviti u novi ili nedovršeni listić. Također postoji i opcija

odbacivanja svih pristiglih događaja. Izgled obavijesti pristiglih u traku stanja može se

vidjeti na slici 2.12.

Sl. 2.12 Obavijest o novom događaju u traci stanja

Preglednik aplikacije Sportska prognoza je activity čiji je izgled definiran datotekom

view_bet.xml. To je prazan ekran koji sadrži samo element ListView. Popunjava se

dinamički, kada u aplikaciju pristigne lista događaja.

U manifest datoteci aplikacije Sportska prognoza LIVE definirane su njene komponente,

po jedan activity i service. Tu su, između ostalog, i dozvole aplikacije:

<uses-permission android:name="android.permission.INTERNET" /> <uses-permission android:name="android.permission.VIBRATE"/> <uses-permission Android:name="android.permission.RECEIVE_BOOT_COMPLETED" />

Aplikacija može pristupiti Internetu, ima dozvolu za korištenje vibracijske funkcije

pokretnog uređaja i može se pokrenuti pri pokretanju uređaja, što se sve vidi iz priloženog.

Dozvola za pokretanje čim se pokrene uređaj dodana je kako bi se odmah mogao pokrenuti

service koji očekuje obavijesti od poslužiteljske aplikacije.

32

2.2.2. Programska izvedba

Sportska prognoza LIVE izrađena je u Eclipse razvojnoj okolini, verzija 3.4.2, u

programskom jeziku Java. Korišten je Android SDK verzije 1.5, a kao pomoć pri izradi

grafičkog sučelja korištena je Java aplikacija DroidDraw.

Aplikacija se sastoji od četiri klase:

• StartScreen.java,

• LoginConnection.java,

• LIVEService.java,

• BReceiver.java.

StartScreen je activity aplikacije, grafičko sučelje koje se prikazuje kada se aplikacija

pokrene. Metoda koja ga stvara, onCreate(), stvara objekte s kojima će raditi, tj.

elemente prikaza ove aplikacije, a to su, kao što je već navedeno, dva check-boxa i dva

gumba te polje koje prikazuje kategorije po kojima se filtriraju događaji. Pozivom metode

displaySports(), stvara se dijalog tipa AlertDialog koji prikazuje listu sportova

po kojima je moguće filtrirati događaje koji će se pratiti. Drugi dijalog, onaj za prijavu

korisnika na sustav kladionice, prikazuje se pozivom metode

displaySetPreferencesDialog(). On se pojavljuje kada korisnik odluči poslati

postavke o praćenju na poslužitelj. Dijalozi se pozivaju posebnim metodama koje, kao što

je to slučaj u svim grafičkim sučeljima, osluškuju pritisak određenih gumba. Čitanje

postavki u aplikaciji regulira se metodom readPreferences(), pri čemu se koriste

objekti Androidove ugrađene klase SharedPreferences, koji omogućuju pohranu

jednostavnih tipova podataka.

StartScreen koristi klasu LoginConnection za povezivanje s poslužiteljskom

aplikacijom. Također je koristi za prijavu na sustav te slanje promijenjenih postavki. Sve to

obavlja metodama sendMessage(). Ova klasa napravljena je kako bi se odvojio dio

komunikacije s poslužiteljem, zbog preglednosti i lakšeg pronalaska eventualnih grešaka.

Klasa LIVEService je service ove aplikacije, koji omogućava stalno čekanje obavijesti

od strane poslužiteljske aplikacije. Metodom sendMySocketAddress() poslužitelju

se šalje trenutna IP adresa i vrata poslužitelja pokretnog uređaja. Service se pokreće čim se

33

uključi uređaj, za što ima posebnu dozvolu definiranu u manifest datoteci. Kada obavijest

stigne, prikazuje je na traci stanja operacijskog sustava.

Posljednja klasa, BReceiver, ima samo jednu zadaću – omogućuje serviceu aplikacije da

se pokrene kada se uključi uređaj. Klasa je tipa BroadcastReceiver. Očekuje intent

BOOT_COMPLETED nakon kojega svim zainteresiranim klasama šalje obavijest da je

pokretanje uređaja završeno. Tu obavijest u ovoj aplikaciji čeka klasa LIVEService.

Međusobni odnos klasa može se vidjeti na klasnom dijagramu prikazanom na slici 2.13.

Sl. 2.13 Klasni dijagram aplikacije

34

Zaključak

Praktični dio rada uspješno je ostvaren i omogućena je sva funkcionalnost koju je zadatak

zahtijevao. Rad na ovakvom sustavu za operacijski sustav koji je u svojim počecima je

zanimljiv, ali isto tako vrlo zahtjevan. Najviše problema pojavljivalo se zbog slabe podrške

za izradu aplikacija za Android. Kako je to novi operacijski sustav, još nema dovoljno

primjera i podrške od programerske zajednice kako bi sve teklo glatko i kako bi se tekući

problemi brzo rješavali. S druge strane, to je dodatna motivacija koja potiče kreativnost i

samostalno rješavanje problema.

I aplikacija i sustav su potpuno funkcionalni i pri programskom ostvarenju se vodila briga

o jednostavnosti svih dijelova sustava iz programerske perspektive te o jednostavnosti

korištenja aplikacije iz korisničke perspektive. Vodilo se računa i o sigurnosnim

značajkama.

Moguće buduće dorade mogle bi uključivati proširenje opcija filtriranja događaja za

dohvat te rješavanje pitanja naplate u slučaju sudjelovanja treće strane.

35

Literatura

[1] What is Android?, Android developers, http://developer.android.com/guide/basics/what-is-android.html

[2] Android Development Community, Android Tutorials, http://www.anddev.org/

[3] Ganesan, G., Android Tutorial, http://geeth.ganesan.googlepages.com/android-tutorial

[4] Paller, G., My life with Android, http://mylifewithandroid.blogspot.com/

[5] Gramlich, N., andbook!: Android Programming

36

Sažetak

U ovom radu izrađena je aplikacija za operacijski sustav Android kao dio sustava Sportska

prognoza. Sustav omogućuje sudjelovanje u igrama na sreću putem osobnog pokretnog

uređaja s operacijskim sustavom Android, pri čemu se komunikacija odvija bežičnim

internetskim putem. Sastoji se od poslužiteljske aplikacije, baze podataka, aplikacije za

rukovanje bazom i dvije korisničke aplikacije za Android.

Aplikacija Sportska prognoza pruža mogućnost dohvata i pregleda događaja, kreiranje i

uplatu listića, pohranu nedovršenog listića te pregled starih listića. Aplikacija Sportska

prognoza LIVE proširuje mogućnosti sustava tako što omogućuje aktivaciju praćenja

rezultata događaja s korisnikovih uplaćenih listića te novih događaja u ponudi kladionice,

pri čemu korisnik može filtrirati događaje koje želi pratiti.

Ključni pojmovi

Operacijski sustav Android, aplikacija za Android, activity, elementi prikaza, service,

datoteka manifest, intent, sustav sportske prognoze, pregled događaja, uplata listića,

praćenje rezultata.

37

Abstract

The result of this work is an application for the Android operating system which is a part

of the Sport Events Forecast System. The system allows its clients to take part in sports

betting games by using their personal mobile phone running the Android operating system.

It consists of a server application, a database, a database management application and two

user applications for Android. All system parts communicate via wireless Internet access.

The Sport Event Forecast application allows retrieval and viewing of sport events, betting

ticket creation and payment, storage of a sketch ticket and reviewing played tickets. The

Sport Event Forecast LIVE application extends the systems capabilities by providing the

event result tracing option and new event subscription option in which the user gets to

choose which sport categories he is willing to subscribe to.

Key terms

Android operating system, Android application, activity, views, service, manifest file,

intent, sport event forecast system, sport events viewing, betting ticket payment, result

tracing.