Razvoj Turizma u Hrvatskoj

8/16/2019 Razvoj Turizma u Hrvatskoj

1/15

TURISTIČKO-UGOSTITELJSKA ŠKOLAŠIBENIK

RAZVOJ TURIZMA U HRVATSKOJ

Završni rad

Prede!:U"eni#$

Ši%eni#& 'vi%an( )*+,

Sadržaj

1


2/15

1. UVOD..............................................................................................................................3

2. Definiranje turizma u Hrvatskoj i općenito.....................................................................

2.1. !ovijesni razvoj turizma u Hrvatskoj..........................................................................."

2.2. #urizam kao dje$atnost.................................................................................................%

2.3. Hrvatski turizam po re&ijama.......................................................................................%

2.3.1. 'stra...........................................................................................................................%

2.3.2. (varner.....................................................................................................................)

2.3.3. Da$ma*ija..................................................................................................................)

2.3.. +a*iona$ni parkovi...................................................................................................,

2.. Dru-tvena u$o&a turizma............................................................................................1

2./. Hrvatski turizam u 0rojkama......................................................................................13

3. (4U5(................................................................................................................1

'#67#U7......................................................................................................................1/

+ UVO.

2


3/15

!od utje*am jako& &$o0a$izma i razvitka te8no$o&ija9 odnosno $ak-e& komuni*aranja ne&o u

neka davna vremena te sve 0rže& naina putovanja us$ijed te8no$o-ko& napretka zem$je u

&$o0a$u9 do$azi i do razvijanja turizma. #urizam se praktiki poinje razvijati kao &ospodarska

&rana i sve vi-e do0iva na znaenju -to se tie &ospodarstva jedne države. Us$ijed to&

razvijanja turizam do0iva neke nove o0rise te se pod že$jom turista i &ostiju poinje

spe*ija$izirati kroz odre;ene &rane.

Hrvatski turizam je nakon uspostave državne samosta$nosti pro-ao dvadeseto&odi-nji

pro*es tranzi*ije 0remenit svim pro0$emima i proturjenostima &ospodarsko& i dru-tveno&

razvitka zem$je. +oseći teret nas$ije;ene i razmjerno neefikasne pos$ovne strukture9

suoavajući se s pos$jedi*ama rata i s efektima raz$iiti8 i esto su0optima$ni8 mode$a

privatiza*ije9 8rvatski turizam je ipak pokazao svoju vita$nost za8va$jujući snazi i interesuinozemno& trži-ta9 atraktivnosti zem$je i9 oso0ito9 otpornosti turizma kao fenomena na

povremene &$o0a$ne poremećaje.

Unato svim nedaćama koje su prati$e Hrvatsku u protek$om razdo0$ju9 turizam je znaajno

podi&ao svoje pos$ovne rezu$tate9 oso0ito od 2. &odine9 a u vrijeme &$o0a$ne krize

protek$i8 neko$iko &odina pokazao visoku rezistentnost9 -to je potvr;eno stopama rasta vi-im

od oni8 -to su i8 posti&$e zem$je u konkurentskom okružju .

?to se tie turizma koje& smo prije ima$i pri$iku vidjeti danas nije samo dovo$jno imati top$u i

u&odnu k$imu niti zem$jopisni po$ožaj9 već pod utje*ajem &$o0a$iza*ije i $judske s$o0ode

turisti tj. k$ijenti za8tijevaju ne-to vi-e od to&a kroz razne turistike ponude i manifesta*ije. U

Hrvatskoj se sve vi-e zadnji8 &odina &ovori o nedostatku takve ponude9 odnosno

neiskori-tenosti svi8 poten*ija$a koje dru&e države iskoriste a nisu pri0$ižno $ijepe niti

priv$ane ko$iko je 7epu0$ika Hrvatska sa jednom od najrazvijeniji8 o0a$a svijeta.

) .e/iniran(e !0ri1a 0 Hrva!'#2( i 234eni!2

3


4/15

@#urizam je skup odnosa i pojava koje proizi$aze iz putovanja i 0oravka posjetite$ja neko&

mjesta9 ako se tim 0oravkom ne zasniva sta$no pre0iva$i-te i ako sa takvim 0oravkom nije

povezana nikakva nji8ova privredna dje$atnost1A.

Hrvatski turizam je jedna od najvažniji8 &ospodarski8 &rana 7epu0$ike Hrvatske. !ovijest

turizma u Hrvatskoj seže do sredine 1,. sto$jeća u razdo0$je oko 1)/. &odine. Uspje-no se

razvijao sve do dana-nji8 dana9 a danas je Hrvatska jedno od najposjećeniji8 i najvažniji8

turistiki8 odredi-ta Sredozem$ja.

S$o&an kojim se Hrvatska predstav$ja na me;unarodnom turistikom trži-tu &$asi Broatia Cu$$

of $ife.

one$ !$anet je Hrvatsku pro&$asio naj0o$jom turistikom destina*ijom 2/. &odine9 dok je

=a&azin +ationa$ Eeo&rap8i* dventure Hrvatsku pro&$asio naj0o$jom destina*ijom za 2".

&odinu.

7euters je o0javio da je #rave$ eaders9 vodeća kompanija za prodaju putovanja u

Sjedinjenim merikim Državama9 Hrvatsku pro&$asi$a me;unarodnom top destina*ijom za

podruje 6urope za 212. &odinu.

Hrvatska o0i$uje prirodnima $jepotama9 oto*ima koji8 je 1 29 na*iona$nim parkovima9

parkovima prirode9 spomeni*ima pod za-titom U+6SBOFa poput Diok$e*ijanove pa$ae u

Sp$itu9 &radova #ro&ira i Du0rovnika9 6ufrazijeve 0azi$ike u !oreu i (atedra$e sveto& 4akova

u ?i0eniku9 a najveća prednost u odnosu na konkuren*iju je 8rvatski dio 4adransko& mora koji

je prema istraživanju 6uropske a&en*ije za oko$i-9 provedenom 21. &odine9 dru&o naji-će

more u 6uropi.

' 0$a&a =editeranska k$ima u Hrvatskoj9 s top$im $jetom i umjereno 8$adnom zimom9

po&oduje 8rvatskom turizmu i nje&ovom dodatnom razvoju. #uristika ponuda Hrvatske vr$o

je razno$ika a sastoji se od nautiko&9 iz$etniko&9 roni$ako&9 kon&resno&9 ku$turno&9

eko$o-ko&9 seosko&9 vjersko&9 pusto$ovno&9 zdravstveno&9 $ovno& i$i ri0o$ovno& turizma. U

turistikoj ponudi su i vi-ednevna krstarenja na motornim jedrenja*ima te vr$o do0ro razvijeninaturizam i sve razvijeniji 7o0inzonski turizam koji osim na kopnu nudi i 0oravak na

usam$jenim svjetioni*ima poput du0rovaki8 Ere0ena i$i !a$a&ruže.

U Hrvatskoj je 1". sijenja 21. &odine9 prema poda*ima =inistarstva turizma9 0io )/1

kate&orizirani turistiki o0jekt9 od e&a je "/ 8ote$a9 ) kampa9 /2 turistika apartmana9 1

turistiko nase$je9 1, apartF8ote$a i / marina. U svim ovim o0jektima ne-to je vi-e od 1

smje-tajni8 jedini*a i oko 23% sta$ni8 kreveta. U "/ kate&orizirani8 8ote$a ukupno je1 S. =arković G @Osnove turizmaA9 ?ko$ska knji&a9 a&re09 1,%.9 str. 1%.

4


5/15

/3 22% smje-tajni8 jedini*a i 12 3 kreveta9 a me;u svim 8ote$ima 31 je kate&oriziran s tri

zvjezdi*e9 1,2 s etiri9 a pet zvjezdi*a ima 2, 8ote$a.

O pojmu turista 0it će op-irno napisano pri pre&$edu kate&orije turista. =e;utim9 na ovom

mjestu tre0a konstatirati da je pojam turista prije sve&a vezan za pojam putovanja9 a$i ne za

sva9 ne&o samo za putovanja koja su motivirana že$jom za odmorom i$i za0avom u fizikom i

psi8ikom smis$u. Samo se takva putovanja mo&u smatrati turistikim. U turistika putovanja

mo&u se u0rojati i ona koja su motivirana že$jom da se udovo$je ku$turne potre0e u smis$u

psi8ike rekrea*ije. nai9 pri odred0i pojma turista tre0a imati u vidu s$jedeća dva uvjeta:

F putovanje koje omo&ućava privremeni 0oravak u mjestima van mjesta sta$no&

0oravka9

F da je ta promjena mjesta 0oravka uvjetovana že$jom za odmorom i

za0avom u fizikom i psi8ikom smis$u.

!o$azeći od ovo&a9 u izuavanju turizma tre0aju se primijeniti s$jedeće znanstvene *je$ine i

dis*ip$ine: ekonomija9 psi8o$o&ija9 so*io$o&ija9 or&aniza*ija rada9 statistika i matematika9

&eo&rafija9 povijest9 antropo$o&ija9 etno$o&ija9 povijest umjetnosti9 medi*ina9 te8no$o-ke

znanosti itd.

#urist9 kao potro-a turistiki8 us$u&a9 može teorijski se može definirat kao @privremeni

posjetite$jA koji se na$azi u mjestu izvan svo&a mjesta sta$no& 0oravka najmanje 2 sata9 s tim

-to je promjena mjesta nje&ovo& 0oravka motivirana ovim raz$ozima:

F že$jom za fizikim i psi8ikim odmorom9

F že$jom za opu-tanjem i za0avom9

F že$jom za stje*anjem znanja putem upoznavanja ku$turno& i povijesno& nas$ijedjaodre;eni8 zema$ja i$i mjesta


6/15

turizma na otoku. U Opatiji je 1)). &odine otvoren 8ote$ (varner9 u Brikveni*i je 1),.

otvoren 8ote$ #8erapia9 a u Du0rovniku je 1),". otvoren prvi du0rovaki 8ote$ 'mperia$. Već

1,1. &odine Opatija je za0i$ježi$a preko po$a mi$ijuna noćenja9 a turisti su u tom &radu u

prosjeku 0oravi$i 2 dana.

Ra1d2%5(e i1e60 dva 'v(e!'#a ra!a

U Hrvatskoj se postupno poe$a prepoznavati dru-tvena korist od turizma pa se donosi

zakonska re&u$ativa s podruja turizma i u&ostite$jstva. #ada-nji 8ote$ski kapa*iteti su 0i$i

u&$avnom u v$asni-tvu strana*a9 a ak ) inozemno& prometa ine turisti iz 5e8os$ovake9

=a;arske9 ustrije9 +jemake9 'ta$ije i 6n&$eske.

Eodine 1,2". prvi put je ostvareno preko mi$ijun noćenja9 a 1,2,. u Hrvatskoj je 0oravi$o vi-e

inozemni8 &ostiju ne&o domaći8 turista. 'nozemni8 je 0i$o /2. Ured0a o unaprje;enju

turizma te Odred0a o dono-enju uvjeta za pro&$a-avanje turistiki8 mjesta done-ene su 1,3".

&odine. 7ekordna turistika sezona u ovome razdo0$ju 0i$a je 1,3). kad je za0i$ježen do$azak

3,, ") posjetite$ja i 2 %1, ,3, noćenja.

Ra1d2%5(e na#2n .r0727 'v(e!'#27 ra!a d2 +88* 72dine

naajniji razvoj inozemno& turizma zapoinje 1,/2. &odine9 a$i9 iako apso$utni promet raste9

Hrvatska po pri8odima zaostaje za konkuren*ijom9 a kva$iteta turistike us$u&e iz &odine u&odinu pada. Hrvatska je u to vrijeme 0i$a u sastavu 4u&os$avije9 pa je *je$okupna turistika

ponuda o*ijenjena kao nepovo$jna prema kriteriju Ivrijednost za u$oženi nova*I. ?ko$ovani

kadrovi od$aze na 0o$je p$aćene pos$ove u inozemstvo9 a u ovakvim uvjetima do$azi do

razvoja ma$i8 privatni8 iznajm$jivaa9 pa 8rvatsko primorje postaje destina*ija za masovni

turizam -to pose0no do$azi do izražaja osamdeseti8 &odina 2. sto$jeća.

Ra1d2%5(e !i(e#2 .22vin'#27 ra!a

#ijekom Domovinsko& rata turizam u sad već samosta$noj Hrvatskoj u nekim krajevima poput'stre sta&nira9 dok u većem dije$u Da$ma*ije i podruja za8vaćeni8 ratom drastino opada. U

razdo0$ju od 1,,. do 1,,/. &odine 0roj turistiki8 do$azaka je manji za ak ",93 9 dok je

0roj ostvareni8 noćenja pao za %/. 7at je turistiki promet Hrvatske vratio na razinu

-ezdeseti8 &odina.

Ra1d2%5(e na#2n 1avrše!#a ra!a d2 dana'

+akon rata turizam se poeo oporav$jati od ve$ikosr0ske a&resije pa je u turistikoj sezoni

1,,". &odine za0i$ježen 0$a&i rast u odnosu na naj0o$ju ratnu turistiku sezonu 1,,. &odine.

!ostupno se vraćaju inozemni turisti9 najvi-e iz istonoeuropski8 zema$ja9 a$i sezona traje6


7/15

sve&a 2 mjese*a. !ovratkom turista po$ako raste i zanimanje strani8 u$a&aa9 a u$askom

strano& kapita$a jaa u$o&a destina*ijsko& menadžmenta te marketin-ki napori promoviranja

Hrvatske kao *je$ovite i jedinstvene destina*ije. !orastom turistiki8 do$azaka i ostvareni8

noćenja rastu i pri8odi od turizma9 a$i i udio pri8oda u ukupnom 0ruto domaćem proizvodu

7epu0$ike Hrvatske9 pa se taj udio s %92 iz 1,,/. &odine penje na 1% 22. &odine.

)) T0ri1a #a2 d(e5a!n2'!

#urizam se sastoji iz veće& 0roja privredni8 i neprivredni8 dje$atnosti9 koje sve zajedno

sudje$uju u podmir0i potre0a domaći8 i strani8 turista. !rema tome9 u ana$izi karaktera radaove dje$atnosti9 sa staja$i-ta njezine proizvodnosti9 može se u osnovi poći od ana$ize karaktera

rada9 najvažniji8 privredni8 dje$atnosti9 koje direktno sudje$uju u podmir0i potre0a turista

.

#uristike or&aniza*ije F u *je$ini predstav$jaju dje$atnosti koje

pružaju oso0ne us$u&e turistima9 dru&im privremenim posjetite$jima i $oka$nom stanovni-tvu.

(ao takva9 ova dje$atnost nema proizvodni karakter i ne 0i se mo&$a smatrati stvarate$jem

dru-tveno& proizvoda i na*iona$no& do8otka.

)9 Hrva!'#i !0ri1a 32 re7i(aa

U ovom dije$u rada donosimo kratki presjek turizma po re&ijama u 7epu0$i*i Hrvatskoj.

)9+ I'!ra

Hrvatski turizam je narazvijeniji u primorskim re&ijama9 po&$avito u 'starskoj županiji. ?to se

može definirati kao 0$izina susjedni8 država kao -to je 'ta$ija. Važnija turistika sredi-ta9

&radovi i$i općine 'stre u kojima je 2,. &odine ostvareno preko mi$ijun noćenja su:

F 7ovinj s 2 "2 /) noćenja9

F !ore 2 1" )% noćenja9

F =edu$in 1 , / noćenja9

F Uma& 1 %33 2)% noćenja9

7


8/15

F #arFVa0ri&a 1 3,, /)) noćenja9

F Vrsar 1 3/, %/1 noćenja9

F Cuntana 1 33 ))3 noćenja9

F a0in 1 133 "1) noćenja9

F !u$a 1 , /", noćenja9

)9) Kvarner

(varner je jedna od najrazvijeniji8 turistiki8 re&ija Hrvatske sa 1%3 smje-tajni8 jedini*a

koje ine oko 2 ukupni8 turistiki8 kapa*iteta Hrvatske9 a u ovoj se turistikoj re&iji

ostvaruje oko petina ukupno& 8rvatsko& turistiko& prometa u Hrvatskoj. #ako je 2%.

&odine za0i$ježeno vi-e od 293 mi$ijuna &ostiju9 koji su ostvari$i oko 1192 mi$ijuna noćenja9 od

e&a su )% inozemni &osti. Većina smje-tajni8 jedini*a9 oko )2 /9 se na$azi u o0ite$jskim

domaćinstvima9 3) i8 je u kampovima9 2 u 8ote$ima9 a oko 32 / u osta$im

o0jektima turistike namjene. +a (varneru su smje-tena 1 8ote$a9 2 kampa i oko 1 "

o0ite$jski8 domaćinstava.

)99 .a5a:i(a

Da$ma*ija je najveća turistika re&ija Hrvatske u kojoj su smje-tena tri ve$ika turistika

*entra. +a sjevernom dije$u se na$azi tri tisuće &odina stari &rad adar9 u srednjoj Da$ma*iji je

smje-ten &rad Sp$it9 te na krajnjem ju&u Du0rovnik iji je stario dio &rada na U+6SBOFvom

popisu svjetske 0a-tine. Osim spomenuti8 &$asvni8 turistiki8 *entara u Da$ma*iji su

smje-teni manji turistiki *entri poput ?i0enika9 #ro&ira i =akarske te 0rojna primorska

nase$ja smje-tena duž -i0enske9 zadarske i makarske rivijere. U Da$ma*iji su tako;er smje-tena i etiri 8rvatska na*iona$na parka !ak$eni*a9 (rka9 (ornati i =$jet9 0rojne

spe$eo$o-ke $oka*ije i$i roni$ake atrak*ije.

S$ika 1: !rikaz -i0enske (atedra$e i &rada #ro&ira.

8


9/15

Da$ma*ija je u turistikom svijetu poznata i po 0rojnim oto*ima. U sjevernoj Da$ma*iji se

istiu (ornati i Du&i otok s jezerom #e$a-ći*om na vr8u 1" m visoko& k$ifa9 u srednjoj

(rapanj9 Hvar kao najpoznatiji i najsunaniji 8rvatski otok9 Jra s poznatom p$ažom $atni

rat9 ?o$ta i$i Vis.

U južnoj Da$ma*iji ju&u smjesti$i su se (oru$a9 astovo9 =$jet te 6$afitski oto*i. ' po$uotok

!e$je-a*9 smje-ten u južnoj Da$ma*iji9 predstav$ja važan dio 8rvatske turistike pounde. +a

!e$je-*u se na$aze veća turistika nase$ja poput Stona9 Ore0ića i$i #rpnja te 0rojna manjanase$ja. !e$je-a* o0i$uje vino&radima9 a kao svojevrsna atrak*ija na !e$je-*u postoji Vinska

*esta s 0rojnim vinskim podrumima i vinima najvi-e kva$itete.

)9; Na:i2na5ni 3ar#2vi

+a podruju Hrvatske postoji ) na*iona$ni8 parkova i 11 parkova prirode koji nadopunjavaju

turistiku ponudu.

+a*iona$ni parkovi su :

F !$itvika jezera F 1 12 /) posjetite$ja

F (rka F "// 1 posjetite$ja

F Jrijuni F 13 " posjetite$jaF !ak$eni*a F 1% 1/1 posjetite$ja

9


10/15

F =$jet F ,2 %%) posjetite$ja

F (ornati F )2 3) posjetite$ja

F Sjeverni Ve$e0it F 1% 21) posjetite$ja

F 7isnjak F 1% 2) posjetite$ja.

S$ika 2: !rikaz +! (rke.

); .r0š!vena 0527a !0ri1a

Dru-tveni utje*aj turizma je uvijek 0io jedan od važniji8 im0enika turizma. Osnovni motivi

turistiki8 putovanja u okviru rekrea*ije vezani su i za že$jom da se upozna ku$turno i

povijesno nas$ijedje odre;eni8 zema$ja i re&ija. 'sto tako9 oni su vezani za razne vrste

o0razovni8 potre0a9 upoznavanje navika9 o0iaja i uvjeta života stanovni-tva dru&i8 zema$ja i

krajeva9 upoznavanje sa te8nikim dosti&nućima itd. znai9 u osnovi se radi o motivima koji

turizmu daju peat dru-tveno& i po$itiko& fenomena.

(ada je rije o dru-tvenom znaaju turizma9 imaju se u vidu razni utje*aji koje turizam

o0av$ja u ovoj sferi. to su: ku$turni o0razovni9 zdravstveni9 0o$je razumijevanje me;u

$judima iz raz$iiti8 zema$ja itd.

?to se tie znaaja turizma za ku$turu9 tre0a istaknuti da se ve$iki 0roj turista uk$juuje u

turistika putovanja motiviran že$jom da upozna povijesno i ku$turno nas$ije;e dru&i8 zema$ja

i krajeva9 kao i dosti&nuća iz razni8 o0$asti umjetnosti u tim zem$jama. 0o& to&a ve$iki

10


11/15

0roj turista i posjećuje muzeje9 povijesne spomenike9 umjetnike &a$erije9 umjetnike

festiva$e i s$ino. #ime se stvaraju uvjeti za 0o$je razumijevanje me;u $judima iz raz$iiti8

zema$ja9 sa raz$iitim ku$turama i povijesnim nas$ijedjem.

!otre0no je istaknuti jo- i to da se z0o& to&a pose0no vodi 0ri&a o ku$turnom i povijesnomnas$ije;u zema$ja i krajeva9 -to je u ve$ikoj mjeri uvjetovano že$jom da se stimu$iraju strani

turisti da do;u u te zem$je i krajeve.

!okraj spomenuto& znaaja turizma za ku$turu9 potre0no je istaknuti i nje&ov utje*aj na

izo0raz0u stanovni-tva koje se uk$juuje u turistike tijekove.

=e;utim9 i u ovom s$uaju je mo&uć -ira domena utje*aja turizma. !utujući u dru&e zem$je i

krajeve9 turisti se 0$iže upoznaju i sa &eo&rafskim9 k$imatskim9 antropo$o-kim9 so*ija$nim iosta$im uvjetima u kojima živi stanovni-tvo ti8 podruja. +a taj nain se povećava opća

ku$turna razina turista. #ime se ujedno stvaraju uvjeti za 0o$je razumijevanje me;u $judima iz

raz$iiti8 krajeva svijeta i povećava 0roj oni8 koji že$e trajni mir u svijetu.

!rijenosom pozitivni8 navika i o0iaja iz jedni8 zema$ja u dru&e može se tako;e svrstati u

domenu znaaja turizma sa ku$turno& i o0razovno& aspekta. +a kraju tre0a istaknuti i to da

turizam9 koji u osnovi omo&ućuje rekrea*iju stanovni-tva u fizikom i psi8ikom smis$u9

vo0av$ja znaajan utje*aj na po0o$j-anje zdravstvene i radne sposo0nosti stanovni-tva.

=e;utim9 postoje i ne&ativne pojave koje su rezu$tat prometa turista. #j. U odre;enim

s$uajevima9 strani turisti donose sa so0om i ne&ativne navike i o0iaje u konkretnu zem$ju

i turistiko mjesto .

U osnovi ekonomsko& znaaja turizma na$azi se potro-nja turista u mjestima koja posjećuju.

+ova* koji su turisti zaradi$i u mjestima svo& sta$no& 0oravka tro-i se u turistikim mjestima.

(ao rezu$tat ove nji8ove potro-nje9 nastaju odre;eni ekonomski efekti na privredu9 kako

zem$je i podruja iz koje& turisti do$aze9 tako i oni8 zema$ja i mjesta koja turisti posjećuju. +e

pod*jenjujući znaaj prvo& aspekta9 tj. utje*aja potro-nje turista na privredu zem$je i podruje

&dje se na$azi nji8ovo sta$no mjesto 0oravka9 ipak će se pri ana$izi utje*aja turizma sa

ekonomsko& staja$i-ta imati u vidu prije sve&a ovaj dru&i aspekt9 tj. ekonomski efekti

potro-nje turista na privrede konkretni8 turistiki8 zema$ja i podruja. !rema tome9 može se

konstatirati da turistika potro-nja vr-i direktne i indirektne efekte na privredu.

Od direktni8 utje*aja koje turizam vr-i na privredu9 najvažniji su:

11


12/15

F utje*aj na dru-tveni proizvod i na*iona$ni do8odakK

F utje*aj na razvoj privredni8 dje$atnosti koje sainjavaju turistiku privreduK

F utje*aj na p$atnu 0i$an*u zem$jeK

F utje*aj na zapos$enost stanovni-tva i razinu životno& standardaK

F utje*aj na investi*ijsku aktivnost i strukturu investi*ijaK

F utje*aj na 0rži razvoj nedovo$jno razvijeni8 zema$ja2

!ored izravno&9 pose0nu pozornost zas$užuje i neizravan utje*aj turizma na privredu. +aime9turistika potro-nja koja se neposredno rea$izira u dje$atnostima turistike privrede ima

reperkusije na manjeFvi-e sve privredne i neprivredne dje$atnosti.

Sa staja$i-ta razvoja turizma9 potre0no je težiti osi&uranju kva$itetne turistike us$u&e u *je$ini9

jer to osi&urava i optima$no zadovo$jenje potre0a domaći8 i strani8 turista9 s jedne strane9 kao

i ostvarenje povo$jni8 ekonomski8 rezu$tata pos$ovanja sudionika u zadovo$jenju turistiki8

potre0a9 s dru&e strane.

!o$azeći od znaaja komp$eksno& promatranja turistike us$u&e9 neovisno od to&a &dje se

i kada turistima pruža9 u pos$jednje vrijeme pose0an znaaj i smisao do0iva tzv. @paketA

turistiki8 us$u&a. +je&ova su-tina je upravo u tome da turistima osi&ura jedinstvenu i

kva$itetnu turistiku us$u&u9 koja u se0i sadrži sve unaprijed navedene us$u&e koje se

turistima pružaju u mjestima nji8ovo& sta$no& 0oravka9 u pro*esu prijevoza i u turistikom

mjestu &dje privremeno 0orave. a ovu jedinstvenu us$u&u putnike a&en*ije9 prometne i

dru&e or&aniza*ije koje se jav$jaju kao ponu;ai paketa us$u&a9 formiraju jedinstvenu

prodajnu *ijenu.

)


13/15

#ijekom 211. &odine u prvi8 deset mjese*i u Hrvatskoj se 0i$ježi ukupno oko 1191 mi$ijun

do$azaka turista -to u odnosu na pret8odnu &odinu predstav$ja rast od )92. Jroj domaći8

turista u tome razdo0$ju iznosi oko 19 mi$ijuna -to znai rast od 293. Strani8 turista je u

istom razdo0$ju 0i$o oko ,9% mi$ijuna -to je rast od , u odnosu na 21. &odinu.

+avedeni strani i domaći turisti su ostvari$i ukupno oko /,9/ mi$ijuna noćenja -to u odnosu na

21. &odinu predstav$ja rast od %. Od to&a su domaći turisti ostvari$i /93 mi$ijuna noćenja

9 a strani /93 mi$ijuna noćenja -to je porast za %9. !rosjeni 0roj dana 0oravka

po turistu je iznosio /9 dana.

Hrvatsku kao turistiku destina*iju tijekom 211. &odine do $istopada najvi-e su posjećiva$i i

u njoj 0oravi$i turisti iz +jemake koji su ostvari$i preko 12 mi$ijuna noćenja. #radi*iona$no

do0ri posjetite$ji su i S$oven*i9 #a$ijani9 ustrijan*i i 5esi koji su 211. ostvari$i preko mi$ijuna noćenja.

S$ika 3: !rikaz 0roja noćenja po na*iona$nosti.

9 ZAKLJUČAK

#urizam je danas postao jedan od najunosniji8 0iznisa u svijetu te &a ak neki smatraju

&ospodarskom &ranom9 no kod na se ne može turizam uzeti kao &ospodarska &rana dok se ne

razvije u punom smis$u9 tj. razvije sve svoje poten*ija$e te produži sezona uz ponudu raz$iiti8

manifesta*ija. =no&e zem$je su s8vati$e važnost turizma i nje&ovo& razvitka iz ekonomski8

13


14/15

raz$o&a9 Hrvatska je &odinama &aji$a odre;enu i$uziju da je @more i sun*eA dovo$jno9 no danas

je trži-te i konkuren*ija na njemu neumo$jivo i za8tjeva pose0nu pozornost i rad kako 0i se

osta$o u @0or0iA za svako&a &ostaL

4ednostavno &oste se ne može privući vi-e samo $jepotama9 već i u$a&anjem u raz$iitesadržaje koje će &osta zadovo$jiti i natjerati &a da ponovno do&odine do;e u na-e mjesto.

=ožemo reći da turisti iz &odine u &odinu traže mjesta sa za0avom9 nekom ponudom koja je

raz$iita od osta$i8 i koja će i8 privo$jeti da posjete na- kraj.

LITERATURA

1. S. =arković G @Osnove turizmaA9 ?ko$ska knji&a9 a&re0

2. . Jaza$a: @'straživanja trži-ta u funk*iji udruženo& radaA9!ro&ress9 a&re09 1,%)

3. !etrić9 . F Osnove turizma 9 6konomski faku$tet Sp$it9

14


15/15

'nternet Strani*e

MMM.Mikiedija.or&.8r

15
http://www.wikiedija.org.hr/http://www.wikiedija.org.hr/

Documents

Razvoj Turizma u Hrvatskoj