Razvojna strategija Općine Karlobag za razdoblje 2015.-2020. godine

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG

2015. – 2020.

- IZGRADNJA KLIMATSKE OTPORNOSTI -

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.


-IZGRADNJA KLIMATSKE OTPORNOSTI-

Nakladnik:

Općina Karlobag

Trg dr. Franje Tuđmana 2, Karlobag

Za nakladnika:

Ivan Tomljenović, načelnik

Autor:

Jadranka Pelikan

Pelikan Consult d.o.o.

Grafička priprema:

Tisak:

Tiskara d.o.o.

Naklada:

xx primjeraka

ISBN

Izradu dokumenta financira Programa ruralnog razvoja RH.

Karlobag, 2016.

Naslovnica:


SADRŽAJ:

0. SAŽETAK RAZVOJNE STRATEGIJE OPĆINE KARLOBAG.....................................................................2

1. UVOD.......................................................................................................................................................................... 5

1.1. Ruralni razvoj................................................................................................................................................5

1.2. Partnerstvo.....................................................................................................................................................9

1.3. Ciljevi procesa strateškog planiranja...............................................................................................10

1.4. Elementi strateškog plana.....................................................................................................................11

1.5. Metodologija izrade Strategije razvoja Općine Karlobag........................................................12

2. ANALIZA STANJA PODRUČJA OPĆINE KARLOBAG.............................................................................15

2.1. Opća prostorna i okolišna obilježja...................................................................................................15

2.2. Infrastruktura na području Općine Karlobag...............................................................................35

2.3. Stanovništvo................................................................................................................................................39

2.4. Gospodarske značajke područja.........................................................................................................49

3. SWOT ANALIZA PODRUČJA OPĆINE KARLOBAG................................................................................69

4. ANALIZA RESURSA PODRUČJA OPĆINE KARLOBAG.........................................................................75

5. VIZIJA RAZVOJA PODRUČJA OPĆINE KARLOBAG................................................................................81

6. STRATEŠKI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE RAZVOJA PODRUČJA OPĆINE KARLOBAG......82

6.1. Opći dio strateškog smjera razvoja...................................................................................................82

6.2. Strateški ciljevi Općine Karlobag.......................................................................................................85

6.3. Horizontalni ciljevi...................................................................................................................................91

6.4. Plan aktivnosti za razdoblje 2015. - 2020......................................................................................92

6.5. Izvori financiranja.....................................................................................................................................94

7. PROVEDBA STRATEGIJE.................................................................................................................................95

7.1. Opći dio provedbe.....................................................................................................................................95

7.2. Praćenje provedbe (monitoring)........................................................................................................96

7.3. Izvještavanje................................................................................................................................................97

7.4. Evaluacija......................................................................................................................................................97

7.5. Mjerenje učinkovitosti............................................................................................................................98

7.6. Nadopuna strategije.................................................................................................................................99

PRILOZI……...………………………………………………………………………………………………………………………101


Kratice upotrijebljene u tekstu

APPRRRAgencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

BDP Bruto domaći proizvod

Bf Bofor

°C Celzijev stupanj

DHMZ Državni hidrometeorološki zavod

DVD Dobrovoljno vatrogasno društvo

DZS Državni zavod za statistiku

DZZP Državni zavod za zaštitu prirode

EEAEuropska agencija za okoliš (European Environmental Agency)

EU Europska unija

EFRD Europski fond za regionalni razvoj

ESF Europski socijalni fond

ESI Europski strukturi i investicijski fondovi

FZOEUFond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

GPP Gorsko-planinsko područje

ha hektar = 10.000 m2

HGK Hrvatska gospodarska komora

HGSS Hrvatska gorska služba spašavanja

HOK Hrvatska obrtnička komora

HŠ Hrvatske šume

JKP Javno komunalno poduzeće

JLSJedinica lokalne samouprave

km Kilometar, 1000 metara

LEADERProgram Europske unije za razvoj ruralnih područja

LRS Lokalna razvojna strategija

LSŽ Ličko-senjska županija

mMetar, jedinica za duljinu prema SI sustavu

mm Milimetar, tisućiti dio metra

MZOIPMinistarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja

NKD Nacionalna klasifikacija djelatnosti

n.m. nadmorska visina

NN Narodne novine

NP Nacionalni park

PG Poljoprivredno gospodarstvo

PP Park Prirode

PRR RH Program ruralnog razvoja RH

psuJedinice saliniteta vode (Practical salinity units)

RH Republika Hrvatska

SMARTSpecifičan, mjerljiv, dostižan, realan i vremenski definiran

TZ Turistička zajednica

UNESCOOrganizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu


0. SAŽETAK RAZVOJNE STRATEGIJE OPĆINE KARLOBAG

Područje Općine Karlobag je tijekom stoljeća doživljavalo dramatične promjene stanovništva,

ponajviše zahvaljujući ponekad surovim uvjetima života i društvo-političkom okruženju.

Povijesnu važnost i održivost Karlobaga određuje povoljan geografski položaj koji povezuje

kontinentalne dijelove države preko Oštarijskih vrata s pomorskim putevima Jadrana čime je

omogućen protok dobara između ovih područja. I danas se naselja Općine Karlobag suočavaju s

odlaskom mladih što vodi do postepenog zaostajanja u gospodarskom razvoju. No, usprkos

tome, nekad dominantne gospodarske aktivnosti poput poljoprivrede, ribarstva i stočarstva su

zamijenili turizam, trgovina i ugostiteljstvo, dok je proizvodnja zastupljena u manjem omjeru.

Posebnost reljefa, klime i bogatstvo biološke raznolikosti planinskog masiva Velebita na čijim je

obroncima naseljeno stanovništvo Općine Karlobag doveli su do proglašenja Parka prirode

Velebit, čime su postavljeni novi uvjeti razvoja područja Općine. Međutim, nastala su razvojna

ograničenja radi zakonske regulative primarno usmjerene na zaštitu vrsta i staništa te očuvanje

jedinstvenosti svjetskog rezervata biosfere. Ovakav stav je razumljiv ako se uzme u obzir da

prirodni kapital ili resursi predstavljaju temeljni uvjet za postojanje i izgradnju društva na

svakom području. Stoga vrijednost i posebnost područja Općine Karlobag premašuju svoje

lokalne pa čak i nacionalne okvire. Sasvim sigurno se može reći kako je Karlobag svojevrsni

čuvar svjetskog blaga. Međutim, pojavljuje se neposredna prijetnja rastućeg trenda globalnog

zagrijavanja i klimatskih promjena čime se ugrožavaju resursi biosfere od svjetskog značaja kao

i održivost stanovništva Općine Karlobag.

Opasnosti koje nose klimatske promjene su prepoznate na razini europskih i nacionalnih

razvojnih politika, stoga su njihove preporuke da se regionalne i lokalne razvojne strategije

prilagode ili integriraju s klimatskim politikama. Imajući u vidu posebnost i značaj ovog

područja, Strategija razvoja Općine Karlobag u potpunosti je usklađena s važećim klimatskim

politikama koje sadrže dvije ključne skupine mjera: adaptaciju/prilagodbu i

mitigaciju/ublažavanje. Adaptaciju čine aktivnosti prilagodbe očito neminovnom procesu

globalnog zatopljenja kroz izgradnju klimatski otporne infrastrukture i to s posebnim naglaskom

na zelenu infrastrukturu. Mjere mitigacije se odnose na ublažavanje pojave, odnosno,

smanjivanje zagađenja, energetsku učinkovitost i općenito na različite načine suzbijanja

uzročnika rasta globalne temperature. Sve su gospodarske aktivnosti i smjernice predviđene

ovim strateškim dokumentom, u većoj ili manjoj mjeri, upotpunjene klimatskim politikama koje

predstavljaju horizontalne mjere razvoja. Strategija razvoja Općine Karlobag prepoznaje i

vrjednuje okruženje, uvjete života stanovništva te pruža inovativan pogled na postojeća razvojna


ograničenja pretvorivši ih iz nedostatka u prednost. Takav, održiv razvoj područja Općine

Karlobag usmjeren je k izgradnji klimatske otpornosti stanovništva, gospodarstva kao i

okruženja. Predloženi integrirani pristup razvoju sadrži preporuke za:

Prilagodbu infrastukture klimatskim promjenama te povećanje kvalitete života i

sigurnosti stanovništvu općine i gostima.

Transformaciju gospodarskih aktivnosti i izgradnju održivog gospodarstva.

Podizanje razine svijesti lokalnih dionika za jačanje klimatske otpornosti i

samoodrživosti na području Općine Karlobag.

S namjerom unaprijeđenja kvalitete života, sigurnosti stanovništva i gospodarstva te osiguranja

okolišne održivosti definirana su četiri razvojna cilja Strategije:

1. Stvaranje infrastrukturne klimatske otpornosti područja

2. Izgradnja klimatski otpornog održivog turizma

3. Diverzifikacija gospodarstva usmjerenog na primjenu zelenih tehnologija i energetske

učinkovitosti

4. Jačanje društvene infrastrukture.

Što to konkretno znači?

Općina će u suradnji s partnerima (LAG Lika, Ličko-senjska županija, sektorska ministarstva te

međunarodni čimbenici) razvijati razvojne projekte i financirati ih iz europskih razvojnih te

drugih fondova. Investicije će se primarno odnositi na ulaganje u infrastrukturu koja će

primjenom inovativnih rješenja služiti održivosti područja, smanjivati zagađenja te doprinositi

klimatskoj otpornosti. U sukladu s preporukama klimatskih politika izgradit će se:

Riva i luke, obalne ceste, prometnice i protupožarne prosjeke;

Sustavi vodopskrba i odvodnje;

Objekti za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora poput vjetroelektrana, solarnih

parkova, plimnih turbina te bioplina;

Stanica za prikupljanje, odvajanje i odvoz otpada;

Sportski i društveni objekti;

Potaknuti održive gospodarske aktivnosti.

Novost u razvojnom promišljanju donosi usmjerenje k zelenoj infrastrukturi čija je funkcija i

korisnost višestruka, primjerice, poput višefunkcionalnih vjetrobrana. Osim toga, bura je čest

uzrok prekida opskrbe električnom energijom. Stoga se u vidu rješenja za ovaj problem ističe

izgradnja elektroenergetskih objekata kojima bioplin služi kao sirovina za proizvodnju

električne energije. Ovdje je značajno napomenuti kako se proizvodnja bioplina provodi u

zatvorenim sustavima (koji ne ispuštaju mirise), a kao sirovina mogu poslužiti sve vrste otpadne


organske tvari uključujući komunalne otpadne vode kao i komunalni organski otpad. Na taj

način će se znatno učinkovitije uklanjati otpad (usmjerenost prema modelu “zero waste”), a

nastala pročišćena voda se može upotrijebiti za navodnjavanje javnih zelenih površina.

Predviđeno je da se u svakom većem naselju Općine ugrade takvi pročišćivači i priključe na

sustav odvodnje (kojeg je također potrebno izgraditi), koji su u stanju zadovoljiti potrebe

stanovništva za energentima, a mogući suvišak se potom prodaje komercijalnim tvrtakama za

distribuciju električne energije.

Razvojna poteškoća gospodarstva s područja Općine Karlobag je slaba diverzifikacija djelatnosti

malog i srednjeg poduzetništva. Postojeće nisu dovoljno snažne pokrenuti gospodarski razvoj.

No, za razliku od njih, turizam kojim se bavi značajan broj stanovnika sadrži potencijal koji može

zaustaviti trend gubitka radnih mjesta te privući stručnu radnu snagu u područje Općine. Upravo

jedinstvenost i turistička atraktivnost obale te zaleđa mogu biti usmjereni k produljenju

turističke sezone kao i za diverzifikaciju djelatnosti unutar turističkog sektora.

Kao pratnja razvoju turizma javit će se brojne gospodarske djelatnosti koje će Strategija

podupirati kroz razvojne prioritete.

No, kako bi se navedeno mogli ostvariti potrebno je ojačati kapacitete institucija zaduženih za

provedbu aktivnosti te pronaći izvore financiranja. Europska unija je objavila kako će najmanje

20% njezinog ukupnog proračuna u razdoblju 2014. - 2020. biti dodijeljeno za provedbu

politika, mjera i projekata koji se odnose na ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama

što uključuje i financiranje infrastrukture, tehnologije te drugih inovativnih i “pametnih”

rješenja. Stoga je logično očekivati kako bi se infrastrukturna izgradnja mogla i trebala

financirati iz ovih sredstava tijekom narednih nekoliko godina. Stanovništvo Općine Karlobag

sasvim odgovorno može tvrditi: Naša održiva budućnost je u našim rukama!


1. UVOD

1.1. Ruralni razvoj

Ruralna područja1 prema OECD čine 92% teritorijalnog ustroja Europske unije koja prate brojne

poteškoće poput depopulacije, nezaposlenosti i pada kvalitete života ruralnog stanovništva2.

Trendovi pokazuju kako tijekom desetljeća dolazi do degradacije seoskih sredina u smislu

smanjenja vrste i broja gospodarskih aktivnosti te izraženijeg zapuštanja krajobraza, kako u

većini država članica Europske unije tako i u Republici Hrvatskoj. Međutim, ruralna područja su

važna, ne samo zbog potencijala za proizvodnju hrane koja je od strateškog značaja svakoj

državi, već i zbog bogatstva, raznolikosti krajobraza te očuvanja prirodnog i kulturnog nasljeđa.

Sukladno tome se za potrebe izrade Strategije razvoja Općine Karlobag (slika 1) (koje je u

potpunosti kategorizirano ruralnim područjem zbog niske gustoće stanovništva) primjenjuju

smjernice LEADER programa za razvoj ruralnih zajednica sukladno Programu ruralnog razvoja

RH.

1 Ruralnim područjima OECD smatra ona područja na kojima je gustoća stanovništva do 150 st./km 2. Međutim, Europska unija je za svoje potrebe usvojila tipologiju prema kojoj se urbanim područjima smatraju sva ona s gustoćom naseljenosti većom od 300 stanovnika po kilometru kvadratnom kopnene površine te koja sadrže aglomeracije s više od pet tisuća stanovnika, dok su sva ostala područja proglašena ruralnim. Na temelju takve podjele više od 90% kopnenog dijela Hrvatske te kompletno područje Ličko-senjske županije se mogu svrstati u ruralna područja. 2 Zbog gubitka stanovništva ruralnih prostora Europske unije je 1991. godine nastao program LEADER koji predstavlja objedinjen niz mjera, aktivnosti i “alata” za razvoj ruralnih područja, proistekao uglavnom iz iskustava zemalja članica EU u provedbi projekata ruralnog razvoja. Posebnost ovog programa nalazi se u pristupu ruralnom području koji omogućava aktivnu ulogu stanovništvu u kreiranju gospodarske budućnosti primjenom načela ruralnog razvoja među kojima se nalazi i izrada lokalne razvojne strategije (LRS).


Slika 1: Karlobag, izvor: TZ Općine Karlobag, 2015.

Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. predviđa proračun od

2.383.294.499.84 eura koji trebaju biti iskorišteni provedbom sedamnaest mjera3 te trideset i tri

podmjere (slika 2).

M1 M2 M3 M4 M5 M6 M7 M8 M9 M10 M11 M13 M16 M17 M18 M19 M200

100000000

200000000

300000000

400000000

500000000

600000000

700000000

800000000

Predviđeni proračun Programa ruralnog razvoja RH prema mjerama

Broj mjere

Euro

Slika 2: Proračun Programa ruralnog razvoja RH prema mjerama, izvor: Ministarstvo

poljoprivrede RH, 2015.

Najveći iznosi su planirani za korištenje kroz mjeru M4 - Ulaganja u fizičku imovinu

(667.058.823 €) te mjeru M13 – Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim

posebnim ograničenjima (321.600.000 €).

1.2. Partnerstvo

Proces strateškog planiranja pokrenut u Općini Karlobag predstavlja alat kojim se optimiziraju

napori javnog sektora za djelovanje i postizanje željenih rezultata u budućnosti lokalne zajednice

u okvirima smjernica za razvoj ruralnih područja. Strateški plan nastaje u suradnji tri sektora:

predstavnika privatnog i javnog sektora te nevladinih organizacija kao i istaknutih pojedinaca.

3 M1 – Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja, M2 – Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomoć poljoprivrednim gospodarstvima, M3 – Sustavi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu, M4 – Ulaganja u fizičku imovinu, M5 – Obnavljanje poljoprovrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim dogašajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti, M6 – Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i i poslovanja, M7 – Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima, M8 – Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma, M9 – Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija, M10 – Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, M11- Ekoliški uzgoj, M13 - Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima, M16 -Suradnja, M17 – Upravljanje rizicima, M18 – Financiranje dodatnih nacionalnih izravnih plaćanja za Hrvatsku, M19 – LEADER (CLLD), M20 – Tehnička pomoć.


Strateško Partnerstvo4 se sastoji od lokalnih dionika koji konsenzusom usvajaju odluke o

prioritetnim strateškim ciljevima razvoja.

Slika 3 prikazuje sastav partnerstva za izradu Lokalne razvojne strategije Općine Karlobag kojeg

čine najvećim dijelom predstavnici javnog

sektora (44%), zatim privatnog (30%)

dok je najmanje zastupljen broj sudionika

iz neprofitnih organizacija (26%). Ovdje

valja napomenuti kako su osim

predstavnika s lokalne razine u radu

partnerstva sudjelovali i predstavnici

institucija te udruga sa županijske razine.

Slika 3: Partnerstvo prema sektorima koji su sudjelovali u procesu strateškog planiranja

1.3. Ciljevi procesa strateškog planiranja

Ciljevi koji će se ostvariti izradom i implementacijom Strategije razvoja Općine Karlobag su

srednje do dugoročni. Opći cilj izrade Strategije je jačanje gospodarstva na području Općine uz

povećanje kvalitete života lokalnog stanovništva. Specifični ciljevi su jačanje ljudskih potencijala

članova/ica radnih skupina uključenih u proces strateškog planiranja; jačanje kapaciteta

djelatnika lokalnog javnog sektora te povećanje sposobnosti lokalnih dionika za diverzifikaciju

gospodarskih djelatnosti s posebnim naglaskom na razvoj dugoročno održivog gospodarstva na

području Općine Karlobag. Posebnost strateškog pristupa rješavanju razvojnih poteškoća Općine

Karlobag se nalazi u prilagodbi postojećim gospodarskim ograničavajućim čimbenicima. Stoga se

uvodi nova dimenzija u razvojnu politiku Općine Karlobag – pokretanje gospodarskog rasta i

razvoja utemeljenih na izgradnji klimatske otpornosti područja. Ove smjernice predstavljaju

horizontalne ciljeve strateškog dokumenta jer obuhvaćaju svaki od prioriteta oblikujući način

njihovog postizanja. Sukladno tome se dugoročni razvojni cilj Općine Karlobag nalazi u pravcu

jačanja klimatske otpornosti gospodarstva i stanovništva, dok se srednjoročni ciljevi uklapaju u

postavljene strateške ciljeve ovog dokumenta, ali s jasnom odrednicom prema postizanju

dugoročnih ciljeva. Valja napomenuti kako neće biti moguće postići dugoročne ciljeve tijekom

razdoblja provedbe Strateškog plana (2015. – 2020.), no ovime se postavljaju temelji za njihovu

provedbu i dugoročnu održivost područja za buduće naraštaje.

4 Partnerstvo čine predstavnici javnog sektora: Općine Karlobag, Turističke zajednice, Javnog komunalnog poduzeća Crno vrilo d.o.o., Hrvatske elektroprovrede d.d., Osnovne škole Karlobag, PP Velebit, Hrvatskih šuma d.d. zatim privatnog sektora kojeg čine mali iznajmljivači, hotelska poduzeća, poljoprivredna gospodarstva, obrtnici, a priključeni su i predstavnici neprofitnog sektora: članovi sportskih i ostalih udruga, Savjeta mladih Općine Karlobag, GSS-a Stanice Gospić te LAG-a LIKA.

Javni 43%

Privatni 30%

Neprofitni26%

Partnerstvo za izradu Strategije razvoja Općine Karlobag


1.4. Elementi strateškog plana

Analiza stanja je dio dokumenta u kojem je predstavljeno područje Općine Karlobag kroz

poglavlja: opće prostorne značajke i fizička infrastruktura, gospodarstvo te demografska i

društvena obilježja. Podaci prikupljeni iz primarnih i sekundarnih izvora te rezultati istraživanja

se međusobno nadopunjuju, stoga su prikazani u istom poglavlju dokumenta sukladno temi koju

obrađuju. Na kraju cjeline su prikazani ključni elementi razvojnih prednosti i poteškoća te

ograničenja koja proizlaze iz spomenutih zaključaka. Tako izraženi pokazatelji služe za

provedbu analize resursa koja predstavlja zanimljiv i pregledan način grafičkog prikazivanja

odabranih pokazatelja i njihov međuodnos. Vizualno izraženi pokazatelji članovima Partnerstva

olakšavaju praćenje i razumijevanje odabranih indikatora stanja na području Općine Karlobag.

Važno je napomenuti kako je Partnerstvo donosilo odluke konsenzusom o procjeni vrijednosti

pokazatelja prikazanih u analizi resursa. S obzirom na (pro)cijenjeno stanje parametara pristupa

se izradi SWOT, a nakon nje i PESTE analizi. SWOT je jednostavna analiza kvalitativnog tipa koja

sadrži snage i slabosti te prilike i prijetnje promatranog područja ili parametra, dok PESTE

analiza razvrstava vanjske čimbenike kroz političko, ekonomsko, socijalno, tehnološko i

ekološko okruženje.

Nastavno na analizu stanja području Općine Karlobag koja opisuje što se događa u prostoru,

gospodarstvu i društvu, započinje proces strateškog planiranja. Taj dio dokumenta je, za razliku

od prethodnoga, usmjeren na budućnost, on sadrži viziju razvoja, strateške ciljeve, prioritete te

mjere koji definiraju u kojem će se pravcu i na koji način razvijati društvo i gospodarstvo

područja Općine Karlobag. Vizija predstavlja poželjnu sliku budućnosti koju je moguće ostvariti

na temelju procijenjenih resursa, odnosno, stanja na području Općine. Budući da je vizija

odredište potrebno je osmisliti načine njezinog ostvarenja, stoga se pristupa razradi strateških

ciljeva čijim postignućem se ona realizira.

Svaki od strateških ciljeva je postavljen u skladu sa SMART5 smjernicama, a dodatno je opisan

prioritetima i mjerama za njihovo postizanje. Operacionalizacija strategije se može pratiti kroz

plan aktivnosti te monitoring i evaluaciju provedbe predviđenih intervencija. Premda je teško

predvidjeti troškove provedbe strategije u višegodišnjem razdoblju, ipak, financijski okvir s

navedenim očekivanim iznosima te partnerima u provedbi aktivnosti osigurava planiranje

lokalnog proračuna, a ujedno informira i o vanjskim izvorima sredstava za provedbu strategije.

5 SMART smjernice označavaju obilježja koja pokazatelji i ciljevi trebaju sadržavati: S- specifični, M – mjerljivi, A – dostižni, R – realni, T – vremenski definirani.


1.5. Metodologija izrade Strategije razvoja Općine Karlobag

Održivi razvoj ruralnih područja temeljen na LEADER pristupu podrazumijeva primjenu sedam

vodećih načela tijekom procesa strateškog planiranja:

1. Pristup temeljen na osobitostima područja

2. Pokretanje i uključivanje zajednica u razvojne procese

3. Pristup odozdo prema gore

4. Razvoj lokalnih partnerstva u pristupima i djelovanju

5. Umrežavanje i suradnja, povezivanje i sinergijsko djelovanje

6. Integralni pristup razvoju

7. Lokalno sufinanciranje i upravljanje projektima

Ključni principi koji se pri tome koriste su prepoznavanje te priznavanje specifičnih potreba i

prednosti područja Općine Karlobag, partnerski pristup planiranju razvoja kao i inovativnost,

odnosno, primjena novih načina rješavanja poznatih problema i poteškoća.

Proces izrade strateškog dokumenta zbog nedostatka podataka na lokalnoj razini zahtijeva

provedbu manjih istraživanja mišljenja i stavova dionika s područja Općine putem upitnika6 i

fokusnih skupina7 te deliberativnih radionica (sastanaka). LEADER program za razvoj ruralnih

područja naglašava važnost uključivanja lokalnih dionika i marginaliziranih skupina u procese

izrade lokalne razvojne strategije. Na taj se način, osim prikupljanja podataka iz primarnih i

sekundarnih izvora8 te usmjeravanja prioritetnih strateških ciljeva razvoja područja ujedno

osigurava vlasništvo9 nad njezinom provedbom u budućnosti.

6 Anketnim upitnicima su provedena prikupljanja mišljenja i stavova roditelja učenika osnovnih škola, iznajmljivača te poduzetnika tijekom svibnja 2015. godine. Anketiranje je provedeno anonimno. 7 Metoda istraživanja putem fokusnih skupina je metoda kvalitativnog istraživanja stavova, mišljenja, osjećanja i ponašanja pojedinaca koji imaju najmanje jednu zajedničku karakteristiku. Posebnost metode je u tome što se predmet istraživanja ispituje kroz polustrukturirani razgovor i prati interakcije unutar skupine u zadanom vremenskom i tematskom okviru. Polustrukturirani tip razgovora dopušta usmjeravanje tijeka i postavljanje dodatnih pitanja kako bi se dobili odgovori koji pobliže objašnjavaju temu razgovora. Razgovor se snima.8 Primarni izvori podataka su takvi koji su najbliži samom izvoru iz kojeg podaci dolaze, poput broja dolazaka i noćenja gostiju – podataka koje prikuplja i dostavlja turistička zajednica te drugi. Sekundarni izvori podataka su dokumenti koji sadrže analize primarnih podataka ili prenose informacije iz drugih izvora.9 Uobičajeno je da lokalna zajednica strategije doživljava dokumentima javnog sektora te ne shvaća važnost uključivanja u proces odlučivanja. Sudjelovanjem dionika u procesima strateškog planiranja se ostvaruje razumijevanje i zajednička provedba dokumenta. Provedbi dokumenta pristupaju, osim jedinice lokalne samouprave i svi članovi zajednice ako to žele, na način da prijavljuju projektne prijedloge i prijave za bespovratna i kreditna sredstva za takve vrste razvojnih projekata koje ova Strategija podržava.


Shemdnos je predstavljen na slici 4. Oznakom „V“ obilježenje rad na viziji koji se provodi u

nekoliko navrata, odnosno, sastanaka tijekom procesa strateškog planiranja.

Na temelju prikupljenih kvantitativnih i kvalitativnih podataka baziranih na statističkim i

drugim podacima iz pouzdanih izvora te rezultatima provedenih istraživanja stavova i mišljenja

Dijagram procesa strateškog planiranja


lokalnih dionika, dane su početne smjernice za pravce budućeg razvoja. Proces odabira

strateških ciljeva temeljen je na sukladnosti potreba, definiranih kroz istraživanja, prikupljene

podatke i željene destinacije - vizije. Strateški ciljevi su dalje raščlanjeni na prioritete i mjere

koje predstavljaju skupine aktivnosti sa zajedničkim nazivnikom. Predložene mjere su osnova za

izradu projektnih prijedloga za sufinanciranje iz domaćih i stranih izvora sredstava. Horizontalni

prioriteti prožimaju sve strateške ciljeve u manjoj ili većoj mjeri, a primarno su izvedeni iz

osjetljivosti i ranjivosti područja na posljedice globalnog zatopljenja odnosno klimatskih

promjena.

Izrađeni nacrt dokumenta se daje na uvid javnosti i prikupljaju se povratne informacije,

odnosno, mišljenja, prijedlozi, komentari te primjedbe na predložene intervencije. Radna

skupina razmatra dospjele komentare, uvrštava ih u Strategiju ukoliko se zaključi da su značajni

za njezin sadržaj i provedbu. Potom slijede usvajanje strateškog dokumenta i njegova provedba.

Da bi se Strategiju moglo učinkovito implementirati, potrebno je osmisliti, tj. institucionalizirati

sustav upravljanja jer strategija, struktura i sustavi upravljanja čine nerazdvojiv kompleks kod

uspješno provedenih strateških planova. Provedba Lokalne razvojne strategije treba uslijediti tri

do šest mjeseci nakon usvajanja na Općinskom vijeću. S ciljem uspješne provedbe ovog

strateškog plana potrebno je osnovati provedbene radne skupine, nadležne za detaljniju razradu

aktivnosti i godišnju prilagodbu dokumenta te skupinu za monitoring i evaluaciju.


2. ANALIZA STANJA PODRUČJA OPĆINE KARLOBAG

Analiza počinje opisom prirodnih i zemljopisnih obilježja, a nastavlja se prikazom, gospodarstva,

stanovništva te društvene infrastrukture i društvenoga kapitala. Analiza se temelji kako na

primarnim tako i na sekundarnim izvorima te rezultatima provedenih kvantitativnih i

kvalitativnih istraživanja. Popis stanovništva iz 2011. godine bio je značajan izvor informacija,

premda se kretanja stanovništva odvijaju neprekidno pa podaci iz njega nisu u potpunosti točni,

ipak predstavljaju dobru polaznu osnovu za analizu.

2.1. Opća prostorna i okolišna obilježja

2.1.1. Prostorna obilježja

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (2014.) Republika Hrvatska se rasprostire na

56594 km² kopna na području jugoistočne Europe, dok površina teritorijalnog mora iznosi

31479 km². Duljina obalne linije kopna iznosi 1880 km, a otoka 4398 km. Zbog svoje

razvedenosti obale veći dio Jadranskog mora (udaljenost od obalnog pojasa prema

međunarodnim vodama) pripada Republici Hrvatskoj nego Republici Italiji. Dio otvorenog mora

koji se nalazi između Republike Hrvatske i Republike Italije čine međunarodne vode na koje ne

polaže pravo niti jedna država.

Istočnu kopnenu granicu Republika Hrvatska dijeli s Bosnom i Hercegovinom u duljini od 932

km, Srbijom 241 km, Crnom Gorom 25 km. Zapadnu granicu dijeli sa Slovenijom u duljini od 670

km, a sjevernu s Mađarskom u duljini od 329 km. Ukupno, Republika Hrvatska dijeli svoje

kopnene granice s pet susjednih država u duljini od 2197 km.

Obalno područje ima pristup otvorenom moru Jadrana koje je polu-zatvoreno, malo i plitko

more sjevernog dijela istočnog Sredozemlja, a proteže se u pravcu sjever-sjeverozapad između

gorja Apenina i Dinarida te balkanskog poluotoka. Jadransko more je okruženo državama Italije,

Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Albanije. Zapadni dio pripada Italiji, dok

ostale zemlje dijele njegovu istočnu obalu. Ukupna duljina Jadrana je 870 km, a površina 158595

km2, najveća širina mu je 210 kilometara, dok je Otrant njegov najuži dio sa samo 75 kilometara

udaljenosti između obala Albanije i Italije. Prosječna širina Jadrana je 159,3 km. Dubina mora se

kreće od plitkog potopljenog šelfa mjestimice najveće dubine do 50 m što je karakteristično za

sjeverni Jadran, dok se na polovici počinje spuštati u znatno veće dubine od približno 100 m ili

više. Južni Jadran karakterizira “pravo more“ s dubinama od 1233 m kod Jabučke kotline.

Prosječna dubina Jadrana iznosi 173 m. Temperatura mora zimi rijetko pada ispod 11°C, a

14


karakterizira ga velika prozirnost i slanost (38 psu). Morske struje iz Mediterana se uz istočnu

obalu Jadrana kreću prema sjevernom dijelu, zaobilaze Istarski poluotok i spuštaju natrag uz

zapadnu obalu Apeninskog poluotoka. Stoga je more na istočnoj strani Jadrana nešto slanije i

toplije od vodenih masa na zapadnoj strani.

Istočni dio obale Jadrana obilježen je dobro razvijenim brojnim otocima, otočićima i hridima

(1244 njih) koji se protežu uzduž linije Dinarida. Ova vrsta obalnog reljefa je globalno priznata

kao dalmatinska vrsta obale. Upravo velika raznovrsnost i razvedenost obale je glavni razlog

biološke raznolikosti i bogatstva flore i faune koje predstavljaju izvor velikog broja turističkih i

drugih gospodarskih aktivnosti.

Slika 5. Karta Hrvatske s podjelom u statističke regije( DZS, 2013.)

Republika Hrvatske je podijeljena u dvije NUTS regije: Jadransku i Kontinentalnu Hrvatsku. Slika

5 prikazuje raspodjelu dvadeset hrvatskih županija i Grada Zagreba s obzirom na pripadnost

NUTS regiji. Jadransku Hrvatsku čine županije: Istarska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska,

Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska te Dubrovačko-neretvanska, a ostale su

dodijeljene Kontinentalnoj Hrvatskoj.

15


Ličko-senjska županija sa sjedištem u Gospiću je ustrojena na području četiri Grada: Gospića,

Otočca, Novalje i Senja te osam općina: Brinje, Donji Lapac, Karlobag, Lovinac, Perušić, Plitvička

Jezera, Udbina i Vrhovine. Ličko-senjska županija dijeli međunarodnu granicu s Bosnom i

Hercegovinom duljine 100 km na istoku, na sjeveru graniči s Karlovačkom županijom, na jugu sa

Zadarskom te na sjeverozapadu s Primorsko-goranskom županijom. Površina kopnenog dijela

Ličko-senjske županije iznosi 5353 km2 te 596,63 km2 morske površine. U ukupnoj površini

Republike Hrvatske Ličko-senjska županija sudjeluje s 9,45%.

Prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u RH (NN 86/06) Općina Karlobag ulazi

u sastav Ličko-senjske županije, a čini je četrnaest naselja: Barić Draga, Baške Oštarije, Cesarica,

Crni Dabar, Došen Dabar, Karlobag, Konjsko, Kućišta Cesarička, Ledenik Cesarički, Lukovo

Šugarje, Ravni Dabar, Staništa, Sušanj Cesarički te Vidovac Cesarički. Općina se rasprostire na

površini od 28124 ha, odnosno, 281,24 km2 čime sudjeluje s 5,25% u ukupnoj površini Ličko-

senjske županije. Na sjeveru i sjeverozapadu Općina Karlobag graniči s područjem Grada Senja, a

sjeverno i sjeveroistočno s Gradom Gospićem. Jugoistočnu granicu dijeli s Općinom Starigrad

Paklenica u Zadarskoj županiji. Nasuprot obalne linije Velebitskog kanala čija je dužina približno

40 km, a širina manja od 2 km, nalazi se otok Pag s kojim Općina Karlobag dijeli morsku granicu,

i to: s Gradovima Novaljom u Ličko-senjskoj županiji te Pagom u Zadarskoj županiji (slika 6).

Slika 6. Položaj Općine Karlobag u Ličko-senjskoj županiji. (LAG Lika, 2010.)

16


2.1.2. Reljef i klima

Na temelju topografije Hrvatsku se može podijeliti u tri velike prirodne regije: panonsku i

mediteransku te gorsko-planinsko zaleđe. Tablica 1 prikazuje zastupljenost hrvatskog teritorija

u visinskim pojasima.

Tablica 1. Visinski pojasi RH

Visinski pojasi

Ukupno 0 - 200 201 - 500 501 - 1000 1001 - 1500 1501 - 1831

Površina RH (km2 )

56 539 30 208 14 478 9 669 2 098 57

% 100 53 26 17 4 0

Izvor: Statistički ljetopis DZS (2014: 46)

Ukupno je u gorsko-planinsko područje (GPP) RH uključeno 52 jedinice lokalne samouprave

(JLS) čija površina zauzima 20,8% kopnenog dijela teritorija (Husnjak, 2015: 14). Prema

Pravilniku o određivanju područja s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima (NN 34/15),

područje Općine Karlobag je razvrstano u gorsko-planinsko područje budući da više od 50 %

njezinog teritorija pripada većim nadmorskim visinama kako je prikazano u tablici 2.

Tablica 2. Kriteriji za GPP Općine Karlobag

Površina

Općine

Karlobag

Površina

korištenog

poljoprivredno

g zemljišta

Područja iznad

700 m n.m.

Područja od

501 – 700m

n.m. i s

nagibom >

15%

Područja od

400 – 500m

n.m. i s

nagibom >

15%

Područja koja

zadovoljavaju

kriterije za

GPP

ha ha ha % ha % ha % ha %

28124 176 18865 67,08 2425 8,62 1019 3.62 22309 79,33

Izvor: Husnjak (2015: 36)

Baške Oštarije su naselje koje se nalazi na najvišoj nadmorskoj visini (na 924 metra) u Općini

Karlobag, kao i u Ličko-senjskoj županiji, te na petom mjestu u Republici Hrvatskoj.

Reljef je važna odrednica klimatskih varijacija u Hrvatskoj, stoga su u njezinoj gorsko-planinskoj

regiji zime duge i hladne, a ljeta kratka i svježa. Područje Općine Karlobag obuhvaća veliki

visinski raspon, od nule iznad mora do gotovo tisuću metara u planinskom dijelu. Uski obalni

pojas je izložen jadranskoj klimi, koja se na višim nadmorskim visinama mijenja u pravcu

17


submediteranske klime. Uobičajeni stariji nazivi za tipove klime koja prevladava u ovom

području bili bi mediteranska, submediteranska i kontinentalna klima. No, uvođenjem

Köppenove podjele klima područje je okarakterizirano Csax tipom klime u priobalju, Cfsbx i

djelomice Dfsbx tipom klime u gorskim predjelima (slika 7).

Slika 7. Köppenova podjela klima u RH (Haramina, 2014: 26)

Statistički ljetopis Državnog zavoda za statistiku (DZS, 2014.) navodi kako se, ipak, klima

najvećeg dijela Republike Hrvatske prema Köppenovoj klasifikaciji može smatrati umjereno

toplom kišnom klimom. Zbog utjecaja mora amplitude temperature zraka iz godine u godinu su

manje u priobalnome nego u kontinentalnom dijelu, a jesen je toplija od proljeća, prema

Statističkom ljetopisu (2014.). Službeni pokazatelji izmjerenih temperaturnih vrijednosti mora,

tla i zraka ukazuju na trend temperaturnih promjena u smjeru njihovog povećanja u odnosu na

prethodna razdoblja. Crometeo (2015.) ističe kako je: “srpanj 2015. godine bio najtopliji

srpanj na globalnoj razini u povijesti temperaturnih mjerenja, od 1880. godine. (...) Prosječna

mjesečna globalna temperatura u 2015. godini iznosi 16,61°C i najveća je u povijesti mjerenja

temperatura zraka i mora.“ Navedeni podaci sugeriraju kako je nastupilo globalno zatopljenje

čije su posljedice izmjereno povećanje temperatura okoliša.

Kako na području Općine Karlobag ne postoji meteorološka postoja, na slici 8 su predstavljene

prosječne mjesečne temperature susjednih Senja i Raba, po mjesecima u 2014. godini. Razlike u

prosječnim mjesečnim vrijednostima za Senj i Rab su izuzetno male, stoga se može očekivati

kako se temperature na priobalnom području Općine Karlobag kreću unutar sličnog raspona.

18


Budući da kontinentalni dio područja Općine Karlobag pripada gorsko-planinskim predjelima na

kojima ne postoji meteorološka postaja, za usporedbu je, radi sličnosti s kontinentalnim gorskim

predjelima Općine, dan prikaz prosječnih mjesečnih temperatura za sjeverni Velebit s postaje na

Zavižanu. Najveća je razlika prosječnih mjesečnih temperatura zabilježena u toplijim mjesecima

godine između priobalnih i gorsko-planinskih područja te se kreće oko deset ili više Celzijevih

stupnjeva u realnom vremenu.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

Senj RabZavižan

2014.

°C

Slika 8. Mjesečni srednjaci temperatura izmjereni u Senju, Rabu i Zavižanu 2014. godine

(Statistički ljetopis DZS, 2014.)

Količina i vrsta oborina su direktno povezane s reljefom i nadmorskom visinom. Srednje

godišnje količine oborina u Republici Hrvatskoj kreću se između 600 mm i 3500 mm. Najmanje

količine kiše na Jadranu imaju vanjski otoci (< 700 mm), dok se približavanjem Dinarskome

masivu povećava i srednja godišnja količina oborina te doseže najveću vrijednost do 3500 mm

na vrhovima planina u Gorskom kotaru (Statistički ljetopis DZS, 2014.).

Slika 9 sadrži prikaz prosječnih godišnjih količina oborina u RH iz kojeg je vidljivo kako gorsko-

planinska područja imaju najveću količinu oborina, a područja na razini mora najmanju. Općina

Karlobag je u svojem priobalnom području izložena oborinama od 1000 – 1250 mm vodenog

stupca, dok se na višim nadmorskim visinama količine oborina kreću od 2000 – 3000 mm

19


godišnje što izaziva bujice i eroziju tla te okršavanje10 čime se smanjuje vrijednost tla u smislu

njegove plodnosti odnosno upotrjebljivosti.

Slika 9. Prosječna godišnja količina oborina u RH u razdoblju 1961. – 1990. (Biondić, 2014: 7)

PP Velebit navodi kako se zbog miješanja različito zagrijanih zračnih masa u graničnom području

Velebita između primorja i unutrašnjosti javlja značajno veliki broj dana s maglom (187 dana

godišnje) za područje vršnog dijela velebitskog masiva. S obzirom na nadmorsku visinu i

klimatski tip na području PP Velebit velik je broj dana sa snježnim pokrivačem višim od 30 cm

trajanja 20 – 40 dana, a na vršnim dijelovima Velebita i znatno duže (do 70 dana). Navedeni

podaci se odnose i na gorsko-planinsko područje Općine Karlobag. Na primorskoj strani Velebita

snježni pokrivač je gotovo zanemariv.

U unutrašnjosti Republike Hrvatske prevladavaju vjetrovi iz sjeveroistočnog smjera dok se

manjim dijelom javljaju iz jugozapadnog.

10 Okršavanje je fenomen koji se javlja kao posljedica degradacije tla, odnosno, otapanja stijena u vodi pri čemu nastaju impresivni morfološki oblici stijena.

20


“Prema jačini ti su vjetrovi najčešće slabi do umjereni. Na Jadranu su u hladnom dijelu

godine dominantni vjetrovi bura (iz sjeveroistočnoga kvadranta) i jugo (iz južnoga

kvadranta), a ljeti maestral (pretežno iz zapadnoga kvadranta). Brzine vjetra u priobalju

su veće nego u unutrašnjosti. Maksimalni udari bure mogu prelaziti 50 m/s, dok jugo tu

brzinu dosegne rijetko. Smjer i brzina vjetra mogu biti znatno modificirani lokalnim

uvjetima (položaj orografskih prepreka, dolina rijeka, zaljev) pa na pojedinim lokacijama

može doći do većih odstupanja od prevladavajućeg vjetra” (DZS, 2014.).

Na području Općine Karlobag bura je dominantan vjetar (čini 50% svih vjetrova) te je skupa s

jugom vjetar zimskog dijela godine. Maestral i burin su lagani povjetarci koji se javljaju u ljetnoj

polovici godine. Posebice na području podvelebitskog kanala bura dostiže nerijetko oluje i

orkanske brzine11. Olujni i orkanski vjetrovi brzine puhanja veće od osam bofora (8 Bf) ili 62-74

km/h, se prema hrvatskoj legislativi12, smatraju elementarnim nepogodama. Područje Općine

Karlobag poznato je po snažnoj i učestaloj buri koja ometa promet i ponekad izolira naselja od

komunikacije sa ostalim dijelovima države onemogućavajući opskrbu stanovništva. Prilikom

pojave takvih vremenskih (ne)prilika općinske službe organiziraju dostavu hrane, lijekova i

drugoga stanovništvu udaljenih naselja. S druge pak strane, jugo koje ne razvija orkanske brzine

izaziva velike poteškoće žiteljima Općine Karlobag jer snažni valovi razaraju obalnu

infrastrukturu (vidi sliku 10) te otežavaju, ugrožavaju sigurnost i onemogućavaju pomorski

promet.

Slika 10: Jugo u Karlobagu, Čuljat (2013.)

11Popadić (2015.) za Crometeo ističe kako je službeno zabilježeni najjači udar vjetra iz sjever-sjeveroistočnog smjera u Hrvatskoj izmjeren 1998. godine kod Masleničkog mosta koji je iznosio 248 km/h (69,0 m/s). Drugi udar bure je zabilježen na Paškom mostu i iznosio je 65,2 m/s tj. 234,72 km/h, a treći je izmjeren na Krčkom mostu i iznosio je 221,8 km/h, za vrijeme ciklone Teodor, 2013. godine.12 Zakon i podzakonski akti o zaštiti od elementarnih nepogoda i katastrofa.

21


Prema DZS (2014.) najsunčaniji su dijelovi Republike Hrvatske vanjski otoci srednjeg Jadrana s

više od 2700 sunčanih sati na godinu. Srednji i južni Jadran imaju više sunca (2300 do 2700 sati)

i manje naoblake (4 do 4,5 desetine neba prekrivenoga oblacima) od sjevernog Jadrana (2000 do

2400 sati, naoblaka 4,5 do 5 desetina). Trajanje insolacije smanjuje se u pravcu kretanja od mora

prema kopnu kao i s porastom nadmorske visine. Planinski masiv Dinarida je prosječno godišnje

izložen 1700 do 1900 sati sijanja sunca, s najmanjom insolacijom (1700 sati) i najvećom

naoblakom (6 do 7 desetina) u Gorskom kotaru. S obzirom na reljef i nadmorsku visinu na

području Općine Karlobag se ističe širok raspon sunčanih sati čiji godišnji prosjek varira unutar

okvira od najmanje 1900 sati u gorskom području do 2400 sati u priobalju.

Zahvaljujući klimatskoj i reljefnoj raznolikosti značajke područja Općine Karlobag predstavljaju

snažan potencijal razvoja obnovljivih izvora energije poput vjetra, sunca te valova.

Klimatske promjene se uočavaju kako na globalnoj tako i na lokalnoj razini kao dugogodišnji

trend promjene odabranih pokazatelja klime. Opažen je globalni porast srednje prosječne

temperature mora i kopna, podizanje razine mora te topljenje ledenih pokrivača na Zemljinim

polovima što sugerira pojavu globalnog zatopljenja. Izvješće IPCC-a (2014.) ističe:

“Vrlo je visoka vjerojatnost kako je više od polovice opaženih povećanja prosječne

globalne temperature površinskih slojeva mora u razdoblju 1951. do 2010. godine,

izazvano antropogenim povećanjem stakleničkih plinova skupa s drugim antropogenim

čimbenicima.”

Posljedice ovog klimatskog fenomena nisu posve poznate, no prema znanstvenim i stručnim

modelima te provedenim simulacijama može se očekivati značajan utjecaj na stanovništvo,

gospodarstvo i ekosustave. DHMZ (prema Haramina, 2014: 27) navodi kako se, posljedično, u

RH očekuje smanjenje oborina u priobalnom području tijekom cijele godine, a u gorskom dijelu

smanjenje snježnog pokrivača. Utjecaj na gospodarstvo i okoliš varira s obzirom na intenzitet

klimatskih promjena. Povećanjem prosječne temperature mora, očekivano se se povećati

salinitet (koji na području Općine Karlobag prema Tičina i sur. (2009: 41) iznosi 37,5 psu) i

acidifikacija te smanjiti količina otopljenog kisika u vodenom stupcu. Promjena uvjeta u moru će

omogućiti pojavu stranih biljnih i životinjskih vrsta te mikoorganizama koji do sada nisu

obitavali u Jadranu, poremetit će se razdoblja mrijesta male plave ribe što će se negativno

odraziti na cijeli morski ekosustav kao i na ptice koje se hrane ribom. Istodobno, povećanjem

temperature tla doći će do većeg gubitka vode evaporacijom pretežito u priobalnom dijelu, a

znatno manje u gorskim dijelovima Općine. Time će se i povećati opasnost od pojave šumskih

22


požara koji mogu biti posebice razorni za područje Općine Karlobag radi učestale pojave

vjetrova koji će omogućiti širenje vatre. Nadalje, može se očekivati povećanje razlike u

temperaturama između kopnenog i morskog dijela što će utjecati na pojavu snažnijih strujanja

vjetrova i pojave valova veće amplitude. U priobalnom području Općine Karlobag će, stoga, biti

otežano normalno funkcioniranje društvenog i gospodarskog života te ugrožena obalna

infrastruktura što sugerira kako će se ionako teški uvjeti života lokalnog stanovništva dodatno

pogoršati te pridonijeti daljnoj depopulaciji područja. Globalno zatopljenje predstavlja razumno

objašnjenje već opaženih klimatskih anomalija s kojima se suočavaju stanovnici i gospodarstvo

područja Općine Karlobag, kako u ljetnim tako i u zimskim mjesecima. No, zbog nedostatka

egzaktnih podataka (ne postoji meteorološka postaja) klimatski uvjeti na području Općine mogu

tek biti procijenjeni.

2.1.3. Bogatstvo voda

Javna ustanova Hrvatske vode je provedenim istraživanjima u Ličko-senjskoj županiji utvrdila

kako postoji veliki broj podzemnih izvora vode kao i rijeka ponornica koje protječu podzemljem

kopnenog i morskog dijela županije, a sve zajedno čine jadranski sliv. Osnovna značajka ovog

sliva su razvijeni krški vodonosnici s pukotinsko-kavernoznom poroznosti.

“Temeljna obilježja krških slivova prostrane su zone prikupljanja vode u planinskim

područjima i vrlo kompleksni uvjeti izviranja na kontaktima okršenih vodopropusnih

karbonatnih naslaga i vodonepropusnih stijena. Protok vode vezan je za pukotinske

sustave, a odlikuje se velikim brzinama podzemnih tokova (do 30 cm/s) i pojavama jakih

krških izvora velikih amplituda istjecanja. Zbog male retencijske sposobnosti

vodonosnika ljetna razdoblja karakterizira bitno smanjenje istjecanja na izvorima, a

katkad i potpuna presušivanja” (Strategija upravljanja vodama, 2009: 21).

Općina Karlobag, kao i veći dio Ličko-senjske županije, je smještena iznad grupiranog vodnog

tijela podzemne vode obilježene nazivom LIKA-GACKA pod kodnom oznakom JKGIKCPV_06.

Procijenjena površina vodene mase iznosi 3720 km2, a prosječni godišnji dotok 3387x106

m3/godišnje (Haramina, 2015: 31). “Podzemno vodno tijelo Lika-Gacka nalazi se u dobrom

kemijskom i ekološkom stanju te ne postoje prekoračenja onečišćujućih tvari u podzemnim

vodama na promatranom području” navode Hrvatske vode (prema Haramina, 2015: 32).

Usprkos snažnim oborinama u zimskim mjesecima, dobra propusnost krškog tla omogućava

gubitak gotovo sve vode s površine tla. Stoga se ponekad događa da je podzemlje bogato vodom

dok na površini vlada suša. Područje Općine Karlobag nema površinskih rijeka ni jezera,

23


međutim, navedene značajne količine pitke vode u podzemlju se tek manjim dijelom koriste. U

zimskim razdobljima lokalni izvor vode kapacitetom zadovoljava potrebe domicilnog

stanovništva, no u ljetnim mjesecima potrebe za vodom se nadomještaju opskrbom regionalnim

vodovodom. Premda nisu dovoljno istražene, postoje brojne morske vrulje u blizini obale.

Pojavljuju se kao povremena ili stalna izbijanja slatke vode iz morskog dna, navodi Haramina

(2015: 32).

2.1.4. Valovi i morske struje

Budući da nisu dostupni podaci o morskim strujama izmjerenima u podvelebitskom kanalu na

području Općine Karlobag, za procjenu približnog stanja koriste se podaci izmjereni u južnom

dijelu podvelebitskog kanala.

“Spektralna analiza morskih struja pokazala je da su u površinskom sloju najveće

energije strujanja na plimnim periodima (12 h) i (24 h). U pridnenom sloju, također,

prevladavaju plimne oscilacije. Općenito, energije strujanja u pridnenom sloju su manje

nego u površinskom sloju” (Haramina, 2015: 37).

Slično tome, analiza valova je provedena na temelju realno izmjerenih vrijednosti u južnom

Kvarneriću (Haramina, 2015: 37) jer nisu dostupni podaci isključivo za područje Općine

Karlobag. Tijekom snažnih sjevernih i sjeverozapadnih vjetrova maksimalno zabilježene visine

valova se kreću i do 3,5 metara što je važno uzeti u obzir prilikom projektiranja i izgradnje

obalne infrastrukture. Teško je procijeniti veličinu utjecaja klimatskih promjena na pojedinačna

područja radi reljefnih i klimatskih specifičnosti. Ipak, podizanje razine mora u narednih

nekoliko desteljeća je sasvim izvjesna opasnost, a predviđanja do kraja stoljeća se kreću u

rasponu od 28 – 68 cm visine (Gregory, 2013.) u uvjetima mirnog mora. Premda je obala

područja Općine Karlobag prilično strma i time se može očekivati znatno manja šteta od

podizanja razine mora u odnosu na neke druge dijelove priobalja RH, većina prometne

infrastrukture kao i priobalnih naselja je položena duž obalne linije te direktno ugrožena od

poplave. Dodatno, moguće je očekivati snažnije udare juga i bure koji bi područje Općine stavili

u veću i dugotrajniju izolaciju od trenutačne, jer će biti onemogućen transport kopnom i morem.

Razorni udari juga koji uništavaju obalnu infrastrukturu i predstavljaju opasnost pomorskom

prometu mogu biti značajno umanjeni izgradnjom odgovarajućih valobrana i sigurnih luka.

Postavljanjem “zelene” infrastrukture moglo bi se donekle ublažiti štetno djelovanje bure na

stanovništvo i gospodarstvo.

24


2.1.5. Zrak i tlo

Pokazatelji zagađenja zraka na području cijele RH iskazuju niske i vrlo niske vrijednosti, kako

navodi Agencija za zaštitu okoliša (2015.). Sukladno tome, na neindustrijaliziranom području

Ličko-senjske županije kakvoća zraka je iznimno visoka što potvrđuju vrijednosti promatranih

parametara izmjerene na postaji na Plitvičkim jezerima. Procjenjuje se da Općina Karlobag u

svojem priobalnom pojasu ima iznimno čist zrak zahvaljujući snažnoj buri i nedotatku industrije

te umjerenom prometu. Kontinentalna

područja Općine, budući da su u sastavu

Parka prirode Velebit, nisu izložena

industrijskom zagađenju. Slično se

odnosi na zagađenje bukom i svjetlom

koji nisu zabilježeni na području Općine

Karlobag. Povremena buka se pojavi za

vrijeme šumskih radova, no

kratkotrajna je i ne ostavlja štetne

učinke na ljudi niti na ekosustave.

Slika 11: Rasprostranjenost Dinarskog krša u RH, izvor: Zavod za geotehniku, 2012.

Raznovrsnost hrvatskog reljefa se očituje i u brojnosti vrsta tala kojih je 68 vrsta kako navodi

Husnjak (2015.) u pedološkoj karti RH. Područje Općine Karlobag u priobalnom području

karakteriziraju kamenjari i rendzina na trošini vapnenca, dok ostala područja imaju smeđe tlo na

vapnencu, crnicu vapnenačko-dolomitnu, crvenicu lesivirano na vapnencu, rigolana tla krša,

eutrično smeđe, sirozem na laporu i slično. Obilježja takvih tala su visoka stjenovitost (50% do

90%) te kamenitost do 30%, odnosno krševitost.

Slika 11 prikazuje rasprostranjenost Dinarskog krša od Slovenije na sjeverozapadu do

Federacije Bosne i Hercegovine na istoku i Crne Gore na jugoistoku te na jugu sa sjevernog

granicom postavljenom južno od Karlovca. Prema Zavodu za geotehniku (2012.) krško područje

čini 52% ukupne površine hrvatskog kopnenog dijela teritorija odnosno čini više od 70% ako se

uzme u obzir i hrvatski dio Jadrana. Karbonatne i dolomitne stijene se najčešći konstituenti krših

područja kako u RH tako i globalno gdje zauzimaju više od 20% ukupne svjetske površine kopna.

Pojam krš obuhvaća raznovrsnost morfoloških i hidroloških oblika stijena nastalih prirodnim

procesom otapanja vapnenca, dolomita, gipsa, halita i drugih vrsta stijena u vodi. Obilježje

krškog reljefa, između ostalog, prema Strategiji upravljanja vodama (2009: 58) je izloženost

okršavanju i vrlo jakoj eroziji izazvanoj snažnim bujicama, što se odnosi i na područje Općine

25


Karlobag. Zbog nesposobnosti zadržavanja vode koja za posljedicu ima nedostatak plodnog tla,

krška područja se smatraju teško ili gotovo nimalo iskoristivima za poljoprovrednu

proizvodnju.

Na kontinentalnom, gorskom dijelu Općine Karlobag, uz krš dominantnu teksturu tla čine

praškasto-glinovasta ilovača, glinovasta ilovača, praškasta glina te praškasta ilovača. Ekološku

dubinu navedenih tala je moguće izmjeriti od 20 cm u priobalju do 70 cm dubine u pojedinim

„džepovima“ gorskih predjela. Kao i za sva krška područja značajna je dobra dreniranost ovih

tala. S obzirom na bonitet, zemljišta na području Općine Karlobag se razvrstavaju u kategorije P3

– ostala obradiva tla, te PŠ – ostala poljoprivredna tla, šume i šumska zemljišta, navodi Husnjak

(2015.).

2.1.6. Zaštićena područja prirode

Prirodni kapital ili resursi predstavljaju temeljni uvjet za postojanje i izgradnju društva na

nekom području. Bilo da se radi o prirodi kao izvoru hrane, vode, ogrjeva, zaklona, ili mikro-

modifikatoru klime te ostalih gospodarskih, kulturnih, društvenih i općekorisnih funkcija,

ugrožena priroda neizostavno vodi do ugroženog društva. Stoga je imperativ ljudske vrste,

između ostalog i radi vlastite održivosti, zaštititi i skrbiti za prirodne resurse, a posebice one koji

su osjetljivi i ugroženi. Pregledom trenutnog stanja prirodnih bogatstava može se identificirati

gospodarska i društvena održivost te dati projekcije budućeg razvoja. Europska unija ulaže

snažne napore za zaštitu prirode, ipak, neprestanim gubitcima prirodnih bogatstava, odnosno,

smanjivanjem resursa ugrožava se ostvarenje ciljeva europske okolišne politike, ne usporava se

trend gubitka bioraznolikosti te se nedovoljno učinkovito ublažavaju uzroci i posljedice

klimatskih promjena, premda se na tome intenzivno radi. Stoga, kao dio, ne samo nacionalnog

bogatstva, već nasljeđa čovječanstva, posebno značajna područja prirode se štite zakonskom

regulativom od devastacija staništa i gubitka biološke raznolikosti.

Tablica 3 prikazuje popis svih devet zaštićenih kategorija prirode i okoliša u RH prema Upisniku

zaštićenih područja Ministarstva zaštite okoliša i prirode. U 2015. godini, u Republici Hrvatskoj

je ukupno zaštićeno 417 područja u različitim kategorijama. Zaštićena područja danas

obuhvaćaju 8,58% ukupne površine RH, odnosno 12,25% kopnenog teritorija i 1,94%

teritorijalnog mora. Najveći dio zaštićene površine su parkovi prirode (4,56% ukupnog državnog

teritorija).

26


Tablica 3. Zaštićena područja prirode u RH

KATEGORIJAKATEGORIJA Broj zaštićenihBroj zaštićenih

područjapodručja

PovršinaPovršina (km²)(km²) %% Površine RHPovršine RH

Strogi rezervat 2 24,25 0,03

Nacionalni park 8 966,66 1,10

Posebni rezervat 77 398,42 0,45

Park prirode 11 4021,69 4,56

Regionalni park 2 1020,12 1,16

Spomenik prirode 83 1,18 0,001

Značajni krajobraz 85 1083,40 1,23

Park-šuma 28 30,98 0,04

Spomenik parkovne arhitekture 121 7,89 0,01

Ukupno zaštićenih područja u

RH

417 7555,59 8,58

Izvor: MZOIP, 2015.

Na području Ličko-senjske županije ustrojena su tri nacionalna parka: Paklenica, Plitvička jezera

i Sjeverni Velebit te Park prirode Velebit (Slika 12). Prema Strategiji razvoja Ličko-senjske

županije (2011.-2013.) očekuje se osnivanje regionalnih parkova (Lička Plješivica te prostor uz

rijeku Unu), strogih rezervata za pojedinačna

područja na Velebitu te uvrštavanje fenomena

Paripov jarak (biolitit/okamina) koji se nalazi na

cesti Baške Oštarije – Brušane, na listu spomenika

prirode. Park prirode13 Velebit je ustrojen prema

Zakonu o proglašenju parka prirode Velebit (NN

24/81), odnosno Uredbom o osnovanju Javne

ustanove Velebit (NN 44/98.).

Slika 12. Zaštićeni parkovi u LSŽ

13 Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13) daje definiciju parka prirode koji čini prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora velike bioraznolikosti i/ili georaznolikosti, s vrijednim ekološkim obilježjima, naglašenim krajobraznim i kulturno-povijesnim vrijednostima te ima znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu te rekreativnu namjenu. U parku prirode dopuštene su gospodarske i druge djelatnosti i zahvati kojima se ne ugrožavaju njegova bitna obilježja i uloga. Slično spomenutome i Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13) ističe kako je “potrebno prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti nastojati očuvati na razini obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni za biljni i životinjski svijet, te ih koristiti na održivi način tako da se ne umanjuje njihova vrijednost za buduće naraštaje.”

27


Djelatnost Ustanove je zaštita, očuvanja i promicanje Parka prirode Velebit i posebno zaštićenih

dijelova prirode na tom području: Strogog prirodnog rezervata Hajdučki i Rožanski kukovi,

Posebnog rezervata šumske vegetacije „Štirovača“, Posebnog botaničkog rezervata „Visibaba“,

Posebnog botaničkog rezervata Zavižan-Balinovac- Zavižanska (Velika) kosa“, zatim Velebitskog

botaničkog vrta, Geomorfološkog spomenika priride „Cerovačke špilje“ i Zaštićenog krajolika

„Zavratnica“ kod Jablanca.

Park prirode Velebit obuhvaća površinu od 2200 km2 koja se prostire na području Ličko-senjske

i Zadarske županije te se proteže od prijevoja Vratnik na sjeverozapadu do kanjona Zrmanje na

jugoistoku u dužini od 145 km. Sa zapadne strane graniči s Jadranskim morem, a s kopnene

strane okružuju ga Gacko, Ličko i Gračačko polje s rijekama Gacka, Lika i Otuča. Park prirode

Velebit najveće je zaštićeno područje u Republici Hrvatskoj, a status zaštite dobio je zbog svojih

prirodnih vrijednosti i značaja za očuvanje biološke raznolikosti. Planinski masiv Velebita je

1978. godine uvršten u mrežu međunarodnih rezervata biosfere14 UNESCO-a (NP Sjeverni

Velebit, 2015.), a moguće ga je podijeliti u Sjeverni i Južni Velebit zahvaljujući Oštarijskom

prijevoju koji se nalazi unutar administrativnih granica PP Velebit kao i Općine Karlobag.

Sjedište Općine Karlobag kao i sva naselja su u cijelosti obuhvaćeni granicama Parka prirode

Velebit čime su uključeni i u ekološku mrežu Natura 2000.

2.1.7. Flora i fauna

Zahvaljujući očuvanoj prirodi na području Parka prirode Velebit, zabilježena je velika biološka

raznolikost biljnog i životinjskog svijeta. Od krupnih zvijeri u gorskom području RH obitavaju

medvjed (procjenjen je broj na približno 1000 jedinki), ris (približno 40 do 60 jedinki) te vuk,

koji su zaštićeni uz povremeni dopušteni odstrijel. Državni zavod za zaštitu prirode (DZZP,

2014.) navodi kako se populacija vuka na području Dinarida kreće oko 3900 jedinki prisutnih u

devet hrvatskih županija koji ponekad čine štetu stadima ovaca, koza i goveda. Ličko-senjska

županija kao i gorsko-planinsko područje Općine Karlobag zbog svojih prirodnih obilježja

predstavljaju stanište za boravak zvijeri koje njima slobodno migriraju.

Tičina i sur. (2009: 4) su tijekom monitoringa u okviru Projekta PELMON za praćenje stanja u

pelagijskom ekosustavu napravili “procjenu prostorne rasprostranjenosti i obimnosti populacija

gospodarski najvažnijih vrsta sitne plave ribe (srdela, inćun, papalina) u Jadranskome moru”.

Pretpostavlja se kako su u akvatoriju područja Općine Karlobag zastupljene identične biljne i

14 Rezervat biosfere predstavlja koncept zonalnog upravljanja područjem, stoga se razlikuju područje jezgre (zaštićeno zakonom), zaštitna zona i prijelazno područje.

28


životinjske vrste opažene na području Jablanca koje predstavlja mjernu postaju EM-04 (vidi

sliku 13).

Slika 13. Prostorni položaj postaja na kojima je obavljeno uzorkovanje tijekom eho-monitoringa 2009. godine; izvor: Tičina i sur. (2009: 35)

Rezultati istraživanja postaja Velebitskog kanala i Kvarnerića pokazuju da je stanje inčuna

42800 tona, 5000 tona papaline te 35700 tona srdele.

“Od ostalih pelagičkih vrsta na cijelom ovom području najzastupljeniji su bili mliječ

ružični (Aphia minuta), te plavica (Scomber japonicus) i šnjur (Trachurus mediterraneus),

a u manjoj mjeri gire (Spicara smaris i S. flexuosa), bukva (Boops boops) i skuša (Scomber

scombrus). Od glavonožaca prisutnih u pelagijalu ovog područja, zabilježeno je prisustvo

lignji (Loligo vulgaris) i lignjuna (Illex sp.)”. (Vrgoč i sur., 2009: 110)

Zanimljivost je kako se u subpovršinskom sloju mora Velebitskog kanala, u odnbosu na ostala

promatrana područja Jadrana nalaze značajnije količine zooplanktona koji predstavlja osnivu za

hranidbu male plave ribe.

PP Velebit ističe kako su na Velebitu su zabilježene 1854 biljne svojte, od kojih je 79 endema.

Ovako veliki broj endemskih svojti razlog je što se Velebit često naziva „centrom endemizma“

29


ovih prostora. Dodatno, prema PP Velebit, na ovom području prevladavaju šumska staništa, a za

očuvanje sveukupne biološke raznolikosti vrlo su važne planinske livade i pašnjaci koji ih

presijecaju. Najraširenija šumska zajednica brdskog vegetacijskog pojasa, šuma bukve s velikom

mrtvom koprivom je rasprostranjena na područjima ispod 900 metara n.m. Na nadmorskim

visinama iznad 800 metara prostiru se dinarske bukovo-jelove šume.

Ekološka mreža

Prema DZZP (2012.) u RH je u zaštitu putem ekološke mreže15 uključeno ukupno 68 životinjskih

i 9 biljnih vrsta u mediteranski tip pSCI područja odnosno bioregiju, 48 životinjskih te 16 biljnih

vrsta u alpsku bioregiju, dok je u kontinentalnoj bioregiji zaštićenih životinjskih i 3 biljne vrste.

PP Velebit je u potpunosti u sastavu ekološke mreže RH HR, a obilježen je brojem 1000022.

U PP Velebit koji se prostire na 203.608,36 ha identificirano je 12 klasa staništa koja su

obuhvaćena ekološkom mrežom Natura 2000 te veći broj nacionalno značajnih vrsta ptica (slika

14). Uredbom o ekološkoj mreži 2013. zaštićeno je 29

ptičjih vrsta na području Velebita. Europska agencija

za okoliš (EEA, 2012.) procjenjuje da klimatske

promjene u nadolazećim desetljećima mogu ostaviti

negativne posljedice na zaštićena staništa i vrste.

Područje Općine Karlobag je u cijelosti uključeno u

ekološku mrežu NATURA 2000 stoga su investitori

prije planiranja i provedbe zahvata u okolišu dužni

zatražiti suglasnost od nadležnih tijela o prihvatljiovsti

zahvata za zaštićene vrste i staništa.

Slika 14: Zaštićena vrsta kosac (lat. Crex crex), izvor: Peltomäki (2014.)

15 NATURA 2000 je ekološka mreža Europske unije koja obuhvaća područja važna za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova. Danas mreža obuhvaća više od 27000 lokacija s najmanje 18% europskog kopnenog dijela teritorija pod zaštitom te približno 4% važnih morskih područja. Mehanizmi zaštite područja NATURA 2000 uključuju donošenje planova upravljanja te provođenje ocjene prihvatljivosti svakoga plana ili zahvata koji sam ili u kombinaciji s drugim planovima/zahvatima može imati bitan utjecaj na ciljeve očuvanja pojedinoga područja NATURA 2000. U područjima NATURA 2000 obvezno je praćenje stanja kvalifikacijskih vrsta i staništa. Ekološka mreža Republike Hrvatske, proglašena Uredbom o ekološkoj mreži (NN 124/2013) predstavlja područja ekološke mreže Europske unije Natura 2000. Ekološku mrežu RH (mrežu Natura 2000) prema članku 6. Uredbe o ekološkoj mreži (NN 124/2013) čine područja očuvanja značajna za ptice - POP (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih staništa, te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica. Ekološka mreža Republike Hrvatske obuhvaća 36,67% kopnenog teritorija i 16,39% obalnog mora dok Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti RH (NN 143/08) još navodi i dva koridora kretanja divljih životinja. Mreža se sastoji od 571 poligonskog Područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (POVS), 171 točkastih Područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (najvećim dijelom špiljski objekti) (POVS) te 38 poligonskih Područja očuvanja značajnih za ptice (POP).

30


2.1.8. Kulturna dobra

Tablica 4 sadrži prikaz kulturnih dobara prema vrsti i lokaciji kulturnog dobra registriranih pri

Ministarstvu kulture RH. U ukupnom broju dobara najviše su zastupljeni s 50% pojedinačna

nepokretna kulturna dobra, zatim s 25% pojedinačno pokretno kulturno dobro te ostala dobra.

Nematerijalna kulturna dobra te kulturna dobra pod UNESCO zaštitom nisu zastupljena na

području Općine Karlobag.

Tablica 4: Registar kulturnih dobara Općine Karlobag

Red.br. Mjesto Naziv Vrsta kulturnog dobra1. Baške

OštarijeCrkva Pohoda sv. Elizabete Nepokretno kulturno dobro -

pojedinačno

2. Baške Oštarije

Povijesna cesta Terezijana Nepokretno kulturno dobro - kulturno – povijesna cjelina

3. Karlobag Arheološki lokalitet Gradina-Vidovgrad s ostacima crkve sv. Vida

Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

4. Karlobag Crkva sv. Josipa s kapucinskim samostanom

Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

5. Karlobag Fond knjižnice u Kapucinskom samostanu

Pokretno kulturno dobro - zbirka

6. Karlobag Hidroarheološka zona u uvali Baška Draga

Nepokretno kulturno dobro - kulturno – povijesna cjelina

7. Karlobag Orgulje u Kapucinskom samostanu Pokretno kulturno dobro - pojedinačno

8. Karlobag Ostaci crkve sv. Karla Boromejskog Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

9. Karlobag Povijesno urbanistička cjelina Karlobag

Nepokretno kulturno dobro - kulturno – povijesna cjelina

10. Karlobag Stari grad " Fortica" Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

11. Karlobag Tri portreta Habsburgovaca i slika "Posljednja večera" iz Kapucinskog samostana sv. Josipa

Pokretno kulturno dobro - zbirka

12. Karlobag Zgrada škole Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Izvor: Ministarstvo kulture RH, 2015.

Tablica 5: Opis zaštićenih kulturnih dobara Općine Karlobag prema ključnim obilježjima

1. Crkva Pohoda sv. Elizabete

Župna crkva Pohoda sv. Elizabete nalazi se uz glavnu cestu u naselju, na blagoj uzvisini. Riječ je o jednobrodnoj građevini pravokutna tlocrta, glavnim pročeljem orijentiranoj prema jugu, s užim polukružnim svetištem, sakristijom zapadno uz svetište i preslicom za zvono iznad

31


glavnog pročelja. Župa sv. Elizabete osnovana je 1822. godine dok je crkva sagrađena 1855. godine. U Drugom svjetskom ratu teško je stradala, te je temeljito obnovljena u suradnji s

2. Povijesna cesta Terezijana

Cesta između ličkog zaleđa i luke u Karlobagu, preko oštarijskih vrata, građena je između 1784. i 1786.g., a nazvana je Terezijana po Mariji Tereziji, majci tadašnjeg vladara Josipa II. Trasu je projektirao kapetan barun Filip Vukasović. Zbog strmih uspona cesta je počela ograničavati sve veći promet između zaleđa i mora pa je krajiška uprava odlučila provesti modernizaciju prometnice. Projekt je izradio Josip Knežić, a cesta je građena između 1844. i 1851. godine Cesta nije bila dobro održavana i uskoro nakon dovršetka su se počela javljati oštećenja izazvana jakom burom i oborinskim vodama. Cesta je danas neodržavana, potporni zidovi i mostovi su u ruševnom stanju.

3. Arheološki lokalitet Gradina-Vidovgrad s ostacima crkve sv. Vida

Arheološki lokalitet Gradina – stari Vidovgrad predstavlja višeslojni arheološki lokalitet koji datira od prapovijesti do srednjeg vijeka. Nalazi se na obroncima Drvišice iznad Karlobaga. Sukladno ostacima materijalne kulture, kontinuiranost naseljenosti područja Gradine prestaje na prijelazu 13. u 14. stoljeće kada se podiže novo lučko, trgovačko i upravno središte Scrissa, današnji Karlobag, koje je od 1322. godine u posjedu plemena Gusića, tj. Kurjakovića. Ostaci crkve sv. Vida nalaze se unutar arheološkog lokaliteta Gradina – stari Vidovgrad. Riječ je o jednobrodnoj, pravilno orijentiranoj crkvi s užom nepravilnom kvadratnom apsidom.Crkva sv. Vida podignuta je na prijelazu 13. na 14. stoljeće vjerojatno na mjestu neke starije crkve i jedinstven je primjer ranogotičke arhitekture na području Hrvatskog primorja.

4. Crkva sv. Josipa s kapucinskim samostanomKapucinski samostan sv. Josipa čini samostan, crkva i prostrani vrt s vrtnom kapelom, smješten u samom središtu Karlobaga i ograđen zidom. Samostanski kompleks izgrađen je 1713. godine na ruševinama bivšeg trećoredskog samostana. Tri samostanska krila zatvaraju klaustar u kojemu se nalazi velika šterna, a sjeveroistočnu stranu klaustra zatvara crkva. Crkva sv. Josipa jednobrodna je dvoranska crkva s užim kvadratnim svetištem, karakterističnim krovom na jednu vodu i preslicom za zvona na jugozapadnoj strani svetišta. Sačuvan je barokni inventar, a posebnost je prostor za molitvu iza svetišta, s legilom iz 18. stoljeća. Samostan čuva bogat kulturno-povijesni inventar.

5. Fond knjižnice u Kapucinskom samostanuFond kapucinskog samostana u Karlobagu vrlo je bogat i sastoji se od vrijednih starih i raznovrsnih primjeraka. Najstariju jezgru fonda čine knjige donirane od vladara i plemićkih obitelji. Sadašnji fond čine primjerci teološke literature od 16. - 19. stoljeća uz nekoliko glagoljskih izdanja iz 18. stoljeća. Nekoliko misala i drugih knjiga predstavljaju vrhunsko umijeće tiskarske i knjigovežne vještine od 16 - 18. stoljeća. Fond broji preko 3500 rukopisa.

6. Hidroarheološka zona u uvali Baška DragaUvala Baška Draga pod Vidovgradom služila je Rimljanima kao luka, pa to opravdava nalaze grla, fragmenata i čepova amfora približno 500m uz obalu na dubini 7 - 25m. Ovo je jedno od najvećih poznatih nalazišta čepova amfora od kojih neke imaju i utisnute oznake.

7. Orgulje u Kapucinskom samostanu

Orgulje su talijansko-dalmatinskog tipa, mehaničkog sistema s 1 manualom i pedalom. Opseg je manuala C-d3, a pedala C/E-ao. Djelo su nepoznatog majstora, negdje iz polovice 19. stoljeća, dobro su sačuvane. Kućište je zatvorene kubične forme, na visokom postolju sa širokim otvorom za svirale. Nad ravnom trabeacijom ormara uzdiže se raskinuti zabat u kojemu je velika dekorativna lira. Otvor prospekta uokviruju dva uska, kanelirana pilastra s neobičnim kapitelima s tri sloja stiliziranih listova iz čijih se kalota izvijaju male volute. Neupadljivo u arhitektonskom i u dekorativnom dojmu kućište je zanimljivo po kolorističkom

32


rješenju, odnosno, kromatskom kontrastu smeđe-bijelo.8. Ostaci crkve sv. Karla Boromejskog

Ostaci župne crkve sv. Karla Boromejskog smješteni su na istočnom bridu Karlobaga, neposredno uz magistralnu cestu. Riječ je o baroknoj trobrodnoj bazilici, sa zvonikom nad sakristijom, na sjeveroistočnom dijelu sjeverne lađe. Danas je ostao sačuvan zvonik, te dio svetišta i sjevernog zida bočne sjeverne lađe. Gradnja crkve je otpočela 1767. godine prema odredbi carice Marije Terezije. Započeo ju je majstor Ivan Krstitelj Baccini, a dovršio Rok Stuparić iz Lošinja, najvjerovatnije 1773. godine kada je 11. travnja 1773. u njoj započeo obred. Župna crkve sv. Karla Boromejskog, premda danas nije očuvana u cijelosti, predstavlja važan spomenik barokne arhitekture u povijesnom nasljeđu Karlobaga, te i šire unutar Hrvatskog primorja. Zajedno s kapucinskim samostanom sv. Josipa, čini okosnicu formiranja i urbanističkog razvoja, te posjeduje izuzetnu vrijednost u vizuri Karlobaga.

9. Povijesno urbanistička cjelina KarlobagNaselje Karlobag razvilo se ispod velebitskog prijevoja Oštarijska vrata te leži na obali Velebitskog kanala. Razvilo se u blizini rimskog naselja Vegium, a prvi put se spominje 1251. godine kao Scrissa pod upravom Tugomirića. Nakon turskog pustošenja 1525. godine i obnove tvrđave 1574. godine, 1580. godine spominje se prvi put ime Karlobag . U 17. i 18. stoljeću Karlobagom vladaju Habsburgovci kojima on služi kao trgovačka luka. Tada je izgrađeni kapucinski samostan i posvećen 1710. godine. U 19. stoljeću je u vlasti Austrije u sklopu Vojne Krajine. Današnju građevnu strukturu Karlobaga čine građevine 19. stoljeća, s pročeljima karakterističnim za primorska mjesta.

10. Stari grad " Fortica"Stari je grad vjerojatno podignut već u 14. stoljeću, a od 1672. godine služi samo za vojne potrebe. Fortica je često popravljana i pregrađivana jer je Karlobag nerijetko stradavao od napada raznih vojski. Godine 1525. spalili su ga Turci, 1646. je obnovljen nakon mletačkog napada, 1660. je opet u ruševinama, 1704. grad je bombardirala francusko-španjolska, a 1813. engleska flota. Danas je Fortica ruševina, a pod krovom je jedino zgrada u sredini velikog dvorišta. Fortica u Karlobagu, nekadašnji stari utvrđeni grad, nosi niz vrijednosti značajnih za naselje: starosnu, povijesnu, urbanističku i ambijentalnu.

11. Tri portreta Habsburgovaca i slika "Posljednja večera" iz Kapucinskog samostana sv. Josipa

Portreti Habsburgovaca rađeni su u maniri srednjoeuropskog slikarstva 18. stoljeća, te pokazuju sve odlike tadašnjeg raskošnog dvorskog života i moć pripadnika vladajuće društvene klase. Kvalitetan su i dekorativan rad vještog dvorskog slikara. Kompozicija, istančan kolorit, harmonija boja, efektna svjetlucava igra detaljima, pojačava reprezentativnost likova. Slika Posljednja Večera Cristofora Tasce rađena je pod utjecajem mletačkog slikarstva 17. stoljeća.

12. Zgrada škole

Građevina se nalazi u zapadnom dijelu naselja, uz magistralnu prometnicu. Slobodnostojeća je jednokatnica „U” tlocrta. Glavnim uzdužnim pročeljem, orijentirana je prema ulici. Reprezentativno ulično pročelje na uglovima ima plitke rizalitne istake koji su dodatno naglašeni klesanom ugaonom rustikom. Rizalitni istaci zaključeni su zabatima i raščlanjeni okulusom. U središnjoj vertikalnoj osi pročelja nalazi se jednostavno profiliran kameni portal sa segmentnim nadvojem i lepezastim ukrasom koji se kao dekorativni element ponavlja i na prozorima prizemlja, dok se na prvom katu ispod prozora nalaze jednostavne kamene kartuše koje pridonose estetici pročelja. Zgrada je podignuta 1875. godine zalaganjem austrougarskog oficira baruna Antona Mollinaryja, te posjeduje izuzetan značaj u urbanoj vizuri naselja. Građevina je zadržala svoje izvorne konstruktivne i oblikovne karakteristike, te funkciju školske zgrade što ju čini vrijednom u arhitektonskom i kulturno-povijesnom smislu.

Izvor: Ministarstvo kulture RH, 2015.

33


Osim zaštićenih kulturnih dobara upisanih u Registar pri Ministarstvu kulture, brojna su

kulturna dobra Općine izložena propadanju jer nisu dovoljno istražena i zaštićena, jedinom

dijelom zbog toga jer se nalaze u privatnom vlasništvu,

a druga, nisu prepoznata niti valorizirana. Primjer

takvih zaboravljenih kulturnih dobara su mirila na

kontinentalnom području Općine, kojih je tek malo

ostalo sačuvanih, za razliku od “šterni” (cisterni) koje

su postale dio turističke ponude i sadrže značajan

turistički potencijal (slika 15).

Slika 15: Šterna u Karlobagu; izvor: TZ Općine Karlobag

Razvojne prilike i ograničenja

Razvojne prilike Razvojna ograničenja

Niska razina zagađenja prirode i okoliša te kulturno bogatstvo predstavljaju mogućnost

održivog razvojaNedefiniran identitet područja

Blizina zaštićenih područja prirode na manje od 150 km (NP Sj.Velebit

Slabo održavanje kulturne baštine

Područje pokriveno NATURA 2000 zaštitom Nedostatak površinskih pitkih voda

2.2. Infrastruktura na području Općine Karlobag

Opskrba pitkom vodom. U Prostornom se planu Općine Karlobag (2004: 96) navodi popis

vodnih građevina: regionalni vodovod - južni ogranak koji koristi vodu iz uređaja za

kondicioniranje ˜Hrmotine˜ te vodovodna mreža s vodospremama. Istim Planom je predviđena

izgradnja vodovoda od Karlobaga do Barić Drage (do južne općinske granice). Stanovništvo koje

nije priključeno na komunalnu vodovodnu mrežu vodom se opskrbljuje iz vlastitih cisterni.

Procijenjeno stanje kućanstava kojima je dostupna pitka voda iz javnog vodoopskrbnog sustava

na području Općine Karlobag se kreće oko 88 % (odnosno, 65% pokrivenost mrežom). Valja

napomenuti kako pokrivenost vodovodnom mrežom nije ujednačena na području Općine

Karlobag. Potrebe priobalnih naselja za tekućom i pitkom vodom su pokrivene gotovo u 100%

iznosu. Gubitci u sustavima za opskrbu vodom nisu utvrđeni, no, postoje radi zastarjele mreže u

nekim dijelovima Općine.

Sustavi za odvodnju su slabo zastupljeni na području Općine, većinom se koriste propusne

septičke jame. Tek naselje Karlobag u svojem središnjem dijelu ima dijelom uveden sustav

34


odvodnje komunalnih otpadnih voda. Na kanalizacijski sustav je priključeno približno 12%

kućanstava.

Energetske građevine i električna mreža . Postoje prijenosni vodovi od 400 kV Meline Velebit i

110 kV ostali. Planirani su DV 110 kV TS Senj – TS Karlobag kao i svi vodovi naponske razine 35

kV. Planirana je izgradnja transformatorskog postrojenja i rasklopišta TS 110/X Karlobag. Broj

priključaka za električnu energiju premašuje broj stalno prijavljenih kućanstava na području

Općine, dok je ADSL mreža je dostupna na preko 95% područja, no nizak je broj priključaka

( 27,70%) prema DZS (2011.).

Solarne elektrane nisu izgrađene, potiče se izgradnja solarnih parkova i pojedinačnih uređaja za

proizvodnju električne energije. No, osim nekoliko pojedinačnih panela za proizvodnju sanitarne

vode nisu zabilježene značajnije količine postavljenih solarnih panela niti fotonaponskih ćelija.

Energija vjetra, Dopuštena je izgradnja vjetroparkova na području Općine Karlobag, no, na

udaljenostima izvan ZOP-a, naselja, poljoprivrednih područja ili područja s kulturnim dobrima i

prometnicama. Nisu zabilježene instalacije vjetroelektrana na području Općine.

Plinska infrastruktura na području Općine nije izgrađena. Planirana je izgradnja plinovoda,

odnosno, postrojenja na isparavanje plina u Karlobagu tlaka (50 – 75 bara).

Odlagališta otpada. Na području Općine djeluje komunalno poduzeće koje preuzima, prijevozi i

te privremeno zbrinjava komunalni otpad. Zbog posebnih okolnosti okruženja, privremeno

odlagalište otpada će biti uklonjeno, a otpad će se zbrinjavati na drugačiji način. Evidentno je da

je količina prikupljenog otpada tijekom godina u padu, no, ne radi se o poboljšanju radi

selektivnog prikupljanja otpada i iskorištavanju sirovine, već najvjerojatnije, o smanjenim

gospodarskim aktivnostima koje direktno utječu na količinu nastalog otpada. Također su

zamijećena divlja odlagališta u blizini lokalnih cesta, no količine nisu procijenjene. Opasni otpad

se ne proizvodi na području Općine.

Cestovna infrastruktura. Područjem Općine Karlobag prolazi državna cesta D8 (Senj – Karaula –

Karlobag – Mandalina), županijska cesta je planinska cesta označena kao ŽC 5195 koja povezuje

Sv.Juraj s cestovnim pravcem Gospić-Karlobag, dok se ostale ceste smatraju lokalnim i

nerazvrstanim cestama. Prostornim planom uređenja Općine Karlobag predviđena je izgradnja i

opremanje panoramskih cesta koje su atraktivne posjetiteljima budući da obuhvaćaju veći

raspon nadmorskih visina. Najbliži priključak na autocestu Zagreb – Split je priključak Gospić na

udaljenosti od približno 40 km te Maslenica na približno 60 km od Karlobaga.

35


Željeznička pruga. Važna je prometnica željeznička pruga koja se prostire na pravcu Zagreb –

Split, no ne prolazi područjem Općine, ali je dostupna u Gospiću na udaljenosti od približno 40

km.

Luke i marine. Prema Prostornom planu uređenja Općine Karlobag (2004.) na području Općine

se nalazi 5 pomorskih luka otvorenih za javni promet i to:

Luka županijskog značaja: Karlobag

Luke lokalnog značaja: Karlobag teretna luka, Cesarica, Porat – Lukovo Šugarje te

Barić Draga.

Postojeće luke nisu dovoljno zaštićene od snažnog južnog vjetra premda se u uvjetima opasnima

za plovidbu u njih sklanjaju plovila koja prometuju Velebitskim kanalom stoga ne pružaju

dovoljno sigurnosti za imovinu i putnike na brodovima. Imajući navedeno u vidu, Prostornim

planom je predviđena izgradnja dviju luka nautičkog turizma i to: po 200 vezova u moru u

Karlobagu i Lukovom Šugarju, a na kopnu do 100 vezova u Lukovom Šugarju. Osim njih, planira

se gradnja sportskih luka: Cesarica, Karlobag, Lukovo Šugarje – uvala Porat, Barić Draga te

ribarska luka u Karlobagu.

Zračne luke kao ni helidromi ne postoje na području Općine. Najbliže su Zračna luka Zemunik,

kod Zadra (90 km) te Zračna luka na Krku na udaljenosti 138 km. Na području Općine Udbina

postoji sportski aerodrom koji je povremeno u funkciji, a koji će uskoro biti rekonstruiran s

proširenjem usluga zračnog prometa.

Sportska i druga rekreativna infrastruktura. Značajniji sportsko-zabavni objekti su predviđeni

Prostornim planom uređenja Općine Karlobag kao sportsko-rekreacijski centri, otvoreni

sportski objekti s gledalištem te skijalište sa žičarom. Jednako tome, zbog interesa na turističkom

tržištu planirana je izgradnja autokampova, otvorenih i zatvorenih bazena, planinarskih domova

i skloništa te plaža. Nedostaje sportska/multifunkcionalna dvorana za učenike i javnost.

Poštanski promet i financijske usluge. U naseljima Općine Karlobag djeluju poštanski uredi koji

pružaju poštanske i financijske usluge stanovništvu te posjetiteljima/gostima u

zimskom/ljetnom radnom vremenu. U naselju Karlobag se nalazi jedan bankomat te poslovnica

jedne komercijalne banke koja radi u jutarnjoj smjeni.

Protupožarna zaštita je organizirana kroz vatrogasnu postrojbu DVD-a koja se volonterski bavi

gašenjem požara i spašavanjem u kriznim situacijama. Osim njih, prilikom potreba spašavanja i

36


potraga na gorsko-planininskom području Općine iznimno je aktivna HGSS - Stanica Gospić koja

je, također, u potpunosti utemeljena na volontiranju spašavatelja.

Policijska postaja. Na području Općine je ustrojena policijska postaja koja zapošljava značajan

broj djelatnika.

Objekti posebne namjene. Na području Općine u naselju Lukovo Šugarje se nalazi vojni objekt

koji je povjeren na upravljanje Državnoj agenciji za upravljanje državnom imovinom, odnosno,

Ministarstvu obrane RH. Sukladno prostornom planu na ovoj lokaciji je predviđena izgradnja

poslovne zone.

Kakvoća mora i plaže. Prema prikupljenim podacima (LIRA, 2015: 34) na području Općine

Karlobag ukupno su 43 plaže ukupne dužine 9412 m te površine 25707 m2.

Br. prirodnih plaža

Br. udaljenih plaža

Br. ruralnih plaža

Br. uređenih plaža

Br. mjesnih plaža

Br. urbanih plaža

Br. plaža turist. kompleksa

23

13

1

24

0

3

Klasifikacija plaža u Općini Karlobag

Slika 16: Klasifikacija plaža na području Općine Karlobag, Izvor: LIRA, 2015.

U Karlobagu su plaže dane u koncesiju privatnom koncesionaru na razdoblje od 12-15 godina

odlukom Ličko-senjske županije. Plaže su u derutnom stanju, obnavljaju se minimalno pa gosti

kao i iznajmljivači zahtijevaju njihovu bolju opremljenost. U ostalim priobalnim naseljima

Općine plaže su neuređene i ne udovoljavaju minimalnim sanitarno-tehničkim uvjetima za javne

plaže. Slika 16 daje pregled općinskih plaža s obzirom na uređenost.

Tijekom sezone u 2014. godini na području Ličko-senjske županije je u uzorkovano 40 točaka na

kojima je prikupljeno ukupno 400 uzoraka morske vode (vidi Tablicu 6). Na plažama Općine

Karlobag analizirano je 6 točaka sa 60 uzoraka ukupno. Svi su uzorci (100%) ocijenjeni ocjenom

“izvrsno”.

37


Tablica 6: Rezultati ispitivanja kakvoće mora

Grad/Općina

Broj točaka ispitivanja

Ukupan broj ispitivanja

Karlobag 6 15.00% 60 15,00%Novalja 19 47.50% 190 47.50%Senj 15 37.50% 150 37.50%Ukupno 40 100.00% 400 100,00%

Izvor: Nacionalno izvješće o godišnjoj i konačnoj ocjeni kakvoće mora na plažama hrvatskog Jadrana u 2014. godini, izvor: LIRA, 2015.

Poduzetnička infrastruktura je prilično slabo razvijena. Uz dvije poduzetničke zone Travela (0,9

ha) s razvijenom infrastrukturom (el.energija, voda, kanalizacija, telefon) te Laktinac (1,1 ha, s

15 parcela) koje nisu dodijeljene za korištenje niti prodane, Prostorni plan predviđa poslovnu

zonu u Lukovom Šugarju na parceli koja je još uvijek u vlasništvu DUUDI-ja.

Razvojne prilike i ograničenjaRazvojne prilike Razvojna ograničenja

Prometnice dobro održavane

Komunalna i poduzetnička infrastruktura nedovoljno izgrađena (opskrba vodom,

kanalizacija, plaže) te gubici u vodo-opskrbnoj mreži

Ulažu se napori na izgradnji odvodnje Nemogućnost opskrbe brodova gorivom

Čistoća morske vode Odmorišta za ‘bikere’ neuređena

2.3. Stanovništvo

2.3.1. Demografske i socijalne značajke područja

Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine u Ličko-senjskoj županiji obitava 50927 stanovnika

(1,19 % od ukupnog broja u Hrvatskoj). Prostorna gustoća stanovništva županije iznosi 9,51

stanovnik/km², što u odnosu na nacionalni prosjek od 75,71 stanovnik/km² upozorava na

izrazito slabo naseljeno područje. Područje Općine Karlobag ima još nižu gustoću naseljenosti,

stoga je prema Popisu stanovništva 2011. godine utvrđeno samo 3,26 stanovnika/km² s

izraženim trendom opadanja.

Tablica 7: Demografski pokazatelji stanovništva prema Popisu 2011. godine

Republika Hrvatska

Ličko-senjska županija Općina Karlobag

38


Broj stanovnika Broj % Broj %Stanovništvo - ukupno 4.284.889 50.927 1,19 917 1,80Stanovništvo -muškarci 2.066.335 25.347 49,8 454 49,5Stanovništvo - žene 2.218.554 25.580 50,2 463 50,5Stanovništvo starosti 0-19 godina

896.605 9.506 18,7 126 13,7

Radno sposobno stanovništvo dobi (15-64)

2.873.828 31.428 61,8 549 59,9

Stanovništvo starosti 65 i više godina

758.633 12.574 24,7 281 30,7

Prosječna starost stanovništva 41,7 45,3 - 50,2 -Indeks starenja 115 166 - 292,9 -Koeficijent starosti 42 31 - 40,2 -

Izvor: DZS, 2015.

Tablica 7 prikazuje odnos demografskih pokazatelja s obzirom na nacionalni, županijski i

općinski prosjek. Značajna varijabla lokalnog razvoja je udio mladih u ukupnoj populaciji. Ova

vrijednost na području Općine Karlobag je iznimno niska, iznosi samo 13,7% što je manje od

županijskog prosjeka (18,7%), dok je nacionalni prosjek 20,9%. Nacionalni radni kontigent

iznosi 67,2%, LSŽ bilježi 61,8%, a Općina Karlobag 59,9%. Stanovništvo starije od 65 godina je

na razini RH zastupljeno sa 17,7%, dok Općina Karlobag bilježi gotovo dvostruko veće

vrijednosti (30,7%).

Prethodnu dekadu obilježava trend pada broja stanovnika kako na nacionalnoj (gubitak 3.31%

populacije) tako i na županijskoj i lokalnoj razini većeg dijela RH. Na području Općine Karlobag

je došlo do smanjenja broja stanovnika za 10%, što je dvostruko više nego u Ličko-senjskoj

županiji (5,12%). Slika 17 prikazuje odnos broja stanovnika susjednih lokalnih područja.

39


Grad Crikvenica Općina Starigrad Općina Karlobag0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

Usporedba broja stanovnika prema popisima 2001. i 2011. godine

20012011

Bro

j st

an

ovn

ika

Slika 17: Usporedba broja stanovnika u primorskim općinama, izvor: DZS, 2015.

Područje Općine Starigrad bilježi gubitak broja stanovnika za 0.9%, dok primjerice Grad

Crikvenica gubi 1,99% žitelja.

Bez š

kole

1 - 3

razr

eda

osno

vne

škole

4 - 7

razr

eda

osno

vne

škole

Osn

ovna

ško

la

Sredn

ja š

kola

Stručn

i stu

dij

Sveuč

ilišni s

tudij

Dokto

rat z

nano

sti

100

200

300

400

500

Stanovništvo Općine Karlobag prema spolu i stupnju obrazovanja

muškarci žene

Slika 18: Obrazovna struktura stanovništva Općine Karlobag, izvor: DZS, 2015.

S obzirom na obrazovnu strukturu, među stanovništvom prevladava najviše završeni obrazovni

stupanj srednje škole (50,4 %) nasuprot 49% na razini LSŽ. Nacionalni prosjek iznosi 52%. U

usporedbi s prosjekom LSŽ područje Općine Karlobag bilježi nešto bolje vrijednosti obrazovne

razine stanovnika, dok je sa završenim stručnim studijem 7,6% osoba spram 5,5% županijskog

prosjeka.

40


Prihodi od stalnog rada

Prihodi od povremenog rada

prihodi od poljoprivrede

Starosna mirovina

Ostale mirovine

Prihodi od imovine

Socijalne naknade

Ostali prihodi

Povremena potpora drugih

Bez prihoda

0% 5% 10% 15% 20% 25% 30%

19%

8%

1%

27%

12%

1%

2%

4%

3%

23%

Stanovništvo prema glavnim izvorima sredstava za život

Slika 19: Stanovništvo Općine Karlobag prema glavnim izvorima sredstva za život, izvor: DZS,

2011.

Zabrinjavajuć je podatak kako samo 19% stanovništva Općine Karlobag ima prihode od stalnog

rada, dok je čak 23% bez prihoda za život. Nasuprot tome, 39% stanovnika prima neki oblik

mirovine.

2.3.2. Nezaposlenost

2010 2011 2012 2013 2014 20152900300031003200330034003500360037003800

33053210 3200

3439

36613753

Prosječan broj nezaposlenih u LSŽ po godinama

Bro

j n

ezap

osl

enih

Slika 20: Nezaposleni u Ličko-senjskoj županiji, izvor: HZZ, 2015.

41


2010 2011 2012 2013 2014 2015404244464850525456

4850

45

51 51

54

Prosječan broj nezaposlenih u Općini Karlobag po godinama

Br.

nez

apos

leni

h

Slika 21: Nezaposleni na području Općine Karlobag, izvor: HZZ, 2015.

Slike 20 i 21 prikazuju prosječan broj nezaposlenih osoba u razdoblju 2010. – 2015. (travanj) za

područja Ličko-senjske županije i Općine Karlobag. Oboje bilježe pad nezaposlenosti 2012.

godine kada slijedi uzlazni trend. S obzirom na udio u radnom kontigentu, nezaposlenost na

području Općine Karlobag nije zabrinjavajuća, ona iznosi 9,8%, dok je na području LSŽ 11,9%.

Ipak, u usporedbi s 23% stanovnika bez prihoda u koje su uključeni i nezaposleni, preostaje

zaključiti kako je najmanje 13,2% stanovnika (bez 2% primatelja socijalne pomoći) izloženo

riziku od siromaštva. Slike 22 i 23 sadrže prikaz broja nezaposlenih osoba prema dobnim

skupinama. U LSŽ su najteže zapošljive skupine osoba dobi od 20 – 29, te 50 – 59. Slični su

odnosi i na području Općine Karlobag, skupina nezaposlenih mladih je najbrojnija, a slijedi

skupina dobi od 40 – 49 godina starosti.

Slika 22:Nezaposleni prema dobi u Ličko-senjskoj županiji, izvor: HZZ, 2015.

42

15-19 20-29 30-39 40-49 50-59 60 i više0

200

400

600

800

1000

1200

308

1071

714 735825

141

Pregled nezaposlenih prema dobi u LSŽ

Životna dob

Bro

j ne

zap

osl

en

ih


15-19 20-29 30-39 40-49 50-59 60 i više0

5

10

15

20

25

1

20

7

1411

4

Pregled nezaposlenih prema dobi u Općini Karlobag

Životna dob

Bro

j n

eza

po

sle

nih

Slika 23: Nezaposleni prema dobi na području Općine Karlobag, izvor: HZZ, 2015.

Slike 24 i 25 prikazuju nezaposlenost s obzirom na obrazovnu strukturu i spol, daje se

usporedba za područja Ličko-senjske županije i Općine Karlobag. Među nezaposlenim osobama

Općine Karlobag najviše su zastupljeni pojedinci sa završenom osnovnom školom, među kojima

dominiraju žene, a slijede nezaposleni sa završenom trogodišnjom srednjom školom i to

muškarci. Slično tome, na području LSŽ dominiraju osobe sa završenom trogodišnjom srednjom

školom, muškarci, dok u manjem zaostatku prate osobe sa završenom osnovnom školom oba

spola podjednako kao i pojedinci sa završenom četverogodišnjom srednjom školom. Ako se

pogledaju odnosi među spolovima, tada možemo zamijetiti kako postoji jednak trend na razini

Županije kao i Općine, da se među visoko obrazovanim nezaposlenim osobama u značajno

većem broju nalaze žene.

Bez

ško

le i

neza

vr...

Osn

ovna

ško

la

Sr.š

kola

za

zani

ma.

..

Sr.

Ško

la z

a za

nim

a...

Gim

nazi

ja

Viš

a šk

ola,

I st

upan

j...

Faku

ltet,

akad

emija

,...0

200400600800

100012001400

Nezaposlene osobe prema spolu i stupnju obrazovanja u LSŽ prosinac 2014.

žene

muškarci

Br. n

ezap

osle

nih

Slika 24. Nezaposlene osobe prema spolu i stupnju obrazovanja u Ličko-senjskoj županiji, izvor: HZZ, 2015.

43


Slika 25.

Nezaposlene osobe prema spolu i stupnju obrazovanja u Općini Karlobag, izvor: HZZ, 2015.

Kako bi se utvrdio način odabira zanimanja i planovi za budućnost djece, provedeno je

anketranje roditelja učenika osnovne škole u Karlobagu (N=16). Budući da je ukupno 31 učenik

koji pohađaju nastavu na području Općine od prvog do osmog razreda, upitnikom su

obuhvaćene sve obitelji učenika. Glavni kriteriji za odabir zanimanja djece su blizina srednje

škole radi troškova te želja djeteta. Od ukupnog broja ispitanika njih 56% je izjavilo kako će

dijete nastaviti školovanje upisom na studij, uglavnom u RH, dok dvoje ispitanika planiraju djecu

uputiti na studij izvan države. Prema istraživanjima koja su provedena na drugim područjima

RH, utvrđeno je kako je zaposlenost mladih prilično ovisna o stečenim radnim navikama kod

kuće kao i sudjelovanjem u van nastavnim aktivnostima. Tek 18,7% ispitanika izjavljuje kako

njihova djeca sudjeluju u van nastavnim aktivnostima.

Organiziranje slobodnog vremena djece je prepušteno njima samima, a radne navike su im

osrednje, prema mišljenju roditelja. Učenici slobodno vrijeme provode najviše s prijateljima i na

kompjuteru (vidi sliku 26). Kod pomoganja u kući se najčešće se radi o povremenim

zaduženjima poput pospremanja sobe, iznošenja otpada, šetnje kućnog ljubimca te kupovine

namirnica. Volontiranje bi pomoglo ojačati radne navike smatra 56% roditelja, dok se djelomice

slaže njih 37,5% premda nitko od učenika ne volontira.

44

Bez š

kole

i nez

avrš.

..

Osno

vna š

kola

Sr.šk

ola za

zanim

an...

Sr. Š

kola

za za

niman

...

Gimn

azija

Viša

škola

, I st

upan

j ...

Faku

ltet,

akad

emija

, ...

0

5

10

15

20

Nezaposlene osobe prema spolu i stupnju obrazovanja u Općini Karlobag prosinac 2014.

žene

muškarci

Broj

neza

posle

nih


Slika 26: Rezultati anketiranja roditelja o načinu provedbe slobodnog vremena učenika

Generalni stav roditelja je da mladi nakon završenog obrazovanja nisu spremni za tržište rada,

kao ni tržište za njih. Roditelji smatraju da mladima nedostaju brojne vještine kako bi bili

konkurentniji na tržištu rada i to: komunikacijske vještine, upravljanje/menadžment, radno

iskustvo u struci, radne navike. Dio roditelja navodi kako su mladi dovoljno obrazovani, no

gospodarsko stanje je teško, stoga poslodavci ne otvaraju nova radna mjesta. Ispitanici, također,

smatraju da su proizvodnja i turizam djelatnosti koje mogu pokrenuti gospodarstvo područja

Općine Karlobag.

2.3.3. Društvena

infrastruktura

Na području Općine djeluje osnovna škola koju pohađa 31 učenik od prvog do osmog razreda. Ne

postoje područne škole, tek mali broj učenika putuje subvencioniranim prijevozom. Od ostalih

institucija se mogu spomenuti zdravstvene i ljekarničke ustanove, općina, turistička zajednica,

policija, pošta.

Prema registru udruga RH na području Općine je registrirano 18 udruga (slika 27) koje se

uglavnom bave različitim sportskim aktivnostima te dvije kulturne. Izražen je nedostatak

interesa stanovništva za angažmanom u civilnom sektoru.

45

športske 18%

športsko-ribolovne18%

šahovski savez12%katolički skauti

6%

planinarsko društvo

18%

kultura12%

lovačko društvo

12%

DVD6%

Udruge u Općini Karlobag, 2015.


27. Prikaz udruga registriranih na području Općine Karlobag, izvor: Registar udruga RH, 2015.

Ipak, osim lokalno registriranih udruga sa sjedištem na području Općine Karlobag, mogu se

zamijetiti aktivnosti i nekoliko udruga te organizacija sa sjedištem izvan Općine, poput

primjerice, Lokalne akcijske grupe LIKA (LAG LIKA) osnovane 2013. godine (slika 28). LAG LIKA

predstavlja partnerstvo JLS, udruga i poslovnog sektora sa osnovano sa zadaćom pokretanja

lokalnih aktivnosti i lokalnih vrijednosti kroz program ruralnog razvoja, sukladno načelima

LEADER programa za ruralni razvoj EU.

Slika 28. Logotip LAG-a LIKA, izvor: LAG LIKA, 2015.

LAG LIKA pokrenuo je projekt „INTEGRA LIKA 2020“ s namjerom:

„brendiranja Like i Podvelebitskog Primorja kako bi postala globalno prepoznatljiva

destinacija s bogatom autohtonom gastronomskom ponudom, prekrasnim krajolikom i

samoodrživim gospodarstvom uz naglašenu ekološku komponentu. (...) Projekt je

usmjenren na poticanje i razvoj poljoprivrede, stvaranje i razvoj identiteta, razvoj

specifičnih oblika turizma, samoodrživo gospodarstvo te zaštitu okoliša“. (LAG LIKA,

2015).

Surovi uvjeti za život na području Općine Karlobag zahtijevaju značajniju podršku javnog

sektora za razliku od nekih drugih, manje izazovnih prostora. Stoga je

Općina s uredom Turističke zajednice i Komunalnim poduzećem inicijator

brojnih aktivnosti i programa s namjerom održavanja i podizanja kvalitete

života stanovništvu. Općina Karlobag provodi socijalne programe te druge

oblike društvenog poticanja, stoga je u 2013. godini isplatila 1.231.121,10

kn. Najveći dio sredstava je uplaćen za pomoć trgovačkom društvu

Vegium d.o.o. 19,7%; potom za potrebe pomoći obiteljima i kućanstvima 14,2% te 12,1% za

stipendije i školarine (slika 29).

46


Pomoć obiteljima i kućanstvimaPomoć umirovljenicima za ogrijev

Stipendije i školarinePorodiljne naknade i oprema za novorođenčad

Jednokratne novčane pomoćiDarovi za Sv. Nikolu

Tekuće donacije vjerskim zajednicamaDruštvo slijepih i slabovidnih

Udruga dijabetičaraHGSS

Društvo Crveni KrižŠahovski klubKuglački klub

Mjesečne stranice Novi ListDVD Bag

DŠR Podgorac-KonopašiOsnovna škola za kulturne i javne djelatnosti

Hrvatski katolički skauti Sv. Karlo BoromejskiKUD Sv. Karlo

KŠRM BuraTuristička zajednica Karlobag

Ostale tekuće donacijeUdruga Otvoreni atelierLovačko društvo Grivna

Kapitalna pomoć Vegium d.o.o.Kapitalna pomoć Crno Vrilo d.o.o.

0 50000 100000 150000 200000 250000 300000

Slika 29. Pomoć isplaćena iz Općinskog proračuna za 2013. godinu

Slika 30 prikazuje općinske prihode prema vrstama u 2013. i 2014. godini. Proračun za 2013.

godinu ukupno iznosi 8.110.895 HRK, a za 2014. godinu je povećan te iznosi 8.213.651 HRK.

Kako je prikazano na slici 30, najveći udio u prihodima dolazi iz prihoda od upravnih i

administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada (60%), dok 25%

dospijeva iz poreza i prireza na dohodak. Prihodi od imovine sudjeluju s oko13% u ukupnim

prihodima, a darovnice s 1,8%.

Porez i

pri

rez n

a dohodak

Pomoći

iz in

ozem

stva

(dar

ovnic

e) i

od subje

kata

unuta

r opće

g pro

raču

na

Prihodi o

d imovi

ne

Prihodi o

d upra

vnih

i ad

min

istr

ativn

ih p

rist

ojbi,

prist

ojbi p

o pose

bnim p

ropis

ima i n

aknad

a

01,000,0002,000,0003,000,0004,000,0005,000,000

Prihodi Općine Karlobag u razdoblju 2013. - 2014.

20132014

HR

K

47


Slika 30. Prihodi Općine Karlobag u razdoblju 2013. – 2014.

Iznos kapitalnih ulaganja po stanovniku varira po godinama, tijekom 2014. godine je ostvareno

3.360,00 kn ulaganja po stanovniku.

Kapaciteti Općine Karlobag za pripremu i provedbu projekata su u porastu budući da je nedavno

zaposlena iskusna osoba. U prethodnim razdobljima je Općina provela veliki broj

infrastrukturnih projekata stoga ima iskustva u svezi pripreme natječajne dokumentacije,

provedbe javne nabave te implementacije projekata.

Razvojne prilike i ograničenja

Razvojne prilike Razvojna ograničenjaMentalitet stanovništva i visoka razina otpornosti

na teške geoklimatske uvjeteDepopulacija i starost stanovništva

Javne institucije značajno sudjeluju u organizaciji društvenih zbivanja

Nezainteresiranost stanovništva za razvoj civilnog društva

Niska stopa nezaposlenosti stanovništva Premali udio stanovništva ima prihode od rada

48


2.4. Gospodarske značajke područja

2.4.1. Poslovni subjekti

Na području Općine je registrirano 34 obrtnika te 19 trgovačkih društava, stanje na dan

30.06.2015.

2012 2013 2014

-8

-6

-4

-2

0

2

4

6

Broj novo-otvorenih i zatvorenih obrta na području Općine Karlobag

otvorenizatvoreni

Bro

j ob

rta

Slika 31. Otvaranje i zatvaranje obrta na području Općine Karlobag, izvor: HOK Obrtnička komora LSŽ, 2015.

Na području RH u razdoblju 2012. – 2014. godine je došlo do pada broja obrta za 7%, a u LSŽ

za 5%, dok područje Općine Karlobag bilježi pad od 10%, slika 31. Prosječna zaposlenost u

obrtništvu na nacionalnoj razini je 2 osobe po obrtniku, a na području LSŽ taj je broj manji te

iznosi 1,8. Stoga se potonji koeficijent koristi za procjenu broja zaposlenih u obrtništvu na

području Općine Karlobag, koja iznosi 66 zaposlenika.

Od ukupnog broja obrtnika, njima 56% su glavna djelatnost ugostiteljstvo i turizam, slika 32.

56%

15%

3%

15%

6%6%

Obrti Općine Karlobag

Ugostiteljstvo i turizam Trgovina Proizvodni obrti Uslužni obrti Prijevoz Ribarstvo

49


Slika 32. Prikaz obrtnika s obzirom na djelatnosti, izvor: HOK Obrtnička komora LSŽ, 2015.

Mali je broj trgovačkih društava registriran na području Općine Karlobag, Među njima se

donekle brojem ističu tvrtke kojima je glavna djelatnost pružanje usluga smještaja, kako je

prikazano na slici 33.

smješ

taj

proizvodnja h

rane

nekretn

ine

komunalno po.

gradnja

trgovin

a

ugostiteljstv

o

poljopriv

reda i

šumarstvo

konzulting

izdava

štvo

0

0.5

1

1.5

2

2.5

33

2

1

2 2 2 2 2

1 1

Trgovačka društva Općine Karlobag, 2015.

Slika 33. Trgovačka društva Općine Karlobag, izvor: HGK LSŽ, 2015.

Državni zavod za statistiku propisuje raspodjelu svih organizacija, bilo da su iz poslovnog,

javnog ili neprofitnog sektora, s obzirom na glavnu djelatnost kojom se bave. Na temelju

Nacionalne klasifikacije djelatnosti16 (NKD) moguće je pratiti trendove zapošljavanja, poput

prikazanog na slici 34.

16 Nacionalna klasifikacija djelatnosti (2007): A – Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo; B – Rudarstvo i vađenje minerala; C – Prerađivačka industrija; E – Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša; F - Građevinarstvo; G – Trgovina na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikala; H – Prijevoz i skladištenje; I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane; J – Informacije i komunikacije; K – Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja; L – Poslovanje nekretninama; M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; N – Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti; O – Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje; P – Obrazovanje; Q – Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi; R – Umjetnost, zabava i rekreacija; S – Ostale uslužne djelatnosti.

50


E F G H I O P Q02468

101214

Zaposleni prema starosti i nekim kategorijama NKD

15-29

30-39

40-49

50-64

65 i više

NKD

Br.

zap

osl

enih

Slika 34: Zaposlenost prema dobi i NKD, Izvor: HGK, 2015.

Na području Općine Karlobag ukupno su zaposlene 204 osobe u pravnim osobama i to najvećim

dijelom u NKD kategoriji „I“ koja predstavlja djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i

usluživanja hrane. Kategorija „G“ predstavlja trgovinu koja nakon turističko-ugostiteljskih

djelatnosti zapošljava značajan broj djelatnika. Značajan je udio zaposlenih u javnom sektoru –

kategorija „O“. S obzirom na dob zastupljene su sve radno aktivne dobne skupine, skupina od 40-

49 godina najmanje (slika 34).

A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S0

5

10

15

20

25

30

35

Broj zaposlenih u poslovnim subjektima Općine Karlobag 2012. - 2013. prema NKD

2012 Broj zaposlenih

2013 Broj zaposlenih

Slika 35: Zaposlenost u pravnim osobama, izvor: HGK, 2015.

51


Međutim, pojedinačni poslovni subjekti koji zapošljavaju najveći broj djelatnika su predstavljeni

na slici 35 prema NKD kategoriji. Vidljivo je kako brojem zaposlenika prednjači djelatnost

prodaje nekretnina (kategorija „L“), a za njom slijede industrijska proizvodnja („C“) pa ostali

(komunalne djelatnosti i građevinarstvo).


200

400

600

800

1000

1200

Broj zaposlenih u poslovnim subjektima LSŽ 2012. - 2013.

2012. Broj zaposlenih 2013. Broj zaposlenih

Slika 36: Zaposlenost u pravnim osobama u LSŽ, izvor: HGK, 2015.

Slično slici 35, slika 36 prikazuje kategorije NKD u kojima se ističu tvrtke s najvećim brojem

zaposlenih u Ličko-senjskoj županiji, u razdoblju 2012. – 2013. Industrijska proizvodnja („C“)

prednjači s više od 1000 zaposlenih, u obje godine podjednako. Međutim, iznenađenje

predstavlja poslovni subjekt koji 2012. godine bilježi više od 800 zaposlenih u kategoriji „R“

(umjetnosti, sporta i zabave), dok u 2013. godini nema evidentiranih podataka. HGK koristi

podatke koji su bazirani na predanim statističkim i drugim obrascima koje su tvrtke obvezne

dostaviti nadležnim službama, ipak se povremeno događa kako podaci ne budu dostavljeni,

stoga se u analizama pojavljuju nedosljednosti.

Slika 37 prikazuje ukupne prihode poslovnih subjekata Općine Karlobag u razdoblju 2012. –

2013. godine razvrstane prema NKD. Evidentno je kako je prerađivačka industrija ostvarila

52


ukupno nešto manje od 12 milijuna kuna prihoda tijekom 2012. godine, dok je u uvjetima

otežanog poslovanja i ograničenog pristupa sirovinama tijekom 2013. godine došlo do

drastičnog pada prihoda. Slijedi turizam koji bilježi bolje rezultate u 2012. godini nego u 2013.

godini, no bez dramatičnih razlika. Kako se može vidjeti vrlo je slaba diverzifikacija poslovnih

djelatnosti na području Općine.


2000000

4000000

6000000

8000000

10000000

12000000

14000000

Ukupni prihodi poslovnih subjekata Općine Karlobag 2012. - 2013.

2012 Ukupni prihodi

2013 Ukupni prihodi

Slika 37: Ukupni prihodi poslovnih subjekata Općine Karlobag prema NKD za razdoblje 2012. –

2013., izvor: HGK LSŽ, 2015.

Nakon oporezivanja dobit su iskazali poslovni subjekti iz djelatnosti prerade drva u 2012. godini

te turizma, dok je u 2013. godini došlo do drastičnog pada, stoga je ostvarena minimalna dobit u

preradi i proizvodnji, no u turizmu nije (slika 38).

53



200000400000600000800000

100000012000001400000160000018000002000000

Dobit nakon oporezivanja posl.subj. Općine Karlobag 2012. - 2013.

2012 Dobit nakon oporeziv.

2013 Dobit nakon oporeziv.

Slika 38: Dobit nakon oporezivanja poslovnih subjekata prema NKD u razdoblju 2012. – 2013.,

izvor: HGK, 2015.

Dohodak po stanovniku iznosi 29982 HRK godišnje s obzirom na promet kojeg su ostvarila

trgovačka društva, dok su podaci iz obrtništva i privatnog smještaja nedostupni. Za područje LSŽ

dohodak po stanovniku je niži te iznosi 27.310 HRK.

Tijekom procesa izrade ove Strategije provedeno je anketiranje poduzetnika (N=12) koji su bili

zastupljeni prema sektorima i tipu: ugostiteljstvo (6), javni sektor ( 4); trgovačka društva(2);

obrt ( 6). Prilikom zapošljavanja radne snage najtraženiji su konobari i trgovci, navode ispitanici.

Tijekom prethodne tri godine su zaposlene 54 osobe, uglavnom sezonski. Nova ulaganja planira

4 poslovna subjekta, 6 očekuje nova zapošljavanja. S obzirom na odaziv ispitanika na upintik,

istraživanje se ne smatra reprezentativnim već samo indikativnim. Ipak, valja uzeti u obzir

dobivene odgovore radi planiranja budućih razvojnih aktivnosti Općine.

Poslodavci su rangirali poželjne osobine kandidata prilikom zapošljavanja s obzirom na radno

iskustvo prema prioritetu:

1. Mlada osoba (do 25g.) odgovarajuće kvalifikacije s 3 ili više god. rad. iskustva

2. Mlada osoba (do 25g.) odgovarajuće kvalifikacije do 1 godine radnog iskustva

3. Iskusan djelatnik/ca u dobi od 25-45 godina

Od ostalih kriterija koji su im važni prilikom zapošljavanja radne snage su: znanje i stručnost

kandidata, odgovarajuća kvalifikacija kandidata, spremnost na rad na određeno/ neodređeno

54


vrijeme. Međutim, zbog slabog priljeva radne snage pa čak i u turističkoj sezoni, poslodavci su

često prisiljeni zapošljavati radnu snagu koja je dostupna na tržištu bez obzira na njihove

kvalifikacije, a ne rijetko su potpuno podkapacitirani.

Ispitanici su svjesni važnosti razvoja Općine jer će se na taj način ostvariti veće migracije radne

snage i tržišta. Stoga ističu potencijalne pokretače razvoja na području Općine Karlobag: (1)

turizam; (2) infrastrukturna izgradnja; (3) ugostiteljstvo; (4) proizvodnja; (5) starački i

drugi domovi te bolnice.

2.4.2. Glavne gospodarske grane na području Općine Karlobag

Prerađivačka industrija je bazirana na preradi drvnih sirovina, proizvodnji građevinskog

materijala dijelom na proizvodnji i preradi hrane. Međutim, zbog ograničenog pristupa

sirovinama nije u mogućnosti ostvariti svoj puni potencijal, budući da Hrvatske šume ne

distribuiraju zadovoljavajuću količinu drva za proizvodnju. Stoga ova gospodarska djelatnost

(više) nije generator razvoja gospodarstva na području Općine.

Građevinarstvo je prateća djelatnost prerađivačkoj industriji i proizvodnji građevinskog

materijala, tijekom prethodnih godina bilježi pad.

Prijevoz i skladištenje imaju manjeg udjela u gospodarstvu, javljaju se kao prateća djelatnost

proizvodnji i preradi. Tijekom 2009. godine bilježi se pad u ostvarenoj dobiti i prihodu.

Trgovačka djelatnost je uz ugostiteljstvo jedna od dinamičnih djelatnosti na području Općine

jer ima česte promjene radne snage kao i ugostiteljstvo. Ipak, s obzirom na dobnu strukturu

zaposlenih dominiraju brojem osobe od 30 – 39 godina.

Obnovljivi izvori energije Na području Općine Karlobag nema registriranih poslovnih

subjekata za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, usprkos prirodnim resursima

na raspolaganju.

U Republici Hrvatskoj u pogonu je ukupno 148 elektrana na obnovljive izvore energije (OIE), od

čega po odobrenoj snazi čak 89,4 % otpada na vjetrolektrane. Prema Državnom zavodu za

statistiku u razdoblju 2008. - 2012. udio električne energije proizvedene iz OIE stalno je u

porastu, pri čemu dominiraju vjetroelektrane s udjelom od čak 94 %. Proizvodnja iz ostalih OIE

također je u porastu, no treba istaknuti kako se radi o elektranama manjeg prostorno-

proizvodnog obuhvata (npr. solarni fotonaponski paneli na objektima ili u sklopu proizvodnih

zona, energane na biomasu ili energane na bioplin u poljoprivredno-proizvodnim kompleksima)

55


koji u odnosu na vjetroelektrane (vjetroparkove) i velike sunčane elektrane (solarne parkove)

ima manji potencijal negativnih utjecaja na

ugrožene vrste i staništa. Trend rasta

proizvodnje električne energije iz OIE je

najintenzivniji u 2011. i 2012. godini u

kojoj je postignut udio od 3 % ukupne

proizvodnje električne energije u RH, što u

odnosu na stanje 2008. godine predstavlja

gotovo deseterostruko povećanje, prema

podacima Ministarstva gospodarstva RH. Međutim, nadzemni vodovi za prijenos električne

energije znatna su opasnost za mnoge vrste ptica koje stradavaju bilo u izravnom sudaru sa

samim žicama (u slučaju visokonaponskih vodova) ili od strujnog udara (elektrokucije) što je

osobito izražena pojava kod srednjenaponskih vodova. Ugibanje od strujnog udara danas je za

mnoge vrste grabljivica jedan od važnih uzroka ugroženosti. Zbog stradavanja na električnim

vodovima (zbog elektrokucije ili zbog ozljeda od sudara) ugroženo je 7,5 % ugroženih vrsta

ptica (Tutiš i sur., 2013.) kao što su, primjerice, bjeloglavi sup (Gyps fulvus), ali i sve ostale

ugrožene vrste ptica grabljivica. HEP ODS operator distribucijskog sustava evidentira

stradavanje ptica na nadzemnim srednjenaponskim vodovima od 2005. godine. Isto se odnosi i

na područje Općine Karlobag. Stoga su preporuke da se na zaštićenim područjima postavljaju

podzemni kablovi te primjenjuju i primjereni obnovljivi izvori energije koji su manje štetni

NATURA 2000 područjima.

Poljoprivreda

Poljoprivredna proizvodnja na području Općine je slabo zastupljena. Slika 39 pokazuje da se na

području Općine nalaze mahom oranice (95%) s obzirom na korištenje zemljišta. Voćnjaka

nema, a 1 ha čine livade i pašnjaci. Ukupno je obrađeno 107,12 ha kojima raspolaže 22

kućanstva.

Slika 39: Ukupno korišteno poljoprivredno zemljište u Općini Karlobag, izvor: DZS, 2011.

Šumarstvo.Površina šuma RH je u 2012. godini prema podacima Državnog zavoda za statistiku

(DZS, 2013.) iznosila 2.233.569 ha ili 39,47 % kopnene površine RH. Od toga se 1.652.348 ha

(74%) odnosi na državne, a 581.221 ha (26 %) na privatne šume. Stanje prirodnosti šuma u RH

na izuzetno je visokoj razini. Prema Šumsko - gospodarskoj osnovi područja RH (Hrvatske šume,

2006.) udio šumskih nasada (kultura i plantaža) iznosi samo 3 % (72.248 ha) od ukupne obrasle

šumske površine (2.402.782 ha). U odnosu na 2008. godinu, površine pod šumskim nasadima

povećane su za 2 % (HŠ, 2013.)

56

Ukupno korišteno poljoprivredno zemljište, ha

oranice havoćnjaci havinogradi hamaslinici ha


Geografski položaj Republike Hrvatske na granici eurosibirsko-sjevernoameričke i mediteranske

vegetacijske regije uvjetovao je iznimnu raznolikost staništa sa 105 šumskih zajednica sukladno

Nacionalnoj klasifikaciji staništa te oko 4500 biljnih vrsta i podvrsta. (Strategija i akcijski plan

zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti RH, 2008). Područje Općine Karlobag je u u svom

kontinentalnom dijelu u značajnoj mjeri pokrivenom šumom kojom upravljaju Hrvatske šume i

PP Velebit. Gospodarsko korištenje šume bilo da se radi o drvnoj masi ili sakupljanju i branju

šumskih plodova je moguće uz prethodna

odobrenja navedenih institucija sukladno

zakonskoj regulativi.

U posljednjih nekoliko godina u primorskim

područjima Mediterana apsolutni je hit branje

smilja (Helichrysum italicum). Radi se o

višegodišnjem polugrmu koji raste na suhim,

otvorenim staništima duž jadranske obale i na

otocima. Biljka, a posebno njezini vršni dijelovi i

cvjetne glavice sakupljaju se radi ljekovitih svojstava, posebice radi dobivanja eteričnog ulja

(Kovačić i sur., 2008). Potražnja za smiljem u Hrvatskoj u posljednjim se godinama izrazito

povećava, čak sedam puta u razdoblju 2008. - 2012. godine (što je posljedica potražnje za

eteričnim uljem na međunarodnom tržištu). Iako je smilje široko rasprostranjena vrsta u

Hrvatskoj, smatra se kako se njegove populacije smanjuju zbog nestanka otvorenih staništa

uslijed zarastanja i slabe vijabilnosti roški (plodova). Nekontrolirano sabiranje smilja moglo bi

dodatno ugroziti njegovu održivost. Na području Općine Karlobag nekoliko je pojedinaca

zatražilo dozvolu za branje smilja.

Lov. Prema Središnjoj lovnoj evidenciji Ministarstva poljoprivrede u RH ustanovljeno je ukupno

1066 lovišta, ukupne površine 5.472.198 ha što čini 96,69 % kopnene površine RH. Na području

Općine Karlobag uspostavljena su dva lovišta povjerena na upravljanje koncesionarima.

Stočni fond, proizvodi animalnog podrijetla. Na području Općine registrirano je najviše ovaca i

koza, potom peradi i goveda, dok svinja nema. Podaci za konje se ne prikupljaju premda postoje

uzgajivači na planinskom dijelu Općine. Povremeno su nazočni pčelari na ispaši no sa sjedištem

u drugim općinama (slika 40).

Slika 40: Stočni fond na području Općine Karlobag, izvor: DZS, 2015.

57

govedaovacakozasvinjaperadi


Ribarstvo i akvakultura. Marikultura RH uključuje uzgoj bijele ribe, plave ribe i školjkaša.

Uzgoj je prisutan duž čitave obale, međutim najvećim se dijelom odvija na području Zadarske

županije te Splitsko-dalmatinske. U uzgoju bijele ribe dominiraju lubin (Dicentrarchus labrax) i

komarča (Sparus aurata) s proizvodnjom od preko 5000 t godišnje. Istovremeno se u hrvatskim

mrjestilištima proizvodi oko 20 milijuna komada mlađi lubina i komarče godišnje. Registrirano

je 29 tvrtki za uzgoj bijele ribe s uzgojnim instalacijama na 54 lokacije na moru. K tome,

registrirana su i tri mrijestilišta (Ministarstvo poljoprivrede, 2013). Uzgoj plave ribe

podrazumijeva uzgoj tune (Thunnus thynnus) i temelji se na ulovu malih tuna iz prirode (8 - 10

kg) i njihovom daljnjem uzgoju do tržišne veličine (30 kg i više). Uzgoj se odvija u plutajućim

kavezima u poluotvorenim i otvorenim područjima Srednjeg Jadrana, odnosno na području

Zadarske i Splitsko-dalmatinske županije. Godišnja proizvodnja tune iznosi oko 30 % ukupne

proizvodnje marikulture, odnosno oko 2000 - 4000 t. Uzgoj školjkaša u RH uključuje uzgoj dagnji

(Mytilus galoprovincialis) i kamenica (Ostrea edulis). Područja uzgoja su zapadna obala Istre,

Novigradsko more, Velebitski kanal, ušće rijeke Krke, Malostonski zaljev i Malo more. Ipak na

području Općine Karlobag premda su registrirana dva poslovna subjekta za slatkovodni uzgoj,

nema ostvarene proizvodnje. Osim pokušaja uzgoja salmonida u morskoj vodi, gospodarski

subjekti nisu iskazali interes za marikulturu na području Općine. Premda se značajan dio

problema nalazi u Prostornom planu Ličko-senjske županije koja je u svoj prostorni plan zona za

marikulturnu proizvodnju priobalnog područja Općine Karlobag definirala isključivo za

salmonide, odnosno, slatkovodni uzgoj riba. Drugi dio problema čine poslovni subjekti koji nisu

dovoljno upoznati s klimatskim izazovima područja is toga proizvodnaj propada.

Slika 41: Podjela hrvatskog ribolovnog mora, izvor: Vrgoč (2012.)

58

Unutarnje more

Teritorijalno more

ZERP


Dva su poslovna subjekta (obrta) registrirana za obavljanje gospodarskog ribolova na području

Općine Karlobag. Službeni podaci o ukupno ulovljenoj ribi se kumulativno izražavaju za hrvatski

dio Jadrana jer se ribolov ne smije obavljati u unutarnjem moru (slika 41). Vrgoč (2012.) ističe

kako hrvatski dio Jadrana sadrži prema podacima programa MEDITS 58% ukupne biomase

pridnenih resursa, 18% u ZERP-u, dok se 24% resursa nalazi u talijanskom teritorijalnom i

ekstrateritorijalnom moru. Nastavno na spomenuto, Hrvatska u ukupnom ulovu u Jadranu

sudjeluje s 24%.

“Ako se promatra samo područje sjevernog i srednjeg Jadrana (GSA 17), hrvatski udio u

ukupnom ulovu čini oko 30% , a u koćarskom ribolovu oko 12-14%. Velika disproporcija

u razini eksploatacije prvenstveno pridnenih (koćarskih) resursa još je vidljivija ako se

usporede ulovi pojedinih ribolovnih flota s prostornom distribucijom pridnenih resursa

u Jadranskom moru, dobivenom na osnovu znanstvenih međunarodnih istraživanja”.

(Vrgoč 2012.)

Turizam. Peleikis i sur. (2014: 6) navode kako je turizam već dugo važan za Hrvatsku. Sektor

ostvaruje oko 20% BDP a i zapošljava gotovo 30% od‐ ukupnog broja zaposlenih (UNDP 2008:

52). Zbog porasta prosječnih dnevnih temperatura duž jadranske obale mnogi bi turisti mogli u

budućnosti izbjegavati te destinacije u ljeto u korist hladnijih lokacija, navodi UNDP (2008).

Također, značajan dio turističke infrastrukture u opasnosti je od poplava u priobalju u slučaju

podizanja razine mora (Šimac, Vitale 2012: 26). Oboje bi moglo imati ozbiljne posljedice u

mnogim lokalnim zajednicama imajući u vidu važnu ulogu turizma u nacionalnom gospodarstvu.

Uz obalu, tu su i druge posebna prirodna područja, poput kopnenih nacionalnih parkova. Više

temperature mogu dovesti do raznih promjena obalnih i kopnenih ekosustava, kao što su

promjene sastava vrsta (uključujući i povećane količine komaraca ) i količine algi (cvjetanje

mora), što oboje može negativno utjecati na turizam.

Europski turizam bilježi konstantan rast tijekom zadnjih desetljeća. Svjesni da stalne inovacije i

unaprjeđenja turističke ponude vode k rastu, održivosti i konkurentnosti, planeri razvoja

turizma Europske unije kroz programe različitim mjerama potiču razvoj turističkih proizvoda i

usluge visoke kvalitete koji su društveno i okolišno odgovorni, poštuju prirodne resurse,

raznolikost kulturnog nasljeđa te lokalne identitete. Stoga Europska unija predlaže set

pokazatelja kojima se prati razvijenost turizma u pojedinim područjima (European Tourism

Indicator System – ETIS)17.

17 „European Tourism Indicator System Toolkit For Sustainable Destinations“ (EU, 2013.)

59


Strategija razvoja turizma RH do 2020. godine (NN 55/13 ) ističe: „Hrvatska je tipičan primjer

zrele turističke destinacije s dominacijom jednog proizvoda (‘sunce i more’) s visokom

sezonalnosti poslovanja, što je karakteristično za zemlje toplih mora (prije svega Mediterana i

Jadrana). U osnovi hrvatski turizam još uvijek obilježava:

• nedovoljna diferenciranost proizvoda i usluga;• pomanjkanje inovativnih i kvalitetnijih sadržaja boravka gostiju;• rast temeljen ponajviše na ekspanziji obiteljskog smještaja u kućanstvima;• nedostatak kvalitetne hotelske ponude praćen nedovoljnom investicijskom

aktivnošću;• nedovoljno dobra povezanost zračnim i morskim putem;• statičan sustav nacionalnog marketinga;• premalen broj globalno brendiranih destinacija;• neadekvatna destinacijska turistička infrastruktura;• naslijeđena orijentacija lokalnog stanovništva prema sezonskom poslovanju.

Prema Strategiji razvoja turizma RH do 2020. godine, razvojna ograničenja hrvatskog turizma u

2012. godini su kvaliteta i struktura ponude, investicijska klima, marketing i prodaja, ljudski

potencijali i upravljanje kvalitetom te legislative. Posebnu pozornost valja obratiti na stvaranje

razvojno stimulativnih institucionalnih uvjeta za jače privlačenje poduzetničkog interesa i

ulaganja u turistički sektor, posebno hotele i resorte. Velik napor valja uložiti i u kvalitativnu

transformaciju smještaja u kućanstvima te unapređenje turističkog lanca vrijednosti u našim

brojnim turističkim destinacijama. U tu svrhu valja maksimalno koristiti raspoloživa sredstva

fondova EU.

Kvalitetu i strukturu ponude u RH čine struktura turističkog smještaja u kojoj dominira

apartmanski smještaj, dok hotelski smještaj sudjeluje s 13% u ukupnim smještajnim

kapacitetima. Izvan smještajna ponuda se sastoji od niza aktivnosti koje (ni)su dostupne gostima

za vrijeme boravka u destinaciji, poput: novih turističkih proizvoda globalnog karaktera,

tematskih i kulturnih parkova, ruta i događanja, kupovine te gastro i eno ponude. Ukupno je RH

ocijenjena prilično nisko za raznolikost ponude.

Investicijska klima je općenito nepovoljna u RH, zbog niza uglavnom administrativno

birokratskih razloga. U Karlobagu dodatno situaciju otežava neriješeno vlasničko pitanje

atraktivnih objekata koji mogu značajno doprinijeti gospodarskom razvoju općine.

Marketing i prodaja turističkih usluga se sastoji od niza još uvijek nedovoljno razvijenih

aktivnosti u turističkom segmentu gospodarstva u RH, poput: sustava komercijalizacije,

brendiranje destinacije, web platforme, baza podataka, informiranje i istraživanje.

60


Ljudski potencijali se grade kroz sustav formalnog i neformalnog obrazovanja od kojih se ističe

cjeloživotno učenje. Ipak, stvaranje svijesti o turističkom razvoju i kulturi koju se stječe kroz

obrazovni sustav od najranije dobi pa tijekom cijelog života kroz sustave profesionalnog

usavršanja u turizmu je u RH nedovoljno poznat pojam.

Poteškoće u turizmu dijelom su povezane s nejasnom legislativom kao i nedostatkom jasnog

destinacijskog upravljanja, ne postoji kontinuitet ni koncizna strategija razvoja destinacije.

Premda turizam u RH sudjeluje u BDP s više od 8%, a UNDP navodi čak do 20% , mnoga

priobalna područja poput Karlobaga ostvaruju značajne gospodarske učinke, ipak se turizam u

Hrvatskoj, a sposebice u manjim mjestima događa stihijski i slučajno.

Strategija predviđa tržišne prilike za Hrvatsku od kojih se ističu: otvaranje novih tržišta, razvoj

proizvoda, zauzimanje okolišno odgovorne pozicije, razvoj novih komunikacijskih i prodajnih

vještina te unaprjeđenje i inovacija postojećih poslovnih i upravljačkih modela.

Nova vizija razvoja hrvatskog turizma (prema Strategiji razvoja turizma RH) temelji se na

sustavu vrijednosti kojim se odgovara na tri bitna pitanja: (i) kakav bi hrvatski turizam trebao

biti, (ii) koji su ključni preduvjeti razvoja hrvatskog turizma, te (iii) čime će hrvatski turizam

privlačiti potražnju. Stoga odgovor na pitanje kakav bi hrvatski turizam trebao biti sadrži

preporuke: prepoznatljiv, cjelogodišnji, razvijen na cijelom području, inovativan i prilagodljiv

preferencijama turista. Drugo pitanje definira ključne preduvjete za postizanje takvog turizma:

na prvom mjestu strategija ističe potrebu dugoročne zaštite i upravljanja ekosustavom, zatim

navodi konkurentnost i atraktivnost za investicije, potrebu aktiviranja državne imovine u svrhu

poticanja turističkog razvoja, povećanje znanja i vještina na svim područjima, destinacijsko

upravljanje. Turistima bi trebale biti privlačne: gostoljubivosti, kvaliteta, autentičnost,

raznovrsnost sadržaja i doživljaja te sigurnost.

U razdoblju do 2020. godine Hrvatska se orijentira na pet grupa emitivnih geografskih tržišta te

se, uz tradicionalne ciljane segmente obitelji s djecom i zlatne dobi, znatno agilnije okreće i

prema drugim, potrošačkim segmentima čiji stilovi putovanja i preferencije za širom paletom

proizvoda omogućuju produljenje turističke sezone i rast potrošnje.

Prioritetne aktivnosti razvoja proizvoda prema Strategiji razvoja turizma RH:

Povećanje kvalitete smještajne ponude u hotelima i kampovima, uključujući pozicioniranje i brendiranje objekata (sadržajno obogaćivanje ponude, podizanje kategorija, uvođenje dodatnih standarda kvalitete usluge)

61


Diverzifikacija ponude smještaja kroz tematiziranje objekata (npr. obiteljski, sport, poslovni i sl.), izgradnju integriranih resorta, veći udio malih obiteljskih hotela, pansiona, bed&breakfast objekata i sl.

Povećanje kvalitete smještajne ponude u kućanstvima, uključujući podizanje kategorija, uvođenje dodatnih standarda kvalitete usluge, interesno udruživanje

Razvoj novostvorenih atrakcija (npr. tematski ili zabavni parkovi, akvariji, interaktivni muzeji) s potencijalom samostalnog privlačenja regionalne i međunarodne potražnje

Uređenje turističke destinacijske infrastrukture, a posebice plaža, šetnica, staza (biciklističke, pješačke i sl.), prometne signalizacije, javnih parkirališta i lokalnog prijevoza.

Cikloturizam. Hrvatska uspješno gradi poziciju jedne od vodećih mediteranskih cikloturističkih

destinacija do 2020. godine (Strategija razvoja turizma 2020.). Ovoj poziciji, uz atraktivnost

prirodnih resursa, pridonosi i kvalitetna proizvodna infrastruktura poput tematskih bike

parkova/područja, markiranih ruta i staza, smještaja i ugostiteljstva, mjera sigurnosti, niza

natjecanja, ali i ponuda drugih komplementarnih iskustava, poput zdravstvenog turizma,

ekoturizma ili kulture. Očekuju se investicije u brži razvoj glavnih i »kapilarnih« mreža

biciklističkih ruta u svim dijelovima Hrvatske, posebice osposobljavanjem manje prometnih

lokalnih cesta, seoskih putova, riječnih nasipa i napuštenih pruga te njihovim eventualnim

tematiziranjem (npr. vinske, gastronomske, edukacijske); te izgradnja i primjereno opremanje

većeg broja novih biciklističkih staza, bike parkova u svim dijelovima zemlje, a osobito u glavnim

turističkim područjima, područjima oko velikih gradova te na područjima gdje se biciklistički

promet odvija na cestama s velikim intenzitetom motornog prometa.

Ekoturizam. Sukladno programu NATURA 2000, a ponajviše zbog velikog broja nacionalnih

parkova, parkova prirode i drugih zaštićenih područja, Hrvatska je u mogućnosti zadovoljiti

potrebe i očekivanja gostiju u rasponu od manje zahtjevnih ljubitelja prirode do vrlo fokusiranih

ekoturističkih eksperata i gostiju sklonih ekstremnim sportovima i avanturizmu, pridonoseći

stvaranju dodatne dimenzije imidža Hrvatske među novim segmentima posjetitelja. Nacionalni

programi će podupirati namjeru stvaranja kritične mase zaokruženih ekoturističkih

kompleksa/resorta (eko turistička naselja, eko kampovi, pojedinačni objekti) na području i/ili u

neposrednoj blizini nacionalnih parkova, parkova prirode i drugih značajnih područja.

Smještajni kapaciteti područja Općine Karlobag

Turistički razred područja Općine Karlobag se pravilnikom Ministarstva turizma razvrstava u A razred.

Na području Općine Karlobag su ukupno 3308 smještajne jedinice, što znači da je privatnom

smještaju pribrojeno 360 postelja u hotelima te 120 mjesta u kampovima. Ukupno je

62


registrirano oko 300 privatnih iznajmljivača. Kategorija smještaja je uglavnom na razini tri

zvjezdice, tek je nekoliko iznajmljivača podiglo kategoriju na četiri zvjezice.

Ličko

senjsk

a

Istarsk

a

Primorsk

o goran

ska

Dubrovač

ka

Splits

ko dalm

atinska

Šiben

sko kn

inska

Zadars

ka0

500000

1000000

1500000

2000000

2500000

3000000

3500000

Dolasci gostiju

20132014

Broj

dol

azak

a

Slika 42: Dolasci gostiju u razdoblju 2013. – 2014., izvor: Ministarstvo turizma, 2015.

Slike 42 i 43 prikazuju dolaske i noćenja gostiju prema županijama u razdoblju 2013. – 2014.

godine. LSŽ pokazuje najslabije rezultate dok predvodi Istarska županija.

Ličko

senjsk

a

Istar

ska

Primorsk

o gora

nska

Dubrova

čka

Splits

ko dalm

atinsk

a

Šiben

sko kn

inska

Zadar

ska0

5000000

10000000

15000000

20000000

25000000

Noćenja gostiju

20132014

Broj

noć

enja

Slika 43 : Noćenja gostiju u razdoblju 2013. – 2014., izvor: Ministarstvo turizma, 2015.

63


Siječ

anj

Veljač

a

Ožujak

Trava

nj

Sviban

j

Lipan

j

Srpan

j

Kolovoz

Rujan

Listo

pad

Studen

i

Prosin

ac0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

Dolasci gostiju TZ Karlobag

20132014

Broj

dol

azak

a

Slika 44: Dolasci gostiju na područje Općine Karlobag, izvor: TZ Karlobag, 2015.

Siječa

nj

Veljača

Ožujak

Trava

nj

Sviban

jLip

anj

Srpan

j

Kolovoz

Rujan

Listopad

Studen

i

Prosin

ac0

10000

20000

30000

40000

50000

60000

70000

Noćenja gostiju TZ Karlobag

20132014

Broj

noć

enja

Slika 45: Noćenja gostiju na područje Općine Karlobag, izvor: TZ Karlobag, 2015.

Slike 44 i 45 prikazuju dolaske i noćenja gostiju na području Općine Karlobag i to prema

mjesecima. Jasno je izražena visoka sezonalnost turizma na području Općine. Zamjetan je

porast broja dolazaka i noćenja u 2014. u odnosu na prethodnu godinu.

64


27%

16%

15%

7%

7%

6%

21%

Ostvarena noćenja prema zemlji podrijetla, 2014.

Njemačka Italija Slovenija Češka Austrija Poljska ostali

Slika 46: Noćenja prema državi podrijetla, izvor: TZ LSŽ, 2015.

Slika 46 informira da se na području Općine Karlobag naradije zadržavaju Nijemci (28%), ostali

s 21%, Austrijanci sa 16%.

Gospić

Novalja

Otočac Sen

j

Karlob

ag

Perušić

Pl.jeze

ra

St.Nov

alja02468

10

Prosječna dužina boravka po gradovima/općinama LSŽ u 2014.god.

siječanjveljačaožujaktravanjsvibanjlipanjsrpanjkolovozrujanlistopadstudeniprosinac

Pros

ječa

n br

oj d

ana

Slika 47: Prosječan boravak po JLS u LSŽ, izvor: TZ LSŽ, 2015.

Prosječna dužina boravka varira prema mjesecima i područjima (slika 47). Stara Novalja bilježi

najveću prosječnu dužinu boravka u rujnu 2014. godine (više od 9 dana) kao i Novalja (8 dana).

65


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

8.1

5.1 5.0

3.1 3.2

4.9

7.1 6.8 6.6

2.6

1.8

3.0

Prosječna dužina boravka gostiju na području Općine Karlobag 2014. godine

Slika 48: Boravak u Karlobagu, izvor: TZ LSŽ, 2015.

Detaljniji prikaz dužine boravka gostiju na području Općine Karlobag prikazan je na slici 48. U

siječnju se dogodio ekstremno dugačak boravak (8 dana), duži čak i od boravka u ljetnim

mjesecima koji traje prosječno 7 dana.

Tijekom provedenog anketiranja iznajmljivača (N=18, zbog slabog odaziva na istraživanje ove

rezultate ne smatramo reprezentativnim već samo indikativnima) utvrđeno je kako je njihova

obrazovna razina visoka, bave turizmom tek zadnjih 10 ili 15 godina. Smještajne jedinice mahom

imaju tri zvjezdice, a najvećem dijelu ispitanika je turizam dopunski izvor prihoda. Goste nalaze

putem agencije (njih 13 od ukupno 16), no zadovoljstvo radom agencije je ocijenjeno ocjenom

2,5 na skali od 1 do 5 (pri čemu ocjena 1 predstavlja nezadovoljstvo, a 5 izrazito zadovoljstvo

uslugama). Međutim, ne može se ne zamijetiti dob ispitanika - iznajmljivača na području Općine

Karlobag (N=18), slika 49. Zadivljujuća je vitalnost stanovništva ovog kraja, međutim, zabrinjava

činjenica da je 28% ispitanika starije

od 70 godina.

Slika 49: Dob ispitanika iznajmljivača smještaja

66

70 i više28%

50 do 5922%60 do 69

17%

40 do 4917%

20 do 2911%

30 do 396%

Dob iznajmljivača u Općini Karlobag (N=18)


Slika 50: Opremljenost smještajnih jedinica na području Općine Karlobag

Slika 50 prikazuje opremljenost privatnog smještaja ispitanika. Dio njih je investirao u izgradnju

bazena za goste, što korespondira i kategoriji smještaja koji imaju (četiri zvjezdice). Zamjetan je

nedostatak pristupa kolicima, wellnessa kao i vitrine za prodaju autohtonih proizvoda.

Infrastrukturna opremljenost je u porastu, dok raznolikost ostale ponude prilično slabo slijedi.

Urednost i čistoća mjesta/naseljaEstetska uređenost mjesta/naselja

Funkcionalna uređenost mjesta/naselja

Turistička infrastruktura (klupe, koševi)

Uređenost plaža (tuševi, betonirane podloge, pijesak ili šljunak i slično)

Informacijska infrastruktura (turistička i prometna signalizacija, informativne ploče, panoi, Hot spot i slično)

Šetnice, biciklističke stazeKvalitetna i raznovrsna gastro ponuda

Kulturne i zabavne manifestacije

Sportska događanja

Ljepota prirode i ponuda različitih izleta u prirodu

Organizirani odlazak na Zrće i povratak u jednom danu/noći

Drugo (navedite što)

0

2

43.4

2.4

2.2

2

2.121.8

2.42.2

1.4

3.1 1.1

2.2

Zadovoljstvo uređenošću mjesta

Slika 51: Zadovoljstvo ispitanika uređenošću mjesta

67

Parki

ng

Klima

uređaj

SAT T

V

Inte

rnet

Prist

up kolic

ima

Perili

ca ru

blja

Perili

ca posu

đa

Wel

lnes

s

bazen

vinsk

i bar

vitr

ina za

pro

daju d

omać

ih p

roiz

voda

mogu

ćnost

org

aniz

iran

ja iz

leta

(rib

olov,

kupan

je, p

lanin

aren

je, b

ranje

ljek

ovitog

bilja it

d.)

16 1614 13

118

41

4

Ponuda gostima iznajmljivača Općine Karlobag


Prosječna ocjena zadovoljstva uređenošću mjesta iznosi 2,2 (vidi sliku 51) od ukupno 5 (najveće

zadovoljstvo). Strukturu gostiju čine obitelji s djecom: (65%), stariji parovi (20%) te mlađi

parovi (15%). Gosti dolaze automobilom, a smatraju kako nemaju dovoljno sadržaja, trgovina i

zabave na području Općine Karlobag, navode ispitanici.

2.4.3. Gospodarski položaj područja

Nov način kategorizacije teritorijalnih jedinica prema indeksu razvijenosti definirao je Općinu

Karlobag razvijenom u IV skupini čime je izgubila status potpomognutih područja kojeg je

prethodnih godina imala (slika 52).

Slika 52: JLS prema indeksu razvijenosti, Ministarstvo regionalnog razvoja RH, 2014.

Slika 52 zorno prikazuje JLS u RH indeks razvijenosti18 s obzirom na skupinu kojoj pripadaju.

Općina Karlobag kao i dio općina Gorskog kotara usprkos brojnim poteškoćama s kojima se

18 Pri izračunu indeksa razvijenosti koriste se slijedeći pokazatelji: stopa nezaposlenosti, dohodak po stanovniku, proračunski prihodi jedinica lokalne samouprave po stanovniku, opće kretanje stanovništva, stopa obrazovanja.

68


suočava ulazi u 4. skupinu koja predstavlja 100% do 125% razvijenosti nacionalnog prosjeka,

premda stupanj razvijenosti ne odgovara stvarnom stanju u Općini. Takva kategorizacija ne ide u

prilog Općini Karlobag jer je smješta uz bok s razvijenim područjima, što utječe na pristup

sredstvima s nacionalne razine i EU fondovima.

Usprkos navedenim brojnim izazovima s kojima se susreće stanovništvo ovog područja, ono

opstaje

jer stvaranjem snažnih osobnih veza kroz dugotrajne i učestale kontakte te rad na zajedničkom

dobru osnažuje društvo i pojedince. Kao rijedak primjer upornosti i otpornosti stanovništvo

područja Općine Karlobag može poslužiti kao model izgradnje klimatske otpornosti drugim

društvenim zajednicama.

Ipak, sustavna provedba programa i mjera za izgradnju otpornosti garantira njezinu održivost.

Stoga se identifikacija otpornosti druptvene zajednice, gospodarstva i infrastrukture na

području Općine Karlobag može dijelom provesti kroz smjernice Pravilnika o metodama za

izradu procjena ugroženosti, planova zaštite i spašavanja19.

Razvojne prilike i razvojna ograničenja

Razvojne prilike Razvojna ograničenja

Veliki interes gostiju za područje Slaba diverzifikacija gospodarskih djelatnosti

Veliki potencijal za cjelogodišnji razvoj turizma Nedostatak proizvodnih djelatnosti

Značajan potencijal za razvoj marikulture Značajna imovina je u vlasništvu države

19 „Ostali prirodni uzroci, osobito onih koji pripadaju u kategoriju ekstremnih vremenskih nepogoda (suša, toplinski val, olujno ili orkansko nevrijeme i jaki vjetar, klizišta, tuča, snježne oborine te poledica), statistički pokazatelji sušnih razdoblja (broj dana bez kiše) za posljednjih 10 godina, broj proglašenih elementarnih nepogoda zbog suše u prethodnih 10 godina, najkritičniji mjeseci u godini kada nastaje orkansko nevrijeme prema statistici za proteklih 10 godina, specifikacija najugroženijih područja i iskustveni pokazatelji učinaka, tuča – statistički pokazatelji za posljednjih 10 godina s brojem proglašenih elementarnih nepogoda, najkritičnijim mjesecima u godini, specifikacijom ugroženih područja i pokazateljima učinaka, snježne oborine koje mogu bitno poremetiti svakodnevno funkcioniranje (mogućnost opskrbe vitalnim proizvodima, prekid opskrbe električnom energijom, prekid prometa, onemogućavanje pružanja hitne medicinske pomoći i sl.), sukladno statističkim pokazateljima za prethodnih 10 godina, sa specifikacijom najugroženijih područja i najkritičnijih mjeseci u godini, poledica koju zimska služba nije bila u mogućnosti riješiti – statistički pokazatelji za period od 10 godina o prometnim pravcima koji su bili najugroženiji, broj ukupno proglašenih elementarnih nepogoda izazvanih ovom vrstom opasnosti i o nastalim štetama, područja ugrožena od klizišta s brojem i vrstom objekata, brojem stanovnika, pregled kritičnih mjesta – aktivna i moguća klizišta (geološki sastav, propusnost tla i dr.) te utvrđenim mjerama zaštite u urbanističkim planovima i građenju.

69


70


3. SWOT ANALIZA PODRUČJA OPĆINE KARLOBAG

SWOT - Naziv dolazi od prvih slova engleskih riječi za: S– snage, W- slabosti, O- prilike, T-

prijetnje. Podijeljena je u 4 okvira od kojih su dva postavljena iznad druga dva. Gornji okviri

sadrže (S) snage i (W) slabosti dok donji sadrže (O) prilike i (T) prijetnje. Gornja dva okvira

predstavljaju unutarnje čimbenike, one na koje se strategijom može djelovati jer su pod

kontrolom partnerstva. Donja dva okvira predstavljaju vanjske čimbenike na koje je teško ili

nemoguće dijelovati ovom strategijom, nalaze se izvan njezinog područja utjecaja. Postoji i

vertikalna podjela, pri čemu desna strana predstavlja negativne aspekte, a lijeva pozitivne. Svrha

SWOT analize je da pruži uvid u elemente koji predstavljaju resurse i osnovu za gradnju i/ili

razvoj strategije s jedne strane, dok s druge definira elemente na kojima je potrebno raditi kako

bi se uklonilo postojeće nezadovoljavajuće stanje. Grupiranjem elemenata sadržanih u SWOT

analizi posebice u području slabosti stvaraju se strateška pitanja koja rangirana daju ključne

prioritete – smjernice razvoja.

SWOT analiza predstavlja alat za subjektivnu procjenu stanja promatrane dimenzije kroz

pokazatelje snaga, slabosti, prilika i prijetnji. PESTE – analiza koja obuhvaća političke,

ekonomske i ekološke, socijalne i tehnološke pokazatelje iskazane u SWOT analizi. Snage i

slabosti predstavljuju unutarnje čimbenike na koje možemo utjecati strateškim planom, dok

prilike i prijetnje najčešće predstavljaju elemente koje su izvan područja kontrole Strategije.

Analiza može ukazati na postojanje problema i na temelju koje se može uputiti dopis prema

nadležnim institucijama.

71


SNAGE SLABOSTI

Kako možemo iskoristiti i ojačati ...?

Komparativne prednosti područja Općine – klima, zrak, tlo i more te reljefna i visinska razvijenost su snage na kojoj se može graditi gospodarski razvoj.Klimatske zone (mediteranska, submediteranska i kontinetalna) Niska razina zagađenja prirode i okoliša predstavlja mogućnost razvoja održivog, ekološkog turizma te avanturizmaBlizina zaštićenih područja prirode na manje od 150 km (NP Sj.Velebit, Paklenica, Plitvička jezera te PP Velebit, Vransko jezero)Značajan je broj iznajmljivača na području Općine s obzirom na broj stanovnika (32,2%)Niska stopa nezaposlenosti stanovništvaStabilna struktura gostiju ( obiteljski turizam)Kvaliteta smještaja i turističkih usluga je prosječno dobra, nekoliko smještaja nosi 4 zvjezdice Ljubazni i susretljivi domaćini koje gosti cijeneGastronomska ponuda prosječno dobraDominantna gospodarska djelatnost je ugostiteljstvoMogućnost bavljenja avanturizmomNema minski sumnjivog prostora i minskih ne-eksplodiranih sredstavaPokretne trgovine opskrbljuju udaljena područja i samačka domaćinstva potrebnim namirnicama Približno podjednaka dužina boravka domaćih i stranih gostijuDobra zastupljenost lovačkih i športskih udrugaDostupni programi socijalne pomoći ugroženom stanovništvuDodjela stipendija učenicima i studentimaPodručje pokriveno NATURA 2000 zaštitomNa području obitavaju zaštićene vrste životinja vuk iris te endemske vrste biljaPotencijal za uzgoj mediteranskog ljekovitog bilja Mentalitet stanovništva i visoka razina otpornosti na teške geoklimatske uvjete Javne institucije značajno sudjeluju u organizaciji društvenih zbivanjaBogatstvo ribljeg fonda u Velebitskom kanalu

Koje slabosti je potrebno prevladati?

Izrazito niska razina proizvodnih djelatnostiMali broj poslovnih subjekata na području OpćineNedostatak kapitala za pokretanje novih poslovaNedovoljno aktivno sudjelovanje na tržištuNezainteresiranost poduzetnika za aktivniji pristup tržištu dijelom radi nepoznavanja suvremenih komunikacijskih i drugih tehnologija Veliki gubitak stanovništva prema zadnjem Popisu (-10%) u usporedbi sa susjednim JLSNedefiniran identitet područjaTurizam je uglavnom dopunska djelatnost stanovništvuIznajmljivači su uglavnom stariji stanovnici Nedostaje mala turistička infrastruktura i bolja smeđa signalizacijaNeuređenost plažaPotrebni veliki infrastrukturni objekti poput lukobrana (potencijana zaštita od klimatskim promjenama izazvanih jakih udara valova) i lukaKomunalna infrastruktura nedovoljno izgrađena (opskrba vodom, kanalizacija), gubici u mrežiNedostatak trgovina za opskrbu stanovništva i benzinskih crpki za opskrbu brodova gorivomNiska razina kvalitete života radi nedostatnih sadržaja sport, zabava i cjeloživotno učenjeRelativno visoka zaposlenost u javnom sektoruKratkoća turističke sezoneSlaba diverzifikacija gospodarskih djelatnosti kao i tržišta radne snageNeusklađenost potreba tržišta i raspoloživog kadra„All inclusive“ tip smještaja u hotelima smanjuje vanpansionsku potrošnjuNerazvijena prepoznatljivost područja, nema brendovaNedostatak incijativa i interesa za usvajanje novih znanja i vještina stanovništvaUpis djece u srednje škole provodi se bez plana i suradnje s gospodarstvomNiska razina ulaganja u smještajne kapaciteteNije uspostaljena kontinuirana suradnja s PPSlaba turistička povezanost sa susjednim područjima (Pag, PP, NP)

72


Nemaštovita ugostiteljska ponudaNerazrađeni koncepti turističkih sadržaja, biciklističkih i pješačkih rutaIzostanak ponude autohtonih sadržajaKlasičan koncept turizma utemeljen na suncu i moruNerazvijen selektivni turizamSezonska zaposlenostNisu razvijene snage koje mogu pokrenuti gospodarski razvoj OpćineNedostatak znanja i iskustva o EU fondovima, otežan pristup EU fondovima, nisu korišteni poticaji uz EU sredstavaPremali udio stanovništva ima prihode od radaRoditelji nisu dovoljno usmjereni na organiziranje slobodnog vremena djeceDjeca i mladi nemaju dovoljno dobro razvijene radne navikeMlade nazaposlene osobe ne posjeduju radnog iskustva, nemaju znanja ni vještina kako pristupiti tržištu radaPad intersa gostiju za destinacijuNema udruga za promicanje razvoja civilnog društvaVisoka prosječna starost stanovništvaPoduzetnička zona nedovoljno opremljena i stoga nedovoljno popunjenaU zaleđu prevladavaju samačka staračka domaćinstvaIzostanak poljoprivrednih aktivnosti i poslovnih subjekataOtežani uvjeti za bavljenje poljoprivredom, nedostupnost pitke vodeTrend smanjivanja dana boravka gostijuVećina smještajnih kapaciteta nema osiguran pristup osobama s invaliditetom te kolicimaOpskrba energijom isključivo iz klasičnih elektroenergetskih sustava, izostanak opskrbe električnom energijom iz obnovljivih izvora energijeMali broj djece, nedostatak dječjeg vrtića, stara školska zgrada, nedostatak športske dvoraneKulturna baština zapuštena, podijeljene ingerencijeVisoki troškovi održavanja cestovne infrastrukture radi dužine i rascjepkanosti reljefaDepopulacija, neobrazovanost stanovništva, starija radna snaga

73


PRILIKE PRIJETNJE

Kako nam pomažu tuđi napori? Što nam ide u prilog, a da ne ulažemo općinska sredstva?

Općina je smještena u PP VelebitPark prirode ulaže napore za održavanje prohodnosti cesta i staza te turističke infrastruktureADAC i Michelin su proglasili dužobalnu cestu pogodnom za motociklePovećan promet kampera i motociklaKlimatske promjene utječu na stvaranje povoljnijih uvjeta za marikulturuKlimatske promjene će dovesti do produžetka turističke sezoneKlimatske promjene će minimalno ugroziti područje Općine radi velike pokrivenosti šumskom vegetacijom koja je prirodni regulator klimeZnačajan broj poslodavaca sa sjedištem izvan Općine koji zapošljavaju lokalno stanovništvo

Što nas može ugroziti? Koji rizici nam prijete?

Nerealno visok indeks razvojenosti koji utječe na pristup financijskim instrumentima EU i RHOvisnost o nacionalnom donošenju odluka radi pripadanja u PPNepovoljna zakonska regulative (ukidanje zakona o BPP, otežani uvjeti gospodarenja te drugo)Ograničavajuća zakonska regulative u svezi obnovljivih izvora energijePark prirode ne održava ceste i staze te turističku infrastrukturuVisoka cijena ulaznica u PPZabrana obavljanja ekološki prihvatljivih djelatnosti na području PP Klimatske promjene ugrožavaju staništa šuma i zalihe pitkih podzemnih vodaKlimatske migracije stanovništva i gospodarstvaSnažna bura otežava promet i ometa gospodarstvo u zimskim mjesecima pridonoseći izolaciji područjaJugo razara obalnu infrastrukturuPodizanje razine mora za 60 cm može poplaviti ceste i priobalne objekteNepovoljne kreditne linijeNeriješeni sporovi s DUUDI-jemGubitak državnih ureda i pošteGubitak bankeGubitak sufinanciranja iz nacionalnih i EU fondovaGubitak općine

74


SWOT analiza razvoja Općine Karlobag predviđa razvojne resurse u obliku snaga na kojima je moguće graditi budući održivi gospodarski razvoj područja. Stoga se na prvom mjestu ističu komparativne prednosti izražene kao bogatstvo prirode i nizak stupanj zagađenja okoliša te blizina zaštićenih područja prirode. Osim navedenoga, područje Općine Karlobag je jedinstveno budući da je u cijelosti uključeno u Park prirode, u NATURA 2000 mrežu te predstavlja svjetski rezervat biosfere. Stoga se spomenuto može smatrati „unique-selling-point“, odnosno, potencijalom za razvoj posebnih oblika turizma. Dodatno, kulturni potencijali dopunjavaju prirodne resurse čineći područje zanimljivim različitim skupinama gostiju.

Prema podacima Turističke zajednice Ličko-senjske županije, osim Novalje (uključivo i Stara Novalja), Općina Karlobag bilježi najbolje turističke rezultate u županiji. Stabilna je struktura gostiju, a vidljiv je porast trenda bikerskog turizma, a gastronomija se ističe kvalitetom.

Stanovništvo je ljubazno i srdačni su domaćini te su mahom zadovoljni kvalitetom života i sigurnosti, a obilježava ih visoka vitalnost. Općina ulaže značajna sredstva u različite oblike socijalnih pomoći i davanja.

S obzirom na dugotrajnu izloženost razvojnim poteškoćama, područje Općine Karlobag karakteriziraju brojne slabosti koje je potrebno ukloniti kako bi se ostvario održivi i gospodarski napredak. Gospodarstvo je doživjelo tranziciju, od primarno industrijske proizvodnje koja je u prethodnim desetljećima dominirala područjem, zbog ograničenog pristupa sirovinama te drugim razvojnim ograničenjima, ubrzano raste turistički sektor. Stoga je izražena sezonska zaposlenost, niska diverzifikacija gospodarskih djelatnosti, nedostatak poduzetničkog duha, ali i početnog kapitala za pokretanje poslova.

Turizam je gospodarska grana u porastu, pretežito zahvaljujući rastućem broju malih iznajmljivača kojima je to uglavnom dopunska djelatnost. Zabrinjava činjenica kako se mahom radi o starijim osobama – iznajmljivačima. Sukladno tome se i trendovi sporije mijenjaju, prevladava klasični oblik turizma koji nudi samo usluge smještaja, malo je objekata više kategorije, nedovoljno se ulaže u podizanje kvalitete turističkih usluga, a ponuda je nemaštovita. Kulturna baština je zapuštena, dio se nalazi u privatnom vlasništvu.

Stanovništvo se ubrzano osipa, prosječna životna dob je 50 godina, a značajan udio njih je bez prihoda. Među nezaposlenima prevladavaju mladi, a visokoobrazovane žene su teže zapošljive. Niska je zaposlenost usprkos niskoj nezaposlenosti, što sugerira kako je velika vjerojatnosti kako se značajan udio stanovništva isključio s tržišta rada i stoga je bez prihoda. Time se ostvaruju uvjeti za prelazak preko praga siromaštva. Upis u srednje škole se provodi bez planiranja zanimanja kao i dodjela socijalnih potpora ide bez jasno definiranih kriterija.

Institucionalna suradnja unutar područja Općine kao i izvan je slaba. Nedostaje udruga za razvoj civilnog društva i drugih civilnih inicijativa.

Infrastruktura na području Općine je mahom zastarjela, veliki su gubici vode u vodovodnoj mreži, česti su prekidi opskrbom električnom energijom u zimskom razdoblju, a obnovljici izvori energije se premalo koriste. Mala turistička infrastruktura nedostaje, plaže su neuređene, premda se koriste.

75


Brojni su objekti na području Općine u vlasništvu Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom čime je njihovo korištenje ograničeno ili onemogućeno.

Prilike predstavljaju one čimbenike za koje će netko drugi uložiti sredstva i time stvoriti priliku i drugim ada se razvijaju i rastu. Klimatske promjene utječu na stvaranje povoljnijih uvjeta za marikulturu, a ujedno će minimalno ugroziti područje Općine radi velike pokrivenosti područja Općine šumom. Klimatske prilike su također dobra prilika ua izgradnju posebnog oblika turizma na njima utemeljenim.

Prijetnje, slično prilikama, predstavljaju tuđe intervencije, samo u ovom smislu se radi o negativnima. Značajna prepreka razvoju je sadržana u činjenici kako je indeks razvijenosti za Općinu Karlobag prilično neprihvatljiv jer je nerealno napuhan na temelju pokazatelja. Prilikom donošenja razvojnih odluka, nacionalna razina o tome odlučuje, stoga je ostvarena veća centralizacija. Vremenske nepogode i klimatske promjene mogu značajno ugroziti gospodarstvo i stanovništvo Općine.

76


4. ANALIZA RESURSA PODRUČJA OPĆINE KARLOBAG

LEADER, program za ruralni razvoj, navodi sedam različitih resursa na ruralnim područjima koji

se mogu analizirati i rabiti kao elementi snage te na njima izgrađivati lokalni razvoj. Prilikom

izrade profila područja prikazani na istom diagramu zorno predočavaju kapacitete.

Vodeći resursi:

Okoliš

Kultura i baština

Prepoznatljivost područja

Kvaliteta življenja

Socijalni kapital

Gospodarski potencijal

Institucionalni kapaciteti

Koristeći se prikupljenim primarnim i sekundarnim informacijama sadržanima u Analizi stanja,

utvrđeni su pokazatelji razvijenosti svakoga od resursa. Njihove ocjene su sljedeće:

Ocjena Opisni dio ocjene0 Uništen ili nepostojeći resurs1 Previše i potrošen resurs2 Slabo razvijen i slabo iskorišten3 Djelomice razvijen i neiskorišten4 Djelomice razvijen i djelomice

korišten5 Razvijen i djelomice korišten6 Potpuno razvijen i korišten

Resursi okoli š a ( fizi č ki resursi )

Vrijednosti okoliša imaju glavna značaja: zaštita i upravljanje vrijednim i zaštićenim područjima

radi njihovog očuvanja. Održivo korištenje prirodnih resursa (prema održivom nosivom

kapacitetu) radi povećanja zabavnih i turističkih sadržaja

77


Vodni resursi

Biološka raznolikost

Zaštićenost područja

Upravljanje zaštićenim područjima prema održivom nosivom kapacitetu

Geoklimatske karakteristike pogodne za poljoprivredu i turizam

Razvijenost poljoprivredne proizvodnje

Mineralne sirovine

Obnovljivi izvori energije

Cestovna i komunalna infrastruktura

Selektivno prikupljenje otpada

0

5

10

Prostor i prirodni resursi (raspon ocjena od 1 do 6)

Slika 53: Analiza prostornih i prirodnih resursa, Izvor: Radna skupina Karlobag, 2015.

Zaštita područja i biološka raznolikost su visoko ocijenjeni, dok je ostalo znatno slabije. Najniža

ocjene je dodijeljena nerazvijenoj poljoprivredi (slika 53).

Znanja i vještine, poduzetnost

OPG, zadruge, obrti i poduzeća

Zaposlenost

Produktivnost

Izvoz

Blizina velikih turističkih tržišta i autoceste

Zaduženost

“Rad na crno”

0

5

Gospodarstvo (raspon ocjena od 1 do 6)

Slika 54: Analiza gospodarskih resursa, Izvor: Radna skupina Karlobag, 2015.

Visoko su ocijenjeni zaposlenost, blizina turističkih tržišta i autoceste te izostanak rada na crno,

ostali gospodarski pokazatelji su dobili niske ocjene (slika 54).

78


Očuvanost kulturnih i spomeničkih sadržaja

Zakonska regulativa

Zaštita spomeničke i kulturne baštine

Valorizacija i plan korištenja resursa

Zaštićena nepokretna povijesna i kulturna baština Zaštićena pokretna povijesna i kulturna baština (materijalna)

Zaštićena pokretna povijesna i kulturna baština (nematerijalna)

Ostala nematerijalna kulturna baština

Običaji

0

54 5

4

1

55

5

42

Kultura i baština(raspon ocjena od 1 do 6)

Slika 55: Analiza kulturnih i baštinskih resursa na području Općine Karlobag. Izvor: Radna skupina Karlobag, 2015.

Niskima su ocijenjeni nedostatak planova valorizacije i korištenja resursa te gotovo izgubljeni

narodni običaji, dok su ostali elementi kulture dobili dobre i vrlo dobre ocjene, vidi sliku 55.

Razvijenost društvene zajednice i lokalnih mreža Društvena infrastruktura (škole, ambulante i dr.)

Dostupnost socijalnih usluga

Društvena događanja

Niska stopa kriminala

Atraktivan okoliš za stanovanje Siguran i miran prostor

Dostupnost komercijalnih roba i usluga

Nema gužvi

Mobilnost (dnevne migracije, automobil, ceste)

Dostupnost tehničke i tehnološke infrastrukture (IT, telefoni, Internet)

Mogućnost zapošljavanja

0

5

10

3 45

3

55

5

36

4

5 3

Kvaliteta življenja (raspon ocjena od 1 do 6)

Slika 56: Analiza kvalitete življenja na području Općine Karlobag. Izvor: Radna skupina Karlobag, 2015.

79


Kvaliteta življenja na području Općine Karlobag je ocijenjena prilično dobrom (slika 56).

Starosna struktura

Depopulacija

Nezaposlenost

Obrazovanost,

Soc.skrb i vaninst.oblici pomoći

Marginalizirane skupine

Uloga žena

Siromaštvo

Povjerenje

Društvene i etičke vrijednosti

0

5

Socijalni kapital (raspon ocjena od 1 do 6)

Slika 57: Analiza socijalnog kapitala na području Općine Karlobag. Izvor: Radna skupina Karlobag, 2015.

Premda je povjerenje u zajednicu ključni element socijalnog kapitala, radna skupina je

procijenila kako je socijalni kapital ipak zadovoljavajući usprkos naizgled niskoj razini

međusobnog povjerenja. Visokima su ocijenjeni niska nezaposlenost i uloga žena u društvu

(slika 57).

Znanja i vještine JLS Kapacitiranost JLS

Međunarodna suradnja

Znanost i tehnologije

Institucionalni i zakonodavni okvir Sudjelovanje javnosti u odlučivanju

Razvijenost civilnog društva

Fiskalni kapaciteti JLS

Pripremljenost za prirodne katastrofe

Transparentnost u odlučivanju

0

5

Institucionalni kapaciteti (raspon ocjena od 1 do 6)

Slika 58: Analiza institucionalnih kapaciteta na području Općine Karlobag. Izvor: Radna skupina Karlobag, 2015.

80


Radna skupina je procijenila kako je sudjelovanje javnosti u prcesima odlučivanja kao i

pripremljenost na katastrofe visoka te uz druge elemente smatra institucionalne kapacitete na

području Općine dobrima. Ipak, slaba razvijenost civilnog društva i nedostatak međunarodne

suradnje su najslabije ocijenjeni (slika 58).

Izleti - priroda i krajobraz Izleti - zabavna događanja

Izleti - zaštićena područja

Smještajni kapaciteti

Izleti - kulturna baština

Sportski događaji Gastro ponuda i događanja

Događanja - tradicija i običaji

Dostupnost lokalnih suvenira i proizvoda

Dostupnost lokalnih umjetničkih ostvarenja

Marina

Organizatori turističkih sadržaja

0

2

4

Turistički resursi (raspon ocjena od 1 do 6)

Slika 59: Analiza turističkih resursa na području Općine Karlobag. Izvor: Radna skupina Karlobag, 2015.

Turistički resursi su umanjeni zbog nedostatka marine, smatraju članovi radne skupine (slika

59). Usporedbom dobivenih srednjih vrijednosti ocjena resursa, utvrđeno je kako je kvaliteta

življenja usprkos brojnim poteškoćama ocijenjena najbolje, ocjenom 4,3 (pri čemu je 1 najniža

vrijednost, a 6 najviša moguća ocjena). Nasuprot očekivanjima, turistički resursi i

prepoznatljivost područja su dobili prosječnu srednju ocjenu 2,8 i time su stali na začelje resursa

s obzirom na razvijenost i potencijale.

81


Prostor i prirodni resursi

Gospodarski resursi

Kultura i baština

Kvaliteta življenjaSocijalni kapital


Turistički resursi i prepoznatljivost

0

5

Razvijenost resursa na području Općine Karlobag

Slika 60: Razvijenost resursa na području Općine Karlobag

Zaključno, ukupna srednja vrijednost razvijenosti resursa s područja Općine Karlobag iznosi 3,5

od mogućih 6, u odnosu na potencijale. Može se reći da su svi resursi podjednako (ne)dovoljno

razvijeni (slika 60).

82


5. VIZIJA RAZVOJA PODRUČJA OPĆINE KARLOBAG

Vizija razvoja područja predstavlja idejnu referentnu točku razvoja gospodarstva, fizičke

infrastrukture i društvenog djelovanja na prostoru Općine Karlobag, prema kojoj će se planirati

razvojne aktivnosti i koja će se ostvarivati njihovim implementacijama. Vizija je nastala

temeljem analize stanja rezultata istraživanja provedenih u tu svrhu i to konsenzualno unutar

radne skupine. Vizija razvoja će se ostvariti kroz aktivnosti sadržane unutar četiri temeljna

strateška cilja.

Vizijom se postavljaju pravac kretanja u dugoročnom razvoju Općine Karlobag, premda se

strategija izrađuje za srednjoročno razdoblje 2015. – 2020. Za postizanje Vizije djelovat će se na

integrativnim prinicipima u aktivnom partnerstvu s drugim dionicima u procesima donošenja

politika kao i podjele odgovornosti prilikom provedbe istih.

83

VIZIJA

Geoklimatska i biološka raznolikost, kvalitetna infrastruktura i snažno

gospodarstvo područja Općine čine jedinstvenu osnovu za provedbu održivog

turizma te za stvaranje klimatske otpornosti lokalne zajednice koja

predvođena mladim stručnjacima svoja znanja i vještine nesebično dijeli s

drugim područjima.

Naša održiva budućnost je u našim rukama.


6. STRATEŠKI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE RAZVOJA PODRUČJA OPĆINE KARLOBAG

6.1. Opći dio strateškog smjera razvoja

Strategija održivog razvoja RH podržava usmjeravanje lokalnih razvojnih strategija prema

aktivnostima prilagodbe klimatskim promjenama integriranjem razvoja u postojeće sektorske

politike. Peleikis i suradnici (2014: 8) u dokumentu pod nazivom “Upravljanje obalnim

područjem: 2012. godine” navode kako je Hrvatska potvrdila Protokol o integriranom

upravljanju obalnim područjem u Sredozemlju, čime se obvezala izraditi nacionalnu strategiju

integralnog upravljanja obalnim područjem te obalne provedbene planove i programe s

mjerama sukladno zajedničkom regionalnom okviru. Nacionalna strategija bi trebala uključivati

procjenu ranjivosti i opasnosti u obalnim područjima, kao i planirane mjere prevencije,

ublažavanja i prilagodbe učincima prirodnih katastrofa, osobito u smislu klimatskih promjena. U

tom pravcu se kreće i razvoj Općine Karlobag koji s jedne strane obuhvaća smjernice održivog

razvoja obalnih područja i klimatskih politika, a s druge strane obveze očuvanja biološke

raznolikosti u zaštićenim područjima prirode20. Zbog rizika kojim su izložena područja

Sredozemne regije, što uključuje i Općinu Karlobag, važno je preventivno djelovati te izbjeći

štetne posljedice u budućnosti izgradnjom klimatske otpornosti gospodarstva, infrastrukture te

društva u cjelini. Pokazatelji i rizici proizašli iz poremećaja izazvanih klimatskim promjenama su

teme na koje je potrebno usmjeriti pozornost u priobalnom području su: porast okolišne

temperature veći od europskog prosjeka; očekivano smanjenje količine godišnjih oborina;

porast rizika od gubitka biološke raznolikosti; porast rizika od dezertifikacije; porast potražnje

za vodom; pad prinosa usjeva kao i ulova ribe; porast rizika od šumskih požara; porast smrti

uzrokovanih toplinskim valovima; proširenje staništa prijenosnika bolesti koji dolaze iz južnih

20 Prema klasifikaciji uzroka ugroženosti bioloških vrsta Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN), klimatske promjene i ekstremne vremenske prilike izazivaju neravnoteže u ekosustavima poput: pomaka i promjene staništa, pojavu suša, ekstremne temperature, oluje i poplave te ostale klimatske poremećaje. Sustavna meteorološka mjerenja koja se provode od 1950-tih godina ukazuju na ubrzani proces globalnih klimatskih promjena: došlo je do zagrijavanja atmosfere i oceana, smanjila se količina snijega i leda, narasla je razina mora te se značajno povećale koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi. Prema 5. Izvješću Međunarodnog panela za klimatske promjene (IPCC, 2013), posljednja tri desetljeća bila su sukcesivno sve toplija. Vjerojatno je da je na sjevernoj Zemljinoj polutki unutar raspona 1983. - 2012. Godine, predstavljalo najtoplije 30-godišnje razdoblje u posljednjih 1400 godina. Tijekom 20. stoljeća do danas razina mora se u prosjeku povisila za 0,19 m. Koncentracije ugljikovog dioksida u atmosferi povisile su se za 40 % u odnosu na predindustrijsko razdoblje. U Europi su uz arktička i planinska područja, najugroženije priobalne močvare te cijelo područje Sredozemlja. Predviđa se da će podizanje razine mora i njegove temperature s popratnim promjenama morskih strujanja i vjetrova posebno pogoditi mala zatvorena mora poput Jadranskoga.

84


podrucja; smanjenje turistickih aktivnosti ljeti, ali s potencijalom povecanja u ostalim godišnjim

dobima.

Slično tome, u planinskim podrucjima Općine Karlobag je moguće očekivati: također, porast

temperature veci od europskog prosjeka; smanjenje opsega i volumena snježnog pokrivača na

vršnim dijelovima Velebita; pomak areala biljnih i životinjskih vrsta u više predjele; visoki rizik

od izumiranja vrsta u alpskih predjelima; porast rizika od erozije tla; loše prognoze za zimski

turizam.

Zbog upitne vjerojatnosti potpunog uklanjanja ili sprječavanja pojave spomenutih štetnih

posljedica globalnog zatopljenja, potrebno je omogućiti stanovništvu i gospodarstvu izgradnju

lokalne otpornosti. EEA (2015: 54) Navodi kako se pojam “otpornost” koristi u smislu

sposobnosti prilagodbe ili prihvaćanja promjena bez prelaska u drugačije stanje. Otpornost

društva moći će se poboljšati očuvanjem i poboljšanjem otpornosti ekosustava jer su društvena,

gospodarska i ekološka održivost međuovisne. Narušavanjem otpornosti ekosustava smanjuje se

sposobnost prirode u pružanju bitnih usluga čime se stavlja sve veći pritisak na pojedince i

društvo. Međutim, ekološka održivost ipak je ovisna o društvenim čimbenicima i odlukama o

zaštiti okoliša. Klimatska otpornost21 se igrađuje kroz mjere adaptacije i mitigacije. Stoga se

klimatska otpornost očituje kao sposobnost društvenih i ekoloških sustava da:

1. Apsorbiraju stres i održavaju svoju funkcionalnost u uvjetima izazvanih klimatskim

promjenama.

2. Adaptiraju, reorganiziraju i evoluiraju u održivi oblik organiziranja svojih zajednica koji

omogućava kvalitetan život usprkos poteškoćama izazazvanih klimatskim promjenama.

3. Otpornost se očituje u skupu mjera koje obuhvaćaju:

a) Društvene, ekonomske, tehnološke i političke strategije koje je potrebno osmisliti i

provesti na svim razinama - od nacionalne do lokalne.

b) Najvažnija je provedba na lokalnoj razini – to je klimatski prioritet.

c) Svaka zajednica treba s obzirom na svoje specifičnosti izgraditi model klimatske

samoodrživosti.

d) Utemeljena u ideji izgradnje multi-stabilnih društveno-ekoloških sustava.

e) Ekonomska ranjivost stanovništva, gospodarstva, infrastrukture, odnosno, kvalitete

života je reducirana.21 Adaptacija je skup mjera koji se bavi uklanjanjem posljedica nastalih promjena i prilagodbe njima. Mitigacija je skup mjera za suzbijanje uzroka klimatskih promjena (poput smanjenja potrošnje energenata, bolja toplinska izolacija objekata koji se griju/hlade, tehnike geoinženjeringa, ...).Otpornost predstavlja izgradnju sustava koji su sposobni nositi se s klimatskim promjenama u obliku preventivnih mjera, edukacije i korektivnih aktivnosti.

85


f) Priprema klimatski otpornog društva zahtijeva velike investicije u infrastrukturu,

prostorno planiranje, ulaganje u energetsku učinkovitost i pripremu sustava za

reagiranje u slučajevima visoke ugroženosti te održavanje cijena stabilnima.

g) Geografska ranjivost se odnosi na podizanje razine mora, pojavu dugotrajnih snažnih

vjetrova, suše i poplave, ograničenje izvora pitke vode, ugrožena je proizvodnja

hrane ili opskrba, razrušene prometnice te drugo. Stoga je potrebno preventivnim

mjerama poput izgradnje odgovarajuće infrastrukture, osigurati stanovništvu

nesmetanu opskrbu pitkom vodom, hranom te obavljanje svakodnevnih aktivnosti

kako bi se smanjila ranjivost na klimatske promjene.

Izgradnja otpornosti se provodi kroz osnaživanje, izgradnju i obnovu komunalne te druge

fizičke infrastrukture, uvođenje zelenih tehnologija u poslovanje te razvoj i jačanje društvene

infrastrukture, posebice edukacije svih ključnih dionika na području Općine Karlobag.

1. Osnažena fizička infrastruktura omogućava:

- Opskrbu hranom, vodom, energentima

- Uklanjanje i/ili zbrinjavanje otpadnih i drugih po stanovništvo opasnih tvari iz okruženja

- Transport (more, zrak, kopno)

- Pristup zdravstvenim i socijalnim uslugama

- Nesmetano obavljanje gospodarskih aktivnosti.

2. Društvena infrastruktura (općina i ostali društveni akteri).

- Brz odaziv i reorganizacija su ključne

- Potrebno je predvidjeti štetne događaje, izraditi planove aktivnosti i mobilizacije društvenih aktera, predvidjeti resurse u proračunu te načine komunikacije u slučaju nestanka el.energije ili signala mobilne telefonije.

3. Ljudski kapaciteti

- Izloženost opasnim događajima (poput izolacije od ostatka države radi ekstremno jake bure)

- Sposobnost nošenja s opasnim događajima te oporavka nakon nastalih šteta

- Edukacija, pripremljenost, plan djelovanja.

Preduvjet izgradnje otpornog društva su unaprijed razvijen plan aktivnosti koji definira

opasnosti i rizike te načine djelovanja preventivne i korektivne, educirano stanovništvo te

uvježbane sve značajnije društvene aktere. Ujedno se očekuje i prilagodba načina rada i/ili

življenja te umanjivanje rizika od štetnih pojava.

86


6.2. Strateški ciljevi Općine Karlobag

Kako ostvariti viziju?

Strategija predstavlja praktičan alat za ostvarenje vizije. Pomoću nje se postižu postavljeni ciljevi

pod pretpostavkom dosljedne provedbe planiranih intervencija na svim razinama, od najviše do

najniže. Odabrani strateški ciljevi i prioriteti predstavljuju ključne izazove s kojima se treba

provoditelj nositi kako bi se njihovim rješavanjem postigli dugoročni i kratkoročni ciljevi.

Provedbu trebaju slijediti redovito praćenje i analiza pokazatelja planiranih mjera i aktivnosti na

osnovu koje se strateški dokument prilagođava i nadopunjava sukladno promjenama u

okruženju. Transparentnost rada su svim fazama procesa se osigurava primjenom seta

standardiziranih operativnih postupaka i drugih pisanih odluka usvojenih na tijelima lokalnih

dionika uključenih u provedbu dijelova Strategije.

Uzevši u obzir okruženje i stanje u društvu te gospodarstvu, namjera je Općine Karlobag

transformacija gospodarskih aktivnosti i razine svijesti lokalnih dionika za postizanje veće

kvalitete života i održivosti lokalne zajednice uz izgradnju klimatske otpornosti. Strategija

razvoja Općine Karlobag će graditi održivo gospodarstvo, podizati kvalitetu života te pružiti

sigurnost stanovnicima općine kao i gostima provedbom aktivnosti usmjerenih na strateške

ciljeve:

1. Stvaranje infrastrukturne klimatske otpornosti područja

2. Izgradnja klimatski otpornog održivog turizma

3. Diverzifikacija gospodarstva usmjerenog na primjenu zelenih tehnologija i

energetske učinkovitosti

4. Jačanje društvene infrastrukture

Cilj 1 Stvaranje infrastrukturne klimatske otpornosti područja

Opis Klimatske promjene su prema znanstvenim istraživanjima najveća prijetnja

87


čovječanstvu. Posebice se smatraju ugroženima male obalne zajednice radi podizanja razine mora, izostanka ribljeg fonda te pojave snažnih valova koji onemogućavaju pomorski transport, ugrožavaju sigurnost te razbijaju obalnu infrastrukturu. Stoga se ovim strateškim ciljem namjerava postići klimatska otpornost područja kroz izgradnju i održavanje infrastrukture koja će prodonijeti klimatskoj otpornosti. Ovaj cilj sadrži i izradu potrebne dokumentacije za izgradnju objekata, poput studija izvodljiovsti, analiza, projektne dokumentacije, snimaka stanja i slično.

Prioritet 1.1. Izgradnja i održavanje obalne komunalne infrastrukture Opis Ovime se namjerava postići klimatska otpornost područja kroz izgradnju i

održavanje infrastrukture za povećanje sigurnosti stanovništva i gostiju. Cilj obuhvaća aktivnosti poput izrade potrebne dokumentacije za izgradnju objekata, poput studija izvodljivosti, analiza, projektne dokumentacije, snimanja stanja i slično te izgradnju uz provedbu „zelene“ javne nabave.

Mjere Riva i luke, obalne ceste, lokalne prometnice i protupožarne prosjeke;Izgradnja sportskih i društvenih objekata poput meterološke postaje i drugih

Prioritet 1.2. Izgradnja sustava odvodnje i zbrinjavanje otpadaOpis Prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, sve JLS su dužne

osigurati infrastrukturu koja štiti pučanstvo od nastanka zaraznih bolesti. Stoga je radi održavanja sigurnosti zdravlja stanovništva nužno izgraditi sustave koji podržavaju prikupljanje i obradu otpadnih voda te prikupljanje i zbrinjavanje otpada. Ovime se namjerava postići klimatska otpornost područja kroz izgradnju i održavanje sustava za uklanjanje otpadnih produkata radi povećanja i održavanja zdravstvene sigurnosti stanovništva i gostiju. Ovaj prioritet obuhvaća i izradu potrebne dokumentacije te provedbu radova.

Mjere Izgradnja mreže odvodnje otpadnih voda iz domaćinstavaUgradnja pročišćivača otpadnih voda ili sustava za proizvodnju bioplinaIzgradnja stanice za privremeno prikupljanje i transport komunalnog otpada

Prioritet 1.3. Poboljšanje vodoopskrbeOpis U uvjetima teških vremenskih prilika prioritetno je osigurati dobavu pitke vode

stanovništvu i gospodarstvu, stoga se ovaj prioritet bavi razvojem infrastrukturnih objekata koji zadovoljavaju tu potrebu. Ovime se namjerava postići klimatska otpornost područja kroz izgradnju i održavanje sustava za opskrbu pitkom vodom radi povećanja i održavanja zdravstvene sigurnosti stanovništva i gostiju. Ovaj cilj sadrži i izradu potrebne dokumentacije te provedbu radova.

Mjere Izgradnja vodovodne mreže u svim naseljimaIzgradnja vodospremaPriprema i osposobljavanje alternativnih izvora pitke vode

Prioritet 1.4. Unaprijeđenje energetske učinkovitostiOpis Ovaj prioritet namjerava postići klimatsku otpornost područja kroz očuvanje

topline u objektima postavljenjem primjerene debljine izolacije na fasadama, korištenjem odgovarajućih građevnih materijala prilikom gradnje novih objekata te uvođenje obnovljivih izvora energije. Ovaj cilj sadrži i izradu potrebne dokumentacije te provedbu radova.

Mjere Objekti za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora poput vjetroelektrana, solarnih parkova, kogeneracijskih sustava, plimnih turbina te bioplina;Energetska učinkovitost javnih objekata Energetska učinkovitost privatnih objekataEnergetska učinkovitost gospodarskih objekata

88


Otvaranje prodajnog punkta za obskrbu vozila i brodova energentima (plin, nafta, benzin, električna struja).

Cilj 2 Izgradnja klimatski otpornog održivog turizma

Opis Najzastupljenija gospodarska grana na području Općine Karlobag je turizam kojim se bavi više od trećine stanovništva. Zbog jedinstvenog položaja unutar Parka prirode Velebit, turizam izgrađen na ekološkoj i klimatskoj održivosti te avanturizam imaju velikih izgleda za razvoj na području Općine. U kombinaciji s pripremljenošću za klimatske promjene, odnosno, izgradnjom klimatske otpornosti, turizm izgrađen na takvim temeljima predstavlja „unique-selling-point“. Ovaj cilj sadrži i izradu potrebne dokumentacije za izgradnju objekata male turističke infrastrukture, poput studija izvodljivosti,poslovnih planova, analiza, programa diverzifikacije turizma, projektne dokumentacije, snimki stanja i slično.

Prioritet 2.1. Izgradnja male turističke infrastruktureOpis Bikeri i biciklisti mogu koristiti kružne staze unutar Parke prirode za odmor,

razgledavanje te učenje o posebnostima područja prigorskog i planinskog dijela Općine te sudjelovati u promatranju živog svijeta fotosafarijem ili slično. Mogu se providiti rekreacijske aktivnosti za osobe koje rado provode vrijeme u prirodi ili putuju vozilima izvan utvrđenih prijevoznih koridora, uglavnom iz rekreacijskih razloga, a njihove su mogućnosti brojne (šetnja, planinarenje, penjanje, skijanje, plivanje, trčanje, veslanje, off-road vožnja, vožnja biciklom i drugo). Izgradnja i održavanje trail staza, ciklo kružnih staza i slično.

Mjere Kružne staze unutar parka Kreiranje staza i puteva pogodnih za bikere, bicikle te pješačke stazeObilježavanje staza kartama, signalizacijom te pametnim oznakamaPoticanje stanovništva na pružanje dodatnih usluga duž stazaIzgradnja i postavljanje male turističke infrastrukture

Prioritet 2.2. Program i sadržaj turističke ponudeOpis Klimatski otporno područje predstavlja jedinstvenu prodajnu priliku za

privlačenje ljubitelja prirode i ekološki/klimatski osviještenih pojedinaca te avanturizmu sklonih gostiju. Stoga je potrebno ponudu usmjeriti u tom pravcu. Ova mjera također sadrži mogućnosti uvođenja različitih programa radi diverzifikacije turističke ponude (poput zdravstvenog turizma, avanturizma, ekoturizma te osmišljavanje koncepta klimatski otpornog turizma) i produljenje turističke sezone. Također i definiranje te promidžba lokalnih suvenira i doživljaja poput imidža ribarskog mjesta koji uključuje i prehrambene proizvode. Važno je kreiranje partnerskih programa s Parkom prirode Velebit.

Mjere Izrada novih programa, sadržaja i ponude održivog i zdravstvenog turizma s naglaskom na otpornost na klimatske promjenePrikupljanje i prilagodba tradicionalnih lokalnih znanja, vještina i priča za potrebe turizmaZabavna i sportska događanja u uvjetima klimatske otpornosti Kreiranje i revitalizacija prepoznatljivih kulturnih i gastro proizvoda Prirodna i kulturna baština u funkciji održivog turizma

Prioritet 2.3. Informiranje, educiranje i marketing

89


Opis Odmarališta uz županijsku i lokalne ceste trebaju sadržavati informacije o mogućnostima boravka, ljepotama prirode te bogatstvu prirodne i kulturne baštine na području Općine. Stanovništvo treba biti poticano, educirano i informirano no načinima i prednostima pokretanja novih programa, sadržaja i usluga te smještajnih kapaciteta na području Općine.

Mjere Umrežavanje lokalnih dionika kroz program INTEGRA LIKA 2020 kao i s vanjskim interesnim skupinama i mrežamaJačanje turističkih kapaciteta putem različitih oblika informiranja i obukeWeb stranica te društvene mreže koje pravodobno pružaju cjelovitu i pouzdanu sliku turističkih i gospodarskih resursa područja OpćineIzrada tiskovina i karate područja te distribucija na frekventnim lokacijama Informiranje i edukacija iznajmljivača o prednostima podizanja kvalitete smještajaPoticanje mlađih osoba na pružanje usluga smještajaPoticaji za podizanje kvalitete smještajaStvaranje brenda „Klimatski otporno područje“

Prioritet 2.4. Poljoprivreda i proizvodnja hrane kao podrška održivom turizmuOpis Posebnost područja se očituje i u jedinstvenim proizvodima koje bi trebalo biti

moguće nabaviti na području Općine. Stoga se ovaj prioritet bavi poticanjem i promicanjem poljoprivredne proizvodnje (ljekovito bilj, stočarstvo, proizvodnja mlječnih proizvoda te drugi oblici proizvodnje i prerade hrane) radi kreiranja novih ili obnove tradicionalnih proizvoda. Ujedno, proizvodnja hrane je doprinos održivosti područja. Prednost je potrebno dati ekološkim načinima uzgoja i proizvodnje hrane.

Mjere Razvoj novih poljoprivrednih praksi usmjerenih k integralnoj i ekološkoj poljoprivrediPoticanje proizvodnje ljekovitog i aromatičnog biljaPoticanje proizvodnje mlijeka, sira i mesaPoticanje proizvodnje meda i na medu temeljenih proizvodaPoticanje i prerada proizvoda ostalih vrsta biljaka i životinjaInformiranje i educiranje proizvođača o ekološkoj proizvodnjiPoticaji za otvaranje (ne)specijaliziranih prodajnih mjesta na području Općine kao i izvan nje.

Cilj 3 Diverzifikacija gospodarstva usmjerenog na primjenu zelenih tehnologija i energetske učinkovitosti

Opis Kako bi se privukli mladi ljudi iz drugih krajeva potrebno im je osigurati posao, stanovanje te dostupnost usluga koje omogućavaju zadovoljavajuću kvalitetu života. Stoga se ovaj strateški cilj upravi time bavi, razvojem raznovrsnih gospodarskih aktivnosti malog i sredsnjeg poduzetništva (MSP).

Prioritet 3.1. Jačanje diverzifikacije MSPOpis Ovisnost gospodarstva o malom broju gospodarskih djelatnosti vodi do ugroze

poslovanja i radnih mjesta u takvim područjima. Radi toga je potrebno razviti brojne gospodarske aktivnosti kako bi se smanjili rizici i ovisnost o malom broju gospodarskih grana. Ovo se odnosi na implementaciju zelenih tehnologija i povećanje energetske učinkovitosti u poslovnim procesima lokalnih poduzetnika.

Mjere Informiranje o kreativnom razvoju poslovnih aktivnostiIdeje o samozapošljavanju

90


Poticanje i osnivanje rada poduzetničkih inkubatoraPoticanje uvođenja zelenih tehnologija u gospodarstvoPoduzetnički sajmovi za razvoj prilika za poslovne susrete

Prioritet 3.2. Poslovna „sigurnosna mreža“Opis Čvrste veze grade drušvo i poslovnu kulturu, stoga je neophodno uspostaviti

snažne mreže unutar i izvan područja općine kako bi poslovni subjekti bili snažniji i smogli resursa oduprijeti se i prilagoditi tržišnim fluktuacijama. Sigurnosna mreža ima funkciju zaštite lokalnih poduzetnika.

Mjere Gradovi i općine prijateljiUspostavljanje jamstvenih fondova, zaklada i sličnih financijskih mehanizamaPartnerski susreti s domaćim i međunarodnim gospodarskim i znanstvenim institucijama

Prioritet 3.3. Zapošljavanje informatički visoko obrazovanog kadraOpis Posao je najednostavnije sredstvo za privlačenje stanovništva, a posebice

mladih. Ovim ciljem se namjerava osigurati radna mjesta kako bi se privukla radna snaga iz drugih krajeva, koja je k tome, visoko obrazovana, posebice iz područja IT sektora budući da se u vrijeme interneta sektor usluga može razvijati bilo gdje globalno.

Mjere Marketing destinacije za IT sektor, ali i područja općenitoEduciranje i informiranje nezaposlenih o mogućnostima samozapošljavanjaPoticaji za nova radna mjesta za visokoobrazovanu radnu snaguInformiranje putem medija i interneta o mogućnostima koje Karlobag pruža za mlade obiteljiProgram prihvata mladih obitelji i mladih stručnjakaInformatizacija područja te usmjerenost razvoja k “pametnim gradovima” uz razvoj primjerene informatičke infrastrukture poput platformi i drugogIT umrežavanje unutar i izvan područja općine Uvođenje SMART tehnologija na području Općine.

Cilj 4 Jačanje društvene infrastrukture

Opis Klimatska otpornost osim ekonomske održivosti i komunalne infrastrukture zahtijeva osposobljenost društvenih aktera za upravljanje rizikom te pripremljenost stanovništva za ponašanje u uvjetima visokog rizika. Zbog surovih uvjeta okoliša stanovništvo Općine Karlobag je već u velikoj mjeri adaptirano na izgradnju otpornosti koju je potrebno sustavno izgrađivati i usmjeravati sukladno uvjetima okruženja.

Prioritet 4.1. Izgradnja kapaciteta javnog sektora za učinkovito upravljanje klimatski otpornim razvojem područja

Opis Preduvjet izgradnje otpornog društva su unaprijed razvijen plan aktivnosti koji definira opasnosti i rizike te načine djelovanja preventivne i kurativne, educirano stanovništvo i uvježbani svi značajni društveni akteri. Budući da je turizam jedna od prihodovno najjačih gospodarskih djelatnosti u koju je uključen značajan broj stanovnika/iznajmljivača, potrebno je dodatno pojačati kapacitete zaposlenika turističke zajednice novim kadrovima kao i edukacijama o ekološkom i održivom turizmu te klimatskim promjenama.

Mjere Krizni menadžmentUpravljanje imovinom OpćineOsnivanje lokalne razvojne institucije ili tijela za izgradnju klimatski otpornog

91


gospodarstvaTwinning – savjetodavne usluge zaposlenika javnog sektora iz EU s iskustvom u području izgradnje ekološke i/ili klimatske otpornosti

Prioritet 4.2. Jačanje civilnog društvaOpis Snaga lokalnih zajednica se uobičajeno definira brojem i aktivnošću

organizacija civilnog društva te istaknutih pojedinaca. Nedostatak motivacije stanovništva za uključivanje u aktivnosti udruga i klubova ukazuje na usporenu društvenu dinamiku te smanjenu sposobnost rješavanja društvenih izazova. Radi toga je neophodno osigurati sredstva za jačanje civilnog društva na području Općine Karlobag.

Mjere Informiranje i educiranje stanovništva o važnosti civilnog društvaPoticanje osnivanja udruga s posebnim naglaskom na mlade, žene i roditeljeStvaranje mreža neprofitnog sektora u županiji i šireUključivanje u međunarodne mreže i asocijacije

Prioritet 4.3. Educiranje i informiranje stanovništva i gospodarskog sektora o prednostima održivog razvoja i klimatske otpornosti

Opis Kvaliteta usluga koje javni sektor pruža stanovništvu uvelike ovisi o informiranosti i educirnosti djelatnika za rješavanje problema u zajednici te stvaranje poticajnog okruženja za razvoj gospodarstva te kvalitete života stanovništva. Stoga je potrebno kadrovsko pojačanje općini, posebice u sektoru pripreme i izrade projektnih prijedloga te osmišljavanja turističkog razvoja.

Mjere Jačanje kapaciteta obrazovanjemIzrada programa razvoja turizmaKomunikacijska strategijaTisak informativnih i obrazovnih materijala na različitim medijimaDijeljenje informacija putem društvenih mreža

92


6.3. Horizontalni ciljevi

Provedbu strateških ciljeva prema prioritetima i mjerama pratit će horizontalni ciljevi:

H1: Obrazovanje lokalnih dionika o klimatskim promjenama i klimatskoj otpornosti

H2: Održavanje uključivosti svih dionika u društvenu zajednicu H3: Održivo korištenje prirodnih i kulturnih dobara.

Horizontalni prioritetiPrioritet H1: Obrazovanje lokalnih dionika o klimatskim promjenama i klimatskoj

otpornostiOpis Izgradnja klimatske otpornosti uvelike ovisi o pripremljenosti lokalnih dionika

da se nose s posljedicama globalnog zatopljenja u svim njihovim pojavnim oblicima. Radi toga je edukacija ključni korak kojim se gradi lokalna otpornost.

Mjere Praćenje trenda klimatskih promjenaUpravljanje rizicimaPodrška aktivnostima koje ublažavaju klimatske promjene

Prioritet H2: Održavanje uključivosti svih dionika u društvenu zajednicuOpis Depopulacija područja Općine Karlobag zahtijeva ozbiljnu brigu oko

naseljavanja novih obitelji i pojedinaca, posebice mladih osoba. Susretljivost i gostoljubivost stanovništva Općine su već poznate činjenice, no ovime se želi osigurati kontinuitet otvorenosti i prihvaćanja drugih i možda siromašnih osoba ili drugačije marginaliziranih.

Mjere Promicanje socijalnog uključivanjaEdukacija o multikulturalnostiPoticanje volonterstva

Prioritet H3: Održivo korištenje prirodnih i kulturnih dobara.

Opis Turizam Općine počiva na prirodnim ljepotama i kulturnoj baštini područja. S namjerom njihovog očuvanja, ali i održivog korištenja preporuča se provedba aktivnosti koje podižu razinu svijesti lokalnih dionika o važnosti prirodne i kulturne baštine.

Mjere Inventarizacija i valorizacija prirodnih i kulturnih dobaraIzrada kreativnih programa cjelogodišnjeg korištenja i održavanja dobaraInvestiranje u zaštitu prirodnih i kulturnih dobara

93


6.4. Plan aktivnosti za razdoblje 2015. - 2020.Opis strateških ciljeva Polugodišta 2015. – 2020. NOSITELJI

AKTIVNOSTI1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 1

112

1.0 Stvaranje infrastrukturne klimatske otpornosti područja

Izgradnja i održavanje obalne komunalne

infrastrukture

Općina Karlobag

Izgradnja sustava odvodnje i zbrinjavanje otpada Općina Karlobag

Poboljšanje vodoopskrbe Općina Karlobag

Unaprijeđenje energetske učinkovitosti Općina Karlobag

6.2. Izgradnja klimatski otpornog održivog turizma

Izgradnja male turističke infrastrukture Općina Karlobag, TZ

Program i sadržaj turističke ponude Općina Karlobag, TZ

Informiranje, educiranje i marketing Općina Karlobag, TZ

Poljoprivreda i proizvodnja hrane kao podrška

održivom turizmu

Općina Karlobag, TZ

94


6.5. Diverzifikacija gospodarstva usmjerenog na primjenu zelenih tehnologija i energetske učinkovitosti

Jačanje diverzifikacije MSP Općina Karlobag

Poslovna „sigurnosna mreža“ Općina Karlobag

Zapošljavanje informatički visoko obrazovanog kadra Općina Karlobag

4.0. Jačanje društvene infrastrukture

Izgradnja kapaciteta javnog sektora za učinkovito upravljanje klimatski otpornim razvojem područja

Općina Karlobag, TZ

Jačanje civilnog društva Općina Karlobag, udruge

Educiranje i informiranje stanovništva i gospodarskog sektora o prednostima održivog razvoja i klimatske otpornosti

Općina Karlobag, udruge

H HORIZONTALNI CILJEVI

1 H1: Obrazovanje lokalnih dionika o klimatskim promjenama i klimatskoj otpornosti

Općina Karlobag, TZ, udruge

H2: Održavanje uključivosti svih dionika u društvenu zajednicu

Općina Karlobag,

H3: Održivo korištenje prirodnih i kulturnih dobara. Općina Karlobag, TZ

95


96


6.5. Izvori financiranja

R.b. Naziv strateškog cilja Ukupni proračun (HRK)

Izvor financiranja

1.0. Stvaranje infrastrukturne klimatske otpornosti područja

237.000.000 EU fondovi, sektorska ministarstva, LSŽ i JLS

2.0. Izgradnja klimatski otpornog održivog turizma


3.0. Diverzifikacija gospodarstva usmjerenog na primjenu zelenih tehnologija i energetske učinkovitosti


4.0. Jačanje društvene infrastrukture 7.000.000 EU fondovi, sektorska ministarstva, LSŽ i JLS

Ukupno 271.000.000

97


7.PROVEDBA STRATEGIJE

7.1. Opći dio provedbe

Strategija razvoja Općine Karlobag predstavlja niz procesa i mjera koje je potrebno sustavno

provoditi s namjerom usklađivanja raspoloživih materijalnih i nematerijalnih resursa s vizijom i

postavljenim strateškim ciljevima. Strateške odluke su temeljne na postojećem stanju, a

usmjerene su prema željenoj budućnosti. Strateški plan iznosi strateške ciljeve i prioritete koje

potrebno postići u razdoblju 2015. - 2020.

Detaljnom razradom mjera u aktivnosti Strateški plan doživljava transformaciju i pretvara se u

dobro razvijen sustav koji omogućava i olakšava provedbu predviđenih mjera, ali i prikuplja

povratne informacije o njihovoj učinkovitosti. Strateški plan obvezuje na izvještavanje i

nadopunu čime dopušta rast i prilagodbu usvojenih strategija na temelju naučenih lekcija u

stalno promjenjivom okruženju.

Izradu Strategije razvoja za razdoblje 2015. - 2020. pokrenula je Općina Karlobag sukladno

ciljevima i prioritetima Programa ruralnog razvoja RH, premda Strategija pripada svim

dionicima koji se uključuju u njezinu provedbu. Prvi korak kojeg je potrebno učiniti je usvajanje

Strategije na Općinskom vijeću nakon provedene javne rasprave. Dodjelom zaduženja, prije

svega djelatnicima Općine, a potom i ostalim ključnim dionicima se pokreće mehanizam

provedbe ovog dokumenta. Odluku o usvajanju Strategije je potrebno javno objaviti, a Strategiju

učiniti dostupnom javnosti u svakom trenutku.

Istovremeno s planom aktivnosti za svaku narednu godinu se izrađuje i monitoring plan koji

sadrži ključne planirane rezultate kao i indikatore kojima se mjeri postizanje ciljnih vrijednosti.

Obzirom na vremenski raspon pokazatelji su razvrstani na kratkoročne i dugoročne. Prema

Analizi stanja je veći broj pokazatelja koji imaju vrijednosti ispod nacionalnog prosjeka, ili

drugih županija koje su uzete kao „benchmarking“. Radi toga je ciljna vrijednost za cijelu

skupinu takvih pokazatelja postizanje nacionalnog prosjeka, što predstavlja kratkoročni cilj

dostižan tijekom razdoblja provedbe Strategije. Za pokazatelje koji su postigli nacionalni

prosjek ciljna vrijednost je postizanje vrijednosti županija koje su promatrane kao

„benchmarking“, što jednako tako predstavlja kratkoročnu do srednjoročnu ciljnu vrijednost. U

dijelu dokumenta koji sadrži priloge nalaze se grafički prikazi očekivanih promjena provedbom

Strategije.

98


Za razliku od planova aktivnosti koji se nalaze smješteni unutar mjera, a ove pak, unutar

strateških ciljeva, operativni plan (koji se nalazi u prilozima) nije dio predloženih strategija, već

predstavlja smjernice za pokretanje njihove provedbe. Operativni plan donosi aktivnosti koje je

potrebno poduzeti naredne godine, a koje će voditi prema strateškim prioritetima. Operativno

planiranje je dnevna primjena strateških odluka. Operativni plan sadrži aktivnosti koje se

odnose na, primjerice, pripremne radnje koje prethode implementaciji strategija, poput,

formiranja Odbora za provedbu, donošenje odluka, način rada, monitoringa i evaluacije te

izvještavanje.

Provedbu Strategije pokreće Općina uključivanjem osoba (unutarnjih ili vanjskih) koje

posjeduju primjerena znanja i vještine te iskustvo za provedbu strategija. Kapaciteti djelatnika

Općine će biti u stalnom porastu s vremenom i razinom uključenosti u provedbu. Ključni

pokazatelj koji je ujedno i kritični element je sklonost, odnosno, motivacija za provedbu ovog

strateškog dokumenta. Interes djelatnika Općine za sudjelovanjem u procesu pripreme i

prikupljanja podataka sugeriraju kako postoji visoka razina interesa kod djelatnika za

sudjelovanje u implementaciji strateškog dokumenta.

Preduvjeti potrebni za učinkovitu provedbu Strategije osim financiranja:

- Osnovati tijelo za provedbu Strategije

- Izraditi Studiju ekonomske procjene utjecaja klimatskih promjena na područje Općine

- Provesti istraživanje o spremnosti stanovništva da sudjeluje u izgradnji klimatske

otpornosti.

Vremenski okvir provedbe: preporuča se u roku od 3 mjeseca od usvajanja Strategije formirati

Odbor za provedbu, a najkasnije u roku od 6 mjeseci pokrenuti provedbu.

7.2. Praćenje provedbe (monitoring)

Općina imenuje Odbor za praćenje provedbe Strategije.

Odbor za praćenje (monitoring) pruža informacije koje su potrebne za procjenu provedbe

Strategije, ono rukovodi promjenama i savjetuje nadopune što će omogućiti pravilno

usmjeravanje napora k ostvarenju vizije. Odbor će istodobno pratiti provedbu strateškog plana

kao i osiguravati redovita izvješća o nadzoru i provedbi.

Monitoring predstavlja kontinuirano praćenje postizanja predviđenih rezultata tijekom

razdoblja implementacije strategije. Na temelju sukladnosti pokazatelja s postavljenim ciljnim

vrijednostima daju se smjernice za dalji pravac razvoja ili implemetacije strategije. Praćenje

99


provedbe Strategije kroz detaljne planove aktivnosti osigurava provedbu u zadanim okvirima.

Ukoliko je potrebno modificirati plan aktivnosti zbog novonastale situacije, radna skupina će to

procijeniti i prilagoditi koristeći pri tome usvojenu metodologiju.

Praćenjem se ocjenjuje najmanje sljedeće:

- napredak provedbe

- uključenost partnera u provedbu

- je li je Strategiju ili plan aktivnosti potrebno revidirati kako bi bio prilagođen

trenutačnom stanju.

Tijekom monitoringa promatra se i ocjenjuje provedba aktivnosti prema predloženim

pokazateljima kroz sljedeća pitanja:

1. Provode li se aktivnosti prema preporukama strateškog plana?

2. Dovodi li intervencija do očekivanih rezultata, ostvarenja svrhe i ciljeva?

3. Kako se promijenilo okruženje (ako jest) te na način utječe na izbor prioriteta i mjera

kao i tijela zaduženih za provedbu Strategije?

4. Što je potrebno modificirati kako bi se povećala vjerojatnost postizanja postavljenih

ciljeva Strategije?

Na temelju preporuka se usmjerava daljnja provedba Strategije.

7.3. Izvještavanje

Općina će prikupljati informacije o financiranju, proračunu, statistikama i drugim elementima

od značaja za provedbu Strategije (po mogućnosti kvartalno). Time će se formirati baza

podataka koja će ubrzati i olakšati procese upravljanja Strategijom na temelju koje će biti

izrađeno godišnje izvješće dostupno javnosti.

7.4. Evaluacija

Evaluacijom se ocjenjuje razina implementacije Strategije, odnosno, postizanje postavljenih

ciljeva. Vanjsko vrjednovanje provode vanjski stručnjaci, a unutarnje Općina samoprocjenom.

Evaluacija slijedi nakon što su realizirane planirane aktivnosti. Usporedbom postignutih i

ciljanih rezultata te pokazatelja voditelji provedbe strateškog plana dobivaju mjerljivu i

pouzdanu informaciju o učinkovitosti utroška javnih sredstava. Evaluacija pruža niz povoljnosti:

kontinuirano razmišljanje o odlučenom i učinjenom;

osigurat će integrirano znanje o provedbi klimatskih i razvojnih politika;

donijeti racionalnije odluke;

rasvijetliti pozitivne i negativne rezultate;

100


prevenirati neostvarivanje postavljenih ciljeva;

omogućiti kolektivno i individualno učenje;

postići rezultate koje će biti korišteni za promicanje inovacija;

naći razloge za nastavkom projekta;

izbjeći ponavljanje istih pogrešaka.

Evaluacija nosi i rizike: može biti vođena kao sredstvo kontrole ljudi i njihovih profesionalnih

aktivnosti; može se pretvoriti u puko računanje i administrativnu vježbu; može biti nekritična i

opravdavati donesene odluke; može biti spekulacija koja zanemaruje realnost; može biti oblik

političke manipulacije; za ovu svrhu mogu biti predviđena nedovoljna sredstva i nedostatno

vrijeme.

7.5. Mjerenje učinkovitosti22

Praćenje (monitoring) i vrjednovanje (evaluacija) su metode procjene uspješnosti provedbe

Strategije. Analizom ostvarenih rezultata dobiju se polazne osnove za istraživanje potreba u

sljedećem promatranom razdoblju.

Proces strateškog planiranja je dobro poznat alat koji dopušta prilagodbe, obzirom na okolnosti

tema, područja ili organizacija u kojoj se provodi, prilikom izrade strateškog dokumenta. No, on

ne dopušta značajna odstupanja od postavljenih indikatora jednom kada je strategija usvojena i

aktivnosti implementirane. Da bi se neki proces strateškog planiranja nazvao učinkovitim, on

treba dati smjernice za mjerenje učinkovitosti provedbe. Na temelju razvijenih pokazatelja,

radna skupina predlaže sustav mjerenja učinkovitosti provedbe Strategije kao i korektivne

mjere. (Vidjeti u Prilozima).

Uspješnost postizanja ciljeva izražava putem indikatora korisnosti, ekonomičnosti, efikasnosti i

efektivnosti. Izraženi u obliku kvantitativnih i/ili kvalitativnih pokazatelja (vidjeti u Prilogu).

Provedbom Strategije se mogu očekivati:

- Ostvarenje jedinstvene strateške vizije

- Povećanje konkurentnosti područja

- Jačanje ljudskih resursa i civilnog društva

- Povećana razina očuvanja prirode i okoliša uz smanjenje emisija stakleničkih plinova i

energetsku učinkovitost

- Izgradnja zelene i prilagodba postojeće infrastrukture održivim praksama

- Povećanje sigurnosti.

22 Eng.“Performance Measurement“

101


7.6. Nadopuna strategije

Strateški plan je instrument za prilagodbu i provedbu promjena pa se stoga treba održavati kroz

svježe i periodičke preglede te dopunjavati tekućim informacijama.

Dok su monitoring, evaluacija i mjerenje učinkovitosti usmjereni na usporedbu provedenog i

planiranog i pri tome gotovo potpuno isključuju vanjsko okruženje, nadopunjavanje Strategije

se provodi analizom vanjskog okruženja.

Informacije proizašle iz prethodnih razina praćenja se razmatraju i donose se preporuke za

dopunu Strategije (ukoliko je potrebno) uz smjernice za daljnju provedbu. Tijekom procesa

evaluacije ako se utvrdi preveliko odstupanje od željenog stanja potrebno je provesti korektivne

mjere. Korektivne mjere izrađuje Općina istodobno sa ciljnim pokazateljima. Korektivne mjere

propisuju načine djelovanja kojima se provedba Strategije usmjerava k postizanju postavljenih

ciljnih vrijednosti. Jedna od korektivnih mjera je nadopuna Strategije ili izrada nove ukoliko su

okolnosti drastično promijenjene.

Većina baza podataka se nadopunjava na godišnjoj osnovi kada državni izvori, ali i lokalni

dionici osiguravaju nove informacije. One sadrže podatke o novonastaloj situaciji. Kada je

analiza stanja završena to je pravo vrijeme za radnu skupinu da potraži odgovore na četiri

dodatna pitanja:

- Je li je ovo pitanje23 i dalje kritično za budućnost zajednice i njezine ciljane skupine?

- Jesu li mjere i dalje usklađene s potrebama zajednice i rješavaju li kritične izazove?

- Jesu li dobrobiti od provedenog dijela plana aktivnosti opravdana i ukazuju li na potrebu

daljnjeg trošenja resursa za provedbu?

- Postoje li postoje kakve nehotične negativne posljedice aktivnosti?

Istekom razdoblja provedbe Strategije izrađuje se nova, suvremena strategija koja treba

analitički obuhvatiti prethodno provedeni strateški dokument, sve njegove prilagodbe,

nadopune i/ili korektivne mjere, kao i druge dokumente koji su pri tome nastali. Nova strategija

treba uzeti u obzir naučene lekcije iz provedbe prethodne. Na taj se način osigurava kontinuitet

u planiranju i provedbi Strategije razvoja Općine Karlobag.

Zaključno, ne postoji pravi recept uspjeha razvoja općine, međutim, uspješna područja imaju

zajednička obilježja poput:

23 Odnosi se na svaku mjeru i prioritet.

102


- Motiviranost pojedinaca za unaprjeđenjem područja u kojem žive kao i snažna

povezanost članova zajednice.

- Zastupljenost svih sektora u procesu strateškog planiranja kao i transparentnost u

provedbi.

- Strukturirana primjena procesa strateškog planiranja i provedba strategije uz

monitoring i evaluaciju rezultata.

- Jačanje kapaciteta svih dionika za samostalan rad.

- Osiguranje sredstava za provedbu projekata kroz Program ruralnog razvoja RH 2014. –

2020.

103


PRILOZI

104


PRILOG I

DETALJAN PRIKAZ PRIORITETA I MJERA UNUTAR OKVIRA STRATEŠKIH CILJEVA

Strateški cilj Prioritet Mjera1.Stvaranje infrastrukturne klimatske otpornosti područja

1.1. Izgradnja i održavanje obalne komunalne infrastrukture

1.1.1. Riva i luke1.1.2. Obalne ceste i lokalne prometnice1.1.3. Protupožarne prosjeke1.1.4. Izgradnja sportskih i društvenih objekata poput meterološke postaje i drugih

1.2. Izgradnja sustava odvodnje i zbrinjavanje otpada

1.2.1. Izgradnja mreže odvodnje otpadnih voda iz domaćinstava1.2.2. Ugradnja pročišćivača otpadnih voda ili sustava za proizvodnju bioplina1.2.3. Izgradnja stanice za privremeno prikupljanje i transport komunalnog otpada

1.3. Poboljšanje vodoopskrbe

1.3.1. Izgradnja vodovodne mreže u svim naseljima1.3.2. Izgradnja vodosprema1.3.3. Priprema i osposobljavanje alternativnih izvora pitke vode

1.4.Unaprijeđenje energetske učinkovitosti

1.4.1. Energetska učinkovitost javnih, privatnih i gospodarskih objekata1.4.2. Obnovljivi izvori energije1.4.3. Otvaranje prodajnog punkta za obskrbu vozila i plovila energentima

2.Izgradnja klimatski otpornog održivog turizma

2.1. Izgradnja male turističke infrastrukture

2.1.1. Kružne staze i putevi unutar parka prirode2.1.2. Uređenje plaža, postavljanje klupa isl.2.1.3. Obilježavanje staza kartama, signalizacijom te pametnim oznakama2.1.4. Poticanje stanovništva na pružanje dodatnih usluga duž staza2.1.5. Izgradnja i postavljanje male turističke infrastrukture

2.2. Poboljšanje programa i sadržaja turističke ponude

2.2.1. Kreiranje turističkih programa, sadržaja i ponude održivog i zdravstvenog turizma s naglaskom na otpornost na klimatske promjene2.2.2. Lokalna i umjetnička znanja i vještine kao prodrška održivom turizmu2.2.3. Zabavna i sportska događanja u uvjetima klimatske otpornosti2.2.4. Kreiranje i revitalizacija prepoznatljivih kulturnih i gastro proizvoda2.2.5. Prirodna i kulturna baština u funkciji održivog turizma

2.3. Informiranje, educiranje i marketing

2.3.1. Umrežavanje lokalnih dionika kroz program INTEGRA LIKA 2020 kao i s vanjskim interesnim skupinama i mrežama

105


2.3.2. Jačanje turističkih kapaciteta putem različitih oblika informiranja i obuke

2.4. Poljoprivreda i proizvodnja hrane kao podrška održivom turizmu

2.4.1. Razvoj novih poljoprivrednih praksi usmjerenih k integralnoj i ekološkoj poljoprivredi

3. Diverzifikacija gospodarstva usmjerenog na primjenu zelenih tehnologija i energetske učinkovitosti

3.1. Jačanje diverzifikacije MSP

3.1.1. Kreativni razvoj poslovnih mogućnosti3.1.2. Osnivanje poduzetničkog inkubatora3.1.3. Poticanje uvođenja zelenih tehnologija u poslovanje3.1.4. Poduzetnički sajmovi za razvoj prilika za poslovne susrete

3.2. Umreževanje poslovnih i javnih subjekata

3.2.1. Uspostava mreže gradova i općina prijatelja3.2.2. Uspostava jamstvenih fondova, zaklada i sličnih financijskih mehanizama3.2.3. Partnerski susreti s domaćim i međunarodnim gospodarskim i znanstvenim institucijama

3.3. Zapošljavanje visoko obrazovanog kadra

3.3.1. Samozapošljavanje3.3.2. Marketing destinacije za IT sektor, ali i područja općenito3.3.3. Informatizacija područja te usmjerenost razvoja k “pametnim gradovima” uz razvoj primjerene informatičke infrastrukture poput platformi i drugogIT umrežavanje unutar i izvan područja Općine

4. Jačanje društvene infrastrukture

4.1. Izgradnja kapaciteta javnog sektora za učinkovito upravljanje klimatski otpornim razvojem područja

4.1.1. Krizni menadžment4.1.2. Upravljanje imovinom Općine4.1.3. Osnivanje lokalne razvojne institucije ili tijela za izgradnju klimatski otpornog gospodarstva4.1.4. Twinning – savjetodavne usluge zaposlenika javnog sektora iz EU s iskustvom u području izgradnje ekološke i/ili klimatske otpornosti

4.2. Jačanje civilnog društva

4.2.1. Poticanje osnivanja udruga 4.2.2. Umrežavanje civilnog društva4.2.3. Uključivanje u međunarodne mreže i asocijacije

4.3. Jačanje kapaciteta javnog sektora

4.3.1. Jačanje kapaciteta obrazovanjem4.3.2. Izrada programa razvoja turizma4.3.3. Tisak informativnih i obrazovnih materijala na različitim medijima i dijeljenje informacija putem društvenih mreža

106


Detaljna razrada prioritetnih aktivnosti

Strateški cilj 1: Stvaranje infrastrukturne klimatske otpornosti područja

Cilj 1. Stvaranje infrastrukturne klimatske otpornosti područja

Prioritet 1.1. Izgradnja i održavanje obalne komunalne infrastruktureMjera 1.1.1. Riva i lukeCilj mjere Ovime se namjerava postići klimatska otpornost područja kroz

izgradnju i održavanje infrastrukture za povećanje sigurnosti stanovništva i gostiju. Cilj obuhvaća aktivnosti poput izrade potrebne dokumentacije za izgradnju objekata, poput studija izvodljivosti, analiza, projektne dokumentacije, snimanja stanja i slično te izgradnju uz provedbu „zelene“ javne nabave.

Aktivnosti Izrada potrebnih studija i analizaIzrada projektne dokumentacijeIzrada natječajne dokumentacije za javnu nabavu i njezina provedba Provedba usluga i radova

Nositelji Županija, Općina Karlobag, ministarstvaKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo i turistiIndikatori Izrađena dokumentacija, provedena javna nabava, gradnja objekataFinanciranje ESI fondovi


Prioritet 1.1. Izgradnja i održavanje obalne komunalne infrastruktureMjera 1.1.2. Obalne ceste i lokalne prometniceCilj mjere Ovime se namjerava postići klimatska otpornost područja kroz

izgradnju i održavanje infrastrukture za povećanje sigurnosti stanovništva i gostiju. Cilj obuhvaća aktivnosti poput izrade potrebne dokumentacije za izgradnju objekata, poput studija izvodljivosti, analiza, projektne dokumentacije, snimanja stanja i slično te izgradnju uz provedbu „zelene“ javne nabave.

Aktivnosti Izrada potrebnih studija i analizaIzrada projektne dokumentacijeIzrada natječajne dokumentacije za javnu nabavu i njezina provedba Provedba usluga i radova

Nositelji Županija, Općina Karlobag, , PP, ministarstvaKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo i turistiIndikatori Izrađena dokumentacija, provedena javna nabava, gradnja objekataFinaciranje ESI fondovi


Prioritet 1.1. Izgradnja i održavanje obalne komunalne infrastruktureMjera 1.1.3. Protupožarne prosjeke

107


Cilj mjere Ovime se namjerava postići klimatska otpornost područja kroz izgradnju i održavanje protupožarnih šumskih prosjeka za povećanje sigurnosti stanovništva i gostiju. Ovaj cilj sadrži i izradu potrebne dokumentacije te provedbu radova.

Aktivnosti Izrada potrebnih studija i analizaIzrada projektne dokumentacijeIzrada natječajne dokumentacije za javnu nabavu i njezina provedba Provedba radova

Nositelji HŠ, PP, Općina KarlobagKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo i turistiIndikatori Duljina prosjekaFinaciranje ESI fondovi,


Prioritet 1.1. Izgradnja i održavanje obalne komunalne infrastruktureMjera 1.1.4. Izgradnja sportskih i društvenih objekata poput meteorološke postaje

i drugog

Cilj mjere Ovime se namjerava postići klimatska otpornost područja kroz izgradnju i održavanje objekata društvene infrastrukture za povećanje kvalitete života stanovništva i gostiju. Ovaj cilj sadrži i izradu potrebne dokumentacije te provedbu radova.


Nositelji HŠ, PP, Općina Karlobag, LSŽ, ministarstvaKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo i turistiIndikatori Površina izgrađenih sportskih i društvenih objekataFinaciranje ESI fondovi


Prioritet 1.2. Izgradnja sustava odvodnje i zbrinjavanje otpadaMjera 1.2.1. Izgradnja mreže odvodnje otpadnih voda iz domaćinstava

Cilj mjere Ovime se namjerava postići klimatska otpornost područja kroz izgradnju i održavanje sustava za uklanjanje otpadnih produkata radi povećanja i održavanja zdravstvene sigurnosti stanovništva i gostiju. Ovaj cilj sadrži i izradu potrebne dokumentacije te provedbu radova.


Nositelji HŠ, PP, Općina Karlobag, LSŽ, ministarstvaKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo i turistiIndikatori Duljina i rasprostranjenost mrežeFinaciranje EFRD

108



Prioritet 1.2. Izgradnja sustava odvodnje i zbrinjavanje otpadaMjera 1.2.2. Ugradnja pročišćivača otpadnih voda ili sustava za proizvodnju

bioplina

Cilj mjere Ovime se namjerava postići klimatska otpornost područja kroz izgradnju i održavanje sustava za uklanjanje otpadnih produkata radi povećanja i održavanja zdravstvene sigurnosti stanovništva i gostiju. Ovaj cilj sadrži i izradu potrebne dokumentacije te provedbu radova.


Nositelji HŠ, PP, Općina Karlobag, LSŽ, ministarstvaKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo i turistiIndikatori Količina obrađene otpadne vode primjerenih vrijednosti BPK i KPKFinaciranje PRR M 4.1


Prioritet 1.2. Izgradnja sustava odvodnje i zbrinjavanje otpadaMjera 1.2.3. Izgradnja stanice za privremeno prikupljanje i transport

komunalnog otpadaCilj mjere Ovime se namjerava postići klimatska otpornost područja kroz

izgradnju i održavanje sustava za uklanjanje otpadnih produkata radi povećanja i održavanja zdravstvene sigurnosti stanovništva i gostiju. U slučaju izgradnje bioplinskog postrojenja sav otpad može biti obrađen i pretvoren u bioplin. Ovaj cilj sadrži i izradu potrebne dokumentacije te provedbu radova.


Nositelji HŠ, PP, Općina Karlobag, LSŽ, ministarstvaKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo i turistiIndikatori Masa prikupljenog otpada, masa selektivno prikupljenog otpadaFinaciranje EFRD


Prioritet 1.3. Poboljšanje vodoopskrbeMjera 1.3.1. Izgradnja vodovodne mreže u svim naseljimaCilj mjere Ovime se namjerava postići klimatska otpornost područja kroz

izgradnju i održavanje sustava za opskrbu pitkom vodom radi povećanja i održavanja zdravstvene sigurnosti stanovništva i gostiju. Ovaj cilj sadrži i izradu potrebne dokumentacije te provedbu radova.

109



Nositelji HŠ, PP, Općina Karlobag, LSŽ, ministarstvaKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo i turistiIndikatori Duljina i pokrivenost područja mrežom, broj priključakaFinaciranje EFRD


Prioritet 1.3. Poboljšanje vodoopskrbeMjera 1.3.2. Izgradnja vodospremaCilj mjere Ovime se namjerava postići klimatska otpornost područja kroz

izgradnju i održavanje sustava za opskrbu pitkom vodom radi povećanja i održavanja zdravstvene sigurnosti stanovništva i gostiju. Ovaj cilj sadrži i izradu potrebne dokumentacije te provedbu radova.


Nositelji HŠ, PP, Općina Karlobag, LSŽ, ministarstvaKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo i turistiIndikatori Broj vodospremaFinaciranje EFRD


Prioritet 1.3. Poboljšanje vodoopskrbeMjera 1.3.3. Priprema i osposobljavanje alternativnih izvora pitke vode

Cilj mjere Ovime se namjerava postići klimatska otpornost područja kroz izgradnju i održavanje sustava za opskrbu pitkom vodom radi povećanja i održavanja zdravstvene sigurnosti stanovništva i gostiju. Ovaj cilj sadrži i izradu potrebne dokumentacije te provedbu radova.


Nositelji HŠ, PP, Općina Karlobag, LSŽ, ministarstvaKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo i turistiIndikatori Dobavni kapacitet, pokrivenost potreba područja u vršnim uvjetimaFinaciranje EFRD


Prioritet 1.4. Unaprijeđenje energetske učinkovitosti

110


Mjera 1.4.1. Energetska učinkovitost javnih, privatnih i gospodarskih objekata

Cilj mjere Ovime se namjerava postići klimatska otpornost područja kroz očuvanje topline u objektima postavljenjem primjerene debljine izolacije, korištenjem odgovarajućih građevnih materijala prilikom gradnje novih objekata te uvođenje obnovljivih izvora energije.Ovaj cilj sadrži i izradu potrebne dokumentacije te provedbu radova.


Nositelji Općina Karlobag, LSŽ, ministarstva, agencije i fondoviKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo i turistiIndikatori % ostvarene uštede energije, broj objekata unutar sektora

Finaciranje EFRD



Mjera 1.4.2. Obnovljivi izvori energijeCilj mjere Ovime se namjerava postići klimatska otpornost područja kroz

očuvanje topline u objektima postavljenjem primjerene debljine izolacije, korištenjem odgovarajućih građevnih materijala prilikom gradnje novih objekata te uvođenje obnovljivih izvora energije.Ovaj cilj sadrži i izradu potrebne dokumentacije te provedbu radova.


Nositelji Općina Karlobag, LSŽ, PP, ministarstva, agencije i fondoviKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo i turistiIndikatori Jakost, snaga i količina ukupno proizvedene energije iz obnovljivih

izvora prema vrsti

Finaciranje EFRD



Mjera 1.4.3. Otvaranje prodajnog punkta za obskrbu vozila i plovila energentima energentima (plin, nafta, benzin, električna energija)

111


Cilj mjere Ovime se namjerava postići klimatska otpornost područja kroz jačanje energetske samo-održivosti koja je iznimno važna u lošim vremenim uvjetima. Ovaj cilj obuhvaća izradu potrebne dokumentacije te provedbu radova.


Nositelji Općina Karlobag, LSŽ, ministarstva, agencije i fondoviKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo i turistiIndikatori Količine isporučenih energenata

Finaciranje PRR M 4.1., EFRD

Strateški cilj 1: Stvaranje infrastrukturne klimatske otpornosti područja - Pokazatelji

R.b. Prioritet Jedinica Početno stanje

pokazatelja

Ciljana vrijednost

pokazatelja 2020.

godine

Učestalost

praćenja

Izvor

1.1. Izgradnja i održavanje obalne komunalne infrastrukture

Komad 0 Izrađena projektna dokumentacija

godišnje Općina Karlobag

1.2. Izgradnja postrojenja za proizvodnju bioplina

Komad0

Najmanje 1 bioplinsko postrojenje u funkciji


1.3. Poboljšanje vodoopskrbe

% pokrivenosti potreba; smanjenje gubitaka iz mreže (%)

88

0

100

50


1.4. Energetska učinkovitost

Smanjenje toplinskih gubitaka (%)

0 20 godišnje Općina Karlobag

Strateški cilj 2: Izgradnja klimatski otpornog održivog turizma

Cilj 2. Izgradnja klimatski otpornog održivog turizmaPrioritet 2.1. Izgradnja male turističke infrastruktureMjera 2.1.1. Kružne staze i putevi unutar parka prirodeCilj mjere Klimatski otporno područje predstavlja jedinstvenu prodajnu priliku

za privlačenje ljubitelja prirode i ekološki/klimatski osviještenih pojedinaca. Ova mjera podupire diverzifikaciju turističke ponude (poput zdravstvenog turizma, avanturizma, ekoturizma te

112


osmišljavanje koncepta klimatski otpornog turizma) te omogućava produljenje turističke sezone, a obuhvaća kreiranje staza i puteva pogodnih za bikere, bicikle te pješačke staze.


Nositelji Općina Karlobag, TZ, LSŽ, PP, Ministarstvo turizmaKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo i turistiIndikatori Duljina staza u km

Finaciranje EFRD

Cilj 2. Izgradnja klimatski otpornog održivog turizmaPrioritet 2.1. Izgradnja male turističke infrastruktureMjera 2.1.2. Uređenje plaža, postavljanje klupa i sličnoCilj mjere Klimatski otporno područje predstavlja jedinstvenu prodajnu priliku

za privlačenje ljubitelja prirode i ekološki/klimatski osviještenih pojedinaca. Ova mjera podupire diverzifikaciju turističke ponude (poput zdravstvenog turizma, avanturizma, ekoturizma te osmišljavanje koncepta klimatski otpornog turizma) te omogućava produljenje turističke sezone.


Nositelji Općina Karlobag, TZ, LSŽ, PP, Ministarstvo turizmaKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo i turistiIndikatori Duljina uređenih plaža u m; kategorija plaža

Finaciranje EFRD

Cilj 2. Izgradnja klimatski otpornog održivog turizmaPrioritet 2.1. Izgradnja male turističke infrastruktureMjera 2.1.3. Obilježavanje staza kartama, signalizacijom te pametnim

oznakamaCilj mjere Klimatski otporno područje predstavlja jedinstvenu prodajnu priliku



Nositelji Općina Karlobag, TZ, LSŽ, PP, Ministarstvo turizmaKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo i turistiIndikatori Broj postavljenih oznaka, posebice 'pametnih' kodova

113


Finaciranje EFRD

Cilj 2. Izgradnja klimatski otpornog održivog turizmaPrioritet 2.1. Izgradnja male turističke infrastruktureMjera 2.1.4. Poticanje stanovništva na pružanje dodatnih usluga duž stazaCilj mjere Klimatski otporno područje predstavlja jedinstvenu prodajnu priliku


Aktivnosti Ostvarivanje poticaja za pružanje raznovrsnih turističkih usluga duž turističkih ruta

Nositelji Općina Karlobag, TZ, LSŽ, PP, Ministarstvo turizmaKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo i turistiIndikatori Broj i vrsta usluga

Finaciranje EFRD

Cilj 2. Izgradnja klimatski otpornog održivog turizmaPrioritet 2.1. Izgradnja male turističke infrastruktureMjera 2.1.5. Izgradnja i postavljanje male turističke infrastruktureCilj mjere Klimatski otporno područje predstavlja jedinstvenu prodajnu priliku

za privlačenje ljubitelja prirode i ekološki/klimatski osviještenih pojedinaca. Ova mjera podupire osmišljavanje koncepta klimatski otpornog turizma izgradnjom potrebne male turističke infrastrukture.

Aktivnosti Jnabava usligaIzrada dokumentacijeIzgradnja i opremanje male turističke infrastrukture

Nositelji Općina Karlobag, TZ, LSŽ, PP, Ministarstvo turizmaKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo i turistiIndikatori Broj i vrsta usluga

Finaciranje EFRD

Cilj 2. Izgradnja klimatski otpornog održivog turizmaPrioritet 2.2. Poboljšanje programa i sadržaja turističke ponudeMjera 2.2.1. Kreiranje turističkih programa, sadržaja i ponude održivog i

zdravstvenog turizma s naglaskom na otpornost na klimatske promjene

Cilj mjere Klimatski otporno područje predstavlja jedinstvenu prodajnu priliku za privlačenje ljubitelja prirode i ekološki/klimatski osviještenih pojedinaca. Ova mjera podupire diverzifikaciju turističke ponude (poput zdravstvenog turizma, avanturizma, ekoturizma te

114


osmišljavanje koncepta klimatski otpornog turizma) te omogućava produljenje turističke sezone.

Aktivnosti Kreiranje partnerskih programa s Parkom prirode VelebitIzrada novih programa, sadržaja i ponude održivog turizma s naglaskom na otpornost na klimatske promjeneIzrada Programa razvoja turizmaStvaranje brenda „Klimatski otporno područje“

Nositelji Općina Karlobag, TZ, LSŽ, PP, Ministarstvo turizmaKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo i turistiIndikatori Raznovrsnost turističkih programa, zadovoljstvo gostiju i poslovnih

subjekata u turizmuFinaciranje EFRD

Cilj 2. Izgradnja klimatski otpornog održivog turizmaPrioritet 2.2. Poboljšanje programa i sadržaja turističke ponudeMjera 2.2.2. Lokalna i umjetnička znanja i vještine kao prodrška održivom

turizmuCilj mjere Klimatski otporno područje predstavlja jedinstvenu prodajnu priliku


Aktivnosti Prikupljanje i prilagodba tradicionalnih lokalnih znanja, vještina i priča za potrebe turizmaSuradnja sa znanstvenim institucijama

Nositelji Općina Karlobag, TZ, LSŽ, PP, Ministarstvo turizmaKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo i turistiIndikatori Raznovrsnost turističkih programa, zadovoljstvo gostiju i poslovnih

subjekata u turizmuFinaciranje EFRD

Cilj 2. Izgradnja klimatski otpornog održivog turizmaPrioritet 2.2. Poboljšanje programa i sadržaja turističke ponudeMjera 2.2.3. Zabavna i sportska događanja u uvjetima klimatske otpornostiCilj mjere Klimatski otporno područje predstavlja jedinstvenu prodajnu priliku


Aktivnosti Osmišljavanje zabavnih programa putem natječajaPokretanje eko-festivala i festivala bureGastro sajam

Nositelji Općina Karlobag, TZ, LSŽ, PP, Ministarstvo turizmaKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo i turistiIndikatori Raznovrsnost turističkih programa, broj posjetitelja, zadovoljstvo

gostiju, povećanje prihoda poslovnih subjekata

115


Finaciranje EFRD

Cilj 2. Izgradnja klimatski otpornog održivog turizmaPrioritet 2.2. Poboljšanje programa i sadržaja turističke ponudeMjera 2.2.4. Kreiranje prepoznatljivih lokalnih kulturnih i gastro proizvoda

proizvodaCilj mjere Klimatski otporno područje predstavlja jedinstvenu prodajnu priliku


Aktivnosti Osmišljavanje i promidžba lokalnih suvenira putem natječajaRevitalizacija autohtonih kulturnih i gastro proizvodaPoticanje suvremenih oblika kulturnog stvaralaštva

Nositelji Općina Karlobag, TZKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo i turistiIndikatori Zadovoljstvo gostiju, povećanje prihoda poslovnih subjekata Finaciranje EFRD

Cilj 2. Izgradnja klimatski otpornog održivog turizmaPrioritet 2.2. Poboljšanje programa i sadržaja turističke ponudeMjera 2.2.5. Prirodna i kulturna baština u funkciji održivog turizmaCilj mjere Klimatski otporno područje predstavlja jedinstvenu prodajnu priliku


Aktivnosti Priprema i razvoj projektne dokumentacijeProvedba radova i usluga

Nositelji Općina Karlobag, TZ, LSŽKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo i turistiIndikatori Prijavljeni projektni prijedlozi za obnovu i održavanje baštine, iznos

ostvarenih sredstavaFinaciranje EFRD

Cilj 2. Izgradnja klimatski otpornog održivog turizmaPrioritet 2.3. Informiranje, educiranje i marketingMjera 2.3.1. Umrežavanje lokalnih dionika kroz program INTEGRA LIKA

2020 kao i s vanjskim interesnim skupinama i mrežamaCilj mjere Klimatski otporno područje predstavlja jedinstvenu prodajnu priliku

za privlačenje ljubitelja prirode i ekološki/klimatski osviještenih pojedinaca. Ova mjera podupire informiranje gostiju i turističkih agencija o posebnosti i atraktivnosti područja. Ostvarivanjem kontakata s međunarodnim čimbenicima u sektorima poput

116


zdravstvenog turizma, avanturizma, ekoturizma i drugih posebnih vrsta turizma proširuje se turistička sezona i povećava lokalna održivost.Uključenjem u programske aktivnosti INTEGRA LIKA 2020 omogućit će se samoodrživost lokalnim dionicima.

Aktivnosti Sudjelovanje u aktivnostima projekta INTEGRA LIKA 2002Izrada i održavanje interaktivne web stranice TZ i svih popularnih društvenih mrežaPovezivanje i suradnja s međunarodnim touroperatorima za posebne vrste turizmaPoticanje turističkih agencija za osmišljavanje turističkih paketa i dovođenje gostijuTiskovine i karte područja Stvaranje brenda „Klimatski otporno područje“

Nositelji Općina Karlobag, TZ, LSŽ, PPKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo i turistiIndikatori Broj ostvarenih kontakata, povećanje prihoda lokalnih poslovnih

subjekata Finaciranje EFRD

Cilj 2. Izgradnja klimatski otpornog održivog turizmaPrioritet 2.3. Informiranje, educiranje i marketingMjera 2.3.2. Jačanje turističkih kapaciteta putem različitih oblika

informiranja i obukeCilj mjere Klimatski otporno područje predstavlja jedinstvenu prodajnu priliku

za privlačenje ljubitelja prirode i ekološki/klimatski osviještenih pojedinaca. Ova mjera podupire informiranje gostiju i turističkih agencija o posebnosti i atraktivnosti područja. Ostvarivanjem kontakata s međunarodnim čimbenicima u sektorima poput zdravstvenog turizma, avanturizma, ekoturizma i drugih posebnih vrsta turizma proširuje se turistička sezona i povećava lokalna održivost.

Aktivnosti Informiranje i educiranje iznajmljivačaPoticanje mlađih osoba na pružanje usluga smještajaPoticaji za podizanje kvalitete smještajaOsnivanje difuznih hotela i alternativnih vrsta smještaja

Nositelji Općina Karlobag, TZ, LSŽKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo i turistiIndikatori Broj ostvarenih poticaja, broj sudionika na edukacijama, udio mlađe

populacije u vlasničkoj strukturi iznajmljivača, povećanje prihoda lokalnih poslovnih subjekata

Finaciranje EFRD

Cilj 2. Izgradnja klimatski otpornog održivog turizmaPrioritet 2.4. Poljoprivreda i proizvodnja hrane kao podrška održivom turizmuMjera 2.4.1. Ekološka i integrirana proizvodnja hraneCilj mjere Klimatski otporno područje predstavlja jedinstvenu prodajnu priliku

za privlačenje ljubitelja prirode i ekološki/klimatski osviještenih pojedinaca. Poljoprivrednom proizvodnjom prehrambenih proizvoda

117


se osim pružanja zanimljive, autohtone ponude ujedno ostvaruje održivost područja.

Aktivnosti Razvoj novih poljoprivrednih praksi usmjerenih k integralnoj i ekološkoj poljoprivrediPoticanje proizvodnje ljekovitog i aromatičnog biljaPoticanje proizvodnje mlijeka, sira i mesaPoticanje proizvodnje meda i na medu temeljenih proizvodaPoticanje i prerada proizvoda ostalih vrsta biljaka i životinja Informiranje i educiranje proizvođača o ekološkoj proizvodnjiPoticaji za otvaranje (ne)specijaliziranih trgovina

Nositelji Općina Karlobag, TZ, LSŽKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo, OPGIndikatori Broj ostvarenih poticaja, broj i vrsta novih proizvoda, povećanje

prihoda lokalnih poslovnih subjekata Finaciranje EFRD

Strateški cilj 2: Izgradnja klimatski otpornog održivog turizma


pokazatelja

Ciljana vrijednost

pokazatelja 2020.

godine

Učestalost

praćenja

Izvor

2.1. Izgradnja male turističke infrastrukture

Broj uređenih plaža i duljina


2.2. Poboljšanje programa i sadržaja turističke ponude

Povećanje prihoda poslovnih subjekata na području Općine Karlobag

/ 5% godišnje Općina Karlobag

2.3. Obnova kulturne baštine

Iznos realiziranih sredstava

0 7.5 mil.kn 2020. Općina Karlobag

2.4. Ekološka i integrirana proizvodnja hrane

Povećanje broja proizvođača hrane (OPG)

8 Rast 10% godišnje Općina Karlobag

Strateški cilj 3: Diverzifikacija gospodarstva usmjerenog na primjenu zelenih

tehnologija i energetske učinkovitosti

Cilj 3. Diverzifikacija gospodarstva usmjerenog na primjenu zelenih tehnologija i energetske učinkovitosti

Prioritet 3.1. Jačanje diverzifikacije MSPMjera 3.1.1. Kreativni razvoj poslovnih mogućnosti

118


Cilj mjere Ovisnost gospodarstva o malom broju gospodarskih djelatnosti vodi do ugroze poslovanja i radnih mjesta u takvim područjima. Stoga je potrebno razviti brojne gospodarske aktivnosti kako bi se smanjili rizici i ovisnost o malom broju gospodarskih grana.

Aktivnosti Edukacija o kreativnom razvoju poslaIzrada promidžbenih materijalaStručna putovanja za buduće poduzetnikeNagrađivanje najinovativnijih rješenja – proizvoda i usluga

Nositelji Općina Karlobag, LSŽKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo Indikatori Broj ostvarenih poticaja, broj sudionika na edukacijamaFinaciranje EFRD


Prioritet 3.1. Jačanje diverzifikacije MSPMjera 3.1.2. Osnivanje poduzetničkog inkubatoraCilj mjere Ovisnost gospodarstva o malom broju gospodarskih djelatnosti vodi

do ugroze poslovanja i radnih mjesta u takvim područjima. Stoga je potrebno razviti brojne gospodarske aktivnosti kako bi se smanjili rizici i ovisnost o malom broju gospodarskih grana.

Aktivnosti Izrada studije isplativnostiIzrada natječajne dokumentacijeIzgradnja, opremanje i otvaranje inkubatoraPoticajne mjerre za mlade posuzetnike u inkubatoru

Nositelji Općina Karlobag, LSŽKorisnici GospodarstveniciIndikatori Broj ostvarenih poticaja, broj sudionika, dokumentacijaFinaciranje EFRD, Općina Karlobag


Prioritet 3.1. Jačanje diverzifikacije MSPMjera 3.1.3. Poticanje uvođenja zelenih tehnologija u poslovanjeCilj mjere Ovisnost gospodarstva o malom broju gospodarskih djelatnosti vodi

do ugroze poslovanja i radnih mjesta u takvim područjima. Stoga je potrebno razviti brojne gospodarske aktivnosti kako bi se smanjili rizici i ovisnost o malom broju gospodarskih grana.

Aktivnosti Izrada programa poticanja uvođenja zelenih tehnologija u poslovanjeEdukacija o zelenim tehnologijamaPoticanje nabave zelenih tehnologija u poslovnim procesima

Nositelji Općina KarlobagKorisnici Gospodarstvo Indikatori Broj ostvarenih poticaja, broj sudionika na edukacijama, ostvarene

uštedeFinaciranje EFRD

119



Prioritet 3.2. Umreževanje poslovnih i javnih subjekataMjera 3.2.1. Uspostava mreže gradova i općina prijateljaCilj mjere Čvrste veze grade drušvo i poslovnu kulturu, stoga je neophodno

uspostaviti snažne mreže unutar i izvan područja općine kako bi poslovni subjekti bili snažniji oduprijeti se tržišnim fluktuacijama.

Aktivnosti Identifikacija prikladnih JLS na području EUPovezivanje i suradnja s EU JLSZajednička izrada projektnih prijedloga

Nositelji Općina KarlobagKorisnici Gospodarstvo Indikatori Broj ostvarenih poticaja, broj sudionika na edukacijamaFinaciranje EFRD


Prioritet 3.2. Umreževanje poslovnih i javnih subjekataMjera 3.2.2. Uspostava jamstvenih fondova, zaklada i sličnih financijskih

mehanizamaCilj mjere Čvrste veze grade drušvo i poslovnu kulturu, stoga je neophodno


Aktivnosti Pronalazak financijskih rješenja za jamstveni fond za poduzetnikeIdentifikacija kriterija za dodjelu sredstava iz jamstvenog fondaDodjela, praćenje provedbe Osiguranje kontinuiteta jamstvenog fonda Osnivanje zaklada i sličnih financijskih mehanizama

Nositelji Općina KarlobagKorisnici Gospodarstvo Indikatori Broj ostvarenih poticaja, iznos ukupno dodijeljenih jamstavaFinaciranje EFRD, drugi izvori


Prioritet 3.2. Umreževanje poslovnih i javnih subjekataMjera 3.2.3. Partnerski susreti s domaćim i međunarodnim gospodarskim i

znanstvenim institucijamaCilj mjere Čvrste veze grade drušvo i poslovnu kulturu, stoga je neophodno


Aktivnosti Identifikacija razvojnih znanstveno-istraživačkih projekataPrijava i provedba projekataFormiranje klastera na području LSŽ

120


Nositelji Općina KarlobagKorisnici Gospodarstvo, Općina, TZ Indikatori Broj uključenih subjekataFinaciranje EFRD, OBZOR 2020


Prioritet 3.3. Zapošljavanje visoko obrazovanog kadraMjera 3.3.1. SamozapošljavanjeCilj mjere Posao je najednostavnije sredstvo za privlačenje stanovništva. Stoga je

potrebno osigurati radna mjesta kako bi se privukla radna snaga iz drugih područja, koja je k tome, visoko obrazovana, posebice iz područja IT sektora.

Aktivnosti Educiranje i informiranje nezaposlenih o mogućnostima samozapošljavanjaPoticaji za nova radna mjesta Poticaji za pokretanje IT poslovnih subjekata

Nositelji Općina KarlobagKorisnici Gospodarstvo, Općina, TZ Indikatori Broj dodijeljenih poticajaFinaciranje ESF


Prioritet 3.3. Zapošljavanje visoko obrazovanog kadraMjera 3.3.2. Marketing destinacije za IT sektor, ali i područje općenitoCilj mjere Posao je najednostavnije sredstvo za privlačenje stanovništva. Stoga je

potrebno osigurati radna mjesta kako bi se privukla radna snaga iz drugih područja, koja je k tome, visoko obrazovana, posebice iz područja IT sektora.

Aktivnosti Izrada programa prihvata mladih obitelji i mladih stručnjakaInformiranje putem medija i interneta o mogućnostima koje Karlobag pruža za mlade obiteljiTisak i distribucija informativnih materijala i mogućnosti rada i življenja na području OpćineProgram prihvata mladih obitelji i mladih stručnjaka

Nositelji Općina KarlobagKorisnici Gospodarstvo, Općina, TZ Indikatori Broj dodijeljenih poticajaFinaciranje ESF


Prioritet 3.3. Zapošljavanje visoko obrazovanog kadraMjera 3.3.3. Informatizacija područja te usmjerenost razvoja k “pametnim

gradovima” uz razvoj primjerene informatičke infrastrukture poput platformi i drugog

121


Cilj mjere Posao je najednostavnije sredstvo za privlačenje stanovništva. Stoga je potrebno osigurati radna mjesta kako bi se privukla radna snaga iz drugih područja, koja je k tome, visoko obrazovana, posebice iz područja IT sektora. Uvođenjem SMART tehnologija olakšava se poslovanje gospodarskom i javnom sektoru te građanima.

Aktivnosti Informatizacija područja te usmjerenost razvoja k “pametnim gradovima”IT umrežavanje unutar i izvan područja općine Uvođenje sustava SMARTPostavljanje platformi za suradnju unutar i izvan lokalnog područja

Nositelji Općina KarlobagKorisnici Gospodarstvo, Općina, TZ Indikatori Povezanost, brzina i ušteda vremena te resursa, sigurnost Finaciranje ESF, EFRD

Strateški cilj 3: Diverzifikacija gospodarstva usmjerenog na primjenu zelenih tehnologija i

energetske učinkovitosti


pokazatelja

Ciljana vrijednost

pokazatelja 2020.

godine

Učestalost

praćenja

Izvor

3.1. Jačanje diverzifikacije MSP

Broj uključenih poslovnih subjekata


3.2. Umrežavanje poslovnih i javnih subjekata

Broj uključenih poslovnih subjekata


3.3. Zapošljavanje visoko

obrazovanog kadra

Povezanost unutar područja Općine

0 >10% godišnje povećanje

Općina Karlobag

Strateški cilj 4: Jačanje društvene infrastrukture

Cilj 4. Jačanje društvene infrastrukturePrioritet 4.1. Izgradnja kapaciteta javnog sektora za učinkovito upravljanje

klimatski otpornim razvojem područjaMjera 4.1.1. Krizni menadžmentCilj mjere Preduvjet izgradnje otpornog društva su unaprijed razvijen plan

aktivnosti koji definira opasnosti i rizike te načine djelovanja preventivne i korektivne, educirano stanovništvo i uvježbani svi značajni društveni akteri. Budući da je turizam jedna od prihodovno najjačih gospodarskih djelatnosti u koju je uključen značajan broj stanovnika/iznajmljivača, potrebno je dodatno pojačati kapacitete

122


zaposlenika turističke zajednice novim kadrovima kao i edukacijama o ekološkom i održivom turizmu te klimatskim promjenama.

Aktivnosti Izrada plana kriznog upravljanja s definiranim ulogama društvenih akteraIdentifikacija preventivnih mjera za spriječavanje pojave klimatskih rizikaOperativno planiranje za uklanjanje posljedica odnosno štetaInformiranje i educiranje javnog sektora za upravljanjen u kriznim uvjetimaUključivanje lokalnih dionika u dijelove procesa i edukaciju

Nositelji Općina KarlobagKorisnici Gospodarstvo, Općina, TZ Indikatori Izrađeni dokumenti, provedene edukacije dionikaFinaciranje ESF, EFRD


klimatski otpornim razvojem područjaMjera 4.1.2. Upravljanje imovinomCilj mjere Brojna je imovina na području Općine Karlobag u vlasništvu države

kojom upravlja DUUDI ili ministarstva, a koja bi trebala uskoro biti dodijeljena Općini Karlobag. Stoga je potrebno provesti učinkovito upravljanje postojećom i novo-dodijeljenom imovinom.

Aktivnosti Izrada registra imovine u vlasništvu općine i ocjena stanjaIzrada detaljnog plana upravljanjaOtvaranje natječaja i dodjela ugovora poslovnim subjektima za korištenje ili kupovinu nekretnina Održavanje i monitoring korištenja imovineDječji vrtić -izgradnja i opremanje

Nositelji Općina KarlobagKorisnici Gospodarstvo, Općina, TZ Indikatori Izrađeni dokumenti, dodijeljeni ugovoriFinaciranje EFRD

Cilj 4. Jačanje društvene infrastruKturePrioritet 4.1. Izgradnja kapaciteta javnog sektora za učinkovito upravljanje

klimatski otpornim razvojem područjaMjera 4.1.3. Osnivanje lokalne razvojne institucije ili tijela za izgradnju

klimatski otpornog gospodarstvaCilj mjere Posebnost područja Općine Karlobag, snažan zaokret k zelenim

tehnologijama i izgradnji klimatske otpornosti zahtijevaju poseban tim koji će razvijati specifična znanja i vještine potrebne za implementaciju Strategije i prilagodbu gospodarstva klimatskoj otpornosti.

Aktivnosti Odluka o osnivanjuIzrada osnivačkih akataZapošljavanje i početak radaDonošenje programa rada i potrebnih edukacija

123


Izrada detaljnih planova prilagodbe klimatskim politikama i izgradnje klimatske otpornosti

Nositelji Općina KarlobagKorisnici Gospodarstvo, Općina, TZ Indikatori Izrađeni dokumenti, osnovano tijelo za lokalni razvojFinaciranje ESF, EFRD


klimatski otpornim razvojem područjaMjera 4.1.4. Twinning – savjetodavne usluge zaposlenika javnog sektora iz

EU s iskustvom u području izgradnje ekološke i/ili klimatske otpornosti

Cilj mjere Uvođenje velikog broja novih elemenata u strateški dokument možeizazvati poteškoće prilikom njihove provedbe ako se javni sector ne pripremi na odgovarajući način. Ova mjera ima namjeru ojačati kapacitete javnog sektora suradnjom s JLS ili TZ iz gradova ili općina EU s kojima je uspostavljena suradnja. Twinning predviđa boravak djelatnika EU JLS tijekom 6 ili 12 mjeseci u Općini Karlobag, koji pomaže razradi aktivnosti usmjerenih na izgradnju klimatske otpornosti.

Aktivnosti Identifikacija potreba JLS ili TZ za twinning uslugamaIzrada plana radaObjava i odabir twinning stručnjakaSuradnja i izvještavanje

Nositelji Općina KarlobagKorisnici Gospodarstvo, Općina, TZ Indikatori Izrađeni dokumenti, provedene edukacijeFinaciranje ESF

Cilj 4. Jačanje društvene infrastrukturePrioritet 4.2. Jačanje civilnog društvaMjera 4.2.1. Poticanje osnivanja udruga Cilj mjere Snaga lokalnih zajednica se uobičajeno definira brojem i aktivnošću

organizacija civilnog društva te istaknutih pojedinaca. Nedostatak motivacije stanovništva za uključivanje u aktivnosti udruga i klubova ukazuje na usporenu društvenu dinamiku te smanjenu sposobnost rješavanja društvenih izazova. Stoga je neophodno osigurati sredstva za jačanje civilnog društva na području Općine Karlobag.

Aktivnosti Motiviranje stanovništva na osnivanje udruga s posebnim naglaskom na mlade, žene i roditeljeDodjela poticaja novo-osnovanim udrugamaInformiranje i educiranje stanovništva o važnosti civilnog društva Poticaji za zapošljavanje u udrugama

Nositelji Općina KarlobagKorisnici Gospodarstvo, Općina, TZ Indikatori Provedene edukacije, osnovane udrugeFinaciranje ESF

124


Cilj 4. Jačanje društvene infrastrukturePrioritet 4.2. Jačanje civilnog društvaMjera 4.2.2. Umrežavanje civilnog društvaCilj mjere Snaga lokalnih zajednica se uobičajeno definira brojem i aktivnošću

organizacija civilnog društva te istaknutih pojedinaca. Nedostatak motivacije stanovništva za uključivanje u aktivnosti udruga i klubova ukazuje na usporenu društvenu dinamiku te smanjenu sposobnost rješavanja društvenih izazova. Stoga je neophodno osigurati sredstva za jačanje civilnog društva na području Općine Karlobag.

Aktivnosti Stvaranje mreža neprofitnog sektora u županiji i širePromicanje neformalnog i cjeloživotnog učenjaTransfer znanja između različitih područja u neprofitnom sektoru, geografski i sektorskiSudjelovanje na konferencijama, skupovima i događanjima partnerskih organizacija

Nositelji Općina KarlobagKorisnici Gospodarstvo, Općina, TZ Indikatori Uključenost u mreže, aktivnosti i projekti realizirani putem mrežaFinaciranje ESF

Cilj 4. Jačanje društvene infrastrukturePrioritet 4.2. Jačanje civilnog društvaMjera 4.2.3. Uključivanje u međunarodne mreže i asocijacije

Cilj mjere Snaga lokalnih zajednica se uobičajeno definira brojem i aktivnošću organizacija civilnog društva te istaknutih pojedinaca. Njihovu samoodrživost podržava sustav mreža i asocijacija koje se nalaze izvan područja Općine i LSŽ. Razmjenom znanja i mogućnosti povećavaju se potencijali cijelog područja.

Aktivnosti Transfer znanja putem mailing lista i mrežaSudjelovanej u projektima i programima u svostvu partneraSudjelovanje u međunarodnim tijelima i procesima odlučivanja

Nositelji Općina KarlobagKorisnici NVO, Općina, TZIndikatori Uključenost u mreže, aktivnosti i projekti realizirani putem mrežaFinaciranje ESF

Cilj 4. Jačanje društvene infrastrukturePrioritet 4.3. Jačanje kapaciteta javnog sektoraMjera 4.3.1. Jačanje kapaciteta obrazovanjemCilj mjere Kvaliteta usluga koje javni sektor pruža stanovništvu značajno ovisi o

informiranosti i educiranosti djelatnika za rješavanje problema u zajednici te stvaranje poticajnog okruženja za razvoj gospodarstva kao i kvalitete života stanovništva. Stoga je potrebno pojačanje, posebice u sektoru pripreme i izrade projektnih prijedloga te osmišljavanja turističkog razvoja.

Aktivnosti Edukacija o upravljanju projektnim ciklusomEdukacija o razvoju turističke destinacije

125


Uvođenje sustava kvalitete ISO 9001 Organiziranje stručnih ekskurzija područjima koja grade klimatsku otpornostOrganiziranje stručnih i znanstvenih skupova te primjera dobre prakseGostujuća predavanja

Nositelji Općina KarlobagKorisnici Gospodarstvo, Općina, TZ Indikatori Broj prijavljenih projektnih projedloga, realizirani iznosFinaciranje ESF

Cilj 4. Jačanje društvene infrastrukturePrioritet 4.3. Jačanje kapaciteta javnog sektoraMjera 4.3.2. Izrada programa razvoja turizma

Cilj mjere Kvaliteta turističkih usluga koje se pružaju gostima uvelike ovisi o razvojnim turističkim programima koji definiraju okvir za izgradnju lokalne prepoznatljivosti. Ovom mjerom se potiče izrada različite potrebne dokumetacije, studija i projekata kojima je cilj izrada programa razvoja turizma na području Općine Karlobag.

Aktivnosti Komunikacijska strategijaAnketiranje poduzetnika Anketiranje gostijuAnketiranje iznajmljivačaIstraživanje putem fokusnih skupinaValorizacija turističkih resursa Izrada programa upravljanja turističkim razvojem

Nositelji Općina KarlobagKorisnici Gospodarstvo, Općina, TZ Indikatori Broj posjeta na društvenim mrežama, broj tiskanih i podijeljenih

materijalaFinaciranje ESF

Cilj 4. Jačanje društvene infrastrukturePrioritet 4.3. Jačanje kapaciteta javnog sektoraMjera 4.3.3. Tisak informativnih i obrazovnih materijala na različitim

medijima i dijeljenje informacija putem društvenih mreža

Cilj mjere Kvaliteta usluga koje javni sektor pruža stanovništvu značajno ovisi o informiranosti i educiranosti djelatnika za rješavanje problema u zajednici te stvaranje poticajnog okruženja za razvoj gospodarstva kao i kvalitete života stanovništva. Ovom mjerom se potiče izrada različite potrebne dokumetacije, studija i projekata kojima je cilj pobošljanje rada javnog sektora.

Aktivnosti Medijska strategijaTisak letaka, brošuraDruštvene mreže

126


Nositelji Općina KarlobagKorisnici Gospodarstvo, Općina, TZ Indikatori Broj posjeta na društvenim mrežama, broj tiskanih i podijeljenih

materijalaFinaciranje ESF

Strateški cilj 4: Jačanje društvene infrastrukture


pokazatelja

Ciljana vrijednost

pokazatelja 2020.

godine

Učestalost

praćenja

Izvor

4.1. Krizni menadžment

Osposobljenost stanovništva i institucija za postupanje u kriznim uvjetima


4.2. Jačanje civilnog društva

Broj udruga za razvoj civilnog društva, culture, zaštite okoliša i slično


4.3. Jačanje kapaciteta javnog sektora

Dostupnost informacija na društvenim mrežama s obzirom na broj i vrstu mreža

1 14 godišnje povećanje

Općina Karlobag

127


Horizontalni ciljevi

Horizontalni prioritetiPrioritet H1: Obrazovanje lokalnih dionika o klimatskim promjenama i klimatskoj

otpornostiOpis Izgradnja klimatske otpornosti uvelike ovisi o pripremljenosti lokalnih dionika

da se nose s posljedicama globalnog zatopljenja u svim njihovim pojavnim oblicima. Stoga je edukacija ključni korak kojim se gradi lokalna otpornost.

Mjere Praćenje trenda klimatskih promjenaUpravljanje rizicimaPodrška aktivnostima koje ublažavaju klimatske promjene

Prioritet H2: Održavanje uključivosti svih dionika u društvenu zajednicuOpis Depopulacija područja Općine Karlobag zahtijeva ozbiljnu brigu oko

naseljavanja novih obitelji i pojedinaca, posebice mladih osoba. Susretljivost i gostoljubivost stanovništva Općine su već poznate činjenice, no, ovime se želi osigurati kontinuitet otvorenosti i prihvaćanja drugih i možda siromašnih osoba ili drugačije marginaliziranih.

Mjere Promicanje socijalnog uključivanjaEdukacija o multikulturalnostiPoticanje volonterstva

Prioritet H3: Održivo korištenje prirodnih i kulturnih dobara

Opis Turizam kao dominantna gospodarska djelatnost kojom se bavi najveći dio stanovnika Općine počiva na prirodnim ljepotama i kulturnoj baštini područja. S namjerom njihovog očuvanja, ali i održivog korištenja preporuča se provedba aktivnosti koje potdižu razinu svijesti lokalnih dionika o važnosti prirodne i kulturne baštine.

Mjere Inventarizacija i valorizacija prirodnih i kulturnih dobaraIzrada kreativnih programa cjelogodišnjeg korištenja i održavanja dobaraInvestiranje u zaštitu prirodnih i kulturnih dobaraEdukacija dionika

128


Popis projekata (dopunjavati kontinuirano)

Prioritet Naziv i opis projekta Indikativni iznos

Izvor sredstava

P 1.1. Izgradnja valobrana 2 mil.kn EFRDP 1.1. Izgradnja polivalentne dvorane 10 mil. kn EFRD, LSŽ, Općina

KarlobagP 1.2. Izgradnja vodovodne mreže u naseljima 6 mil. kn EFRD, Općina

KarlobagP 1.2. Izrada dokumentacije za postrojenje za

proizvodnju bioplina200.000 kn EFRD, Općina

KarlobagP 1.4. Objekti za proizvodnju energije iz bioplina 3 mil.kn EFRD, Općina

KarlobagP 2.1. Uređenje sportsko-rekreacijskog centra

(skijalište, sanjkalište, vučnica, nogometni stadion, mountinbicking, jogging, tracking, planinarenje, free-climbing, paintball ...)

40 mil kn EFRD, Općina Karlobag

P 2.1. Uređenje biciklističkih staza i lokalnih cesta 5 mil.kn PRRR, Općina Karlobag, TZ

P 2.1. Uređenje i obnova fasada zgrada 2 mil. kn Općina Karlobag, TZ, FZOEU

P 2.1. Uređenje i opremanje plaza 3 mil.kn EFRD, Općina Karlobag

P 2.2. Izrada i prvedba turističkih programa 500.000 kn Općina Karlobag, TZP 2.2. Izgradnja i uređenje eko-etno sela (doživljaj

prošlosti i tradicije), 10 mil kn EFRD, Općina

KarlobagP 2.3. Revitalizacija kulturne baštine 7,5 mil kn EFRD, Općina

KarlobagP 2.3. Promocija zaštićenog područja 1 mil. kn TZ Općine KarlobagP 2.4. Izgradnja i opremanje pogona za

obrađivanje i preradu mesa8 mil.kn Poduzetnici, ERDF

P 2.4. Izgradnja i opremanje pogona za proizvodnju prirodnih sokova,

5 mil.kn Poduzetnici, ERDF

P 2.4. Izgradnja i opremanje pogona za izradu domaćeg piva

12 mil.kn Poduzetnici, ERDF

P 2.4. Pogon za proizvodnju mlječnih proizvoda i uzgoj

5 mil.kn ESF, Općina Karlobag

P 3.1. Poduzetnički inkubator za male djelatnosti 300.000 kn LSŽ, Općina Karlobag

P 3.2. Jamstveni fondovi i zaklade 2 mil.kn LSŽ, Općina Karlobag

P 3.3. “SMART” Općina 400.000 kn ESF, EFRDP 4.1. Lokalna razvojna ustanova ili tijelo za

provedbu Strategije250.000 kn ESF, Općina

KarlobagP 4.1. Twinning 200.000 kn EFRD, ESFP 4.2. Izgradnja i opremanje vrtića,

multimedijalnog centra8 mil. kn LSŽ, Općina

Karlobag, ESF

129


PRILOG II

ANALIZA OPASNOSTI I RIZIKA PRILIKOM PROVEDBE STRATEGIJE

Danas svijet živi u neprekidnoj napetosti između detaljno razrađenih sigurnosnih pravila i

sustava u mnogim sferama ljudskog djelovanja i opasnosti od ugrožavanja života te imovine. Na

taj način se postiže kontrola mogućih opasnosti i smanjivanje potencijalnih rizika. Klimatske

promjene predstavljaju prijetnju s kakvom se čovječanstvo još nije imalo prilike suočiti, a za

koje se smatra da ih izazivaju globalne gospodarske aktivnosti, industrijska proizvodnja,

transport te potrošnja kućanstava i stanovanje. Ovaj strateški dokument, stoga, s namjerom

preventivnog djelovanja i smanjivanja mogućih štetnih posljedica klimatskih promjena, čiji

opseg nije u potpunosti poznat, sadrži preporuke razvoja područja Općine Karlobag za koje se

procjenjuje kako će umanjiti moguće rizike te olakšati život i rad stanovništvu i gospodarstvu

kao i javnom sektoru. Međutim, opasnosti ili prijetnje se mogu, osim izazvanih klimatskim

promjenama te prirodnim katastrofama pojaviti i prilikom provedbe ovog strateškog

dokumenta. Sukladno tomu, ovo se poglavlje bavi analizom opasnosti koje mogu umanjiti ili u

potpunosti spriječiti postizanje ciljeva Strategije razvoja Općine Karlobag.

Opasnosti i rizici

Pojmovi opasnosti i rizici se katkad poistovjećuju, premda posjeduju neka zajednička obilježja,

ipak, među njima postoji značajna razlika. Opasnost predstavlja kvalitativan pojam, izražava se

opisno, dok je rizik kvantitativno izražena mogućnost da nakon izloženosti dođe do oštećenja

zdravlja ljudi i imovine. Može se reći kako rizici predstavljaju kvantificiranu posljedicu

vjerojatne pojave opasnosnog događanja, izražava se novčanim vrijednostima ili drugim

brojčanim pokazateljima.

Slika 1: Odnos među tipovima opasnosti, odnosno, rizika

Opasnosti kao i rizici mogu biti:

- Poznate, u tom slučaju ne postoji

neizvjesnost, potrebno je poduzeti

odgovarajuće preventivne mjere

kao i planirati korektivne mjere u

slučaju njegove moguće realizacije.

Na slici 1 su takve opasnosti,

odnosno, rizici prikazani

središnjim, najmanjim krugom zelene boje koji predstavlja potpuno poznate i

130

Ukupne opasnosti i rizici

Poznate opasnosti i rizici

Kontrolirane opasnosti i rizici


kontrolirane opasnosti i rizike koje je moguće spriječiti ili umanjiti kontroliranjem

uvjeta koji ih izazivaju.

- Nepoznate, očekuje se pojava mogućih štetnih događaja, ali zbog nedovoljno

informacija nije poznato koje će se opasnosti pojaviti, kako će se manifestirati niti kakav

će učinak ostaviti na zajednicu. Preventivne mjere predviđaju pozorno motrenje pojava

koje mogu predstavljati rizik za zajednicu, a korektivne su slične kao i za poznate rizike.

Na slici je ovo područje prikazano unutar vanjskog kruga crvene boje.

- Poznato-nepoznate, ova vrsta rizika sadrži nesigurnost o konačnom ishodu štetnog

događaja, premda je izvjesno da se određeni štetni događaj može pojaviti, ipak moguće

je utvrditi rizik do neke razine. Opasnosti i rizici su donekle ili potpuno poznati, no, zbog

okolnosti koje su izvan kotrole Općine Karlobag, nije moguće u potpunosti spriječiti ili

umanjiti njihovo štetno djelovanjem, stoga ih se smatra poznato-nepoznatim.

Preventivne mjere predviđaju pozorno motrenje pojava koje mogu predstavljati rizik za

zajednicu, a korektivne su slične kao i za poznate rizike.

- Nepoznato-nepoznate, ne postoje saznanja o štetnim događajima niti o mogućim

štetnim ishodima po zajednicu. Na slici je prikazano unutar vanjskog, najvećeg, crvenog

kruga koji sadrži sve tipove opasnosti i rizika: kontrolirane, poznate i nepoznate.

Preventivne mjere predviđaju pozorno motrenje pojava koje mogu predstavljati rizik za

zajednicu, a korektivne su slične kao i za poznate opasnosti i rizike.

Rizik predstavlja umnožak novčane vrijednosti, vjerojatnosti pojave opasnosti i trajanja,

odnosno, vjerojatne izloženosti štetnom događaju. Predstavlja gubitak u novcu. Faktor

izloženosti predstavljaju ranjivost, prijetnje i posljedice, izražava se vrijednostima od 0 do 1,

jednako kao i vjerojatnost, utvrđena u nekom definiranom vremenskom razdoblju. Ipak, riziku

se često pristupa s razine općeg informiranja, bilo javnosti ili donositelja odluka, pa se

posljedično ponekad izražava kao visok, srednji i nizak rizik.

Procjena rizika

S obzirom na PESTE analizu provedenu u okviru SWOT analize ove Strategije, slično se provodi i

prilikom analize opasnosti koja predstavlja temelj za izračun ili procjenu rizika. Radi

jednostavnije procjene rizika, u tablici ispod su prikazani PESTE analiza rizika popraćena

procijenjenim vrijednostima poput visoke, srednje i niske vjerojantosti pojave opasnosti,

odnosno, rizika.

131


R.br.

Čimbenici Vjerojatnost pojave (visoka, srednja, niska)

Vrijednost utjecaja rizika(visoka, srednja, niska)

Preventivno djelovanje

Korektivno djelovanje

Politički1. Vanjski Terorizam Srednja Visoka Praćenje trendova

i sigurnosne mjere

Mjere nacionalne sigurnosti

2. Vanjski Nepovoljnije promjene zakonske regulative u svezi zaštićenih područja, GPP-a te klimatskih promjena.

Niska Visoka Lobiranje i suradnja s višim razinama upravljanja

Prilagodba strateških dokumenata

3. Vanjski Nezainteresiranost vanjskih partnera za suradnju na projektima kojima se potiču i provode dijelovi strateškog dokumenta za igradnju klimatske otpornosti područja Općine Karlobag.

Srednja Visoka Animiranje potencijalnih projektnih partnera


4. Unutarnji Promjena vlasti na lokalnoj razini koja ne podržava ciljeve Strategije.

Niska Visoka Suradnja i sudjelovanje u procesima provedbe strategije


5. Unutarnji Nedostatni institucionalni kapaciteti za provedbu strategije.

Srednja Visoka Edukacija djelatnika za provedbu strategije pisanjem projektnih


132


prijedloga, zelena javna nabava, osnivanje tijela za provedbu strateških dokumenata

Ekonomski6. Vanjski Promjena trendova i uvjeta u turističkom

sektoru. Visoka Visoka Praćenje trendova

i prilagodba uvjetima tržišta


7. Unutarnji Nezainteresiranost lokalnih gospodarstvenika za razvoj i usmjeravanje poslovanja u pravcu izgradnje klimatske otpornosti.

Visoka Visoka Edukacija gospodarstvenika, pomoć prilikom prijave na pozive za bespovratna sredstva, općinski poticaji


8. Unutarnji Nedostatak sredstava za provedbu strategije Visoka Visoka Proračunsko planiranje, prijava na ESI

Krediti, rebalans proračuna

Socijalni9. Vanjski Degradacija sustava vrijednosti u društvu. Srednja Niska Izgradnja

identiteta i jačanje kapaciteta zajednice


10. Unutarnji Niska razina društvene kohezije i izgradnje civilnog društva na području Općine Karlobag.

Visoka Niska Izgradnja identiteta i jačanje kapaciteta zajednice


Tehnološki

133


11. Vanjski Nedostupna tehničko-tehnološka rješenja za postizanje ciljeva izgradnje klimatske otpornosti područja Općine Karlobag.

Srednja Visoka Praćenje tehničko-tehnoloških rješenja na tržištu, cijena i ponuda


12. Unutarnji Nemogućnost primjene tehničko-tehnoloških rješenja na lokalnoj razini.

Niska Visoka Identifikacija zapreka uvođenju tehničko-tehnoloških rješenja i njihovo uklanjanje


Ekološki

13.Vanjski Degradacija okolišnih i klimatskih uvjeta na

globalnoj razini.Niska Niska Praćenje trendova

i prilagodba.Prilagodba strateških dokumenata

14. Vanjski Suše i požari Srednja Srednja Monitoring i sigurnosne mjere

Protupožarna zaštita i spašavanje

Unutarnji Degradacija okoliša i klime na lokalnoj razini. Niska Srednja Očuvanje prirode i okoliša te podizanje razine svijesti lokalnih dionika. Izrada planova upravljanja u rizičnim situacijama.


134

Planiranje upravljanja rizicima:

1. Proces odlučivanja o pristupu planiranju2. Analiza opasnosti3. Procjena rizika4. Preventivne mjere5. Korektivne mjere6. Monitoring7. Izvještavanje

Zahtjevi upravljanja rizicima:

- Općina Karlobag treba identificirati i kvantificirati izvore opasnosti koje mogu dovesti do ugroze ljudi i dobara te ukupnog djelovanja.

- Potrebno je identificirati načine spriječavanja pojave opasnosti i rizika te njihovog rješavanja ako i kad se pojave.

- Treba planirati, provoditi mjere kojima se opasnosti i rizici umanjuju, uklanjaju kao i posljedice njihove pojave.

- Općina treba sukladno razini opasnosti/ugroženosti upozoriti i upozoravati svoje djelatnike i širu javnost o pojavi potencijalnog opasnosti, rizika i njihovih posljedica.


PRILOG III

SUKLADNOSR STRATEGIJE S DOKUMENTIMA VIŠEG RANGA

R.b. Naziv prioriteta Strategije razvoja Općine Karlobag

ŽRS LSŽ PRR RH EUROPA 2020

1 Stvaranje infrastrukturne klimatske otpornosti područja

Napomena:

Razvojna strategija Ličko-senjske županije je u postupku izradekao i Lokalna razvojna strategija LAG-a LIKA koje će biti međusobno sukladne.

M 4.4.; M 2A; M 6B;

ODRŽIV RAST Učinkoviti resursi Europe

2 Izgradnja klimatski otpornog održivog turizma

M 4.4.; M 6B; P4; UKLJUČIV RASTAgenda za nove vještine i radna mjesta

3 Diverzifikacija gospodarstva usmjerenog na primjenu zelenih tehnologija i energetske učinkovitosti

M 2A; M 2C; M 3A; M 4.1.; M 4.2.; M 6A;

ODRŽIV RAST Učinkoviti resursi EuropeZajednica inovacija

4 Jačanje društvene infrastrukture

M 6B; PAMETAN RASTDigitalna agenda za Europu

H1 Obrazovanje lokalnih dionika o klimatskim promjenama i klimatskoj otpornosti

M 4.4. ODRŽIV RAST Učinkoviti resursi Europe

H2 Održavanje uključivosti svih dionika u društvenu zajednicu

M 6B; UKLJUČIVI RASTEuropska platforma protiv siromaštva i socijalne isključenosti

H3 Održivo korištenje prirodnih i kulturnih dobara

P4; ODRŽIV RAST Učinkoviti resursi Europe

136


PRILOG IV

OPERATIVNI PLAN PROVEDBE STRATEGIJE RAZVOJA PODRUČJA OPĆINE KARLOBAG

Razdoblje 12 mjeseci od dana usvajanja dokumenta

R.b. Opis aktivnosti Razdoblje Inicijator

Formiranje tijela za provedbu 3 mjeseca Općina Karlobag

Formiranje tijela za praćenje provedbe 9-12

mjeseci

Općina Karlobag

Izrada provedbenog plana s detaljnim planom aktivnosti 3 mjeseca Tijelo za provedbu

Izrada i usvajanje načela i pravila rada, načina vođenja

dokumentacije, podjela odgovornosti

3-6 mjeseci Tijelo za provedbu

Priprema projektnih prijedloga 3-6 mjeseci Općina Karlobag

Lokalna razvojna

agencija

Izrada monitoring plana 11 mjeseci Tijelo za monitoring

Formiranje skupine za reviziju strategije 11 mjeseci Općina Karlobag

Provedba monitoringa >12

mjeseci

Tijelo za monitoring

Revizija i nadopuna strategije >12

mjeseci

Skupina za reviziju

strategije

137


PRILOG V

Vodni resursi

Biološka raznolikost

Zaštićenost područja

Upravljanje zaštićenim područjima prema održivom nosivom kapacitetu

Geoklimatske karakteristike pogodne za poljoprivredu i turizam

Razvijenost poljoprivredne proizvodnje

Mineralne sirovine

obnovljivi izvori energije

Cestovna i komunalna infrastruktura

selektivno prikupljenje otpada

0

5

10

4 6

5

3

42

4

4

43

5 6

5

4

4346

5

5

Prostor i prirodni resursi Općine KarlobagPostojeće stanje Očekivano stanje

Znanja i vještine, poduzetnost

OPG, zadruge, obrti i poduzeća

Zaposlenost

Produktivnost

Izvoz

Blizina velikih turističkih tržišta i autoceste

Zaduženost

“Rad na crno”

0

53

3

5

21

5

3

54

4

5

42

5

3

5

Gospodarstvo Općine KarlobagPostojeće stanje Očekivano stanje

138


Očuvanost kulturnih i spomeničkih sadržaja Zakonska regulativa

Zaštita spomeničke i kulturne baštine

Valorizacija i plan korištenja resursa

Zaštićena nepokretna povijesna i kulturna baština Zaštićena pokretna povijesna i kulturna baština (materijalna)

Zaštićena pokretna povijesna i kulturna baština (nematerijalna)

UNESCO zaštita

Ostala nematerijalna kulturna baština

Običaji

0

54 5

4

1

5

5

5

0

42

5

5

5

4

5

5

5

1

4

3

Kultura i baština Općine KarlobagPostojeće stanje Očekivano stanje

Razvijenost društvene zajednice i lokalnih mreža Društvena infrastruktura (škole, ambulante i dr.)

Dostupnost socijalnih usluga

Društvena događanja

Niska stopa kriminala

Atraktivan okoliš za stanovanje Siguran i miran prostor

Dostupnost komercijalnih roba i usluga

Nema gužvi

Mobilnost (dnevne migracije, automobil, ceste)

Dostupnost tehničke i tehnološke infrastrukture (IT, telefoni, Internet)

Mogućnost zapošljavanja

0

5

10

3 45

3

55

5

36

4

5 3

55

5

5

55

546

4

54

Kvaliteta življenja u Općini KarlobagPostojeće stanje Očekivano stanje

139


Starosna struktura

Depopulacija

Nezaposlenost

Obrazovanost,

Soc.skrb i vaninst.oblici pomoći

Marginalizirane skupine

Uloga žena

Siromaštvo

Povjerenje

Društvene i etičke vrijednosti

0

5

2

15

3

445

4

3

4 33

5

4

445

5

5

5

Socijalni kapital Općine KarlobagPostojeće stanje Očekivano stanje

Znanja i vještine JLS

Kapacitiranost JLS

Međunarodna suradnja

Znanost i tehnologije

Institucionalni i zakonodavni okvir

Sudjelovanje javnosti u odlučivanju

Razvijenost civilnog društva

Fiskalni kapaciteti JLS

Pripremljenost za prirodne katastrofe

Transparentnost u odlučivanju

0

5

10

33

1

3

4

5

24

5

55

5

4

44

5

45

6

6

Institucionalni kapaciteti Općine KarlobagPostojeće stanje Očekivano stanje

140


Izleti - priroda i krajobraz Izleti - zabavna događanja

Izleti - zaštićena područja

Smještajni kapaciteti

Izleti - kulturna baština

Sportski događaji Gastro ponuda i događanja

Događanja - tradicija i običaji

Dostupnost lokalnih suvenira i proizvoda

Dostupnost lokalnih umjetničkih ostvarenja

Marina

Organizatori turističkih sadržaja

0

5

33

3

4

3

33

3

2

3 0

3

55

5

5

5

55

5

5

5

3

5

Turistički resursi Općine KarlobagPostojeće stanje Očekivano stanje

Prostor i prirodni resursi

Gospodarski resursi

Kultura i baština

Kvaliteta življenjaSocijalni kapital


Turistički resursi

0

53.9

3.4

3.5

3.03.5

3.6

2.8

4.7

4

4.2

44.3

4.77777777777778

4.83333333333334

Pregled resursa Općine KarlobagPostojeće stanje Očekivano stanje

141


PRILOG VI

Popis sudionika procesa strateškog planiranja u Općini Karlobag

Ana-Maria Devčić OŠ Karlobag

Boris Smojver Općina Karlobag

Božidar Čačić Hrvatske šume

Branko Lilion T.G.O. Iris

Ernest Petry HEP ods, Elektrolika Gospić

Ervin Bakarčić Hotel Zagreb Karlobag

Greta Drlja Općina Karlobag

Ivana Svetić JU "Park prirode Velebit"

Ivanka Šegota Brujić TZO Karlobag

Ivica Došen Sportske udruge i organizacija sportskih natjecanja

Josip Brozičević HGSS-Stanica Gospić

Lucija Tomljenović Općina Karlobag / Udruge

Marinko Naglić Privatni iznajmljivač

Marko Brkljačić HEP ods, Elektrolika Gospić, pogon Karlobag

Mile Milinović OPG

Nikola Brkljačić Crno Vrilo d.o.o. / Vegium d.o.o.

Nikolina Matić Savjet mladih Općine Karlobag

Petra Aničić LAG Lika

Tomislav Kovačević LAG Lika

Tomislava Jurković Općina Karlobag

Zdenko Rukelj OPG / Privatni iznajmljivač

Zvonimir Buljan Privatni iznajmljivač

142


PRILOG VII

KORIŠTENA LITERATURA

Biondić, Danko (ur.) (2009.) Strategija upravljanja vodama. Zagreb: Hrvatske vode

Čuljat, Marko (2013.) Karlobag, jugo. Večernji list, 08. 02. 2013.

Dusenbury, Pat; Mrakovčić-Supek, Višnja; Hoover, Paul (2004.). Priručnik za gospodarski razvoj u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Zagreb: The Urban Institute; Savez Udruge gradova i Udruge općina Republike Hrvatske

Državna uprava ua zaštitu i spašavanje (2013.). Procjena ugroženosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća. Zagreb: DUZS

Državni zavod za statistiku (2013.) Popis stanovništva 2011. www.dzs.hr (pristupljeno 13. 06. 2015.)

Državni zavod za statistiku (2014.) Statistički ljetopis 2014. www.dzs.hr (pristupljeno 13. 06. 2015.)

Državni zavod za zaštitu prirode (2012): Prijedlog ekološke mreže Natura 2000: stručna podloga. Zagreb: DZZP

Državni zavod za zaštitu prirode (2014): Izvješće o stanju populacije vuka u Hrvatskoj u 2014. godini. Zagreb: DZZP

EEA (2015.). Europsko izvješće o okolišu – stanje i izgledi 2015: Sinteza. Kopenhagen: Europska agencija za okoliš

European Commission (2013). Communiacation from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions: Green Infrastructure (GI) - Enhancing Europe’s Natural Capital. http://eur-lex.europa.eu/resource.html?uri=cellar:d41348f2-01d5-4abe-b817-4c73e6f1b2df.0014.03/DOC_1&format=PDF (pristupljeno 14.10.2015.)

Europska komisija (2013.) Radni dokument službi Komisije - Tehničke informacije o zelenoj infrastrukturi (GI), prilog uz dokument Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i spcijalnom odboru i Odbpru regija: Zelena infrastruktura – Jačanje prirodnog kapitala Europe. http://ec.europa.eu/environment/nature/ecosystems/docs/green_infrastructures/sec_155_2013/hr.pdf (pristupljeno 14.10.2015.)

European Union (2013). Building a Green Infrastructurefor Europe. Brussels: European Commission

Eurostat (2013). 'Rural Development Statistics by Urban - Rural Typology.' Statistics Explained. http://epp.eurostat.ec.europa.eu/statistics_explained/index.php/Urban-rural_typology (pristupljeno 30. 08. 2013.)

143

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/statistics_explained/index.php/Urban-rural_typology

http://ec.europa.eu/environment/nature/ecosystems/docs/green_infrastructures/sec_155_2013/hr.pdf

http://ec.europa.eu/environment/nature/ecosystems/docs/green_infrastructures/sec_155_2013/hr.pdf

http://eur-lex.europa.eu/resource.html?uri=cellar:d41348f2-01d5-4abe-b817-4c73e6f1b2df.0014.03/DOC_1&format=PDF



http://www.dzs.hr/

http://www.dzs.hr/


Foster, Josh; Lowe, Ashley; Winkelman, Steve (2011). The Value of Green Infrastructure for Urban Climate Adaptation. Washington: The Center for Clean Air Policy.

Gill, S.E.; Handley, J.F.; Ennos, A.R.; Pauleit, S. (2007). „Adapting Cities for Climate Change: The Role of the Green Infrastructure.” BUILT ENVIRONMENT vol 33(1):115-133.

Gregory, Jonathan (2013). 'Projections of Sea Level Rise', in: Climate Change 2013: The Physical Science Basis – Working Group I Contribution to the IPCC Fifth Assessment Report. https://www.ipcc.ch/pdf/unfccc/cop19/3_gregory13sbsta.pdf (pristupljeno 03.09.2015.) Haramina, Tomi (2014). Strateška studija utjecaja na okoliš Nacionalnog strateškog plana razvoja akvakulture za razdoblje 2014. – 2020.: Nacrt. Zagreb: Ministarstvo poljoprivrede RH

Haramina, Tomi (2015.). Elaborat zaštite okoliša: Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Općine Starigrad na okoliš . Starigrad: Općina Starigrad

Husnjak, Stjepan (2015.). Studija određivanja područja pod utjecajem prirodnih ili drugih specifičnih ograničenja u poljoprivredi s kalkulacijama. Zagreb: Ministarstvo poljoprivrede RH

IPCC (2014). Climate Change 2014: Synthesis Report. Summary for Policy Makers. IPCC. http://www.ipcc.ch/index.htm (pristupljeno 03. 08. 2015.)

LAG Lika (2013.). Lokalna razvojna strategija LAG-a Lika 2011.-2013. Gospić: LAG LIKA

Ličko-senjska županija (2010.). Županijska razvojna strategija Ličko-senjske županije. Gospić: Ličko-senjska županija

Ministarstvo poljoprivrede (2015.). Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020: Popis mjera s osnovnim informacijama. Zagreb: Ministarstvo poljoprivrede

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode (2015.) Nacionalni akcijski plan za zelenu javnu nabavu za razdoblje od 2015. do 2017. godine s pogledom do 2020. godine. Zagreb: MZOIP

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode (2015.). www.mzoip.hr (pristupljeno 17.07.2015.)

Park prirode Velebit (2002.). Pravilnik o unutarnjem redu Parke prirode Velebit (NN 12/02)

Peleikis, Julia; Grätz, Matthias; Brnada, Irena (2014.). Prilagodba klimatskim promjenama u Hrvatskoj: Radni materijal za nacionalno savjetovanje - siječanj 2014. Zagreb: REC

Peltomäki, Jari (2014). Crex crex images. National Library of Finland. http://www.luontoportti.com/suomi/en/linnut/corncrake (pristupljeno 22.09.2015.)

Popadić, Rade (2015.) ‘Koje su najveće brzine vjetra izmjerene u Hrvatskoj?’ http://crometeo.hr/koje-su-najvece-brzine-vjetra-izmjerene-u-hrvatskoj/ (pristupljeno 26.08.2015.)

Regionalna razvojna agencija Ličko-senjske županije - LIRA (2015.) Regionalni program uređenja i upravljanja morskim plažama na području Ličko-senjske županije. Gospić: Ličko-senjska županija

144

http://crometeo.hr/koje-su-najvece-brzine-vjetra-izmjerene-u-hrvatskoj/

http://www.luontoportti.com/suomi/en/linnut/corncrake

http://www.mzoip.hr/

http://www.ipcc.ch/index.htm

https://www.ipcc.ch/pdf/unfccc/cop19/3_gregory13sbsta.pdf


Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti RH (NN 143/08)

6. Nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (NN 18/14)

Uredba o osnivanju Javne ustanove Velebit (NN 44/98.)

Vrgoč, Nedo (2012.). Hrvatsko morsko ribarstvo – stanje i perspektive na pragu EU. Split: UNDP, Projekt COAST

Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13)

Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13)

Županijski glasnik (3/04) Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Karlobag

145

Documents

Razvojna strategija Općine Karlobag za razdoblje 2015.-2020. godine